Liječnički Savjetnik Za Vegetarijance I Vegane.

Jesti vegetarijanski zaboraviti meso Lijeniki savjetnik za vegetarijance i vegane
Izdava: Dr. med. Hans Gnter Kugler
Jesti vegetarijanski zaboraviti meso

Lijeniki savjetnik za vegetarijance i vegane
Dr. med. Hans Gnter Kugler Dr. med. Arno Schneider Dr. med. univ. Annemarie Gross Dr. med. Carsten Wirr Andr Herff
IZDAVATVO
DAS WORT
GMBH
1. Izdanje Travanj 2007 Izdavatvo DAS WORT GmbH Max-Braun-Str. 2, 97828 Marktheidenfeld Tel. 09391/504-135, Fax 09391/504-133
www.das-wort.com
Tisak: Santec Studio und Druckerei GmbH, Marktheidenfeld ISBN 978-3-89201-239-9
Sadraj
Sadraj
Predgovor ......................................................................................... 7 Ekoloki aspekt konzumacije mesa ..................................................... 9
Promjena klime i konzumacija mesa postoji li povezanost? ............................. 9 Ekonomski i etiki aspekti konzumacije mesa .................................................. 13
Fiziologija vegetarijanske prehrane .................................................... 15

Biljne bjelanevine ........................................................................................ 15 Masti ........................................................................................................... 17 Ugljikohidrati ............................................................................................... 20 Vitamini ....................................................................................................... 21 Minerali i elementi u tragovima ..................................................................... 28 Sekundarni sastojci biljki ................................................................................. 35 Balastne tvari ................................................................................................ 39
Prehrambeno-fizioloke osobitosti veganske prehrane ....................... 40

Konzumacija mesa uzrokuje bolest .............................................................. 41
Vegetarijanska prehrana u razliitim ivotnim dobima ........................ 48

Prehrana u trudnoi i za vrijeme dojenja ......................................................... 49 Prehrana u djetinjstvu i mladosti .................................................................... 51 Vegetarijanska prehrana starijih ljudi ............................................................. 58 Primjer: Nekoliko ivenih namirnica i njihove zdravstvene prednosti ........................ 63 5
Sadraj
Slike bolesti i primjeri ..................................................................... 67

Bolesti srca i krvotoka .................................................................................. 67 Dijabetes melitus, eerna bolest ................................................................. 70 Oboljenja pokretakog sustava .................................................................... 73 Oboljenja demencije ................................................................................... 77 Tumorska oboljenja ..................................................................................... 77 Pretilost ....................................................................................................... 78 BSE ............................................................................................................. 79 Kako pomae vegetarijanska prehrana. ......................................................... 80 Medicinski primjeri pronalazite li se u njima? ............................................... 80
Kriteriji za ivene namirnice koje odravaju zdravlje s lijenikog stajalita ............................................ 85
Predgovor
Predgovor
Knjiga koju otvarate treba doprinijeti tome, da ovaj svijet uinimo malo boljim. U njemakom govornom podruju postoji vrlo malo literature o vegetarijanskoj i veganskoj prehrani to je est razlog za nesigurnost ljudi koji se ve ili hrane vegetarijanski, ili vie ne ele jesti meso, ribu ili mlijene proizvode. Knjiga pred Vama slui kao udbenik i prirunik, u kojem e najvanija pitanja koja se odnose na vegetarijansku i vegansku prehranu, biti razviena s medicinskog gledita, uzimajui u obzir najnovije rezultate znanstvenih istraivanja. Ovdje navedene injenice mogu ljudima koji ele postati vegetarijancima dati podrku u tome, da kao vegetarijanci mogu ivjeti dobro i zdravo. Ona uostalom prua argumente suprotne stajalitu onih, koji se nepopravljivo dre zastarjelih predodbi, da su konzumacija mesa i ribe nuni za nau prehranu. Ona pokazuje da je vegetarijanska prehrana najbolji nain ivota uope i da konzumacija mesa ima brojne negativne posljedice za nae vlastito zdravlje s obzirom na unitavanje naeg okolia, gladi u svijetu, okrutnosti prema ljudima i ivotinjama, ravnodunosti prema nevolji drugih, sve do pada vrijednosti naega drutva irom svijeta. Tko razmisli o, u ovoj knjizi predoenim injenicama i povezanostima, utvrdit e da je svatko tko jede meso ili ribu, suodgovoran za sve one zlokobne injenice koje su ovdje samo kratko spomenute. Izvodi u ovoj knjizi, koji odreene injenice dijelom viestruko promatraju iz razliitih kutova gledanja, utemeljena su na najnovijim znanstvenim spoznajama. To zainteresiranom itatelju prua razliite, praktino primjenjive upute. Tko eli, moe se na navedenim izvorima jo ire informirati. Uostalom: vegetarijanci su u najboljem drutvu. Veliki ljudi svih nacionalnosti i 7
Od Dr. med. Carsten Wirr, Andr Herff i Dr. med. Arno Schneider
Predgovor
religija angairano su se zauzimali za bezmesnu prehranu, a zlatno pravilo Govora na Gori: to eli da ti drugi uini, to uini ti najprije njemu ili po narodnoj: to ne eli da ti drugi ine, ne ini niti ti drugima vrijedi za sve to ivi. Jedan takav angairani zatitnik ivotinja i filozof bio je francuski pjesnik i nobelovac Romain Rolland (1866 - 1944), koji je jednom otroumno rekao: Okrutnost prema ivotinjama, pa ve i sama nesuosjeajnost prema njihovim patnjama, po mom miljenju je jedan od najveih grijehova ljudskog roda. Ona je temelj ljudske pokvarenosti. Ako ovjek stvara toliku patnju, kakvo pravo ima onda tuiti se, ako i sam pati? Autori ove knjige i sami su ve godinama vegetarijanci Oni odbijaju konzumirati meso i ribu u prvom redu zbog etikih razloga. Oni su svi takoer i lijenici koji se ve vrlo dugo intenzivno bave zdravom prehranom jer kriva prehrana je bitan razlog za mnotvo bolesti. Njihovo bogato iskustvo i duboke spoznaje dovele su ih do rezultata, da se i s medicinskog gledita vegetarijanska prehrana openito moe bez ogranienja preporuiti kao najbolji oblik prehrane, a da su mesna i riblja hrana sa znanstvenog gledita ne samo posve nepotrebne, ve naprotiv kljuni uzrok obolijevanja u naem dananjem drutvu. Jesti vegetarijanski zaboraviti meso: za vlastito dobro i dobro nae majke Zemlje, svega stvorenoga; za zajedniku budunost ljudi, prirode i ivotinja.
Ekoloki aspekt konzumacije mesa

Promjena klime i konzumacija mesa postoji li povezanost?
UN-ov izvjetaj o klimi uznemirava (veljaa 2007). Prema UN-ovom izvijeu, koncentracija staklenikih plinova kao to su ugljini dioksid, metan i duinih oksida u atmosferi uoljivo je via nego li u proteklih 650.000 godina. Njihov udio u zraku porastao je u proteklih 100 godina vie nego u 20.000 godina prije. UN-ovi znanstvenici kau, da veliki porast ovih plinova u Zemljinoj atmosferi vodi prema promjeni klime, koja e ako se nastavi, u sljedeih 15 do 20 godina dovesti do klimatskog kolapsa na Zemlji, nakon kojeg nema povratka. Znanstvenici su takoer suglasni izvjeujui, da je ovjek sa svojim ivotnim navikama glavni uzronik zagrijavanja Zemlje. Preko radija i u televizijskim vijestima stalno se uje, da bi se isputanje CO2 - koji stvaraju vozila i pogonska postrojenja moralo smanjiti to je posve razumljivo. No, da uzgoj ivotinja za iskoritavanje ima vei udio u cjelokupnom zagrijavanju Zemlje nego sav promet, spominje se, ako uope, samo katkad kao sporedna injenica. Ta se injenica meutim, ipak moe proitati u jednoj studiji FAO-a (Svjetske organizacije za hranu). Ta se dokumentacija moe nai u originalnom tekstu na internetu, u FAO-Newsroom-u pod naslovom Livestock a major threat to environment. 9
Od Dr. med. Carsten Wirr, Andr Herff
Konzumacija mesa u uskoj je vezi s ekolokim problemima i glau u svijetu.
Iz tog izvjetaja saet emo, s obzirom na djelovanje stoarstva na na okoli, sljedee injenice: Uzgoj ivotinja radi iskoritavanja koji ukljuuje 1,5 milijardi goveda, 1,7 milijardi ovaca i koza, kao i bezbrojne svinje i perad, ima udio od 18% ekvivalenata CO2 u efektu staklenika. Ovaj je udio vei od udjela cjelokupnog svjetskog prometa. Uzgojem ivotinja godinje u cijelom svijetu nastaje oko 115 milijuna tona metana. Ovo je utoliko znaajnije, to jedna molekula metana pridonosi efektu staklenika 25 puta vie od jedne molekule CO2. Duini oksidi koji nastaju iz gnojnice, imaju isto tako po molekuli ak 296 puta jai uinak od molekule CO2. Uzgoj ivotinja za iskoritavanje iziskuje 30 % obradivih povrina na Zemlji. 33% oranica na Zemlji koristi se za proizvodnju krmiva.
Krenje kinih uma i s time povezane promjene klime idu velikim dijelom na raun proizvodnje mesa
irenje uzgoja ivotinja za iskoritavanje, kljuni je uzrok krenja kinih uma. 70% iskrenih umskih povrina u podruju Amazone koristi se za panjake dok sjetva krmiva iziskuje veliki dio ostatka. Oko 20% svjetskih panjaka, kao i 73% povrina za ispau u sunim podrujima, uniteno je radi uzgoja ivotinja za iskoritavanje, primjerice zbog jake ispae, stvrdnjavanja zemlje i erozije. Zbog masovnog uzgoja ivotinja, ugroena je i opskrba ljudi vodom. Do 2025. godine vie od polovine ovjeanstva ivjet e u podrujima u kojima je opskrba vodom ograniena. Na uzgoj ivotinja za iskoritavanje otpada 8% globalne potronje vode, poglavito za proizvodnju krmiva. Masovni uzgoj ivotinja najvei je uzronik 10
oneienja voda i doprinosi zagaenju voda gnojnicom i izumiranju priobalnih koraljnih grebena. ivotinje uzgajane u masovnom uzgoju ine 20% ivuih ivotinja na Zemlji. Uzgoj ivotinja zbog iskoritavanja sa svojim unitavanjem okolia glavni je uzronik izumiranja vrsta. Ovo su brojevi u aktualnoj situaciji masovnog uzgoja ivotinja za iskoritavanje. No predvia se da e proizvodnja mesa sa sadanjih 229.000.000 tona u godini 2050. porasti na 465.000.000 tona godinje, proizvodnja mlijeka prema predvianjima od sadanjih 580.000.000 tona na 1.043.000.000 tona. Toliko o saecima injenica FAO-a. Nizozemski Institut za zdravlje i zatitu okolia ukazao je na jednu drugu meuzavisnost izmeu masovnog uzgoja ivotinja i unitavanja okolia. Oni su doli do rezultata da amonijak i duini oksidi dovode do prevelike kiselosti tla. Citat: Nitrat iz gnojnice izlazi kao plin amonijak takoer i u zrak; on je otrov za okoli koji proizvodi takozvane kisele kie i druge kisele nanose. Najvei dio taloga padalina u Holandiji potjee od stajskih amonijanih plinova oni tete zemlji vie od svih automobila i tvornica. Jedan daljnji ekoloki sustav, na koji se esto ne obraa panju, iako vri vaan utjecaj na nau klimu, jesu svjetska mora. Spiegel on line od 2.11.2006. izvjeuje o jednoj meunarodnoj studiji koja je objavljena u strunom asopisu Science. U toj se studiji govori o privrednim posljedicama izumiranja vrsta u moru. Rezultat studije 11
pokazuje, da bi mora do 2048 godine mogla ostati bez ribe, budu li ljudi i nadalje tako bezobzirno izlovljavali kao do sada. Voditelj studije Boris Worm s kanadskog sveuilita Hailfax, komentirao je rezultate studije sljedeim rijeima: Posvuda se pokazuje ista slika. S tim vrstama gubi se produktivnost i stabilnost itavog ekolokog sustava. Ostao sam okiran i zbunjen time kako su ti trendovi jednoznani. To je gore od svega to smo oekivali. Usprkos ovim injenicama, do sada se niti jedan politiar nije mogao probiti s propagiranjem vegetarijanstva kao najjednostavnijeg rjeenje naih problema s okoliem. Radije se razmatraju skupi poduhvati, koje si veina zemalja ne eli, ili ne moe priutiti, da ne bi ugrozili svoju privrednu situaciju, ime se problem gura u budunost koja nam se sve vie pribliava. Osim toga politiari bi se morali, ukoliko ozbiljno ele ukloniti klimatsku katastrofu, zauzeti za prekid masovnog uzgoja ivotinja, jednako tako estoko, kao to su se nekad zauzimali za smanjenje automobilskih ispunih plinova. Moda bi im tee palo rtvovati sladokustvo nego radost vonje. Na ovim se injenicama vidi kako vano i opasno djelovanje ima konzumacija mesa na na okoli. To u budunosti ne samo da znai za svakog ovjeka svjesnog odgovornosti. Ostavit u svoj auto i radije idem pjeke do pekara iza ugla, nego to znai takoer i Hou li jo jesti meso, ili u radije brinuti o okoliu?
12
Ekonomski i etiki aspekti konzumacije mesa

Vano je takoer i iskoritavanje zemalja Treeg svijeta zbog potronje mesa. Naslov jednog spisa o Kruhu za svijet iz godine 1981, izraava to vrlo jasno: Glad zbog obilja stoka bogatih jede kruh siromanih. Ovdje e ukratko biti predoena svjetska situacija. Bogate zemlje troe uglavnom namirnice koje se siju u zemljama Treeg svijeta kao krmu za svoje ivotinje za klanje. Kako moemo razabrati iz (gornjeg) izvijea FAO-a, seljacima koji tamo ive, oduzimaju se za ivot potrebne oranice i panjaci i time im se oduzima ekonomska osnova za vlastito preivljavanje i preivljavanje tamonjeg stanovnitva. Koliinski se oko polovina u svijetu proizvedenih itarica potroi kao krma u masovnom uzgoju ivotinja. Budui da se to ito ne daje na raspolaganje Treem svijetu, prema UN-ovoj statistici dnevno umire oko 43.000 djece od gladi. Uzrok smrti od gladi nije dakle nedostatak hrane ve kriva raspodjela ita. Sa svakim komadom mesa, mi indirektno imamo udjela u smrti nebrojene djece. U svijest svakog pojedinog stanovnika Zemlje trebalo bi prodrijeti da proizvodnja mesa znai rasipanje hrane. Jer ito se u odnosu na koliinu mesa ne mijenja 1 za 1, ve je potrebno 7 16 kg ita, ili zrna soje, da bi se proizveo kilogram mesa. Gledano iz tog ugla, masovni uzgoj ivotinja je sredstvo za unitavanje hrane. Da bi se jo bolje razumjelo ovo rasipanje, moraju se pogledati brojke. U SAD-u oko 8 milijardi ivotinja za klanje potroi 80% uroda ita. Od zrnja soje se ak 90% koristi za krmu. Kada bi Amerikanci jeli samo 10% manje mesa, time bi se spasila od smrti od gladi, cca 1 milijarda ljudi. Iz ovih injenica jasno proizlazi da je proizvodnja mesa ne samo etiki i ekoloki, ve i ekonomski paradoks. Proizvodnja mesa se dodue prikazuje kao velika privredna 13
Stoka bogatih jede kruh siromanih! U svijetu proizvedene itarice bile bi dovoljne da sve ljude na svijetu dostatno nahrane.
grana s tendencijom rasta. No suprotstave li joj se trokovi koji nastaju unitavanjem okolia, tada gledano ekonomski trokovi nisu ni u kakvom razmjeru s prikazanom koristi. Sljedei etiki i takoer zdravstveni aspekt, bez direktnog djelovanja na nau klimu, je uvoenje antibiotika u masovni uzgoj ivotinja. U srpnju 2005. objavljene su dvije studije na temu otpornosti na antibiotike, u jednom radu Fogarty International Center-a u Bethesd-u, SAD. Pritom se pokazalo da je u uzgoju ivotinja utjecaj antibiotika na razvoj rezistentnih klica moda vei nego pri njihovom koritenju u bolnicama. Polazna toka je bila usporedba EU i SAD-a. Antibiotik Avoparcin koristi se u Europi od 70-tih godina u uzgoju ivotinja. On posjeduje veliku slinost sa, u humanoj medicini koritenim antibiotikom Vancomycinom. U Europi je zbog toga, za razliku od SAD-a, dolo do ee rezistencije prema Vancomycinu. To je jasan dokaz da je koritenje antibiotika u poljoprivredi odgovorno za rezistenciju kod ljudi. U jednoj studiji Univerziteta Paderborn istraivai su mogli dokazati da isputanjem gnojnice antibiotici koriteni u uzgoju ivotinja bivaju preuzeti od korisnih biljaka na poljima i tako dospijevaju u hranu. Voditelj studije prof. dr. Manfred Grote komentirao je taj rezultat kako slijedi: Globalno rastui rizici rezistencije na antibiotike mogu biti poveani koritenjem lijekova u sluaju da ostaci antibiotika dospijevaju u hranu ne samo u ivenim namirnicama od ivotinja, nego takoer i preko korisnih biljaka. Ovi su ostaci dokazani u korijenju i zelenim dijelovima zrelih biljaka, ak i u zrnu ozime penice. Antibiotici se mogu dokazati u gnojnici, ak jo i nakon 8 mjeseci. Svaki bi si ovjek dakle morao postaviti pitanje da li jedui meso i ribu moe snositi odgovornost iz etikih, ekolokih ili ekonomskih razloga. Ili, ne bi li se svaki svjesno odgovoran ovjek morao odazvati pozivu: Ljudi, ne jedite meso! 14
Fiziologija vegetarijanske prehrane

