Vjesnik DARI, Br. 57-58, 2016

VJESNIK
Drž a vnog a rhiv a u R ije c i

Svezak LVII/LVIII
U ovom broju:
Bibliografija Vjesnika Državnog arhiva u Rijeci 1989. – 2014.

(Sv. XXXI-LV/LVI)
391
DRŽAVNI
ARHIV
U RIJECI
Tiskanje ovoga sveska „Vjesnika“ omogućili su:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Primorsko-goranska županija
VJESNIK DRŽAVNOG ARHIVA U RIJECI
Svezak 57/58
Urednički odbor:
dr. sc. Željko Bartulović, Goran Crnković, dr. sc. Irvin Lukežić, dr. sc. Nana
Palinić, Ivan Peranić, Mladen Urem, dr. sc. Franjo Velčić, Boris Zakošek
Glavni i odgovorni urednik:

Goran Crnković
Tajnik:
Mladen Urem
Likovni i tehnički urednik:

Branko Lenić
Prevoditeljica sažetaka na engleski jezik:

Denisse Mandekić
Lektor:
Mladen Urem
Korektura:
Djelatnici arhiva
UDK 930.25(093.2) ISSN 1331-5137
DRŽAVNI
ARHIV
U RIJECI
VJESNIK
DRŽAVNOG ARHIVA U RIJECI
Svezak LVII/LVIII
Vjesn. Drž. arh. Rij. Sv. LVII/LVIIII Str. 1-390 Rijeka, svibanj 2016.
Goran Crnković
Uvodna riječ
Novi Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci broj LVII/LVIII za 2016. godinu

podastiremo široj arhivističkoj, znanstvenoj i kulturnoj javnosti sa zadovoljstvom i
ponosom. Razlog je taj što on nije jedan od redovnih, već se radi o dvobroju s nizom
priloga koji su dugo nastajali i koji su rezultat višegodišnjih nastojanja naše ustanove
da se predstave značajne teme iz hrvatske i riječke povijesti istovremeno šireg,
europskog značenja, odnosno s utjecajem na puno širi prostor od našeg domovinskog.
Tu prvenstveno ističemo radove Jelene Poláček Gajer: Pismo Antuna Vrančića i
Franje Zaya kralju Ferdinandu o prilikama u Osmanskom carstvu u prosincu 1553.
godine, kao i dva rada Luke Vukušića: Junaštvo Nikole Babonića u bitki kod Posade
1330. godine i Povelja Marije Terezije od 23. travnja 1779. kojom se Rijeci potvrđuju
njezina prava i povlastice te priznaje status posebnog, odijeljenog tijela (corpus
separatum). Posebno je značajan prilog o Corpusu separatumu jer predstavlja prvi
integralni prijevod na hrvatski jezik s bibliografijom i komentarima koji su nužni za
razumijevanje povijesnog konteksta u kojem je nastala povelja Marije Terezije 1779.
godine. Pored navedenih tekstova, želimo predstaviti stručne i znanstvene radove
vezane za našu ustanovu, odnosno njezin djelokrug rada. Tu valja navesti radove
sljedećih autora: Zoran Stanković, Ante Ljubičić i Julije Crnković: Zaštita arhivskog
i registraturnog gradiva u pismohrani I. kategorije, primjer dobre prakse, Denis
Rukavina: Narodni odbor kotara Senj HR-DARI-SCSE-7 (1945. - 1955.), Simonné
Pallós Piroska: Profesori znanstvenici u Rijeci – Sándor Kőrösi i Aleksandra Frković:
Djelovanje primalja i liječnika u župi Grižane slijedom matičnih knjiga rođenih od
1858. do 1907. godine. Donosimo također i prikaz knjige Slavena Bertoše, Migracije
prema Puli. Primjer austrijske Istre u Novom vijeku autorice Morane Zafred tiskan
pod naslovom Vrijedan prilog povijesti Istre i Pule, te radove Članci o istaknutim
guvernerima i namjesnicima u Dalmaciji autora Ivana Pederina i Arhivsko gradivo
iz razdoblja Mletačke uprave u Kvarneru i Istri koje se čuva u Državnom arhivu u
Rijeci autora Sandra Poropata.
Posebno vrijedan doprinos novog dvobroja Vjesnika je taj što je u njemu
objavljena bibliografija Vjesnika od 1989. do 2014. godine, tiskana u tekstu
Bibliografija Vjesnika Državnog arhiva u Rijeci 1989. – 2014. (Sv. XXXI-LV/
LVI) autorice Milke Šuprahe Perišić, a koja je potrebna u svakodnevnom radu s
5
korisnicima od kojih jedan veći dio vrlo često koristi znanstvene i stručne radove
koje objavljujemo u kontinuitetu od prvog broja Vjesnika tiskanog 1953. godine.
Prvi dio bibliografije našeg Vjesnika (tiskan u Vjesniku XXXI, 1989. godine) od
broja I. do broja XXX. napravila je naša cijenjena kolegica, viša knjižničarka u
Državnom arhivu u Pazinu, Mladenka Hammer. Interesantno je napomenuti kako
je Vjesnik naše ustanove od broja X./1964-65. do broja XXXI./1989. izlazio kao
Vjesnik Državnih arhiva u Rijeci i Pazinu, da bi se nakon toga vratio svom prvotnom
nazivu Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci a također je Državni arhiv u Pazinu počeo
objavljivati svoje zasebno arhivsko glasilo, Vjesnik istarskog arhiva (VIA). Ove
bibliografije dviju autorica, Mladenke Hammer (Vjesnik XXXI, 1989.) i Milke
Šupraha Perišić (Vjesnik LVII-LVIII, 2016.), sada čine jednu cjelinu koja prikazuje
ukupno djelovanje i opseg raznolikih interesa suradničkog kruga našeg glasila. Stoga,
ovom bibliografijom neformalno obilježavamo 60. obljetnicu izlaženja časopisa, što
je već duga tradicija izlaženja, na našim prostorima zaista značajan i bitan jubilej. Uz
navedenu bibliografiju objavljujemo i pregled serije Posebnih izdanja DARI, koja je
pokrenuta 1968. godine a tiskana je u radu Državni arhiv u Rijeci – brojevi Vjesnika
i posebna izdanja koja su realizirana, autora Mladena Urema.
Posljednji podjeljak našeg Vjesnika u rubrici In memoriam donosi sjećanje
arhivske savjetnice Zorice Manojlović i moje osobno na dragog prijatelja našeg
arhiva i kolegu dr. Sándora Bőszea (1957.-2014.), ravnatelja Županijskog arhiva
u Kaposváru, neumornog djelatnika na polju arhivistike s kojim smo dugo godina
plodno surađivali kao dvije arhivske ustanove. Rezultati naše suradnje odjeknuli su
diljem Mađarske i naše domovine Hrvatske. Njegov rad, prijateljstvo i nepresušni
entuzijazam uvijek ćemo zadržati u sjećanju, a temelji suradnje koje je on potaknuo
ostati će kao trajni zalog naših budućih projekata između dva arhiva.
Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci kroči sedmim desetljećem svoga postojanja,
vjerujemo kako će ovaj dvobroj biti poticaj našoj zajednici kako društvenoj tako
kulturnoj i znanstvenoj da ovoj publikaciji udahnu još više života i prostora za
slobodan rast i razvoj.
6
KAZALO
ČLANCI I RASPRAVE
Luka Vukušić
Povelja Marije Terezije od 23. travnja 1779. kojom se Rijeci potvrđuju njezina
prava i povlastice te priznaje status posebnog, odijeljenog tijela
(corpus separatum)..................................................................................................11
Luka Vukušić
Junaštvo Nikole Babonića u bitki kod Posade 1330. godine.............................. 49
Ivan Pederin
Članci o istaknutim guvernerima i namjesnicima u Dalmaciji......................... 57
Simonné Pallós Piroska

Profesori znanstvenici u Rijeci - Sándor Kőrösi................................................. 75
Aleksandra Frković
Djelovanje primalja i liječnika u župi Grižane slijedom matičnih knjiga
rođenih od 1858. do 1907. godine......................................................................... 83
INVENTARI I REGESTE
Zoran Stanković, Ante Ljubičić, Julije Crnković

Pismohrana Grada Krka – Zaštita arhivskog i registraturnog gradiva u
pismohrani I. kategorije – primjer dobre prakse ............................................ 129
Denis Rukavina
Narodni odbor kotara Senj HR-DARI-SCSE-7 (1945. - 1955.)....................... 213
GRADIVO
Jelena Poláček Gajer

Pismo Antuna Vrančića i Franje Zaya kralju Ferdinandu o prilikama
u Osmanskom carstvu u prosincu 1553. godine................................................ 273
7
OSVRTI I PRIKAZI
Sandro Poropat
Arhivsko gradivo iz razdoblja Mletačke uprave u Kvarneru i Istri koje se
čuva u Državnom arhivu u Rijeci....................................................................... 291
Morena Zafred
Vrijedan prilog povijesti Istre i Pule.................................................................. 295
BIBLIOGRAFIJA VJESNIKA DRŽAVNOG ARHIVA U RIJECI
Milka Šupraha Perišić

Bibliografija Vjesnika Državnog arhiva u Rijeci 1989. – 2014. (Sv. XXXI-LV/
LVI)....................................................................................................................... 301
Mladen Urem
Državni arhiv u Rijeci – brojevi Vjesnika i posebna izdanja koja su realizirana
............................................................................................................................... 369
IN MEMORIAM
Zorica Manojlović, Goran Crnković: In memoriam Dr. Sándor Bősze

(7. svibnja 1957. - 15. listopada 2014.) .............................................................. 379
8
ČLANCI I RASPRAVE
LUKA VUKUŠIĆ
Povelja Marije Terezije od 23. travnja 1779. kojom se Rijeci potvrđuju njezina prava i povlastice te
priznaje status posebnog, odijeljenog tijela (corpus separatum)
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
Luka Vukušić Prethodno priopćenje

Matica hrvatska UDK 94(497.5 Rijeka)”1779”
Zagreb 342(436)(091)”17”
POVELJA MARIJE TEREZIJE OD 23. TRAVNJA 1779.

KOJOM SE RIJECI POTVRĐUJU NJEZINA PRAVA I
POVLASTICE
TE PRIZNAJE STATUS POSEBNOG, ODIJELJENOG TIJELA
(CORPUS SEPARATUM)
U Državnom arhivu u Rijeci pod signaturom HR-DARI-273-1-21 čuva se za
povijest grada Rijeke značajna povelja Marije Terezije izdana 1779. godine u Beču.
Njom je naime Rijeci potvrđen status posebnog, odijeljenog tijela (corpus separa-
tum) u okviru Kraljevine Hrvatske, a samim time i u okviru Zemalja Ugarske Krune,
u koje je Kraljevina Hrvatska tada spadala.
Na važnost povelje upućuje i njezin fizički izgled. Radi se naime o perga-
mentnom kodeksu od 12 listova (veličina: 340 x 260 x 13 mm) u crvenim kožnim
koricama ukrašenim zlatotiskom, kojem je pridružen carski okrugli voštani viseći
pečat u drvenoj kutiji (promjer 14 cm). Latinski je tekst kodeksa ispisan svečanom
humanistikom tipičnom za carska rješenja toga doba.
Sa željom da sadržaj povelje bude jasan i dostupan svima koje zanima riječka
povijest, odlučili smo ispravu u cijelosti prevesti na hrvatski jezik te prijevod popra-
titi kratkim uvodnim tekstom i bilješkama.
Nakon više od tri stoljeća koja je Rijeka provela u administrativnom okviru
austrijskih nasljednih zemalja,1 1776. godine nastupaju važne promjene u njezinu
državnopravnom statusu.2 Dvorskim reskriptom od 14. veljače 1776. kraljica Marija
Terezija „obalni grad Rijeku s njegovim teritorijem pripaja Kraljevini Hrvatskoj.
1 Rijeka dolazi u posjed Habsburgovaca 1466. godine.

2 Uvodni tekst i bilješke ovoga rada komponirani su uglavnom prema: Hodimir Sirotković, „Stavovi
Franje Račkoga prema riječkom pitanju“, u: Zbornik Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, sv. 9/1979, str. 227-242; Franjo Rački, Rieka prama
Hrvatskoj, Zagreb 1867.
11
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
Stoga će ubuduće nadzor i upravu nad njime vršiti jedino Ugarska dvorska kancela-
rija preko Hrvatskog kraljevskog vijeća.“3
Uslijedio je niz rješenja kojima se uređuje novi državnopravni položaj grada
Rijeke koji je tada preko Hrvatske ušao i u sustav Zemalja Ugarske Krune.
Rijeka dakle ulazi u sastav novoosnovane Severinske županije (1778) koja se
protezala od rijeke Kupe do mora. Umjesto dotadašnjeg carskog namjesnika, riječkom
gradskom vijeću predsjeda guverner, čije zaključke odobrava Hrvatsko kraljevsko
vijeće, a u sudskom pogledu Rijeka dolazi pod jurisdikciju Banskog stola u Zagrebu.
Budući da su se glede praktičke provedbe reskripta o reinkorporaciji Rijeke
Hrvatskoj pojavila razna pitanja o opsegu autonomnog poslovanja riječke gradske
uprave i njezinih financija, Marija Terezija 23. travnja 1779. u Beču izdaje novi re-
skript, kojim je dovršeno unutarnje uređenje grada Rijeke, a zatim, prema tekstu tog
reskripta,4 i povelju koja nosi isti datum iako je, zapravo, izdana nekoliko mjeseci
nakon reskripta.5
Međutim ni povelja ni reskript od 23. travnja 1779. nisu dali konačan odgovor
na „riječko pitanje“. Naprotiv, nejasna stilizacija povelje mađarskim je političarima
poslužila kao osnova za tvrdnje da je Rijeka izdvojena iz državnog okvira Hrvatske
i priznata kao posebno državnopravno područje (corpus separatum) izravno podvrg-
nuto ugarskoj vladi.6
Sama je povelja koncipirana tako da iza intitulacije i uvoda, u kojem se ističe
važnost „pravilno uređene trgovine“ za dobrobit Kraljevine odnosno njezinih sta-
novnika, slijedi kraljičina odluka da se grad Rijeka „proglasi slobodnim trgovačkim
gradom“. Potom se navode četiri točke označene rednim brojevima: prvom se točkom
potvrđuje da se „trgovački grad Rijeka svetog Vida sa svojim kotarom i nadalje smatra
kao odijeljeno, svetoj kruni Kraljevine Ugarske pridruženo tijelo“; druga točka govori
3 Usp. Radojica F. Barbalić, „Brodarstvo Rijeke kroz vjekove“, u: Rijeka (zbornik), Zagreb 1953, str.
88. Citirano u: Hodimir Sirotković, nav. rad, str. 228.
4 Povelja od riječi do riječi sadržava glavne točke kraljevskog reskripta, koji je pak dijelom pisan na
temelju prijedloga kraljevskog povjerenstva i Hrvatskog kraljevskog vijeća.
5 Da je povelja izdana nekoliko mjeseci kasnije dokazuje dio koji spominje ukidanje Hrvatskog
kraljevskog vijeća, ukinutog 30. srpnja 1779. Povelja je dakle izdana nakon tog datuma, no nosi datum
23. travnja 1779. jer se osniva na spomenutom reskriptu izdanom tog datuma, u kojem se i obećava
njezino izdavanje. (Usp. Franjo Rački, nav. dj., str. 62.)
6 Mađari su, uglavnom opravdano, računali na podršku riječkog gradskog patricijata i trgovačkog
sloja koji se nadao da će Rijeka za razvitak svoje luke i trgovine imati mnogo više koristi od bogate
Mađarske nego od siromašne i privredno nerazvijene Hrvatske. Kad je plan o podčinjenju Rijeke
ugarskoj upravi nepunih stotinu godina kasnije konačno i ostvaren, bilo je to uz pomoć famozne
„Riječke krpice“, sastavljene 1868. godine baš prema prvoj točki povelje od 23. travnja 1779. (Usp.
Hodimir Sirotković, nav. rad, str. 233.)
12
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
o riječkim gradskim propisima (statutima); treća o gradskom vijeću i upravljanju grad-

skim dohocima; četvrta o plemstvu gradskih vijećnika odnosno patricija. Povelja je
zaključena datacijom te navođenjem obnašatelja važnijih crkvenih i svjetovnih funk-
cija u Kraljevini Ugarskoj u vrijeme njezina izdavanja.
IZVORAN LATINSKI TEKST POVELJE:
[1] NOS MARIA THERESIA [2] DIVINA favente clementia Romanorum

imperat300
Hungariae, Bohemiae, Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae, Lodomeriae,
Gallitiae, Bosniae, Serviae, Cumaniae et Bulgariae regina apostolica; archi-dux
[3] AUSTRIAE, dux Burgundiae, Styriae, Carinthiae et Carnioliae, magna
princeps Transylvaniae, marchio Moraviae, dux Brabantiae, Limburgiae, Lu-
cemburgae, Geldriae, Würtembergae, Su[4]perioris et Inferioris Silesiae, Medi-
olani, Mantuae, Parmae, Placentiae et Gvastallae, Auschviczii et Zatori, prin-
ceps Sveviae, comes Habspurgi, Flandriae, Tyrolis, Hannoniae, Kyburgi, Gori-
tiae et Gradiscae, marchio Sacri Romani Imperii, Burgoviae, Superioris et In-
ferioris Lusatiae, comes Namurci, domina Marchiae Sclavonicae et Mechliniae,
vidua Lotharingiae et Barri, magna dux Hetruriae et caetera. Memoriae com-
mendamus tenore praesentium significantes quibus expedit universis: quod Nos
quantum ex recte coordinato commercio in quamvis rempublicam promanet com-
modi, quantum solidae utilitatis, attentiori mente recolentes, omniumque illorum
fructuum et emolumentorum, quae non in publicum Regni modo et provinciae cuius
piam in concreto, verum singulos etiam cives in particulari exinde redundare consue-
verunt, clementer consciae; pro ea qua in quaevis subiectorum Nobis fidelium popu-
lorum vel minimi nominis commoda nullo non tem[5]pore vigilamus et intentae su-
mus materna cura et sollicitudine alias inter innumeras ab aditi felicis regiminis
Nostri temporibus in salutem et commune bonum Regni etiam Hungariae, regnorum
et provinciarum ad idem spectantium factas constitutiones commercio quoque Hun-
garico, quod angustis admodum adusque limitibus circumscriptum fuerat, quodve
unicum pene ad complementum utilitatis et ornamenti Regni huius omnis generis ad
sustentandam vitam necessariis productis mira soli felicitate naturaeque benignitate
13
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
abundanter dotati requiri videbatur. Portubus maritimis littoralique, quod modica

temporis intercapedine Austriaci nomine veniebat, vetusto nihilominus [6] iure eo
pertinebat, novissime reapplicitis, atque urbe quoque hac portuque Fluminensi ei-
dem in singularem benevolentiae et clementiae Nostrae tesseram incorporatis, no-
vam dare formam, eaque sub principium statim, quibus florentissimi condam, quod
priscis etiam temporibus viguisse e publicis hanc in rem constitutionibus histori-
corumque tam domesticorum quam et extraneorum fide indubium est, commercii
moles tuto superinduci et postliminio quasi restaurari queat, iacere fundamenta,
atque sic perpetuum materni in percharam Nobis gentem Hungaram affectus et pro-
pensionis testimonium ac argumentum dare benigne decreverimus. Videre Nobis
iam videmur [7] uberrimos, quos ex salutari hocce instituto iure optimo sperare licet,
fructus; domesticis, quibus Regno huic e singulari Authoris naturae benignitate abu-
ndare datum est, naturae donis onustae naves exteris in oris et portubus hospites,
quin ignotae prorsus hactenus, familiares brevi versabuntur, receptisve pro his alie-
nis, quorum defectus est, naturae productis, aut arte manuque factis quae non conte-
mnendis pecuniarum summis steterunt hactenus, refertae in propria a suis anhelatae
revertentur domesticamque in his penuriam sublevabunt, ditabuntur paucum post
tempus quaevis Regni partes illato partim extraneo, plus adhuc domesti[8]co, cuius
vis ingens quottannis e terrae visceribus eruitur, aere, intra ambitum provinciarum
conservato, facilior vitae non modo sustentandae, sed et commode agendae modus
unicuique civium suppeditabitur, habitantium inde in dies magis acuetur industria,
deserta incolis replebuntur, iustaque aeris circulatione omnes illae etiam quae ad
interitum fere spectabant Regni partes novo quasi spiritu renascentur. Atque hinc est:
quod non ignarae quantum ad evehendam in provincia quapiam commercii rem pro-
curandumque eiusdem solidum incrementum oportune locatae in medio eiusdem
commerciales civitates conferre consueverint; nil ut eorum, quae ad obtinendum
hunc quem Nobis praestitui[9]mus scopum pertinere videbantur, desiderari queant:
ad harum etiam errectionem et constabilitionem animum adiecerimus. Quo consilio
continui fidelitatis ac devotionis, qua Maiestati Nostrae augustissimisque decessori-
bus Nostris gloriosae reminiscentiae urbs haec Fluminensis sancti Viti indesinenter
probavit, studii, utilium porro ac pergratorum, quae diversis occasionibus laudabili
prorsus zelo exhibuit, ac deinceps quoque (uti Nobis de ipsa benigne pollicemur)
exhibitura est, servitiorum clementer memores eandem alias inter deligere, ac in li-
berum commercialem locum et civitatem e peculiari Nostra gratia et clementia cae-
sareo-regia creare, ac omnibus illis privilegiis, immunitatibus, liber[10]tatibus et
praerogativis, quibus locum et communitatem quampiam commercialem ex ipsa
14
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
constabiliendi provehendique commercii ratione respectu in[ductionis] et eductionis

