Alatni Strojevi NC - CNC

I.
TEHNIČKA ŠKOLA
Zagreb, Klaićeva 7
ALATNI STROJEVI
Numeričko upravljanje
alatnim strojevima
NC - CNC
I dio
NC - CNC upravljanje
glodanje, graviranje i tokarenje
ALATNI STROJEVI - Numeričko upravljanje Sadržaj
SADRŽAJ
Uvod
Programski upravljivi alatni strojevi

Mehanički upravljani alatni strojevi
Numerički upravljani alatni strojevi
Koordinatni sustavi
Načini upravljanja
Upravljanje po točkama
Upravljanje po pravcu
Upravljanje po krivulji
Mjerenje udaljenosti
Indirektno mjerenje
Direktno mjerenje
Inkrementno direktno mjerenje
Apsolutno direktno mjerenje
Nul točke
Obrada podataka kod numeričkog upravljanja

Dijagram toka NC upravljanja
Kodiranj podataka
Prikaz binarnih brojeva
Bušena traka s 8 kolona
Programiranje NC alatnih strojeva prema DIN 66025 standardu
Numerički alatni stroj KOSY 2

Opis stroja
Software KOSY 2
I. TEHNIČKA ŠKOLA - ZAGREB, Klaićeva 7 Slade Ivo, dipl. inž stroj.

SADRŽAJ 1. DIJELA :
GLODANJE
Vježba 01
Upotreba računala i upotreba NC programa KOSY2:
pokretanje programa, kretanje kroz izbornike i ponuđene opcije,
korištenje najvažnijih prozora
Vježba 02
Upotreba NC programa KOSY2: pokretanje izbornika za upisivanje NC kodova
učitavanje postojećih primjera, simulacija programa i izvršavanje programa
Vježba 03
Osnovna pravila kod pisanja NC komandi, sintaksa kodne rečenice
Vježba 04
NC naredba G00 - linearna interpolacija u brzom hodu
NC naredba G01 - linearna interpolacija u radnom hodu
Vježba 05
NC naredbe G00 i G01 - primjeri i zadaci
Vježba 06
NC naredba M10 - komanda za uključivanje okretne jedinice
Spremanje (memoriranje) upisanih primjera.
Vježba 07
G00, G01 i M10 komanda - primjeri i zadaci
Vježbanje kretanja vrha alata u prostoru
Vježba 08
NC naredba G02 - kružna interpolacija u smjeru kazaljke na satu
Vježba 09
NC naredba G03 - kružna interpolacija u obrnutom smjeru od kazaljke na satu
Vježba 10
G00, G01, G02, G03 i M10 komanda - primjeri i zadaci
Vježbanje kretanja vrha alata u prostoru
Vježba 11
NC naredbe G90 - programiranje u apsolutnom sustavu
NC naredbe G91 - programiranje u inkrementnom sustavu

SADRŽAJ :
Vježba 12
G90 i G91 - primjeri i zadaci
Vježba 13
NC naredbe G24 i G98 - funkcije ponavljanja
Vježba 14
Vježba 15
NC naredbe G22 i G99 - funkcije podprograma
Vježba 16
Vježba 17
NC naredbe G54 - izbor nove regerentne točke, G74 - povratak u referentnu
točku, G76 - povratak u početnu poziciju i G77 - pozicionoranje u položaj
za izmjenu alata
Vježba 18
NC naredbe M05 - Strojna funkcija postavljanja nove referentne točke
Vježba 19
NC naredbe G81 - Ciklus bušenja
NC naredbe G79 - Pozivanje ciklusa
Vježba 20
NC naredbe G89 - Ciklus izrade kružnog utora
Vježba 21
NC naredbe G87 - Ciklus izrade pravokutnog utora
NC naredbe G88 - Ciklus izrade elipsastog utora
Vježba 22
NC naredbe M01 - strojna funkcija privremenog prekida programa
NC naredbe M20 - strojna funkcija isključenja svih releja
NC naredbe M15 - strojna funkcija upita digitalnim ulazima
Vježba 23
NC naredbe M30 - strojna funkcija vremena čekanja - pauze
NC naredbe M35 - strojna funkcija čekanja točnog vremena
NC naredbe M25 - strojne funkcije reguliranja pomoćnog napona
NC naredbe G20 - skok na zadanu poziciju - bezuvjetan skok

SADRŽAJ :
GRAVIRANJE
Vježba 24
NC naredbe G60 i G 61 - Graviranje teksta
Vježba 25
NC naredbe G60 i G 61 - primjeri i zadaci
TOKARENJE
Vježba 26
NC naredbe M03 - Rotacija glavnog vretena tokarilice udesno
NC naredbe M02 - Zaustavljanje vrtnje glavnog vretena tokarilice
Vježba 27
NC naredbe M04 - Rotacija glavnog vretena tokarilice ulijevo
M03 i M04 - tokarenje konusa, primjeri i zadaci
M03 i M04 - tokarenje krivulja, primjeri i zadaci
M03 i M04 - tokarenje kugle, primjeri i zadaci
Vježba 28
Dopunski parametar U - tokarenje utora, primjeri i zadaci
Vježba 29
M03 i M04 - tokarenje poligona, piramida, primjeri i zadaci
Vježba 30
M03 i M04 - tokarenje navoja, primjeri i zadaci

ALATNI STROJEVI - Numeričko upravljanje UVOD
Uvod
Proizvodnja alatnim strojem ima zadaću da proizvodi točnije, preciznije, ekonomičnije

od ručne obrade, ali je važan zadatak alatnih strojeva i zamjena ljudskog rada.
Kako čovjek stalno teži poboljšanjima, tako su i klasični alatni strojevi usavršavani.
Dodavanjem jedinica za programiranje koji upravljaju alatnim strojevima, oni su postali
još ekonomičniji, precizniji, točniji uz jednostavniji ljudski rad.
Razlika u posluživanju i načinu rada između klasičnog, ručno upravljanog alatnog

stroja i programski upravljanog stroja slikovito i najjednostavnije je prikazana na slici 1.
Ručno upravljan alatni stroj Programski upravljan alatni stroj
Nacrt Nacrt
Radnik - tokar
Radnik - tokar Programske

naredbe Program
Alatni stroj sa Alatni stroj sa

direktnim upravljanje programski
ručnim putanjom upravljanim
upravljanjem gibanjima
Slika 1
Alatni stroj - ručno upravljan
Kod ručnog upravljanja alatnim strojem svaki pojedini radni korak mora se ručno
podešavati - jedan za drugim. Potrebno umijeće da se to postigne ovisi o radniku.
Pozicija alata ovisi o preciznosti radnika da očita mjerilo i spretnosti da ručicu
pomakne za određeni kut, odnosno pozicioniranje slijedi ruku.
Alatni stroj - programski upravljan
Kod programskog upravljanja alatnim strojem svaki pojedini radni korak se nalazi u
programu koji je zapamćen na nekom mediju. Kod obrade pozicioniranje alata slijedi
naredbe iz programa, automatski se obavlja jedna naredba za drugom i time je postava
alata upravljana programski.

Programski upravljani alatni strojevi
Nakadašnji programski upravljani alatni strojevi su bili, uglavnom, sa mehaničkim

upravljanjem (slika 2).
Današnji programski upravljani alatni strojevi se sve više izrađuju sa numeričkim

upravljanjem (slika 3).
Mehanički upravljani alatni strojevi
Shematski prikaz mehaničkog upravljanja Krivuljna ploča

alatnim strojevima na slici 2. je pomoću
krivuljne ploče, koja upravlja gibanjem alata.
Rotacijom krivuljne ploče u pravcu kazaljke

na satu određujemo putanju alata. Radni
program je "zapamćen" u obliku krivulje. Slika 2
Želimo li neku drugu putanju alata, moramo promijeniti krivuljnu ploču - "memoriju".
Numerički upravljani alatni strojevi
Numeričko upravljanje se temelji na unosu brojeva.
Početna točka Krajnja točka Način rada je shematski objašnjen putom

15,02 mm 33,67 mm spiralnog svrdla (slika 3).
Bušenje spiralnim Zorno predočenje vrijednosti brojeva,
odnosno upravljanja, možemo shvatiti
kao ravnalo koje je postavljno u X-osi
koordinatnog sustava.
Središte spiralnog svrdla, tj os rotacije
svrdla nalazi se na 15,02 mm i treba doći
u krajnju poziciju od 33,67 mm.
Upravljačka jedinica obračunava razliku
Slika 3 od 18,65 mm i to daje kao put obrade.
Numeričko upravljanje (NU) dolazi od engleskih riječi Numerical Control (NC).
Prije nego počnemo upisivati brojke, moramo upoznati pravce i načine kretanja alata.
Za to je potrebno dobro razumijevanje koordinatnih sustava.
Numeričko upravljanje je upravljanje koje "razumije" brojeve.

Radni koraci kod numerički upravljanih alatnih strojeva
- svaki korak je unaprijed planiran i napisan

- svaki korak je kodiran pomoću slova i brojki
- svaka naredba se daje upravljačkoj jedinici
- naredbe se pojedinačno ispituju, neovisno o alatnom stroju
Prednosti numerički upravljanih alatnih strojeva
- jednolika kvaliteta proizvodnje

- manji troškovi proizvodnje i kontrole
- bolja iskoristivost stroja
- kraće vrijeme izrade
- lagana mogućnost daljnje nadogradnje automatizacije
(npr elemenata za automatsku izmjenu alata ili obratka)
NC - CNC - DNC - NC-CAD
Načini programskih upravljanja alatnim strojevima danas se kriju iza engleskih kratica:
NC Numerical Control - numeričko upravljanje
CNC Computerized Numerical Control - numeričko upravljanje pomoću

mikroprocesora - mikroračunala
DNC Direct Numerical Control - direktno numeričko upravljanje pomoću

računala sa više alatnih strojeva
NC-CAD Numerical Control - Computer Aided Designing - numeričko upravljanje

na alatnom stroju kod kojeg se koriste CAD nacrti za obradu izradaka
CAD - konstruiranje podržano računalom
CIM Computer Integrated Manufacturing - računalom upravljana proizvodnja

Od ideje, nacrta, tehnologije,proizvidnje do skladištenja i prodaje.
Naredbe kod NC, CNC ili DNC strojeva su istovjetne.

Obrada pomoću NCCAD strojeva koristi grafiku, a ne NC programske komande, ali
danas se sve više kombiniraju alatni strojevi koji podržavaju oba načina obrade
te ih je nužno upoznati.

Koordinatni sustavi
Pravokutni koordinatni sustav
z y
Pravokutni koordinatni
sustav sa X, Y i Z osima Slika 4
x
0
NUL TOČKA
Pravokutni koordinatni sustav shvatimo kao bridove nekog kvadra, gdje se početna
ili nul točka nalazi lijevo dolje (slika 4).
Kod alatnih strojeva je putanja alata i obratka postavljena u takav pravokutni

koordinatni sustav. Također su i dimenzije obratka opisane tim sustavom.
Načini određivanja X, Y i Z koordinata na pojedinim alatnim strojevima, kao i
pomoćni način "pravilom desne ruke" prikazani su na slijedečim slikama.
Slika 5 Slika 6
Kod gibanja alata pravac gibanja i smjer koordinata su izjednačeni.

Pozitivni smjer gibanja je u pozitivnom smjeru X, Y i Z osi.
Kod gibanja obratka pravac gibanja i smjer koordinata su obrnuti.
Pravilo desne ruke:

Određivanje pozitivnog pravca koordinatnog sistema slijedi
položaj prstiju desne ruke, odnosno:
Palac pokazuje u pozitivnom smjeru os X,
kažiprst u pozitivnom smjeru osi Y, dok
srednji prst pokazuje pozitivni smjer osi Z.
Načini upravljanja
Najvažniji zadatak NC stroja (numerički upravljanog alatnog stroja) je međusobno
kretanje alata i obratka. Ono se odvija unutar pravokutnog koordinatnog sustava.
Da li se stroj pozicionira u jednoj točki, da li putuje po pravcu ili po krivulji proračunava
ugrađeni mikroprocesor i informacije šalje sustavu za upravljanje.
Prema tome se razlikuju upravljanje po točkama, pravcu ili krivulji.
Upravljanje po točkama
Primjenjuje se uglavnom kod: preša (štanci), strojeva za točkasto zavarivanje,

strojeva za zakivanje (slika 7)
Alat nije za vrijeme puta u zahvatu

sa obratkom.
Ovo upravljanje dozvoljava obradu

nakon pozicioniranja u zadanu točku.
Slika 7
Upravljanje po pravcu
Primjenjuje se uglavnom kod: glodalica, jednostavnijih tokarilica, blanjalica.
Dozvoljena je obrada za vrijeme puta alata.

Alat može putovati jedino paralelno sa osima
koordinatnog sustava.
Na slici 8 je prikazan put paralelan sa osi X.
Upravljanje po pravcu dozvoljava obradu

Slika 8 koja je paralelna sa koordinatnim osima.
Upravljanje po krivulji
Primjenjuje se uglavnom kod: glodalica, tokarilica za složene oblike, plinskog rezanja

Trenutni pravac
Ovaj način upravljanja mora dozvoliti istovremeno kretanja alata
i neovisno pozicioniranje po više osi. Na slici 9
je prikazano istovremeno gibanje noža po X i Z
osi. To je takozvano 2D upravljanje.
D = Dimension (dimenzija)
Upravljanje po krivulji dozvoljava

istovremenu obradu na više osi.
Slika 9
Mjerenje udaljenosti
Važan zadatak NC stroja je mjerenje puta za svaku upravljanu os. O ispravnosti
izmjerene udaljenosti između dvije točke ovisi točnost gotovog proizvoda.
Kod NC strojeva postoje direktni i indirektni način mjerenja udaljenosti (puta).
Indirektno mjerenje
Kod indirektnog mjerenja udaljenost će se

mjeriti pomoću mreže crta koja se nalazi na
okrugloj ploči na navojnom vretenu. Mjerni mjerni impulsi
sistem će očitavati broj crtica. Nakon sistem
prijeđenog punog kruga, mjerni sistem će
brojiti i broj krugova i broj crtica u svakom
novo započetom krugu (zakretni kut). mreža crta
Shematski prikaz je na slici 10. Slika 10
Upravljački dio preračunava broj okreta i dodatni broj crta u udaljenost i tako dobiva
vrijednost pređenog puta.
Direktno mjerenje
Kod direktnog mjerenja vrijednost

mreža crta
udaljenosti mjeriti će se preko broja crtica
na mreži crta. Sama mreža je pričvršćena
za radni stol i prolazi kroz mjerni sistemi
koji "čita " broj crtica u prolazu i pretvara mjerni
impulsi
ih u električne impulse. Upravljački dio sistem
stroja tako "direktno" očitava vrijednost
prijeđenog puta - udaljenosti (slika 11). Slika 11
Direktno mjerenje može biti inkrementno ili apsolutno.
Inkrementno direktno mjerenje
staklena
Kod inkrementnog (slijednog) načina mjerenja Maska letva
osnovni dijelovi mjernog sistema su prikazani na Fotoelementi
Mreža
slici 11. Gornja zraka svjetlosti prolazi kroz procijep Referentna

na maski i prilikom prolaza staklene letve dolazi točka
do prekidanja signala zbog nailaska crnih crta.

Fotoelement dobiva svjetlosne impulse i pretvara
ih u električne. Ti impulsi dolaze u upravljačku
jedinicu na obradu i time se izračunava put između Slika 11
dvije točke.
Referntna točka nam služi za određivanje strojne nul-točke. Drugi fotoelement mora
dobiti svjetlosni impuls prolazom zrake svjetlosti kroz drugi procjep dolje na maski.
Fotoelement pretvara svjetlosni u strujni signal i također ga šalje upravljačkoj jedinici.

