Primjena Visual Promethee metode kod donošenja

višekriterijskih odluka

Student:
Ćeman Enes 72391

Metode i modeli optimizacije, prof. Lamija Šćeta

Sarajevo, juli 2022
1. Uvodne napomene
Problemi višekriterijskog donošenja odluka su zastupljeni u velikoj mjeri u mnogim
situacijama privatnih i poslovnih života svih nas. U gotovo svakoj ulozi u kojoj se nađemo,
neminovno je da ćemo vrlo često biti pred izazovom da izvršimo evaluaciju seta alternativa
na osnovu nekog drugog seta poznatih kriterija. Vrlo često su ovi kriteriji u konfliktnim
pozicijama jedni sa drugima, što dodatno usložnjava proces odabira najbolje alternative.

U centar domena višekriterijskog donošenja odluka spada i rangiranje konkretnih alternativa

od najbolje do najgore na osnovu više konfliktnih kriterija. PROMETHEE je jedna od metoda
koji ovaj proces pojednostavljuju i na osnovu aplikativnog softverskog rješenja Visual
Promethee na osnovu konačnog skupa definisanih alternativa i kriterija pomaže da se dođe
do konačnog poretka alternativa.

Prebacujući fokus sa generalnog pogleda na MCDM (Multiple Criteria Dimension Making) u

poslovnom okruženju, možemo identificirati više situacija koje su vrlo izvjesne da će se
desiti a u kojima bi nam ovakav tip softvera bio koristan:
• Određivanje lokacije nove fabrike/prodavnice
• Menadžment ljudskih resursa
• Kupovina nove opreme
• Ocjenjivanje dobavljača
• Evaluacija projekata
• Odabir investicione strategije
• ...

Za potrebe provođenja analize koja je predstavljena u ovom radu odabrali smo da

ocjenjujemo/rangiramo kompanije na osnovu njihovih mjera profitabilnosti i efikasnosti.
Naime, kada je u pitanju finansijski menadžment svake kompanije, postoje omjeri/odnosi
veličina između pozicija stavki bilansa uspjeha i bilansa stanja.
Ovi omjeri/odnosi se redovno izračunavaju od strane analitičarskih agencija koje rade
analize bilansa i ove informacije čine dostupnim za zainteresovane strane.

Bez namjere da ulazimo preduboko u samu tematiku finansijskih pokazatelja, jer smatramo
da to u okviru ovog rada nije potrebno, ipak ćemo objasniti par pokazatelja kako bi bilo
jasnije kako se do ovih pokazatelja dolazi i koja je njihova svrha.

Tekući odnos ("current ratio") pokazuje omjer pokrivenosti tekućih obaveza tekućim
sredstvima. Dijeljenjem ove dvije pozicije iz bilansa stanja dolazimo do konkretne vrijednosti
koja se može smatrati pokazateljem solventnosti, obzirom da ćemo firmu čija tekuća
sredstva znatno premašuju tekuće obaveze i kod kojih je ovaj odnos znatno iznad 1 smatrati
"stabilnijom" i solventnijom.

Test kiselosti ("acid test ratio") - kao tekući odnos, sa razlikom da se ovdje iz tekućih
sredstava isključuju zalihe, obzirom da su one od tekućih sredstava najmanje likvidne.

Omjer profita i kapitala - za razliku od ranija dva odnosa gdje su i brojnik i nazivnik bili
pozicije iz bilansa stanja, kod ovog pokazatelja imamo slučaj da se u odnos stavlja jedna

1
stavka iz bilansa uspjeha sa stavkom iz bilansa stanja. Ovaj pokazatelj pokazuje koliko
jedinica profita se ostvarilo svakom jedinicom kapitala i pokazuje kolika je efikasnost
kompanije u tom segmentu.

Nakon ovog kratkog objašnjenja pojmova finansijskih pokazatelja, u nastavku navodimo

pokazatelje koji su korišteni u našoj analizi. Napominjemo da je finansijskih pokazatelja jako
mnogo, ali obzirom da je analiza u Visual Promethee urađena na demo verziji aplikacije,
mogli smo odabrati njih 6 ukupno.

Kriteriji:
• Neto profit/prodaja
• Neto profit/kapital
• Neto profit/sredstva
• Prodaja
• Tekući odnos
• Odnos kiselosti.

Obzirom da se radi o hipotetičkom slučaju, za alternative smo postavili kompanije koje smo
jednostavno označili od 1-6 (šest je također maksimalni broj alternativa koje se mogu
podesiti u demo programu) i dodijelili svakoj nasumične vrijednosti pokazatelja (kriterija).

Ponderi su dodijeljeni na osnovu teorijske postavke o finansijskim pokazateljima. Shodno

tome, veća važnost je određena za prva tri kriterija, za posljednja dva su ponderi malo niži,
dok je najmanja vrijednosti određena kriteriju prodaje.
Razlog je u tome što teoretski kompanija može imati jako visoku vrijednost ostvarene
prodaje, ali je moguće da je to ostvareno uz ogromno eksterno zaduživanje ili je ostvarena
visoka prodaja na račun profitabilnosti što bi umanjilo druge pokazatelje koje računamo. Iz
tog razloga, kako takve abnormalnosti ne bi uticale na našu analizu, kriteriju prodaje se
prilazi pažljivije i određuje se niži ponder, kao u našem slučaju.