Biljne bjelanevine
Za dostatnu opskrbu ovjeka bjelanevinama, nije nuna potronja mesa, kobasice i ribe. Premda je to ve prije vie godina znanost o prehrani nedvojbeno dokazala, jo uvijek mnogi ljudi vjeruju takoer i zdravstveni radnici, da se bez mesa ne mogu podmiriti ovjekove potrebe za bjelanevinama. U zapadnim, industrijskim zemljama potronja bjelanevina nalazi se vidno iznad preporuene potronje (0,8 g po kilogramu tjelesne teine), dijelom je ak dvostruka od preporuene. Prekomjerne bjelanevine mogu, zbog poveanog izluivanja spojeva koji sadre sumpor i duik, opteretiti bubrege. Osim toga amonijak nastao pri razgradnji aminokiselina mora u jetri biti osloboen otrova uz veliki potroak energije. Visoki dotok ivotinjskih proteina nuno donosi sa sobom takoer i visoki dotok drugih nepoeljnih tvari, kao primjerice zasiene masne kiseline, kolesterol i purine, iz kojih zatim nastaje mokrana kiselina. Biljne bjelanevine su ve tradicionalno stupnjevane kao manje vrijedne od ivotinjskih bjelanevina. Ova nas ocjena vraa na studije rasta ivotinja koje su se provodile prije nekoliko desetljea. Dodue ove studije nisu reprezentativne za ljudsku prehranu budui da ivotinje trebaju vie bjelanevina po kilogramu tjelesne teine nego ovjek. ivotinjske bjelanevine sadre vie esencijalnih aminokiselina koje su potrebne za rast. Prikladnom kombinacijom biljnih bjelanevina ljudska potreba za esencijalnim aminokiselinama moe isto tako biti zadovoljena. Ako se potronja razliitih biljnih bjelanevina rasporedi preko dana, moe se postii dostatan unos bjelanevina. itne bjelanevine i bjelanevine iz mahunarki dopunjuju se meusobno na idealan nain. 15
Od Dr. med. Hans Gnter Kugler
ovjeku nisu potrebne ivotinjske bjelanevine za prehranu. Naprotiv: potronja ivotinjskih bjelanevina moe biti povezana sa znaajnim tetama po zdravlje.
itne bjelanevine sadre metionin koji nedostaje mahunarkama. Mahunarke opet, nasuprot itu, imaju vie lisina. Biljne bjelanevine posjeduju relativno visok sadraj neesencijalnih aminokiselina, koje u metabolizmu reguliraju odnos insulin-glukagon u korist glukagona. Glukagon je metaboliki hormon i djeluje preko jedne molekule koja se oznaava kao cAMP . Zbog opadanja koncentracije cAMP-a smanjuje se tvorba kolesterola u tijelu. Osim toga takozvani LDL-receptori se pojaano aktiviraju, ime se onda kolesterol uklanja iz krvnih ila. Pokazalo se da biljne bjelanevine mogu tim efektom smanjiti rizik bolesti srca i krvotoka. U biljnim je bjelanevinama, u odnosu na ivotinjske, sadran uglavnom vei udio aminokiseline arginin. Arginin je bazina tvar za signalni plin, duikov oksid, koji igra vanu ulogu u reguliranju proirenja krvnih sudova i cirkulacije. Visoka opskrba argininom je stoga korisna za krvne ile. Poetkom 2006. objavljeni su rezultati Intermap-Studie. U ovoj je studiji sudjelovalo 4.700 osoba iz etiriju zemalja. Istraivano je kako opskrba bjelanevinama utjee na krvni pritisak. Pritom se pokazalo suprotno prvotnim oekivanjima - da iskljuivo opskrba biljnim bjelanevinama ima efekt sniavanja krvnog pritiska. Kod troenja ivotinjskih bjelanevina, naprotiv, nije se moglo vidjeti poboljanje. Jo je nejasno preko kojeg mehanizma biljne bjelanevine djeluju na sniavanje krvnog pritiska. Vrlo vjerojatno je taj efekt takoer i u vezi s koncentracijom aminokiselina. ivotinjske bjelanevine najee sadre vie aromatskih i sumporastih aminokiselina nego biljne bjelanevine. Aminokiseline koje sadre sumpor jesu methionin i cystein, koje su vrlo znaajne pri izmjeni tvari. Prilikom razgradnje ovih aminokiselina nastaje 16
Studije su pokazale da iskljuivo potronja biljnih bjelanevina djeluje na sniavanje krvnog pritiska.
mnogo protona; stvara se viak kiseline u metabolizmu. Ako stalno dotjee previe aminokiselina koje sadre sumpor, to esto rezultira latentnom acidozom: kroninom prekiselou organizma. Za neutraliziranje vika kiseline metabolizmom se dovode bazine kotane soli, to zatim izmeu ostalog moe dovesti do smanjene kotane gustoe. Poveani unos ivotinjskih bjelanevina ubrzava izluivanje kalcija i smatra se rizinim faktorom za osteoporozu. U ivotinjskim bjelanevinama, nalazi se kako je ve reeno, vie aromatskih aminokiselina nego u biljnim bjelanevinama. Ovdje su problematine fenilalanin i tirosin, iz kojih crijevne bakterije mogu sintetizirati potencijalno otrovne proizvode metabolizma, kao to su fenol i krezol. Sumnja se da ove supstancije imaju udjela u nastanku karcinoma crijeva. Kod tekih oboljenja metabolizma, kao ciroze jetre i insuficijencije bubrega, bez daljnjeg se preporua vegetarijanska prehrana jer ivotinjske bjelanevine pogoravaju tijek bolesti.
Pri visokom unosu ivotinjskih proizvoda dolazi do prekiselosti koju tijelo pokuava uravnoteiti oslobaajui soli iz kostiju. Tako ivotinjske bjelanevine u obliku mesa ili mlijenih proizvoda potiu izluivanje kalcija i predstavljaju faktor rizika za osteoporozu.
Masti
Vegetarijanci unose manje energije hranom nego potroai mjeovite hrane i imaju manji sveukupni unos masti. Oni bez problema ostvaruju preporuku njemakog Drutva za prehranu u odnosu na unos masti (25 do 30% energije hrane). Kod vegetarijanaca je vrlo koristan i nii unos kolesterola. U odnosu na konzumente mjeovite hrane; veganska prehrana gotovo nema kolesterola. U izgradnji masti sudjeluju masne kiseline koje su podijeljene prema stupnju zasienosti. Pojmovi zasiene i nezasiene kemijske su oznake i imaju veze s brojem dvostrukih veza u molekulama masnih kiselina. Zasiene masne kiseline 17
nalaze se u ivotinjskim mastima, kao i u tropskim biljnim mastima, kao kokosovim i

ivotinjske masti sadre preteno zasiene masne kiseline koje tetno djeluju na razinu kolesterola.
palminim mastima. One slue prvenstveno za pohranu energije. Visoki unos zasienih masnih kiselina djeluje nepovoljno na zdravlje: one u krvi povisuju trigliceride, ukupni kolesterol i LDL-kolesterol; osim toga smanjuju osjetljivost LDL-receptora. Nisu sve zasiene masne kiseline u istoj mjeri problematine. Naroito kritinima smatraju se masne kiseline lanane duine C12 do C16, naime palmitinska kiselina i miristinska kiselina. Kod nezasienih masnih kiselina razlikuju se jednostruko nezasiene (s jednom dvostrukom vezom) od viestruko nezasienih (s vie dvostrukih nezasienih veza). Najvaniji predstavnik jednostrukih nezasienih masnih kiselina je oleinska kiselina, iji su glavni izvori maslinovo ulje i ulje repice. Prilikom izmjene tvari oleinska kiselina vri zadau nositelja energije, ali i izvan toga ima neka poeljna svojstva: ona moe povisiti HDL-kolesterol i titi LDL-estice od oksidacije. Zdravstvene prednosti mediteranske prehrane su u znatnoj mjeri vratile u masovnu upotrebu maslinovo ulje bogato oleinskom kiselinom. Dugolanane, viestruko nezasiene masne kiseline, nisu primarno isporuitelji energije za metabolizam, ve su vaan sastojak stanine membrane i bazine tvari za stvaranje eikozanoida. Ovima pripadaju prostaglandin i leukotrijen bioloki visokoaktivni i u organizmu iroko rasprostranjeni hormoni vezivnog tkiva velikog spektra djelovanja. Bioloki upalno djelujui eikozanoidi uglavnom nastaju iz arahidonske kiseline. Stvaranje eikozanoida iz arahidonske kiseline tono je kontroliran i viestruko reguliran proces. Arahidonska kiselina koja se nalazi u ljudskom organizumu ima u sutini dva 18
izvora. Ona moe nastati iz masne kiseline Omega-6 linolne kiseline, ili moe biti unesena s proizvodima ivotinjskog porijekla. U ljudskom organizmu se stvara malo arhaidonske kiseline iz linolne kiseline, tako da vei znaaj pripada njenom unosu preko hrane. Jedna odreena koliina arahidonske kiseline je neophodna metabolizmu, budui da je ona potrebna za ispravni sastav staninih membrana. Obino visoki unos arahidonske kiseline pri mjeovitoj ishrani, potie stvaranje medijatora upala. Ako se arahidonska kiselina iskljui iz hrane primjerice, vegetarijanskom prehranom, smanjuje se njen sadraj u stanicama, to onda primjerice kod reumatske upale zglobova esto dovodi do poboljanja tijeka bolesti. Omega 6- masna kiselina - linolna kiselina i omega-3-masna kiselina, alfa-linolenska kiselina su esencijalne, tj. njih organizam ne moe sam sintetizirati. Vegetarijanski oblici prehrane su openito bogati omega 6-masnom kiselinom i imaju najee mali sadraj omega 3- masne kiseline, ime se moe umanjiti stvaranje eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokozaheksaenske kiseline (DHA). Ova neravnotea izmeu omega-3 i omega-6 masnih kiselina, treba se reducirati prikladnim nainom vegetarijanske ishrane. American Dietetic Association preporuuje vegetarijancima u izvacima svojih stavova da u svoju vegetarijansku prehranu ukljue dobre izvore alfa linolenske kiseline, ulje lanenih sjemenki, lanene sjemenke, ulje od sjemena konoplje, repiino ulje, zelenu lisnatu salatu kao i (postelein). Meutim postoje i DHA-kapsule, koje se dobivaju iz DHA-om obogaenih mikroalgi. One mogu biti od velike pomoi za odreene rizine grupe, primjerice trudnice i dojilje ili dijabetiare.
Proizvodi ivotinjskog porijekla sadre velike koliine arahidonske kiseline koja u tijelu potie upalne procese.
19
Ugljikohidrati
Uzimanje ugljikohidrata je kod vegetarijanaca esto povoljnije nego kod konzumenata mjeovite hrane, budui da su biljne namirnice glavni nositelj ugljikohidrata. Ugljikohidrati su podijeljeni prema svojoj kemijskoj strukturi na monosaharide (npr. glukoza i fruktoza), disaharide primjerice eer za domainstvo, mlijeni eer i polisaharide (npr. krob). Najvanija funkcija ugljikohidrata je opskrba stanica energijom; osim toga mogu u obliku glikogena sluiti za pohranjivanje energije. esto u metabolizmu nastaju molekule s jednim dijelom ugljikohidrata i jednim dijelom bjelanevina tzv. glikoproteini ili molekule koje se sastoje iz ugljikohidrata i masti koje se nazivaju glikolipidima. Najvaniji ugljikohidrat u ljudskoj prehrani je krob, iji bi udio u dnevnoj prehrani trebao biti visok. Prehrambeno fizioloki je visoki unos rafiniranih ugljikohidrata kao to su uobiajeno bijelo brano i eer nepovoljan jer se time pogorava regulacija eera u krvi; visoke vrijednosti eera u krvi bi se trebale izbjegavati jer on pogoduje, osobito kod pretilih, nastanku dijabetesa melitusa i bolestima srca i krvoilnog sustava. Namirnice koje sadre ugljikohidrate, mogu se podijeliti prema glikemijskom indeksu, koji uzima u obzir njihovo djelovanje na povienje eera u krvi. to je nia vrijednost glikemijskog indeksa, to je manji porast eera u krvi poslije jela. Jo bolji nain mjerenja je onaj, preko takozvanog glikemijskog tereta, kod kojeg se uzima u obzir sadraj ugljikohidrata za svakih 100 g namirnice. Jedan primjer: glukoza ima glikemijski teret 97, cornflakes 73, kruh od cjelovitog zrnja 32, kuhani krumpir 10, kuhane mrkve 3. Pojednostavljeno se moe rei, da bi se za zdravu vegetarijansku prehranu i za izbjegavanje prekomjerne teine, trebalo upotrebljavati malo eera; povoljniji su primjerice proizvodi od cjelovitog zrnja i mahunarke. Visoki unos eera 20
Biljne namirnice glavni su nositelj dragocjenih ugljikohidrata.
i proizvoda od bijelog brana djeluje poticajno na upale, a ak je i razlog to je nain prehrane prema Western-diet sve u svemu ocijenjen kao tetan za zdravlje.
Vitamini
Vitamini su ivotno vani organski sastojci hrane, koje tijelo samo ne moe sintetizirati. Oni igraju odluujuu ulogu kao koenzimi za veliki broj biokemijskih reakcija, ali razvijaju i druga bioloki znaajna djelovanja, primjerice kao antioksidansi, ili u regulaciji aktivnosti gena. Vegetarijanci su u prosjeku bolje opskrbljeni vitamina od potroaa mjeovite hrane. Vitamin B1 (tiamin) Vitamin BI najvaniji je vitamin u metabolizmu ugljikohidrata i mijeni energije. Uinkovito dobivanje energije iz ugljikohidrata moe se postii samo dostatnom opskrbljenou vitaminom B1. Svi stanini sustavi koji su upueni na glukozu kao isporuitelja energije, imaju zbog toga veliku potrebu za tiaminom. Ovo se osobito odnosi na stanice ivaca. Vitamin B1 sudjeluje takoer u prijenosu signala (impulsa) izmeu stanica ivaca i u metabolizmu neurotransmitera i na podravanje redox-potencijala stanica (recikliranje glutationa). Ljudsko tijelo ne raspolae nikakvim spremnikom vitamina B1, tako da je potreban pravilan i dostatan unos vitamina B1 preko hrane. Dobri biljni izvori tiamina su proizvodi od cjelovitog zrnja, mahunarke, oraasti plodovi i sjemenke suncokreta. Tiamin se nalazi u vanjskim slojevima i klicama zrnja ita, stoga pri pretjeranoj konzumaciji proizvoda od bijelog brana moe doi do nedovoljne opskrbljenosti vitaminom B1. Prosjeni gubitak prilikom priprema iznosi 30 posto; pri 21
Vegetarijanci su u prosjeku bolje opskrbljeni svim ivotno vanim vitaminima od konzumenata mjeovite hrane.
Vitamin B1 vaan je za dobivanje energije i za ivce. On se nalazi u proizvodima od cjelovitih itarica, mahunarkama, lei, oraastim plodovima i sjemenkama suncokreta.
zagrijavanju iznad 100 stupnjeva celzija tiamin se unitava. Tanin i ostali sastojci u aju mogu oksidirati tiamin, a unitava ga takoer i sulfit koji esto sadre gotovi proizvodi od krumpira, te suho voe. Vitamin B2 (riboflavin) Riboflavin je sastojak brojnih enzima koji prenose vodik, takozvanih flavoenzima. Ovi su od centralnog znaaja za izgradnju ATP-a (adenozintrifosfat) u mitohondrijima i time vani za energiju metabolizma. U sluaju ovjekove velike potrebe za energijom raste i potreba za vitaminom B2. Nadalje je vitamin B2 potreban za odstranjivanje tetnih sastojaka i medikamenata u jetri i on je dio antioksidacijskog obrambenog sustava organizma. Na osnovi toga je dostatna opskrbljenost vitaminom B2 neophodna za izbjegavanje sive mrene. U periodu odrastanja je potreba za vitaminom B2 znatno poviena. Upravo kod djece, mladih, a i kod starijih ljudi opskrba vitaminom B2 esto nije dostatno pokrivena. Vegetarijanci su openito dovoljno opskrbljeni vitaminom B2; kod vegana moe doi do suenja opskrbe jer su mlijeni proizvodi dobar izvor riboflavina. Drugi dobri izvori vitamina B2 su proizvodi od cjelovitih itarica, pinat, ampinjoni. Riboflavin unitavaju svjetlo i alkali. Primjerice uzimanje lunatih praaka ili primjena soda-bikarbone sniava raspoloivost vitamina B2. Vitamin B3 (niacin) Niacin je zajedniki pojam za spojeve nikotinske kiseline i nikotinamida. Koenzimi koji nastaju iz niacina (NAD i NADP), potrebni su za izgradnju i razgradnju ugljikohidrata, masnih kiselina i aminokiselina. Daljnje metabolike funkcije: uee u regulaciji krvnog eera, u sintezi DNA i u obnovi oksidiranog glutationa. Preparati niacina uspjeno se primjenjuju terapeutski za sniavanje LDL-kolesterola i triglicerida kao i za prevenciju sunane alergije. Zrnata kava sadri velike koliine nikotinske kiseline koja se stvara prilikom prenja zrna kave. Nikotinska kiselina i nikotinamid 22
Vitamin B2 titi oi od sive mrene i potreban je za odstranjivanje tetnih sastojaka. Biljni izvori su proizvodi od cjelovitih itarica, pinat i ampinjoni.
su vrlo stabilni kemijski spojevi, tako da prilikom pripremanja hrane ne dolazi do gubitaka. Kod itarica se nikotinska kiselina nalazi preteno u sloju aleurona i gubi se mljevenjem. Tu i tamo jedna alica kave i obilna potronja kruha od cjelovitog zrnja osiguravaju dobru opskrbu vitaminom B3. Vitamin B6 (piridoksin) Vitamin B6 nije zasebna tvar, ve oznaka za grupu od est spojeva koji svi pokazuju istu bioloku aktivnost. Piridoksal-5-fosfat (PLP). je najvaniji oblik vitamina B6. Vitamin B6 je koenzim kod vie od 100 enzimskih reakcija, prije svega u metabolizmu aminokiselina. Za izgradnju neruotransmitera kao to su serotonin, dopamin, gamaaminomaslane kiseline (GABA), ovaj je vitamin neophodan. Vitamin B6 je potreban za sintezu kolagena (kolageni su najvaniji proteini vezivnog tkiva) i hemoglobina kao i za podravanje normalne razine eera u krvi. Radi njegovog velikog znaaja u metabolizmu aminokiselina, potreba za vitaminom B6 raste prilikom veeg unosa bjelanevina. Nedovoljna opskrbljenost vitaminom B6 pokazuje se neposredno u smetnjama raspoloenja i u slabom imunitetu. Primanje vitamina B6 esto je ispod preporuene koliine, osobito kod ena. Ovo vrijedi takoer i za vegetarijance; dodue kod ovih uglavnom ne nastupaju simptomi pomanjkanja. Dobri izvori vitamina B6 za vegetarijance su mahunarke, proizvodi od cjelovitog zrnja, krumpir, orasi i kikiriki. Oblik vitamin B6 koji dolazi u biljkama relativno je stabilan, tako da prilikom pripremanja hrane ne nastupaju gubici; svakako je vitamin B6 osjetljiv na direktno izlaganje sunanim zrakama. Vitamin B12 (kobalamin) Vitamin B12 ili kobalamin je jedna relativno velika i komplicirano graena biomolekula, koja kao osobitost u svojoj molekularnoj strukturi sadri atom kobalta. U metabolizmu vitamin B12 sudjeluje u odstranjivanju homocisteina i potreban je 23
Obilna potronja kruha od cjelovitih itarica i tu i tamo koja alica kave osiguravaju dobru opskrbljenost vitaminom B3.
Dobri izvori vitamina B6 jesu mahunarke, proizvodi od cjelovitih itarica, krumpir, orasi i kikiriki.
za izgradnju mielinskih ovojnica, koje obavijaju ivana vlakna kao izolator. Vitamin B12 potreban za ispravno stvaranje crvenih krvnih tjeleaca, za DNA-sintezu i za razgradnju nekih aminokiselina. Molekula vitamina B12 moe bit izgraena iskljuivo od nekih vrsta bakterija. Biljke ne proizvode vitamin B12, jer im on nije potreban. Znatne koliine vitamina B12 su stoga sadrane iskljuivo u namirnicama ivotinjskog porijekla. Stoga su osobe koje se hrane veganski prisiljene ovaj vitamin obavezno uzimati kao dodatak prehrani. Ova preporuka je jasno izreena od mjerodavnih veganskih drutava. Preniska prisutnost vitamina B12 moe dovesti do poremeaja rada mozga i poveane koncentracije homocisteina u krvnom serumu; najposlije podupire rizik bolesti srca i krvotoka. Iako u tijelu postoje velika spremita vitamina B12, najee se lijee oboljenja nastala njegovim manjkom. Glavni uzrok tome lei u poremeaju resorpcije, izazvane kroninom upalom eluane sluznice. Resorpcija molekula vitamina B12 vrlo je sloen postupak i zahtijeva djelotvoran probavni sustav. S porastom ivotne dobi zamara se funkcija probavnog sustava i nadalje takoer poputa resorpcija vitamina B12. Kod cca 40% starijih ljudi moe se dokazati pad serumske slike vitamina B12, neovisno o njihovim prehrambenim navikama. Terapija vitaminom B12 visokodoziranim preparatima moe doprinijeti novom porastu koncentracije vitamina B12 u krvnom serumu. Kod vegana je nadopuna vitamina B12 neophodna. Folna kiselina Folna kiselina je glavni naziv jedne grupe od cca 100 razliitih spojeva koji su meusobno kemijski vrlo slini. Bioloki aktivan oblik folne kiseline je tetrahidrofolna kiselina (THF). THF sudjeluje u mnogobrojnim metabolikim reakcijama u organizmu, izmeu ostalog u stvaranju dezoksiribonukleinske kiseline, kao i u izgradnji i razgradnji razliitih aminokiselina. Folna kiselina igra takoer centralnu ulogu u razgradnji 24
Osobe koje se hrane isto veganski trebaju obavezno unositi vitamin B12 kao nadopunu prehrani.
homocisteina, jednom od faktora rizika bolesti krvnih sudova. Osim toga folna kiselina je nuna pri obnovi stanica epitela i za zdrav razvoj fetusa. Trudnice stoga imaju povienu potrebu za folnom kiselinom. Opskrba folnom kiselinom je sve u svemu nedovoljna, jer se prosjeni unos kod mukaraca i ena nalazi negdje na polovini visine koju je preporuilo Njemako drutvo za prehranu (DGE). Postoji jasna povezanost izmeu uzimanja folne kiseline i rizika koronarnih bolesti srca kao i karcinoma crijeva. Nedovoljna opskrbljenost folnom kiselinom moe smanjiti i duhovnu sposobnost za rad, te pospjeuje razvoj demencije. Vegetarijanci su u pravilu bolje opskrbljeni folnom kiselinom od potroaa mijeane hrane. Folatom su osobito bogati tamnozeleno lisnato povre i proizvodi od cjelovitih itarica. Prilikom smjetaja i pripreme hrane moe doi do ogromnog gubitka folne kiseline, primjerice toplinom i kisikom. Temeljem svoje topivosti u vodi spojevi folne kiseline mogu se izgubiti i pranjem i kuhanjem u vodi. Biotin Biotin je jedan vitamin B-grupe i u malim koncentracijama nalazi se u mnogim namirnicama. Dobri biljni izvori biotina su primjerice oraasti plodovi, kikiriki, cvjetaa, ampinjoni. Biotin je u metabolizmu potreban za tzv. glukoneogenezu; pod time se razumijeva stvaranje molekula glukoze iz razliitih metabolikih produkata. Ukoliko hranom unosimo premalo ugljikohidrata, tijelo mora samo stvarati glukozu. Mozgu i crvenim krvnim tjelecima nuna je potrebna razina eera u krvi za njihove funkcije. Biotin je nuan i za metabolizam masti kao i za razgradnju odreenih aminokiselina. Povean unos biotina moe biti od pomoi kod gubitka kose i defekata u grai noktiju.
Budui da vegetarijanci najee jedu vie proizvoda od cjelovitih itarica i isto tako vie tamnozelenog lisnatog povra, oni su u pravilu bolje opskrbljeni folnom kiselinom od onih koji jedu mjeovito. Folna kiselina igra sredinju ulogu pri hranjenju stanica i razgradnji tetnog produkta metabolizma, homocisteina.
Biotin pomae prilikom opskrbe energijom naeg mozga i brine se za zdravu kosu i nokte. Nalazi se primjerice u orasima, kikirikiju, cvjetai i ampinjonima.
25
Vitamin C Vitamin C vie biljke sintetiziraju iz glukoze i odgovarajue je iroko rasprostranjen. Vrlo dobar izvor vitamina C je svjee voe i povre kao i iz njega pripravljeni sokovi. Budui da je vitamin C vrlo osjetljiv na svjetlo i kisik, smjetaj i priprema hrane mogu dovesti do njegovog znaajnog gubitka. Bioloki uinci vitamina C temelje se na njegovom antioksidacijskom kapacitetu. Vitamin C je kofaktor mnogo razliitih enzimskih reakcija; on je najvaniji vodotopivi antioksidans i moe primjerice regenerirati vitamin E. Sudjeluje u brojnim metabolikim sintezama, primjerice u stvaranju kologena, Vitamin C je kofaktor mnogo razliitih enzimskih reakcija poveava repsorpciju eljeza iz biljnih namirnica i nenadomjestiv je za detoksikacijske reakcije u jetri. Potreba se poveava pri oksidacijskom stresu, primjerice pri upalama, kao i kod psihikog stresa, budui da je vitamin C nuan za stvaranje vlastitih hormona stresa. Vitamin A Vitamin A moe se sintetizirati iz provitamina A (betakaroten). Betakaroten uzima se iz biljnih namirnica i oko jedne treine ga se pretvara u vitamin A. Betakaroten se nalazi primjerice u bundevi, mrkvi, marelicama dakle poglavito u utim i naranastim vrstama voa i povra. Vitamin A omoguuje stvaranje rodopsina o kojem ovisi sposobnost vida u sumraku. Nuan je za strukturu i funkcionalnu sposobnost stanica epitela, unutarnje oblaganje primjerice dinih putova i eluano-crijevnog trakta. Vitamin A je zavrna supstanca pri gradnji all-trans retinoine kiseline (ATRA), koja se koristi za oitavanje gena Vitamin E Vitamin E ima razliite funkcije. Najvanija je ona antioksidansa, koji titi viestruko nazasiene masne kiseline u i u drugim strukturama staninim membranama. On 26
Vitamin C proizvode biljke. Svjee voe i povre su odlini izvori vitamina C.
Vitamin A je dobar za oi. Moe biti izgraen iz betakarotena koji se nalazi preteno u utom i naranasto obojenom vou.
se dalje upotrebljava za zatitu unutarnjih stijenki ila, djeluje antiupalno i poboljava imunitet. Osobito visok sadraj vitamina E nalazimo u biljnim uljima kao u peninim klicama, suncokretovom i maslinovom ulju. Openito vie vitamina E sadre polako rastue biljke nego mlade brzo rastue biljke. I orasi su takoer dobar izvor vitamina E. Vegetarijanci su u prosjeku bolje opskrbljeni vitaminom E od konzumenata mijeane hrane. Vitamin K Razlikujemo vitamin K1 i vitamin K2. Vitamin K1 se stvara u kloroplastima zelenih biljaka. Vitamin K2 proizvode bakterije. Vitaminom K osobito je bogato uto i zeleno lisnato povre. Vitamin K potreban je prilikom sinteze faktora za zgruavanje krvi kao i za mineralizaciju i regulaciju kotanog tkiva. Ukazuje se i na to da je vitamin K potreban za regulaciju procesa rasta stanica. Nekada je vitamin K vaio kao klasini ista krvi; u meuvremenu se pokazalo da mu pripada takoer i znaajnije mjesto u spreavanju osteoporoze. Danas se prehrana s visokim udjelom voa i povra smatra osobito korisnom za izbjegavanje osteoporoze. U tome bi vitamin K mogao imati znaajnog udjela. Vitamin K je vrlo stabilan tako da se ne gubi prilikom pripremanja hrane. Vitamin D Vitaminu D se posljednjih godina poeo pridavati mnogo vei znaaj. Odavno je poznata njegova funkcija u metabolizmu kostiju u kojem on osigurava dostatnu mineralizaciju kotane tvari. Premalo unoenje vitamina D vaan je faktor rizika za osteoporozu. Vitamin D je takoer i neka vrsta faktora reda imunolokog sustava. On spreava pretjerane imunoloke reakcije, slui ispravnom razvoju stanica koe, potie sazrijevanje i diobu stanica i stoga posjeduje svojstvo zaustavljanja raka. Izmeu unosa vitamina D i uestalosti raka crijeva nema jasne korelacije. Manjak vitamina 27
Vitamin E je najvaniji antioksidans i djeluje izmeu ostalog kao zatita stanica. Nalazi se u biljnim uljima i oraastim plodovima.
Vitamin K potreban je za ienje krvi i pomae takoer spreavanju osteoporoze. Vitaminom K osobito je bogato zeleno lisnato povre.
Vitamin D sudjeluje u regulaciji krvnog pritiska kao i u radu miia i igra vanu ulogu u metabolizmu kostiju.
Fiziologija vegetarijanske prehrane Od biljnih namirnica, samo avokado i ampinjoni imaju spomena vrijedan sadraj vitamina D.
D smanjuje k tome izluivanje inzulina. U posljednje vrijeme se nadalje utvrdilo da vitamin D sudjeluje u reguliranju krvnog tlaka, kao i u funkcijama srane i skeletne muskulature. Potreba za vitaminom D kod zdrave odrasle osobe bit e principijelno pokrivena i sintezom preko koe, ukoliko koa prima dovoljno UV-B zraka. U zimskim mjesecima intenzitet UV zraka, u naim irinama, ne stvara dovoljno vitamina D. Opskrba veeg dijela stanovnitva mora se danas promatrati kao manjkava, budui da je medicinski poeljna koncentracija vitamina D znatno via nego ranije. Stariji ljudi su esto pogoeni pomanjkanjem vitamina D. Boljoj opskrbljenosti vitaminom D u svakom sluaju ne bi trebalo teiti poveanjem sunanih kupki jer je poznato da UV zraenje sunca sve vie predstavlja rizik za razliite vrste raka koe. Razuman je ciljani unos vitamina D u obliku razliitih podesnih vitaminskih preparata: Individualno potrebna doza moe se utvrditi odreivanjem razine vitamina D u krvi. ivene namirnice sadre relativno malo vitamina D, s iznimkom ribljeg ulja koje je dobiveno od jetre bakalara i ija je potronja stoga zbog etikih razloga sumnjiva. Meu biljnim namirnicama samo avokado i ampinjoni raspolau spomena vrijednim sadrajem vitamina D. American Dietetic Association preporuila je u svojim stavovima o vegetarijanskoj prehrani da bi trebalo paziti na dostatan unos vitamina D, osobito kod djece i mladih, kao i kod trudnica.
Minerali i elementi u tragovima