Kod ovog načina put se izračunava pomoću broja crtica (impulsa).
Pri preciznosti od 1µm za duljinu od 10 mm upravljačka jedinica mora izbrojiti 10.000
impulsa i tada zaustaviti stroj. Kod daljnjeg gibanja mora ponovno brojiti impulse i
računati novu udaljenost.
Sistem ne može odrediti točnu udaljenost od početne nul točke, nego je mora
preračunavati. Zato se sistem naziva slijedni ili inkrementni
Apsolutno direktno mjerenje

Primjer na slici 12 prikazuje nam apsolutni način
Foto čelije
Maska
mjerenja korištenjem četiri svjetlosne zrake.
Kodna Osnovni dijelovi ovog sistema su fotočelije (četiri u
letva primjeru), kodna letva i maska.
Na kodnoj letvi su četiri reda tamnih ili prozirnih
čelija. Tamne čelije dovode do prekida svjetlosti
Zrake
i na fotočeliji stvaraju impuls.
Kodovi 1 - 10
svjetla Zatamnjenjima i osvjetljenjima predstavljen je
Slika 12 binarni kod kojim možemo predstaviti nama
razumljive decimalne brojeve na slijedeći način.
Primjer broja 5 (na slici 12 zaokružen):

Binarni sustav Binarni kod
Impulsi na fotočeliji 1 ima impulsa
Red I 20 = 1 Decimalni
brojevi
Red II 21 = 2
Red III 22 = 4 U prvom redu zatamjeno 1 * 20 =1
Red IV 23 = 8 U drugom redu prozirno 0 * 21 =0
U trećem redu zatamjeno 1 * 22 =4
U četvrtom redu prozirno 0 * 23 =0
5
Ove vrijednost se jednostavno zbrajaju: 1 + 0 + 4 + 0 = 5
Kod apsolutnog sistema mjerenja puta može se za svaku pojedinu

točku u bilo kojem trenutku odmah odrediti njena pozicija.
Nul točke
Osim poznavanja početne točke pravokutnog koordinatnog sustava kod numeričkih

alatnih strojeva potrebne su nam još neke točke da bismo mogli bolje i točnije izraditi
obradak.
Kod glodanja (npr tri elipsasta utora na slici 13) potrebne su nam tri točke
MNP (Maschinennullpunkt)
Strojna nul točka (početna točka) koju određuje
proizvođač kod izrade NC alatnog stroja. C
Fiksno je smještena uz mjerni sistem stroja

i ne može se kasnije mijenjati.
WNP (Werkstücknullpunkt)
Nul točku obratka slobodno određuje programer
MNP WNP
koji prema toj poziciji piše NC komande.
Obično se određuje kao na primjeru na slici 13
(lijevo dolje u tlocrtu).
Slika 13
C (Programnullpunkt)
Programska nul točka je položena izvan obratka, kako bi se bez smetnji mogla
obaviti promjena alata ili obratka. To je tzv pozicija za izmjenu alata.
Kod tokarenja (npr osovine na slici 14) potrebne su nam još tri dodatne točke.
A (Anschlagpunkt) Duljina
upetog
Osna (osnovna) točka leži u osi rotacije alata u
pravcu
glavnog radnog vretena tokarilice na mjestu osi X
gdje stezna glava prihvaća (dodiruje) obradak.
Određuje ju programer i najčešće se podudara,
odnosno poistovjećuje sa nul točkom obratka.
Duljina upetog alata u
F (Schlittenbezugspunkt) pravcu osi Z
Nalazi se u središtu stezne glave alata.
Također je određuje programer prema Slika 14
upotrebljenom alatu. Korektura dimenzija alata u X i Z osi odnosi se na ovu točku
R Referent point (Referenzpunkt)

Referentnu točku postavljamo sami. Kod inkrementnog mjerenja duljina stroj bi stalno
morao dolaziti u strojnu nul točku. Kako kod nekih alatnih strojeva to nije moguće,
jer suport ne može doći u nultu poziciju, zato se određuje referentna točka. Od te točke
mjerni sistem mjeri i kontrolira udaljenosti.
Obrada podataka kod numeričkog upravljanja
Svaki dio obrađene površine gotovog obratka, kod numeričkog upravljanja, je određen
kodom slova i brojki. Upravljački dio ove kodove pretvara i koristi u obliku elekričnih
impulsa. Zato se, kod NC programiranja, moraju točno slijediti potrebni koraci.
Dijagram toka NC upravljanja
Radionički nacrt
Plan izrade obratka
Pisanje NC komandi Korektura NC komandi
Testiranje programa
Rad na NC stroju
Kodiranje podataka
Upravljačka jedinica mora "razumjeti" nacrt koji je upisan kao NC program.

NC program je slijed naredbi sastavljanih od niza slova i brojki. Ti karakteri ( niz slova
i brojki) moraju se pretvoriti u razumljive naredbe upravljačkoj jedinici, odnosno u
elekrtične signale (impulse).
Elekrtična struje može imati dva stanja:

0 - nema struje - znači da nema impulsa
1 - ima struje - znači da ima impulsa
Kako postoje samo dva stanja ( 0 i 1 ) ovaj se način naziva binarnim (latinski bi=dva).
Jedinično stanje 0 ili 1 se naziva bit po engleskom Binary Digit.
Prikaz binarnih brojeva
Binarni ili dualni brojevni sustav ima samo dva broja ( 0 i 1 ), za razliku od našeg
dekadskog (desetičnog). Veliki brojevi međutim zahtjevaju puno mjesta i teško su
razumljivi. Zato binarni i dekadski brojevni sustav povezujemo BCD kodom (slika 14).
BCD - binarno kodiran decimalni broj
Kod koda 8-4-2-1 bitovi su poredani slijedom od desna na lijevo (slika 14).
Sustav Decimalni Binarni

Vrijednosti a10 a10 a2 a22 a21 a20
1 0 3
20 = 1
0 0 0 0 0 0 21 = 2 8-4-2-1 kod
2
0 1 0 0 0 1 2 = 4
Decimalni 0 2 0 0 1 0 23 = 8
brojevi od 0 3 0 0 1 1
0 - 12 0 4 0 1 0 0 Primjer:
0 5 0 1 0 1 Broj 178 treba prikazati u 8-2-4-1
0 6 0 1 1 0 kodu.
Binarni 0 7 0 1 1 1
brojevi od 0 8 1 0 0 0 Rješenje:
0000 - 1100 0 9 1 0 0 1
1 0 1 0 1 0 stotica desetica jedinica
1 1 1 0 1 1 1 7 8
1 2 1 1 0 0 a0001 a0111 a1000
Slika 14
Takt kolona
Bušena traka s 8 kolona
Kod nekih numerički upravljanih alatnih strojeva

za spremanje podataka upotrebljavala se
rupičasta (bušena) traka sa 8 kolona (slika 15).
Traka je podijeljena u osam kolona za upisivanje

podataka i jednu takt kolonu.
1011 0001
Byte = 8 bit
Brojke od 0 - 9 su upisane u BCD kodu u prve

četiri kolone (gledano s desna na lijevo).
Peta i šesta kolona su dodatno obilježene rupama
kako bi upravljačka jedinica znala da se radi o brojkama.
Slova su poredana po abecedi i pridružena binarnim
brojevima. U sedmoj koloni je dodatno napravljena
rupica kako bi stroj prepoznao slova.
Specijalni znaci ( %, CR, +, -,….) su također pridodani
binarnim brojevima. Kod njih su prazne peta i šesta
kolona (bez rupica) ili je probušena samo šesta kolona.
Osma kolona je kontrolna.

Ona je probušena samo ako jedan red ima neparni
broj rupica (računa se neparni broj u prvih sedam
kolona).
Slika 15
Programiranje NC alatnih strojeva prema DIN 66025 standardu
Nakon proučenog nacrta obratka i razrađenog plana obrade pristupa se pisanju

programa, odnosno NC naredbi.
Svako pisanje mora imati pravila pisanja i standarde, kako bi napisani programi bili
razumljivi drugim programerima i alatnim strojevima.
Kod numeričkog upravljanja koristi se njemački standard DIN 66025.
To je skup pravila o pisanju naredbi, načinu putanje alata, uključivanju, isključivanju
stroja ili dodatnih jedinica na stroju,….
Originalni njemački standard DIN 66025 nalazi se u prilogu.
Na slici 16 je kratki prikaz nekih G naredbi prema DIN-u.
Naredba Značenje
G00 brzi hod sa ravnom interpolacijom
G01 radni hod sa ravnom interpolacijom
G02 kružna interpolacija u smjeru kazaljke na satu
G17 Izbor XY ravnine
G18 Izbor ZX ravnine
G19 Izbor YZ ravnine
G40 Dokidanje korektura putanje alata
G41 Korektura putanje alata lijeva
G42 Korektura putanje alata desna
G53 Dokidanje izbora nove referentne točke
G54 - 59 Izbor nove referentne točke
G64 - 69 slobodno
G80 Dokidanje izbora radnih ciklusa
G81 - 89 Izbor radnih ciklusa
G90 Rad u apsolutnom sustavu
G91 Rad u inkrementnom sustavu
G94 Brzina posmaka u mm / min
G95 Posmak u mm / okr
G96 Konstantna brzina rezanja
G97 Broj okretaja glavnog radnog vretena tokarilice u 1/min
Slika 16

ALATNI STROJEVI - Numeričko upravljanje KOSY 2
Numerički alatni stroj KOSY 2
KOSY 2 je proizvod njemačkog proizvođača MAXcomputer GmbH. Naziv KOSY je

skračenica "Das Koordinatentisch System", dok je 2 oznaja druge verzije programa.
Početak razvoja ovog sistema kreće od 1988. godine. Cilj razvoja bio je napraviti
mali stolni numerički upravljani alatni stroj za obradu drva, plastike i lakih i obojenih
metala. Uz razvoj alatnog stroja razvijao se i software.
Opis stroja
Jedna od mnogih izvedbi

stroja je prikazana na slici 17.
Na slici 24 prikazana je još

jedna varijanta KOSY 2
stolnog numerički upravljanog
alatnog stroja.
KOSY 2 može:
Slika 17
- glodati
Stroj se najčešće primjenjuje za ovaj način obrade.

U standardnoj opremi isporučuju se glodala od
1, 2, i 3 mm. Karakteristika je prihvatni dio alata
od 3 mm (slika 18).
Materijali pogodni za obradu su drvo, plastični
materijali, laki i obojeni metali. Obrada tvrdih
materijala se ne preporuča.
- bušiti Slika 18
Na istim materijalima možemo pomoću KOSY 2 sistema

bušiti rupe svrdlima od 1.5, 2, 3, 3.3, 4, 5, i 6 mm koji
se isporučuju u standardnoj opremi (slika 19).
Također je stezna glava alata promjera 3 mm, ali se ona
može promijeniti sa glavom za promjere alata od 6 ili 8 mm.
Točnost obrade je 0,01 mm
Slika 19

- gravirati
Osim glodanja i bušenja u standardnom alatu se nalaze

graveri. Izrađeni su od posebno tvrdih materijala, a oštrica
0 0 0
im je izrađena pod kutom 20 , 30 ili 60 (slika 20).
Stroj je posebno pogodan za graviranje slika i teksta.
Osim standardno isporučenih glodala, svrdala i gravera

možemo, koristeći primjeren alat, brusiti ili polirati.
Slika 20
- dozirati
Stroj može služiti i kao ploter (crtač) ako skinemo okretnu

jedinicu (motor) i umjesto nje pričvrstimo držač za pero.
Također umjesto držača za pero možemo pričvrstiti
dozimjer (slika 21). Korištenjem dozimjera i KOSY 2
sistema, točno možemo pozicionirati i odrediti potrebnu
količinu npr. ljepila.
Ovakav se način nanošenja ljepila danas koristi kod
preciznih ljepljenja u elektroindustriji, industriji kože i obuće.
Slika 21
- izrađivati štampane pločice
KOSY 2 sustav ima posebne datoteke u kojima se

nalaze već gotovi elektronički simboli (nalaze se u
datoteci Sym_onik.cad).
Koristeći NCCAD program i gotove simbole, lako
možemo nacrtati tiskanu pločicu.
Proizvodnja tiskanih pločica može se obaviti na
dva načina - glodanjem ili graviranjem.
Glodanjem se skida sav bakareni sloj osim vodova.
Gaviranjem, specijalnim za tu vrstu pripremljenim Slika 22

graverima, skida se samo sloj bakra oko vodova.
Ostali dio bakra se ne uklanja i time se dobiva na brzini proizvodnje.

Uz dodatnu opremu KOSY 2 može

tokariti (slika 23), ali nema tokarskih
noževa. Umjesto nih koristi svrdla,
glodala, gravere i okretnu jedinicu.
Slika 23
Ovakav specifičan način tokarenja,

gdje rotira osim obratka i nož, daje nam
dodatne zanimljive mogućnosti obrade
rotacionih površina
Time KOSY 2 postaje mali obradni centar.
Slika 24
Opis KOSY 2 NC strojeva u I. tehničkoj školi, Zagreb, Klaićeva 7.
I. tehnička škola u laboratoriju

numerički upravljanih alatnih
strojeva ima (slika 25):
1. KOSY 2 - KZ40
NC stroj slijedećih karakteristika
Okvir stroja izrađen od aluminijskih profila Slika 25

Dimenzije postolja stroja verzija A4: 416 * 500 * 50 mm
Dimenzije T utora ( b * h ; razmak ): 11 * 4 ; 52 mm
Težina: 28 kg
Radna površina (radni stol) A4: 250 * 320 mm
Točnost ponavljanja: razlika manja od 0,05 mm nakon 100 ponavljanja
Maksimalne brzine: u X-Y ravnini: 45 mm/s (u povratu)
Maksimalne brzine: u X-Y ravnini: 25 mm/s (u izvlačenju)
Maksimalne brzine: u Z osi: 20 mm/s
Maksimalno opterećenje Z osi: 5 kg
Sila obrade X-Y-Z osi kod 100 mm/s: cca 100N
Inteface uređaj ugrađen u postolju
Upravljanje osima pomoću koračnih motora mikrokontrolerom

Okretna jedinica za glodanje, bušenje, graviranje

KSA10 ima slijedeće karakteristike (slika 26):
Priključak: 220 V / 750 W

Broj okretaja: 7000 - 27000 okr/min
Regulacija broja okretaja je ručna, regulatorom

na samoj okretnoj jedinici u rasponu 1 - 6.
Slika 26 Usisni uređaj dimenzija 140 * 73 * 50 mm
Sigurnosno zaštitno staklo
2. KOSY 2 - KZ30
NC stroj slijedećih karakteristika
Okvir stroja izrađen od aluminijskih profila

Dimenzije postolja stroja verzija A3: 416 * 700 * 50 mm
Dimenzije T utora ( b * h ; razmak ): 11 * 4 ; 52 mm
Težina: 37 kg
Radna površina (radni stol) A4: 250 * 500 mm
Točnost ponavljanja: razlika manja od 0,05 mm nakon 100 ponavljanja
Maksimalne brzine: u X-Y ravnini: 45 mm/s (u povratu)
Maksimalne brzine: u X-Y ravnini: 25 mm/s (u izvlačenju)
Maksimalne brzine: u Z osi: 20 mm/s
Maksimalno opterećenje Z osi: 5 kg
Sila obrade X-Y-Z osi kod 100 mm/s: cca 100N
Inteface uređaj ugrađen u postolju
Upravljanje osima pomoću koračnih motora mikrokontrolerom
Okretna jedinica za glodanje, bušenje, graviranje KSA10

ima slijedeće karakteristike (slika 26):
Priključak: 220 V / 750 W
Broj okretaja: 7000 - 27000 okr/min
Regulacija broja okretaja je ručna, regulatorom na samoj okretnoj jedinici.
Modul za tokarenje KSZD1

Maksimalna dužina obratka: 200 mm
Maksimalni promjer obratka: 40 mm
Broj okretaja: 400 o/min
Najmanji kut zakretanja: 0,30
Okretni moment: 20 Ncm
Hod konjića: 30 mm

Software KOSY 2
Software NC i NCCAD je optimiran za alatni stroj KOSY 2. Omogućuje nam

lagano programiranje i upravljanje strojem:
- NC upravljanje po DIN 66025
- NCCAD upravljanje pomoću nacrta gotovog proizvoda
NA slici 27 je shamatski prikaz software-a i načina korištenja pojedinih dijelova.
Grafički software HPGL - Export NC postprocesor i

ulazni filter za HPGL
Vanjski NC postprocesor
Ručno
Ostali CAD programi (i sa 3D generatorom Ulaz NC podataka
ili
glodanja) strojno
Programiranje za upravljanj
Posebne želje kupaca za
samoučenje e
povezivanje sa CIM
tehnologijom Pisanje NC komandi i
Grafički software ili programa
drugi CAD programi
DXF -
Export
Skeniranje slike Vektorizacija i Ulaz DXF podataka Postavljanje Grafička
DXF - Export tehnologije obrade simulacija,
ručno ili
Programi za Nacrt u NCCAD Pisanje NC komandi i
strojno
obradu ravnih Konverzija tehnici programa
ploča sa izlazom programa upravljanje
podataka na
fotoploter ili Programiranje za
bušilice samoučenje
Razvoj i obrada MAXcomputer GmbH
Slika 27
Detaljni opis pojedinim dijelova software-a nalazi se u slijedećim poglavljima.
Komponente sustava KOSY 2
KOSY2 sustav se sastoji od četiri cjeline:
1. HARDWARE 2. SOFTWARE
Koordinatni stol NC - Software
Mikrokontroler NCCAD - Software
Interface (sučelje) Programi za pomoć u radu
Naponska jedinica Pretvarači - konvertori
Radna jedinica Import / export filter
Set alata Specifične prilagodbe željama kupaca
Stezni element OEM verzije
Osobno računalo
Proširenja OEM - Open European Market - za evropsko tržište

3. TEACHWARE 4. SUPPORT
Školovanje osnovnog programa Vruća linija - izravna telefonska pomoć
Programi za samoučenje Info materijali
Osnovni priručnik Servis
Dopunski priručnik Osigurani rezervni dijelovi
Uporabni projekti - riješeni primjeri Servis za nadogradnju (update)
Posebna školovanja Rješenje specifičnih želja kupaca
OEM prilagođavanje
Kroz ove četiri cjeline objedinjene su sve potrebe za proizvodnju pomoću numerički
upravljanih strojeva, održavanje strojeva i software-a, stručnu pomoć i školovanja.
Na slici 28 je prikazana shema načina upravljanja KOSY 2 strojem.
Interface
(sućelje)
Interface
Izlaz (sućelje)
koračnog X
motora
Interface
Izlaz (sućelje)
koračnog Y
motora
Mikro Interface
kontroler (sućelje)
Izlaz koračnog Z
motora
Zaštitne sklopke
Ulaz-izlaz 3 graničnika
(I/O port) 5 digitalnih izlaza

NOT - HALT
Slobodni ulaz/izlaz
Analogni ulaz
Pomoćni napon koji
Upravljanje 24 V se može mijenjati 0 -
24 V max 1A
Releji 1 - 6
Mrežni priključak za
okretnu jedinicu
Motor Slika 28
220 V

I. TEHNIČKA ŠKOLA
Zagreb, Klaićeva 7
alatnim strojevima
glodanje
ALATNI STROJEVI - Numeričko upravljanje Vježba: 01
Upotreba računala i upotreba NC programa KOSY2:

pokretanje programa, kretanje kroz izbornike i ponuđene opcije,
korištenje najvažnijih prozora
KOSY 2 je program za numeričko upravljanje alatnim strojem.