mercium, celeris medio campsorialis iudicii in liquidis debitis iustitiae administrati-
onis aliorumque id generis provisam esse oportet, ornare condecorareque clementer
constituimus. Ad cuius benignae intentionis Nostrae effectum eo securius certiusve
obtinendum benigne insuper annuimus. Ut primo urbs haec commercialis Flumi-
nensis sancti Viti cum districtu suo tanquam separatum Sacrae Regni Hungariae
Coronae adnexum corpus porro quoque consideretur, atque ita in omnibus tractetur,
neque cum alio Buc[11]carano, velut ad Regnum Croatiae ab incunabulis ipsis perti-
nente, districtu ulla ratione commisceatur. Exbibita porro secundo per eandem statu-
ta, cuius generis cuilibet in Regno Hungariae existenti iurisdictioni pro eo, ac nonu-
lla ad meliorem internam regulationem suam, utilioremve ac faciliorem publicorum
etiam negotiorum in medio sui administrationem necessaria aut non parum proficua
existimantur, stabilire, ita tamen ne publicis per hoc Regni constitutionibus quaqua
ratione derogetur, integrum est, in quantum circumstantiis et systemati moderno
congruunt, benigne equidem confirmamus. Cum nihilominus complura systemati
Regni Hungariae regnorumque et provinciarum eo [12] pertinentium minus conve-
nire dignoscerentur: ex eo memorata statuta per ordinandam eatenus specialem de-
putationem minutim excuti, rationibus moderni temporis accomodari, taliterque su-
binde noviter elaborata et in ordinem redacta, altissimae ratificationi Nostrae subster-
ni clementer volumus. Annuentes tertio: ut restabilita per Nos in publico-politicis et
oeconomicis consilii seu senatus urbis activitate, illud immediatam proventuum
etiam civitatis medio camerarii sui, qui usus reliqua etiam in Hungariae Regni parte
respectu liberarum regiarumque, ac montanarum civitatum obtinet, habeat admini-
strationem; formatae nihilominus rationes super [13] perceptis et erogatis summis
pecuniariis, dissoluto novissime e benigne Nobis visis rationum momentis eo, quod
in Regnis Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae ad pertractationem quorumvis praedicta
Regna respicientium negotiorum publico-politicorum, contributionalium et oecono-
mico-militarium ante aliquot annos errectum ac constitutum fuerat, Consilio, ope
Regii Locumtenentialis Consilii Hungarici demisse Nobis submittentur. Ad conte-
standam denique, quarto, singularem Nostram, qua erga Urbem hanc ferimur, pro-
pensionem, benignum in id etiam assensum Nostrum praebemus, ut confirmato con-
silii maioris et minoris systemate, [14] familiae consiliariorum seu patritiorum ultro
etiam patricium politici huius corporis honorem et distinctionem teneant. Caeterum
autem praescriptae de lege nobilitatem Regni Hungariae consequendi viae iisdem in
patulo maneant. Et quemadmodum urbem hanc Fluminensem sancti Viti ex hoc
cumprimis articulo, tum vero ex praemissis omnibus insignem clementiam et pro-
15
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
pensionem Nostram, qua eam complectimur, agnituram esse nullae dubitamus: ita
eandem collatum sibi virtute praesentis privilegii Nostri beneficium et non vulgarem
gratiam eo, quo par est, cultu et veneratione su[s]cepturam, ac de Maiestate Nostra,
hae[15]redibusque et successoribus Nostris, legitimis videlicet Hungariae regibus,
omni fide, constantia et fidelitate iugiter promereri adnisuram esse plene confidimus.
Quare et Nos cuncta, quae praemissa sunt, benigne confirmamus denuo roboramus
que et adprobamus huius Nostri secreto maiori sigillo Nostro, quo ut regina Hunga-
riae utimur, impendenti communiti diplomatis vigore et testimonio. Datum per ma-
nus fidelis Nostri Nobis sincere dilecti spectabilis ac magnifici comitis Francisci
Eszterházy de Galantha, perpetui comitis in Frakno, Aurei velleris et una insignis
Ordinis sancti Stephani regis apostolici Magnae crucis [16] equitis, camerarii, consi-
liarii Nostri actualis intimi, comitatus Mossoniensis supremi comitis, Curiae Nostrae
Regiae per Hungariam magistri, et per antelatum Regnum Nostrum Hungariae Aulae
prout et dicti Ordinis sancti Stephani cancellarii, in archi-ducali civitate Nostra
Vienna Austriae, die vigesima tertia mensis Aprilis anno Domini millesimo septin-
gentesimo septuagesimo nono. Regnorum Nostrorum Hungariae, Bohemiae et re-
liquorum anno trigesimo nono. Reverendissimis, illustrissimis, reverendis item ac
venerabilibus in Christo patribus [et] [17] dominis Iosepho e comitibus de Batthyán,
perpetuo in Nemethuivár, Sacrae Romanae Ecclesiae cardinale et Sacri Romani Im-
perii principe, Strigoniensis, Adamo libero barone Patachich de Zaiezda, Colocensis
et Bacsiensis ecclesiarum canonice unitarum metropolitanarum, archiepiscopis; co-
mite Francisco Zichy de Vásonkő Iaurinensis; comite Carolo Eszterházy de Galan
tha Agriensis; Christophoro e comitibus Migázzi de Waal et Sonnenthurn Sacrae
Romanae Ecclesiae cardinale principe Sacri Romani Imperii administratore Vacien-
sis; Iosepho Gallyuff Zagrabiensis; Ioanne Baptista Caballini de Szlav[18]nigrad
Segniensis et Modrusiensis seu Corbaviensis; Mathaeo Francisco Kerticza Bosnen-
sis seu Diakoviensis et Syrmiensis; comite Ladislao Kollonich de Kollegrad Tran-
sylvaniensis; Carolo Szalbek Scepusiensis; comite Francisco Berchtold libero ba-
rone ab Ungerschitz Neosoliensis; comite Antonio de Réva Rosnaviensis; Iosepho
Baizáth Veszprimiensis; Ioanne Szily Sabariensis; Ignatio Nagy de Sellye Alba-Re-
galensis; Emerico Kristovics Csanadiensis (sedibus Magno-Varadiensi, Nittriensi et
Quinque-Ecclesiensi vacantibus); Antonio Zlatarich Belegradiensis; Stephano Nico-
lao Iaklin [19] de Elephant electo Almisiensis; comite Sigismundo Keglevich de
Buzin electo Makariensis, Ladislao Kovács electo Scardonensis; Raphaele Szent
Iványi electo Arbensis; Ioanne Lukácsy electo Rosonensis; Stephano Bartha electo
Noviensis; Emerico Okolicsányi de eadem electo Ansariensis; Georgio Nunkovics
16
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
electo Serbiensis; Iosepho Petheő electo Drivestiensis; Ioanne Feja electo Scutarien-
sis; Emerico libero barone Perényi electo Bacensis; ecclesiarum episcopis ecclesias
Dei feliciter gubernatibus; serenissimo item duce domino Alberto regio [20] Polo-
niarum et Lithuaniae principe per Regnum Nostrum Hungariae locumtenente Nostro
regio; nec non spectabilibus ac magnificis comite Georgio Fekete de Galantha, iudi-
ce Curiae Nostrae Regiae; comite Francisco de Nádasd, perpetuo terrae Fogaras,
regnorum Nostrorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae bano; comite Adamo de
Batthyán tavernicorum; illustrissimo Sacri Romani Imperii principe Nicolao
Eszterházy de Galantha, nobilis turmae Nostrae praetoriae Hungaricae capitaneo;
antelato comite Francisco Eszterházy de praefata Galantha Curiae; comite Ioanne
Nepomuceno Csáky [21] de Keresztszegh agazonum; comite Ioanne Nepomuceno
Erdődy de Monyorokerék cubiculariorum; comite Antonio Károlyi de Nagy Károly
dapiferorum; comite Leopoldo Pálffy ab Erdőd ianitorum; comite Francisco Xaverio
Emerico Koller de Nagy Mánya pincernarum Nostrorum regalium per Hungariam
magistris; ac comite Ioanne Pálffy ab Erdőd comite Posoniense; caeterisque quam
plurimis saepefati Regni Nostri Hungariae comitatus tenentibus et honores.
Maria Theresia
manu propria
Comes Franciscus Eszterhazy
Franciscus Győry
manu propria
17
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
HRVATSKI PRIJEVOD POVELJE:
MI MARIJA TEREZIJA uz naklonost BOŽANSKE blagosti carica rim-

ska, udovica; Ugarske, Češke, Dalmacije, Hrvatske, Slavonije, Lodomerije,7 Ga-
licije, Bosne, Srbije, Kumanije i Bugarske kraljica apostolska; nadvojvotkinja
AUSTRIJSKA, vojvotkinja burgundska, štajerska, koruška i kranjska, velika
kneginja Transilvanije, markiza Moravske, vojvotkinja Brabanta, Limburga,
Luksemburga, Geldrije,8 Würtemberga, Gornje i Donje Šleske, Milána, Manto-
ve, Parme, Piacenze i Guastalle, Osvięcima i Zatora,9 kneginja Švapske, grofica
Habsburga, Flandrije, Tirola, Hennegana, Kiburga,10 Gorice i Gradiške, marki-
za Svetoga Rimskog Carstva, Burgaua,11 Gornje i Donje Lužice, grofica Na-
mura,12 gospodarica Slavonske marke i Mechelena,13 udovica Lotaringije i Barra,
velika vojvotkinja Toskane itd. Povjeravamo pamćenju sadržajem ove isprave na-
značujući svima kojih se to tiče da Mi, pažljivo promišljajući koliko pravilno uređena
trgovina svakoj državi donosi koristi, koliko sigurne dobiti, i blago svjesni svih onih
dobitaka i probitaka koji obično obogaćuju ne samo Kraljevinu općenito i svaku po-
krajinu konkretno, nego posljedično i pojedine građane ponaosob, u svako doba bdije
mo nad svime što je i od najmanje koristi vjernim Nam podložnim narodima, te smo,
između bezbroj drugih odluka donesenih od vremena kad smo započeli Našu sretnu
vladavinu na spas i opće dobro Kraljevine Ugarske i kraljevina i pokrajina koje se na
nju odnose, istom majčinskom brigom i pažnjom predani i ugarskoj trgovini, koja je u
sasvim uske granice bila svedena i koja je, činilo se, gotovo jedina nedostajala za is-
punjenje koristi i uresa ove kraljevine, obilno obdarene svakovrsnim nužnim proizvo-
dima za uzdržavanje života, zadivljujućom plodnošću tla i blagošću prirode. Morskim
lukama i primorju, koje je uz mali vremenski prekid14 nosilo ime Austrijskog [Carstva]
i koje mu je po ništa manje starom pravu pripadalo, nedavno ponovo pridruženima
7 Sjeverozapadna povijesna pokrajina u Ukrajini, istočno od Galicije. Latinizirani naziv Lodomeria

vjerojatno dolazi od naziva Vladimir (staroslavenska kneževina).
8 Grofovija Geldern na području današnje granice Nizozemske i Njemačke.
9 Poljski grad, smješten jugozapadno od Krakova.
10 Mjesto i grofovija na području današnjeg Ciriškoga kantona u Švicarskoj.
11 Burgau je stoljećima bila gornjoaustrijska grofovija (danas grad u Bavarskoj).
12 Pokrajina u valonskom dijelu Belgije.
13 Marka pod upravom markgrofa u Austrijskoj Nizozemskoj, danas grad i samouprava u flamanskom
dijelu Belgije (pokrajina Antwerpen).
14 Misli se na razdoblje nakon 1776. godine, odnosno nakon pripajanja Rijeke Kraljevini Hrvatskoj.
18
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
[Kraljevini Ugarskoj],15 te ovom gradu, kao i luci Riječkoj, po osobitom naputku

Naše dobrohotnosti i blagosti istoj [Kraljevini Ugarskoj] utjelovljenima, dobrostivo
odlučujemo dati novi oblik i pod njim odmah, prije svega, udariti temelje na kojima se
snaga nekadašnje sjajne trgovine, koja je nesumnjivo i u starim vremenima bila razvi-
jena, a čemu svjedoče državne odluke za to vezane i kako domaći tako i strani povje-
sničari,16 može sigurno podići i kao po pravu povratka ponovno uspostaviti, i tako za
sva vremena pružiti svjedočanstvo i dokaz majčinske ljubavi i naklonosti prema Nama
predragom ugarskom narodu. Čini Nam se da već gledamo najobilnije plodove, koji-
ma se po ovoj spasonosnoj uredbi s najvećim pravom dopušteno nadati; domaćim
darovima prirode, kojima je ova kraljevina po osobitoj dobrostivosti Tvorca prirode
obilno obdarena, natovarene lađe na inozemnim obalama i u lukama gdje su dosad bile
kao stranci, dapače sasvim nepoznate, kao domaće uskoro će se početi kretati i, bilo
primivši za svoju robu strane prirodne proizvode kojih je manjak, bilo umijećem i ru-
kom rađene proizvode koji su dosad koštali vrlo velike novčane iznose, vraćat će se u
vlastite luke toliko njima pune koliko olakšane za svoju robu, i umanjit će domaću
oskudicu u tome; obogatit će se poslije malo vremena svi krajevi Kraljevine zbog
unošenja dijelom stranog, a još više domaćeg novca, kojega svake godine neizmjerna
sila izlazi iz utrobe zemlje. I nakon što novac bude sačuvan u krugu pokrajina, svako-
me će građaninu biti lakše namaći sredstva ne samo za uzdržavanje života nego i za
njegovo udobno provođenje; nadalje, iz dana u dan oštrit će se marljivost stanovnika,
pusta će se mjesta naseljavati, i pravednim protokom novca svi oni krajevi Kraljevine,
koji su redovno gledali na propast, preporodit će se kao nekim novim duhom. Odatle
15 Prvi hrvatski profesionalni povjesničar Franjo Rački (Fužine, 1828. – Zagreb, 1894.) u djelu Rieka
prama Hrvatskoj, objavljenom 1867. godine, u kojem detaljno analizira dekrete Marije Terezije o Rijeci,
donesene u razdoblju od 1776. do 1779. godine, jasno ističući da se u svim odlukama, kraljevskim
reskriptima, u svim javnim ispravama toga doba izričito spominje činjenica utjelovljenja (inkorporacije)
Rijeke Kraljevini Hrvatskoj, posebno naglašava i da se, kad se na nekim mjestima u ispravama, kao što
je to i ovdje slučaj, govori o Ugarskoj ili Kraljevini Ugarskoj, pod tim izrazom razumijeva „Ugarska
Kruna“, pod koju je također spadala i čitava Hrvatska. (Usp. Franjo Rački, nav. dj., str. 63 i 65, Hodimir
Sirotković, nav. rad, str. 236.)
16 Habsburški car Karlo VI. patentom iz 1717. godine uveo je slobodnu plovidbu cijelim Jadranom,
a novim patentom iz 1719. proglasio je Trst i Rijeku slobodnim kraljevskim lukama dopuštajući
svakom trgovcu slobodnu trgovinu, čime je učinjen važan korak u unapređenju riječke trgovine sa
susjednim zemljama. Početkom 18. st. uspostavlja se i dobra cestovna veza s Trstom, a 1728. izgrađena
je Karolinška cesta, od Karlovca do Rijeke. Pojedine novoosnovane trgovačke kompanije pridonose
u drugoj polovici 18. st. bržem ekonomskom razvoju grada i unapređenju riječkog brodarstva. Dolazi
do priliva trgovaca iz Italije, Dubrovnika i habsburških zemalja. No iako se često ističe relativno velik
broj stranaca u Rijeci, on je prema broju Hrvata uvijek bio gotovo zanemariv. Tako je primjerice 1851.
prema službenom popisu u gradu Rijeci bilo popisano 12.598 stanovnika – među kojima 11.581 Hrvat,
691 Talijan, 76 Mađara, 88 Židova, 52 Nijemca i 110 stanovnika ostalih nacionalnosti. (Usp. R. F.
Barbalić, nav. rad, str. 94, Hodimir Sirotković, nav. rad, str. 228 i 237.)
19
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
slijedi da smo se, budući da dobro znamo koliko su za unapređivanje trgovine u svakoj
pokrajini i za brigu za njezin čvrst rast običavali pridonositi prikladno smješteni trgo-
vački gradovi u njihovu središtu – koji ništa ne mogu poželjeti više od onoga što, čini
se, vodi ispunjenju cilja koji smo si zadali – ustremili upravo na njihovo podizanje i
utvrđivanje. Budući da se blago sjećamo postojana truda u vjernosti i predanju, kojim
je ovaj grad Rijeka svetog Vida neprestano ugađao Našem Veličanstvu i Našim uzvi-
šenim prethodnicima slavnog sjećanja, te, nadalje, korisnih i predragih službi koje je
u različitim prilikama upravo s pohvalnom revnošću izvršio, a i ubuduće (kao što i Mi
njemu sa svoje strane dobrostivo obećavamo) ih namjerava izvršavati, blago smo od-
lučili između ostalih ga izabrati i po posebnoj Našoj carsko-kraljevskoj milosti i bla-
gosti proglasiti slobodnim trgovačkim mjestom i gradom, te ga ukrasiti i uresiti svim
onim privilegijama, ustupcima, slobodama i povlasticama, kojima svako trgovačko
mjesto i općina trebaju biti opskrbljeni iz samog razloga ojačavanja i unapređivanja
trgovine, a vezano za uvoz i izvoz robe, brzo upravljanje pravde posredstvom mjenič-
nog suda u tekućim dugovanjima i drugo tomu slično. Da bi se učinak te Naše dobro-
stive nakane što sigurnije i određenije ostvario, dobrostivo k tomu potvrđujemo: Kao
prvo, da se ovaj trgovački grad Rijeka svetog Vida sa svojim kotarom i nadalje17
smatra kao odijeljeno, svetoj kruni Kraljevine Ugarske pridruženo tijelo, i tako da se
u svemu tumači, te da se ni na koji način ne miješa s drugim, bakarskim, kotarom, kao
od prva početka na Kraljevinu Hrvatsku spadajućim.18 Zatim drugo, propise predane
17 Usp. Franjo Rački, Rieka prama Hrvatskoj, str. 59 i 60, gdje se tvrdi da izraz porro quoque
(„nadalje“) jasno pokazuje da riječka povelja od 23. travnja 1779. ništa nije promijenila u dotadašnjem
odnosu Rijeke prema Hrvatskoj: „Kao što dakle nije bila Rieka prije 23. travnja 1779. neposredno
Ugarskoj utjelovljena, tako jê nije ni ova povelja neposredno Ugarskoj utjelovila.“ Kada bi se izraz
„nadalje“ htjelo protumačiti u smislu Mađara, nastavlja Rački, trebalo bi dokazati da je Rijeka 1776.
godine neposredno utjelovljena Ugarskoj, te podčinjena u političko-ekonomskoj upravi ne Kraljevskom
dalmatinsko-hrvatsko-slavonskom vijeću, nego Ugarskom vijeću, odnosno ne Banskom stolu, nego
neposredno Kraljevskom stolu. No takvom se tumačenju protive kraljevski reskripti od god. 1776-
1779, kao i spisi riječkoga vijeća koji svjedoče da je Rijeka bila dio Kraljevine Hrvatske i Severinske
županije. S druge strane, naravno da ne bi bilo prvi put da se tekst neke isprave namjerno ostavlja
nedorečenim radi kasnijih lakših manipulacija, bilo austrijskih bilo ugarskih.
18 Kada se određuje da se Rijeka “ni na koji način ne miješa s drugim, bakarskim, kotarom, kao od
prva početka na Kraljevinu Hrvatsku spadajućim”, to podrazumijeva činjenicu da je Rijeka u prošlosti,
kad je bila odijeljena od Kraljevine Hrvatske, stekla neka prava i povlastice o kojima je ovisio njezin
prihod. Rijeka je za austrijske vladavine naime imala odijeljen kotar, koji nije bio pridružen nijednom
municipiju, imala je svoju gradsku samoupravu u smislu statuta i podijeljenih joj povelja. Zato se ovom
poveljom utvrđuje da te povlastice Rijeci i nadalje ostanu, a Bakar da se podvrgne općem zakonu i
običaju koji su u Ugarskoj i Hrvatskoj vladali. Rački dodaje i da to što se tvrdi da se Rijeka „ni na koji
način“ ne miješa s bakarskim kotarom, o kojem se kaže da od „prva početka spada na Hrvatsku“, već
samo po sebi svjedoči da povelja drži Riječki i Bakarski kotar za dva municipija jedne te iste zemlje –
inače da bi to ograđivanje bilo bez smisla. (Usp. Franjo Rački, nav. dj., str. 52, 58 i 60.)
20
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
preko njega – onakve kakve slobodno utvrđuje koja god jurisdikcija za to nadležna u
Kraljevini Ugarskoj, i neke koji se smatraju nužnim ili vrlo korisnim za njegovo
bolje unutarnje uređenje, ili i za korisnije i lakše upravljanje javnim poslovima u
njegovu okrilju, ipak tako da se time ništa ne oduzima javnim odlukama Kraljevine
– ako se slažu s okolnostima i sadašnjim sustavom, svakako milostivo potvrđujemo.
Budući da se ipak razabire da se više propisa baš ne slaže sa sustavom Kraljevine
Ugarske i kraljevina i pokrajina njoj spadajućih, blago odlučujemo da se zbog toga
spomenuti propisi, po posebnom odboru koji za to treba sastaviti, dio po dio ispitaju i
urede prema sadašnjem stanju, te tako odmah zatim iznova obrađeni i uređeni Našem
previšnjem odobrenju podastru. Kao treće, potvrđujemo, pošto je preko Nas područje
gradskoga vijeća ili senata u javno-političkim i ekonomičnim poslovima ponovo us-
postavljeno, neka ono posredstvom svoga blagajnika, koji je i u ostalom dijelu Kra-
ljevine Ugarske zadužen za probitke s obzirom na slobodne, kraljevske i rudarske
gradove, neposredno upravlja gradskim dohocima, ali neka uređene račune o prihodu
i rashodu putem Ugarskog kraljevskog namjesničkog vijeća Nama ponizno podastire
budući da je nedavno dokinuto vijeće koje je, nakon što smo dobrostivo bili uvidjeli
važnost računa, u Kraljevini Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji za upravljanje svim
javno-političkim, poreznim i ekonomsko-vojnim poslovima koji se tiču rečene kra-
ljevine bilo osnovano i utemeljeno prije nekoliko godina.19 Napokon, četvrto, da bi-
smo potvrdili Našu osobitu sklonost koju osjećamo prema ovome gradu, dobrostiv
pristanak dajemo i za sljedeće: Pošto je sustav velikoga i maloga vijeća potvrđen, neka
obitelji vijećnika ili patricija i nadalje drže čast i status patricija ovoga političkoga tije
la; uostalom, bit će im otvoreni zakonom propisani putovi da steknu plemstvo Kralje-
vine Ugarske. I kao što čvrsto vjerujemo da će ovaj grad Rijeka svetog Vida, kako iz
ovoga članka tako i iz svih prije rečenih, spoznati Našu osobitu blagost i sklonost ko-
jom ga prigrljujemo, tako se sasvim uzdamo i u to da će s doličnim poštovanjem i
dostojanstvom prihvatiti nesvakidašnju milost i dobročinstvo ustupljeno mu snagom
ove Naše povlastice i da će se neprekidno truditi vjerom, postojanošću i pouzdanošću
steći zasluge za Naše Veličanstvo i Naše baštinike i nasljednike, dakako zakonite ugar-
ske kraljeve. Stoga i Mi sve što je prije rečeno iznova dobrostivo potvrđujemo, osna-
žujemo i odobravamo snagom i svjedočanstvom ove Naše isprave, potvrđene Našim
velikim visećim tajnim pečatom kojim se kao kraljica Ugarske koristimo. Dano ruka-
19 Spominjanjem Hrvatskog kraljevskog vijeća u trećoj točki povelje također se dokazuje ovisnost
Rijeke o Hrvatskoj. Jer da nije Rijeka bila, kao što tvrdi Rački (nav. dj., str. 62), neposredno utjelovljena
Hrvatskoj i stoga podčinjena Hrvatskom kraljevskom vijeću, ne bi bilo razloga u povelji navoditi da se,
nakon što je ukinuto Hrvatsko kraljevsko vijeće, godišnji računi grada Rijeke imaju podastirati ne više
tom vijeću, nego Ugarskom kraljevskom namjesničkom vijeću.
21
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
ma vjernoga Našega, iskreno voljenoga, uzoritoga i velemožnoga grofa Franje

