Sveučilište u Slavonskom Brodu

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu

Kolegij: Toplinska obrada

Nikolina Berić, mag. ing. mech.

Slavonski Brod, 2021.

Brzorezni čelici

- Visokolegirani alatni čelici, podeutektični

(ledeburitni) čelici

- U svrhu kaljenja austenitiziraju se u područje

visokih temperatura, malo ispod solidus
temperature (1200 – 1300 °C).
- Pri tim temperaturama austenit rastvara dovoljno
ugljika što je preduvjet postizanju visoke tvrdoće
martenzita nakon gašenja.
Brzorezni čelici

- Temperatura austenitizacije određuje se prema

kriteriju da austenit otopi 0,5 - 0,6 % C u rešetci,
stoga je ϑa visoka

- Zbog visokog sadržaja LE brzorezni čelici imaju

slabu toplinsku vodljivost i osjetljivi su na režim
ugrijavanja, zbog toga je potrebno provoditi 2 do
3 predgrijavanja
Dijagram postupka kaljenja i popuštanja brzoreznog čelika
 Prvo predgrijavanje: u komornoj peći jer još nema opasnosti
od razugljičenja i oksidacije

 Drugo i treće predgrijavanje: temperature su visoke i postoji

opasnost od razugljičenja, stoga se provodi u solnoj kupki ili
vakuumskoj peći

 Ugrijavanjem na ϑa potpuno se rastvaraju eutektoidni karbidi

(Kid) i jedan dio sekundarnih karbida (K’’), dok eutektički
karbid (Ke) ostaje nerastvoren

 Optimalna držanja na ϑa standardnih brzoreznih čelika oko

2,5 min. Dugo držanje ima za posljedicu štetno pogrubljenje
austenitnog zrna.
Gašenje
 Zbog visokog udjela LE, prokaljivost brzoreznih čelika je
visoka, pa se prokaljivost postiže primjenom blažih sredstava
za ohlađivanje (na zraku, u ulju, u toploj kupki
(martempering)).

 Gašenjem do sobne temperature ne dostiže se temperatura

završetka martenzitne pretvorbe (Mf ), zbog čega je u
zakaljenom čeliku pored martenzita (M) prisutan i zaostali
austenit (γz).

 Struktura nakon gašenja: M + K'' + Ke + γz

50 - 70 % M,
20 – 40 % γz,
10 % karbida (K'' + Ke)
 Zaostali austenit (γz) je prisutan jer su smanjenje temperature
Ms i Mf, on nepovoljno djeluje na tvrdoću i smanjuje
otpornost prema trošenju.

 Brzorezni čelici u kaljenom stanju su puni napetosti, krhki i

dimenzijski nestabilni uz nedovoljnu otpornost prema
trošenju (uslijed zaostalog austenita) poslije kaljenja provodi
se višestruko popuštanje na temperaturama 540 – 590 °C.
 Proces popuštanja je prilično složen, a odvija se u nekoliko stadija za koje
su karakteristične odgovarajuće strukturne promjene:
 Na ϑp iz A se izdvaja rastvoreni C pri čemu nastaju karbidi popuštanja
(V4C3, VC, W2C, Mo2C):
 Naknadnim ohlađivanjem snižava se stupanj legiranosti preostalog Az
→ razlegirani Az se pretvara u M’’

 Uslijed izdvajanja C pri nastanku karbida popuštanja, koncentracija C u

Az je smanjena što je posljedica povišenje temperature Ms i Mf

 Višestrukim popuštanjem iz zaostalog austenita stvaraju se karbidi

popuštanja (KP) i sekundarni martenzit (M''), a sadržaj zaostalog austenita
značajno se smanjuje, posljedica toga je porast tvrdoće (tzv. sekundarna
tvrdoća), porast otpornosti prema trošenju
 Analizom dijagrama popuštanja tipičnim za brzorezne čelike, uočava se da
povećanjem temperature popuštanja od 300 – 400 °C dolazi do povećanja
tvrdoće koja pri temperaturi popuštanja 560 – 600 °C postiže svoj
maksimum.

Dijagram popuštanja brzoreznog čelika HS18-0-1 (Č 6880)

 Pojava povećanja tvrdoće porastom temperature popuštanja naziva se

sekundarna tvrdoća, a ona nastaje putem izdvajanja karbida i njihove
pretvorbe putem hlađenja u martenzit.
Primjer označavanja brzoreznih čelika
Primjer:
 HRN Č6880 Č – čelik
6 – najutjecajniji LE je W
8 – drugi najutjecajniji LE je V
80 – brzorezni čelik

 EN HS18-0-1 HS – brzorezni čelik

18 % W
0 % Mo
1%V

Redoslijed LE kod označavanja EN:

W-Mo-V-Co
Zaključak
 Za provedbu toplinske obrade brzoreznih čelika potrebna
je kvalitetna oprema (dobra regulacija temperature), ali i
veliko iskustvo operatera što se tiče vremena držanja,
odabira temperatura te broja popuštanja.
Zahvaljujem na pozornosti!