Omogućuje: glodanje, bušenje, graviranje, tokarenje i doziranje.
Proizveden je u Njemačkoj u skladu sa normom DIN 66025.
Program je NC CAD
To znači da možemo raditi u programu kao na NC stroju
Slika 1. (numerički upravljanom), na CNC stroju (računalom numerički
upravljanom) ili NCCAD stroju (stroju koji koristi CAD nacrte za obradu izradaka).
Osnovna karakteristika KOSY 2 sistema je jednostavno upravljanje strojem.
Pokretanje programa KOSY 2 vrši se preko ikone prikazane na slici 1. ako je

program instaliran u Windows-ima 95. Ikonu je potrebno označiti pritiskom na
lijevi prekidač na "mišu" te brzo ponoviti još jedan pritisak (dva puta kliknuti miša)
ili nakon osvjetljenja ikone pritisnuti tipku Enter na tipkovnici (tastaturi).
Daljnje korištenje programa KOSY 2 odvija se preko velikog broja izbornika (menu-a)
Slika 2 prikazuje prvi izbornik koji se otvara i nudi nam pet mogućnosti (opcija):
File Run View Paramater Help
Svaka od ovih opcija biti će u daljnjem tekstu detaljno objašnjena.

Slika 2.

Opcija File omogućuje nam slijedeće:
- Crtanje novih CAD programa New CAD

- Pisanje novih NC programa New CNC
- Crtanje novih specijalnih CAD programa (tokarenje) New CAD special
Model building (3D)
Turning
- Učitavanje postojećih CAD nacrta Load CAD drawing
- Učitavanje postojećih NC programa Load CNC program
- Učitavanje postojećih slika iz drugih programa Import
(Corel Draw) ili DXF file
(AutoCAD) HPGL file
- Spremanje programa na disk ili druge medije Save File
- Spremanje programa pod drugim imenom Save File As
- Spremanje programa u drugačijim zapisima Export
KOSY list
Model building (3D 2D)
HPGL file
- Ispisivanje programa na tiskač (printer) Print Current file
- Izlazak iz programa KOSY 2 Stop nccad exit
- Pogled na 4 posljednja program koja su korištena Last files
i koji se mogu odmah pozvati u glavnu memoriju
Podizbornik (podmenu) opcije File je prikazan na slici 3
Pozivanje podizbornika je pomoću lijeve tipke "miša" ili korištenjem istovremenog

pritiska na tipke "Alt" i "F" na tipkovnici te upotrebom kursora (strijelica).
Slika 3.

Pozivanje pojedinih opcija je pomoću lijeve tipke "miša" ili korištenjem strijelica na
tastaturi ili pritiska na tipke podvučenog slova opcije na tastaturi.
Npr pritisnuti Alt F osvijetli se opcija File

pritisnuti slovo N ( opcija CNC ) ulazak u podizbornik za upisivanje NC komandi
Podizbornik (podmenu) opcije Run je prikazan na slici 4.
Opcija Run omogućuje nam slijedeće:
- Grafički prikaz kretanja obrade, bez prikaza detalja Simulation Table

- Grafički prikaz kretanja alata, kod kojeg se Simulation Zoom automatic
automatski određuje prikaz prema veličini slike obratka
- Grafički prikaz kretanja alata, bez mogućnosti Simulation Zoom detail
pregleda detalja koji padaju izvan okvira prozora
- Rad na stroju Work on CNC machine
Slika 4.
Pozivanje podizbornika je pomoću lijeve tipke "miša" ili korištenjem istovremenog

pritiska na tipke "Alt" i "R" na tastaturi.
Pozivanje pojedinih opcija je pomoću lijeve tipke "miša" ili korištenjem strijelica na
tastaturi ili pritiska na tipke podvučenog slova opcije na tastaturi.

Opcija Wiev omogućuje nam kod rada u CAD programu slijedeće:
Color - Promjena boja nivoa (levels) obrade

Drawing area - Izbor površine crtanja (od A5 do A00)
Coordinates display - Izbot koordinatnog sustava
Subsidiary lines - Pomoćne linije
Podizbornik (podmenu) opcije Wiev je prikazan na slici 5.
Slika 5.
Podizbornik (podmenu) opcije Paramater je prikazan na slici 6.
Opcija Paramater omogućuje nam slijedeće:
General Directories - Određivanje / promjenu radnih direktorija

General KOSY - Usklađivanje KOSY sistema sa računalom
General Printer - Izbot štampača i određivanje izgleda stranice
CAD Milling scale - Izbor mjerila na crtežu

CAD Printed circuit board - Izbor debljina štampanih linija
CAD File import - Izbor dimenzija mjerila u file-ovima (mm ili inch)

Simulation Work piece zero point - Određivanje (simulacija) NUL točke

Simulation Detail - Određivanje (simulacija) detalja
Machine Settings - Postavljanje (definiranje) NC stroja
Slika 6.
Podizbornik (podmenu) opcije Help je prikazan na slici 7.
Opcija Help omogućuje nam (samo na njemačkom ili djelomično na engleskom jeziku) :
Manual Search - Pretraživanje priručnika za NC stroj

Manual Help on help - Opis kako koristiti Help funkciju
Print help Manuel - Ispis priručnika za korištenje programa

Print help Directories - Ispis direktorija Help baze podataka
Informations Version - Informacije o verziji programa

Informations Licence - Informacije o licenci
Informations Hotline - Informacije o pomoći zbog kvara programa

Slika 7.

CILJEVI :
Učenici će naučiti ući u KOSY 2 program za upravljanje alatnim strojevima.
Naučiti će se koristiti osnovnim izbornikom.
Naučiti će se koristiti podizbornicima.
Naučiti će što mogu raditi u pojedinom izborniku.
Učenici trebaju koristiti tipkovnicu i "miša" prilikom rada na računalu.
Metodičko - didaktički savjeti :
Prikazivanje uključivanja računala, NC stroja te ulaska u sistem KOSY 2.
Prikazivanje korištenja izbornika i potrebnih opcija izvoditi na računalu, po

potrebi koristiti grafoskop sa folijama na kojima su prikazani potrebni izbornici
Vježbati potrebne radnje kako bi učenici samostalno koristili KOSY 2 sistem.
Provjeriti mogu li učenici samostalno prolaziti kroz izbornik i izabrati potrebne

opcije.
Raspraviti o dobivenim i postignutim rezultatima i donijeti zaključke.
Mjere zaštite :
Nema posebnih mjera zaštite.

Upotreba NC programa KOSY2: pokretanje izbornika za upisivanje NC kodova

učitavanje postoječih primjera, simulacija programa i izvršavanje programa
A Za upisivanje novog programa (NC komandi) u KOSY 2 sistemu potrebno je

načiniti slijedeće radnje:
1 Pokretanje programa iz Windowsa pomoću ikone (slika 8).
2 Nakon kraćeg vremena pojavljuje se osnovni izbornik (slika 9). Slika 8
Pokretanje svih izbornika i opcija

može se obaviti na slijedeće načine:
Slika 9 a Lijevom tiplom na " mišu "
b Istovremenim pritiskanjem
tipki na tipkovnici -
"Alt" i "podvučeno slovo"
c Upotrebom strelica ( kursora )

i nakon osvjetljivanja odabrane
opcije pritiskom na tipku "Enter"
3 Izabrati opciju File (slika 10)
4 Izabrati opciju New (slika 10)
5 Izabrati opciju CNC (slika 10)
Slika 10
6 Pojavljuje se prozor za upisivanje NC komandi (slika 11)
Slika 11 NC komande
počinju od
vježbe broj 4

B U prozor za upisivanje NC komandi učitavamo već postojeći primjer (file)

na slijedeći način:
1 Izabrati opciju File (slika 12)
2 Izabrati opciju Load (slika 12)
3 Izabrati opciju CNC-program

(slika 12)
Slika 12
4 Otvara se prozor za učitavanje postojećih NC programa (slika 13)
U njemu izabiremo na adresi:

C:\VJEZBE\I TEHNICKA SKOLA
program za izradu Arhimedove
spirale pod nazivom
ARHIMED.KNC
Slika 13
5 Program ARHIMED je učitan (slika 14) i sada radimo simulaciju izvršenja

programa na NC stroju.
C Da bismo izvršili simulaciju

potrebno je u izborniku
izabrati slijedeće:
1 Izabrati opciju Run

(slika 14)
2 Izabrati opciju Simulation

(slika 14)
3 Izabrati opciju ZOOM details

(slika 14)
Slika 14

4 Otvara se prozor za simulaciju rada NC stroja i prozor sa pitanjem da li je
potrebna simulacija sa Z osi ili bez nje.
a) Ako odaberemo simulaciju bez Z osi u prozoru za simulaciju iscrtavati će se

samo u tlocrtnoj ravnini (XY ravnini) zelena linija koja pokazuje putanju alata
bez obrade predmeta (izratka).
b) Ako odaberemo simulaciju sa Z osi u prozoru za simulaciju iscrtavati će se

putanja alata u svim pogledima - tlocrtu (XY ravnini), nacrtu (XZ ravnini) i
bokocrtu (YZ ravnini). Putanja alata koja se iscrtava zeleno je putanja izvan
zahvata alata, dok je zahvat prikazan crvenom bojom.
Prikazuje se simulacija u
ravnini X-Y - tlocrt
ravnini Y-Z - bokocrt
ravnini X-Z - nacrt
Putanja alata u zelenoj boji

je iznad obratka, odnosno
nema zahvata alata
Putanja alata u crvenoj boji

je obrada materijala.
Slika 15
D Izvršenje programa - izrada obratka
Da bismo mogli izraditi Arhimedovu krivulju u nekom obratku potrebno je:
1 Izabrati opciju Run

u osnovnom izborniku
(slika 16)
2 Izabrati opciju
Work on
(slika 16)
3 Izabrati opciju
CNC machine
(slika 16)
Slika 16

4 Otvara se prozor za izvršenje programa (slika 17)
Koordinatni Najvažniji koraci u radu s ovim prozorom su:

sustav
1 Postavljanje NC stroja u početnu poziciju
2 Određivanje NUL-točke
3 Pokretanje NC stroja - start
4 Zaustavljanje NC stroja
5 Izlazak iz prozora za izvršenje programa
Slika 17
Određivanje NUL točke

a) Upotrebom miša treba se pozicionirati se na koordinatni sustav u prozoru za
izvršenje programa ( slika 17 ) te pritisnuti lijevu tipku miša na strijelici željenog
pravca gibanja. Ponovljenim pritiskom na lijevu tipku miša na istoj strijelici
povećavamo brzine (maksimalno 4 brzine u svakom pravcu).
Pritiskom na bilo koju drugu strijelicu koordinatnog sistema ili bilo koju tipku
na tipkovnici gibanje stroja će se zaustaviti.
End
Tipke Page Up i Page Down
za upravljanje po Z-osi
Strijelice lijevo-desno za upravljanje

po X-osi i gore-dole za upravljanje
Ctrl po Y-osi
Slika 18
b) Upotrebom tipkovnice koriste se strelice ( kursori ) za upravljanje gibanja stroja

po X i Y osi ( slika 18 ), te tipke Page Up i Page Down za upravljnje po Z osi.
Ponovnim pritiskanjem iste tipke povećava se brzina kretanja ( max 4 puta ).
Pritiskom na bilo koju drugu tipku na tipkovnici gibanje stroja će se zaustaviti.
Kada nakon gibanja po X, Y i Z osi dodirnemo vrhom alata željenu točku

koju ćemo postaviti kao početnu - NUL točku obrade istovremeno
pritisnemo tipke "Control" i "End" ( slika 18 ). Određena je nova NUL-točka.
U svim zelenim poljima prozora za izvršenje programa ( slika 17 ) pojaviti će se 0 ( nula ).
5 Postavljanje NC stroja u početnu poziciju

a) Pomoću miša pritiskom na ikonu za povratak u početnu (Home) poziciju
(slika 17) stroj će se pozicionirati u položaj po osi Z maksimalno gore,
po osi X maksimalno desno i po osi Y maksimalno naprijed.
b) Pomoću tipki na tipkovnici pritiskom na tipku Home.

Prilikom bilo kakvih smetnji u toku
Home pozicioniranja stroja (upravljanja
gibanjem, udara alata o obradak kod
određivanja NUL-točke), portebno je
stroj pozicionirati u početni (Home)
položaj da bi se ponovo omogućilo
A Alt precizno pozicioniranje.
Slika 19
6 Određiti NUL-točku - početnu točku za izvršenje operacije obrade.
7 Pokretanje NC stroja
a) Pomoću miša pritiskom na ikonu za start (slika 17)
b) Pomoću tipki na tipkovnici istovremenim pritiskom na tipke Alt i A (slika 19).
Nakon ove radnje NC stroj će početi obradu
8 Zaustavljanje NC stroja
Do namjernog zaustavljanja stroja najčešće dolazi zbog smetnji koje su

primjećene tokom rada. Zaustavljanje se omogućuje pritiskom na ikonu za
zaustavljanje stroja (slika 17) ili pritiskom na bilo koju tipku na tastaturi.
NC stroj se zaustavlja i pojavljuje prozor sa pitanjem da li želimo prekinuti rad ili

želimo nastaviti sa obradom
U slučaju nastavljanja rada NC stroj će ponoviti zadnj red iz programa koji

nije do kraja obradio i nastaviti će sa obradom.
9 Izlazak iz prozora za izvršenje programa
Pomoću miša pritiskom na ikonu za izlazak iz prozora za izvršenje obrade

(slika 17).
CILJEVI :
Učenici će naučiti koristiti, u KOSY 2 programu, izbornik za upisivanje i učitavanje
NC naredbi
Naučiti će se koristiti izbornikom za simulaciju programa.
Naučiti će se koristiti izbornikom za izvršenje programa.
Učenici trebaju koristiti tipkovnicu i "miša" prilikom rada na računalu
Vježbati će upravljati X, Y, Z koordinatama pomoću "miša" i tipkovnice.

Prikazivanje korištenja menu-a i potrebnih opcija izvoditi na računalu, po

potrebi koristiti grafoskop sa folijama.
Provjeriti mogu li učenici samostalno prolaziti kroz menu i izabrati potrebne

opcije.
Vježbati učenike da samostalno upravljaju putanjom alata pomoću "miša"

i tipkovnice.
Prikazati rad NC stroja i njegovu funkciju u praksi.
Na ploči nacrtati putanju alata, ako se koriste pojedine funkcije
Mjere zaštite :
Potrebno je nakon učvršćivanja alata i obratka:
1. Zbog boljeg odvođenja čestica spojiti sa usisavačem
2. Postaviti prozirni zaštitnik da strugotina ne dospije u oči.