Eszterházyja od Galante, vječnoga grofa u Fortnavi,20 Zlatnoga runa i ujedno u zname-
nitom Redu svetoga apostolskoga Stjepana kralja Velikoga križa viteza, komornika
Našega i zbiljnoga tajnoga savjetnika, velikog župana Mošonske županije, meštra
Našega Kraljevskoga Suda za Ugarsku, te za istu Kraljevinu Našu Ugarsku na Dvoru
i u rečenom Redu svetoga Stjepana nadpisara; u Našem nadvojvodskom gradu Beču,
u Austriji, dvadeset i trećega dana mjeseca travnja godine Gospodnje tisuću sedamsto
sedamdeset i devete, Našega vladanja ugarskoga, češkoga i ostalih godine trideset i
devete, kad su veleštovani, presvijetli, štovanja dostojni kao i počitanja vrijedni u
Kristu oci [i] gospoda bili: Josip od grofova Batthyána, trajni u Nemethujváru, Svete
Rimske Crkve kardinal i Svetoga Rimskoga Carstva knez, ostrogonskim nadbisku-
pom; Adam slobodni barun Patačić od Zajezde nadbiskupom metropolijske crkve ka-
ločke i bačke, kanonski sjedinjenih; grof Franjo Zichy de Vásonkő đurskim biskupom;
grof Karlo Eszterházy od Galante egerskim biskupom; Krsto od grofova Migázzija od
Waala i Sonnenthurna, Svete Rimske Crkve kardinal i Svetoga Rimskoga Carstva
knez, upravitelj, vačkim biskupom; Josip Galjuf zagrebačkim biskupom; Ivan Krsti-
telj Caballini od Slavnigrada biskupom senjsko-modruškim ili -krbavskim; Matej Fra-
njo Krtica bosanskim odnosno đakovačkim i srijemskim biskupom; grof Ladislav Ko-
lonić od Kolograda transilvanijskim biskupom; Karlo Szalbek šipuškim biskupom;
grof Franjo Berchtold, slobodni barun od Ungerschitza, banskobistričkim biskupom;
grof Antun de Réva rožnavskim biskupom; Josip Bajzáth vešpremskim biskupom;
Ivan Szily szombathelyskim biskupom; Ignacije Nagy od Šeljina stolnobiogradskim
biskupom; Emerik Kristović čanadskim biskupom (dok su stolice u Velikovaradin-
skoj, Nitranskoj i Pečuškoj biskupiji prazne); Antun Zlatarić beogradskim biskupom;
Stjepan Nikola Jaklin de Elephant, izabrani, omiškim biskupom; grof Žigmund Keg-
lević od Buzina, izabrani, makarskim biskupom; Ladislav Kovács, izabrani, skradin-
skim biskupom; Rafael Szent Iványi, izabrani, rapskim biskupom; Ivan Lukácsy, iza-
brani, risanskim biskupom; Stjepan Bartha, izabrani, novljanskim biskupom; Emerik
Okolicsányi, od istoga, izabrani, osorskim biskupom; Georgije Nunković, izabrani,
srbijanskim biskupom; Josip Petheő, izabrani, drivastskim biskupom; Ivan Feja, iza-
brani, skadarskim biskupom; Emerik slobodan barun Perényi, izabrani, bačkim bisku-
pom – što su sve biskupi koji crkvama Božjim sretno ravnaju; dok je, isto tako, pre-
vedri vojvoda gospodin Albert bio kraljevskim knezom Poljske i Litve i Našim kra-
ljevskim namjesnikom za Kraljevinu Našu Ugarsku; nadalje, za uzoritih i velemožnih:
grofa Jurja Feketea od Galante, suca Našega Kraljevskoga Suda; grofa Franje Nadaž-
20 Hrv. Fortnava, mađ. Fraknó, njem. Forchtenstein, grad u pokrajini Gradišće.
22
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
dija, trajnoga zemlje Fagaras,21 Kraljevstava Naših Dalmacije, Hrvatske i Slavonije

bana; grofa Adama Batthyána, [meštra] tavernikā; presvijetloga u Svetome Rimskome
Carstvu kneza Nikole Eszterházyja od Galante, zapovjednika Našega plemićkoga
odreda konjice po Ugarskoj; prije spomenutoga grofa Franje Eszterházyja od Galante,
[meštra Našega] Dvora; grofa Ivana Nepomuka Csákyja od Keresztszegha, [meštra
od] konjušnikā; grofa Ivana Nepomuka Erdődyja od Monyorókeréka, [meštra] komor-
nikā; grofa Antuna Károlyija de Nagy Károly, [meštra nad] jelonošama; grofa Leopol
da Pálffyja Erdődskoga, [meštra nad] dvorskim vratarima; grofa Franje Ksavera Eme-
rika Kollera de Nagy Mánya, meštra nad Našim kraljevskim vinotočama po Ugarskoj;
kao i grofa Ivana Pálffyja Erdődskoga, požeškoga župana; te onih ostalih premnogih
što drže u rukama županije i časti gore često spominjane Kraljevine Naše Ugarske.
Marija Terezija,
vlastoručno
grof Franjo Eszterházy,
Franjo Győry,
vlastoručno
ZAKLJUČAK
Poveljom Marije Terezije koja nosi datum 23. travnja 1779. Rijeci su potvrđe-
na njezina posebna prava i povlastice te status posebnog, odijeljenog tijela (corpus
separatum) vezanog prvenstveno za Kraljevinu Hrvatsku.
Izvadi li se iz konteksta, tekst povelje može zvučati dvojbeno, odnosno kao
da podržava tvrdnje mađarskih političara koji su Rijeku planirali podvrći ugarskoj
upravi, no postavljen u okruženje i kontekst dokumenata koji povelji prethode ili su
s njome povezani, jasno ukazuje na pripadnost Rijeke Hrvatskoj.
21 Rumunjski Făgăraș, njemački Fugreschmarkt, danas grad u središnjoj Rumunjskoj.
23
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
LITERATURA:
Radojica F. Barbalić, „Brodarstvo Rijeke kroz vjekove“, u: Rijeka (zbornik),
Zagreb 1953.
Pandžić, Miljenko, Arhivi i pismohrane u doba Hrvatskog kraljevskog vijeća
(1767-1779), Zagreb 2005.
Rački, Franjo, Rieka prama Hrvatskoj, Zagreb 1867.
Sirotković, Hodimir, „Stavovi Franje Račkoga prema riječkom pitanju“, u:
Zbornik Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti, sv. 9/1979, str. 227-242.
24
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
PRILOG: Fotografije korica, teksta i pečata Povelje
25
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
26
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
27
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
28
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
29
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
30
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
31
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
32
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
33
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
34
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
35
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
36
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
37
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
38
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
39
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
40
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
41
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
42
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
43
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
44
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
45
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
46
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
47
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 11-48
LUKA VUKUŠIĆ
The decree of Maria Theresa of 23rd April 1779 which confirmed Rijeka its rights
and privileges and the acknowledgement of its special status of ‘corpus separatum’
SUMMARY
In the State Archives in Rijeka under the record HR-DARI-273-1-21 preserved as
part of the history of Rijeka is the important Latin decree of Maria Theresa dated
23rd April 1779. With this decree, Rijeka was granted the special status of ‘corpus
separatum’ within the Kingdom of Croatia, and thus also within the countries of the
Hungarian Crown, in which the Kingdom of Croatia at that time belonged.
If taken out of context, the text of the decree may sound doubtful, i.e. as though it
supports the claims of Hungarian politicians who planned to subjugate Rijeka to
Hungarian administration, however, placed in the surroundings and context of the
documents which precede the decree or are connected to it, it clearly points to the
affiliation of Rijeka to Croatia.
Keywords: Rijeka, Maria Theresa, 1779, corpus separatum, Kingdom of Croatia,

Kingdom of Hungary
48
LUKA VUKUŠIĆ
Junaštvo Nikole Babonića u bitki kod Posade 1330. godine
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 49-55
Luka Vukušić Prethodno priopćenje

Matica hrvatska UDK 94(497.5)”1330”
Zagreb 929:355.11-051 Babonić, N.
JUNAŠTVO NIKOLE BABONIĆA

U BITKI KOD POSADE 1330. GODINE
Pokušavajući ponovo podčiniti nekadašnjeg ugarskog vazala Mihajla Basa-

raba I., vladara Vlaške kneževine, te ujedno svoje kraljevstvo proširiti do Crnoga
mora, ugarski kralj Karlo I. Robert je krajem 1330. godine s velikom vojskom od
trideset tisuća ljudi, među kojima su bili i mnogi Hrvati, prodro u Vlašku:
„…zbog zaposjedanja zemalja i graničnih područja našeg kraljevstva, iz ra-
zumljivih razloga uznemirili smo naš kraljevski duh, i vezano za to žurno održali
vijeće svih prelata i baruna, i svih plemića našeg kraljevstva, te razvrgli vjeru s onim
divljim Bozoradom,1 vojvodom Vlaha, pobunjenikom i zloglasnim našim protivni-
kom. Skupili smo svoju jaku vojsku i prešli u svoju prekoalpsku2 zemlju, nepoznatu
našim narodima, da je podvrgnemo našoj kraljevskoj vlasti.“3
Ohrabren početnim uspjesima kralj je grubo odbio Basarabovu mirovnu ponu-
du koja je uskoro uslijedila. Basarab mu je naime nudio sedam tisuća maraka u sre-
bru, severinsku utvrdu i svoga sina kao taoca, samo ako prekine s neprijateljstvima.
Međutim nedugo zatim situacija je postala nepovoljna za kralja. Iako je nasta-
vio napredovati u unutrašnjost Vlaške te uskoro ušao i u njezin glavni grad Curteu de
Argeș, do odlučne bitke nije dolazilo jer je Basarab sa svojim snagama bio pobjegao
u teško pristupačne Karpate. Ne želeći se pomiriti s time kralj je, usprkos nepo-
znavanju terena i manjku zaliha i potrebne opreme, krenuo u potjeru za njim. Tek
kad mu je nakon višednevnog mukotrpnog probijanja kroz planine vojsku uhvatila
1 „Bozorad“ je iskrivljena verzija imena „Basarab“.
2 Transilvanijske Alpe odnosno Južni Karpati.
3 Tekst je preuzet iz latinske isprave kralja Karla Roberta od 9. prosinca 1330, čije ćemo dijelove i
u nastavku ovog rada citirati u našem hrvatskom prijevodu. Usporedi: Diplomatički zbornik Kraljevine
Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezak IX. (ur. Tadija Smičiklas), Zagreb 1911, br. 435, str. 534-537.
49
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 49-55
glad, postalo mu je jasno da je pohod na Vlašku propao. Da bi spasio što se spasiti

može, Karlo Robert je zatražio primirje, i to pod ponižavajućim uvjetom da Basarab
osigura vodiče koji će znati naći izlaz iz planina i vratiti njegovu vojsku do ugarske
ravnice najkraćim putem.
„Nakon što smo se nekoliko dana, bez borbe, mučno probijali kroz klance
između gora i Alpi, ostavši gotovo bez ikakve hrane za ljude i konje, sklopili smo
primirje s prije rečenim Bozoradom.“
Međutim Basarab nije želio propustiti priliku koja mu se iznenada pružila.
Iako je formalno prihvatio kraljevu ponudu, vodičima je potajno naredio da ugarsku
vojsku dovedu u zasjedu. I tako se kraljeva vojska sredinom studenog 1330. ništa
ne sluteći našla u jednom klancu4 okružena Basarabovom vojskom, sastavljenom od
desetak tisuća ljudi – konjanika, strijelaca, pješaka, ali i lokalnih seljaka.
Bitku koja je uslijedila, kasnije nazvanu „Bitkom kod Posade“,5 kralj opisuje
jezikom netipično živahnim i slikovitim:
„Pouzdajući se u vjeru otpadnika u kojem nema vjere, već samo krivovjerja,
vraćali smo se i s našim ljudima ušli u neki prolaz predan vječnom prokletstvu, s
obiju strana zatvoren veoma visokim stijenama, te sprijeda, gdje je bio širi, na mno-
gim mjestima čvrsto ograđen oborima i zaposjednut od mnoštva ratobornih Vlaha
rečenog Bozorada. Oni odasvud divlje i bijesno silnom navalom nasrnuše na nas i
našu vojsku. Napadali su na različite načine, strašnim pasjim skokovima, pogocima
praćki i udarcima okrutnih bičeva, sjekli mačevima naše čete, tako da su svoje strije-
le i koplja posvuda napojili krvlju ubijenih. Kao zidom zagrađeni grizućim udarcima
bičeva, nismo se mogli ni probijati naprijed ni pobjeći, kao ribe u posudi ili mreži
uhvaćene, k stvoritelju svih stvari povikasmo: «Bože, zaštitniče naš, pogledaj naše
teške vapaje!» U istom Isusu Kristu za nas razapetom, i pod božanskom zaštitom
njegove svete roditeljice zajedno sa svima svetima, s nekolicinom naših uz bok,
podigli smo iznad sebe štitove, i učinivši oklop, neprestance udarce mačeva, strijela,
kopalja i drugog oružja odbacivali kao pljusak kiše, i tako smo bili primorani štititi
život od navale smrti.“
Kad je kralj vidio da su mu najbolji vitezovi ubijeni, da je svaki otpor be-
zizgledan, a pravci povlačenja blokirani vlaškim konjaništvom, dao je svoju kra-
ljevsku odoru i insignije jednom časniku koji je uskoro poginuo pod kišom strelica
i kamenja, te je s manjim brojem podložnika krenuo u očajnički proboj odjeven u
4 Povjesničari nisu jedinstveni u određivanju točnog mjesta bitke. Neki smatraju da se odigrala kod
Lovistee, kod Olta u Transilvaniji, neki na graničnom području pokrajina Oltenije i Severina.
5 Bitka kod Posade odvijala se od 9. do 12. studenog 1330.
50
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 49-55
prljavu civilnu odjeću. I vjerojatno bi, sudeći prema njegovoj ispravi, bio zaglavio
da među njegovim vojnicima izuzetno junaštvo nije pokazao mladi hrvatski velikaš
Nikola sin Radoslavov, odnosno Nikola Babonić:
„Tada je prije rečeni Nikola, mlad borac, pokazujući se kao hrabar novak,
nama vjeran, silna duha i, po našem mišljenju, lavlje srčanosti, skupivši snagu u vr-
linu svoje vojničke mišice, odbacio svu svoju opremu sa sebe na zemlju, pa samo sa
štitom i svojim oštrim sjajnim kopljem hrabro navalio na naše neprijatelje, braneći
vjerno našu glavu prije nego svoju. Pred našim je očima petoricu izuzetno snažnih
vlaških ratnika, koji su se prije svih žurili domoći naše kraljevske glave, spretno i
brzo ubio i lišene ih života strmoglavio na zemlju. S druge strane, sam je vojnik
Nikola zadobio šest teških rana u glavu i pleća, a izgubio je i gotovo dvadeset i pet
svojih plemenitih drugova. Budući da je tada zahvaljujući Gospodu oslabio žar na-
padača koji su se sa zida stali gurati prema desnoj strani, krećući se ovamo-onamo,
nakon iznenadna udara, uz volju Svevišnjeg koji svime sam upravlja, sjedinivši se u
zaštiti bijega i udaljivši se od tog mjesta krenuli smo ka sigurnijim prilikama i vratili
se u svoju zemlju.“
Kralj se tako tek s manjim dijelom svoje vojske probio do Višegrada, dok je
glavnina ugarske vojske bila uništena. Među mnogim poginulim plemićima bili su i
transilvanijski vojvoda i svećenik iz kraljeve pratnje.
Bitka kod Posade je za Ugarsko Kraljevstvo značila prekretnicu u vanjskoj
politici, odnosno udaljavanje od nada o proširivanju do Crnoga mora, dok je za Vlaš-
ku to bila velika pobjeda popraćena podizanjem morala i jačanjem vjere u daljni
opstanak i neovisan razvoj države.
Nikola Babonić Blagajski6 je pak za svoje junaštvo, zajedno s bratom Duj-
mom, u znak zahvalnosti od kralja dobio neke kraljevske općine i sela duž rijeke
Une do grada Krupe, nasuprot Blagaju – to su, redom kako se navode u ispravi, bili
Ostrožac (Ostrosecz), Omeršal (Omersal), Vrhovina (Werchoina), Ružindol (Rusin-
dol), Vrutak (Wrutak), Medvedje, Sveti Juraj (Meduegiazentgurg), Podbabja (Pod-
babya), Brekovica (Brekouicza), Starošan (Ztharowsam), Menić (Menich), Verhimo-
rić (Werchimorich), Mehostrah (Mehoztrah), Stina (Zthina) i Jamovec (Yamowech)7
– te su se tako posjedi Babonića nakon nekog vremena ponovo značajno proširili.
6 Pridjevak „de Blagay“ odnosno Blagajski, prema gradu Blagaju na Sani (danas Blagaj Japra u Bosni
i Hercegovini).
7 Usporedi: Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezak IX. (ur. Tadija
Smičiklas), Zagreb 1911, br. 435, str. 536; Nada Klaić, Povijest Hrvata u srednjem vijeku (knjiga prva),
Hrvati u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1990, str. 338; Sanja Fritz, Taking sides: Croatian and Sla-
vonian nobility in the transition period from the Árpád to the Anjou dynasty (MA Thesis in Medieval
Studies), Budapest 2011, str. 53.
51
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 49-55
Budući da je Nikola umro bez potomaka, Dujam je postao osnivač odvjetka Babo-
nića Blagajskih. Proširivši uvelike svoj feud u Sanskoj župi, Dujam, koji je umro
prije 1370, svojim je sinovima Ivanu III., Nikoli IV., Stjepanu VII., Babonegu III.
i Tomi, uz titulu „de Blagay“, ostavio u nasljedstvo slobodan pristup na kraljevski
dvor, velik imetak i ugled.8
Jedna od slika u Bečkoj ilustriranoj kronici (druga polovica 14. st.) s prikazom Bitke
kod Posade. Bečka ilustrirana kronika danas se čuva u mađarskoj Nacionalnoj knjižnici
„Széchényi“ (Országos Széchényi Könyvtár) u Budimpešti.
8 Usporedi: Stjepan Antoljak, „Babonići“, u: Hrvatski biografski leksikon, svezak I, Zagreb 1983,
str. 309.
52
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 49-55
PRILOG:
Izvoran latinski tekst dijela isprave kralja Karla Roberta od 9. prosinca
1330. u kojem se opisuju Bitka kod Posade i junaštvo Nikole Babonića9
(…) propter occupationem terrarum et confiniorum regni nostri rationabili-

bus ex causis animum nostrum regium moventibus, cunctorum etiam prelatorum
et baronum ac regni nostri procerum universorum ad id habito consilio prematuro
illum sevum Bozorad, vayvodam Volahorum, rebellem et notorium emulum nostrum
diffidassemus et congregato nostro valido exercitu in terram suam Transalpinam,
gentibus nostris ignotam, nostro regio culmini subiiciendam se transtulimus, ubi cer-
tis diebus sine prelio inter alpes et montes per latibulas se moventes fere omnibus
edilibus hominum et equorum destituti laborabamus, factaque treuga cum predicto
Bozorad, data fide sua perfida, ut nobis uti regi pareret ac securum exinde redeundi
simul cum exercitu nostro iter preberet, confidentes de fide scismatici, in quo non
fides, sed error fidei existit, revertebamur et cum gentibus nostris in quadam via
perpetue anathemati data, ex utraque parte ripis preeminentibus circumclusa et ante,
unde patentior erat, in pluribus locis indaginibus fortiter circumsepta et Volahorum
pugnatorum gentium dicti Bozorad multitudine obsessa, asperrime circumquaque
rabide et vehementi impetu in nos et nostrum irruendo exercitum, diversis modis [h]
orrendis caninosis insultibus, fundarum iaculis et aliis crudelium verberum ictibus
afficiendo gladiis feriunt turmas nostras, sagittas lanceasque suas inebriant sanguine
occisorum undique, ut muro obstructi momordivis verberum plagis, ubi nec ultra
procedere nec fuge locum habere poteramus, ceu pisces in gustrio vel sagena com-
prehensi ad plasmatorem omnium rerum, protector noster aspice deus alta suspiria
clamantes in eodem Jhesu Christo pro nobis cucifixo et eius sacre genitricis simul
cum sanctis omnibus cum paucis nostris collateralibus divino tutamine scutis desu-
per facto velamine, creberrimos in ex hoc ictus gladiorum, sagittarum, lancearum
et aliarum nonnularum iacularum super se tollendo velut imbres pluviarum, vitam
a mortis impetu arctius evitare cogebamur, ubi prefatus Nicolaus iuvenis adleta ut
tiro fortis, fidelis noster vehementi spiritu et mentis nostre intuitu leonina ferocitate,
viribus resumptis in virtute sui militaris bracchii, cunctis tamen suis feramentis de
suo ad terram ruptis, corpore tantum scuto et acutissima sua vibrata lancea rursum
in aciem offensorum nostrorum se viriliter contulit pugnaturus, caput nostrum prius
quam suum fideliter defendendo coram oculis nostris quinque fortiores Volahorum
9 Latinska isprava je u cijelosti objavljena u Diplomatičkom zborniku Kraljevine Hrvatske, Dalmacije

i Slavonije, svezak IX. (ur. Tadija Smičiklas), Zagreb 1911, br. 435, str. 534-537.
53
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 49-55
pugnatores, qui pre cunctis caput nostrum regium orbare festinabant, sua veloci agi-
litate occisit et preceps in terram vita exutos prostravit, ubi et ipse Nicolaus miles
exadverso sex vulnera ad caput et humera sua tulit non modica et fere viginti quinque
suos nobiles familiares dimisit interemptos, illico favente domino lassata ferventia
pugnatorum, qui de muro se ad latus dextrum trudentes, hinc inde peditantes, ex ino-
pinato conflictu volente altissimo, qui cuncta solus preordinat, fuge presidio coacti et
a loco elongati ad salubriorem precessimus tempus et exinde redditum sumpmimus
ad propria. (…)
LITERATURA:
Antoljak, Stjepan, „Babonići“, u: Hrvatski biografski leksikon, svezak I, Za-
greb 1983, str. 306-310.
Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezak IX.
(ur. Tadija Smičiklas), Zagreb 1911, br. 435, str. 534-537.
Fritz, Sanja, Taking sides: Croatian and Slavonian nobility in the transition
period from the Árpád to the Anjou dynasty (MA Thesis in Medieval Studies), Bu-
dapest 2011.
Klaić, Nada, Povijest Hrvata u srednjem vijeku (knjiga prva), Hrvati u ranom
srednjem vijeku, Zagreb 1990.
54
LUKA VUKUŠIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 49-55
LUKA VUKUŠIĆ
The heroism of Nikola Babonić in the Battle of Posada in 1330
SUMMARY
For the Hungarian Kingdom the Battle of Posada meant a turning point in foreign
policy, i.e. a distancing from the hope of extending to the Black Sea, whilst for
Wallachia, it was a great victory which raised morale and strengthened the belief in
the survival and independent development of the state.
Nikola Babonić Blagajski for his heroism together with his brother Dujam, as a sign
of gratitude from the king was given some royal municipalities and villages along the
River Una to the town of Krupa, opposite Blagaj - they were, in the order as stated
in the document, Ostrožac (Ostrosecz), Omeršal (Omersal), Vrhovina (Werchoina),
Ružindol (Rusindol), Vrutak (Wrutak), Medvedje, Sveti Juraj (Meduegiazentgurg),
Podbabja (Podbabya), Brekovica (Brekouicza), Starošan (Ztharowsam), Menić
(Menich), Verhimorić (Werchimorich), Mehostrah (Mehoztrah), Stina (Zthina) and
Jamovec (Yamowech) – and so after some time the Babonić possessions spread
significantly. Since Nikola died without descendants, Dujam became the founder of
the scion of the Babonić-Blagajskis. By expanding his fiefdom largely into Sanska
Parish, Dujam, who died before 1370, left as inheritance to his sons Ivan III, Nikola
IV, Stjepan VII, Baboneg III and Tomi the free access to the royal court, a great estate
and reputation along with the title of “de Blagay”.
55
IVAN PEDERIN
Članci o istaknutim guvernerima i namjesnicima u Dalmaciji
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 57-74
Ivan Pederin Pregledni rad

Šperun 2 UDK 94(497.5 Dalmacija)’’17/18’’(045)
21000 Split
ČLANCI O ISTAKNUTIM GUVERNERIMA I