Kod ove grupe mikro-hranjivih tvari radi se o anorganskim tvarima koje moraju biti dovedene u organizam hranom. ovjeku je potrebno koliinski vie od 50 mg po kilogramu tjelesne teine sljedeih minerala koji se radi toga oznauju takoer i 28
kao koliinski elementi (makroelementi): natrij, kalij, kalcij te magnezij i kao fosfat, klorid i sulfat. Ovi koliinski elementi (makroelementi) tvore cca 3% tjelesne mase. Koncentracija elemenata u tragovima iznosi najvie 50 mg po kilogramu tjelesne teine. Svi elementi u tragovima zajedno vau samo 8-9 g. Najvaniji elementi u tragovima jesu krom, eljezo, jod, bakar, mangan, molibden, selen i cink. Elementi u tragovima sastavni su dio enzima i hormona. Nedostatak moe dovesti do ozbiljnih oteenja u metabolizmu. U ljudskom se tijelu mogu dokazati i drugi elementi, primjerice litij, vanadij, bor, nikal, silicij i kositar, koji meutim nisu ivotno neophodni elementi u tragovima. Kriterij bitnosti je uvijek da nedostatak jednog elementa dovodi do specifinih zdravstvenih smetnji. Vegetarijanci su u prosjeku bolje opskrbljeni mineralnim tvarima i elementima u tragovima nego nevegetarijanci.
Vegetarijanci su u prosjeku bolje opskrbljeni mineralima i elementima u tragovima od nevegetarijanaca.
Natrij Natrij se uglavnom nalazi izvan tjelesnih stanica, u tjelesnim tekuinama. On igra znaajnu ulogu u reguliranju vode u organizmu, za kiselo-baznu ravnoteu i za prijenos i prosljeivanje ivanih impulsa. Natrij je potreban i za resorpciju glukoze te za transport hranjivih tvari. U dananje vrijeme namirnice najee sadre puno previe natrija u obliku kuhinjske soli. Preveliki unos kuhinjske soli poveava rizik visokog krvnog pritiska, osteoporoze i drugih metabolikih smetnji. Natrijem su jako bogati meso i mesni proizvodi, ali i neke vrste sira. Razumnim ivljenjem vegetarijanci unose u sebe mnogo manje natrija nego potroai mjeovite hrane.
Suvie natrija u obliku kuhinjske soli moe prouzrokovati povienje krvnog pritiska i osteoporozu. Meso i mesni proizvodi kao i odreene vrste sira sadre osobito mnogo natrija.
29
Kalij
Tijelu je potreban kalij za kiselo-baznu ravnoteu, rad miia i ivani sustav. Kalijem su bogate mahunarke, pinat, krumpir i banane.
Kalij je najvaniji mineral u stanicama i utoliko suparnik natriju koji se uglavnom nalazi izvan stanica. Zajedno s natrijem, kalij sudjeluje u regulaciji razine vode u tijelu, odravanju kiselo-bazne ravnotee, prenoenju ivanih podraaja te reguliranju miinih kontrakcija. Kalij je neophodan i za aktiviranje razliitih enzima. Vegetarijanci uzimaju vie kalija nego ljudi koji se hrane mjeovito, budui da su mnoge biljke bogate kalijem, primjerice grah, lea, pinat, krumpir i banane. Danas se smatra poeljnim poveani unos kalija za smanjenje krvnog tlaka i kod bolesti srca i krvotoka.
Kalcij se nalazi u zelenom povru, u mahunarkama, sezamu i oraastim plodovima. Vaan je za zdravlje kostiju.
Kalcij Dva postotka tjelesne teine sastoji se od kalcija; Glavni dio nalazi se kao kalcijev fosfat u kotanom sustavu, ukljuujui i zube. Pored svoje funkcije stabilizatora kotanog sustava, kalcij ima i brojne druge funkcije u metabolizmu. Sudjeluje u aktiviranju gena, u oslobaanju hormona i neurotransmitera, u diobi stanica, upravljanju neuromuskularnim podraajima itd. Kalcij je najvaniji signalizator staninog metabolizma. Opskrbljenost kalcijem u Njemakoj se smatra nedostatnom faktor rizika za zdravlje kostiju. Preporuena visina unosa kalcija za zdrav metabolizam kostiju stalno se podie. No za bilancu kalcija nije mjerodavan samo unos, ve prije svega i izluivanje kalcija putem urina; on je pri visokoj potronji kuhinjske soli i bjelanevina, povien. Tko dakle eli paziti na zdravlje svojih kostiju, trebao bi se tedljivo ophoditi sa solju i bjelanevinama. Za zdrave kosti su, pored kalcija, znaajni i mnogi drugi mikrohranjivi sastojci primjerice kalij, magnezij, vitamin C, folna kiselina, vitamin B 12, vitamin K, bakar, cink i mangan. Zeleno povre, primjerice komora, zeleni lisnati kupus, brokula, blitva, kao i perin, mahunarke, sjemenke sezama i oraha, dobri su izvori kalcija. 30
Magnezij Magnezij kao i natrij, kalcij i kalij, pripada elektrolitima. On je vrlo vaan aktivator brojnih enzima u metabolizmu energije i potreban je za mineralizaciju kostiju kao i za miine kontrakcije i prijenos ivanih podraaja. Magnezij je antistresni mineral; manjak moe dovesti do ivane uznemirenosti, miinih greva, poveane nervoze, poremeaja sranog ritma itd. Vegetarijanci su mnogo bolje opskrbljeni magnezijem od onih koji jedu mijeanu hranu. Sve zelene lisnate salate i povre sadre magnezij budui da je on sastavni dio tvari koja biljci daje boju, klorofila. Dobar izvor magnezija su zobene pahuljice, cjeloviti kruh, sjemenke suncokreta i orasi.
Nedostatak magnezija moe dovesti do uznemirenosti, miinih greva, nervoze i poremeaja sranog ritma. Magnezij se nalazi u svem zelenom lisnatom povru, kao i u zobenim pahuljicama, kruhu od cjelovitih itarica i oraastim plodovima.
Selen Jo prije nekoliko desetljea selen je vaio jo samo kao otrovni metal. U meuvremenu je u metabolizmu otkriveno vie bjelanevina koje sadre selen, potrebnih za razliite funkcije. Enzimi koji sadre selen igraju znaajnu ulogu u zatiti od slobodnih radikala i nuni su za regulaciju aktivnosti gena i staninog miljea. Druge bjelanevine koje sadre selen neophodne su za stvaranje hormona titnjae. Sveukupno selen igra vrlo vanu ulogu u imunolokoj sposobnosti i posjeduje protuupalna svojstva. Prije svega, u mnogim se studijama pokazuje njegovo antikancerogeno djelovanje, to znai da dobra opskrbljenost selenom moe biti zatita protiv razliitih vrsta tumora. Osim toga, selen pomae kod svih oboljenja popraanih s jaim upalnim procesima. Opskrba selenom je u srednjoj Europi nezadovoljavajua, kako kod potroaa mjeovite hrane, tako i kod vegetarijanaca. Glavni razlog tome je taj to su tla srednje Europe siromana selenom, poradi ega na njima uzgajane biljke sadre malo selena. Oraasti plodovi su relativno dobri isporuitelji selena. Budui da element u tragovima selen ima znaajnu zatitnu ulogu protiv oboljenja koja nastaju 31
Selen djeluje protuupalno i vaan je za imunoloki sustav. Oraasti plodovi sadre relativno mnogo selena.
djelovanjem slobodnih radikala, preporua se utvrivanje koncentracije selena u krvi i ako ustreba uzimanje namirnica koje e je popuniti.
Bakar je tijelu potreban izmeu ostalog za rast, za prijenos eljeza, za imunoloki sustav i za kosti. Dobri snabdjevai bakrom su mahunarke, oraasti plodovi i proizvodi od cjelovitih itarica.
Bakar Bakar sudjeluje u velikom broju fiziolokih funkcija u kojima nastupa kao komponenta enzima i bjelanevina. Ovaj element u tragovima potreban je za rast, imunoloki sustav, vrstou kostiju, resorpciju i metabolizam eljeza, razvoj mozga, stanini metabolizam energije, sintezu veznog tkiva, stvaranje pigmenta u koi, kosi i oima, kao i za sintezu neurotransmitera. Dobri izvori bakra su mahunarke, oraasti plodovi i proizvodi od cjelovitih itarica. Vegetarijanski oblik prehrane sadri vie bakra od nevegetarijanske mjeovite prehrane. Bakar je dodue bioloki loije raspoloiv u biljnim nego ivotinjskim namirnicama; usprkos tome vegetarijanci su u pravilu bolje opskrbljeni bakrom od konzumenata mjeovite hrane. Slino kao i element u tragovima cink, bakar e bioloki biti bolje iskoriten ako se tradicionalnim 24-satnim kiseljenjem krunog tijesta razgrade fitati u vanjskim slojevima zrna itarica.
Cink Cink je element u tragovima s vrlo opsenim funkcijama u metabolizmu. Vie od 300 enzimskih reakcija ovisno je o cinku. On igra sredinju ulogu u aktivnosti imunolokog sustava, zacjeljivanju rana, metabolizmu koe, rastu i svim mentalnim funkcijama. Cink je potreban takoer i za razgradnju alkohola i izdisanje ugljinog dioksida. Nedostatak cinka smanjuje tjelesnu radnu sposobnost. Vegetarijanci imaju u pravilu obilan unos cinka. Cink je dobar primjer za to kako koncentracija jednog elementa u tragovima u hrani ne znai nuno i da ovaj u punoj 32
mjeri koristi organizmu. Primjerice vanjski dijelovi itarica sadre relativno mnogo cinka; resorpciju cinka u crijevima koi fitinska kiselina koja se isto tako nalazi u vanjskim slojevima itnog sjemenja. Postoji nekoliko mogunosti smanjenja sadraja fitinske kiseline. Tako primjerice, pod naslovom bakar ve spomenuto tradicionalno 24-satno kiseljenje krunog tijesta znatno poveava raspoloivost cinka, jer se fitinska kiselina s vremenom razgrauje. Dobri biljni izvori cinka jesu s gore spomenutim ogranienjima proizvodi od cjelovitih itarica, mahunarke i zobene pahuljice. Openito opskrba cinkom u Njemakoj nije optimalna, tako da u sluaju poveane potrebe za cinkom, npr. kod vee infektivne prijemljivosti, dopunjavanje cinka hranom moe biti potrebno i razumno.
Cink se nalazi u proizvodima od cjelovitih itarica, mahunarkama i zobenim pahuljicama. On je izmeu ostalog vaan za imunoloki sustav, za zacjeljivanje rana i rad svih osjetila.
eljezo eljezo ima u metabolizmu esencijalnu funkciju prilikom prijenosa i pohranjivanja kisika kao i kod brojnih oksidacijskih i redukcijskih reakcija u tijelu. eljezo je dio hemoglobina, tvari koja krvi daje boju, i miinog crvenog pigmenta mioglobina, i ivotno je vano za opskrbljivanje stanica energijom, za detoksikaciju kao i za sintezu razliitih produkata metabolizma kao neurotransmitera, karnitina, kolagena itd. Odrasle osobe koje ive vegetarijanski u pravilu imaju manje zalihe eljeza od nevegetarijanaca, to je meutim esto prednost, budui da visoka koncentracija bjelanevine koja pohranjuje eljezo, feritina, poveava rizik bolesti krvnih sudova i sranog infarkta. Anemija zbog pomanjkanja eljeza kod vegetarijanaca ne nastupa ee nego kod nevegetarijanaca. Osim toga biljna hrana ne sadri eljezo u obliku hemoglobinskog eljeza kako se ono tipino nalazi u mesu. eljezo u hemoglobinu se u veoj mjeri resorbira, tako da pri redovitoj konzumaciji mesa moe doi do prevelike prisutnosti eljeza u 33
metabolizmu. To opet moe, kako to pokazuju neke studije, dovesti do poveanog

Dobri biljni izvori eljeza jesu zobene pahuljice, proso, sjemenke bundeve, sjemenke lana i penine klice. Vitamin C poveava resorpciju eljeza iz hrane.
rizika bolesti srca i krvotoka te dijabetesa. Razliite tvari mogu pojaati ili ometati resorpciju eljeza iz biljne hrane. Ometa je primjerice fitinska kiselina koja se nalazi u kavi, kakau ili crnom aju. Korisni su vitamin C i organske kiseline koje se nalaze u vou i povru. Namirnice biljnog porijekla bogate eljezom jesu penine klice, proso, zobene pahuljice, sjemenke bundeve, laneno sjeme i pistacije. Dogma da je meso potrebno zbog opskrbe eljezom je kriva. Visoki unos eljeza pri redovitoj konzumaciji mesa moe biti mnogo tetniji za zdravlje. Preostaje nam samo elja da konano svi znanstvenici uzmu na znanje takve temeljne spoznaje znanosti o prehrani i medicini.
Biljne ivene namirnice sadre openito vee koliine mangana nego ivotinjski proizvodi. Mangan djeluje u tijelu kao uvar stanica i vaan je u metabolizmu kostiju.
Mangan Biljne ivene namirnice openito sadre vee koliine mangana od proizvoda ivotinjskog porijekla. Visoki sadraj pokazuje primjerice crni aj kao i oraasti plodovi, cjelovite itarice i zeleno lisnato povre. Mangan je sastavni dio ili aktivator brojnih enzima u metabolizmu. Sudjeluje kao antioksidacijska zatita mitohondrija, u sintezi hrskavice i kostiju kao i u proizvodnji glukoze. Uslijed pomanjkanja mangana moe doi do poremeaja u metabolizmu kostiju i ugljikohidrata.
Krom Metabolizam zahtijeva zaista male koliine kroma, ali on ima znaajan udio u prenoenju inzulinskih signala u stanicama. Hormon inzulin vezuje na staninoj povrini specifine inzulinske receptore koji zatim prosljeuju biokemijsku poruku inzulina u 34
unutranjost stanice. Daljnja predaja toga signala vri se preko peptida kromodulina koji sadri krom. Krom je znaajan i za aktiviranje gena u metabolizmu glukoze. Pomanjkanje kroma nanosi tetu regulaciji eera u krvi to se pokazuje u povienom ili snienom krvnom eeru. Optimalna opskrba kromom esto moe poboljati razinu eera u krvi kod dijabetiara. Biljne namirnice koje sadre krom jesu kukuruz, zrna papra, cjelovite itarice, penine klice, oraasti plodovi, ljive i kakao.
Krom sudjeluje u regulaciji eera u krvi. Nalazi se u cjelovitim itaricama, zrnju papra, oraastim plodovima, ljivama i kakau.
Sekundarni sastojci biljki