Osnovna pravila kod pisanja NC komandi, sintaksa kodne rečenice
Princip NC programiranja
Naš NC alatni stroj - koordinatni sistem KOSY2 - njemački je proizvod tvornice

MAX computer GmbH iz Schömberga.
Programiranje se vrši na osnovi standarda DIN 66025.
Za NC programski jezik dvije stvari su od velike važnosti:
1 Kakvo je kodiranje dozvoljeno

2 Po kojim pravilima će se pisati programske rečenice - SINTAKSA
Programske rečenice se sastavljaju od više riječi, npr

G01 X123.45 Y55.66 Z-2 F100
1 Kakvo je kodiranje dozvoljeno
Kod NC programiranja uvijek se kombinira jedno slovo sa brojčanim izrazom.

Kodna slova nam kazuju način kodiranja.
Kod KOSY2 sistema na raspolaganju su slijedeća kodna slova:
Glavne funkcije
G - određuje putanju alata

M - strojne funkcije, kod KOSY2, za upravljanje relejima
Dopunski parametri
X - gibanje po osi X
Y - gibanje po osi Y
Z - gibanje po osi Z
I - kružna funkcija - paralelna sa osi X
J - kružna funkcija - paralelna sa osi Y
K - kružna funkcija - paralelna sa osi Z
F - brzina kretanja alata - pomak, posmak
U - kretanje po osi U - rezervirano za koračni motor - kod tokarenja
P - pauza kod KOSY2 sistema
W - vrijeme čekanja
D - zakretni kut
B - odstojanje alata kod povratnog hoda
H - faktor visine slova kod pisanja teksta
S - rečenica kod graviranja
T - promjer alata
N - redni broj naredbe

2 Po kojim pravilima će se pisati programske rečenice - SINTAKSA
Da bi se zadržala razumljiva struktura programa, koriste se neka pravila

za pisanje NC programa. Program je slijed programskih rečenica sa
različitim riječima
Svaka programska riječ ostaje pravovaljana toliko dugo

dok je ne zamjenimo novom.
Primjer:
G90 postavljanje apsolutnih mjera
G01 X100 Y200 pozicioniranje na koordinate x=100 mm i y=200 mm
G01 Y300 pozicioniranje na koordinatu y=300 mm dok x koordinata ostaje ista
G00 …… korištenje apsolutnih mjera je još uvijek zadržano ……
Svaka programska rečenica mora biti u svojem redu.
Primjer:
START G00 X100 pozicioniranje u brzom hodu na koordinatu x=100
ili
N001 G00 X100 Z6 pozicioniranje u brzom hodu na koordinatu x=100 i z=6
ili
G01 X100 Y25 F150 obrada u radnom hodu do koordinate x=100 i y=25
pomakom (posmakom) od 15 mm/s
Na početku svake rečenice nalazi se glavna funkcija

G ili M sa dvoznamenkastim brojem.
Primjer:
G03 D120 I25.12 J14.63 izrada kružnice
ili
G01 Z-2.5 F 135 kretanje po osi Z (ulaz u materijal) brzinom od 13.5 mm/s
ili
M10 O6.1 uključivanje releja

Nakon izabrane glavne funkcije slijede, po potrebi,
riječi dopunskih parametara upravljanja, jedna iza druge,
uvijek odvojene najmanje jednim praznim mjestom
Primjer:
G01 X123.45 Y55.66 Z-2 F100
M10 O6.1
G02 D360 I10 J0
Dozvoljeno je pisanje komentara koji se odvajaju znakom ;

(točka-zarez)
Primjer:
; Ovo je program za glodanje kružnice promjera 85 mm
;
G00 X100 Y100 ; pozicioniranje u početnu točku kružnice
G01 Z-2 F100 ; pripremno gibanje 10 mm/s
G02 D360 I0 J85 ; izrada kružnice
G00 Z5 ; odmicanje alata od obratka
…….

CILJEVI :
Učenici će naučiti principe pisanja NC naredbe prema sandardu DIN66025
Učenici će naučiti koje je kodiranje dozvoljeno
Učenici će naučiti kodna slova NC programiranja
Naučiti će što su programske riječi i rečenice kod NC programiranja
Naučiti će sintaksu NC programiranja
Izraditi će prve NC naredbe
Prikazivanje upotrebe pojedinih NC kodova i pravila pisanja na ploči, po

potrebi koristiti grafoskop sa folijama.
Vježbati učenike da samostalno upisuju komande
Provjeriti da li učenici mogu samostalno napisati pojedine NC komande,

programske riječi i rečenice

Mjere zaštite :

NC naredbe G00 i G01
G00 brzi hod sa ravnom interpolacijom
Ravna interpolacija je najkraći put između dvije točke. Kako se kroz dvije točke
može povući samo jedan pravac, time je definiran način kretanja alata.
Alat će iz radne točke u kojoj se nalazi krenuti po pravcu do zadane točke.
Gibati će se sa najvećom mogućom brzinom do zadane pozicije.
Na KOSY-2 stroju najveća brzina je F250 - odnosno 25 mm/s.
Primjer:
G00 X100 ; pozicioniranje u pravcu X

z y
Točka u kojoj se
alat trenutno nalazi x
i iz koje kreće
Zadana točka u
koju alat mora doći
G00 Y110 Z-20 ; pozicioniranje u ravnini Y-Z

z y
Kod svih gibanja alata

zadaju se koordinate u
koje će se alat
G00 X100 Y110 ; pozicioniranje u ravnini X-Y pozicionirati.
z y Na zadanu koordinatu
pozicionirati će se os
rotacije glodala.
x Sve udaljenosti su
mjerene od odabrane
NUL točke.
G00 X100 Y110 Z-20 ; pozicioniranje u prostoru X-Y-Z

z y

G01 radni hod sa ravnom interpolacijom
Brzi hod G00 i radni hod G01 po načinu gibanja alata su isti. Razlika je u
brzinama gibanja, jer kod brzog hoda nema zahvata alata u obradak, dok
kod radnog hoda dolazi do zahvata te brzina pomaka mora biti manja.
Kada prvi put zadajemo naredbu G01 moramo odrediti i brzinu kretanja alata.
Posmak - kodno slovo F označava se u KOSY2 sistemu u mm/s.
Npr F150 je posmak od 15 mm/s.
Brzina pomaka (posmaka) odreduje se prema vrsti i dimenzijama alata,
prema materijalu koji obrađujemo, prema dubini obrade, željenoj kvaliteti
obrade,…..
Primjer:
G01 X100 F120 ; pozicioniranje po osi X brzinom od 12 mm/s

z y
G01 Y100 F180 ; pozicioniranje po osi Y brzinom od 18 mm/s

z y
G01 X100 Z-10 F60 ; pozicioniranje po ravnini Y-Z brzinom od 6 mm/s

z y
G01 X100 Y50 Z-10 F160 ; pozicioniranje po prostoru brzinom od 16 mm/s

z y

ZADATAK 01
a Pozicionirajte alat brzim hodom u slijedeće točke tako da krećete uvijek

iz početne NUL točke
a T1 ( 123.45, 150.25, 0.00 )
b T2 ( 123.45, 0.00, -20.55 )
c T3 ( 0.00, 150.25, -20.55 )
d T4 ( 123.45, 150.25, -25.55 )
b Pozicionirajte alat brzim hodom u slijedeće točke tako da krećete uvijek

iz točke u kojoj se nalazite.
a T1 ( 123.45, 150.25, 0.00 )
b T2 ( 0.00, 150.25, 0.00 )
c T3 ( 123.45, 0.00, -20.55 )
d T4 ( 123.45, 150.25, -25.55 )
Skicirajte putanju alata
Napišite NC program (naredbe)
Kod rada na KOSY2 sistemu:
Upišite program u računalo
Provjerite ispravnost programa grafičkom simulacijom
bez korištenja Z-osi te sa korištenjem Z osi
Rješenje: a
z y T1
G00 X123.45 Y150.25
x
Početna
točka
z y T2
G00 X123.45 Z-20.55
z y T3
G00 Y150.25 Z-20.55
z y T4
G00 X123.45 Y150.25 Z-25.55
Rješenje: b G00 X123.45 Y150.25 T1 ( 123.45, 150.25, 0.00 )

G00 X0 T2 ( 0.00, 150.25, 0.00 )
G00 X123.45 Y0 Z-20.55 T3 ( 123.45, 0.00, -20.55 )
G00 Y150.25 T4 ( 123.45, 150.25, -25.55 )
z T2 y T1
T4
x
T3
ZADATAK 02
U ploči izradite kanal širine 3m i dubine 2 mm prema nacrtu.
y
60
30
15
2 0 6 0
1 0 0

Napišite NC program
Napišite tehnološki proces koji je potreban da bi se izradio
predmet iz zadatka.

CILJEVI :
Učenici će naučiti korištenje G funkcije G00

Naučiti će se kretati po pravcu, površini i prostoru obrade kod NC stroja
Izraditi će prve NC programe
Puštati će programe da se izvrše u simulaciji

Prikazivanje upotrebe pojedinih NC komandi i pravila pisanja na ploči,

koristiti simulacije na računalu te po potrebi koristiti grafoskop sa folijama.
Vježbati učenike da samostalno upisuju komande u prozor za upisivanje komandi
Provjeriti da li učenici mogu samostalno napisati i koristiti G funkcije i

koristiti ih u izradi obradaka
Prikazati rad pojedinih naredbi na NC stroja i njegovu funkciju u praksi.

Mjere zaštite :

NC naredbe - G00 i G01
ZADATAK 03
Napravite u ploči kanal širine 2 mm i dubine 2 mm prema slici.
20 8 0 25
5
25
0
35
1
35
5 0

predmet iz zadatka.
Rješenje:
G00 Z5
G00 X10 Y10 Putanja alata
G00 Z0
G01 Z-1.5 F100
G01 X40
G01 Y20
G01 X60
G01 Y45
G01 X10
G01 Y10
G01 Z10
G00 X0 Y0

ZADATAK 04
Obradite glodalom kanale širine 3 mm i dubine 2,5 mm prema slici

60
30
18
15
21
2 0 6 0
1 0 0

predmet iz zadatka.
Pustite stroj u pogon sa Z-osi
ZADATAK 05
Napravite slovo A prema slici visine 50 mm širine 30 mm dubine 5 mm
10
90
10 10 20
25
30 10 10 10
90

predmet iz zadatka.
Rješenje: G00 Z5 G00 X20 Y30

G00 X10 Y10 G01 Z-2
G00 Z0 G01 X30
G01 Z-2 F85 G01 Y50
G01 X20 G01 X20
G01 Y20 G01 Y30
G01 X30 G00 Z 5
G01 Y10 G00 X0 Y0
G01 X40
G01 Y60
G01 X10
G01 Y10
G00 Z 5
Putanja alata
ZADATAK 06
Obradite glodalom promjera 1 mm lik prema nacrtu. Dubina glodanja je 0,5 mm
40
1 1 1
40
20
20 50 50
1
1 4 1

predmet iz zadatka.
ZADATAK 07
Obradite glodalom promjera 3 mm lik kućice prema nacrtu.

Dubina glodanja je 1,5 mm
25
50
20
2 0 5 0

predmet iz zadatka.
CILJEVI :
Učenici će se usavršiti u korištenju funkcije G00

Učenici će se usavršiti u korištenju funkcije G01
Vježbati će se kretati po prostoru, ravnini i pravcu obrade kod NC stroja
Izraditi će NC programe


Provjeriti da li učenici mogu samostalno napisati i koristiti G funkcije te ih

koristiti u izradi obradaka

Mjere zaštite :

NC naredbe - M10
M10 strojne funkcije za upravljanje relejima (sklopkama)
Kako je električna struja računala malog napona i snage, ne može pokretati

jače elektropotrošače. Da bi se to omogućilo ugrađuju se specijalne sklopke -
releji - gdje računalo uključuje / isključuje releje. Pri tome releji upravljaju
jakim elektropotrošačima. KOSY 2 ima šest releja na koja je moguće priključiti
trošila. Na releju broj 6 (izlazu 6) nalazi se motor glavnog radnog vretena.
Aktiviranje releja je pomoću komande M10.
Primjer:
M10 O6.1; strojna funkcija za upravljanje relejima - relej 6 uključen
M10 O6.0; strojna funkcija za upravljanje relejima - relej 6 isključen
O6.1 stanje izlaza 1 UKLJUČEN ON EIN

broj izlaza 0 ISKLJUČEN OFF AUS
output - izlaz
Kod KOSY2 sistema na izlazu broj 6 nalazi se okretna jedinica (METABO motor)
slijedećih karakteristike motora: snaga 700 W / 220V
broj okretaja 7.000 - 27.000 o/min ručno podesivo
ZADATAK 08
Napravite svoje inicijale visine 90 mm širine, 50 mm, dubine 2 mm

sa uključenjem okretne jedinice. Promjer glodala je 2 mm.

predmet iz zadatka.
A100
80
60
x40
x10
x10 x30 x60

Rješenje: G00 Z5
G00 X30 Y10
M10 O6.1
G01 Z-3 F100
G01 X40
G01 Y100
G01 X30
G01 Y10
G00 Z5
G00 X10 Y40
G01 Z-3
G01 Y30
G01 X60
G01 Y50
G01 X20
G01 Y90
G01 X50
G01 Y70
G01 X60 x110
G01 Y80
G01 X10 x30
G01 Y60
G01 X50
G01 Y20
G01 X20
G01 Y40
G01 X10
G00 Z5
M10 O6.0
G00 X0 Y0
Upotreba NC programa KOSY2: spremanje ( memoriranje ) napisanih primjera

Za spremanje novog programa (NC komandi) u KOSY 2 sistemu potrebno je
načiniti slijedeće radnje:
1 U glavnom izborniku pozicionirati se na komandu File (slika 20)
Slika 20.
2 Odabrati opciju Save i to prema:

Save File - Spremanje programa na disk ili druge medije
Save File As - Spremanje programa pod novim imenom
3 Pojavljuje se prozor u koji je potrebno upisati ime tvorca programa (slika 21)
Slika 21.
4 Pojavljuje se prozor u koji nas vodi prema mediju i poziciji na kojoj će se

program sačuvati (slika 22).
Slika 22.
5 Nakon odabira medija, adrese te imena programa, pritiskom na "SAVE" program

će se spremiti i sačuvati za daljnje korištenje.
Kod ponovnog učitavanja, sada već postojećeg programa, koristiti
korake iz vježbe 2.
ZADATAK 09
Koristeći se podacima iz zadatka 8 napišite program za izradu vašeg imena

ili prezimena.

predmet iz zadatka.
Pustite stroj u pogon bez Z-osi
Komentirajte što vam najviše nedostaje.
CILJEVI :
Učenici će naučiti korištenje M funkcije M10

Učenici će vježbati funkcije G00 i G01, te određivanje NUL točke
Učenici će naučiti kako sačuvati napisane programe
Izraditi će NC program
Puštati će programe da se izvrše na stroju

Provjeriti da li učenici mogu samostalno napisati i koristiti G i M funkcije te

Mjere zaštite :
Potrebno je nakon učvršćivanja obratka i alata postaviti plastične zaštite na stroju.

NC naredbe - G i M
ZADATAK 10
Napravi kanal dubine 2,5 mm i širine 5 mm po samom rubu obratka.

Glodalo je promjera 3 mm. Brzina glodanja je 15 mm / s 2.5a
5
100
5 5
5
150a 20

predmet iz zadatka.
Sva rješenja prikažite u priloženim formularima.
Rješenje: G00 Z5
G00 X1 Y1
M10 O6.1
G00 Z0
G01 Z-2.5 F150
G01 X149
G01 Y99
G01 X1
G01 Y3.5
G01 X146.5
G01 Y96.5
G01 X3.5
G01 Y3.5
G00 Z5
M10 O6.0
G00 X0 Y0

ZADATAK 11
Nacrtaj putanju vrha alata u priloženom koordinarnom sustavu prema programu!
40a
z y
10aaaa
a 10
-x a 0 x
a-10
-y a-20
-z
10a 20a 30a 40a
NC program
G00 Z5
M10 O6.1
G00 X10 Y10
G00 Z0
G01 Z-5 F50
G01 X30
G01 Y25 Z-15
G01 X40 Z-5
G01 X10 Y30
G01 Y20
G01 X30 Y40 Z-5
G01 Y0 Z-15
G00 Z-20
G01 X0
G00 Z5
M10 O6.0
G00 X0 Y0

CILJEVI :
Učenici će vježbati korištenje M funkcije M10
Učenici će vježbati funkcije G00 i G01
Vježbati će se kretati po ravnini, pravcu i prostoru obrade kod NC stroja

Provjeriti da li učenici mogu samostalno napisati i koristiti G i M funkcije te

Upoznati učenike sa obrascima na kojima moraju rješavati sve NC zadatke

Mjere zaštite :
Potrebno je nakon učvršćivanja alata postaviti plastične zaštite na stroju.