NAMJESNICIMA U DALMACIJI
Bečki Dvor je ustrojio Vojnu Krajinu u Hrvatskoj kao ustanovu koja će zašti-
titi Hrvatsku od pljačkaških upada iz Osmanske Carevine, pobliže Bosne. Graničari
su bili Hrvati. Ali kako su se pogoršavali odnosi između Visoke Porte i pravoslavlja,
tako su počeli stizati i pravoslavci koji su prihvaćani u Krajinu. Časnici su u Krajini
bili većinom Nijemci.
Dvor je u Krajini nalazio dobre vojnike koji su se istakli u tridesetgodišnjem
ratu, ali ipak nisu postizavali visoke vojne činove. Njihov general bio je general
Isolani, Grk. U carskoj vojsci borili su se vojnici iz mnogih europskih zemalja. Voj-
skovođe su bili Wallenstein, Tilly, Piccolomini, Jan Sobjeski, Odescalchi, Eugen Sa-
vojski i dr. Bila je to zbilja kozmopolitiska vojska, koja je to ostala i poslije ratova
protiv Napoleona, a Napoleon je stvorio nacionalne vojske.
Hrvatski vojnici pljačkali su, a to su činili i ostali; od Homerovog doba je sva-
ka vojska, ako bi osvojila neki grad pljačkala, žene je silovala i grad zapalila. Tako je
to bilo do XVIII., a ti običaji vratili su se u našem tamnom XX. stoljeću.
Hrvatski vojnici upali su u neko selo, opljačkali ga, silovali sve žene i zapalili
selo. To je gledao mali dječak koji se zvao Hans Jakob Christofel Grimmelshausen.
On će taj dogođaj kasnije opisati u romanu Abenteuerlicher Simplizius Simplizissi-
mus (1669-1672). Scena silovanja spada u najznačajnije stranice njemačke književ-
nosti. Nažalost, ona je postala predložak za opis Hrvata u njemačkoj književnosti.
Hrvat je tu pijani vojnik koji robi i siluje.1 Ta slika Hrvata nije prodrla u austrijsku
književnost, a Dvor kao da je već onda stekao naklonost prema hrvatskim vojnicima.
Već smo istakli da su vojskovođe carske vojske do ratova protiv Napoleona
bili ponajviše Talijani, Nijemci, uopće zapadnoeuropejci. U ratovima protiv Napo-
1 Ivan Pederin, Hrvatska, osobito njezino primorje, te Hrvati i Balkan u njemačkoj lijepoj
književnosti,Radovi Zavoda JAZU u Zadru, sv. 26(1979) STR. 121-170.
57
IVAN PEDERIN
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 57-74
leona u toj vojsci nalazimo među visokim časnicima mnogo Hrvata obaju vjero-
ispovijesti. To su Fran Ksaver Tomašić, Todor Milutinović, Petar Knežević, Mate
Rukavina. U upravi i borbi protiv Francuza isticali su se i drugi Hrvati kao barun
Francesco Maria Cernea Stefaneo odnosno Fran Maria Crnić Štefanić, odgojitelj ca-
reve djece, franjevac Andrija Dorotić, nekad mletački pukovnik Francesco Danese,
Zadranin. To je bilo novo u Carevini koja je¸ 1806. prestala biti Rimsko carstvo i
postala Carsko-kraljevska država.
Car Franjo II. stekao je 1797. mirom i Campo Formiju Dalmaciju i Istru. Ha-
bsburgovci su time postali pomorska sila, a francuski general Sanfermo pisao je
1797. francuskom ministru vanjskih poslova da je bečkom Dvoru sada otvoren put
na Sredozemlje i Levant.
Tada je car Franjo II. poslao Matu Rukavinu u Dalmaciju kao guvernera.
Mate Rukavina barun Bojnograd-

ski (1737-1817)
Mate Rukavina se rodio 1737.
U selu Trnovcu kraj Gospića od oca
Josipa, natporučnika i majke Suzane
rođ. Starčević. Stupio je u mađarsku
pukovniju i borio se u sedmogodiš-
njem ratu. Poslije rata stupio je u Hr-
vatsku graničarsku pukovniju gdje je
unaprijeđen do bojnika 1778. Godinu
kasnije stekao je i plemićku titulu Ri-
tter – vitez. U toj pukovniji borio se u
ratu protiv Osmana (1787-1791) gdje
je dva puta ranjen. Onda je god. 1789.
unaprijeđen i u čin pukovnika.
U Italiji se borio protiv Francu-
za kao zapovjednik dvaju karlovačkih
bataljuna graničara. God. 1895. una-
prijeđen je u čin generala bojnika, a
god. 1796. odlikovan je ordenom Marije Terezije i podignut iste godine u stupanj
baruna. Bilo je to nešto novo, ranije su generali bili Nijemci i Talijani, sada je to
postao Hrvat. Za razliku od većine carskih generala on se rodio u malom ličkom
selu i nije bio po rođenju ni grof ni barun, pa ni mali plemić. God. 1795. istakao
58
IVAN PEDERIN
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 57-74
se hrabrošću u bitci kod Loana. Tu je i ranjen. A 1796. već je zapovjednik briga-

de u diviziji Eugène-Guillaume Argenteau. Kao zapovjednik rado je prvi napadao
neprijatelja. Ova divizija poražena je u bitci kod Montenotte od vojske s kojom je
zapovijedao sam Napoleon. Za opsade Mantove Rukavina je pod zapovjedništvom
Josefa Canto d’Irles branio Migliaretto s bataljunom karlovačkih graničara. Kad je
Franjo II. stekao 1797. Dalmaciju poslao je u nju Rukavinu kao zapovjednika. Tada
je postao vlasnikom (Inhaber) 52 pješačke pukovnije. God. 1803. unaprijeđen je u
čin domaršala (Feldmarchall-Lieutenant). Umro je 1817. Penzingu, Austrija.2
Rukavina je došao u Dalmaciju kao guverner sa širokim ovlaštenjima, ali sa
zadacima koji su se bitno razlikovali od njegovh dotadanjih zadataka na bojnom po-
lju. On je zatekao pokrajinu u kojoj je mletačka vlast prestala, a za njom je malo tko
žalio. Bilo je frankofila, ali i protivnika Francuza. U Mlecima je ustrojena demokrat-
ska republika koja je tražila da joj se Istra i Dalmacija pridruže. Boka i Crna Gora
željele su pod Franju II., Dalmatinci su uglavnom htjeli vlast mađarskog kralja, pri
čemu se jedva spominjalo da je on bio i hrvatski kralj. Valjalo je ustrojiti kako tako
suvremeni porezni sustav, školstvo. Sva ova pitanja još nisu bila riješena ni u Austri-
ji.3 Rukavina nije želio primiti Crnu Goru u Carevinu jer u njoj nije bilo obrazovanih
ljudi s kojima bi mogao ustrojiti kako tako suvremeni državni aparat, ali je posjetio
vladiku na Cetinju. Jovan Sinobad iz Knina javljao mu je što se zbiva u Bosni.4 Kao
da je imao u vidu prodor Carevine na jugoistok do kojeg će poslije dugog odlaganja
doći u drugoj polovici XIX. st.
Rukavina je u Dalmaciji pokazao umjerenost, uviđavnot i spretnost, reklo bi
se rođeni političar. Bio je general s velikim iskustvom u ratu. Vojevao je u Pruskoj,
na jugoistoku, u sjevernj Italiji. Tu je stekao iskustvo i jedan široki pogled po Europi,
njezinoj politici i pitanjima pa je zacrtao politiku bečkoga Dvora koja će djelovati
u manje ili više cijelom XIX. st., a zastupali su je visoki hrvatski časnici u Car-
sko-kraljevskoj vojsci. Rukavina je bio visoki časnik, Hrvat, prvi Hrvat kojem je car
povjerio vrlo važnu zadaću u prodoru na Jadran i jugoistok. On je tu zadaću izvršio
dobro. Taj časnik koji se borio protiv Napoleona kao političar i guverner djelovao
2 Martin, Boycott-Brown, The Road to Rivoli. London: Cassell & Co., 2001.

G. J. Fiebeger, (1911). The Campaigns of Napoleon Bonaparte of 1796–1797. West Point, New York:
US Military Academy Printing Office., 1011.
Gaston Pöttickh von Pettenegg, (ed.). Jahrbuch der K. K. Heraldischen Gesellschaft “Adler”. Wien:
Druck von Carl Gerold’s Sohn, 1902.
3 Ivan Pederin, Austrija i pitanja osuvremenjenja, Mogućnosti,LIII (2006) br.4-6. str. 173-180.
4 Više o Rukavini u Dalmaciji Ivan Pederin, Uspostava carsko-kraljevske vlasti u Dalmaciji i Istri,
1797-1798. Forum, XXXXV.(2006) br.1-3. str.315-325.
59
IVAN PEDERIN
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 57-74
je napredno u smislu stvaranja suvremenog državnog aparata u Dalmaciji. Njegove

reforme i pokušaji primljeni su dobro, on je osvojio pučanstvo Dalmacije.
Poslije Rukavine postalo je gotovo pravilo da dalmatinski guverneri budu Hr-
vati, visoki časnici s iskustvom na bojnom polju. A ni inače nije bila rijetkost da
generali po odlasku iz vojske postanu državnici.
Fran Ksaver barun Tomašić (1761-

1831)
Potječe iz krajiške obitelji koja
se zbog nesuglasica s njamačkim ge-
neralima iselila iz Krajine u Rijeku i
naselila na Primorje. Među njima bio
je i Matija Tomašić, koji je pod kraj
17. stoljeća ostavio Belaj te se nasta-
nio u Kastvu, gdje se oženio i onda
preselio u Opatiju. Od njegovih poto-
maka jedni su potom boravili na Ri-
jeci, a drugi opet uslijed ženidbenih
veza dospješe u Pokupje, gdje su ste-
kli posjed Žakanje kraj Ribnika. Od
ovih se jedni istakoše kao poduzetni
i promućurni pomorski trgovci, a dru-
gi kao hrabri i smioni vojnici časnici,
naročito general i guverner Dalma-
cije Fran Ksaver Tomašić (Rijeka,
1761- Zadar,1831.), koji je stekao i barunski naslov (1808.), ali je taj s njime, budući
da nije imao djece, i utrnuo. Tomašić se kao zapovjednik istakao hrabrošću. Car ga
je poslao u diplomatsku misiju u St. Petersburg. Odanle se vratio u ruskim četama
koje je ruski car poslao upomoć Franji II. protiv Francuza. Tu je ranjen kod opsade
tvrđave Bochetta u Lombardiji 1801. Tad je unaprijeđen u dopukovnika, 1805. Odli-
kovan je ordenom Marije Terezije, a 1808. postao je i barun. God. 1809. unaprijeđen
je u generala bojnika i zapovjednika tvrđave Leopoldstadt.5
God. 1813. Napoleon je poražen u bitci narodâ kod Leipziga. Tada je izbio tre-
ći ustanak protiv Francuza u Dalmaciji. Prisilno zanovačeni hrvatski vojnici dezer-
5 Emil Laszowski, Porodica Tomašić, Zageb, 2013.
60
IVAN PEDERIN
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 57-74
tirali su i hrlili pod zastave hrvatskih generala u carevoj službi. Oni su uz topovsku
podršku engleskih brodova oslobodili Dalmacju, a Dubrovnik i Kotor oslobodio je
general Todor Milutinović, sjeverno primorje general grof Arthur Nugent Westmeat,
a srednju Dalmaciju i Zadar oslobodio je Fran Ksaver Tomašić. Car ga je 1813. ime-
novao vojnim i civilnim guvernerom Dalmacije i unaprijedio ga je u čin domaršala.6
Austrija, točnije C. K. Države, kako se Austrija službeno zvala od 1806. do
novoapsolutizma, je na Dvoru počela razmatrati kako urediti Jadran. Neki su predla-
gali da to bude zasebna zemlja sa sjedištem u Ljubljani, pa u Grazu, a onda je uređe-
na Primorska vlada sa sjedištem u Trstu i kraljevina Dalmacija sa sjedištem u Zadru.7
Tomašić je upravljao Dalmacijom u doba njezinog osuvremenjenja. U to doba
austrijska vlast nadahnula je, a naši ljudi, osobito u vojsci, uredili su katastar i ze-
mljišnik, pomorsku rasvjetu, lučke kapetanije, suvremeno školstvo terezijanskog
tipa, suvremeno sudstvo nakon što je 1811. uveden austrijski građanski zakonik.8
Ovo je bilo djelo Frana Tomašića, ali ne jedino. Tomašić je bio guverner kraljevine
Dalmacije. Ako je Dalmacija bila kraljevina, to je značilo da je on imao vrlo široka
ovlaštenja. Mogao je učiniti mnogo toga i ne pitajući Dvor za dopuštenje. Imao je
kao i ostali guverneri i namjesnici stupanj pravog tajnog savjenika, a to je bio naj-
veći stupanj u carskoj upravi. Najvažnije pitanje toga doba bilo je očuvanje mira, a
to je bila zadaća Metternichova. Tomašić je trebao pratiti zbivanja u Italiji u kojoj
su neprestano izbijale liberalne revolucije i paziti da takva revolucija ne zahvati i
Dalmaciju. Carevina nije bila liberalna, ali naprednjačka je svakako bila što se vidi
iz gornjega. Tomašiću je išlo na ruku što Dalmatinci nisu bili skloni da se iniciraju u
slobodno zidarstvo i druge tajne sekte kojih je u Italiji bilo vrlo mnogo. On je pratio
zbivanja u Italiji u svojim nakanama i zadacima. Umro je 1831. godinu dana nakon
srpanjske revolucije u Parizu koja će dovesti do liberalizacije Carevine.
6 Ivan Pederin, Englesko i rusko brodovlje na Jadranu (1807-1814) i okupacija Korčule u veljači
1814., Godišnjak grada Korčule 8(2003) str.213-226.
7 Ivan Pederin, Habsburgovci, Jadran i rasprava oko ustroja Primorske gubernije prema spisima
bečkog Haus-, Hof- und Staatsarchiva, Acta Histriae, Koper, 14 (2006), br. 2. str. 469-486.
8 Isti, Odjek školske reforme Marije Terezije u Dalmaciji (1815-1826), Kolo, godište XIV(2003)
br. 4. str. 218-231., isti, Habsburgovci, Jadran i rasprava oko ustroja Primorske gubernije prema
spisima bečkog Haus-, Hof- und Staatsarchiva, Acta Histriae, Koper, 14 (2006), br. 2. str. 469-486.
61
IVAN PEDERIN
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 57-74
Wenzel Alois Vetter Graf von Li-

lienberg
(rođ. 1770. u Czaslau u Češkoj -
umro 6. veljače 1840. u Zadru)
Obitelj potječe iz Nizozemske.

Wetter Alois Vetter von Lilienberg
stupio je u carsku vojsku kao poruč-
nik 1793. Borio se na sjeveru Italije
protiv Francuza, 1796. natporučnik,
1797. satnik, pa 1800. bojnik, 1805.
dopukovnik, pa 1807. pukovnik i
zapovjednik pukovnije. Unaprije-
đen 1809. u generala bojnika. Borio
se protiv Francuza i u Rusiji gdje je
1812. i ranjen. God. 1813. uzdignut
na stupanj grofa, pa je 1816. Postao
zapovjednikom utvrde u Salzburgu.
God. 1817. domaršal. Kao takav ugu-
šio je 1821. jedan ustanak u Piemontu. U miru je 1822. bio vojnim zapovjednikom
na Siciliji, 1827. zapovjednik Mletaka, pa Trsta, a 1829. zapovjedni general u Hrvat-
skoj i napokon 1831. vojni i civilni zapovjednik u Dalmaciji, u Zadru gdje je 1840
umro.
Bio je dakle tipični carski časnik toga doba koji je stekao činove u borbi pro-
tiv Francuza na sjeveru Italije. Bečki Dvor je baš takve časnike slao u Dalmaciju za
guvenere. Bio je jedan od rijetkih Nijemaca na tom mjestu.
Za njegova mandata došlo je 1832. do liberalizacije, osobito novinstva, 1835.

došlo je do liberalizacije kazališnog života, 1839. prestao je progon i diskriminiranje
slobodnih zidara. Njegov sin Wallafried bio je prijatelj tada bojnika Josipa Jelačića
kojem je davao na čitanje knjige zabranjene od cenzure. Jelačić je u Zadru bio šef
vojne obavještajne službe, a kao takav osobitu je pažnju posvetio Bosni.9
9 Ivan Pederin, Dalmacija i Hrvati u vanjskoj politici bečkoga dvora, Zadar, 2005. Poglavlje
Slobodni zidari u Dalmaciji i niže
62
IVAN PEDERIN
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 57-74
Domaršal barun Gavrilo Rodić

(Vrginmost 1812.-1881.)
Rođen 1812. u Vrginmostu u

pobožnoj pravoslavnoj obitelji. Nije
djelovao nacionalno.10 Školovao se u
Gračanskoj kadetskoj pukovniji 1833.
Služi kao zastavnik u prvoj Banovin-
skoj graničarskoj pukovniji br. 10., pa
1848. u drugoj pukovnji istog imena
br. 11. gdje postaje satnik. Bojnik u
Varaždinsko-križevačkoj pukovniji
br. 5. God. 1850. pukovnik u 4, Linij-
skoj pješačkoj pukovniji. God 1859.
stječe brigadu u Dubrovniku pa posta-
je generalni bojnik. God. 1863. služi
u Temešvaru, a 1866. kao domaršal i
divizionar u Krakowu. God. 1835. bori se pod Jelačićem kod Velike Kladuše protiv
Turaka, pa opet 1845. Kod Pozvizdana. God. 1848/49. on je bojnik i Jelačićev adju-
tant. Bori se kod Pakozda i Schwechata (protiv) mađarske revolucionarne vojske,
guši listopadsku revoluciju u Beču u nekoliko bitaka, pa opet u nekoliko bitaka
u Mađarskoj. Stječe odlikovanje Viteškog željeznog križa Leopoldskog reda. S Je-
lačićem sudjeluje u izradi ustava 1849. God. 1859. postaje zapovjednik pješačke
pukovnije „Grof Josip Jelačić“. Ističe se u bitkama kod Magente, pa kod Custozze
i postaje domaršal i barun.
God. 1869. ugušio je drugi bokeljski ustanak i sklopio s ustanicima mir u
Knezlovcu. Taj mir sklopljen je pregovorima pa se spominjao kao loša uspomena u
Neue Freie Presse u Beču. Taj list smatrao je da on ne može biti namjesnik u Dalma-
cii, ali ga je car ipak imenovao 1870., pa je postao vlasnikom pješačkih pukovnija
33, 37, 46. Ostao je namjesnik do 1881.
Rodić je je čitav život proveo u c. k. vojsci. Za razliku od njegovih prethodni-
ka on je služio malo u Italiji, a većinom u Hrvatskoj, a u dva navrata borio se protiv
Turaka u Bosni. Bosna je bila u srcu Jelačića, a u to doba i ranije stizale su u Zadar
vijesti o bosanskim muslimanima koji se opiru osuvremenju Osmanske carevine, a
10 Tihomil Rajčić, Srpski nacionalni pokret u Dalmaciji u XIX... stoljeću, Radovi Zavoda HAZU u
Zadru, 2011. Str. 341-369.
63
IVAN PEDERIN
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 57-74
Osmani onda šalju vosku u Bosnu koja guši njihov pokret i bez uspjeha pokušava
u Bosni i Hercegovini uvesti Đulhanski hatišerif s jednakošću građana. Muslimani
reagiraju protiv političkih i vojnih pritisaka a iz Visoke Porte tako da su iskaljivali
svoj bijes na kršćanima. Rodić se bavio skupljanjem vijesti iz Bosne i pregovorima
sa Crnom Gorom.11
Kad je Berlinski kongres ovlastio Franju Josipa da “okupira” Bosnu i Herce-
govinu, a dao mu je suverenitet nad Srbijom i Crnom Gorom (Crna Gora je njegov
suverenitet priznala još 1872.) u Bosnu je kod Broda umarširala vojska domaršala
Josipa Filipovića baruna od Philippsberga, a u Hercegovinu vojska domašala Stjepa-
na Jovanovića. Dečki su bili novačeni u Dalmaciji, odnosno u sjevernoj Hrvatskoj.
Domaršal Stjepan barun Jovanović

(Pazarište 1828. – Zadar, 1885.)
Stekao vojno obrazovanje u

Cadettencompagnie u Grazu i 1846.
Postao poručnik, 1852. služi u Beču
i postaje satnik, 1853. služi u Koto-
ru, potom odlazi u stožer Omer paše u
Spuž, pa u Stožer knjaza Danila. Vodi
diplomatsku misiju u Bosni i sjever-
noj Albaniji.1858. God. 1860. odliko-
van, vodi povjerenstvo za razgraniče-
nje između Osmanske carevine i Crne
Gore, 1858. i tada je i ranjen. God.
1860. Odlikovan Leopoldskim orde-
nom željeznog križa II. Klase. God.
1861 - 1865. austrijski generalni konzul u Sarajevu. Bori se kao Rodićev adjutant
u Crnoj Gori. Borbe su okončane pregovorima. Tada je adjutant domaršala bana
Šokčevića. God. 1862. dopukovnik u Brodu i zapovjednik VII. pješačke pukovni-
je. Kao zapovjednik te pukovnije bori se kod Custozze 1866. God. 1869. guši kao
Rodićev adjutant Krivošijski ustanak. Tu je ranjen, ali je unaprijeđen u pukovnika.
God. 1875. je Franjo Josip putovao Dalmacijom i dao fra Pašku Buconjiću upu-
11 Vden Pederin, Dalmacijai Hrvati...Poglavlje Ulazak Crne Gore pod austrijsko okrilje str. 186 ff
64
IVAN PEDERIN
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 57-74
te za dizanje ustanka.12 Tada je podigao Jovanovića na stupanj baruna i imenovao

ga zapovjednikom XVIII. Pješačke trupne divizije. God 1878, sada, već domaršal,
prodro je s vojskom u Hercegovinu i oslobodio je poslije dva mjeseca borbi s doma-
ćim muslimanima. Osmanska Carevina povukla je svoje regularne trupe iz Bosne i
Hercegovine prema odluci Berlinskog kongresa u ljeto 1878. God. 1878. djelovao
je kao zamjenik vojnog zapovjednka u Sarajevu i pravi tajni savjetnik. Otišao je u
Beč na tečaj za generalski stožer, a 1882. ugušio još jedan Krivošijski ustanak pa je
odlikovan velikim križem Leopoldova reda. Iste godine postao je vlasnikom 43 pje-
šačke pukovnije. God. 1881. Car ga je imenovao za najmesnika u Dalmaciji. Umro
je 1885. u Zadru.
Ovaj časnik borio se u Italiji kao i svi njegovi prethodnici na mjestima gu-
vernera, kasnije namjesnika Dalmacije. Međutim, on je kao nijedan drugi časnik
prije njega poznavao Osmansku carevinu i Balkan. Kasnije je najbolji poznavatelj
Balkana bio barun Gustav von Thoemmel, koji je počeo kao šef vojne obavještajne
službe u Zadru, pa poklisar na Cetinju i u Beogradu.
Ovaj pregled nam kaže da su hrvatski generali sudjelovali u svim najvažnijim
događajima Habsburške carevine u XIX. st., a osobito u njezinom prodoru na jugo-
istok koji je bio i u hrvatskom nacionalnom interesu. Tu su interesi Dvora i Hrvata
bili sukladni.
Poslije oslobođenja Bosne i Hercegovine ukinuta je Vojna krajina, a sa mjesta
namjesnika nestaju vojnici.13
12 F. D., Fra Pasko Buconjić, nadbiskup mostarsko-duvanjski, Vienac, XIV (1882) br.33. str. 531-
534.
13 Akten des k u. k. Kriegsarchivs in Wien, pa radovi iz bilj 112.
Karl Sommerger, Jovanović, Stephen Freiherr, u: Allgemeine Deutsche Biographie, , Bd. 50. Leipzig,
1905. Str. 705.
[Anonymus], Jovanović Stephan Freiherr von u: Oesterreichisches Biographisches Lexikon,Wien,
1965. Str. 138.
65
IVAN PEDERIN
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 57-74
Domaršal Josip Filipović barun od