Pojam sekundarni sastojci u biljkama oznaava veliki broj razliitih spojeva koji nastaju pri tzv. sekundarnoj izmjeni tvari biljaka. To znai: ove tvari nemaju funkciju u energetskom metabolizmu biljke, ne djeluju kao potporne supstance niti ne sudjeluju u enzimskim reakcijama, kao primjerice vitamini. Biljke stvaraju te tvari kao zatitni i obrambeni materijal, isto tako kao boju i regulatore rasta. Pet do deset tisua tih tvari nalazi se prirodno u ljudskoj hrani. Budui da u izriitom smislu ne pokazuju hranjivu vrijednost, znanost o prehrani smatrala ih je vie tetnima, u najmanju ruku ak i nepotrebnima. Temeljem porasta znanstvenih spoznaja posljednjih godina sve vie se pokazuje da sekundarnim biljnim sastojcima pripada veliki broj zdravlju korisnih funkcija, te da oni znaajno doprinose zdravstvenoj vrijednosti biljne hrane. Vegetarijanci imaju vei unos sekundarnih sastojaka i zbog toga sigurno i manji rizik oboljenja od nevegetarijanaca. U nastavku e kratko biti predstavljene neke grupe tih sekundarnih sastojaka:
Sekundarni biljni sastojci su tvari koje biljke stvaraju izmeu ostaloga za svoju vlastitu zatitu. Nekoliko od ovih pet do deset tisua razliitih tvari istovremeno je odgovorno za boju biljke. Danas se zna da ove nekada neuvaavane tvari imaju veliki broj za ljudsko zdravlje korisnih svojstava.
35
Karotenoidi Karotenoidi su grupa iroko rasprostranjenih biljnih pigmenata. U krvi je do sada moglo biti dokazano 14 razliitih karotenoida. Betakaroten je sigurno najpoznatiji predstavnik ove grupe u ljudskoj prehrani. Visoke koncentracije nalaze se u mahunama, pinatu i marelicama. Betakaroten ima djelovanje provitamina A, to znai da ljudski organizam moe u sluaju potrebe iz toga proizvesti vitamin A. Osim toga, betakaroten je vrlo znaajan antioksidans koji osobito titi masnoe u staninima membranama. Visoki unos betakarotena moe umanjiti sklonost da koa izgori na suncu i sveukupno djeluje stimulirajue na imunoloki sustav. Drugi vaan karotenoid je likopen, crveni biljni pigment, koji se u visokoj koncentraciji nalazi u rajici i lubenici. Studije su pokazale da likopen ima preventivni efekt protiv arterioskleroze i da moe umanjiti rizik odreenih vrsta karcinoma, kao primjerice karcinoma prostate i tumora probavnog trakta. Daljnji karotenoidi su lutein i zeaksantin. Visoke koncentracije pokazuju zeleni kelj (broskva), pinat i brokula. Najvaniji medicinski znaaj ovih dvaju sastojaka je preventiva i terapija onih bolesti, prije svega starake degeneracije makule. Poveana potronja namirnica bogatih karotenoidima ima jasno zatitno djelovanje protiv bolesti srca i krvotoka, dok betakaroten kao pojedinani sastojak nema takav uinak. Namirnice su vie od zbira pojedinanih sastojaka. Tek zajedniko djelovanje mnogih sastojaka daje vrijednost nekoj hrani.
Karotenoidi se nalaze u utim, naranastim i crvenim vrstama voa i povra. Zeleni kelj, pinat i brokula sadre odreene predstavnike ove grupe tvari. Karotenoidi tite od bolesti srca i krvotoka.
Polifenoli Polifenoli su velika grupa biljnih sastojaka iji su najpoznatiji predstavnici flavonoidi. Do sada je poznato izmeu etiri i pet tisua razliitih flavonoida. Flavonoidima 36
pripadaju antocijan-pigmenti (antocijanidini) koji se prije svega nalaze u trenjama, ljivama, crvenom grou, rotkvicama i patlidanu. uti flavonidi su primjerice sadrani u luku i endiviji; razliite (treslovine) nalaze se u aju i crvenom vinu. Polifenoli su najvanija grupa biljnih antioksidanasa. Na temelju svojih antioksidacijskih svojstava polifenoli su korisni kod velikog broja oboljenja u kojima imaju udjela oksidacijski procesi, primjerice arteroisklerozi, reumi, upalama, karcinomima itd.
Polifenoli pomau u spreavanju reume, upala i karcinoma. Oni se nalaze u luku, endiviji, trenjama, ljivama, crvenom zelju i crvenom grou, aju, a takoer i u crvenom vinu.
Fitosterini Fitosterini se nalaze u spomena vrijednim koliinama samo u dijelovima biljaka bogatim masnoama; sjemenke suncokreta i sezama pokazuju osobito visok sadraj. Fitosterini imaju strukturu kemijski slinu kolesterinima i mogu jako reducirati prihvat kolesterola u crijevima. To je od osobitog interesa za ljude koji imaju visoku razinu kolesterola.
Glukosinolati Glukosinolati su odgovorni prije svega za tipian okus kelja, kao i prokulice, karfiola, crvenog kelja, korabe, brokule i ljutih biljki kao draguca (divlji hren), hrena, enjaka i goruice. Postoje jaki znanstveni dokazi za to, da glukosinolati djeluju preventivno protiv karcinoma. Oni raspolau i blagim antibiotskim svojstvima, te zbog toga mogu biti korisni kod infekcija dinih i mokranih putova.
Fitosterini reguliraju razinu kolesterola, glukosinolati djeluju preventivno protiv raka; sulfidi tite od bolesti srca i krvotoka, a terpeni rastvaraju sluz. Planiranjem raznolike prehrane, sve ove zdravstveno poticajne tvari unosimo u organizam u dovoljnim koliinama.
37
Sulfidi Sulfidi su hlapive, sumporaste tvari; kojima svoj intenzivan okus i dugotrajan miris zahvaljuju prije svega sve vrste luka. Obilne koliine sulfida su sadrane u enjaku, medvjeem luku, crvenom luku, mladom luku, vlascu, bijelom luku, parogama i crvenim luicama. Slino kao i glukosinolate i sulfide moemo oznaiti kao neku vrstu prirodnog antibiotika. Oni imaju antikancerogeni potencijal i zatitni efekt protiv bolesti srca i krvotoka, mogu sniziti povienu razinu kolesterola u krvi i povoljno utjecati na upalne reakcije. Osim toga ukazuje se i na to da posjeduju svojstvo razrjeivanja krvi.
Terpeni Terpeni imaju osobit znaaj kao biljne aromatine tvari. Oni su glavni sastojak eterinih ulja i time sadrani praktino u svim biljkama specifinih aroma, primjerice u kimu, citrusima, paprenoj metvici, mukatu, anisu, biberu, celeru. Neki spojevi terpena pokazuju antibakterijska svojstva. D - limonen u citrusima i neke biljke koje sadre terpen, primjerice timijan, djeluju takoer i na rastvaranje sluzi
Fitoestrogenima pripada veliki znaaj u zatiti od raka. Oni se nalaze izmeu ostalog u proizvodima od cjelovitih itarica, oraastim plodovima i mahunarkama.
Fitoestrogeni Dva su znaajna predstavnika ovih tvari sadrana u biljkama: to su tzv. lignani i izoflavonidi. Lignani su vrlo rasprostranjeni u biljkama i osobito ih se mnogo nalazi u proizvodima od cjelovitih itarica, lanenom sjemenju, penici, jemu, sezamu, ali i u orasima plodovima. Izoflavonoidi su naprotiv sadrani u tropskim mahunarkama, kao primjerice u sojinom bobu. Lignani izmeu ostalog djeluju kao zatita od sranog infarkta. 38
Fitoestrogenima pripada veliki znaaj u prevenciji vrsta karcinoma koji ovise o hormonima, primjerice karcinom dojke ili prostate. Osim toga posjeduju antioksidacijska svojstva, to znai da tite stanice od slobodnih radikala. Rezultati istraivanja zdravstvenih koristi sekundarnih biljnih tvari uvjerljivo pokazuju, da su biljne ivene namirnice ujedno i lijekovi, kako je to u antikoj medicini formulirao uveni lijenik Hipokrat: Vae ivene namirnice trebaju biti vaim lijekovima, a vai lijekovi trebaju biti vae ivene namirnice.
Balastne tvari
Balastne tvari se definiraju kao onaj dio hrane koji ljudski probavni sustav ne moe razgraditi ili to ini samo djelomino. Tu pripadaju primjerice vanjski slojevi ita (mekinje) u cjelovitom kruhu, biljna vlakna u povru i vou, ali i tvari koje bubre kao pektin u jabuci. Balastne tvari prolaze nepromijenjene kroz crijeva i u debelom crijevu bivaju od crijevnih bakterija djelomino razgraene. One posjeduju visoku sposobnost bubrenja; poveavaju volumen pojedene hrane i uzrokuju vei osjeaj sitosti. Osim toga povisuju teinu stolice i time pospjeuju crijevnu peristaltiku. Na taj nain djeluju protiv zatvora. Prehranom bogatom balastnim tvarima smanjuje se rizik od raka crijeva i divertikuloze. Neke studije pokazuju da vei unos balastnih tvari smanjuje rizik sranog infarkta; moe se dokazati sniavanje LDL kolesterola. Balastne tvari vjerojatno doprinose poboljanju imunoloke kompetencije. Vano je da se pri visokom unosu balastnih tvari uzima i mnogo tekuine, budui da im je tekuina potrebna za bubrenje. 39
Prehranom bogatom balastnim tvarima smanjuje se rizik karcinoma debelog crijeva i sranog infarkta.
Prehrambeno-fizioloke osobitosti veganske prehrane
Od Dr. med. Hans Gnter Kugler

U svojim stavovima o vegetarijanskoj prehrani American Dietetic Association je ocijenila briljivo sastavljenu vegansku prehranu prikladnom za sve faze ivota. Prema definiciji veganska prehrana znai odricanje od svih ivotinjskih namirnica. Unos bjelanevina kod vegana je dostatan ako se konzumira mnogo biljnih namirnica, pri emu su mahunarke, itarice i oraasti plodovi osobito dobri nositelji bjelanevina. Idealno se dopunjuju, kako je ve spomenuto, bjelanevine mahunarki i itarica. No nije neophodno da se uzajamno dopunjujue bjelanevine uzimaju zajedno u istom obroku. Sve u svemu smatra se da je kod vegana zbog loije probavljivosti biljnih bjelanevina, potreba za bjelanevina vea cca 20 30 posto. Prehrambeno medicinske studije vegana su pokazale da ovi imaju vrlo povoljan profil masnoa u krvi. Koncentracije kolesterola su jo nie nego kod ovo-laktovegetarijanaca. Svakako rizik srano-cirkulatornih oboljenja nije nii nego kod konzumenata mjeovite hrane jer je koncentracija homocisteina kod vegana esto previsoka. Homocistein je faktor rizika za bolesti ila, koji se u metabolizmu razgrauje uz pomo vitamina B6, B12 i folne kiseline. Vegani su najee vrlo dobro opskrbljeni folnom kiselinom i vitaminom B6, esto meutim imaju prenisku koncentraciju vitamina B12. Jedna njemaka studija vegana utvrdila je kod oko 80% sudionika nedostatnu opskrbljenost vitaminom B12. Stoga je opravdano savjetovati i prehrambeno fizioloki potrebno, da vegani kao dodatak prehrani uzimaju neki proizvod s vitaminom B12, jer u suprotnom sluaju 40
Jednoj ispravnoj, isto biljnoj prehrani svojstveno je da obilno pokriva potrebu za hranjivim tvarima. Za iste vegane je meutim neophodno potrebno da vitamin B12 uzimaju kao nadopunu prehrani, da bi izbjegli mogue probleme.
mogu nastupiti teka zdravstvena oteenja. Preporuku za uzimanjem nadopune vitamina B12 dala su sva vodea veganska drutva. Naalost u strunoj literaturi vrlo se esto objavljuju studije u kojima se govori o simptomima nedostatka B12 kod vegana; time se zdravstvene koristi ovog naina prehrane snano diskreditiraju. Veganska prehrana je onda zdravstveno poticajna kada namirnice pokrivaju potrebe za makro i mikro prehrambenim tvarima i dodatno se ispravno dopunjuje vitaminom B12. Vegani imaju prosjeno nii indeks tjelesne mase od ovo-lakto vegetarijanaca, dakle manji rizik za prekomjernu teinu. U nekim amerikim studijama mogla su veganskom prehranom biti postignuta vidna poboljanja simptoma dijabetesa. Pri tom se veganska prehrana pokazala efektnijom od uobiajenih standardnih dijeta za dijabetiare.
Vegani imaju manji rizik od prekomjerne teine i dijabetesa.
Konzumacija mesa uzrokuje bolest

Odsada kao i dosada meso, kobasice i riba za veinu su ljudi posve razumlljivi sastojci njihove svakodnevne prehrane. Vrlo je rasprostranjeno i miljenje da se ovdje ak radi o naroito vrijednim i zdravstveno poticajnim namirnicama. Meso se smatra gotovo glavnim jelom obroka; druge namirnice oznaavaju se kao prilozi i odgovarajue tome, manje se cijene. Meso nije komad ivotne snage to se moe prepoznati najkasnije onda kada se promatra razvoj prehrambenih navika i civilizacijskih bolesti posljednjih desetljea. U svim zemljama u kojima prevladava prehrana s naglaskom na mesu, drastino je u porastu broj takozvanih bolesti blagostanja, kao dijabetes melitus tip-2, prekomjerna 41
tjelesna teina, reuma, karcinomi, bolesti srca i krvotoka itd. Ve je prije mnogo godina
Vegetarijanci manje riskiraju da obole od karcinoma, reume, dijabetesa i bolesti srca i krvotoka.
nepobitno dokazano da meso, kobasice i riba nisu potrebni za ljudsku prehranu i da su vegetarijanci prosjeno izloeni manjim rizicima navedenih civilizacijskih oboljenja. Potronja mesa i mesnih proizvoda nije samo nepotrebna, ve predstavlja panje vrijedan zdravstveni rizik, kako potvruju sljedee injenice.
Hiperkolesterolemija i arterioskleroza Previsoka koncentracija ukupnog kolesterola i LDL kolesterola je faktor rizika za nastanak atrerioskleroze. U naem sustavu zdravstva izdaju se znaajne svote novaca da bi se smanjila poviena razina kolesterola uz pomo lijekova. Kolesterol se s jedne strane uzima putem hrane, a s druge strane se sam stvara metabolizmom. Vegetarijanci imaju prosjeno vidno nii unos kolesterola, osim ako uzimaju mnogo mlijenih proizvoda i jaja. Biljna hrana je gotovo bez kolesterola. Osim toga biljne bjelanevine mogu na temelju svog sastava aminokiselina, smanjiti stvaranje kolesterola u tijelu. To se deava utjecajem omjera inzulin/glukagon: Bjelanevine biljaka imaju veinom razliit sastav aminokiselina od ivotinjskih bjelanevina i izazivaju pojaanu sekreciju glukagona. Ovaj hormon metabolizma mijenja stvaranje razliitih enzima u stanicama jetre, to se pored ostalog vidi i u smanjenom stvaranju kolesterola. Oksidirani LDL-kolesterol smatra se vanim faktorima rizika za arteriosklerozu. K tome je kod vegetarijanaca oksidacijska stabilnost LDL- partikula via nego kod konzumenata mesa i oni generalno imaju bolju opskrbu antioksidansima i niu koncentraciju fibrinogena nego oni koji jedu meso, to ima povoljan uinak na protonost krvi.
42
Dijabetes melitus eerna bolest dijabetes melitus tip-2 u mnogim je zemljama blagostanja postala narodnom boleu broj jedan. U Njemakoj se broj dijabetiara od 1960. udesetostruio. Western-Diet stil prehrane sa svojim visokim unosom zasienih masnih kiselina znaajan je faktor rizika za inzulinsku rezistenciju i za tip-2 dijabetes. Meso i kobasice sadre relativno mnogo zasienih masnih kiselina. U nekim studijama moglo je biti dokazano da visoki unos zasienih masnih kiselina pospjeuje inzulinsku rezistenciju Redovna potronja crvenog mesa i mesnih proizvoda vodi kod mukaraca i ena do povienih i visokih koncentracija feritina, ime se rizik za oboljenje od dijabetesa tip-2 znaajno podie. Feritin je molekula koja pohranjuje eljezo.
Izrazito mesnom ishranom u tijelo se dovodi mnogo zasienih masnih kiselina koje mogu izazvati dijabetes. Dijabetes danas predstavlja bolest naroda broj jedan.
eljezo i oksidacijski stres 1992 prvi puta je opisana veza izmeu stanja povienog pohranjivanja eljeza i 2,2 puta povienog rizika sranog infarkta. Ovo struno miljenje moglo se meutim potvrditi i drugim studijama. Hemoglobinsko eljezo iz crvenog mesa resorbira se 10 puta bolje od eljeza biljnog porijekla, to moe dovesti do toga da prilikom jedenja mesa jako poraste koncentracija bjelanevine za pohranjivanje eljeza, feritina. eljezo je dodue esencijalni elementa u tragovima i potreban je za brojne metabolike reakcije, no previsoka razina eljeza ipak potie stvaranje slobodnih radikala i moe primjerice prouzroiti oksidacijska oteenja DL-partikula (estice). Osim toga visoka razina feritina pogorava inzulinsku osjetljivost. Vegetarijanci imaju u pravilu nie vrijednosti pohranjivanja eljeza nego ljudi koji se hrane mjeovito, to se svakako moe gledati kao poticajno za zdravlje.
43
Oboljenja kostiju Mesni proizvodi sadre, nasuprot biljnim namirnicama, prosjeno vie fosfora nego kalcija. Povieni odnos fosfor/kalcij u hrani, moe dovesti do povienja parat hormona koje dovodi do izluivanja kalcija iz kostiju. Time su naroito ugroeni mladi jer nedovoljna kotana masa u ranoj dobi odrastanja predstavlja faktor rizika za osteoporozu u kasnijoj ivotnoj dobi. ivotinjske bjelanevine sadre vie sumporastih aminokiselina nego biljne bjelanevine, prilikom ije razgradnje nastaje vie protona, koji su glavni izvor za optereenje organizma kiselinama. Za neutralizaciju vika kiselina metabolizam se slui alkalnim kotanim solima. Meutim u mnogim istraivanjima uvjerljivo je dokazano da vie alkalna, naglaeno biljna prehrana titi kotanu strukturu. Vegetarijanci openito uzimaju vie za kosti korisnih mikro-hranjivih tvari nego konzumenti mjeovite hrane. Naelno, unos bjelanevina trebao bi biti dostatan, ali ne previsok; to vrijedi takoer i za biljne bjelanevine.
Prehrana s mnogo mesa i mlijenih proizvoda poveava rizik osteoporoze. Naglaeno biljna prehrana, naprotiv titi kotanu strukturu.
Reumatska oboljenja Svi ivotinjski proizvodi, osobito meso, kobasice i riba, sadre mnogo arahidonske kiseline. Iz arahidonske kiseline se u metabolizmu stvaraju prostaglandin i leukotrien koji potiu upale ovisno o raspoloivosti arahidonske kiseline. To znai da pri oboljenjima s povienim upalnim procesima (aktivnostima) ogranienje unosa arahidonske kiseline djeluje na poboljanje simptoma. Vegetarijanska, a jo bolje veganska prehrana, injenino se dokazuje vrlo djelotvornom za umanjenje reumatskih upala zglobova.
44
BSE i imunoloke reakcije Jo prije nekoliko godina tema BSE je u javnosti bila poticaj za prilian broj udarnih vijesti. Meutim to se relativno smirilo, iako sve vie rezultata istraivanja pokazuje, da ova problematika ni u kom sluaju jo nije prevladana. BSE-prioni mogli su u meuvremenu biti dokazani u razliitim tkivima, primjerice u sluznicama, imunolokim organima i prije svega u muskulaturi, to je do prije nekoliko godina bilo potpuno iskljueno. 2005. pojavio se je u strunom asopisu Nature jedan izvjetaj Univerziteta iz Zrich-a, u kojem je iznijeto miljenje da se prioni nalaze i u mlijeku. vicarski znanstvenici, suradnici renomiranog istraivaa priona Adriana Aguzzia, su pronali prione izmijenjenog oblika u mlijenim lijezdama ovaca koje su bolovale od prionske bolesti zvane scrapija i ujedno od infekcije vimena. Profesor Aguzzi je objasnio: Ne moe se oekivati da se u mlijeku ne nalaze prioni. Mlijeko bi moda ipak bilo mogui put prijenosa kod ivotinja, ako ove istovremeno boluju od neke virusne infekcije. Isto je tako 2005. u Science-u objavljeno da prioni mogu biti preneseni i preko urina, ako inficirana ivotinja koja boluje od prionske bolesti, boluje ujedno i od jednog odreenog oblika upale bubrega. To isto tako objanjava zato stalno dolazi do infekcija kod ovaca koje ive vegetarijanski i jelena koji ive slobodno u prirodi. U 2006. godini University of Wisconsin je objavio, da se prioni gomilaju na odreenim dijelovima zemljanog tla i stijenja i tamo dugo vremena ostaju infektivno sposobni. Vrijeme inkubacije za BSE kod ovjeka moe iznositi vie od 50 godina. Ovo je zakljuio jedan meunarodni istraivaki tim iz jedne opsene analize vremena inkubacije kod kuru-oboljenja, koje takoer izazivaju prioni. Danas poznati sluajevi Creutzfeld-Jakobove bolesti predstavljaju prema tome po svoj prilici minimalno vrijeme inkubacije, dok je srednje vrijeme izmeu infekcije i ispoljavanja vjerojatno negdje oko 30 godina i vie. Ovo je istraivanje objavio University College London u strunom asopisu Lancet. 45
Prema najnovijim spoznajama BSE-prioni bi se mogli nai i u mlijeku.
Kod ljudi, koji su inficirani BSE-prionima, moe da izbije Creutzfeld-Jakobova bolest tek 30 50 godina kasnije.
U meuvremenu je takoer dokazano da se Creutzfeld-Jakobova bolest moe prenijeti takoer transfuzijom krvi kao i kirurkim instrumentima. Creutzfeld-Jakobova bolest pripada kao i Morbus Alzheimer neurodegenerativnim oboljenjima, ije se klinike slike ne mogu uvijek jasno razlikovati. Na vie amerikih sveuilita provode se neuropatoloke autopsije na preminulima kod kojih je za vrijeme ivota lijenik specijalist postavio dijagnozu Morbus Alzheimerove bolesti. Poraavajue je to se prema rezultatima studije u 3 do 13 posto sluajeva ne radi o Morbus Alzheimerovoj, nego Creutzfeld-Jakobovoj bolesti. U svim industrijskim zemljama s naglaeno mesnim Western-Diet stilom prehrane, pokazuje se oigledan porast Alzheimerove bolesti.
Konzumacija mesa poveava rizik oboljenja od raka eluca, raka prostate, raka dojke, raka bubrega i raka crijeva.
Oboljenja od tumora Potronja mesa i ribe moe vidno poveati rizik nastanka odreenih vrsta tumora, pri emu se, takozvani mesni proizvodi, kao to su kobasica, unka ili proizvodi iz salamura najee povezuju s najveim porastom rizika za tumor. U mnogim studijama se pokazalo da je rizik za karcinom debelog crijeva, karcinom guterae i karcinom eluca ovisan o koliini potronje mesa. Ta injenica o karcinomu debelog crijeva i guterae je ve due poznata. Sredinom 2006. godine objavljeni su rezultati jedne opsene studije iz 10 europskih zemalja u kojoj je sudjelovalo preko pola milijuna ena i mukaraca. Pokazalo se da je kod zaraenih Helicobacter Pylori-em rizik dobivanja raka eluca kod dnevne potronje 100 g mesa ili mesnih proizvoda porastao peterostruko. Infekcija tim uzronikom je vrlo esta. Njome je pogoeno oko 50 do 60 % ljudi, tako da se sveukupno konzumacija mesa moe smatrati znaajanim faktorom rizika za nastanak karcinoma eluca. Postoje razliite spoznaje o mehanizmima, o tome kako meso pospjeuje nastanak raka. Peenjem, kuhanjem i rotiljanjem mesa i ribe nastaju heterociklini enzimi. Te tvari nastaju kao posljedica kemijske reakcije izmeu aminokiselina i kreatina 46
miinog tkiva. Vie istraivanja je pokazalo da heterociklini amini pokazuju znaajan genotoksini i mutageni potencijal. Heterociklini amini, kao rizini faktor, dovode se u vezu s vie vrsta tumora, primjerice tumora eluca i prostate, guterae, bubrega, debelog crijeva i prsne lijezde. Pored heterociklinih amina postoje i druge kancerogene tvari, primjerice Nnitrozo spojevi. Nastanak tih spojeva se usko povezuje s potronjom crvenoga mesa. Postoje naznake razliitih istraivanja da hemoglobinsko eljezo sadrano u mesu i mesnim proizvodima, u tijelu djeluje kao katalizator za stvaranje kancerogenih tvari. Osim toga, hemoglobinsko eljezo uzrokuje pojaano stvaranje slobodnih radikala koji mogu uzrokovati oteenje DNA crijevnih stanica. Prilikom mikrobne razgradnje bjelanevina u debelom crijevu, ovisno o visini unosa bjelanevina, nastaju potencijalno otrovne tvari kao amonijak, fenoli, indoli, amini itd. Meso sadri mnoge aminokiseline koje sadre sumpor iz kojih u crijevima moe nastati sulfid, kao i aromatske aminokiseline, kao fenilalanin i tirosin iz kojih crijevne bakterije mogu proizvesti fenol i kresol. Fenol i kresol se smatraju vjerojatnim uzronicima karcinoma. Visok unos ivotinjskih masti moe isto tako poveati rizik za odreene vrste tumora, primjerice: raka dojke i prostate.
eljezo u obliku hemoglobinskog eljeza koje se nalazi u mesu i mesnim proizvodima je mjerodavni sudionik u nastanku raka.
Literatura 1. Cem Ekmekcioglu, Wolfgang Marktl: Essentielle Spurenelemente; Springer-Verlag / Wien 2006 2. H. Koula-Jenik et al: Leitfaden Ernhrungsmedizin; Elsevier 2006 3. Andreas Hahn: Nahrungsergnzungsmittel; WVG Stuttgart 2006 4. Joan Sabate: Vegetarian Nutrition; CRC Press 2001 5. Maurice E. Shils et al: Modern nutrition in health and disease; tenth edition, Lippincott Wiliams & Wilkins 2006 47
Vegetarijanska prehrana u razliitim ivotnim dobima