Alat će od trenutne točke u kojoj se nalazi početi opisivati kružnicu (slika 23).
Od te startne pozicije odrediti će se središte kružnice u inkrementnom sustavu.
INKREMENTNI SUSTAV
Inkrementni sustav je sustav sa koordinatnim sistemom kod kojeg
se koriste : I - os za udaljenosti po osi X
J - os za udaljenosti po osi Y
K - os za udaljenosti po osi Z
Inkrementne mjere daju nam udaljenost središta od trenutne točke
Također se mora označiti kut opisivanja kružnice u stupnjevima (0-3600),

odnosno zakretni kut D.
Primjer: Prema slici 23
G01 X100 Y50 F100 ; pozicioniranje u ravnini XY - linearna interpolacija
G02 D360 I30 J40 ; opisivanje pune kružnice u smjeru kazaljke na satu radijusa 50 mm
j 40 S
središte kružnice
50 x A 30 i
Y=50 mm
y
trenutna pozicija (A)
X=100 mm X
A0 A100
Slika 23.

G01 X100 Y50 F100 ; pozicioniranje u ravnini XY

G02 D180 I30 J40 ; opisivanje kruga od 1800 u smjeru kazaljke na satu radijusa 50 mm
Završna
B točka obrade (B)
Y
j 40 S
središte
kružnice
r
50 x A 30 i
Y=50 mm
Slika 24. y
X=100 mm X
A0 A100
Na slici 24 je prikazan način na koji se kružnom interpolacijom dobivaju polukružnice
Iz NC komande je vidljivo da se duljina kružnog luka u ova dva primjera (slika 23 i 24)
određuje pomoću veličine zakretnog kuta D. Određivanje je moguće decimalnim
brojem (ne pomoću kutnih minuta ili sekundi) do točnosti od 1/100 mm.
ZADATAK 12
Napravite u ploči kružnicu promjera 10 mm i dubine 1,5 mm prema slici.
Φ10
Y=40
X=70 x

predmet iz zadatka.

Rješenje: ………
G00 X65 Y40
G01 Z-1.5 F100
G02 D360 I5
………
A S i
Y=40
X=65
ZADATAK 13
Izradite tri koncentrične kružnice radijusa R1 = 10 mm, R2 = 30 mm i R3 = 50 mm.

Dubina izrade je 3 mm, a obrađuje se glodalom promjera 3 mm.
R3
R1
R2
1 2 0
6 0
6 0
1 2 0

predmet iz zadatka.
Rješenja prikažite u priloženim formularima.
ZADATAK 14
Izradite tri ekscentrične kružnice radijusa R1 = 10 mm, R2 = 30 mm i R3 = 50 mm.
Dubina izrade je 3 mm, a obrađuje se glodalom promjera 3 mm.
R1
R2
1 2 0 R3
1 1 0
6 0
1 2 0

predmet iz zadatka.
CILJEVI :

Učenici će naučiti korištenje inkrementnog sustana kod kružne interpolacije
Vježbati će se kretati po ravnini i pravcu obrade kod NC stroja

Provjeriti da li učenici mogu samostalno napisati i koristiti nove G funkcije te


Mjere zaštite :

G03 kružna interpolacija u obrnutom smjeru od kazaljke na satu
Vrijede isti uvjeti kao za funkciju G02

Vidi: Vježbu 8
G01 X100 Y50 F100 ; pozicioniranje u ravnini XY - linearna interpolacija
G03 D360 I30 J40 ; opisivanje pune kružnice u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu
j 40 S
središte kružnice
50 x A 30 i
Y=50 mm
y
X=100 mm X
A0 A100
Slika 25.
Alat će od trenutne točke u kojoj se nalazi početi opisivati kružnicu (slika 25).
Od te pozicije odrediti će se središte kružnice u inkrementnom sustavu.
Razlika između funkcija G02 i G03 je u smjeru kratanja od trenutne pozicije.
G02 kreće od trenutne pozicije u smjeru kretanja kazaljke na satu.
G03 kreće od trenutne pozicije u smjeru obrnutom od kretanja kazaljke na satu.
G02 ima CW smjer (Clock Wise)

G03 ima CCW smjer (Contra Clock Wise)

G01 X100 Y50 F100 ; pozicioniranje u ravnini XY
G03 D180 I30 J40 ; opisivanje kružnice od 1800 u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu
Završna
B točka obrade (B)
Y
j 40 S
središte
kružnice
r
Slika 26. 50 x A 30 i
Y=50 mm
y
X=100 mm X
A0 A100
Kružnica u trodimenzionalnom prostoru
KOSY2 sistem omogćava rad u 2 1/2 D modu.
To znači da je kružno gibanje moguće u XY ravnini, XZ ravnini i YZ ravnini.
Izbor ravnine određuje se inkrementnim načinom.
Naredba G02 D360 I10 J20 F100 određuje kružno gibanje u XY ravnini
Naredba G03 D360 I10 K5 F100 određuje kružno gibanje u XZ ravnini
Naredba G03 D360 J20 K5 F100 određuje kružno gibanje u YZ ravnini
Isto kao i kod NC naredbe G02:
Inkrementne mjere razmaka između trenutne točke i središta zadaju se kao:
I za os X
J za os Y
K za os Z

ZADATAK 15
Napravite kružnicu promjera 10 mm i dubine 1,5 mm prema slici koristeći G03 naredbu
Φ10
Y=40
X=70

predmet iz zadatka.
Rješenje:
………
G00 X65 Y40
G01 Z-1.5 F100
G03 D360 I5
………
Y=40
X=65

ZADATAK 16
Napravi kanal dubine 2,5 mm i širine 3 mm prema nacrtu.

Glodalo je promjera 3 mm. Brzina glodanja je 14 mm / s
30
7 0
3 5
20 15 15 20
1 4 0

predmet iz zadatka.
ZADATAK 17
Napravi kanal dubine 2 mm i širine 2 mm prema nacrtu.
Glodalo je promjera 2 mm. Brzina glodanja je 9 mm / s.

predmet iz zadatka.
5 0
6 0
6 0
5 0
50 60 60 50
ZADATAK 18
Napravi kanal dubine 3 mm i širine 3 mm prema nacrtu.

5
30
7 0
3 5
5
20 15 15 20
1 4 0

predmet iz zadatka.
CILJEVI :

Učenici će vježbati korištenje inkrementnog sustava kod kružne interpolacije

Provjeriti da li učenici mogu samostalno napisati i koristiti M i G funkcije i


Mjere zaštite :

ZADATAK 19
Napravite lik prema slici dubine 1.5 mm sa širine 3 mm.

Vratite se u početnu poziciju nakon obrade. Brzina glodanja je 14 mm / s
Y=40
Y=30
Y=10
X= 30 50 70 x

predmet iz zadatka.
Putanja alata:
X=
Rješenje: G00 Z5
G00 X50 Y10
M10 O6.1
G00 Z0
G01 Z-1.5 F140
G01 X70 Y30
G03 D180 I-10 J10
G03 D180 I-10 J-10
G01 X50 Y10
G00 Z5
M10 O6.0
G00 X0 Y0

ZADATAK 20
Napiši NC program za obradu predmeta dimenzija Φ 150 * 20 mm

Napravi kanal dubine 3 mm i širine 6 mm po samom rubu obratka.
Napravi kanal dubine 4 mm i širine 5 mm prema slici.
Brzina glodanja je 12 mm / s. Glodalo je promjera 3 mm.
6
5
138 150
100
90
3
20a
Putanja alata: Rješenje:
G00 Z5
G00 Y1.5
M10 O6.1
G00 Z0
G01 Z-3 F120
G02 D360 I0 J73.5
G01 Y4.5
G03 D360 I0 J70.5
G00 Z5
G00 Y48.5
G00 Z0
G01 Z-4 F120
G02 D360 I0 J48.5
G01 Y46.5
G03 D360 I0 J46.5
G00 Z5
M10 O6.0
G00 X0 Y0
ZADATAK 21
Nacrtaj putanju vrha alata u priloženom koordinarnom sustavu prema programu!
40a
z y
10aaaa
a 10
-x a 0 x
a-10
-y a-20
-z
10a 20a 30a 40a
G00 Z5
G00 X10
M10 O6.1
G00 Z0
G01 Z-5 F50
G01 Y10
G03 D90 I10 J0
G01 X30
G01 Y40
G02 D90 I10 J0
G01 Y10 Z-20
G01 X0 Z-5
G00 Z-15
G03 D180 J15 K0
G00 Z5
M10 O6.0
G00 X0 Y0
U 7 redu NC naredbu G03 D90 I10 J0 zamijenite naredbom G02 D90 I10 J0
Isto napravite sa funkcijom G02 D90 I10 J0 - zamijenite ju funkcijom G03 D90 I10 J0
Raspravite dobivene rezultate.
CILJEVI :
Učenici će vježbatii korištenje G funkcije G00, G01, G02 , G03 i M10
Učenici će vježbati korištenje inkrementnog sustana kod kružne interpolacije

Provjeriti da li učenici mogu samostalno napisati i koristiti M i G funkcije i


Mjere zaštite :
2. Postaviti prozirni zaštitnik za strugotinu.

G90 programiranje u apsolutnom sustavu
Sve mjere i udaljenosti ostalih točaka mjere se od jedne početne točke u

prostoru. Početna točka - NUL točka - je mjerodavna i za putanju alata.
Svi putevi alata su također mjereni od te točke.
ZADATAK 22
Obradite kanal u ploči prema priloženom nacrtu.

Nul točka je ujedno i početna točka obrade
Zadatak riješite tako da koristite apsolutni sustav
Promjer glodala je 1 mm, dubina glodanja je 0.5 mm i brzina glodanja je 45 mm/s.
40
10
1 5 2 0
4 5

G90
G00 Z5
M10 O6.1
G00 Z0
G01 Z-0.5 F45
G01 X15
G01 Y10
NUL točka G01 X35
G01 Y0
G01 X45
G01 Y40
Ako na početku NC programa nije upisana G01 X0
naredba G90, program će to uzeti kao G01 Y0
vodeću vrijednost bez obzira što nije G00 Z5
napisana i raditi će u apsolutnom sustavu. M10 O6.0

G91 programiranje u inkrementnom sustavu (slijednom sustavu)
Sve mjere i pozicioniranje alata kreće od točke u kojoj se trenutno nalazimo
Apsolutni i inkrementni sustav nam omogućuju da isti problem riješimo na dva

različita načina. Ponekad nam je bolji apsolutni sustav, ali problem često ne možemo
riješiti u apsolutnom sustavu te se moramo koristiti slijednim sustavom.
Razlika je u referentnoj točki
Apsolutni sustav ima JEDNU nepromjenjivu referentnu NUL točku
Inkrementni sustev ima onoliko referentnih točaka koliko ima daljnjih

naredbi pozicioniranja tj. svaka operacija ima za referentnu točku
( početnu točku ) zadnju poziciju prethodne operacije.
ZADATAK 23
Riješite isti zadatak kao u zadatku 22, ali koristite inkrementni sustav.
40
10
1 5 2 0
Rješenje:
4 5 G90
G00 Z5
M10 O6.1
Putanja alata: G00 Z-5
G01 Z-0.5 F45
G01 X15
G01 Y10
G01 X20
G01 Y-10
G01 X10
G01 Y40
NUL točka početne točke slijedeće operacije G01 X-45
G01 Y-40
G00 Z5.5
M10 O6.0

ZADATAK 24
Napravite slovo A prema slici visine 50 mm širine 30 mm dubine 5 mm u inkrementnom
sustavu sa uključenjem okretne jedinice

10 10 10 10 10 10 10
predmet iz zadatka.
10
10
10
10
10
Rješenje: G00 Z5 Putanja alata:

G00 X10 Y10
M10 O6.1
G00 Z0
G91
G01 Z-2 F85
G01 X10
G01 Y10
G01 X10
G01 Y-10
G01 X10
G01 Y50
G01 X-30
G01 Y-50
G00 Z 10
G00 X10 Y20
G01 Z-10
G01 X10
G01 Y20
G01 X-10
G01 Y-20
G00 Z 10
M10 O60.
G90
G00 X0 Y0

ZADATAK 25
Napravi kanal dubine 3 mm i širine 15 mm po samom rubu obratka.

Izradite NC program u apsolutnom sustavu i i inkrementnom sustevu.
Komentirajte razlike.
3a
15
100
15
150a 20
Skicirajte putanju alata u apsolutnom i inkrementnom sustavu

Napišite NC programe
predmet iz zadatka.

CILJEVI :
Vježbati će se kretati kod NC stroja u apsolutnom i inkrementnom sustavu

Provjeriti da li učenici mogu samostalno napisati i koristiti G i M funkcije i

Mjere zaštite :

ZADATAK 26
Napravite oblik prema slici dubine 2 mm sa širine 2 mm.

Koristite se inkrementnim sustavom.
Y=40
Y=30
Y=10
X= 30 50 70 x

predmet iz zadatka.
Putanja alata:
Rješenje: G91
G00 Z5
G00 X50 Y10
M10 O6.1
G00 Z-5
G01 Z-1.5 F140
G01 X20 Y20
G03 D180 I-10 J10
G03 D180 I-10 J-10
G01 X20 Y-20
G00 Z6.5
M10 O6.0
G00 X-50 Y-10

ZADATAK 27
Napravite kanal i obrub prema nacrtu

Glodalo je promjera 3 mm. Brzina glodanja ruba je 15 mm / s, a kanala 100 mm / s.
Koristite se inkrementnim sustavom.
2.5a
19
5
100
6
9
19
21 21
6
150a 20

predmet iz zadatka.

G91
Rješenje: G00 Z5
G00 Y1.5
M10 O6.1
G00 Z-5
G01 Z-2.5 F150 ; izrada vanjskog dijela obruba
G01 X150
G00 X-1.5
G01 Y98.5
G00 Y-1.5
G01 X-148.5
G00 X1.5
G01 Y-95.5
G00 Y1.5 ; izrada unutarnjeg dijela obruba
G01 X145.5
G00 X-1.5
G01 Y92.5
G00 Y-1.5
G01 X-142.5
G00 X1.5
G01 Y-91
G00 Z6.5 ; prijelaz na kanal
G00 X18 Y16
G00 Z-5
G01 Z-5 F100 ; ulaz u kanal
G01 X105 ; vanjski dio kanala
G01 Y61
G01 X-105
G01 Y-61
G00 Y3 ; srednji dio kanala
G01 X103.5
G00 X-1.5
G01 Y59.5
G00 Y-1.5
G01 X-100.5
G00 X1.5
G01 Y-55
G00 Y1.5 ; izrada unutarnjeg dijela kanala
G01 X98.5
G00 X-1.5
G01 Y50.5
G00 Y-1.5
G01 X-85.5
G00 X1.5
G01 Y-45
G00 Z10
M10 O6.0
G90
G74

CILJEVI :
Učenici će primjenjivati naučenu funkciju G90
Vježbati će se kretati kod NC stroja u apsolutnom i inkrementnom sustavu
Puštati će programe da se izvrše na srtoju



Mjere zaštite :

G24 funkcija ponavljanja - mora biti sa funkcijom G98
Ako je potrebno ponoviti neke naredbe ili dijelove programa više puta
to nam omogućuje naredba G24. Alat će u tom slučaju prolaziti više puta
istom putanjom. Naredbe su u inkrementnom sustavu.
Svrha postupka je postepena izrada obratka.
G98 funkcija završetka ponavljanja - mora biti sa funkcijom G24
Primjer: G01 ……
G24 N5 Početak funkcije ponavljanja
G01 …
Dio programa koji će se 5 puta ponoviti
G00 …
G98 Završetak funkcije ponavljanja
G00 ….
ZADATAK 28
Napravite udubinu u obliku kvadra dimenzija duljine 50 mm, širine 30 mm i

ukupne dubine 10 mm. Dubina glodanja u jednom prolazu je maksimalno 2 mm.
Početna točka T ima koordinate X=20 i Y=35.

predmet iz zadatka.
Putanja alata
1
2 3
4
5 c
b
T a a=50
b=30
c=10 prolazi alata

Rješenje: G00 Z10 ; odmicanje alata

G00 X20 Y35 ; pozicioniranje u T
G00 Z1 ; primicanje alata
M10 O6.1 ; uključivanje pogona glodala
G01 Z0 F100 ; dolazak na radnu površinu
G24 N5 ; funkcija ponavljanja - 5 ponavljanja
G91 ; prelaz na rad u inkrementni sustav
G01 Z-2 ; pomak po osi Z,X,Y ponoviti će 5 puta
G01 X50 ; kako smo u inkrementnom sustavu
G01 Y30 ; pozicija zaustavljanja biti će
G01 X-50 ; početna pozicija slijedeće
G01 Y-30 ; operacije
G90 ; prelaz na rad u apsolutni sustavu
G98 ; funkcija prestanka ponavljanja
G00 Z10 ; odmicanje alata
M10 O6.0 ; isključivanje pogona glodala
G00 X0 Y0 ; vraćanje u početni položaj
Koristite ovaj program tako da ne prijeđete u inkrementni sustav.