Philippsberga
Rođen u Gospiću 1818., kao
sin Josipa Filipovića koji je bio feld-
zeugmeister, a to je bio generalski
čin. Sin Josip je vojnik od 1836. Kao
bojnik borio se pod Jelačićem 1848. u
Mađarskoj. Kao pukovnik on je 1857..
zapovjednik V. Graničarske pukovni-
je. Borio se kod Solferina 1859., pa u
austro-pruskom ratu 1866. Onda slu-
ži u diviziji u Beču gdje je uzdignut
na čast baruna i generala bojnika. Slu-
žio je u Tirolu i Brnu unaprijeđen u
feldzeugmeistera 1874. i napokon je
vojni zapovjednik u Pragu gdje ostaje
do umirovljenja.
U Pragu je je prijateljevao s
nadvojvodom Rudolfom. Slijedeći
carevu naredbu – Ordre de bataille poveo je vojsku na Bosnu. Prešao je u Bosnu kod
Slavonskog Broda i poslije borbi s domaćim muslimanima zauzeo Sarajevo. Ostao
je u Sarajevu kao vojni i civilni zapovjednik do studenog 1878. a onda se vratio u
Prag, gdje je umro 1889.
Njegov brat Franjo bio je 1865-1869. namjesnik u Dalmaciji.
Pitanje prodora na jugoistok postavljalo se poslije Napoleonskih ratova ili čak
poslije bečkog rata negdje krajem XVII. st. Car Franjo I. putovao je Dalmacijom
1818. U listopadu 1848. je Jelačić savjetovao Dvoru prodor na jugoistok, a to je bilo
zazorno Mađarima koji su željeli na Jadran. God. 1848. oni su tražili Sedmograđe,
Hrvatsku kao pars adnexa olym inclyti Regni i Dalmaciju, ali ne kao dio Hrvatske,
već podvrgnutu izravno Budimu. To je bio tengere magyar – na more Mađari. Zaslu-
ga je Jelačića da su dobili samo Sedmograđe.
Oprez je bila karakteristika bečkoga Dvora koji je rado odlagao odluke, pa
tako i u pitanju jugoistoka i suparništva s Rusijom na Balkanu. Carevina je vodila
dugi diplomatski rat s Rusijom i Francuskom i istisnula politički obje sile iz Visoke
Porte. To je bilo djelo ministra Carske kuće i vanjskih poslova grofa Buol Schauen-
stein i internuntiusa na Visokoj Porti Antona Prokesch baruna, pa grofa von Osten.
66
IVAN PEDERIN
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 57-74
Jedan od razloga oklijevanja bilo je pitanje koga će Dvor poslati na jugoistok da

ustroji suvremeni državni aparat. To su mogli biti jedino Hrvati, pa Česi, nikako Ni-
jemci i Mađari što nisu znali jezika kojim je Bosna ovorila. Bosna je tako došla pod
austrijsku, mađarsku, ali i hrvatsku vlast.14
God. 1874. osnovano je Sveučilište Franje Josipa u Zagrebu, ustanova koja će
u oslobođenu Bosnu slati školovane ljude.
Značajno je da je Dvor povjerio pitanje Bosne i jugoistoka visokim hrvatskim
časnicima koji su imali iskustva u habsburškim ratovima. I baš oni su odigrali ključ-
nu ulogu u oslobađanju Bosne od turskog zuluma i njezinom osuvremenjenju. Ovdje
možemo primijetiti da je u vojnom vrhu C. K. vojske bilo nerazmjerno mnogo Hrva-
ta i to baš na ključnim mjestima. Zdravstvo je u Bosni ustrojio zadarski liječnik Bru-
no Curinaldi. Novo Sarajevo izgradili su zagrebački arhitekti. U Sarajevu je nastala
suvremena književnost. Tu su djelovali između ostalih Ivo Andrić, tada još Hrvat,
Tugomir Alaupović, S. S. Kranjčević, Ivan Lepušić, Niko Andrijašević i dr. vojni mi-
nistar kraljevine Srbije, bio je austrijski državljanin general Dragutin Franasović iz
Orebića, a ta kraljevina bila je sa Crnom Gorom protektorat Franje Josipa od 1881.15
14 Uloga Hrvatske u upravljanju austro-ugarskom Bosnom i Hercegovinom, Hrvatska misao,

VII(2003) br. 29. str.. 97-102.
15 Ivan Pederin, Dubrovnik kao središte europske. diplomacije u Morejskom ratu, Dubrovnik, XVI
(2005) br. 2-3. str. 205-233.
Isti, Austrougarski prodor na Balkan – protektorat nad Srbijom 1879-1881, Kolo, XIII (2003) str.130-
146.
Isti, Dalmacija Hrvati u vajskoj politici bečkoga Dvora, Zadar, MH. 2005. Poglavlje od naslovom Ka-
radžić i ostali velikosrpski i i Kossuthovi agenti u Dalmamciji.
Isti, Franjo I. u Zadru 1818. godine, Kačić, 7(1975) str. 105-121.
Isti, Car Franjo I. o Šibeniku u svom putnom dnevniku iz 1818. godine, Radovi Zavoda JAZU u Zadru,
sv. 29-30(1983) str. 179-206. I drugi ulomci njegovog putnog dnevnika.
Isti, Jelačić u ratu i apsolutizmu, Dometi 22 (2012) br. 3-4. Str. 61-72. I Vjesnik Državnog arhiva u
Rijeci, sv. LIII/LN. 2012. Str. 73-85
Isti, Uloga Hrvatske u upravljanju austro-ugarskom Bosnom i Hercegovinom, Hrv, misao, VII(2003)
br. 29. str.. 97-102.
Waltraut Heindl, Graf Buol-Schauenstein in St. Petersburg und London (1848-1852), Zur Genesis des
Antagonismus zwischen Oesterreich und Russland, Wien-Köln-Graz, 1970.
Ivica Vučak, Dr. Bruno Curinaldi (1854-1944), From Zadar to Mostar to Sarajevo, Acta med-hist.2009
7 (1) 19-28.
67
IVAN PEDERIN
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 57-74
Domaršal Marijan Varešanin barun

Vareški
Rođen 1847. u Gunji kao sin ča-

snika. Školovao se u kadetskoj školi na
Rijeci, pa u Theresianumu u Wiener Ne-
ustadtu. Poručnik 1866. u pješačkoj pu-
koviji. Od 1869 -1871. pohađao je ratnu
školu – Kriegsschule u Beču i završio je
s odlikom. U ožujku 1909. Imenovan
je zapovjednikom korpusa u Saraje-
vu i guvernerom u isti mah. Postao je i
glavni nadzornik vojske. Malo iza toga
zapovjedništvo oružanih snaga u Bosni
preuzeo je Moritz von Auffenberg, ali je Varešanin ostao guverner pa ga je Crna ruka
pokušala ubiti 1910. Bogdan Žeraić ispalio je pet hitaca iz revolvera u nj, a onda se
sam ubio sa šestim hicem.
Žerajićev pokušaj ohrabrio je Gavrila Principa. On je posjetio Žeraićev grob i
zakleo se na grobu da će se osvetiti jer Varešain je preživio Žeraićev atentat. Princip
je održao obećanje i ubio 10. svibnja 1914. nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sara-
jevu.
Feldmaršal Svetozar Borojević barun

od Bojne
Svetozar Borojević rodio se

1856. u Umetiću kralj Kostajnice. Po-
slije završenog školovanja predavao je
na Vojnoj kademiji, a onda postao zapo-
vjedniom Hrvatskog domobranstva. Od
1912. zapovjednik VI. Armijskog kor-
pusa. Borio se 1878. u Bosni, a posli-
je oslobođenja Sarajeva je i odlikovan.
God. 1914. poslao ga je car u Galiciju
da preuzme zapovjedništvo III. Armije
od generala Artura Arza. Borojević je
68
IVAN PEDERIN
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 57-74
uspješno vojevao, vatio je Pržemisl i napredovao u službi.

Kad je Italija navijestila Carevini rat 1915. Car ga je poslao na Soču. To je bio
rat Hrvata protiv talijanske iredente kojoj su saveznici zajamčili Dalmaciju i Istru
ako stupi u rat na njihovoj strani. Rat na Soči bio je nešto novo. Ratovi XIX. st. bili
su poput Napoleonovh ratova vrlo pokretne bitke (guerre de mouvement, guerra ma-
novrata). Vojnici su dolazili na bojno polje u gizdavim odorama, bitke nisu dugo tra-
jale, a na kraju bitke slijedile su svečanosti s unapređenjima u pobjedničkoj vojsci.
Victor Hugo opisao je u “Jadnicima” (Les Miserables) bitku kod Waterlooa u kojoj
je Napoleon konačno poražen, Eduard Breier opisao je bitku kod Wagrama u kojoj
je Napoleon poslije tri dana bitke pobijedio nadvojvodau Johanna u romanu Wagram
und das Attentat (Beč, 1862). To su bile bitke brzo pokretljivih vojnih jedinica.
I naši ratovi, 1848., pa operacija oslobođenja Bosne bili su kratki. Ali istočno
pitanje rješavala je godinama politika, na Visokoj Porti vodili su bečki Dvor, Rusija
i Francuska dugogodišnji rat diplomatskim spletkama koji je završio pobjedom beč-
kog Dvora pa je onda bilo moguće sazvati Berlinski kongres na kojem je odlučena
sudbina Bosne. Vojsci je preostao posao oslobođenja nakon što je Visoka Porta po-
vukla svoju regularnu vojsku iz Bosne i Hercegovine u smislu odluka Berlinskog
kongresa. Ali i hrvatski domaršali bili su politički uspješni, osobiti Rodić i Jovano-
vić.
Borojević je na Soči vodio rat kakav se vodio u Prvom svjetskom ratu. To su
bile bitke u kojima bi se vojske ukopale pa su vojnici provodili mjesece i godine
u rovovima iza bodljikave žice. Takav je rat opisao Ernst Jűnger u svojim ratnim
dnevnicima. Borojević je na Soči napravio jedan od najsjajnijih podviga u prvom
svjetskom ratu – probio je frontu kraj Kobarida i razbio talijansku vojsku. Vojnici su
bježali i bacali oružje smatrajući da je rat prestao i da se oni vraćaju kući. Italija je
bila na koljenima. Maršal Luigi Cadorna smijenjen je i mjesto njega imenovan je za-
povjednikom maršal Armando Diaz. Borojević je napredovao prema rijeci Piavi iza
koje su se ukopale pregrupirane jedinice talijanske vojske, ali i francuske, engleske
i američke trupe jer saveznicima je Italija bila vrlo važna.
Prvi svjetski rat vodio se u rovovima, ni jedna strana nije bila u stanju pobije-
diti drugu. Rat je odlučila Amerika koja je stupila u rat na strani saveznika. Onda su
se s jedne strane borile dobro opremljene vojske, vojske opremljene s dolarima, a s
druge iscrpljene vojske u kojima je nedostajalo sve od hrane do streljiva.
Borojević je izgubio bitku na Piavi jer mu je savezničko zrakoplovstvo napalo
linije opskrbe, a bilo je i prebjega koji su neprijatelju odavali položaje Borojevićeve
vojske.
69
IVAN PEDERIN
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 57-74
S porazom na rijeci Piavi, i potom na solunskoj fronti rat je završio. Carevina

se raspala. Jugoslaviju su osnovali Ante Trumbić i njegova skupina da bi na taj način
izigrali odluke Londonskog pakta 1915. kojim je Italiji obećana Istra i Dalmacija
ako stupi u rat na strani saveznika. Trumbić i njegovi stupili su u Jugoslaviju da bi
taj sporazum izigrali što im je donekle i uspjelo. Ono što su uspjeli nije bilo ni tako
malo – spasili su Dalmaciju osim Zadra, Lastova i Kvarnerskih otoka, ali nisu spasili
Istru i Rijeku.
Borojević je sa Stjepanom Sarkotićem i Ivom Pilarom bio odlučno za Hrvat-
sku, s Bosnom, a protiv Jugoslavije. Trijalizam je bio polazište njihovih pokušaja.
Nisu shvatili da se Austrija nije mogla odlučiti za trijalizam jer bi time uništila legi-
timizam na kojem je ona počivala. Borojeviću su nudili da će biti general u Karađor-
đevićevskoj vojsci. Nije prihvatio. Postavio se naglašeno hrvatski, pa je morao otići
u Austriju. Umro je u Celovcu 1920. Sahranjen je sa počastima kao feldmaršal.16
Domaršal barun Stjepan Sarkotić
Rodio se 1858. u selu Sinac kraj Otoč-

ca kao sin poručnika. Pohađao gimnaziju u
Senju, a onda je studirao u Theresianumu u
Bečkom Novom Mjestu. God. 1884. poruč-
nik u pukovniji Kőniggräz u Trebinju. Jed-
na brdska brigada u kojoj je služio Sarkotić
stacionirana je 1886. u Mostaru. God. 1889.
unaprijeđen u satnika i poslan u Beč da slu-
ži u glavnom stožeru. Kao takav putovao je
u Srbiju, Bugarsku, Makedoniju i u Rusiju
(Kazan) gdje je naučio ruski. Vratio se i slu-
žio u obavještajnoj službi Glavnog stožera.
Postao je bojnik i služio u zapovjed-
16 Marino Manin, ur., Feldmaršal Svetozar barun Borojević od Bojne (1856.-1920.). Zbornik
radova, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.,
Ivan Pederin,, Eduard Breier – revolucija i liberalizam, Godišnjak njemačke zajednice, DG Jahbuch,
vol. 20 (2013) str.377-396.. Zbornik radova 20 znanstvenog skupa “Nijemci i Austrijanci u hrvatskom
kulturnom krugu” Zagreb, 9-11-11-2012 . 5
Isti, Frankofil Ernst Jünger kao ratni pisac i filosemit, u: Omanut, Zagreb, svibanj-lipanj 2012
/ 5772. br.111. str. 5-8.
Isti, Jadransko pitanje, Rijeka, 2008.
70
IVAN PEDERIN
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 57-74
ništvu VII. pješačke divizije u Osijeku gdje je ostao četiri godine. Poslije toga služi
kao dopukovnik u Pragu. Od 1900. do 1903. on je šef vojnog stožera u Puli gdje je
postao pukovnik. God. 1904. poslan je za zapovjednika stožera XII. korpusa u Si-
biu u Sedmograđu, a 1907. Postaje zapovjednikom V. pješačke brigade u Linzu. Te
godina postao je generalni bojnik, a potom i zapovjednik 88. Zemaljske pukovnije
strijelaca. God. 1910. je zapovjednik 44. Domobranske divizije. Tu je 1911. unapri-
jeđen u domašala, a Franjo Josip dao mu je naslov baruna 1908.
God. 1912. Sarkotić je postao zapovjednikom Kraljevskih mađarskih honve-
da (Domobrana) kao nasljednik Svetozara Borojevića. On je time postao i zapovjed-
nikom hrvatskog domobranstva sa središtem u Zagrebu.
Kad je počeo rat Sarkotić je bio jedan od zapovjednka vojske koja je napala
Srbiju. I pored neuspjeha Sarkotić se borio dobro pa je odlikovan – postao je vitez 2.
Reda Željezne krune. Ostao je guverner Bosne i Hercegovine i uočio potrebu reformi
s kojima će se suzbiti opasnost od stvaranja Jugoslavije. Za taj rad nagrađen je Leo-
poldovim redom prve klase sa ratnom dekoracijom i mačevima i brončanom meda-
ljom sa mačevima. Priznat mu je i mađarski stupanj baruna sa dodatkom Lovćenski
– zvao se dakle na dvoru Stjepan barun Sarkotić Lovćenski. Bila je to iznimka, jer
Dvor mu je priznao mađarski naslov. Njemački je bio Freiherr Stjepan Sarkotić von
Lovćen.
Godine 1917. je kao generalni pukovnik i guvener nastavio djelovati u Bosni
i Hercgovini i zalagao se za trijalizam, dakle ujedinjenje Bosne i Dalmacije sa kra-
ljevinom Hrvatskom-Slavonijom. Bio je to trijalizam, a trijalizam je bio reducirani
pojam Jugoslavije. Tu se Sarkotić našao sa nadbiskupom vrhbosanskim Josipom
Stadlerom i sa Ivom Pilarom. Štoviše, on je predlagao i ujedinjenje Hrvatske sa Slo-
venijom. Začudo on a ni trijalisti nisu tražili Istru u kojoj su Hrvati bili dvije trećine
pučanstva, dok su u Bosni i Hercegovini bili manjina. Sarkotić je slično kao i Pilar
bio odlučan kao protivnik Srba i Jugoslavije. Trijalizam nije našao podršku kod kra-
lja Karla, a ni kod mađarskog premijera grofa Tisza Istvána. Sarkotić i trijalisti nisu
shvaćali da je dinastijski legitimizam temelj Carevine. Tisza je posjetio Sarajevo
1918., sastao se sa Pilarom i Josipom Vancašem, ali ga ni oni nisu uvjerili u u potrebu
ostvarenja zahtjeva trijalista.
Poslije raspada Austro-Ugarske Sarkotić je uhićen. Pušten je iz tamnice pa je
izbjegao u Beč gdje je okupio hrvatske izbjeglice u Hrvatski odbor koji se protivio
Jugoslaviji. U Reichspostu je kritizirao Karađorđevsku Jugoslaviju. U Austriji je po-
stojalo jako mađarsko i talijansko političko izbjeglištvo, ali neznatno hrvatsko. Sar-
kotić je stvorio suvremenu hrvatsku političku emigraciju koja je odigrala znatnu ulo-
71
IVAN PEDERIN
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 57-74
gu kasnije, osobito u domovinskom ratu. Ovo izbjeglištvo i Sarkotićevi članci protiv

Jugoslavije nisu proučeni, a izlaze iz okvira ovog rada. Sarkotić je vodio Hrvatski
odbor do 1929. Umro je u Beču 1939. i sahranjen na bečkom Zentralfriedhofu.
Sarkotić je kao vojnik i kao obavještajac služio u više mjesta, nego svi hrvat-
ski domaršali i Borojević skupa. Imao je golemo iskustvo.
Na kraju možemo istakanuti da u Carevini nitko nije ubijen zbog politike iz-
među 1815 i 1914. osim ako je potegao sablju protiv države. Jugoslavija je već kra-
jem 1918. počinila pokolj na Jelačićevom trgu.17
Znanstveni skup Hrvatska između slobode i jugoslavenstva, Zbornik radova
sa znanstvenog skupa održanog 8. i 9. siječnja 2009. u Zagrebu, uredili Tomislav
Jonjić i Zlatko Matijević, Zagreb, 2009.
17 Ivan Pederin, Jadransko pitanje, Rijeka, 2008.

Zoran Grijak, O sadržaju promemorije Ive Pilara caru Karlu I (IV) iz kolovoza 1917. godine, Prinosi za
proučavanje života i djela dra Ive Pilara (svezak drugi) 2002. br. 2. str. 83-101.
72
IVAN PEDERIN
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 57-74
IVAN PEDERIN
Articles about the prominent governors and regents in Dalmatia
SUMMARY
The Viennese Court established the Military Frontier province in Croatia as an

institution which would protect Croatia from the marauding raids from the Ottoman
Empire, more precisely from Bosnia. The Frontiersmen were Croats. However,
as relations between the Sublime Porte and the Orthodoxy worsened, Orthodox
Christians also began to arrive and were accepted into the province. Officers in the
Military Frontier province were mostly Germans.
On the Military Frontier the Court placed good soldiers who had distinguished
themselves in the Thirty Years’ War, although they had not achieved high military
ranks. Their general was General Isolani, a Greek. Soldiers from many European
countries fought in the Imperial Army. Wallenstein, Tilly, Piccolomini, Jan Sobjeski,
Odescalchi, Eugen Savojski and others were the military leaders. It was a real
cosmopolitan army, which still remained even after the Napoleonic wars, whereas
Napoleon had created a national army.
The Croatian soldiers robbed, as others did; since the age of Homer every army, if
it had conquered a city pillaged, raped the women and burnt it. That’s how it was
until the 18th century, and these practices returned to us in the darkness of the 20th
century.
Croatian soldiers invaded some village, robbed it, raped its women and set light
to it. One small boy named Hans Jakob Christofel Grimmelshausen witnessed
this. He would later write about this event in the novel Abenteuerlicher Simplizius
Simplizissimus (1669-1672). A scene of rape belongs to the most significant pages of
German literature. Unfortunately, it became a model for the description of Croats in
German literature. Here a Croat is a drunken soldier who robs and rapes. This image
of Croats did not penetrate into Austrian literature, and it seems that the Viennese
Court had already acquired a liking of the Croatian soldiers.
We have already pointed out that the military leaders of the Imperial Army up until the
Napoleonic Wars were mostly Italians, Germans, on the whole, Western Europeans.
In the wars against Napoleon we come across many Croats of both religions amongst
the high-ranking officers in this army. They were Fran Ksaver Tomašić, Todor
Milutinović, Petar Knežević and Mate Rukavina. In the administration and battle
against the French other Croats also stood out such as Baron Francesco Maria Cernea
73
IVAN PEDERIN
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 57-74
Stefaneo, in other words, Fran Maria Crnić Štefanić, the tutor of the emperor’s
children, the Franciscan Andrija Dorotić, and the former Venetian colonel Francesco
Danese, from Zadar. This was new to the Empire which, in 1806, ceased to be the
Holy Roman Empire and became ‘Kaiserlich und Königlich’ (Imperial-Royal).
With the Treaty of Campo Formio in 1797, Emperor Francis II acquired Dalmatia and
Istria. The Habsburgs then became a naval force, and the French general Sanfermo in
1797 wrote to the French foreign minister saying that the way to the Mediterranean
and Levant was now open for the Viennese Court.
74
SIMONNÉ PALLÓS PIROSKA
Profesori znanstvenici u Rijeci - Sándor Kőrösi
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 75-81
Dr. sc. Simonné Pallós Piroska Izvorni znanstveni rad

Sveučilište u Kaposváru (Mađarska) UDK 373.5(497.5 Rijeka)”18/19“
Kaposvár 373.5-051 Kőrösi, S.
PROFESORI ZNANSTVENICI U RIJECI

- SÁNDOR KŐRÖSI
Među najistaknutije mađarske profesore spada Sándor Kőrösi, koji je također

bio znanstvenik.
Bio je izvanredna osoba.
Kőrösi (ili Körösi) rođen je u Nađkőrös (Nagykőrös – Mađarska) 1857. godi-
ne. (Roditelji: otac Sigismund (Zsigmond) Reich učitelj, majka Marija Goldham-
mer.) Njegov brat je Henrik Kőrösi (do godine 1880. ime je Hermann Reich) savjet-
nik ministra, izvrstan teoretičar o autoritetu u pedagogiji. O Sándoru Kőrösiju, o
njegovom osobnom životu u Rijeci jako malo znamo, jedino to, da je bio oženjen i
da je njegov sin Béla rođen u Rijeci.
Niže razrede gimnazije Sándor Kőrösi pohađao je u Rimasombatu (Rimavska
Sobota – sada Slovačka), a više razrede u Jasberenju (Jászberény – Mađarska). Po-
slije mature upisao se na sveučilište u Budimpešti. Zbog smrti oca (1875.) prekinuo
je školovanje. Morao je raditi da bi preživio. Prihvatio je pedagošku službu u provin-
ciji. Godine 1880. na njegovu veliku sreću dobio je namještenje u glavnom gradu,
u Budimpešti, te je nastavio studij na sveučilištu. Tu se počeo baviti lingvistikom. S
velikom oduševljenjem slušao je na fakultetu predavanja profesora Josipa Budenza
i Šimonjija. Iste godine promijenio je svoju prezime Reich u Kőrösi.
Godine 1881. u vježbaonici pedagoškog instituta na njegov rad uveliko je
utjecao profesor Mór Kálmán. Taj utjecaj je pratio Sándora Kőrösija kroz cijeli
život. Profesorov pedagoški rad: način mišljenja, njegova zainteresiranost, volja,
snaga, unutrašnja sloboda, dobročinstvo, dobrohotnost, blagonaklonost, pravednost,
uvježbanost itd., sve je to jako utjecalo na Kőrösija u njegovu daljem radu.
Kőrösi je 1883. godine diplomirao i stekao zvanje profesora mađarske i
njemačke književnosti i lingvistike.
75
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 75-81
Sljedeće godine kao stipendist države studirao je u Italiji. Najviše vremena

provodio je na sveučilištu i po bibliotekama u Rimu. Tako je na predavanjima na
fakultetu učio, a u bibliotekama je popunjavao svoje jezično znanje.
Godine 1884. preuzeo je službu u Rijeci u Mađarskoj višoj gimnaziji. Pre-
davao je u školi mađarski jezik i književnost, povijest, njemački jezik, kasnije je
postao još zapisničar na sastancima profesora.
Kőrösi je već u ranoj mladosti pisao i publicirao svoje književne uratke u
časopisima i raznim novinama. (U novini „Jászberény“ izašle su njegove pripo-
vjetke.) U krugu obitelji („Családi Kör“) također pripovjetka (1879.), Mađarska i
veliki svijet („Magyarország és a Nagyvilág“) (1881.) objavljena je životna slika).
Njegova sposobnost, njegov talent razvio se u Rijeci, i tu je započela njegova
znanstvena aktivnost.
Za vrijeme boravka u Italiji nije samo učio, nego promatrao i skupljao do-
življaje, otiske svakidašnjega života i to publicirao u lokalnim, domaćim novinama
Mađarski Salon („Magyar Szalon“ 1884.) Rimski karneval („A római karnevál“),
Budapeštanski vjesnik („Budapesti Hirlap“ 1884.) Livornska pisma („Livornói leve-
lek“), Na mađarskom primorju („A magyar tengerparton“), Talijansko susjedstvo
(„Olasz szomszédság“), Lingvistika („Nyelvészeti tárca“ 1884.), Najbolja talijan-
ska enciklopedija o Mađarskoj („A legjobb olasz encyklopédia Magyarországról“).
Čitatelji, stručnjaci, mogli su upoznati njegove članke o talijanskom nastavnom
planu iz Glasila srednjoškolskih profesora (Talijanski gimnazijski liceji, domovi
za učenike, Talijanske realne škole, „ Az olasz gymnasialis liceumok“,“ Az olasz
reál iskolák“). Između 1884. i 1887. godine izdani su njegovi lingvistički radovi u
časopisu Mađarski jezični stražar („Magyar Nyelvőr“ ) naslovom Talijanskih posu-
đenica „Olasz kölcsönszók“ . Mađarska znanstvena akademija zapazila je mladog
profesora i hvalila je njegove radove.
U školskoj godini 1886./87. tiskan je prvi dio njegovog rada Metodična ma-
đarska gramatika „Módszeres magyar nyelvtan“. Poslije četiri godine u izvješta-
ju godišnjaka piše da u tom razdoblju nije pisao ništa izvanredno, nije publicirao
radove, samo je držao predavanje u krugu Društvo profesora. U školskoj godini
1884./85. držao je govor o Bálint Balassiju i Kelemen Mikesu, a u 1885./86.-oj pod
naslovom O našim novim pjesnicima „Újabb költőink“. Sljedeće godine govorio je
o radu grofa Géze Zichyja pod naslovom Vještica Leanyvara „Gróf Zichy Géza:
Leányvári boszorkány“. U 1890. godini njega je zanimalo kako može žive strane je-
zike, tako i mađarski, uspješnije predavati „Miként lehetne az élő idegennyelveknek,
különösen a magyar nyelvének a tanitását sikeresebbé tenni?“, iste godine a održao
76
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 75-81
je predavanje o Iliasu Janošu Hari Seressa.