Od Dr. med. univ. Annemarie Gross
elimo li ostati zdravi i radno sposobni, tada je vegetarijanska prehrana idealan oblik prehrane ne samo za odrasle, ve za sve ivotne dobi, ukljuujui trudnou, djetinjstvo, mladost i starost. To su posljednjih desetljea pokazale mnoge znanstvene spoznaje i studije. Donosimo neke izvode iz dokumenata American Dietetic Association: Ameriko drutvo prehrambenih znanstvenika (American Dietetic Association, ADA) i Savez kanadskih prehrambenih znanstvenika (Dietitians of Canada, DC). Tema: vegetarijanska prehrana.
Vegetarijanska prehrana je primjerena svim ivotnim dobima, dakle i za trudnou, djetinstvo, mladost i starost.
Dobro isplanirana veganska i drugi oblici vegetarijanske prehrane primjereni su svim razdobljima ivotnih ciklusa, ukljuujui trudnou, dojenje, rano i kasno dijetinjstvo, te adolescenciju. Prema zdravstvenim istraivanjima vegetarijanski oblici prehrane nutricionistiki pruaju itav niz prednosti. U to se ubrajaju niske vrijednosti zasienih masnoa, kolesterola i bjelanevina ivotinjskog porijekla, kao i visok sadraj ugljikohidrata, balastnih tvari, magnezija, kalija, folata, antioksidansa kao to su vitamini C i E, te fitokemikalija. Vegetarijanska prehrana u djetinjstvu i adolescenciji moe doprinijeti razvoju zdravih prehrambenih navika za itav ivot i moe ponuditi neke bitne prehrambeno fizioloke prednosti. 48
Prehrana u trudnoi i za vrijeme dojenja

U trudnoi je vano da se embrio opskrbi s dovoljno hranjivih tvari. U pravilu, dijete u razvitku si samo uzima ono to mu je potrebno. Da kod majke i djeteta ne doe do pomanjka tvari neophodnih za ivot, vana je dostatna i zdrava prehrana majke. Potreba za kalorijama se u trudnoi i za vrijeme dojenja samo malo poveava; dok je nasuprot tomu obavezna dostatna opskrba s vitaminima i mineralnim tvarima. Opskrba s vitaminima B1 i B2, niacinom, folnom kiselinom, vitaminom C i A vai openito kao kritina. Uravnoteenom vegetarijanskom prehranom ta potreba moe biti jako dobro namirena. Tijekom dojenja potrebni su isti vitamini kao i u trudnoi, izuzev niacina, a dodatno i vitamin D.
U vrijeme trudnoe i dojenja tijelo ima poveanu potrebu za prehrambenim tvarima. Uravnoteenom vegetarijanskom prehranom one mogu biti vrlo dobro namirene.
Folna kiselina Folna kiselina je u trudnoi od posebne vanosti jer je vana za diferencijaciju stanica. Manjak folne kiseline u trudnoi moe imati teke posljedice za dijete: Neuroloki defekti, kao npr. uroena oteenja mozga ili kimene modine odgovorni su za smetnje kao npr. oduzetost, te esto dovode do smrti. Prema izvjeu o prehrani iz 1996. godine samo je oko jedna etvrtina 19 do 25 godinjakinja u Njemakoj dobivala dostatnu koliinu folne kiseline. Poto je razvoj (ivanih vlakana) ve zavren izmeu 22. i 28. dana trudnoe, dakle u vrijeme kada trudnoa najee jo nije poznata, razmilja se o preventivnim mjerama davanja tableta folne kiseline svim enama u reproduktivnoj dobi. Vegetarijanskom prehranom s puno zelenog povra ovaj teak problem moe biti vrlo dobro i na prirodan nain sprijeen.
49
Dnevne potrebe kod trudnica su od 400 do 800 ug na dan. Sljedee namirnice sadre puno folne kiseline: lisnato zeleno povre (kao endivija, pinat), paroge, brokula, rajica, mahunarke, krumpir, proizvodi iz cjelovitih itarica itd. Posebno puno folne kiseline sadri perin: 150 ug na 100 g. Priroda je ovdje bila doista izdana!
ene u reproduktivnoj dobi i trudnice trebaju jesti puno zelenog lisnatog povra, paroge, brokulu, rajice, mahunarke, krumpir i cjelovite proizvode. Oni sadre folnu kiselinu koja igra vanu ulogu u izgradnji stanica.
U trudnoi vitamina A treba biti u dovoljnim koliinama, ali se ne smije predozirati, jer to moe imati tetne posljedice za dijete u razvoju. Preporuljivo je ne uzimati umjetni vitamin A, ve jesti voe i povre bogato karotenom (Beta-karoten = provitamin A, iz kojeg tijelo stvara vitamin A). Uravnoteenom vegetarijanskom prehranom on je optimalno osiguran. Namirnice bogate karotenom su primjerice mrkva, rajica, salata, kelj, pinat, brokula, marelice, mango. Budui da sunevo svjetlo ima vanu ulogu u stvaranju vitamina D, a ovo je meu ostalim na naoj geografskoj irini u zimskim mjesecima preslabo, openito se preporuuje uzimanje preparata vitamina D. Zajedno s kalcijem, vitamin D je vaan za izgradnju kostiju kod djece. Magnezij, eljezo, kalcij, jod i cink se ubrajaju u kritine mineralne tvari tijekom trudnoe i dojenja. Uravnoteenom vegetarijanskom prehranom te tvari se bez problema unose. Dodatno uzimanje, primjerice, eljeza ili magnezija treba uslijediti ako je dokazan njihov manjak. Za vrijeme dojenja majka bi se trebala, kao to je reeno, uravnoteeno hraniti. Za dojene je prednost ako ga se prvih est mjeseci doji. Ako to nije mogue, moe se koristiti gotova hrana za dojenad na bazi mlijeka ili na bazi soje. Za majke koje se hrane veganski vrijedi uputa da je potrebna dodatna opskrba vitaminom B12!
50
Prehrana u djetinjstvu i mladosti

Zdravlje nae djece nam je postala posebna briga, a posebice jer je upravo zadnjih godina dolo do velikog porasta bolesti uvjetovanih prehranom, kao to su pretilost sa svim njenim negativnim posljedicama, te dijabetes melitus tip-2. Tako se primjerice u Americi, poradi velike pretilosti kod mladih, ve brinu za podmladak vatrogasaca i policije. U Engleskoj se raspravlja o uvoenju mjera u kole: zabrana fast food-a, slatkih napitaka itd., zatim vie povra, voa Vegetarijanska prehrana nudi djeci i mladima mnoge prednosti: rjee dolazi do pretilosti i unosi se vie balastnih tvari, a nasuprot toga manje kolesterola i zasienih masnih kiselina.
Uravnoteena vegetarijanska prehrana nudi djeci i mladima mnoge prednosti. Oni su bolje opskrbljeni vitaminima i balastnim tvarima i kod njih se rjee razvija pretilost, ili ak dijabetes.
Specifinost prehrane djece i mladih U odnosu na tjelesnu teinu djeca imaju veu potrebu za prehrambenim tvarima od odraslih: Djeca od 1 3 godine 100 kcl/kg, odrasli 30 40 kcl/kg. Openito se djeci preporua vei udio masnoa: Kod djece od 1 3 godine udio masnoa u hrani treba iznositi 30 40%, kod djece od 4 14 godina 30 35%. Odrasli bi, naprotiv, trebali unositi maksimalno 30% masnoa (udio u cjelokupnom energetskom unosu). Raspravlja se i o tome da bi preventiva ovapnjenju krvnih ila djelomino bilo i smanjenje unosa masti kod djece. Mane: moe doi do pomanjkanja vitamina koji se otapaju u masnoama. Stoga se preporua da se ne prekorauje unos masnoa i time svjesno reducira udio zasienih masnih kiselina. Zasiene masne kiseline nalaze se prvenstveno u hrani ivotinjskog porijekla. Djeca hranjena vegetarijanski ovdje su dakle, u svakom sluaju u prednosti. 51
Udio ugljikohidrata u prehrani trebao bi iznositi preko 50%, u pravilu je to samo 46 49 %. Pri tom bi trebalo ograniiti niskomolekularne ugljikohidrate, kao to je eer koji se vrlo brzo razgrauje, i prednost davati ugljikohidratima koji se polako razgrauju, kao to su oni u integralnom kruhu.
Djeca s vegetarijanskom prehranom su dostatno opskrbljena s bjelanevinama, to je vano za rast.
Dovoljna koliina bjelanevina je vrlo bitna za rast. Kod uobiajene mjeovite prehrane udio bjelanevina je svakako previsok, a djelomino i vie nego udvostruen. Vegetarijanci imaju dovoljan unos biljnih bjelanevina, a rijetko viak istog. Unos tekuine kod djece treba biti vei nego kod odraslih, jer sposobnost koncentracije bubrega jo nije dovoljno razvijena. Tijekom rasta potrebne su odreene tvari, kao primjerice, kalcij i eljezo. Kalcij je vaan za izgradnju kotane mase. U dojenako doba i u pubertetu dolazi do intenzivnog rasta kostiju. eljezo je vrlo vano u prve dvije godine ivota, nakon estog mjeseca (nakon iscrpljivanja endogenih rezervi) i u pubertetu zbog porasta tjelesne mase. Radi pomanjkanja eljeza moe doi do anemije. Djevojice od desete godine nadalje radi menstruacije imaju veu potrebu za eljezom od djeaka.
52
Koja su do sada nasluena pomanjkanja kod vegetarijanaca? Kao kritini elementi kod vegetarijanske prehrane do sada su vaili eljezo, kalcij, vitamin D i vitamin B12. eljezo: Pomanjkanje eljeza je utvreno kod 20% svjetskog stanovnitva. Ono nije uestalije kod vegetarijanaca nego kod onih s mjeovitom prehranom. Uzimanje, primjerice, cjelovitih itarica i zelenog povra omoguuje visok unos eljeza. Slabija raspoloivost eljeza iz biljnih namirnica se podmiruje istovremenim unosom C vitamina i organskih kiselina iz voa i povra. Tada dolazi do bolje resorpcije eljeza. eljezo je primjerice sadrano u sljedeim namirnicama: grah, lea, grahorica soje, zob, krumpir, rajica, marelice, ljive, kruke, groice, jabuke. Posebnim postupkom pripreme mogue je poboljati raspoloivost eljeza, kao i cinka. Fitati koji spreavaju resorpciju eljeza se hidroliziraju namakanjem ili klijanjem itarica, to pospjeuje resorpciju eljeza. Kiseljenje krunog tijesta takoer hidrolizira citate i pospjeuje resorpciju eljeza i drugih elemenata u tragovima. To vai i za druge vrste koje fermentiraju (kao soju, miso, tempeh). Osim toga, prilikom uzimanja manje eljeza tijelo se prilagoava apsorbirajui vie, a gubei manje istog. Kod vegetarijanaca pohranjeno eljezo (feritin) najee pokazuje nie vrijednosti, ali unutar norme. To ima zdravstvene prednosti jer zbog vika feritina moe doi do stvaranja slobodnih radikala koji su tetni za zdravlje.
53
Kalcij: Kao to je poznato, mlijeni proizvodi sadre visok udio kalcija. Meutim, niti kod vegana ne dolazi do pomanjkanja kalcija. Dodue, vegani ne uzimaju toliko kalcija, ali to mogu uravnoteiti njegovim boljim iskoritavanjem; kalcij e se bolje resorbirati. Uz to kod vegana se nizak unos bjelanevina odraava pozitivno jer zbog njega dolazi do manjeg izluivanja kalcija preko urina. Kalcij se, primjerice, nalazi u sljedeim namirnicama: brokuli (posebice puno), kelju, poriluku, korabi, grahu, bademima, sezamu, ljivama, naranama, bananama, jabukama. Vitamin D: Vitamin D se u tijelu stvara pod koom uslijed djelovanja sunevog svjetla (UV svjetlo). Stoga u zemljama s malo sunanih sati, a posebice na naim geografskim irinama, u zimskim mjesecima dolazi do manjeg stvaranja vitamina D. Zato za svu djecu vai savjet pedijatra da neovisno o nainu prehrane trebaju dodatno uzimati vitamin D, jer je neophodan za rast kostiju. Danas znamo da je vitamin D osim toga znaajan i za imunoloki sustav, za diferencijaciju stanica i izgradnju miia. Vitamin B12: Vitamin B12 je sadran u dovoljnim koliinama u mlijenim proizvodima. Kod veganske prehrane moramo dodatno unositi vitamin B12 ili upotrebljavati namirnice s dodatkom vitamina B12 (npr. soja + B12). Tko kao vegan ne vodi brigu o takvom, od strunjaka preporuenom nainu ponaanja, postupa neodgovorno i ugroava zdravlje svoje djece.
54
Roditelji bi se trebali pozabaviti s osnovama zdrave prehrane jer oni su odgovorni za zdravu prehranu svoje djece. Dananja uobiajena prehrana moe kod djece i mladih prouzroiti zdravstvene potekoe budui da se esto pojede previe fast food-a s mnogo prikrivenih ivotinjskih masnoa, gotovih proizvoda s mnogim dodacima, te niskovrijednih namirnica. Uravnoteena vegetarijanska prehrana, a jo k tomu ukusna, pozitivno se odraava na zdravlje itave obitelji.
Rezultati studija o vegetarijanski hranjenoj djeci, njihovom razvoju i rastu Lacto-ovo vegetarijanska djeca i mladi: SDA (Seven Day Adventis): vegetarijanski hranjeni kolarci su jednako visoki ili vii od nevegetarijanaca. Djevojice su svoju prvu periodu (menstruaciju) dobile malo kasnije od nevegetarijanki. (Taj pomak moe biti zdravstvena prednost jer rana menstruacija moe biti rizian faktor za rak dojke). Druge studije: flamanska studija o djeci vegetarijancima, mladima i odraslima mlae dobi Longitudinal Grow Study iz sjeverozapadne Engleske, studija Indian Vegetarian Children in Britain i studija Indian Vegetarian Children in Madras Njihovi se rezultati mogu saeti na sljedei nain:
55
Vrijednosti tjelesnih pretraga pokazuju da su djeca vegetarijanci jednako visoka kao djeca s mjeovitom prehranom. U veini studija su djeca vegetarijanci neto vitkija. Dvije studije su pokazale da djevojice vegetarijanke neto kasnije ulaze u pubertet; jedna studija je pokazala prosjean poetak puberteta.
Djeca vegani: Farm studija: 404 veganske djece od 4 mjeseca do 10 godina koji su do sada hranjeni iskljuivo veganski: Visina i teina je bila izmeu 25. i 75. percentila (normirano podruje), neto nia od prosjeka djece. U.K. studija: Djeca predkolske dobi koja su se itav ivot hranila veganski: Rast je bio normalan, a prosjeno su neto vitkija. Saetak: Sve studije potvruju da je kako vegetarijanska tako i veganska prehrana dobra za djecu. Vegetarijanska prehrana dovodi do normalnog rasta, a osim toga donosi i, kako je ve reeno, mnoge zdravstvene prednosti.
Djeca, nasuprot mnogim odraslima, u pravilu imaju dobar osjeaj za to koje namirnice su im potrebne.
Djeca osjeaju to im je potrebno: Ve 20-tih godina prolog stoljea je kanadska pedijatrica Clara Davis dola do sljedeih spoznaja: Djeci od 6-9 mjeseci je dala da iz niza ponuenih namirnica sami izaberu to ele jesti. Djeca su instinktivno uzimala ono pravo. Tako bi npr. dijete s manjkom eluane kiseline uzelo kiselo zelje. Ili bi dijete uzimalo ono to mu je kod 56
neke odreene bolesti nedostajalo, tako dugo dok nije nadoknaen manjak. Rezultat su, prema lijenici, bila zdrava, radosna i aktivna djeca. Profesor E.P Kster, profesor eksperimentalne psihologije sa Sveuilita Utrecht . (istraivanje okusa), je temeljem nove studije doao do slinih zakljuaka: Maleni izmeu 1 - 4 godine instinktivno su odabirali namirnice koje su za njih bile vane. Prestali bi jesti im bi unijeli dovoljno kalorija, a sol su uzimali u podnoljivim koliinama. Iz toga se dade zakljuiti: ovjek ima prirodan osjeaj to je za njega dobro; dodue, on je to veinom ve zaboravio jer obiljeavanja zapoinju ve u prvim godinama ivota. Tako vrlo rano razvijamo sklonosti: npr. djeca koja su uzimala gotovu hranu sa sintetikom vanilijom imaju kasnije veliku naklonost prema tom okusu, puno veu od djece koja su dojena s majinim mlijekom. Prehrambenim koncernima su tokovi tih navikavanja poznati; stoga umjetnim aromama svjesno utjeu na mlade ve u ranim godinama.
57
Vegetarijanska prehrana starijih ljudi