G00 X20 Y35 ; pozicioniranje u T
G00 Z1 ; primicanje alata
M10 O6.1 ; uključivanje pogona glodala
G01 Z0 F100 ; dolazak na radnu površinu
G24 N5 ; funkcija ponavljanja - 5 ponavljanja
G01 Z-2 ; pomak po osi Z,X,Y ponoviti će 5 puta

G01 X50 ; kako smo u apsolutnom sustavu
G01 Y30 ; NUL točka je
G01 X-50 ; početna pozicija slijedeće
G01 Y-30 ; operacije
G98 ; funkcija prestanka ponavljanja

M10 O6.0 ; isključivanje pogona glodala
G00 X0 Y0 ; vraćanje u početni položaj
Protumačite što se događa kada radimo u apsolutnom sustavu i koristimo

funkciju ponavljanja.

ZADATAK 29
Na pločici dimenzija 100 * 100 * 25 izradite utor dimenzija 60 * 42 * 1.2 mm

Promjer korištenog glodala je 3 mm. Brzina pomaka je F120.
Koristite se funkcijom za ponavljanje.
100a 25a
1.2a
60 20
29
100
42

predmet iz zadatka.
G91 G01 X57

G00 Z5 G01 Y3
M10 O6.1 G01 X-57
G00 X21.5 Y20.5 G01 Y-39
G00 Z-5 G01 X57 Y39
G24 N6 G01 Y-39
G01 Z-1.2 F120 G01 Z7
G01 X57 M10 O6.0
G01 Y3 G90
G01 X-57 G00 X0 Y0
G01 Z6.2
G01 Y3
G98

CILJEVI :


Na ploći nacrtati putanju alata, ako se koriste pojedine funkcije
Mjere zaštite :

ZADATAK 30
Na pločici dimenzija 100 * 100 * 25 izradite utor dimenzija 60 * 42 * 12 mm

Dubina po jednom prolazu glodala je 2 mm. Koristite se funkcijom za ponavljanje.
100a 25a
20 12a
60
29a
100a
42a

predmet iz zadatka.
G91 G01 X57

G00 Z5 G01 Y3
M10 O6.1 G01 X-57
G00 X21.5 Y20.5 G01 Y-39
G00 Z-5 G01 X57 Y39
G24 N6 G01 Y-39
G01 Z-2 F120 G98
G24 N6 G90
G01 X57 G01 Z5
G01 Y3 M10 O6.0
G01 X-57 G00 X0 Y0
G01 Z6.2
G01 Y3
G98

ZADATAK 31
Na pločici dimenzija 110 * 110 * 5 izbušite 100 rupa promjera 2.5 mm.
Po deset rupa se nalazi u svakom od deset stupaca, kao na slici.
Koristite se funkcijom za ponavljanje.
110a
10a 10a

1 1 0

5
10a
2.

Φ

10a


predmet iz zadatka.
Rješenje:
Putanja alata: G00 Z5
M10 O6.1
G91
G24 N10
G01 Y10 F120
G24 N10
G00 X10
G01 Z-10
G01 Z10
G98
G00 X-100
G98
G00 Y-100
G90
G00 Z5
M10 O6.0
G00 X0 Y0

CILJEVI :



Mjere zaštite :

G22 funkcija podprograma - mora biti sa funkcijom G99
Skok u podprogram koji će se morati više puta pozivati

iz različitih dijelova glavnog programa.
Mora se napisati kao specifičan modul programa
G99 funkcija završetka podprograma - mora biti sa funkcijom G22
G99 funkcija završetka programa
Primjer: …….
G00 X100 Y150
G22 Kvadar ; pozivanje podprograma Kvadar
G00 X100 Y250
G22 Kvadar ; pozivanje podprograma Kvadar
G99
Kvadar G91 Podprogram
G01 Z-2 F120
G01 Y10
G01 X20
G01 Y-10
G01 X-20
G01 Z2
G90
G99
Pojam podprograma:
Podprogram je program koji ima svoje ime i nalazi se u nekom većem
programu - glavnom programu . On je "mali program" koji glavni program
pozove po imenu kada ga zatreba.
Podprogram će, kada je pozvan, uvijek izvršiti istu radnju, ali na drugom mjestu.
Glavni program će kombiniranjem različitih podprograma, pozivajući ih
prema svom rasporedu izraditi obradak koji ima više istih operacija obrade.
Unutar jednog podprograma može se napisati novi pod-podprogram
Ovime podprogram postaje glavni program svojeg pod-podprograma.
Maksimalno se može na ovaj način ići do 10 pod-pod-podprograma.

ZADATAK 32
Napravite koncentrične krugove promjera 10, 20, 30, 40 i 50 mm

u svakom kutu kvadrata dimenzija 150 * 200 mm.
Dubina krugova je: za Φ10 - 5 mm, za Φ20 - 4 mm, za Φ30 - 3 mm, za Φ40 - 2 mm i
za Φ50 - 1 mm

predmet iz zadatka.
200a
40 40
40
1a 5a 0a
40
Φ50
Φ40
Φ30
Φ20
Φ10
20

Putanja alata
Rješenje: G00 Z5 LIK G91

G00 X40 Y15 G01 Z-6 F100
M10 O6.1 G02 D360 I0 J25
G22 LIK G00 Z6
G00 X160 Y15 G01 Y5
G22 LIK G01 Z-7
G00 X160 Y85 G03 D360 I0 J20
G22 LIK G00 Z7
G00 X40 Y85 G01 Y5
G22 LIK G01 Z-8
M10 O6.0 G02 D360 I0 J15
G00 X0 Y0 G00 Z8
G99 G01 Y5
G01 Z-9
G03 D360 I0 J10
G00 Z9
G01 Y5
G01 Z-10
G02 D360 I0 J5
G00 Z10
G90
G99
ZADATAK 33
Napravite oblik prema slici dubine 2 mm sa širine 2 mm.
20 10
70
10
10 10 10 10 10 10
50 50 50
2 0 0

predmet iz zadatka.
Putanja alata
Ovdje se koristimo funkcijama G91 i G 90.

Što bi se dogodilo da ih ne koristimo ?
Simulirajte taj slučaj na računalu.
Da li je u ovom primjeru moguće koristiti funkciju G24 i G98?

Objasnite vaše mišljenje.
CILJEVI :



Mjere zaštite :

ZADATAK 34
Izradite mjerilo duljine 10 cm sa podjelom po 1 mm (ravnalo) prema primjeru.

Koristite funkcije ponavljanja i podprograma
X= 0 X= 1 X= 2

predmet iz zadatka.
Putanja alata:
X= 0 X= 1 X= 2
Na koliko načina se može izraditi ovo mjerilo i sa koliko različitih putanja alata
treba komentirati sa učenicima
X= 0 X= 1 X= 2

Rješenje: G00 Z5
G00 X1 Y3
M10 O6.1
G22 N9
G91
G22 VELIKI
G22 MALI
G22 SREDNJI
G22 MALI
G98
G22 VELIKI
G90
G00 X0 Y0
G99
VELIKI
G00 X1 Y6
G01 Z-5.5
G01 Y-6
G00 Z-5
G98
MALI G22 N4
G00 Z5.5
G00 X1 Y4
G01 Z-5.5
G01 Y-4
G98
G99
SREDNJI
G00 Z5.5
G00 X1 Y6
G01 Z-5.5
G01 Y-6
G99
ZADATAK 35
Na pločici dimenzija 120 * 120 * 20 izbušite rupe promjera 3 mm prema nacrtu.
Koristite se funkcijom podprograma i ponavljanja.
110a
10a 10a

1 1 0

10a
3

Φ

10a


predmet iz zadatka.
ZADATAK 36
Izradite obradak prema nacrtu

Dubina po jednom prolazu glodala je 2 mm. Koristite se funkcijom podprograma.
100a 25a
20 15
60
29a
100a
42a

predmet iz zadatka.
CILJEVI :
Učenici će koristiti funkciju G22

Učenici će koristiti funkciju G99



Mjere zaštite :

NC naredbe - G74, G76, G77 i G54
G76 funkcija povrata u početnu točku - HOME pozicija
Alat će se u brzom hodu vratiti u početnu poziciju.
To znači da će se stroj pozicionirati:

Po osi X u krajnji lijevi položaj
Po osi Y u krajnji stražnji položaj
Po osi Z u krajnji gornji položaj
Primjer: ……..
M10 O6.0
G76
G74 funkcija povrata u referentnu tocku - NUL - točku
Alat će se u brzom hodu vratiti u NUL-točku koja je postavljana na početku rada.
Primjer: ……..
M10 O6.0
G74
G77 funkcija pozicioniranja u poziciju za izmjenu alata
Alat će se u brzom hodu pozicionirati

Po X-osi do kraja lijevo
Po Y-osi do kraja naprijed
Po Z-osi do kraja gore
Time će se osloboditi prostor ispod stezne glave alata i moći će se obaviti

izmjena alata te nastaviti slijedeća operacija glodanja.
Primjer: ……..
M10 O6.0
G77
………..

G54 funkcija izbora nove referentne točke
U programu se katkada mora odrediti nova referentna točka (osim NUL-točke)
Primjer: …………
G54 X100 Y120 Z10
…………….
Ako dajemo funkciju G54 bez koordinata tada će nova referentna točka
biti pozicija u kojoj se trenutno nalazimo.
Primjer: …………..
G54
…………
Ova se funkcija može koristiti npr kod korekcije dužine alata.

Tada se koristi funkcija sa korekturom Z-osi
Primjer: …….
G54 Z-15 ; kod upinjanja 15 mm kraćeg alata
……….
ili
…….
G54 Z7 ; kod upinjanja 7 mm duljeg alata
……..

ZADATAK 37
Napravite kanal dubine 3 mm i širine 6 mm po samom rubu obratka.

Glodalom ubušite provrte prema zadanim dimenzijama na slici.
Po završetku obrade vratite se u početnu točku - HOME poziciju.
75 3
63 63
6
50
38
100
6 6
38
6
150a 20

predmet iz zadatka.
Dodatni zadaci za vježbanje
a) Po završetku obrade vratite se u referentnu točku - NUL-točku.
b) Po završetku obrade dođite u poziciju za izmjenu alata.
Komentirajte razlike pojedinih krajnjih pozicija

ZADATAK 38

Promjer korištenog svrdla je 5 mm. Brzina pomaka je F100.
Dubina po jednom prolazu glodala je 2 mm. Koristite se funkcijom podprograma.
Odredite novu NUL točku nakon glodanja u sredini obratka, gdje će biti prvo bušenje.
100a 25a
10 20 15
60
10
29a
5
100a
42a
20 20
10
10
50
10
50 10

predmet iz zadatka.
Dodatni zadaci za vježbanje
a) Po završetku obrade vratite se u referentnu točku - NUL-točku.
b) Po završetku obrade dođite u poziciju za izmjenu alata.
c) Po završetku obrade dođite u početnu poziciju.
Komentirajte razlike pojedinih krajnjih pozicija
CILJEVI :
Puštati će programe da se izvrše u simulaciji i obradi


Mjere zaštite :
1. Zbog boljeg odvođenja čestica spojiti sa usisivačem

NC naredbe - M05 i G54
M05 Strojna funkcija postavljanja nove referentne točke
Upotrebom naredbe M05, NC program će se prekinuti i sistem će automatski ući

u modul za ručno upravljanje. Sada je moguće doći u novu željenu referentnu točku
ručnim komandama. Pritiskom na CTRL-END sve će se osi postaviti na NULU,
odnosno biti će X=0, Y=0 i Z=0.
Primjer: …………
GOO X200 Y100
G01 Z50 F100
G01 Z100
M05 ; ručno određivanje nove referentne točke
G01 Z50
…………
Programsko određivanje nove NUL točke obavlja se naredbom G54 (vježba 17).
Ako želimo kretanje samo po jednoj osi (npr kraći alat) i tada odrediti referentnu
točku pomoću G54 funkcije moramo dati sliljedeću naredbu - npr G54 Z-3.75
Primjer: ……………
GOO X200 Y100
G01 Z50 F100
G01 Z100
M05 ; privremeni prekid rada zbog postavljanja nove NUL točke
G54 Z-3.75 ; pozicioniranje u novu NUL točku
…………….
Povratak u program i nastavak rada obavlja se pritiskom na CTRL-F.

ZADATAK 39
Napravite obradak prema nacrtu

Svrdlom promjera 6 mm ubušite provrte prema zadanim dimenzijama na slici.
Po završetku obrade vratite se u početnu točku - HOME poziciju.
75 5
61 61
6
50
36
100
6 6
36
6
6
150a 20a
Drugu NUL točku odredite ručno koristeći M05 naredbu u središtu obratka.

predmet iz zadatka.
ZADATAK 40
Promjer korištenog svrdla je 5 mm. Brzina pomaka je F100.
Dubina po jednom prolazu glodala je 2 mm. Koristite se naredbama G22 i G24.
Odredite novu NUL točku nakon glodanja u sredini obratka, gdje će biti prvo bušenje.
100a 25a
10 20 15
60
10
29a
5
100a
42a
20 20
10
10
50
10
50 10

predmet iz zadatka.
CILJEVI :
Učenici će naučiti korištenje M funkcije M05
Učenici će naučiti dopunsko korištenje G funkcije G54
Učenici će naučiti izmjenu alata na stroju.


Mjere zaštite :
3. Kod promjene alata potrebno pažljivo rukovanje ručnim alatom.

G81 ciklus bušenja
Odredivanje ciklusa bušenja sa dubinom bušenja Z (uvijek je pozitivan broj),

povratnim odstojanjem B, i posmakom F
Primjer: G81 Z5 B3 F100;
ciklus bušenja rupe dubine Z=5 mm, posmakom F=10 mm/sec

odstojanje alata je B=3 mm3
0
5
Pojam ciklusa
Ciklus je niz već unaprijed određenih radnji koje će stroj obaviti automatski.
Nakon zadavanja potrebnih paramatara, računalo samo odredi optimalnu putanju
alata. Tako određeni i proračunati ciklus čeka u memoriji računala dok ga se ne
pozove na izvršenje naredbom G79.
Kod ciklusa bušenja i kod svih slijedećih radnih ciklusa

slijedeće radnje se odvijaju automatski:
1 pozicioniranje po Z-osi + B odstojanje u brzom hodu
2 pozicioniranje po X i Y-osi u brzom hodu
3 spuštanje do B/4 odstojanja u brzom hodu
4 bušenje do dubine bušenja Z u radnoj brzini (posmaku F)
5 povrat do B/4 u radnoj brzini (posmaku F)
6 podizanje na odstojanje B u brzom hodu

NAPOMENA
Ciklus je potrebno upisati prije njegova izvođenja, te se na bilo kojem mjestu
kasnije u programu može pozvati više puta naredbom G79.
Ako imamo različite cikluse, u memoriji ostaje samo zadnje upisani ciklus.
Prilikom izvođenja različitih ciklusa, upisuje se svaki put zadani cilkus
prije samog izvođenja te operacije.
G79 funkcija poziva ciklusa
Ciklus bušenja ili glodanja treba pozvati te odrediti koordinate početka ciklusa.
Obavezno treba zadati koordinatu po osi Z kod prvog poziva ciklusa.
Poziv može biti kasnije ponovljen, bez koordinate po Z osi, ali će se uvijek
odvijati zadnje upisani ciklus.
Primjer:
G81 Z5 B3 F100 ;
G79 X60 Y20 Z0 ; kod prve funkcije G79 mora se zadati koordinata Z
G79 X90 Z5 ; ponavljane bušenja na novim koordinatama
ZADATAK 41

Koristite se funkcijom za ponavljanje i ciklusom za bušenje.
120a
a20a 10 10 10 10 10 10 10 10 a20a
20a
15
A

10 A10 A10 A10 A10 A10 A10 A10
30

A

1 2 0
Φ5

30

A

30

A

A
20a
10
15 30 30 30 20

predmet iz zadatka.
ZADATAK 42

Koristite se funkcijom za podprogram i ciklusom za bušenje.
110a
15 20 20 20 20 15 8
15
20

20
20

20
1 1 0

20
20
20
20

15
6 6 10
20

predmet iz zadatka.
CILJEVI :
Učenici će naučiti što su cilkusi
Učenici će naučiti korištenje ciklusa G81


Mjere zaštite :

G89 ciklus izrade kružnog utora (džepa)
Sve radnje koje računalo samo obavlja kod ciklusa bušenja G81 (vježba 19),
obaviti će i kod ciklusa izrade kružnog utora G89.
Odredivanje ciklusa izrade kružnog utora glodanjem je slijedeće:
Primjer:
G89 Z2 B2 R25 J0 K0.9 T2.5 F50

G79 X60 Y20 Z15 ; X, Y i Z koordinate su koordinate središta utora
Objašnjenje:
J - pravac glodanja ( 0 - protiv smjera kazaljke na satu i

1 - u smjeru kazaljke na satu )
B - povratno odstojanje
R - promjer utora
Z - dubina utora
K - dubina glodanja po hodu
T - promjer alata
F - posmak
Glodalo će obrađivati utor

od središta prema obodu,
sloj po sloj.
R
Kod pozivanja ciklusa
u naredbu G79 mora se
zadati koordinata središta
kružnog utora.
K
Z

ZADATAK 43
Napravite obrub dubine 10 mm i širine 5 mm po samom rubu obratka.