Koji je bio razlog, da se Sándor Kőrösi povukao? Svoju je energiju fokusirao
na dva zadatka. Osim nastave trebao se baviti svakidašnjim poslovima: brinuo je
o biblioteci, organizirao je u gimnaziji prijateljska druženja na mađarskom jeziku
i vodio je pjevačko društvo. Sudjelovao je o sastavljanju talijansko-mađarskog
rječnika i pisao udžbenike za srednjoškolce po nalogu Ministarstva prosvjete. Puno
puta je izdan i nagrađen I. svezak njegovog udžbenika „Grammatica teorico-pratica
della lingua ungherese“, objavljen prvi put 1891. godine i tiskan je u Budimpešti
u Tiskari sveučilišta. Drugdje se samo s manjim člancima i radovima javio (Stra-
ža jezika, „Nyelvőr“,1891.), Objašnjavanje riječi „Szómagyarázatok“ a u Glasniku
profesora 1891. godine O odnosu na nastavi „Tanitásbeli vonatkozásokról“.
Iz gimnazije nastupali su pred javnošću kao Društvo mađarskih prijatelja i
pjevačko društvo. Učenici su nastupali na školskim priredbama s pjevačkim zborom,
s pjesmama, s instrumentalnom glazbom i s kazališnim predstavama. Učenici su bili,
među inim, braća Zemplén: Győző, Géza, Szilárd, Ferenc Širola (Francesco Sirola),
kasniji prevoditelj, Guido Depoli, Silvino Gigante. Kőrösi je jednu komediju preveo
s francuskog na mađarski, uredio je i pod naslovom „Gramatika“ učenici su to
igrali.
O Društvu mađarskih prijatelja treba znati to da ga je osnovao Sándor Kőrösi.
On ga je pokrenuo, a njegov je statut priznalo i prihvatilo Ministarstvo prosvjete te
dozvolilo da počne djelovati u školskoj godini 1890./91. Društvo je vodio Sándor
Kőrösi po ovlaštenju ravnatelja Josefa Berghoffera. Sastanke su održavali subotom.
Tamo je mladež pokazala svoje radove: predavali su, recitirali svoje pjesme i slu-
šali kritike drugih. Bavili su se još raznim jezičnim i gramatičkim pitanjima (Npr.
O talijanskom i mađarskom jeziku „Az olasz és a magyar nyelvről“, Oslovljavanje,
pozdravi „Megszólitások, üdvözlés“, O vremenu „Az időről“ ). To se društvo nije
bavilo samo s mađarskom jezikom, nego su članovi društva upoznavani s mađar-
skom kulturom. Cilj društva bio je razviti patriotski osjećaj i duh. Sa svojim urat-
cima i recitiranjim stihova javljali su se na razne natječaje. Posebno su se natjecali
na mađarskom, posebno na talijanskom jeziku. Tako su dobivali jednaku šansu i
priliku svi učenici. Pazili su također na to da se kod prijevoda s talijanskog na ma-
đarski mogu natjecati samo oni kojima je materinski jezik bio talijanski.
Kako su povećana njegova poznanstva tako je Kőrösi sve veću i veću ulogu
igrao u stručnom i znanstvenom javnom životu. Učlanio se u Društvo mađarskih
pedagoga, u Lingvističko društvo sa sjedištem u Budimpešti, u Društvo pariških
profesora koji predaju strane jezike (Association Phonetique des Professuers de Lan-
77
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 75-81
gues Vivantes a Paris), u Društvo mađarskih etnografa. Osim u gimnaziji predavao

je još na Trgovačkoj i Pomorskoj akademiji.
Godine 1892. Tema njegovih publikacija je šarolika i raznovrsna. Jedan ma-
đarski sat u Rijeci „Egy magyar óra Fiuméban“ (Glasilo zemaljskih profesora, travanj
1892.), Dodatak etnografiji Rijeke „Adalékok Fiume néprajzához“ (Ethnographia,
travanj-svibanj 1892.), Talijanski tragovi u mađarskom jeziku „A magyar nyelvbeli
olasz elemek“ (Posebno izdanje, Rijeka), manji lingvistički članci (Mađarski jezični
stražar, Magyar Nyelvőr). U Društvu profesora predavao je o radu Sándora Fischera
„Petőfi“ i o riječkoj etnografiji.
Godine 1893. zadržao je dosadašnja članstva u raznim društvima, i još se
učlanio u Udruženje jezičnih sekcija Transilvanijskih muzeja, postao je suradnikom
Mađarske jezične straže, i s Aladárom Festom pokrenuo i uređivao novine Mađar-
sko primorje „Magyar Tengerpart“. Rastu njegovi uratci iz lingvistike. Pirat, kon-
dukter, vodič „Kalóz, kalauz“ (Mađarska jezična straža, Magyar Nyelvőr, kolovoz
1892.), Latinski tragovi u mađarskom jeziku, „Latin elemek a magyar nyelvben“
(rujan 1892.), pripremio je i I. dio drugog izdanja „Grammatica teorico-pratica
della lingua ungherese“. U novini Mađarsko primorje „Magyar Tengerpart „ ra-
spravljao je o Zrinjskome i Machiavelliju (broj 12., godine 1893.), osim toga pisao
je puno uvodnih članaka, podlistke s potpisom svojeg imena, ali s inicijalima i pod
pseudonimima također.
U 1894. godini časopis Mađarska pedagogia opet publicirao je njegov rad.
Izdan je u petom broju pod naslovom O talijanskoj srednjoškolskoj reformi „Az
olaszországi középiskola reformmozgalmak “.
Sljedeće godine donijele su Kőrösiju opet velike izazove. Zamoljen je da
piše u drugom svesku monografije Mađarske županije i gradovi „Magyarország
vármegyéi és városai“ sljedeće odlomke: Praznički i pogrebni običaji u Rije-
ci „Ünnepi és temetkezési szokások Fiuméban“ , Opća prosvjeta u Rijeci „Fiume
közoktatásügye“, Književnost Rijeke „Fiume irodalma“, Društvo Rijeka „Fiume
társadalma“. Osim toga pisao je još u Jezičnoj straži „Nyelvőr“ i završio je drugi
svezak udžbenika o jeziku.
U njegovom životu i znanstvenoj djelatnosti tada započinje jedno mirnije
razdoblje. Završio je udžbenik za jezik („Grammatica teorico-pratica della lingua
ungherese II.“) i izdao ga sljedeće godine. Nakon toga samo manje članke objavio
je časopis Mađarska jezična straža („Magyar Nyelvőr“) i novine Mađarsko primorje
(„Magyar Tengerpart“).U istoj vrijeme izišao je iz uredništva Mađarsko primorje
(„Magyar Tengerpart“) i više nije upravljao Udruženjem mađarskih prijatelja. (Na
78
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 75-81
njegovo mjesto došao je dr. Koloman Csepreghy.)

Poslije niza godina u školskoj godini 1898./99. u Udruženju riječkih službe-
nika (Fiumei Tisztviselők Egyesülete) opet je predavao i čitao je na predavanju jednu
humoresku (Vojnik Lenija „Leni katonája“).
Godine 1899. objavio je svoj rad u časopisu Mađarska pedagogija s naslovom
Povratni pravac „Retrográd irányzat“ , poslije je održao jedan uspješni svečani go-
vor (15. ožujka), a taj govor objavila je La Bilancia na mađarskom i na talijanskom
jeziku. Pored toga ocjenjivao je udžbenike, njegova je ocjena izašla u Službenom
listu, osim toga puno je radio na mađarsko- talijanskom, talijansko-mađarskom rječ-
niku.
Sljedeće godine uzeo je godišnji odmor. Prvi put pola godine, zatim cijelu
godinu nije radio, bio je odsutan od gimnazije. Njegovo je opravdanje bilo da piše
rječnik. Teško bi bilo to opravdanje demantirati, ali znamo i to da je u istoj godini
bio i najgnjusniji skandal u mađarskom školstvu u Rijeci. Opće je poznato i to,
da je Kőrösi bio taj tko je te događaje razotkrio i prikazao ih cijelom svijetu, cijeloj
Mađarskoj. Tako je on sastavio i opravdao svoje otkriće: po njegovom mišljenju bo-
jao se, da će lokalni, talijanski stanovnici (Fiumani) misliti da ti brutalni događaji
koji su se dogodili u Mađarskoj gradskoj muškoj školi između profesora i učenika
kao „…zakonski mađarski pedagoški postupci..“ i tako će govoriti „neće to reći da
jedan mađarski učitelj ili par mađarskih profesora tuku djecu“ nego „Mađari tuku
djecu“. Kőrösi je poslao obavijest, on je izvjestio u jednoj zemaljskoj novini o tome
što se zbivalo u gradskoj školi. Ali to nije bilo pametno, jer je s tim Kőrösi doveo u
opasnost ne samo riječko nego i mađarsko školstvo. Opravdao je taj svoj postupak
željom da prestane batinanje u toj školi, što je već niz godina trajalo. Po njegovoj
interpretaciji to je bila teška odluka, jer se morao sukobljavati s Imrom Donathom,
školskim nadzornikom, koji je bio u mađarskoj školi, kako se u Rijeci govorilo:
velesila, gospodar života i smrti. Kőrösi se morao „pohrvati“ s Donathom.
Što se ustvari dogodilo?
Već godinama se pričalo u gradu o tome, da u Mađarskoj muškoj građanskoj
školi u Rijeci profesori jako loše postupaju s djecom. Tukli su ih. Istraga je otkrila da
su već dugo godina u toj školi neprestano tukli djecu, mučili ih, zlostavljali... Djeca
su dobivala batine po glavi, po leđima, čupali su im kosu, vukli za uši, batinali su ih
u razredu, u hodniku, u zahodu. Tukli su ih ako su kasnili u školu, ako nisu imali
zadaće, ili nisu znali gradivo, ako su bili prestrašeni. Ako je netko ukrao nešto, ako
su na nekoga samo posumnjali dobio je batine; učenike su razgolitili i tako ih tukli.
Batinali su rukom, šakom, šibom. Kada je profesor zamijenio kolegu na nastavi,
79
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 75-81
zamjenik je tukao djecu, udarao ih je nogom. U batinanje su uvukli također drugo

dijete. Oni su morali držati jedan drugoga i puno puta išibano je i drugo djete. Ro-
ditelji su znali za to, ali su se bojali prijaviti profesore, a ako bi skupili hrabrost na
njihovu prijavu natjerali su ih da odustanu.
Taj dug i jako težak slučaj neću prikazivati, samo kratko ću objasniti kako je
završio. Mnogo je profesora završilo na sudu kao optuženici. Ali slučaj je završen
tako da skoro nisu našli dovoljno dokaza i tako je to zaključeno (svjedoci su bili
djeca a njihove iskaze nisu smatrali vjerodostojnim), samo je jedan profesor dobio
novčanu kaznu. U zapisnicima se može vidjeti i čitati mišljenje: komentar predsjed-
nika istražnog povjerenstva Antala Hajnala. Na zadnjem zapisniku na predzadnjoj
stranici s crvenom olovkom napisano je samo sljedeće: „Pa ipak?!“
Tadašnji školski nadzornik Donath tražio je da se Kőrösija strogo kazni, ali to
se nije dogodilo. Kőrösija nisu pozvali na odgovornost. Premjestili su ga u Budim-
peštu, a njegova karijera nastavila se u tadašnjoj gimnaziji u VII. kvartu glavnoga
grada.
Godine 1912. izdan je I. i II. svezak njegovog talijansko-mađarskog rječnika.
Poslije prvog svjetskog rata Sándor Kőrösi s nekadašnjim kolegama, profesorima
iz Rijeke, djelovao je i radio na procvatu talijansko-mađarskih kulturnih odnosa.
Literatura:
Kánya Emilia: Réges régi időkről. Egy XIX. századi irónő emlékiratai. Kortárs
Kiadó
Emilia Kanya: O davnim vremenima, Izdavač Suvremenik, 1998. (Urednici:
Anna Fabri i Bori Kiš) Memoari spisateljice iz 19. stoljeće
Szinnyei József: Magyar irók élete és munkái. MEK
Josip Szinnyei: Život i djelo mađarskih književnika, Izdavač: MEK
Magyarország vármegyéi és városai Fiume és a Magyar-Horvát tengerpart,
Szerk.: Dr. Sziklay János, Dr. Borovszky Samu (1896.) Budapest. Az Apolló Irodalmi
és Nyomdai Részvénytársaság Kiadása.
Mađarske županije i gradovi – Rijeka i Ugarsko-hrvatske primorje – Urednik:
Janos Sziklay dr., Šamu Borovszky dr. Izdavač: „Apollo“ Književno i tipografsko d.
o. o. Bp., 1896.
80
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 75-81

Professors and scientists in Rijeka - Sándor Kőrösi
SUMMARY
Amongst the most prominent Hungarian professors is Sándor Kőrösi, who was also
a scientist.
He was an extraordinary person.
Kőrösi (or Körösi) was born in Nađkőrös (Nagykőrös - Hungary) in 1857. (Parents:
father Sigismund (Zsigmond) Reich was a teacher, mother Maria Goldhammer.) His
brother was Henrik Kőrösi (until 1880 his name was Hermann Reich) advisor to the
minister, an excellent theorist about authority in pedagogy. We know very little about
Sándor Kőrösi, about his life in Rijeka, only that he was married and that his son
Béla was born in Rijeka.
Sándor Kőrösi attended early grammar school classes in Rimasombat (Rimavska
Sobota – now Slovakia), and later classes in Jasberenj (Jászberény – Hungary). After
graduation, he enrolled at the university in Budapest. Due to the death of his father
(1875) he stopped his schooling. He had to work in order to survive. He took on a
pedagogy job in the country. In 1880 he was lucky to find employment in the capital
city, in Budapest, and he continued his studies at the university. Here he began with
linguistics. With great enthusiasm he listened to the lectures of professors Josef
Budenz and Simonyi. That same year he changed his surname from Reich to Kőrösi.
81
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Djelovanje primalja i liječnika u župi Grižane slijedom matičnih knjiga rođenih od 1858. do 1907. Godine
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Aleksandra Frković Izvorni znanstveni rad

Strossmayerova 18 UDK 94(497.5 Grižane)”18/19”
Rijeka 614(497.5 Grižane)(091)
DJELOVANJE PRIMALJA I LIJEČNIKA U ŽUPI

GRIŽANE SLIJEDOM MATIČNIH KNJIGA ROĐENIH
OD 1858. DO 1907. GODINE
U drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća u svim našim krajevima visoka
je smrtnost novorođenčadi, dojenčadi, male djece ali i visok pomor trudnica, rodilja
i babinjača. Od najstarijih vremena pomoć pri porođaju pružale su žene. Iako je
porođaj bio u nadležnosti žena, kod teških porođaja, osobito kada je trebalo primije-
niti fizičku snagu ili učiniti neki porodničarski zahvat (embriotomija, forceps, carski
rez), žene su pozivale liječnike i to najčešće kirurge ranarnike. Vještine porađanja
stjecale su iskustvom, a kako su bile nepismene ili slabo pismene, nisu vodile evi-
denciju o svome poslu. Osim priučenih primalja odnosno nadriprimalja, te licen-
ciranih primalja, u drugoj polovici 19. stoljeća na području župe Grižane počinju
djelovati i školovane primalje koje su većinom svršile Kraljevsko primaljsko učilište
u Zagrebu. Podaci o diplomiranim primaljama iz vinodolskoga kraja su dobiveni
iz Zapisnika diplomskih primalja od 1877. do 1905. Službeni podaci o njihovom
djelovanju u Hrvatskoj i Slavoniji krajem 19. stoljeća nalaze se u Popisu primalja
u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji godine 1898. Dobar uvid u javnozdravstvene
prilike u modruško-riečkoj županiji, koje su vladale na prijelazu 19. u 20. stoljeće,
pružaju izvješća o stanju javne uprave u županiji od 1894. godine nadalje.
Iz dvije matične knjige rođenih župe Grižane u razdoblju od 1858. do 1907.
dobivena su imena primalja (neškolovanih i školovanih), kirurga ranarnika i liječni-
ka. O njihovom djelovanju najviše se saznaje iz zapisa krštenja u nuždi novorođen-
četa u životnoj opasnosti koja su obavljale primalje a rjeđe liječnici. Matična knjiga
rođenih župe Grižane od 1887. do 1907. sadrži zanimljive zapise krštenja ploda u
utrobi majke, prije embriotomije, da bi se spasio život majke.
Ključne riječi: primaljstvo, porodništvo, matične knjige rođenih župe Griža-
ne, krštenje u nuždi, javnozdravstvene prilike
83
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Uvod
U 18. stoljeću javno zdravstvo u našim krajevima regulirano je poznatim Sa-

nitarnim zakonom (Normativum Sanitatis) koji je izdala carica Marija Terezija 1770.
Nacrt je Sanitarnog zakona izradio ugledni austrijski liječnik i socijalni reformator
Gerhard van Swieten. Tim zakonom su regulirane dužnosti i prava liječnika, a među
ostalim, bila je regulirana izobrazba, kvalifikacija i rad primalja. (Glesinger, 1964.).
U većim su gradovima osnivani tečajevi za primalje koji su u pravilu trajali četrnaest
dana. Normativnim aktima bilo je propisano da svaka primalja mora položiti ispit
pred županijskim liječnikom i zatim dobiti dozvolu od županije za obavljanje svoje-
ga zvanja. To su bile tzv. licencirane ili aprobirane primalje koje su morale položiti i
zakletvu. Porođaji uz asistenciju primalja prvi su korak u poboljšanju uvjeta rađanja
i zdravlja rodilja i djece. Za drugi je bitan korak u povijesti porodništva presudna
1847. godina kada je mađarski liječnik Ignatz Semmelweis (1818.-1865.) na radu
u Općoj bolnici u Beču otkrio uzrok puerperalne sepse, od koje je dotad umirao
veliki broj rodilja i pronašao način uspješnog sprečavanja te bolesti. Dvadesetak go-
dina kasnije Louis Pasteur i Robert Koch su u svojim radovima objasnili uzročnike
infekcijskih bolesti, dok Joseph Lister je postavio principe antisepse primjenjujući
karbolnu kiselinu koja je imala jako dezinfekcijsko djelovanje.
Početkom 19. stoljeća u našim krajevima je bio izrazito visok pomor novo-
rođenčadi i dojenčadi (od 30 do 50%), ali i pomor rodilja i babinjača zbog babinje
groznice. U gradskim sredinama primaljstvom se bave ispitane primalje (approbata
Obstetrix). U seoskim sredinama djeluju neuke nadribabice koje pri obavljanju poro-
đaja nanose majci i djetetu ponekad više štete nego što pomažu. Od polovice 19. st.
započinje djelovanje školovanih primalja i to putem tečajeva. Tako je porodništvo u
rukama primalja, dok se kirurzi educirani iz porodništva s titulom magister obstetri-
tiae bave samo rješavanjem kompliciranih porođaja. Primalje su bile dostupnije, vje-
štije i iskusnije od liječnika koji su porodništvo razmatrali više teoretski (Dugački,
2003.). U tadašnjem Austrijskom carstvu svaki je grad imao gradskog fizika (medi-
cinae doctor), kirurga ranarnika (chirurgus), ljekarnika (pharmacopoeus) i izučenu
primalju (obstetrix approbata).
Razvoj opstetričko-ginekološke struke u Hrvatskoj dobrim dijelom vezan je
uz Zemaljsko rodilište u Zagrebu, koje je zajedno s Primaljskim učilištem otvoreno
1877. pod vodstvom Antuna Lobmayera, učenika slavnog Theodora Billrotha. Kra-
jem 19. stoljeća, zbog društvenih i teških gospodarskih prilika, visokog nataliteta u
nekim našim krajevima, a istovremeno s malim brojem školovanih primalja, stopa
84
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
smrtnosti djece, ali i majki, i dalje je bila visoka.