Svaki ovjek je tijekom svog ivota izloen normalnom procesu potronje i starenja tijela. Raspravlja se o razliitim uzrocima koji dovode do starenja: genetski uzroci, potroenost, smanjenje razine hormona rasta i drugi. Jedan od uzroka je poveano stvaranje slobodnih radikala, koji u velikim koliinama oteuju tjelesne stanice. Posljedica: Tijelo je u prvom redu zaposleno borbom protiv brojnih slobodnih radikala i zapostavlja svoje prirodne regeneracijske procese. U vanjske faktore koji ubrzavaju proces starenja spadaju, meu ostalim, premalo sna, pomanjkanje kretanja, prehrana bogata masnoama i manjkom vitamina, nikotin, alkohol i ubrzan ivot dakle stres. Slobodni radikali se u manjoj mjeri pojavljuju prilikom izmjene tvari. Preko vanjskih utjecaja kao to su UV svjetlo, puenje, pretilost i stres oni se stvaraju u poveanoj mjeri. Slobodni radikali su agresivni kemijski spojevi kojima nedostaje jedan ili vie elektrona. U potrazi za elektronima koji im manjkaju oni unitavaju druge tvari: stanine membrane, kromosome ili tkiva u tijelu. Ako se pojave u malom broju, to nije problem. No ako su u velikim koliinama, preoptereen je sistem obnove tijela: stanice odumiru ili se preobraavaju tako da nastaju bolesti. Antioksidansi imaju pozitivan utjecaj na proces starenja: oni djeluju kao hvatai radikala i tite tjelesne stanice. Najvaniji hvatai radikala jesu vitamini npr. vitamin C i E, vitalne tvari kao selen, koenzim Q10, alfalipoinska kiselina i mnoge druge sekundarne biljne tvari, kao to su bioflavonoidi, antocijani itd. Prehrana bogata antioksidansima spreava oteenja koja slobodni radikali mogu prouzroiti u tjelesnim stanicama.
58
Prehrana bogata masnoama, jednolina prehrana, stres, pretilost, UVzrake i puenje poveavaju potrebu za hvataima slobodnih radikala, dakle za antioksidansima. O kretanju: Istrenirano tijelo bolje radi, to znai da ono treba upotrijebiti manje energije kako bi postiglo isto ono to i neistrenirano tijelo. Smanjenjem potronje energije nastaje manje tetnih izmjeninih tvari u organizmu. Previe kretanja, primjerice pretjeran sport, uzrokuje upravo suprotno stvara se vie slobodnih radikala, tijelo bre stari. Daljnji uzrok ubrzanog starenja su kronine upalne otekline, tinjajua upala u naem tijelu. to to znai? Za borbu protiv mikroorganizama postoji vie upalnih kaskadnih sustava u naem tijelu. Poznate su nam tipine upale, primjerice na koi ili na zglobu s oteklinom, crvenilom, toplinom i boli. Te simptome su izazvali proinflamatorni citokini, kao to su interleukin 6, tumor nekrozni faktor alfa, leukotrin B4, prostaglandin E2 itd. Pri tome aktiviranje nuklearnog transkripcijskog faktora*1 igra sredinju ulogu, a posebice nuklearni faktor kapa-B. Moe ih aktivirati stres, virusi, UV zrake i radioaktivno zraenje. Jednom aktiviran, taj faktor moe pokrenuti itavu lananu reakciju. Nastaje lagana kronina upala u tijelu, koju ovjek uope ne registrira. Meutim, taj stalni upalni stres vodi do kroninih bolesti kao to su arterioskleroza, dijabetes, neurodegeneracije, rak i openito do breg starenja. Tijekom procesa starenja mi oito pojaano gubimo sposobnost da usmjerene vremenski ograniene upalne procese iskljuimo ili preobratimo u korisno. Ve u mladim godinama zbog pretilosti, pogreaka u dijetama i puenja prije vremena dolazi do pro-inflamatornog metabolikog stresa zapoinje tinjajua upala.
* Transkripcijski faktor je regulatorski element za gene 59
Predstoji nam epidemija relativno mladih multimorbidnih dijabetiara tipa-2. Do prije nekoliko godina dijabetes tipa 2 bio je iskljuivo staraka bolest (staraki dijabetes). U svim poznatim fenomenima koji nas ine starijima, komponente tinjajue upale sudjeluju direktno ili indirektno. Takozvani metaboliki sindrom vodi do turbo-aginga. Njime pogoeni poinju ranije nego nekada obolijevati od komplikacija sa srcem i krvotokom, raka, neurolokih deformacija, potekoa sa zglobovima. to treba uiniti? Vana bi bila promjena ivotnog stila, ciljano skidanje vika kilograma, a prije svega zdrava prehrana jer zasiene masne kiseline, koje se nalaze u mesu, dovode do spomenutih upalnih reakcija u tijelu. Nasuprot njima dobre masnoe, kao to su Omega-3 masne kiseline koje sadri naprimjer, laneno ulje, stvaraju zatitu od upalnog djelovanja. Antioksidansi takoer djeluju protuupalno jer mogu sprijeiti aktiviranje nuklearnog faktora kapa-B.
Vegetarijanci ive zdravije i due! To su posljednjih godina pokazale razliite studije. Jedna dugogodinja studija njemakog istraivakog centra za rak iz Heidenberga je utvrdila da je rizik smrtnosti vegetarijanaca vidno smanjen. U jednom saopenju za tisak njemakog istraivakog centra za rak od 6. oujka 2003. godine pod naslovom Vegetarijanci ive due, moglo se proitati:
60
U jednoj dobnoj grupi sudionika studije od oekivanih 100 smrtnih sluajeva, kod vegetarijanaca ih je bilo samo 59. U toj studiji, koja se provodila od 1978. godine pod vodstvom privatne docentice dr. Jenny Chang-Claude, sudjelovalo je zaokrueno 1900 vegetarijanaca. U njemakom lijenikom listu iz 1997. godine je pisalo o jednoj studiji iz Engleske: Ve dugo se diskutira o tome moe li se s vegetarijanskom dijetom smanjiti rizik od smrtnosti uzrokovan sranim infarktom. Autori su izvijestili o istraivanjima na jednoj grupi od preko 4000 mukaraca i preko 6000 ena. Usporedili su njihove prehrambene navike i smrtnost na temelju koronarnih sranih bolesti, modanog udara i raka. Smrtnost te grupe je bila za 50 posto manja nego kod ostalog stanovnitva. Dnevna potronja svjeeg voa vodi do znatnog smanjenja smrtnosti kao posljedice koronarnih sranih oboljenja, modanog udara i ostalih analiziranih parametra. Tako se moe ustvrditi: Zdravstveno osvijeene osobe koje svakodnevno konzumiraju svjee voe rjee umiru od koronarnih sranih oboljenja, apopleksije i malignoma.
Koji su posebni zahtjevi za ishranu starijih ljudi? Kod starijih se ljudi dodue smanjuje potreba za energijom, ali su preporuene koliine pojedinih hranjivih tvari neto vie, naprimjer: kalcij i vitamin D za kosti, vitamin B kao vitamin B6 i vitamin B12, za mozak i krvne sudove. Kod starijih ljudi je esto oteano primanje hranjivih tvari iz hrane. Tako npr. mnogi ljudi vie ne mogu primiti vitamin B12 jer ga eluana sluznica vie ne resorbira. Ta nesposobnost nastupa ve od 50-te godine ivota. Stoga bi svi ljudi preko 50 i ljudi 61
koji se veganski hrane (dakle bez mlijenih proizvoda) trebali dodatno uzimati vitamin B12 kao dodatak prehrani. Dodatno uzimanje vitamina B12 je osobito vano jer u starosti postoji poveana potreba za tim vitaminom. Manjak moe uzrokovati poveanje vrijednosti homocisteina. Homocistein je proizvod metabolizma aminokiselina i rizian faktor za oboljenja krvnih ila i degenerativna oboljenja mozga. Za otklanjanje ovog rizinog faktora potrebni su vitamini B12, B6 i folna kiselina. Folna kiselina se u velikim koliinama nalazi u zelenom povru. Stariji ljudi esto imaju slabiji apetit i manje eaju. Dovoljna koliina tekuine je ipak vrlo vana, prije svega za prokrvljenost mozga. Poto osjetila okusa s vremenom slabe, preporuljivo je u pripremanju hrane upotrebljavati dobre zaine koji potiu apetit. Prehrana treba sadravati dovoljno balastnih tvari za dobru probavu. Za opskrbu bjelanevinama vrlo su dobre mahunarke, kao lea i grah te su idealne sjemenke suncokreta i oraha. Koliinu hrane trebalo bi prilagoditi prema aktivnostima i starosti, te osigurati dostatan unos energije, tako da ne doe do pretilosti.
Kako izgleda zdrava prehrana koja spreava preuranjeno starenje? Preventivno djeluje uravnoteena vegetarijanska hrana s puno antioksidansa, dakle voe i povre (5 x na dan), dobre masnoe kakve npr. u velikim koliinama moemo uzeti u lanenom ulju, takoer u maslinovom ulju i orasima, dovoljno ugljikohidrata i dobre biljne bjelanevine. 62
Preporuuje se prehrana bogata ugljikohidratima uz namirnice s niskim glikemijskim indeksom. Niski glikemijski indeks kazuje da se eer, odnosno krob iz namirnica, polako resorbira, kao npr. kod kruha od cjelovitih itarica i mahunarki, kao to su lea i grah. Visok glikemijski indeks znai da se eer brzo rastvara u krvi, to je sluaj kod konzumiranja slatkia i bijelog kruha.
Primjer: Nekoliko ivenih namirnica i njihove zdravstvene prednosti

Lea: Sastoji se iz 25% bjelanevina, 55% ugljikohidrata i cca 1,5% masti, ima visok sadraj eljeza (to je dobro kod anemije), kalcija, fosfora i bakra (jaa kosti). Leu odlikuje visok sadraj vrijednih vitamina B, koji su korisni za ivane i modane stanice. U novije vrijeme je otkriveno da tvari koje sadri lea, mogu tititi od infekcija, arterioskleroze i tromboze. One imaju nizak glikemijski indeks; dakle ugljikohidrati se polako resorbiraju. Orasi: Oni sadre puno elagne kiseline koja je izuzetan hvata slobodnih radikala i vaan zatitni faktor od raka. Orasi su poznati po visokom sadraju Omega-3 masnih kiselina. Oni time ne tite samo od ovapnjenja krvnih ila, ve i od oteklina, tinjajuih kroninih upala. Osim toga, sadre mnogo arginina, aminokiseline, koja je vana za regulaciju krvnih ila. 63
Orasi nam daju puno kalcija za kosti i sadre vitamine B, vitamine A, D i E koji se otapaju u masnoi, kao i mnoge mineralne tvari, te jednu izvanredno dobro iskoristivu bjelanevinu. Orah sa svojim svojstvima vai za punovrijednu namirnicu; on stabilizira duevnu ravnoteu i pospjeuje prirodnu ljepotu. On je prirodan izvor melatonina. To su potvrdila znanstvena istraivanja Health Science Centra s teksakog sveuilita iz San Antonija. Melatonin djeluje kao antioksidans. Voditelji studije Dr. Russel i J. Reiter komentiraju rezultat: Tvari sadrane u orasima mogu umanjiti uestalost raka. Orasi mogu odgoditi, odnosno ublaiti neurodegenerativna oboljenja u starosti, primjerice Parkinson Ili Alzheimer, te su u stanju smanjiti potekoa kod bolesti srca i krvotoka. Vrijednost oraha se nalazi prije svega u kombinaciji njegovog raznovrsnog sadraja, koji postie blagotvorno djelovanje. Narodnim rjenikom reeno: Jedna jabuka dnevno nas dri podalje od doktora. Uz to bi 5 oraha dnevno bila korisna nadopuna.
Jabuka: Jabuka sadri oko 300 biotvari, kao to su organske kiseline, treslovine, pektin, eterina ulja, vitamine C i B, kalij, kalcij, fosfor, eljezo, natrij, eer, polifenoli. etiri petine jabuke sastoji se od vode, pa dobro utauje e. Jabuka ima idealan sastav hranjivih tvari.
64
Njemako drutvo za prehranu (DGE) i njemako drutvo za rak su u svojim istraivanjima utvrdili da voe, a prije svega jabuka, titi stanice od nastanka raka. Iako druge vrste voa i povra djelomino vie sadre vitamin C, jabuka u kombinaciji s biljnom bojom kvercetin posjeduje znatno djelovanje na jaanje obrane. Kvercetin spreava oteenja stanica koja su uzrokovana slobodnim radikalima, a koja mogu imati teke posljedice. U jabuci sadrani vitamin C i sastojak kvercetin time zajedno brinu da jabuka bude nenadmana u borbi protiv slobodnih radikala. Ona titi od ovapnjenja krvnih ila, oteklina u tijelu i starenja. Osim toga, jabuka je aktivni zatitnik koe, za to se brinu njeni karotinoidni spojevi koji odbijaju tetne UV - zrake i potiu imunoloki sustav. U jabuci sadrani spojevi fenola djeluju povoljno protiv tromboze i oboljenja srca i krvotoka, a i sadraj njenih sekundarnih biljnih tvari, kao to su flavonoidi i karotenoidi, je ljudima koristan. ljive: One sadre karoten, vitamine B1 i B2, puno eljeza, bakar, cink, kalij, natrij, fosfor, kalcij, antocin, te malo bjelanevina i masti. U usporedbi sa svim ostalim voem suhe ljive imaju najvei antioksidantni kapacitet. Rajica: Rajica sadri 93% vode, mnoge vitamine i mineralne tvari (prije svega kalij, magnezij, folnu kiselinu, C vitamin), a poznata je po visokom sadraju likopena (sekundarna biljna tvar i jak antioksidans). Osim toga, usitnjavanjem i paljivim zagrijavanjem poveava se raspoloivost te djelotvorne tvari (npr. koncentrat rajice).
65
Izvori: ADA pozicija: Vegetarian Diets. J AM Diet Assoc. 2003; 103: 748-765 Studija iz Engleske: Dietary habits and mortality in 11.000 vegetarians and health conscious people: results of a 17 year follow up Claus Leitzmann et. a.: Ernhrung in Prvention und Therapie, Hippokrates, 2. Auflage, 2003 Elmadfa/Leizmann: Ernhrung des Menschen, Ulmer, 4. Auflage, 2004. Hans-Ulrich Grimm: Die Suppe lgt, Klett-Cotta, 2006. Joean Sabete: Vegetarian Nutrition; CRC Press 201 Claus Leitzmann: Vegetarische Ernhrung berblick mit Bewertung, www.familienhandbuch.de
66
Slike bolesti i primjeri

Bolesti srca i krvotoka
U zapadnim industrijskim zemljama umire na godinu 46% svih ljudi od oboljenja srca i krvotoka, vie nego od bilo koje druge bolesti. Koronarna bolest srca najznaajnije je oboljenje srca i krvotoka od svih bolesti srca i krvotoka. Ono nastaje zbog suenja jedne ili vie sranih ila. Doe li do zaepljenja sranih ila, nastaje srani infarkt. Daljnja vana oboljenja srca i krvotoka su modani udar, najee zaepljenje arterije koja opskrbljuje mozak, zaepljenje perifernih arterija, suenje ili zaepljenje arterija u nogama. Temeljni uzrok pretenog dijela svih oboljenja srca i krvotoka je arterioskleroza ili ovapnjenje krvnih ila. Njen nastanak, odnosno njeno spreavanje, bitno ovisi o nainu prehrane ovjeka. Radi boljeg razumijevanja evo nekoliko primjera o izgradnji i funkciji stijenki krvnih ila; Stijenke krvnih ila su obloene slojem stanica koje nazivamo endotel. Endotel krvnih ila ima brojne biokemijske funkcije, meu ostalima i regulaciju irine ila stvaranjem razliitih signalnih molekula. Najvanija signalna molekula je duini monoksid (NO), plin koji se stvara iz aminokiseline arginina. NO igra centralnu ulogu u irenju krvnih ila. Ako je poremeena funkcionalna sposobnost endotela krvnih ila, govorimo o endotelijalnoj disfunkciji. Iz endotelijalne disfunkcije se razvija arterioskleroza, od stvaranja takozvanog plaka, pa sve do zaepljenja krvnih ila. Najvaniji faktor rizika za ovapnjenje krvnih ila je oksidirani LDL-kolesterol (Low-Density-Lipoprotein-Cholesterin). Oko 80% 67
Od Dr. med. Arno Schneider
LDL-estica je sadrano u krvnoj plazmi. Oko 70% LDL-estica se preko takozvanih LDL-krvnih receptora odstranjuje iz krvi; to se odvija uglavnom u jetri. Taj proces je mogu samo ako LDL-estice nisu kemijski izmijenjene naprimjer, oksidacijom. Meutim, oksidacija se moe vrlo lako dogoditi u krvnoj plazmi jer na stijenkama krvnih ila postoje sustavi enzima, koji stvaraju velike koliine slobodnih radikala. Ako u krvnoj plazmi istodobno nedostaju antioksidansi, dolazi do oksidacije LDL- estica, koje tada jo mogu preuzeti samo makrofagi (velike stanice derai). Makrofagi se tada preobraavaju u takozvane pjenuave stanice koje se zaglave na stijenkama krvnih ila i tamo izazivaju upalne procese. To je poetak ovapnjenja krvnih ila. Razliitim mehanizmima djelovanja vegetarijanska prehrana moe sprijeiti ili bar umanjiti nastanak ovapnjenja krvnih ila. Vegetarijanci preko hrane esto unose manje kolesterola od onih s mjeovitom prehranom, osim u sluaju kada se konzumira jako puno mlijenih proizvoda. Biljne bjelanevine imaju drugaiji sastav od ivotinjskih i prosjeno sadre vie aminokiseline arginina od ivotinjskih bjelanevina. Arginin stimulira oslobaanje hormona glukagona, to dovodi do smanjenja tijelu svojstvene sinteze kolesterola. ivotinjske bjelanevine sadre vie aminokiselina leucin i lisin, koje potiu stvaranje kolesterola. Kao to je ve reeno iz aminokiseline arginina se stvara signalni plin NO. Pri tom je stvaranje NO ovisno od ponude arginina. Poveanim unosom argininom bogatih namirnica biljnog porijekla, regulacija krvnih ila i njihova prokrvljenost moe biti poboljana. Bogate argininom su naprimjer, zrna soje, penine klice i oraasti plodovi. Oraasti plodovi su za srce i krvotok zatitna ivena namirnica par-exellence, jer znamo iz mnogih studija da redovita konzumacija oraastih plodova vidno sniava rizik od oboljenja srca i krvnih ila. Oraasti plodovi poveavaju HDL-kolesterol (High-Density-Lipoprotein-Cholesterin) i poboljavaju inzulinsku osjetljivost. Osim arginina, prije svega jednostruko i viestruko nezasiene masne kiseline su objanjenje povoljnog djelovanja oraastih plodova. 68
U nekim studijama se kod vegetarijanaca pokazala bolja endotelna funkcija od onih s mjeovitom prehranom. Vegetarijanci su, ve samo zbog veeg unosa biljnih antioksidansa, imali takoer viu stabilnost oksidacije LDL-kolesterola. Vaan endotelni zatitni efekt ima vitamin folna kiselina, koji se kod vegetarijanaca unosi u veim koliinama od onih s mjeovitom prehranom. Folna kiselina je potrebna za razgradnju homocisteina, koji je pored OX-LDL-a drugi vaan rizini faktor kod oboljenja krvnih ila. Za razgradnju homocisteina su potrebni vitamini B6 i B12, te folna kiselina, pri emu je folna kiselina od najvee vanosti. Meutim i vitamin B12 u ovom kontekstu igra vanu ulogu; stoga bi vegani trebali obavezno paziti na siguran izvor B 12. Ako nedostaje vitamin B12, poveava se rizik od oboljenja srca i krvnih ila, to se posebno odnosi na vegane. Vegetarijanci najee imaju nie koncentracije fibrinogena od onih s mjeovitom prehranom, to znai smanjenu sklonost prema zgruavanju krvi, a to smanjuje rizik od arterioskleroze. Bioloki proizvedene biljne namirnice sadre salicilnu kiselinu koja sprjeava sljepljivanje krvnih ploica i djeluje protuupalno. Taj efekt razrjeivanja krvi pridonosi tome da vegetarijanci rjee pate od bolesti srca i krvotoka. Povean unos kalija i magnezija smanjuje rizik od visokog krvnog tlaka. C-reaktivan-protein (CRP) je laboratorijski parametar za odreivanje upalnih aktivnosti metabolizma. Ima dovoljno dokaza da poveana CRP koncentracija poveava rizik od sranog infarkta. U jednoj nedavno objavljenoj studiji na skoro 4000 ispitanika, moglo se dokazati da sudionici s visokim unosom biljnih vlakana imaju najniu CRP-koncentraciju.
69
Na temelju postojeih podataka moe sigurno vaiti da konzumiranje mesa, kobasica i ribe poveava rizik od oboljenja srca i krvnih ila. Uravnoteena vegetarijanska prehrana, nasuprot tomu, ima znaajno zatitno djelovanje od tih bolesti i najkorisnija je preventivna mjera uope.
Dijabetes melitus, eerna bolest