Obradite dva kružna utora prema nacrtu dubine 8 mm.
Dubina glodanja je 1 mm po hodu. Glodalo je promjera 3 mm.
Brzina glodanja je 15 mm / s. Koristite se inkrementnim sustavom.
a10
30A
a
40
30
5
5
1 0 0
a
40
5
30
30A 8
5
150a 20

predmet iz zadatka.
Putanja alata:

Rješenje:
G00 Z5
G00 Y1.5 HOR G91
M10 O6.1 G01 Z-2 F150
G00 Z0 G01 X150
G24 N5 G01 Y3
G22 HOR G01 X-150
G98 G01 Y-3.
G00 Z5 G90
G00 X0 Y95.5 G99
G00 Z0
G24 N5 VER G91
G22 HOR G01 Z-2
G98 G01 Y86
G00 Z5 G01 X3
G00 X1.5 Y5 G01 Y-86
G00 Z0 G01 X-3.
G24 N5 G90
G22 VER G99
G98
G00 Z5
G00 X145.5 Y5
G00 Z0
G24 N5
G22 VER
G98
G00 Z5
G89 Z8 B5 R20 J0 K2 T3 F100
G90
G79 X120 Y30 Z0;
G79 X30 Y70 Z0;
G00 Z5
M10 O6.0
G74
G99

ZADATAK 44
Napravite obradak prema nacrtu brzinom F75.

Promjer glodala je 2 mm, dubina glodanja po prolazu je 0.5 mm.
5
5
20
5
40
Φ10
20 28 42 20
20
Φ16
Φ60 Φ60
R65
65
20
1 0 0
2 0 0

predmet iz zadatka.
CILJEVI :
Učenici će vježbati funkciju ponavljanja u inkrementnom sustavu
Učenici će vježbati funkciju podprograma i ponavljanja


Mjere zaštite :

G87 ciklus izrade pravokutnog utora (džepa)
Osim ciklusa bušenja G81 i ciklusa za izradu kružnog utora G89,

KOSY 2 sustav ima mogućnost izrade pravokutnih i elipsastih utora.
Kako su to vrste utora koje se u strojarstvu najviše koriste, da bi se
olakšala njihova izrada, tj da ih ne moramo svaki put iznova programirati,
program KOSY2 ima već gotove programe (rutine), koje se zadaju
jednom naredbom - ciklusom.
Kod ciklusa izrade pravokutnog utora nije moguće

Slika 23.
izraditi geometrijski sasvim pravilan pravokutnik.
R Pravokutnik će u svakom uglu imati zaobljenje R

jednako promjeru alata koji upotrebljavamo(slika 23) .
Odredivanje ciklusa glodanja za izradu pravokutnog utora je slijedeće:
Primjer: G87 X30 Y20 Z1 B2 J0 K0.7 T2 F48

G79 X60 Y20 Z15 ; obradi prema gore postavljenoj G87 funkciji
G79 X100 Y60 Z10 D30 ; obradi G87 pod kutom od 300
Kod poziva funkcije G87 daju se koordinate sjecišta dijagonala (točka S).
Objašnjenje
X - širina utora paralelna sa osi X ( X mora biti veći od Y )

Y - visina utora paralelna sa osi Y
Z - dubina utora
J - pravac glodanja ( 0 - protiv smjera kazaljke na satu,
T - promjer alata
F - posmak
D - zakretni kut D
S
Y S
X
X

G88 ciklus izrade elipsastog utora (džepa)
Kako izrada pravokutnog utora G87 ne podrazumijeva u potpunosti

geometrijski pravilan pravokutnik, tako i izrada elipsastog utora ne
izrađuje geometrijski idealnu elipsu.
Ciklus G88 izrađuje utor sa dvije polukružne i dvije paralelne stranice.

Istovjetne stranice su smještene jedna nasuprot drugoj (slika 24).
polukružne stranice elipsastog utora
S
Slika 24
paralelne stranice elipsastog utora
Odredivanje ciklusa glodanja za izradu elipsastog utora je slijedeće:
Primjer: G88 X40 Y20 Z3 B1 J1 K0.8 T3 F100

G79 X45 Y55 Z10 ; obradi prema gore postavljenoj G88 funkciji
G79 X120 Y100 Z0 D60 ; obradi G88 pod kutom od 600
Kod poziva funkcije G87 daju se koordinate središta početne polukružnice
Objašnjenje
X - širina utora paralelna sa osi X ( X mora biti veći od Y )

Y - visina utora paralelna sa osi Y
Z - dubina utora
J - pravac glodanja ( 0 - protiv smjera kazaljke na satu,
T - promjer alata
F - posmak
D - zakretni kut x
y D
Y
S Y
S
X

ZADATAK 44
Izvršite obradu prema nacrtu. Dubina kružnog utora je 10 mm, a kvadratnog 6 mm..
Maksimalna dubina bušenja pri posmaku od 12 mm/s je 2 mm.
Promjer alata je 3 mm.
α=350
y= 50 d=26
a=48
y= 20 b=12
0
x= 50 130

predmet iz zadatka.
ZADATAK 45
Napravi obradak prema nacrtu brzinom F60.
Pogled A-A Pogled B-B

A B 6
6
6
30
15 10
37
7 25 10
15
10
25
50 45
15
100
α200
#
37
1 1 0 15
A B 22

predmet iz zadatka.
ZADATAK 46
Napravi obradak prema nacrtu brzinom F45.

Pogled A-A
Pogled B-B
10
5
Pogled C-C
20
10
10
6
5
25
8
A15 A15 A50 A40 A55

A20 10
15 10
Φ15
7 α120
A A
30
12
18
8
80
40
18
Φ15
B B
α1350
30
α120
C
Φ15
C
10 15
40 20 20 25 A22.5 7 10 20 10
1 8 5

predmet iz zadatka.
CILJEVI :



Mjere zaštite :

NC naredbe - M01, M20 i M15
M01 strojna funkcija privremenog prekida programa
NC program će se privremeno prekinuti.

Ovom naredbom ostavljamo u programu točke prekida. U njima možemo izvršiti
različite potrebne kontrole. Naredbu M01 također možemo koristiti kod promjene
alata. Nakon potrebnog zaustavljanja pritisnemo tipku ENTER (RETURN) i program
će nastaviti sa izradom obratka.
Primjer: ……………
G00 X200 Y100 Z2 ; pozicioniranje iznad radne točke
G01 Z-3 F100 ; pripremno gibanje - alat ulazi u obradak
G01 X100 ; obrada po osi X 100 mm
G00 Z30 ; povratno odstojanje od 28 mm
M01 ; Privremeno zaustavljanje, npr. kontrola duljine
G00 Z-2 ; ponovni zahvat
G01 Y50 ; obrada po osi Y 50 mm
…………………
M20 strojna funkcija isključenja svih releja
Svi upotrebljavani releji će se ovom funkcijom isključiti.

KOSY 2 sustav ima mogućnost upravljanja sa šest releja (Vidi vježbu 6).
Na šestom izlazu nalazi se priključak za okretnu jedinicu (Metabo motor).
Ostali releji su slobodni i na njih možemo priključivati uređaje po želji.
Uključivanje pojedinih izlaza (releja) ima naredbu M10 Ox.1
Isključivanje pojedinih izlaza (releja) ima naredbu M10 Ox.0
Da bismo izbjegli dugotrajna postavljanja svih releja u stanje "0" ili kod pisanja
NC naredbi kada je potrebno postaviti sve releje istovremeno u isto stanje "0"
odnosno kada ih je potrebno "resetirati" pomaže nam NC naredba M20.
Primjer: ………
M20 ; isključenje svih releja
…….
Na slici 25 je shematski prikaz 25 polnog priključka sa opisima pojedinih

polova. NC naredba M10 i M20 upravljaju naponima na relejnim kontaktima.

M15 strojna funkcija upita digitalnim ulazima
Često je u toku rada potrebno provjeriti da li je sve onako kako je to zamišljeno.

Kod strojnih funkcija moguće je provjeriti da li su u ispravnom stanju. Ako slučajno
nisu program će pričekati dok ne dođu u potrebno stanje i onda nastaviti sa radom.
Da bi to program ispitao koristi se NC naredba M15.
Program će biti toliko dugo prekinut dok se na traženom digitalnom izlazu ne pojavi
potrebni ispitivani signal (1 za otvoren prekidač, 0 za zatvoreni prekidač ).
Za ovu naredbu koriste se digitalni signali koji se mogu provjeriti (Slika 25)
na digitalnim ulazima 25 polnog priključka.
Kod digitalnih signala je stanje izlaza obrnuto nego kod releja, odnosno
M15 I3.1 ; strojna funkcija za upit digitalnim ulazima - ulaz 3 otvoren
M15 I3.0 ; strojna funkcija za upit digitalnim ulazima - ulaz 3 zatvoren
I3.1 stanje ulaza 1 ima napona - otvoren

broj ulaza 0 nema napona - zatvoren
input - ulaz
Primjer: ……….
G00 X100 Y60
M15 I3.0; Program čeka dok se izlaz 3 ne zatvori - uključeno
G01 Z-1
M15 I5.1; Program čeka dok se izlaz 5 ne otvori - isključeno
G01 Z5
…….
Slika 25
1 14 PIN
Upravljački napon 2 - 24 V Masa
Sigurnosni prekidac NOT-Halt Priključak potenciometra
Analogni ulaz 0 - 24 V istosmjerni napon Digitalni ulaz 1
Digitalni ulaz 2 Digitalni ulaz 3
Digitalni ulaz 4 Digitalni ulaz 5
24 V Masa
Relej 5 radni kontakt Relej 5 preklopni (zajednički) kontakt
Relej 5 mirni kontakt Relej 4 radni kontakt
Relej 4 preklopni (zajednicki) kontakt Relej 4 mirni kontakt
Relej 3 radni kontakt Relej 3 preklopni (zajednički) kontakt
Relej 3 mirni kontakt Relej 2 radni kontakt
Relej 2 preklopni (zajednički) kontakt Relej 2 mirni kontakt
Prazno
PIN 13 25 PIN

ZADATAK 47

Promjer glodala je 3 mm, dubina glodanja po prolazu je 1 mm.
Nakon svake obrade zaustavite stroj i provjerite dimenzije.
Prilikom kretanja programa koristite funkciju M20.
58 25
34 11
Φ48 13
9
Φ82

predmet iz zadatka.

ZADATAK 48

Promjer glodala je 3 mm, dubina glodanja po prolazu je 1,5 mm.
Nakon svake obrade zaustavite stroj i provjerite dimenzije.
Prilikom kretanja programa koristite funkciju M20.
2 0 0
50 50
1 3 6
6 8
R50
Φ70 Φ70
A R50 A
15 15
Pogled A-A

predmet iz zadatka.
CILJEVI :
Učenici će naučiti korištenje NC naredbe M01


Mjere zaštite :

NC naredbe - M30, M35, M25 i G20
M30 strojna funkcija vremena čekanja - pauze
NC program će se za zadano vrijeme pauze zaustaviti.

Jedinična vrijednost pauze je 1/18 s.
Nakon toga perioda NC stroj će nastaviti sa radom.
Primjer: ………
G01 X100
M30 P10 ; pauza od 10 * 1/18 s - odnosno 0,55 s
G01 Y200
G00 z 10
………
PC ima prekidnu funkciju koja se aktivira svakih 1/18 s. Zato je

moguće programirati vrijeme pauze od 0,0555 s do 55,555 s.
Maksimalna veličina parametra P je 999.
Vrijeme čekanja od jedne sekunde zadaje se funkcijom M30 P18.
M35 strojna funkcija čekanja točnog vremena
NC program će se nastaviti kada se dostigne zadano vrijeme.
Primjer: ………
G01 X10
M35 W13.15;
G01 Y25
………..
Trenutno vrijeme će u ćeliji statusa blicati (treperiti).

Ovom komandom moguće je odrediti točno vrijeme početka rada.

M25 strojne funkcije reguliranja pomoćnog napona.
Izmedu pina 1 (+pol) i pina 14 (-pol) 25 pinske utičnice "dodatne funkcije" na

zadnjoj strani CNC glodalice stoji naveden napon (slika 25, vježba 22).
Prije toga moramo komandom M10 O1.1 uključiti relej 2.
Napon se može mijenjati od 1 - 24 V maksimalnim opterećenjem od 1 A.
Stvarni napon u utičnici se mjeri i prikazuje na ekranu (slika 26) u polju UST.
Primjer:
M10 O1.1 ; Uključen relej 1
M25 U12.5 ; napon na releju 1 je 12.5 V
Slika 26
Po uključenju releja 2 možemo

na njemu mijenjati napon u
rasponu od 1 do 12 V.
U prozoru UST biti će prikazana

veličina izabranog napona.
G20 skok na zadanu poziciju - bezuvjetan skok
Izvršiti će se skok na zadanu poziciju (red) - koji počinje sa danim nazivom

(LABELOM). Naredba se koristi kada je potrebno pojedine dijelove
programa izraditi drugačijim redoslijedom nego je to u programu napisano
ili kada je potrebno neke dijelove NC programa jednostavno preskočiti.
Primjer: ………
G00 X20 Y10
G20 START
KOSINA G00 X100 Y120 Z10
……
START G00 X10 Y10
……..
G20 KOSINA

ZADATAK 49
a Napravite obradak prema nacrtu brzinom F95.

Nakon svake obrade koristite funkciju pauze.
b Prilikom ponovnog kretanja programa preskočite izrade jedne kosine.
45 25
10 12
10
20
80
40
20
10
90 3
Φ6 Φ10

predmet iz zadatka.
ZADATAK 50
58 35
34 13
11
16
48
82

predmet iz zadatka.
ZADATAK 51

58 35
34 13 11
48 6 5
82 19

predmet iz zadatka.
CILJEVI :
Učenici će naučiti korištenje NC naredbe M30 i M35

Učenici će naučiti korištenje NC naredbe G20


Mjere zaštite :

I. TEHNIČKA ŠKOLA
Zagreb, Klaićeva 7
alatnim strojevima
graviranje
teksta
G60 parametar graviranja teksta
KOSY 2 sistem omogućuje nam osim glodanja i graviranje teksta.