Značajnu prekretnicu u razvoju medicine u Hrvatskoj prema Glesingeru
(1954.), do pedesetih godina 20. stoljeća, čine tri događaja od eminentnoga zna-
čenja za sav daljnji razvoj medicine u našoj zemlji, koja su se zbila 1874. godine:
osnutak Zbora liječnika, donošenje prvog zdravstvenog zakona za Hrvatsku i Slavo-
niju i osnivanje zagrebačkog Sveučilišta. Smatra da postoje dva razdoblja u razvoju
naše medicine. Prvo razdoblje je od 1874. do 1918., tj. do otvaranja Medicinskog
fakulteta u Zagrebu i do prestanka zdravstvene autonomije pojedinih pokrajina, a
zatim slijedi drugo razdoblje do pedesetih godina 20. stoljeća.
Osnivanjem Zbora liječnika (sbor liečnikâ kraljevinâ Hrvatske i Slavonije)
ostvarena su dugogodišnja nastojanja liječnika da se okupe u stručnom i staleškom
pogledu. Pojedine akcije i nastojanja Zbora liječnika u poboljšanju zdravstvenih pri-
lika u Hrvatskoj imale su odlučujuću ulogu u interesu općeg dobra.
Zakon o uređenju zdravstvene službe u Hrvatskoj i Slavoniji od 15. studenoga
1874. predstavljao je napredak za ondašnje vrijeme. Prema tome zakonu Zemalj-
ska vlada nadzirala je vršenje zdravstvenih propisa u radu liječnika i zdravstvenih
ustanova. Taj zakon ne predviđa općinske liječnike već prepušta općinama potpunu
slobodu u njihovom zapošljavanju. To je bio najveći nedostatak novog zakona jer
nije vodio brigu o potrebama u seoskim sredinama.
Nakon brojnih rasprava o potrebi preustroja zdravstvene službe objavljen je
24. siječnja 1894. novi zakon o uređenju zdravstvene službe u Hrvatskoj i Slavoniji.
Tim zakonom organizirana je samo zdravstvena služba te je jedan dio sanitetskih
poslova prenesen na općine i obavljaju ih liječnici. Važno je da su općine dobile mo-
gućnost zaposlenja općinskih liječnika i to samo diplomiranih. Težište zdravstvene
službe je na kurativnoj a ne na preventivnoj medicini dok su socijalna pitanja bila
zapostavljena.
U trećem zakonu o zdravstvu od 25. ožujka 1906. po prvi puta su naglašene
preventivne mjere u očuvanju narodnoga zdravlja. Zahvaljujući socijalnoj kompo-
nenti toga zakona zemaljska vlada siromašnim bolesnicima s duševnim i spolnim
bolestima te trahomom i pelagrom podmiruje bolničke troškove.
U razdoblju od 1874. do 1918. u našim krajevima vladale su mnoge epide-
mijske bolesti osobito boginje, difterija i kolera. Godine 1876. u Hrvatskoj je bilo
569 oboljelih od boginja, od kojih je umrlo 186 a godine 1883. bilo je čak 1.262
oboljelih. Takve epidemije se javljaju i u sljedećim godinama a jenjavaju uvođenjem
obvezne vakcinacije 1891. godine. Kolera se javljala između sedamdesetih i deve-
desetih godina skoro svake godine u Hrvatskoj i Slavoniji a osamdesetih godina i u
85
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Dalmaciji, Istri i Rijeci. Prigodom pojedinih epidemija mortalitet je bio vrlo visok
tako npr. od škrleta 22% a od difterije i do 55% (Glesinger, 1954.).
Cijela Hrvatska i Slavonija imala je 1878. svega 103 graduirana liječnika i 88
ranarnika (Glesinger, 1954.). Kako je polovica liječnika živjela u gradovima pre-
mali broj je brinuo o seoskom stanovništvu. Prema Zdravstvenom izvješću kraljev-
ske zemaljske vlade za 1896. u Hrvatskoj i Slavoniji ima ukupno 319 liječnika. Po
općinama je bilo namješteno 379 primalja, privatnih primalja je bilo 253 a ukupno
ih je bilo 632 (Rakovac, 1897.). Seosko pučanstvo se najčešće obraćalo za pomoć
nadriliječnicima ili se uopće nije liječilo. Pomoć liječnika često se je tražila kada je
već bilo prekasno.
Iz shematizma bivše biskupije Senjske i Modruške ili Krbavske (1916.) sazna-
je se da su negdašnje župe Grižane i Belgrad spojene u zajedničku župu Grižane
10. veljače 1790. Župa Grižane (rkt. župa sv. Martin b.) obuhvaća Grižane, An-
tovo, Barci, Baretići, Bašunje, Belgrad, Blaškovići, Dolinci, Franovići, Kamenjak,
Kostelj, Marušići, Mavrići, Miroši, Saftići, Šarari.
U naredbi o ustrojstvu sudova iz 1881. navedena su mjesta koja su pripada-
la upravnoj općini Grižane-Belgrad. Naredbom kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade
odjelah za unutarnje poslove i za pravosudje od 20. kolovoza 1881. br. 6.474., a
putem propisa zakona od 3. listopada 1876. o mjesnim sudovima i postupcima pred
njima, ustrojeni su novi mjesni sudovi sa sjedištem u Grižanama i Selcima za novo
ustrojene upravne općine Grižane-Belgrad i Selce. Upravna općina Grižane-Belgrad
sastoji se iz sljedećih mjesta: Belgrad, Semičevići, Janjevalj, Ričina, Tribalj, Podso-
palj Belgradski, Bašunje male, Pećca, Blažkovići, Antovo, Bašunje veliko, Baretići,
Grižane, Kostelj, Mavrići, Kamenjak, Barci, Franovići, Miroši, Saftići, Šarari, Ma-
rušići i Dolinci a upravna općina Selce sastoji se iz mjesta Selce, Brda, Metlina i
Sadi.
Žiteljima griško-belgradskog kraja, u svako doba dana i noći, primalje i li-
ječnici bili su spremni pružiti medicinsku pomoć i to po kiši, buri, snijegu, poledici
ali i najvećim vrućinama. Pri tome su pješačili po dvadesetak kilometara, jahali na
mazgi ili konju.
Povijesna građa o javnozdravstvenim pitanjima te djelovanju primalja i liječ-
nika u vinodolskom kraju nije do sada dostatno istražena. Predmet ovog povijesno
medicinskog teksta je razdoblje druge polovice 19. i početka 20. stoljeća odnosno
vrijeme domicilnih porođaja. Podaci o djelovanju primalja (neškolovanih i školo-
vanih) i liječnika dobiveni su istraživanjem matičnih knjiga rođenih/krštenih župe
Grižane koje se čuvaju u Državnom arhivu u Rijeci (DARI). O njihovom djelovanju
86
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
najviše se saznaje iz zapisa krštenja u nuždi novorođenčeta u životnoj opasnosti te iz

vrlo zanimljivih zapisa krštenja ploda u utrobi majke.
U ovom tekstu osim imena primalja i liječnika navode se i imena svećenika,
koji su vodili matične knjige te sa svojim znanjem i marljivošću omogućili da se
sačuvaju brojni medicinski podaci.
Javnozdravstvene prilike
Za kratki prikaz javnozdravstvenih prilika u 19. stoljeću važno je naglasiti

koju važnost imaju zbivanja u prethodnom stoljeću. Tada su nastala mnoga otkrića
u kliničkoj medicini, ali i u primaljstvu te napori za rješavanje brojnih javnozdrav-
stvenih problema. U to prosvjetiteljsko doba stvaraju se znanstvena i stručna djela,
ali i popularna literatura s brojnim javnozdravstvenim temama koje su bile namije-
njene neukom puku. Zahvaljujući Van Swietenovim reformatorskim odlukama do
punog izražaja dolazi afirmacija javnozdravstvene misli (Glesinger, 1964.). Jedna
od njegovih odluka, koja je bila presudna za naše krajeve, upućivanje je njegova
nekadašnjeg studenta Jeana Baptistea Lalanguea (1743.–1799.), u Varaždin. Nakon
što je diplomirao na liječničkom studiju u Beču, radio je u bečkim bolnicama. Usa-
vršavanjem u rodilištu Bolnice sv. Marka stječe naslov meštra porodnične vještine
(magister artis obstetritiae).
Od 1772. godine sve do svoje smrti Lalangue je bio banski liječnik i župa-
nijski fizik u Varaždinu. Prema ondašnjim zakonskim odredbama položaj banskog
i županijskog fizika je obuhvaćao široko polje rada u kojem se isticao nadzor nad
zdravstvenim prilikama, osobito nad pojavom i kretanjem epidemijskih bolesti među
ljudima i životinjama, nadzor nad zdravstvenim osobljem i sprečavanje neovlašte-
nog bavljenja liječničkom ili ljekarničkom praksom, nadzor nad zdravstvenim insti-
tucijama i javnim ustanovama, nadziranje sanitarno-higijenskih prilika, veterinar-
ske preglede, izrada izvještaja o postojećem stanju i prijedloga u svrhu unapređenja
zdravstvenog stanja, nadzor i organizacija mjera u svrhu saniranja i sprečavanja šire-
nja epidemijskih bolesti te pružanje zdravstvene pomoći svima koji ju zatraže (Beli-
cza, 1976.). Županijski fizik je bio dužan upoznati i izvijestiti o svim pojavama koje
po njegovu mišljenju utječu na zdravlje i opstanak ljudi – od geoloških i klimatskih
pojava, do opskrbe vodom i hranom, načinu života, stanovanja, odijevanja i prehrane
te običaja vezanih za odgoj djece. Nadalje županijski fizik je bio dužan brinuti se o
svome stručnom usavršavanju i raditi na zdravstvenom prosvjećivanju puka.
Sastavni dio svakodnevnog Lalangueovog rada, uz liječenje bolesnika i obav-
87
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
ljanje javnozdravstvenog nadzora, kao što je već prethodno rečeno, bilo je sastavlja-
nje izvještaja namijenjenih upravnim i zdravstvenim vlastima. Na osnovi tih izvje-
štaja Lalangue je stvarao svoja djela. Autor je prve originalne hrvatske medicinske
knjige koju je napisao liječnik i to porijeklom stranac – Medicina ruralis illiti Vra-
chta ladanyszka za potrebochu musev, y sziromakov horvatczkoga orszaga y okolu
nyega blisnesseh meszt (Varaždin, 1776.).
Lalangue je napisao i druga popularnomedicinska djela, između kojih je naj-
važniji primaljski udžbenik za seoske primalje, koji je u biti prva knjiga o porodniš-
tvu u našim krajevima – Brevis institutio de re Obstetritia illiti kratek navuk od me-
strie pupkorezne za potrebochu muskeh y sziromaskeh ladanszkeh sen horvatczkoga
orszaga, y okolo nyega blisnesseh sztrankih (Zagreb, 1777.). Autor je na prvome
mjestu želio poboljšati edukaciju i što bolje osposobiti primalje za obavljanje po-
rođaja jer su zbog neznanja mnoge ondašnje primalje svojim postupcima otežavale
tijek normalnog porođaja i dovodile u opasnost majku i dijete (Belicza, 1976.). Po-
sljednji dio knjige sadrži dvadeset jedan recept za različite lijekove koji se spominju
u prethodnim poglavljima (Fureš i sur., 2010.). To su bili uglavnom jednostavniji
biljni lijekovi od jeftinijih sastojaka jer su prvenstveno bili namijenjeni siromašnim
ženama.
U prvim decenijama 19. stoljeća još je uvijek vrijedio van Swietenov Nor-
mativum Sanitatis iz 1770. U banskoj Hrvatskoj na čelu zdravstvene uprave je bio
protomedik, a u pojedinim županijama brigu o zdravstvu vodili su županijski fizici.
Protomedik, a osobito županijski fizici donosili su od slučaja do slučaja zdravstvene
naredbe, a sve je to bilo bez određenog plana i koordinacije (Glesinger, 1963.).
Sve što je na području javnoga zdravstva stvoreno u Hrvatskoj do potkraj 19.
stoljeća, nastalo je zahvaljujući inicijativi pojedinaca. Jedino je u vrijeme različitih
epidemija (kuga, kolera, boginje) vlada u Beču izdala brojne proglase i naredbe o
provođenju zaštitnih mjera.
Godišnji izvještaj (Raporto Annuale) voditelja zdravstvenog područja u Cri-

kvenici kirurga Ivana Andrianića (1859.)
Sredinom 19. stoljeća riječka podžupanija je bila podijeljena na zdravstvena

područja od kojih je jedno imalo svoje središte i ured u Crikvenici. Prvi značajni do-
kument o djelovanju zdravstvene službe na vinodolskom području je godišnji izvje-
štaj za 1859. godinu kirurga Ivana Krstitelja Andrianića. To zdravstveno područje
obuhvaćalo je naselja Bribir, Crikvenica, Dramalj, Drivenik, Grižane, Novi, Selce,
88
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Šiljevica, Tribalj i Zagone. (Brozičević, 1990.; Lolić i Uremović, 1991.; Matejčić i

Gobić, 2004.). Godišnji izvještaj (Raporto Annuale) napisan je na talijanskom jezi-
ku. Pohranjen je u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u Zagrebu.
Na području kotara Crikvenica 1859. godine bilo je 16.030 žitelja. Za zdrav-
stveno područje Crikvenica naveden je sljedeći broj stanovnika: Crikvenica 2.116,
Selce 1.450, Novi 2.219, Zagone 646, Bribir 4.409, Grižane 2.692, Tribalj 930,
Drivenik 968, Šiljevica 700 i Dramalj 509. Ukupno umrlih je bilo 291, od kojih 123
odraslih i 168 djece. Tako je u Selcu na šest odraslih osoba umrlo 20 djece, u Bribiru
na 41 odraslog 56 djece, u Novom na 18 odraslih 32 djece.
Osim zdravstvene kulture i običaja stanovnika toga kraja, iz izvještaja se na
vrlo slikovit način saznaje mnoštvo podataka o socijalnim, gospodarskim i klimat-
skim prilikama. Na tom području stanovništvo se bavilo zemljoradnjom, ribarstvom,
stočarstvom, pomorstvom ali bavili su se i prosjačenjem. Stanovništvo uz obalu ba-
vilo se uzgojem vinove loze i maslina, dok su se u zaleđu uzgajale žitarice i to pre-
težno kukuruz, ječam i pšenica, a od voća jabuke (posebno u Kamenjaku), breskve,
oskoruše te bademi. Po zanimanju bili su vrlo cijenjeni zidari i klesari, dobri trgovci,
Naslovnica i posljednja stranica izvještaja (Raporto Annuale) kirurga Ivana Andrianića 1859.
godine (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu)
89
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
brodovlasnici i pekari. Stokom su trgovali stanovnici Zagona, s peradi stanovnici

Dramlja i Triblja a kruhom Novljani. Trgovanje svilenom bubom bilo je razvijeno u
Bribiru, gornjem dijelu Crikvenice i Dramlju.
U slučaju zdravstvenih problema stanovnici su najčešće tražili pomoć nekih
baba odnosno liječili su se vračanjem. Vjerovali su isključivo u kinin jer je vrlo
učinkovito i odmah zaustavljao groznicu. Jedino Selčani su se obraćali liječniku i za
dobivenu pomoć su bili zahvalni.
Većinom, u svim mjestima vladali su niski higijenski standardi i sklonost pre-
komjernom uživanju alkohola. Ivan Andrianić (1859.) opisuje stanovnike Grižana
kao vrlo ponosne ljude koji su vodili brigu o čistoći svojih kuća te su bile u boljem
stanju od okolnih mjesta. Selčani su vrlo radišni i dolaskom proljeća odlaze u potra-
gu za poslom a kod kuće ostaju samo žene koje osim vođenja domaćinstva rade i
na polju. Stanovnici Novoga radije su zakonodavci i mnogi su vrlo ugledne ličnosti.
Stanuju u jednokatnicama i to tako da borave na katu a u prizemlju drže oruđe i ži-
votinje (magarci, volovi). Takav način stanovanja, u kućama s jednim podom, bio je
uobičajen i u drugim mjestima toga kraja.
U izvješću se posebno ukazuje na položaj žene u Vinodolu. Sklone su prazno-
vjerju, rade do iznemoglosti i nalaze se u podređenom položaju unutar obitelji. Žene
iz Dramlja ističu se svojim lijepim fizičkim izgledom. Bribirce opisuje kao kršne
ljude a žene su vrlo skromne. Nažalost u tom mjestu najveći je broj oboljelih od si-
filisa što se povezuje odlaskom muškaraca na rad ali i sklapanjem braka dječaka od
12 do 13 godina sa ženom od 20 do 25 godina. U tim bračnim zajednicama svatko
je živio svoj život. Blizina gradova uvjetovala je da se u to vrijeme polako prestaju
nositi narodne nošnje. Žene se ljepše odijevaju od muškaraca naročito one koje sta-
nuju oko poštanskih cesta.
Stanovnici Zagona vrlo su siromašni tako da od 646 osoba samo njih oko 300
ima košulju. I muškarci i žene moraju ići dvije godine prosjačiti po svijetu jer se
inače ne mogu oženiti ili udati.
Stanovnici gornjeg dijela Crikvenice žive od nadnica i idu raditi po svijetu.
Dolaskom zime vraćaju se na svoja ognjišta i donose kući 80 do 100 forinti. To su
vrlo radišni i štedljivi ljudi, te su i njihove kuće vrlo lijepe i dobro snabdjevene. Za
razliku od njih, stanovnici uz morsku obalu su ribari, koji zarade vrlo malo, tako da
se većinom sve brzo potroši pa ponekad njihove obitelji nemaju niti za kukuruzno
brašno. Ali za razliku od ostalih stanovnika Vinodola ribari su bili najzdraviji. Prema
zapažanju Ivana Andrianića, dobar ulov ribe značio je veći broj porođaja sljedeće
godine (Matejčić i Gobić, 2004.).
90
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Na kraju izvještaja Ivan Andrianić je zaključio da je zdravstveno stanje sta-

novništva zdravstvenog područja Crikvenica u 1859. godini bilo zadovoljavajuće,
osim pojave povratne groznice, sporadičnih slučajeva sifilisa, šarlaha, ludila, deliri-
ja, alkoholizma, prolapsa maternice, kila i drugo. Stanovnici Triblja žive u dolini,
koja je okružena barama, te svake godine obolijevaju od groznice. Posebno je uka-
zao na veću pojavnost kila zbog vrlo teškog fizičkog rada stanovništva te na ispada-
nje maternice u žena koje rađaju stojeći na nogama.
„Zdravstvo“ u modruško-riečkoj županiji od 1894. do 1903. putem izvješća

o stanju javne uprave
Dobar uvid u javnozdravstvene prilike u modruško-riečkoj županiji krajem

19. i početkom 20. stoljeća dobiva se iz izvješća o stanju javne uprave u županiji.
Primjerci izvješća za to razdoblje nalaze se pohranjeni u Državnom arhivu u Rijeci.
Krajem kalendarske godine Upravni odbor i kraljevski podžupan su sastavljali izvje-
šće i podnosili ga proljetnoj županijskoj skupštini sljedeće godine. Nakon izvješća o
općinskom računu i proračunu te općinskoj potrošarini kr. podžupan u četrnaest do
petnaest točaka bi izvijestio o promjenama unutar administrativnog osoblja, a zatim
dao prikaz unutarnjeg poslovanja, školstva, zdravstva, veterinarstva, narodnog gos-
podarstva, šumarstva, građevinarstva, vojničkih poslova itd. Za razdoblje od 1894.
do 1904. izvješća su potpisivali kr. podžupani Antun Varda i Dragutin Vomačka.
Izvješća o zdravstvu daju prikaz stanja općega zdravlja, kretanja zaraznih bo-
lesti, cijepljenja i docijepljivanja protiv boginja, stanja zdravstvenih zavoda, zaklada
uzadruženih zdravstvenih općina te zdravstvene službe. Nadalje, od 1895. godine
posebno se navode podaci o smrtnosti stanovništva, od 1896. duševni i tjelesni ne-
moćnici (umobolni, benavi, padavičari, sliepi, gluhoniemi, nahodi, tudja dojenčad,
siromašni i neizliečivi), od 1897. zdravstveno redarstvo (samoubojstva, slučajno
unesrećeni, po bjesnom psu ugriženi, groblja, razgledanja mrtvaca, ciepljenja i do-
ciepljivanja boginja) i sudbeno-liečničko djelovanje te od 1898. redovito novačenje.
Usprkos neujednačenosti i nedosljednosti u prikupljanju podataka za ta jav-

nozdravstvena izvješća, Ante Škrobonja (2000.) je obradom petogodišnjeg razdoblja
od 1894. do 1898. ukazao da je u demografskim kretanjima došlo do izrazitog opa-
danja broja stanovnika u modruško-riečkoj županiji. Tako se samo u četiri godine od
1894. do 1897. broj stanovnika smanjio od 255.455 na 220.629, tj. za 13,6%, što se
pripisuje iseljavanju stanovništva. Opća smrtnost kretala se između 26,7‰ i 33,4‰.
91
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Naslovnice izvješća o stanju javne uprave u modruško-riečkoj županiji 1895. i 1900. godine
(Državni arhiv u Rijeci ili DARI)
Autor posebno ukazuje na najčešće zarazne bolesti i njihovu smrtnost. Influenza je

prvi puta zabilježena 1897. kada je utvrđeno 500 oboljelih, od kojih četiri sa smrtnim
ishodom. Najveći broj oboljelih, zbirno gledajući ispitivano razdoblje, odnosi se na
ospice - 3.040 s ukupnom smrtnošću 3,7%. Najviše se pamti difterija sa visokom
smrtnošću od 34,4% do 41,5%. Pojavljivanje škrleta kretalo se u rasponu od 93 do
382 slučajeva godišnje s prosječnom smrtnošću od 32,7%. Hripavac se spominje tek
sporadično a smrtnost se kretala u pojedinim godinama od 7% do 28,5%. Boginje su
registrirane u prve tri godine ispitivanog razdoblja sa smrtnošću od 23,0% do 24,4%.
Između ostalih zaraznih bolesti navodi se 17 slučajeva babinje groznice, od kojih je
pet završilo smrću puerpera. Pojava sifilisa spominje se prvi put 1895. godine i to
kao “bludobolja”. U izvješću za 1897. godinu poglavlje o zaraznim bolestima zavr-
šava prikazom tzv. škrljevske bolesti (prema nekim razmatranjima pojam obuhvaća
i osebujan oblik endemskog sifilisa). U skladu sa zakonskim propisima koje je donio
1891. i 1893. Odjel za unutarnje poslove Visoke kr. zemaljske vlade za cijepljenje i
docjepljivanje protiv velikih boginja godišnje je cijepljeno 84,8% do 97,6% osoba.
Godine 1894. na području županije djeluje 16 liječnika koji nisu ravnomjerno
92
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
raspoređeni. Devet ih je zaposleno u zemaljskoj, četiri u općinskoj službi, a ostali