Također, referirajući dostupnu literaturu, od ponuđenih opcija preferencionih funkcija,

autori koji su radili analize iz sličnog domena finansija koristili su "Gaussian" preferencionu
funkciju, pa smo i mi tako učinili.
Preferencione funkcije između kojih Visual Promethee dozvoljava da se u inicijalnim
postavkama bira su predstavljene na idućoj slici:

2
Slika 1 Moguće opcije preferencionih funkcija

Za svaki od finansijskih pokazatelja koje smo odabrali kao kriterije, poželjno je vidjeti veće
vrijednosti jer one ukazuju na veću efikasnost i profitabilnost, stoga smo u postavkama za
svaki kriterij odabrali da je "maximum" preferiran.

U nastavku rada predstavljamo ispise iz Visual Promethee aplikacije nakon sprovedene

analize na osnovu ranije navedenih podataka i pretpostavki.

3
2. Primjena Promethee metode pomoću Visual Promethee aplikacije

Slika 2 Radni prozor sa unesenim svim potrebnim podacima

4
Slika 3 Flow table sa rangiranjem od najbolje do najlošije alternative

Iz tabele je vidljivo da je kompanija 5 ocijenjena kao najbolja alternativa između ponuđenih.

Promethee metoda rangiranje alternativa pravi na osnovu pozitivnih i negativnih "flow"
vrijednosti koje su također predstavljene u tabeli. Promethee II metoda kojom se radi
kompletno rangiranje za razliku od Promethee I metode koja služi za parcijalno rangiranje
alternativa, za ocjenu koristi neto "flow" vrijednost (neto vrijednost između pozitivnih i
negativnih flow vrijednosti).

5
Slika 4 Walking Weights

Na slici je prikazano rangiranje alternativa na osnovu zadanih pondera u postavci analize. U

ovom dijelu programa je moguće u interaktivnom prozoru i u realnom vremenu testirati
uticaj različitih pondera na rangiranje opcija što može također biti jako korisno.

6
Slika 5 Promethee Network

Na ovom mjestu je predstavljen međuodnos kompanija (alternativa) jedne sa drugom. U

tom smislu, iz ovog grafika čitamo da je kompanija 5 bolja alternativa od 3 i 2. Dalje,
kompanija 3 je bolja alternativa od 6 i 4 itd.
Bitno je napomenuti da je ovdje predstavljen parcijalni network grafik, obzirom da iz
predstavljenog nije jasan međuodnos svake alternative sa svakom drugom (npr. nije jasno u
kakvom su međuodnosu kompanija 6 i kompanija 2). Obzirom da smo mi primarno
fokusirani na odabir najbolje alternative i da je to iz ovog grafika jasno, to nam ne
predstavlja problem.

7
Slika 6 Rezultati Promethee I parcijalnog rangiranja

Slika 7 Rezultati Promethee II kompletnog rangiranja

8
Ono što je najuočivljivije jeste da se rezultati rangiranja koristeći Promethee I i Promethee II
metode razlikuju međusobno. Ranije u radu smo naveli da ove dvije metode na različite
načine rangiraju/interpretiraju vrijednosti, stoga to ne čudi.
Mi se fokusiramo na Promethee II metodu, te kao što je i na slici 7 jasno, kompanija 5 ima
najveću vrijednost neto phi i najbolje je rangirana između postavljenih alternativa.

9
3. Završni komentari
U radu smo pokušali primijeniti Promethee metodu koristeći Visual Promethee aplikaciju na
realan problem iz biznis svijeta.

Analiza poslovanja kompanija na osnovu godišnjih bilansa je jako bitan segment za svaku
kompaniju obzirom da ove analize određuju u dosta slučajeva mogućnost kompanija da
uspostavljaju nove linije zaduživanja, nova partnerstva, uslove po kojima posluju itd.

Prilično smo ubijeđeni da bi analiza poput ove koju smo predstavili u ovom radu bila jako
korisna za veliki broj tržišnih učesnika koji se često nalaze u situacijama da moraju odabrati
između jako puno alternativa (kompanija) a u mnoštvu informacija kojima raspolažu vrlo je
teško i konfuzno donijeti jasnu odluku kako su poznate alternative međusobno rangirane.

Promethee metoda se u tim situacijama pokazuje kao jako moćno i efikasno sredstvo.

10
Literatura
• http://en.promethee-gaia.net/assets/mcdss2012.pdf (pristupljeno stranici 08.07.2022)
• AKKAYA, Cenk, UZAR, Ceren (2013), “The usage of multiple-criteria decision
making techniques on profitability and efficiency: an application of Promethee”,
International Journal of Economics and Finance Studies, Vol. 5 No. 1, pp.149-156

11