Izgled slova (fonta), njegova visina, širina određuje se NC naredbom G60.
Tekst je moguće pisati vodoravno, koso, okomito, odnosno pod bilo kojim kutem.
U pojam teksta su uključene, osim slova, brojke, interpunkcija i specijalni znaci.
Kod graviranja koristimo se specijalnim alatom - graverima.
Napomena uz sliku 26
Za početak graviranja potrebno je odrediti NUL točku - početnu poziciju.
Referentna točka (NUL točka, početna pozicija) mora se odabrati tako da njena
Z-koordinata leži na gornjoj površini obratka. Podaci za B - (povratno
odstojanje) i Z - (dubinu graviranja) pišu se kao pozitivni brojevi.
Povratno odstojanje
Referentna pozicija
Dubina obrade
Slika 26
Primjer:
G00 X20 Y10
G60 H5 B2 Z1 D90 S3 F100
Objašnjenje
H - paramatar visine - visina slova - u primjeru je visina slova 5 mm

Z - dubina obrade - dubina ulaza alata (gravera) u materijal
D - zakretni kut - pisanje pod kutom, npr 0-vodoravno, 90-okomito prema gore
S - izbor fonta
F - posmak

Faktori širine slova .
Ona ovisi o dubini obrade (dubini ulaza gravera u materijal) - slika 27, ali na širinu
utječe i vršni kut gravera.
Slika 27
Široki kut gravera Oštri kut gravera
Što je vršni kut gravera veći, to će širina graviranja biti veća, dok će dubina biti manja.
Obrnuto će se dešavati sa oštrim kutom gravera, tj dubina graviranja će biti veća, ako
želimo veću širinu graviranja.
G61 tekst graviranja
Nakon naredbe G61 i jednog praznog mjesta upisuje se tekst za graviranje.

Tekst moze imati najviše 76 karaktera.
Prazno mjesto, kod graviranja, na kraju teksta se neće uzeti u obzir.
Primjer: G00 X20 Y10

G60 H5 B2 Z1 D0 S3 F100
G61 I. Tehnička škola, Zagreb
G00 X20 Y10

G60 H5 B2 Z1 D45 S1 F100
G61 I. Tehnička škola
G61 Zagreb
G00 X20 Y10

G60 H5 B2 Z1 D90 S2 F100
G61 I. TEHNIČKA ŠKOLA
G61 ZAGREB

ZADATAK 52

Graviraj tekst sa nacrta. Visina fonta je 12, set slova je 4, brzina graviranja je F140.
Pri promjeni alata zaustavi stroj, promjeni alat i odredi novu nul točku.
18
R13
55
I. TEHNIČKA ŠKOLA
Zagreb, Klaićeva 7
15
30
A100
18
23

predmet iz zadatka.
CILJEVI :
Učenici će naučiti gravirati tekst


Mjere zaštite :

ZADATAK 53
Napravite gravuru prema nacrtu brzinom F115.

Visina fonta i set slova prema izboru.
Dimenzije pločice su prikazane u nacrtu. Dubina graviranja je 0,3 mm.
12 12
10 10
R13
12
10
I. TEHNIČKA ŠKOLA
Zagreb, Klaićeva 7
8 0
3.L
R13
12
10
1 0 0

predmet iz zadatka.

ZADATAK 53
Napravite gravuru prema nacrtu brzinom F110.

Dimenzije, visina fonta i set slova prema izboru.
Dubina graviranja je 0,45 mm.
12
Made in I. TEHNIČKA ŠKOLA
9 Φ11
3
Design by Slade
6
predmet iz zadatka.
CILJEVI :
Učenici će koristiti NC naredbe G60
Učenici će koristiti NC naredbe G61
Učenici će izrađivati gravure



Mjere zaštite :

I. TEHNIČKA ŠKOLA
Zagreb, Klaićeva 7
alatnim strojevima
tokarenje
NC naredbe - M03 i M02
M03 rotacija glavnog radnog vretena tokarilice na desnu stranu
Na KOSY 2 sistemu moguće je, osim glodanja i graviranja, tokariti.

Pod uvjetom da je na sistemu instalirana jedinica za tokarenje, moguće je raditi
vanjsko obodno tokarenje, konusno tokarenje, tokarenje krivulja i kugle,
odrezivanje, glodanje na tokarilici pod točno određenim kutovima obratka,……
Da bismo mogli tokariti kao tokarski nož koristi se glodalo u okretnoj jedinici.
Nakon aktiviranja glodala moramo pokrenuti glavno radno vreteno tokarilice.
To nam omogućuje NC naredba M03
Primjer:
S - broj okretaja glavnog radnog
……….
vretena tokarilice
M03 S100
……….
S = (1 - 400 min-1 )
M03
Slika 27
M04
Na slici 27 shematski je prikazan smjer rotacija glavnog radnog vretena.

Želimo li zaustaviti rotaciju moramo dati NC naredbu
M02 prestanak rotacija glavnog radnog vretena tokarilice
Primjer:
……….
M03 S100
……….
M02 ; prestanak vrtnje vratila tokarilice
……….

ZADATAK 54
Obodno potokarite prema nacrtu okrugli profil promjera 10 mm.

Varirajte brzinu posmaka od 12 do 0,5 mm/s.
Također mijenjajte brzinu okretanja glavnog vretena od 10 do 250 o/min.
Komentirajte razlike u dobivenim rezultatima obrade.
Dubina tokarenja je 1mm ( Z = -1 ).
Promjer glodala je 4 mm.
Φ8
50
60

predmet iz zadatka.
ZADATAK 55

Brzina posmaka je 1 mm/s.
Brzina okretanja glavnog vretena je200 o/min.
Dubina tokarenja je 0.5mm ( Z = -0,5 ).
Φ10
Φ7
Φ5
25
50
60

predmet iz zadatka.

CILJEVI :
Učenici će naučiti obodno tokariti


Mjere zaštite :

NC naredbe - M04
M04 rotacija glavnog radnog vretena tokarilice na lijevu stranu
Na tokarilici je moguće ostvariti rotaciju glavnog radnog vretena u oba pravca.

NC naredba M04 omogućuje vrtnju vretena u protivnom smjeru od naredbe M03.
Ovom naredbom omogućava se tokarenje desnog i lijevog uspona spirale tj.
koraka navoja.
Smjer rotacije je prikazan na slici 28.
M03
M04 Slika 28
Primjer:
……….
M04 S200 ; rotacija vretena u lijevo
……….
ZADATAK 56

Brzina posmaka je 10 mm/s. Tokarenje obavi dva puta ali:
a Brzina okretanja glavnog vretena je 10 o/min. Koristi M03
b Brzina okretanja glavnog vretena je 10 o/min. Koristi M04
Dubina tokarenja je 2 mm ( Z = -2 ).
Φ6
Φ10
50
60
Skicirajte putanju alata i napišite NC program

Komentirajte dobivene rezultate obrade.

ZADATAK 57

Brzina posmaka je 1.5 mm/s.
Φ10
Φ8
Φ9
Φ8
Φ4
30 30
65

predmet iz zadatka.
ZADATAK 58

Φ10
Φ6
Φ8,5
Φ7
Φ4
Φ4
10A 10
29 31
65

predmet iz zadatka.

ZADATAK 59

R3 R3 R3
Φ10
Φ4
15 15 15
60

predmet iz zadatka.
ZADATAK 60

R5
α150o
Φ10
Φ8
Φ6
15 15
45

predmet iz zadatka.

CILJEVI :
Učenici će vježbati NC naredbu M03
Učenici će vježbati NC naredbu M02


Mjere zaštite :

NC dopunski parametri naredbe kod tokarenja - Uxxx
Uxxx kutno pozicioniranje kod tokarenja
o
Na KOSY 2 tokarilici je moguće pozicioniranje obratka sa točnošću od 0,3 .
Ovim dopunskim parametrom omogućava se obrada samo dijela oboda
kod tokerenja - npr izrada utora, djelomično glodanje okruglih profila ili
izrada pravokutnih nastavaka (poligona P3, P4) na vratilima.
o
0
o
300
Vrijednosti kuta
o o
270 90
U - 1 = 0.3o
U - 10 = 3o
U - 100 = 30o
U - 1200 = 360o
180o
Slika 29
Primjer:
……….
G00 U1000 ; obradak će se zarotirati za 300o
……….
Dopunski parametar U je moguće kombinirati sa drugim parametrima pozicioniranja.
Primjer:
……….
G00 X20 U1000 ; obradak će se zarotirati za 300o uz pomak alata po osi X za 20 mm
……….
ili
……….
G01 Z-5 U1000 ; obradak će se zarotirati za 300o uz promjenu dubine obrade za 5 mm
……….

ZADATAK 61
Obodno iztokarite prema nacrtu okrugli profil promjera 10 mm.

U vratilu izradite utor za pero prema dimenzijama na nacrtu.
3 28 28 3 3
Φ7
Φ9
3
Φ5
Φ5
Φ7
12Aaaa 12
45 45
1 0 0

ZADATAK 62

U vratilu izradite utore prema dimenzijama na nacrtu.
2
Φ10
Φ9
Φ8
25
50 3


CILJEVI :
Učenici će naučiti korištenje dopunskog paramatra U
Učenici će vježbati NC naredbe za tokarenje (M03 i M02)


Mjere zaštite :

ZADATAK 63

Brzina okretanja glavnog vretena je 250 o/min.
Φ8
Φ10
Φ9
5
5
10A 10
25 25
60

ZADATAK 64

R2
Φ6
Φ10
Φ8
Φ9
Φ7
Φ8
Φ6
Φ4
10A 17 10
20 20 12
23
70


ZADATAK 65

R2
Φ10
Φ8
Φ9
Φ3
2 10 25
8 25
65

ZADATAK 66

R2 R2
Φ10
Φ6
R2
10 3 3 3 3
40


CILJEVI :
Učenici će vježbati rad sa dopunskim paramatrom U



Mjere zaštite :

ZADATAK 67
Izradite prema nacrtu okrugli profil promjera 10 mm.

Brzina posmaka je 0,5 mm/s.
Dubina tokarenja je 0.2 mm ( Z = -0,2 ).
Promjer glodala je 3 mm. Desni navoj narežite profilnim glodalom.
Φ10
Φ7
Φ5
M5
25
30
50

ZADATAK 68

Promjer glodala je 3 mm. Navoje narežite profilnim glodalom.
Φ10
Φ6
M8
Φ4
M6
27
3 30
55


ZADATAK 69

Promjer glodala je 3 mm. Lijevi i desni navoj narežite profilnim glodalom.
2
lijevi navoj desni navoj 2
R2
3
3
3 3
10 2 16 10 Φ4
13 18 2 13 M5
25 15 Φ7
47 35 Φ8
1 0 0 Φ9

ZADATAK 70

Promjer glodala je 2 mm. Navoj narežite profilnim glodalom.
R2
α150o
R5
A 5 2 3 2


CILJEVI :
Učenici će koristiti NC G i M naredbe
Učenici će naučiti izrađivati desni navoj
Učenici će naučiti izrađivati lijevi navoj


Mjere zaštite :



CILJEVI :


Mjere zaštite :


Kom. Naziv dijela Materijal Pozicija Dimenzije
Mjerilo: Zadao Datum
I. TEHNIČKA ŠKOLA
Zadatak broj NC program glodanja Ime i prezime
ZAGREB
Klaićeva 7 Stranica Razred
Zadatak broj: I. TEHNIČKA ŠKOLA, Zagreb, Klaićeva 7 Datum:
Stranica broj: Razred

NC - program glodalice
Program Formular za ucrtavanje plana stezanja Ime i prezime
Alat: Materijal: Naziv dijela

Nacrt: Dimenzije obratka:
Skica plana stezanja obratka
R.br.: Radna operacija Referentne točke Napomena:

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
Zadatak broj: I. TEHNIČKA ŠKOLA, Zagreb, Klaićeva 7 Datum:
Stranica broj: Razred

NC - program glodalice
Program Formular za unos redoslijeda operacija Ime i prezime
Alat: Materijal: Naziv dijela

Nacrt: Dimenzije obratka:
Skica putanje alata:
R.br.: Radna operacija Alat: Napomena:

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
I. TEHNIČKA ŠKOLA Zagreb, Klaićeva 7 NUMERIČKO UPRAVLJANJE Programski list
Kretanje Pod Strojne Koordinate ili parametri Brzina Kretanje Alat Doderni parametri Po unosu
alata program funkcije pomaka tokarenja 0 do 10
G M X Y Z I J K F U T D B H S W P bodova
Zadatak broj: Program: Datum: Ime i prezime: Ispitivač: Slade Ivo Rezultat :
Stranica : List Razred: Datum: Ocjena:

Alatni Strojevi NC - CNC

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Alatni Strojevi NC - CNC

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

I.

Programski upravljivi alatni strojevi

Obrada podataka kod numeričkog upravljanja

Programiranje NC alatnih strojeva prema DIN 66025 standardu

Numerički alatni stroj KOSY 2

I. TEHNIČKA ŠKOLA - ZAGREB, Klaićeva 7 Slade Ivo, dipl. inž stroj.

ALATNI STROJEVI - Numeričko upravljanje Sadržaj

I. TEHNIČKA ŠKOLA - ZAGREB, Klaićeva 7 Slade Ivo, dipl. inž stroj.

ALATNI STROJEVI - Numeričko upravljanje Sadržaj

I. TEHNIČKA ŠKOLA - ZAGREB, Klaićeva 7 Slade Ivo, dipl. inž stroj.

ALATNI STROJEVI - Numeričko upravljanje Sadržaj

I. TEHNIČKA ŠKOLA - ZAGREB, Klaićeva 7 Slade Ivo, dipl. inž stroj.

Proizvodnja alatnim strojem ima zadaću da proizvodi točnije, preciznije, ekonomičnije

Razlika u posluživanju i načinu rada između klasičnog, ručno upravljanog alatnog

Ručno upravljan alatni stroj Programski upravljan alatni stroj

Radnik - tokar Programske

Alatni stroj sa Alatni stroj sa

Alatni stroj - ručno upravljan

Alatni stroj - programski upravljan

I. TEHNIČKA ŠKOLA - ZAGREB, Klaićeva 7 Slade Ivo, dipl. inž stroj.

Programski upravljani alatni strojevi

Nakadašnji programski upravljani alatni strojevi su bili, uglavnom, sa mehaničkim

Današnji programski upravljani alatni strojevi se sve više izrađuju sa numeričkim

Mehanički upravljani alatni strojevi

Shematski prikaz mehaničkog upravljanja Krivuljna ploča

Rotacijom krivuljne ploče u pravcu kazaljke

Numerički upravljani alatni strojevi

Numeričko upravljanje se temelji na unosu brojeva.

Početna točka Krajnja točka Način rada je shematski objašnjen putom

Numeričko upravljanje je upravljanje koje "razumije" brojeve.

I. TEHNIČKA ŠKOLA - ZAGREB, Klaićeva 7 Slade Ivo, dipl. inž stroj.

ALATNI STROJEVI - Numeričko upravljanje UVOD

- svaki korak je unaprijed planiran i napisan

Prednosti numerički upravljanih alatnih strojeva

- jednolika kvaliteta proizvodnje

NC - CNC - DNC - NC-CAD

NC Numerical Control - numeričko upravljanje

CNC Computerized Numerical Control - numeričko upravljanje pomoću

DNC Direct Numerical Control - direktno numeričko upravljanje pomoću

NC-CAD Numerical Control - Computer Aided Designing - numeričko upravljanje

CIM Computer Integrated Manufacturing - računalom upravljana proizvodnja

Naredbe kod NC, CNC ili DNC strojeva su istovjetne.

I. TEHNIČKA ŠKOLA - ZAGREB, Klaićeva 7 Slade Ivo, dipl. inž stroj.

ALATNI STROJEVI - Numeričko upravljanje UVOD

Pravokutni koordinatni sustav

Kod alatnih strojeva je putanja alata i obratka postavljena u takav pravokutni

Kod gibanja alata pravac gibanja i smjer koordinata su izjednačeni.

Pravilo desne ruke:

I. TEHNIČKA ŠKOLA - ZAGREB, Klaićeva 7 Slade Ivo, dipl. inž stroj.

ALATNI STROJEVI - Numeričko upravljanje UVOD

Primjenjuje se uglavnom kod: preša (štanci), strojeva za točkasto zavarivanje,

Alat nije za vrijeme puta u zahvatu

Ovo upravljanje dozvoljava obradu

Primjenjuje se uglavnom kod: glodalica, jednostavnijih tokarilica, blanjalica.

Dozvoljena je obrada za vrijeme puta alata.

Na slici 8 je prikazan put paralelan sa osi X.

Upravljanje po pravcu dozvoljava obradu

Primjenjuje se uglavnom kod: glodalica, tokarilica za složene oblike, plinskog rezanja

Upravljanje po krivulji dozvoljava

I. TEHNIČKA ŠKOLA - ZAGREB, Klaićeva 7 Slade Ivo, dipl. inž stroj.

ALATNI STROJEVI - Numeričko upravljanje UVOD

Kod indirektnog mjerenja udaljenost će se

Kod direktnog mjerenja vrijednost