Dijabetes melitus je sada narodna bolest broj jedan. Broj dijabetiara u Njemakoj se od 1960. godine udeseterostruio. Strunjaci njemakog drutva dijabetiara pretpostavljaju da svaki deseti Nijemac ima previsoku razinu glukoze. Broj dijabetiara se godinje poveava 5% uz poveanje trokova lijeenja, ime se bitno ugroava sposobnost financiranja njemakog zdravstvenog sustava. Sada se ve pretpostavlja da sveukupni trokovi prouzroeni eernom bolesti u Njemakoj godinje iznose 60 - 90 milijardi eura. Uglavnom se razlikuju dijabetes tip-1 i tip-2. Tip-1 dijabetes najee nastaje autoimunolokim procesom kada se unitavaju beta stanice guterae. Radi izostanka tijelu svojstvene proizvodnje inzulina, dijabetiar tip-1 mora itav ivot uzimati inzulinsku terapiju. Zaokrueno 95% svih sluajeva dijabetesa se odnosi na tip2, koji u normalnim sluajevima nastupa tek nakon 40. godine ivota. Meutim, u meuvremenu je dolo do poveanja broja djece i mladih koji obolijevaju od dijabetesa tip-2. Obiljeje dijabetesa tip-2 je inzulinska rezistencija i poveane smetnje u izluivanju inzulina. Kao i kod mnogih drugih bolesti i ovdje za razvoj dijabetesa tip-2 genska sklonost igra odreenu ulogu. Meutim, stil ivota je odluujui faktor za nastanak ovog oboljenja. 70
Ako se neprestano uzima previe hrane, a premalo se kree, tjelesnim se stanicama stalno nudi previe glukoze. Time je nivo inzulina stalno povien to dovodi do poputanja inzulinskih receptora. Signali inzulina za uzimanje glukoze u stanicama vidno se usporavaju. Govori se o inzulinskoj rezistenciji; koja prije svega pogaa muskulaturu. Budui da pogoene miine stanice mogu resorbirati samo malo glukoze, u pravilu su jetra i masno tkivo preplavljeni glukozom, to rezultira stvaranjem masnoe i poveanjem masnog tkiva. Devet od deset dijabetiara tip-2 su stoga izrazito pretili. esto pored inzulinske rezistencije i pretilosti nailazimo na smetnje u metabolizmu masnoa i visok krvni tlak. Tu sliku bolesti nazivamo metaboliki sindrom: Kada beta stanice guterae moraju stalno proizvoditi visoku razinu inzulina s vremenom dolazi do zamora tih stanica, tako da dijabetiar tip-2 naposljetku moe postati ovisan o uzimanju inzulina. Kronino poveana razina glukoze u pravilu uzrokuje ueerivanje vanih tjelesnih bio molekula. Osim toga se poradi raznih metabolikih poremeaja u organizmu dijabetiara stvara vie slobodnih radikala. Kao posljedica ueerenosti i oksidacijskog stresa tijekom vremena dolazi do razvitka razliitih oboljenja, kao onih srca i krvnih ila, neuropatije, kao i oboljenja bubrega i mrenice. Dijabetes tip-2 je tipino oboljenje uzrokovano stilom ivota i uglavnom je posljedica manjka kretanja i prejedanja. Od odluujue vanosti za veinu dijabetiara je smanjenje teine jer je inzulinska rezistencija neposredno povezana s pretilou. Najrazumniji preventivni i terapijski postupak kod dijabetesa je vegetarijanska prehrana. Glavna prednost takvog naina prehrane je u tome to na taj nain najprije moe doi do normaliziranja tjelesne teine, odnosno do smanjenja kilograma. U svakom sluaju su vegetarijanci prosjeno vitkiji od onih s mjeovitom prehranom i rizik od dijabetesa im je vidno smanjen. 71
Redovito konzumiranje crvenoga mesa i mesnih proizvoda znaajno poveava rizik oboljenja od dijabetesa, kako kod mukaraca, tako i kod ena. Posebno tetni su mesni proizvodi kao kobasice i kombinacija crvenog mesa i alkohola jer se time pojaano resorbira hemoglobinsko eljezo. Ve dulje je poznato da zasiene masne kiseline sniavaju osjetljivost receptora inzulina. Stanine membrane se sastoje iz visokog postotka masnih kiselina. Kombinacija masnih kiselina u hrani je odluujua za to koje masne kiseline e biti ugraene u stanine membrane. Meso i punomasni mlijeni proizvodi sadre relativno mnogobrojne zasiene masne kiseline koje negativno djeluju na biokemijska svojstva staninih membrana (npr. smanjena fleksibilnost). Konzumiranje ivotinjskih bjelanevina se takoer nepovoljno odraava na dijabetes melitus jer spoj bjelanevina iz hrane djeluje na ravnoteu izmeu glukagona i inzulina. Sojina bjelanevina i druge biljne bjelanevine sadre vie neesencijalnih aminokiselina koje potiu stvaranje glukagona. Ovaj efekt se uglavnom odnosi na aminokiselinu arginin. ivotinjske bjelanevine esto sadre mnogo leucina i lisina koji stimuliraju oslobaanje inzulina. Biljne bjelanevine manje optereuju bubrege, ime se sprjeava nastanak dijabetike neuropatije ili se ova bar moe usporiti. Za normalizaciju inzulinske rezistencije i kronino poveane razine inzulina obavezno je potrebna prehrana s niskim glikemijskim indeksom. Samo tako se inzulinski receptori mogu opet osposobiti za rad. U vie studija je dokazano da visok unos balastnih tvari moe bitno popraviti stanje eera u krvi. Slino kao kod oboljenja srca i krvotoka i kod dijabetesa melitusa oraasti plodovi imaju koristan uinak na poremeen metabolizam masnoa kod dijabetiara. 72
Razliite mikro hranjive tvari, koje se u poveanom broju pojavljuju u biljnoj hrani, dijabetiarima su potrebne u veim koliinama. Krom i mangan uvelike utjeu na osjetljivost organizma na inzulin. Dijabetiari pojaano gube magnezij preko urina, to oteava konfiguraciju eera u krvi. Stoga su biljne namirnice bogate magnezijem posebno korisne. Kao to je ve reeno, kod dijabetiara postoji oksidacijski stres i stoga vea potreba za antioksidantnim spojevima, kao to su: vitamini C i E, flavonoidi, fenolne kiseline itd. Uravnoteenom vegetarijanskom prehranom moe se uestalost dijabetesa melitusa jako smanjiti, a utedjeti puno patnje pogoenima. Prije svega se mogu izbjei visoki trokovi lijeenja.
Oboljenja pokretakog sustava

Osteoporoza i razliiti oblici reumatskih oboljenja su najtegobnija oboljenja skeleta i zglobova.
Reumatska oboljenja Najee upalno oboljenje zglobova je reumatski artritis ili kronini poliartritis. Ovo oboljenje dovodi do pojaanog unitenja hrskavice zglobova, pa sve do deformacije i ukruenja zglobova. Unitenje strukture zglobova je posljedica imunolokih procesa. Do danas nije u potpunosti razjanjeno to izaziva proces samounitenja zglobova. U 73
svakom sluaju u medicinsko nutricionistikoj strunoj literaturi velik znaaj je pripisan faktorima prehrane. Za nastanak i odravanje upale potrebne su odreene tvari koje nazivamo medijatoriima upale. Vani medijatori upale su prostaglandini i leukotrieni koji nastaju iz arahidonske kiseline. Arahidonska kiselina se u malim koliinama stvara sama u metabolizmu jer je potrebna kao signalna molekula. Namirnice ivotinjskog porijekla, a posebice meso, mesne preraevine i riba, esto sadre velike koliine arahidonske kiseline. U naelu vai: to je vei unos arahidonske kiseline, to se vie stvaraju medijatori upala prostaglandini i leukotrieni. Posebno tetni za zglobove su prostaglandin E2 i leukotrien B4. Prostaglandin E2 pospjeuje demineralizaciju kostiju. Vegetarijanska prehrana drastino smanjuje unos arahidonske kiseline. Veganska prehrana je skoro osloboena arahidonske kiseline i ima najee nabolje rezultate to se tie smanjenja bolova, pokretnosti zglobova i sl. Ljekoviti post ili posni dani su takoer vrlo djelotvorni za poboljanje reumatskih simptoma. Openito bi ljudi s reumatskim oboljenjima trebali paziti da ne jedu previe. Razliite studije su pokazale da obilni obroci potiu stvaranje slobodnih radikala i medijatora upala u tijelu. To znai: Previsok unos kalorija aktivira odreene transkripcijske faktore koji zatim uzrokuju nastanak upalnih medijatora. U okvirima vegetarijanske prehrane reumatiari trebaju paziti na individualnu nepodnoljivost namirnica. Kukuruz i penica mogu primjerice kod nekih pacijenata pogorati potekoe sa zglobovima. Reumatski artritis je oboljenje koje uglavnom uzrokuju i podravaju slobodni radikali. Stoga je u svakom sluaju visok unos biljnih oksidansa koristan za njihovu neutralizaciju. Reumatini pacijenti esto imaju koristi od naina prehrane koji sadri veliki udio svjee hrane. Pomau i Omega-3 masne kiseline, kao laneno sjeme, repiino ulje i orasi. Omega-3 masne kiseline, kao gamalinolenska kiselina, pospjeuju stvaranje antiupalnih prostaglandina. Terapijski uinci 74
vegetarijanske prehrane ne pokazuju samo poboljanje potekoa sa zglobovima, ve su i medicinsko laboratorijski dokazivi, jer to pozitivno utjee na razne imunoloke parametre. Artroza se ubraja u degenerativna oboljenja zglobova. Danas znamo da upalni procesi unitavaju zglobove, a s tim povezani bolovi izazivaju ogranienu pokretnost. Tako ranije napisane izjave o prehrani vae i za reumatoidni artritis, a takoer i za artrozu. Vegetarijanska prehrana je najrazumnija mjera za spreavanje i lijeenje upalnih i degenerativnih oboljenja zglobova.
Osteoporoza Trenutano se u Njemakoj broj oboljelih od osteoporoze kree od 4-6 milijuna. Godinje na raun osteoporoze otpada cca 150.000 lomova kuka i 3 milijuna lomova kraljeaka. Pod osteoporozom podrazumijevamo lokalno ogranieno ili openito smanjenje kotane mase koje dovodi do nestabilnosti kostiju. Kost se sastoji iz organskog dijela, takozvane kotane matrice i anorganskog dijela koji se sastoji iz razliitih mineralnih spojeva. Oni ipak iznose 65% kotanog tkiva. Oko 4% kotanog tkiva se godinje obnovi; to znai da kost nije pasivno potporno tkivo, ve podlijee ivom procesu dogradnje i razgradnje. Maksimalnu kotanu masu (Peak-Bone-Mass) ovjek postie oko tridesete godine nakon ega dolazi do kontinuiranog smanjivanja (oko 5% godinje). to je vea gustoa kostiju u mladim godinama odraslih, to je kasnije manji rizik od osteoporoze. Izgradnja kostiju se prikladnim nainom prehrane potie, odnosno spreava dugoronim 75
bitnim pogrekama u prehrani. Kada ispitujemo u kojim se krajevima zemljine kugle osteoporoza pojavljuje vie, vidimo da su to zemlje s najveim unosom ivotinjskih bjelanevina. Postoje naznake iz brojnih studija da prekomjerni unos bjelanevina, posebno ivotinjskih bjelanevina, poveava izluivanje kalcija preko urina te tako pogoduje nastanku osteoporoze. ivotinjske bjelanevine imaju mnoge aminokiseline koje sadre sumpor, ijom razgradnjom u izmjeni tvari u poveanoj koliini nastaju vodikovi ioni. Taj kiseli teret mora izmjenom tvari biti neutraliziran uz upotrebu alkalinih soli iz kostiju. Visok unos ivotinjskih bjelanevina poveava aktivnost osteoklasta, stanica koje razgrauju kosti. Za gustou kostiju je povoljan unos bjelanevina koji pokriva potrebe i koji bi se preteno trebao sastojati iz biljnih bjelanevina. Mineral kalcij bez sumnje igra vanu ulogu u izgradnji kostiju i odravanju dovoljne kotane mase. Iz tog razloga se esto preporua obilato konzumiranje mlijenih proizvoda jer ovi sadre relativno mnogo kalcija. Uz to treba napomenuti da mnoge vrste sireva, pored bjelanevina, sadre puno kuhinjske soli i polifosfata koji poveavaju izluivanje kalcija preko bubrega. Visok unos fosfata, npr. u obliku coca cole, hamburgera, kobasica, sira i s tim povezano poveanje parat hormona, negativno se odraava na metabolizam kalcija. U mnogim epidemiolokim studijama je dokazano da se vegetarijanska prehrana na osnovu svog visokog udjela voa i povra krajnje povoljno odraava na kvalitetu kostiju, jer namirnice biljnog porijekla sadre puno kalija i magnezija, zbog kojih se umanjuje izluivanje kalcija preko bubrega. Osim toga, skoro sve vrste voa i povra u metabolizmu djeluju alkalizirajue (stvaraju baze). Posljednjih godina se pokazalo da kvaliteta kostiju ne ovisi samo o bjelanevinama, kalciju i vitaminu D, ve da na metabolizam kostiju utjeu i druge mikrohranjive tvari kao primjerice vitamin C, 76
vitamin K, cink, bakar i mangan. Vitamin K je potreban za stvaranje osteokalcina, vane bjelanevine kotane matrice. Vegetarijanci imaju vidno bolju opskrbu vitaminom K nego oni s mjeovitom prehranom jer je on u velikim koliinama sadran u razliitim sortama kelja i pinata. U rujnu 2005. godine u American Journal of Clinical Nutrition objavljena je jedna studija sa sveuilita iz Saskatchewana u kojoj je ispitana gustoa kostiju djece i mladih u odnosu na prehrambene navike. U toj studiji je gustoa kostiju mukih sudionika bila to vea, to su jeli vie voa i povra. U daljnjem istraivanju je taj pozitivan rezultat mogao biti dokazan i kod enskih ispitanika studije. Zapadni stil prehrane, obiljeen visokim unosom mesa, kobasica, ribe i mlijenih proizvoda, znatno pospjeuje osteoporozu. Ovdje je takoer kombinacija vegetarijanske prehrane i kretanja najvanija preventiva i terapijska mjera.
Oboljenja demencije
Adventist Health studija je pokazala da je rizik demencije kod mesojeda dva do tri puta vei nego kod vegetarijanaca. Neurodegenerativna oboljenja spadaju u oboljenja izazvana slobodnim radikalima zbog ega je radi prevencije razuman i neophodan visok unos antioksidantnih tvari, koje su sadrane u vou i povru.
Tumorska oboljenja
Vegetarijanci imaju prosjeno manji rizik od raka nego oni s mjeovitom prehranom. U prvoj polovici 2005. godine objavljene su neke studije koje su ponovo dokazale 77
usku povezanost izmeu konzumiranja crvenog mesa i pojave karcinoma debelog crijeva. Mesni proizvodi poveavaju rizik od raka guterae jer jedenjem mesa, kobasica i ribe ovjek uzima razliite tvari koje pospjeuju nastanak tumora. Primjerice peenjem, kuhanjem i rotiljanjem mesa i ribe nastaju heterocikliki amini (HCA) koji u sebi nose visok potencijal za mijenjanje DNK u genima. Pored HCA postoje i druge kancerogene tvari koje nastaju u crijevu konzumiranjem mesa. Tako je u jednom istraivanju sa sveuilita Hohenheim utvreno da nain prehrane s visokim udjelom masnoa i mesa povisuje genotoksinost sadraja crijeva u odnosu na crijevni epitel. Kod mikrobne razgradnje bjelanevina u kolonu (debelom crijevu) nastaju u ovisnosti o unosu bjelanevina potencijalno toksine tvari, primjerice amonijak, fenoli, indoli i amini, kao i N-nitrozo spojevi i sulfidi. Jedenje mesa i ribe dovodi do poveanog stvaranja kokancerogenih unih kiselina. Oni s mjeovitom prehranom pokazuju vie koncentracije insulin-like-grow-faktora i (IGF-I) od vegetarijanaca. IGF-I je faktor rasta i potie nastanak tumorskih oboljenja. Tumorsko zatitni efekt vegetarijanske prehrane moe se temeljiti, kao prvo na izbjegavanju mesa, ribe , kobasica i kao drugo na poveanom unosu antikancerogenih sekundarnih tvari sadranih u biljkama. U EPIC-studiji, najveoj svjetskoj znanstvenoj studiji o povezanosti prehrane i raka, pokazalo se da je do 35% svih sluajeva raka uzrokovano pogrenom prehranom.
Pretilost
Vegetarijanci imaju prosjeno nii indeks tjelesne mase od mesojeda. To su pokazale razliite usporedne studije, primjerice Adventist-Health-Study i Oxford Vegetarian Study. 78
Pretilost / Adipositas se irom svijeta razvio u medicinski problem br. 1 i ve ima obiljeja epidemije. S poveanjem tjelesne teine poveava se rizik od oboljenja srca i krvotoka, tumorskih oboljenja, oboljenja pokretakog aparata, oboljenja demencije i mnogo toga drugoga. Pretilost nije ni u kojem sluaju samo estetski problem, ve je povezana s itavim nizom tetnih metabolikih efekata: inzulinskom rezistencijom i hiperkortizolizmom s poveanom upalnom aktivnou, oksidacijskim stresom i tomu slino. Pretilost je uzrok preranog procesa starenja. Prehrana bogata hranjivim tvarima, a siromana kalorijama spreava stvaranje slobodnih radikala u izmjeni tvari i ima stoga anti-aging-efekt. Uravnoteena vegetarijanska prehrana je idealni oblik prehrane za prevenciju adipositasa. Iskustva u HG Naturklinik Michelrieth pokazuju da ljudi s vikom kilograma nakon prelaska na vegetarijansku prehranu lake smrave. Uostalom: vegetarijanci manje pate od divertikuloze i unih kamenaca.
BSE
Prije nekoliko godina su svima bila puna usta BSE-a i Creutzfeld-Jakobove bolesti (CJK) , te je ubijeno na stotine tisua goveda. Iako je opasanost jo uvijek prisutna, jedva da se neto o tome moe uti. Od posebnog interesa je pitanje kako se daleko mogu proiriti prioni, uzronici govee poasti BSE-a, iznoenjem gnoja i gnojnice. Prije nekoliko godina je dokazano da je uzronik scrapije, bliski srodnik uzronika BSEa, dokaziv i infekcijski sposoban i nakon tri godine u tlu. 2002. godine gospodarski savjet za zatitu tla (WBB) u Ministrastvu zatite okolia formulirao je razliite mjere predostronosti za zatitu tla: Savjet je preporuio da se sa sigurnou utvrdi da je njihovim iznoenjem na tlo iskljuen uzronik TSE-a. TSE je kratica za prenosivu 79
encefalopatiju spuvastog oblika, pod koju spadaju razliita prionska oboljenja kod ljudi i ivotinja. Osim toga, preporua se staviti pod karantenu povrine koje su kontaminirane uzronikom TSE-a do njegovog dokazivanja pouzdanim testiranjem. U listopadu 2005. godine je u poznatom strunom asopisu Science objavljena studija sa sveuilita iz Zricha s uznemirujuim rezultatima u vezi irenja priona. Kod ovaca, za koje je poznato da ive na vegetarijanski nain i kod jelena koji ive u slobodnim stanitima, stalno su primjeivane BSE-infekcije fenomen koji znanstvenici do sada nisu uspjeli objasniti. vicarska studija je sada mogla dokazati da inficirane ivotinje prione izluuju putem urina, ako su oboljele od odreenog oblika upale bubrega. Openito su upale bubrega kod ovaca i jelena este. Izluivanje priona se dogaa ve u stadiju bolesti u kojem tipini simptomi, kao to su smetnje pri kretanju ili oduzetost zadnjih nogu, jo uope nisu vidljivi. Infekciozne bjelanevine se dakle mogu prenositi preko urina, a to naravno nuno potie pitanje ne prenosi li se BSE iznaanjem gnojnice.
Kako pomae vegetarijanska prehrana. Medicinski primjeri pronalazite li se u njima?

Oboljenja srca i krvotoka Visok krvni pritisak, poviene vrijednosti jetre,- mokrane kiseline i kolesterola 40-godinji pacijent s umjerenom pretilou (visok 185, teak 115 kg, BMI 30), s ve 6 tjedana poznatom hipertonijom. Vrijednosti krvnog pritiska se kreu izmeu 80
185/100 i 200/100. Osjea pritisak u srcu i glavi, a osim toga pati od poremeaja sna. Pacijent jo ne uzima lijekove. Nakon opsenih pretraga iskljuene su komplikacije sa srcem i krvotokom. Laboratorijski nalazi su pokazali poveane vrijednosti jetre, mokrane kiseline, kolesterola, triglicerida i kreatinina. Ortomolekularne pretrage su pokazale manjak vitamina C, vitamina D, selena, i vitamina B12. Nakon tri tjedna ljekovitog posta i uzimanja intravenoznih supstitucija elemenata u tragovima i vitamina koji su mu nedostajali 3x tjedno, dolo je do poboljanja opeg stanja, pa sve do potpune normalizacije vrijednosti krvnog pritiska, gubitka 12 kg i poboljanja vrijednosti jetre, kolesterola i triglicerida. Visok krvni pritisak i slabost srca 54-godinji pacijent s dugogodinjom hipertonijom, visina 179, teina 104 kg, BMI 30. Koriteni lijekovi prilikom primitka: ACE-inhibitori i diuretici, oba sredstva za sniavanje krvnog pritiska. Laboratorijski nalazi su pokazali tipinu konstelaciju za autoimmunthyreoiditis tj. upalu titnjae s laganim smanjenjem funkcije. Nakon tri tjedna ljekovitog posta i 2 x tjedno terapije kisikom dolo je do potpune normalizacije vrijednosti krvnog pritiska, tako da su lijekovi mogli biti potpuno obustavljeni. Prilikom kontrolnog pregleda nakon 3 mjeseca, vrijednosti krvnog pritiska su i dalje bile u granicama normale; pacijent i nadalje nije trebao lijekove.
Dijabetes mellitus Inzulinski ovisan dijabetes melitus Jedan 61-godinji mukarac s inzulinski ovisnim dijabetesom tipa-2 (eerna bolest, kod koje se vie puta dnevno mora ubrizgavati inzulin), s jakom obostranom 81
artrozom koljenog zgloba i pretilou doao je u nau kliniku. Dijabetes je imao vie od 10 godina; ve nekoliko godina si je gospodin S. morao davati injekcije inzulina. Potrebna doza se poveavala, pa sve do konano 120 jedinica na dan. Specijalisti za dijabetes su mu rekli da e itav ivot morati uzimati injekcije inzulina, te da rauna s tim da e se doze inzulina stalno poveavati. Takvim lijeenjem on je sve vie dobivao na teini, to je opet pogoravalo dijabetes; avolji krug. Gospodin S. je ve svata isprobao da bi smanjio teinu, no nita nije pomoglo. Prelaskom na vegetarijansku prehranu, ljekovitim postom, specijalnim terapijama prirodne medicine i posebnim kretanjem, kao i individualnom skrbi i praenjem gospodin S. je u roku 6 tjedana smanjio teinu za 23 kg vie nije trebao i ne treba inzulin. Do danas!
Dijabetes mellitus tip-2 Jedna 50-godinja ena je patila od dijabetesa melitusa. Prelaskom na vegetarijansku prehranu ona je bez daljnjih mjera postigla normalne vrijednosti eera u krvi.
Reuma i artroza Teka poliartroza Jedan 68-godinji mukarac, gospodin K. s bolnom poliartrozom, te posebice jakim bolovima u koljenima i leima prilikom hodanja, s mukom je doao na dvije take u HG Naturkliniku na cjelovito lijeenje prirodnim nainom. Bolovi su bili konstantni usprkos jakim sredstvima protiv bolova i lijekovima koji su trebali smanjiti upale zglobova. 82
Poeli smo s ljekovitim postom, to jest s prelaskom na prehranu bez ivotinjskih bjelanevina. Uz to je ila individualna dopuna s mikrohranjivim tvarima kao to su minerali, vitamin A, aminokiseline i masne kiseline, kao i specijalne fizikalne terapije. Ve nakon tjedan dana bolovi su se toliko smanjili da je on mogao reducirati veliki dio sredstva protiv bolova i hodati bez taka. Jaki bolovi u zglobu koljena 54-godinji mukarac pati od jake gojaznosti, krvnog pritiska i jakih bolova zbog artroze koljenog zgloba. Ljekovitim postom u HG Naturklinik i nastavljanjem vegetarijanske prehrane, smanjuje se teina za 13 kilograma, krvni pritisak se prilino normalizirao potrebna su jo samo lagana homeopatska sredstva -vrijednosti mokrane kiseline su u granicama normale. On pri tom govori o znatno poveanoj volji za ivotom. Velike potekoe s koljenima Jedan 57-godinji mukarac je patio od stalnog umora i velikih potekoa s koljenima. Nakon prelaska na lacto-ovo biljnu prehranu on je tijekom pola godine smravio 13 kg. Potekoe u lijevom koljenu, zbog kojih je trebalo napraviti punkciju i naknadno postavljanje kortikoida, su skoro sasvim nestale. On je doslovce rekao:Osjeam se ne 100 ve 10 000 puta bolje nego prije. Bolovi u koljenu i leima Jedan 67-godinjak, vidno predebeo, patio je od dijabetesa, bolova u koljenu i leima. Nakon prelaska na vegetarijansku prehranu pacijent je smravio 10 kg. Vrlo brzo mu je bilo bolje. Danas vie nema potekoa s koljenom; jo vrlo rijetko osjeti bolove u leima. Ostao je vegetarijanac jer se njegova kvaliteta ivota vidno popravila. 83
Poremeaj panje ADS/ADHD kod djece i mladih Na poremeaj panje ADS/ADHD kod djece i mladih moe se vegetarijanskom prehranom povoljno utjecati. Jedan primjer: 15-godinji djeak s izraenim znakovima ADS-a, poremeaja panje i koncentracije, nemiran, razdraljiv. Nain prehrane: puno fast food-a i slatkog, malo salate, povra, voa. Pored nadoknaivanja manjkavih mikrohranjivih tvari, koje kod ovakvog naina prehrane prirodno viestruko nedostaju, pristupilo se prelasku na uravnoteenu vegetarijansku prehranu. Nakon poetnog otpora mladi se dobro uklopio. Ve nakon 3 tjedna se pokazalo vidno poboljanje poremeaja panje, koncentracije, nemira i razdraljivosti. Mladi je subjektivno imao puno vie volje za ivot i eli ostati na vegetarijanskoj prehrani.
84
Kriteriji za ivene namirnice koje odravaju zdravlje s lijenikog stajalita

Vegetarijanska prehrana sa zdravim, visoko vrijednim namirnicama Provoenje sljedeih mjera za istinsku ekoloku zemljoradnju: Izostanak upotrebe pesticida Zabrana iznoenja gnoja i gnojnice na polja Nikakav masovni uzgoj ivotinja (time se rjeava problem gnoja i gnojnice) Odustajanje od GMO tehnologije Prosvjeivanje stanovnitva o prednostima vegetarijanske prehrane s visoko vrijednim proizvodima i o zdravstveno ekolokim rizicima jedenja mesa, kobasica i ribe. Ovdje izneseni zahtjevi koje s lijenikog stajalita trebaju ispunjavati prehrambene namirnice radi ouvanja zdravlja, ali i daleko iznad njih samopostavljeni kriteriji, ve se ispunjavaju i uspjeno prakticiraju na nekim dobrima u blizini Wrzburga: U miroljubivoj zemljoradnji se iz potovanja prema poljima i ivotu tla, te iz potovanja prema biljkama i ivotinjama ne upotrebljavaju kemijska ili ivotinjska gnojiva, a prilikom etve se pazi na ivotinje i stanovnike polja. Za proizvode jedne takve zemljoradnje s pravom moemo rei: Ne samo da smo bio mi smo ista priroda! Temeljni principi za takve metode u zemljoradnji, s lijenikog stajalita upravo idealni, mogu se kratko okarakterizirati na sljedei nain:
Miroljubiva zemljoradnja s lijenikog stajalita ispunjava sve zahtjeve zdravog naina zemljoradnje.
85
Bez uzgoja ivotinja za iskoritavanje Bez ivotinjske patnje Bez gnoja i gnojnice Bez kemijskog gnojenja Bez mulja Bez ivotinjskog otpada kao to su kotano brano, krvno brano, riblje brano Bez pesticida, herbicida, insekticida, fungicida Bez GMO-a Kljuna reenica Govora na Gori Isusa iz Nazareta to eli da ti drugi uine, to ti prvi uini njima, u narodnoj mudrosti poznata kao to ti ne eli da se tebi ini, to ni ti ne ini drugome, je temeljni princip miroljubive zemljoradnje. Ta izjava ne vrijedi samo za odnos prema blinjima, ve i prema prirodi i ivotinjama. Stoga se u miroljubivoj zemljoradnji od poetka odriemo kemijskih gnojiva, gnoja i gnojnice, mulja i pesticida, te bilo kakvog tretiranja polja i voaka s kemijom i ivotinjskim otpacima puno prije nego to je postalo vidljivo opustoujue djelovanje konvencionalne zemljoradnje.
Umjesto uzgoja ivotinja za iskoritavanje, ispravljanje za ivotinje i prirodu.
Umjesto uzgoja ivotinja za iskoritavanje u miroljubivoj zemljoradnji je nastupilo ispravljanje: za ivotinje je stvoren prirodni ivotni prostor u kojem one bez straha od istrebljenja i mesarskog noa mogu ivjeti primjereno svojoj vrsti. Takoer i ivotinje na poljima i poljanama, kao i divlje biljke dobivaju nazad svoj prirodni ivotni prostor. Svaka trea godina je godina neobraivanja. Zemljoradnici miroljubive zemljoradnje ostavljaju polje da miruje i prihranjuju ivot tla s prirodnim biljnim tvarima i dobrim kamenim branom, tako da se zemlja moe opet oporaviti i obnoviti.
86
Takvo ophoenje s potovanjem prema prirodi i njenim stvorenjima osigurava zdravu, ukusnu, ivu hranu. Te proizvode moete dobiti na tandovima na trnici, u duanima Lebe Gesund i Gut zum Leben ili direktno potom u kuu preko Lebe Gesund-Versand.
Lebe Gesund-Versand mit hin zur Natur

Max-Braun-Str. 4, 97828 Marktheidenfeld 24 satno - 7 dana u tjednu Besplatni telefon: 0800/5040555. Besplatni fax: 0800/5040556 www.Hin-zur-Natur.de i www.LebeGesund.de
87
Druge knjige
88
Kuharica - ostaviti ivotinje da ive

Vegetarijansko i vegansko kuhanje
Svaki ovjek bi tijekom svog ivota mogao spasiti cca 450 ivotinja - jednostavno time to ne jede meso, dakle ivotinje. Ve samo to bi bio jedan dobar razlog za vegetarijansko i vegansko kuhanje! A vi: ete ostati u formi, te zdravi i vitalni. Isprobajte to jednom! Iznenadit ete se kako se brzo i jednostavno mogu pripremiti lagana i raznolika jela - juhe, fine salate i ukusna jela, deserti i kolai, s praktinim korak- po- korak uputama i slikama. (Njemaki) 192 S., geb., Best.-Nr. S 444, ISBN 978-2-89201-228-3. Euro 24, SFr 42,10
Kuharica koja je prijatelj ivotinja

K prirodi
Jesti vegan-vegetarijanski znai postati lagan, oputen i poletan - s receptima iz Kuharice koja je prijatelj ivotinja: Ukusna jela od povra, moni specijaliteti od bue, rezanci, talijanska i druga internacionalna jela, salate, jela od rie, recepti za pohanje bez mlijeka i jaja, slatki deserti i puno toga vie Korak po korak vi doznajete kako moete pripremiti lagana jela, bez mesa i drugih ivotinjskih proizvoda. U toj knjizi su ujedinjeni uitak i ljubav prema ivotinjama! 208 S., geb., inkl. Extra-Broschre, Saucen, Dressings & Dips, Best.-Nr. S 436 (Njemaki) ISBN 978-3-89201-143-9. Euro 24,00, SFr 42,10
Penino meso umjesto mesa

Prelazak na biljnu hranu je olakan preko K prirodi proizvoda iz peninog mesa. Vama e tako uspjeti ukusni obroci, bez da se morate odrei okusa peenog i pikantnog. Istovremeno inite neto za svoje zdravlje ..., a niti jedna ivotinja nee morati patiti ili ak umrijeti. (Njemaki) 64 S., kart., Best.-Nr. S 448, ISBN 978-3-89201-235-1. Euro 9,80, SFr 18,00
89
Uzrok i nastanak svih bolesti

to ovjek sije, to e i eti
Bez zdravog, uravnoteenog odnosa izmeu ljudi, ivotinja, biljaka i minerala ovjek nee moi trajno ivjeti zdravo. to to znai za budunost ovjeanstva i zemlje? Kako se to unitavajue ponaanje ljudi odraava na prirodu, na ivotinje i na kraju, ali ne i najmanje vano na njihovo vlastito zdravlje? - Ova poruka iz svemira opisuje sveobuhvatan luk, od nastanka materijalnog univerzuma pa sve do uinaka ljudskog ponaanja u dananje vrijeme. Vi doznajete, do sada nepoznato o vezama i graninim podrujima duha i materije, o djelovanju snage misli na ivot pojedinca i njegovu okolinu, o cjelovitom ozdravljenju i puno toga vie. Sasvim svejedno, radi li se o djelovanju misli i osjeaja na tijelo ili o uincima smetnji zemljinog magnetnog polja na ovjeka ili to su tetni paraziti i drugi uzronici bolesti sami stvoreni radi ovjekovog ponaanja - sve to i puno toga vie u meuvremenu potvruje sama znanost, a to se prije dvije godine, kada je objavljena ova knjiga, jo smatralo nezamislivim. 280 str., meki uvez, format 12,5 x 18,5 cm, 70 kn (Hrvatski)
Sjetva i etva
Uzrok i nastanak svih bolesti Kristova objava iz 1986. U svjetlu dananje znanosti
U ovoj saetoj knjizi citiraju se pojedini odlomci iz opsenog djela Uzrok i nastanak svih bolesti i usporeuju s aktualnim znanstvenim i ekolokim spoznajama. 80 S., kart., Best.-Nr. S 447, ISBN 978-3-89201-240-5. Euro 5,00, SFr 9,30 (Njemaki)
90
Prorok: Umorstvo ivotinja je smrt ljudi

Jesmo li mi ljudi uistinu vjerovali da nee biti nikakvih posljedica, ako stoljeima nau planetu stanovanja, Zemlju, neprestano izrabljujemo i oneiujemo, a Boja stvorenja, ivotinje, na najsramotniji nain iskoritavamo, muimo i ubijamo? Tu smo se prevarili jer sada glasi: Mjera je puna, dosta je! Nakon svih grozota koje je ovjek uinio ivotinjama i prirodi, sada je sam ovjek na redu. to to znai, to pokazuje prorok s beskompromisnom jasnoom. Tko se skriva iza unitavajueg nagona, a tko sudjeluje u tome? (Hrvatski) Broura, 52 strane, Nar.-br. 16. Dostupna na mnogim jezicima.
ivotinje se tue prorok optuuje!

ovjek mui, iskoritava i ubija svoja sustvorenja, ivotinje. U ovoj brouri Gabriela posuuje svoj glas ivotinjama, koje ele govoriti i vaem srcu. Ona ukazuje na neopisivu patnju ivotinja i na osnovu svjedoanstava iz starog i novog vremena razotkriva suvislosti i pozadinu tisugodinjeg izrabljivanja ivotinja, koje su do sada bile malo poznate ili se malo na njih obraalo panju. (Hrvatski) Broura, 136 strana, sa slikama u boji, Nar.-br. 15
Katastrofe, potresi, umiranje

Bog je pravovremeno opomenuo
Zbog velikog upita i uestalih aktualnih dogaanja ova broura je tampana u drugom proirenom izdanju s dodatkom i s ostalim temama kao to su: tsunami, poasti, nedostatak vode Mnogi pitaju: Kako moe Bog dopustiti te katastrofe, potrese i umiranje? Zato se On ne umijea? U ovoj brouri postaje jasno da Bog ljudima ne alje katastrofe - sasvim suprotno: Bog je pravovremeno upozorio! (Hrvatski) Broura, 52 strane, Nar.-br. S 445 kr, 50 kn
91
92

Liječnički Savjetnik Za Vegetarijance I Vegane.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Liječnički Savjetnik Za Vegetarijance I Vegane.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Jesti vegetarijanski zaboraviti meso Lijeniki savjetnik za vegetarijance i vegane

Izdava: Dr. med. Hans Gnter Kugler

Jesti vegetarijanski zaboraviti meso

Fiziologija vegetarijanske prehrane .................................................... 15

Prehrambeno-fizioloke osobitosti veganske prehrane ....................... 40

Vegetarijanska prehrana u razliitim ivotnim dobima ........................ 48

Slike bolesti i primjeri ..................................................................... 67

Kriteriji za ivene namirnice koje odravaju zdravlje s lijenikog stajalita ............................................ 85

Ekoloki aspekt konzumacije mesa

Ekoloki aspekt konzumacije mesa

Od Dr. med. Carsten Wirr, Andr Herff

Konzumacija mesa u uskoj je vezi s ekolokim problemima i glau u svijetu.

Ekoloki aspekt konzumacije mesa

Ekoloki aspekt konzumacije mesa

Ekoloki aspekt konzumacije mesa

Ekoloki aspekt konzumacije mesa

Ekonomski i etiki aspekti konzumacije mesa

Ekoloki aspekt konzumacije mesa

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

nalaze se u ivotinjskim mastima, kao i u tropskim biljnim mastima, kao kokosovim i

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Biljne namirnice glavni su nositelj dragocjenih ugljikohidrata.

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Vitamin C proizvode biljke. Svjee voe i povre su odlini izvori vitamina C.

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Minerali i elementi u tragovima

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Vegetarijanci su u prosjeku bolje opskrbljeni mineralima i elementima u tragovima od nevegetarijanaca.

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

metabolizmu. To opet moe, kako to pokazuju neke studije, dovesti do poveanog

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Sekundarni sastojci biljki

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Prehrambeno-fizioloke osobitosti veganske prehrane

Od Dr. med. Hans Gnter Kugler

Prehrambeno-fizioloke osobitosti veganske prehrane

Prehrambeno-fizioloke osobitosti veganske prehrane

Vegani imaju manji rizik od prekomjerne teine i dijabetesa.

Konzumacija mesa uzrokuje bolest

Prehrambeno-fizioloke osobitosti veganske prehrane

Prehrambeno-fizioloke osobitosti veganske prehrane

Prehrambeno-fizioloke osobitosti veganske prehrane

Prehrambeno-fizioloke osobitosti veganske prehrane

Prema najnovijim spoznajama BSE-prioni bi se mogli nai i u mlijeku.

Prehrambeno-fizioloke osobitosti veganske prehrane

Prehrambeno-fizioloke osobitosti veganske prehrane