rade u privatnoj praksi. U primorskim općinama na jednog liječnika dolazi 1.617
žitelja, a u unutrašnjosti 24.485. Uzadružena zdravstvena općina Cirkvenica se sa-
stojala od upravne općine Cirkvenica, Selce, Grižane-Belgrad i Drivenik.
Mrtvozorstvo se obavljalo prema naredbi Visoke kr. zemaljske vlade, Odjela
za unutarnje poslove, od 21. travnja 1893., broj 19.627, tako da mrtvogled u sjedištu
kotarskih i obćinskih liečnika vrše dotični liečnici, dočim u selima obavljaju službu
mrtvozorstva nagradjeni mrtvari seljaci, koji su stalno namješteni i zaprisegnuti.
Godine 1895. na zdravlje stanovništva nepovoljno su utjecali loši klimatski
uvjeti, promjenjivo vrijeme, duga zima, česte obilne kiše, nagle promjene temperatu-
re. Učestalo se javljaju upale dišnih puteva, ždrijela, dušnika, pluća, žabica (angina),
akutni reumatični bolovi u zglobovima i mišićima. Osim toga u gorskim i primor-
skim predjelima ove županije u ljetno doba dolazilo je do nestašice pitke vode. Na
području skoro cijele županije prehrana stanovništva je bila nedostatna. Preživljava-
lo se u stalnoj borbi za opstanak. Širenju i razvijanju zaraznih bolesti pogodovale su
loše higijenske navike, nečistoća stanova, indolencija stanovništva i nevjerovanje u
priljepčivost zaraznih bolesti.
Morskim kupalištima se ne pridaje posebno značenje te se podaci iznose u
kratkim zasebnim poglavljima na kraju izvješća odnosno u poglavlju o zdravstvenim
zavodima. Između navedenih mjesta (Sušak, Kraljevica, Novi, Crikvenica, Selce,
Bakar), Crikvenica se izdvaja kao vodeća po broju gostiju. Za razliku od ostalih
mjesta gdje brigu o zdravlju gostiju vode tamošnji uredovni liječnici, u Crikvenici je
posebno namješten kupališni liječnik. Crikvenica je imala i svoga visokog pokrovi-
telja, Njegovu c. i kr. Visost nadvojvodu Josipa.
Odlukom Kr. zemaljske vlade povećava se broj liječnika te ih 1896. na područ-
ju županije djeluje 27 a istovremeno djeluje 70 diplomiranih primalja. Primalja je u
općinskoj službi bilo 46 a ostale su se primaljstvom bavile kao sukromne (privatne)
primalje. Županijski fizik, kotarski i obćinski liečnici nadzirali su ih neprestano, te
svaka tekom prošle godine što po županijskom fiziku, što po kotarskim liečnicima
strukovno izpitana, te njihova primaljska oprema pogledom na čistoću i podpunost
točno pregledana, a pronadjene manjkavosti odmah odstranjene. Uredovni liječnici
nagovaraju domaće žene na polazak primaljskih tečaja. U nekim kotarima one se
ne žele posvetiti tom zvanju dok tudje žene ne mogu naći svoje eksistencije, jer ne
mogu steći povjerenja.
Kod svake pojave zarazne bolesti liječnici bi na licu mjesta odredili nužne
zdravstveno-redarstvene mjere za sprječavanje širenja zaraza. Tako zarazne bolesti
93
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
nisu mogle mah preoteti, te pošastan značaj poprimiti. Od difterije oboljelo je 797
djece od kojih je 500 ozdravilo, 294 umrlo a troje se nastavilo liječiti. Ako se bolest
na vrijeme prijavila liječniku, tj. unutar tri dana od nastanka bolesti, tada se podu-
zimalo liječenje s krvnom surutkom (serumom) i to vrlo uspješno. Smrtnost djece
liječene krvnom surutkom iznosila je 8% a neliječene djece preko 60%.
Godine 1897. zdravstveno stanje stanovništva bilo je vrlo dobro i to po pitanju
morbiditeta i mortaliteta. Bolesti koje su se javljale u određeno godišnje doba rjeđe
su se pojavljivale. Klimatske prilike su bile vrlo povoljne. U kotaru Cirkvenica ži-
vjelo je 26.684 stanovnika. Od običnih bolesti umrlo je 636 osoba a od infekcioznih
bolesti 25. Smrtnost je bila 2,5%.
Autori javnozdravstvenih izvješća smatraju da 1897. godine boginje nisu
evidentirane zahvaljujući strogim zdravstveno-redarstvenim mjerama, cijepljenju i
docijepljjivanju protiv boginja, izoliranju bolesnika i okuženih kuća te svim postup-
cima raskuživanja.
Krajem 1897. i tijekom 1898. na području županije djeluju: jedan županijski
fizik, 8 kotarskih liječnika, jedan gradski fizik, jedan bolnički liječnik, 9 općinskih
liječnika, 5 sukromnih liječnika i 79 primalja.
Radi ciepljenja i dociepljivanja boginja 1898. godine u županijskom području
ustanovljena su 132 ciepna kotara od kojih je Cirkvenica imala 10. Ciepitbeni posao
obavljalo je 18 liječnika od kojih u kotaru Cirkvenica kr. kotarski liečnik dr. Edo
Brink i obćinski liečnik u Bribiru dr. Mihovio Barac.
Godine 1898. dr. Bogoslav Mažuranić imenovan je obć. liečnikom uzadružene
zdravstvene obćine u Novom.
Zdravstvene prilike stanovništva u županiji 1899. bile su povoljnije u odnosu
na prethodnu godinu te je došlo do pada mortaliteta. Na običajnim bolestima umrlo
je 5.729 osoba, infekcioznim je bolestima podleglo 247, nasilnom je smrću uginulo
93 a mrtvorodjeno je 36 djece. Od infekcioznih bolesti najčešća je bila difterija i to
u 248 slučajeva sa 88 smrtnih ishoda.
U kotaru Cirkvenica od nezaraznih bolesti umrlo je 495 osoba a od infekcio-
znih bolesti 27 (difterija, ospice, trbušna pošalina /tifus/, influenza).
U izvješću Zdravstvenog redarstva za 1899. godinu može se pročitati da je 10
osoba učinilo samoubojstvo: osam ih se utopilo, jedna se osoba ustrijelila puškom a
jedna objesila. Motiv samoubojstva nije ni u jednom slučaju sa sigurnošću utvrđen.
Kod svih nastradalih i samoubojstava poduzet je zdravstveno-redarstveni mrtvogled,
odnosno sudbeno-lječnički očevid i paranje trupla.
Godine 1900. u kotaru Cirkvenica (26.684 stanovnika) pomor na običaj-
94
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
nim bolestima je 608 a na infekcioznim bolestima 14. Kr. županijski fizik je obišao
županiju u svrhu nadzora provođenja higijenskih naredaba i redovitog cijepljenja i
docijepljivanja protiv boginja. Nadriliječenje i nadriprimaljstvo bilo je strogo nad-
zirano po oblastnim liječnicima, te su prekršitelji zdravstvenih naredaba svaki puta
prijavljeni i kažnjeni.
Tijekom 1901. godine djelovalo je u županiji sljedeće zdravstveno osoblje: 1
županijski fizik, 8 kr. kotarskih liečnika, 1 gradski fizik , 1 bolnički liečnik, 12 obćin-
skih i 4 sukromna liečnika, zatim 12 magistra farmacije, 4 vježbenika farmacije i
80 primalja, i to 52 obćinske i 28 sukromnih. Javno namještenih liečnika bilo je 19,
od ovih su 18 graduirana i 1 patron kirurgije.
U županiji ima 18 uzadruženih zdravstvenih obćina i 3 samostalne zdravstve-
ne obćine - Trsat (dr. Bačić), Bribir (dr. Barac) i grad Bakar (dr. Trnski, gradski fizik).
Po pitanju duševnog i tjelesnog nemoćničtva za kotar Cirkvenicu 1900. godine
prikazani su sljedeći podaci: umobolni 27, benavi 35, padavičavi 13, slijepi 33, glu-
honiemi 49, neizliečivi ubogi 5. U tom djelu izvješća daju se podaci i o nahodima i
tudjoj dojenčadi ali ti podaci za kotar Cirkvenicu nisu prikazani.
U razdoblju od 1897. do 1901. smrtnost u župniji je smanjena od 6.944 na
5.659 umrlih. Za mrtvorođenu djecu prikazani su oskudni podaci: 1897. Delnice -
26, Vrbovsko - 9; 1898. - nema podataka; 1899. Delnice - 19, Vrbovsko - 17; 1900.
Delnice - 24 i 1901. Delnice - 15. Prikazano je i kretanje smrtnosti stanovništva u
uzadruženoj zdravstvenoj obćini Cirkvenica: 1897. smrtnost je bila 2,5%, 1898. –
3,5%, 1899. – 2,5%, 1900. – 4,2% i 1901. – 21,9‰.
Kako se tijekom tih godina klimatski uvjeti nisu mijenjali, niti je povećano
blagostanje, nerodica od prirode mršava tla ostala je ista, autori izvješća smatraju da
je smanjenju smrtnosti pridonio Zakon o uređenju zdravstvene službe iz 1894. Za-
kon je donio nove higijenske propise i odredbe da se siromašnom dijelu pučanstva u
nuždi i biedi bolestna stanja njegova što izdašnija liečnička pomoć bezplatno pruži.
Godine 1902. babinja groznica prijavljena je samo u tri slučaja. Da je kraj sla-
be njege i pažnje rodilja na ladanju u zabitim selima i zaselcima, kamo skoro nikad
izučena primalja ili liečnik ne dolazi, broj na babinjoj groznici oboljelih žena kad i
kamo veći, a i pomor te pogubne i za život tali pogibiljne bolesti znano veći, nego li
je ovdje iskazan, izvan svake je sumnje, budući da se svaki slučaj oboljenja saznati
ne može, jer u razglednicu umrlih ubilježe mrtvari obično uzrok smrti slabost, vru-
ćicu itd.
U odnosu na prethodne godine 1903. karakterizira veći pobol. U prvim mje-
secima te godine prevladavale su bolesti dišnih organa, reumatske upale zglobova
95
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
i mišića.
Na području cijele županije
1903. godine ukupno je umrlo 6.418
osoba i to od nezaraznih bolesti 5.720
a od zaraznih 597. Nesretnim sluča-
jem nastradalo je 66 osoba, samou-
bojstvo je učinilo 15 osoba a 20 je
ubijeno.
Godine 1903. dr. Gjuro Krema
imenovan je kot. kr. liečnikom u Cir-
kvenici.
U lječilištu Dječji dom u Cri-
kvenici koji je pod pokroviteljstvom
prejasnoga nadvojvode Josipa, op-
skrbljuju se djeca slabokrvna i skro-
fulozna bez razlike vjere i narodnosti.
Zavod je pod upravom milosrdnih
sestara iz Ugarske, a liečničku služ-
bu u zavodu obavlja Dr. Herman pl.
Coltelli.
U županiji ima jedanaest jav-
Prva stranica izvješća “Zdravstvo” modruš- nih ljekarni te osam priručnih kućnih
ko-riečke županije 1903. (Državni arhiv u Rijeci)
ljekarni koje su vodili općinski liječ-
nici. U Cirkvenici djeluje javna lje-
karna Ivana Polića K svetom Šimunu a u Novom javna ljekarna Marije pl. Kunović
Vinodolska (providnik Ljudevit Šimat).
Slijedom prikazanih izvješća saznaje se da na prijelazu 19. u 20. stoljeće cie-
pitbeni posao protiv boginja u kotaru Cirkvenica obavljali sljedeći liječnici: dr. Edo
Brink, kr. kotarski liječnik; dr. Bogoslav Mažuranić, općinski liječnik u Novom i dr.
Mihovil Barac, općinski liječnik u Bribiru. Dodatni podaci o njima dobiveni su iz
Imenika članova „sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije“ u Zagrebu za go-
dinu 1900. (1901.). Tako je dr. Eduard Brink kr. kotarski liečnik, Cirkvenica bio član
Zbora od 1893.; dr. Mihovio Barac obćinski liečnik, Bribir od 1894. i dr. Bogoslav
Mažuranić privatni liečnik, narodni zastupnik na saboru kraljevina Hrvatske, Slavo-
nije i Dalmacije, Novi (Vinodol) od 1897.
96
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Osnivanje primaljskih škola
Na osnovi carske odredbe od 1785. godine pooštravaju se kriteriji za prijem

primalja u državnu službu te se ispiti moraju polagati u Beču ili Budimpešti. Naj-
bliže primaljske škole bile su u Ljubljani i Celovcu a datiraju iz iste godine kao ona
u Beču - 1754./55. (Pintar, 1964.). Zato se počinju poduzimati koraci za osnivanje
primaljske škole u Rijeci, koja je započela s radom 1786. a njezin voditelj je bio
Giacomo Cosmini.
S pitanjem rada prve primaljske škole u Rijeci usko je povezan rukopisni tekst
za primalje koji je napisao Ivan Carobbi 1795. u Karlobagu. Već na prvoj strani-
ci piše sve što sadrži taj rukopis: Csast obnassan babi pupkoriznizi horvatinki ijlli
Kratka navucsenja dostojna uglaviti babu pupkoriznicu od szellih horvatzkih, slo-
vinskih ij Dalmato Liburniacskih nek znade, kako u potribi jmade pomochi; koliko
josz chuvatisze neuzrokovati teska, trudna, ij od pogibel rodjenja, svojim domorod-
nim rodjenizam. U slobodnom prijevodu naslov teksta je Nauka ili pouka za primalje
iz hrvatskih, slovinskih i dalmatoliburničkih (primorskih) krajeva kako može pomoći
rodiljama i očuvati ih od pogibelji poroda (Bazala, 1964.). Nažalost, taj tekst nije
nikada objavljen.
Carobbi u prvom djelu priručnika obrađuje patološku trudnoću i teške poro-
đaje s dosta popratnih ilustracija. Još pred pola stoljeća Vladimir Bazala (1964.)
ukazao je na veliku vrijednost crteža u tom rukopisnom primaljskom priručniku.
U drugom dijelu svoga djela daje i određene farmakološke upute o pripravljanju
lijekova koje primalja mora znati pripravljati i dati rodilji. Radi se o fitoterapijskim
postupcima temeljenim na tradicionalnom iskustvu u posebnom poglavlju Tabela od
likarija za pomoć diterodnicu, za uzdržatih baba pupkoriznica spravnih i gotovih,
kod sebe (transliterirani tekst od 131. do 143. stranice). Poglavlje se sastoji od deset
recepata koji su ukratko komentirani prema novijim fitoterapijskim saznanjima
(Frković i sur., 1990.; Frković, 1996.).
Ivan Carobbi je namjeravao naslijediti Giacoma Cosminija na funkciji pro-
fesora i ravnatelja primaljske škole. Ali ta škola nije odgovarala van Swietenovu
zdravstvenom normativu, nije bila državna, već općinska škola te je, nažalost, 1799.
prestala s radom. Tako više nije bilo potrebe ni za novim profesorom ni za njegovim
priručnikom koji je autor bio posvetio zagrebačkom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu
nadajući se da će knjiga biti brže tiskana.
Zbog raširenog nadriprimaljstva u 18. stoljeću Katolička crkva je preuzela kontrolu
97
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Naslovnica rukopisa primaljskog priručnika dr. Ivana Carobbija i anatomski crtež iz 1795.
(Državni arhiv u Rijeci)
nad primaljskim radom te je u nekim krajevima župnik izdavao dozvolu za obavlja-

nje primaljstva pobožnim, udanim ženama koje nisu bile osposobljene za taj rad.
Međutim župnik je davao i preporuke za njihovo školovanje
(Habek i sur., 2010.).
Početkom 19. stoljeća započinje sa radom primaljska škola u Trstu (1816.) i
prva državna primaljska škola u Hrvatskoj koja je osnovana 1820. u Zadru. U cijeloj
pokrajini Dalmaciji bila je samo jedna školovana primalja, koja je živjela i radila u
Kotoru. Žene diljem Dalmacije rađale su djecu bez stručne pomoći, uz asistenciju
starijih žena ili neobrazovanih i praznovjernih nadriprimalja, nerijetko s pogubnim
učincima za dijete i rodilju (Jamnicki Dojmi, 2006.). Nakon provedenih postupaka
za osnivanje škole u Zadru, unutar tadašnje civilne bolnice, od protomedika Andrije
Mosetiga, to je ostvareno 1820. odlukom austrijskog cara Franje I. Privremeno je za
voditelja katedre primaljstva postavljen Giuseppe Dell’Oro, poznati profesor kirur-
gije, anatomije i primaljstva na bivšoj Medicinsko-kirurškoj školi u Zadru.
Kraljevsko primaljsko učilište u Zagrebu

Kraljevsko primaljsko učilište u Zagrebu je imalo presudnu ulogu u eduka-
98
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
ciji primalja u Hrvatskoj. Većina školovanih primalja u nas završile su to učilište.

Godine 1843. Hrvatski sabor obratio se kralju Ferdinandu V. da se pri Kraljevskoj
akademiji znanosti osnuju katedre za medicinu i kirurgiju u sklopu kojih bi djelovalo
i primaljsko učilište (Bunijevac i sur., 1997.; Dugački, 2006.). Kralj se nije suglasio
da se osnuju te katedre, ali je dao suglasnost za osnutak primaljskog učilišta pod
uvjetom da Sabor osigura novčana sredstva za njegovo djelovanje. Osnivanje „teo-
retično-praktična učilišta za primalje i živinolĕčnike“ zatražili su i hrvatski liječni-
ci okupljeni na prvoj skupštini Liječničkog društva (preteča Hrvatskog liječničkog
zbora) 1850. godine. Liječnici navode izuzetno loše zdravstveno stanje u hrvatskom
porodništvu te su predložili zapošljavanje barem jedne izučene primalje u svakoj
općini, a u većim i po dvije.
Međutim, sve inicijative su bile potisnute restriktivnim Bachovim apsolutiz-
mom. Kako podučavanje primalja nije zadovoljilo (tečajevi u trajanju od četrna-
est dana, „licencirane primalje“) godine 1853. utemeljeno je šest stipendija po 120
forinti za školovanje učenica u primaljskim učilištima Austrije i Ugarske (Bazala,
1943.). No, taj je broj primalja bio dovoljan jedva za gradove. Odaziv za školovanje
je bio znatan, ali isključivo iz gradskih sredina jer je trebalo znati njemački, mađarski
ili slovenski jezik. Hrvatska je dobila određeni broj izučenih primalja, ali su se sve
pozapošljavale u svojim gradskim sredinama. Osim toga, zbog zaostalosti i nepo-
vjerljivosti seoska sredina nije prihvaćala „gradske“ primalje. Sve to je ukazalo na
neophodnost osnivanja primaljskog učilišta u Zagrebu.
Nakon dugogodišnjih nastojanja, učilište je otvoreno 1877. godine u Bolni-
ci milosrdnih sestara. Za profesora primaljstva izabran je Antun Lobmayer (1844.–
1906.), „uznički liječnik kraljevskog sudbenog suda u Osijeku“, koji je imenovan i
za ravnatelja novoosnovanog Zemaljskog rodilišta. Na tim dužnostima je ostao do
1906. godine. Istovremeno je izabrana i prva učilišna primalja Milka Pichler Krkač,
privatna primalja iz Zagreba. Učenice su bile smještene u zavodu.

U prvi zimski petomjesečni tečaj Kraljevskog primaljskog učilišta, koji je tra-
jao od 1. listopada 1877. do 31. ožujka 1878., upisano je 15 polaznica, od kojih je de-
vet bilo na trošak općina, pet na trošak države, a jedna na vlastiti trošak. Od šezdeset
prijavljenih kandidatkinja uvjete za upis nisu imale starije od 40 godina i nepismene
(„koje nisu vješte čitanju i pisanju“).
Zakon o ustrojstvu Kraljevskog primaljskog učilišta u Zagrebu od 29. listo-
pada 1877. je predstavljao temeljna određenja djelovanja učilišta. S pojedinačnim
naputcima Kraljevske zemaljske vlade, tj. njezina Odjela za bogoštovlje i nastavu,
99
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
detaljnije su razrađene zakonske odredbe.

Za potrebe Kraljevskog primaljskog učilišta u Zagrebu tiskana je Lobmaye-
rova Učevna knjiga za učenice primaljstva (1877.). O tome je bilo riječi i u rubrici
Dnevne bilježke u Liečničkom viestniku (studeni 1877.): Učevna knjiga za učenice
primaljstva sa 60 medju tekstom utiskanih slikâ dotiskana je nakladom kr. hrv.-slav.-
dalm. zemaljske vlade, te će biti ne samo učenicama primaljstva na porabu nego i na
prodaju inim, koji bi se za tu struku u našem jeziku zanimali. Ta se knjiga dobiva uz
cienu od 2. for. jedino kod prof. dra. Lobmayera. Knjiga je doživjela četiri izdanja u
redakciji samoga autora i još dva (1913., 1926.) u preradi dr. Franje Dursta.
Dana 26. i 27. ožujka 1878., učenice koje su upisale prvi tečaj od 1. listopada
1877. primaljskog učilišta polagale su strogi ispit pred vladinim povjerenstvom.
Članovi povjerenstva su bili dr. Ante Schwarz, kao predsjednik te dr. Šime Švrljuga
i dr. Antun Lobmayer. U bilješci o „Kr. primaljskom učilištu u Zagrebu“ (1878.)
stoji da su učenice iznenadile članove povjerenstva svojim uspjehom koji su polu-
čile u primaljskoj struci. Nakon što je 29. ožujka 1878. predsjednik povjerenstva
pročitao naputak za primalje izdanog za ovovladno područje od 15. kolovoza 1877.
br. 14950., učenice su zaprisegnute. Predsjednik povjerenstva ukazao je na važnost
zvanja primalje po dvoji život: po život matere i po život čeda te podijelio diplome
i primaljsku spravu s propisanim orudjem. Primalje su dobile na poklon i knjižicu
Mlada majka od Kodyma, što ju je sv. jeronimsko družtvo izdalo, na uspomenu sret-
no započetoga, a još sretnije dovršenoga I. primaljskoga tečaja u domovini.
Iz riječke podžupanije prvi tečaj (1877./1878.) uspješno je svršila Josipa Da-
vidović (Čavle) na trošak zemlje, dok drugi tečaj (1878.) svršile su na vlastiti trošak
Katarina Nanzini (Draga gornja) i Katarina Srića (Draga).
Zahvaljujući propisima Zakona o uređenju zdravstvene službe od 24. siječnja
1894., po kojem je svaka općina bila dužna namjestiti barem jednu diplomiranu pri-
malju, od 1896. upisuje se u svaki tečaj tridesetak polaznica.
Školovane primalje
Uz liječnike i kirurge ranarnike primalje su bile jedini školovani zdravstveni

djelatnici koji su mogli samostalno obavljati svoju djelatnost na osnovi zakonskih
propisa. Prema ondašnjim stavovima bitno je bilo educirati primalje jer su one svo-
jim umijećem i radom direktno doprinosile poboljšanju vitalne statistike.
Rad primalja je bio uređen prema općevažećim službenim propisima uz stalni
nadzor mjerodavnih ustanova i nadležnih pojedinaca. U svrhu reguliranja rada pri-
100
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
malja Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je 1891. Naputak za primalje skupa s

poukom. Taj naputak je doživio preradu i izdan je 1898. pod nazivom Službeni pro-
pisi za primalje. To su bili prvi zakonski obvezujući dokumenti koje je morala svaka
primalja posjedovati i prema njima djelovati. Službeni propisi za primalje sadržavali
su četiri odsjeka: Osobne dužnosti primalje, Ponašanje primalje u pripomaganju
žena što su noseće i što radjaju, Njegovanje djeteta i porodilja, Dužnosti primalja u
javnom pogledu.
U Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji primaljstvom se je mogla baviti samo
ona ženskinja koja je diplomom mogla dokazati da je u primaljskoj struci naobraže-
na na primaljskom učilištu u Zagrebu ili na kojem primaljskom učilištu Ugarske ili
ženskinja, kojoj je diploma inog kojeg učilišta priznata po kr. zemaljskoj vladi.
Djelatnost primalja nadzirala su općinska poglavarstva i u njihovo ime op-
ćinski liječnici, ali i svi drugi liječnici koji su vršili praksu onoga kraja u kojem su
primalje obavljale svoju primaljsku službu. Prije početka rada primalja se trebala
predstaviti uredovnom liječniku, pokazati mu svoju diplomu, učevnu knjigu iz koje
je učila, bilježnicu i torbicu s primaljskim oruđem (Lobmayer, 1898.; Lobmayer i
Durst, 1913.). Lobmayerovo Primaljstvo.Učevna knjiga za primalje nije bila samo
obvezni dio opreme primalje. Davala joj je i osjećaj sigurnosti te omogućavala pou-
ku jer je u svakom trenutku u njoj mogla naći odgovore na brojna pitanja pri rješava-
nju problema u trudnoći, porođaju i babinju. Osim toga „učevna knjiga“ je mnogim
primaljama bila i jedina knjiga te su na unutarnjoj strani korica zapisivale sve naj-
važnije događaje u svome životu.
Upute o dužnostima primalje u javnosti su jasno ukazivale kada primalja treba
pozvati liječnika, odnosno kod kojih nepravilnosti u trudnoći (neuredno spolovilo,
uska zdjelica, krvarenje, ako trudnica naglo umre), kod rodilje (kod svih nepravilnih
položaja ploda, kod ispale ruke, noge ili pupkovine, ako se glava ne spušta u zdje-
licu, kod nepravilnih trudova, nepravilnih otkucaja, krvarenja, ako se posteljica ne
odljušti, preranog porođaja, blizanaca, trojki, eklampsije, smrti rodilje), kod babinja-
ča (porast temperature i pulsa, tresavica, krvarenje, upale dojke, upale mokraćnog
mjehura itd.) te ako je dijete bolesno.
Primalji je bilo najstrože zabranjeno liječiti ili davati bilo koje lijekove trud-
nici, rodilji, babinjači ili djeci. U svome radu nije smjela koristiti nikakve instru-
mente. Samo, ako nikako nije mogla prizvati liječnika a pogibao je velika, bilo joj
je dopušteno, odnosno to joj je bila dužnost, da može učiniti sljedeće zahvate: dijete
okrenuti, vaditi ručice i glavicu kod položaja zatkom, namjestiti pokraj glave spalu
pupkovinu ili sitne česti, tamponirati rodnicu kod krvotoka za pometnuća i kod na-
101
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
sjele plodve i napokon lupiti plodvu (amniotomija). Primalja je bila dužna prijaviti
pismenim putem uredovnom liječniku svaki pojedini slučaj ovakvog ručnog zahva-
ta, kao i slučajeve „silovita pometnuća“ i čedomorstva.
Svaki porođaj primalja je bila dužna prijaviti župniku, parohu odnosno vodi-
telju matice krštenih i navesti sve podatke o djetetu – mjesto, dan i mjesec porođaja,
spol djeteta, je li zakonsko ili nezakonsko, da li je živo ili mrtvorođeno, da li je kr-
šteno za nuždu i po kom i roditeljima – koliko im je godina, koje su vjeroispovijesti,
kojega su materinskoga jezika, kad su se vjenčali, koliko iz istoga braka ima još bra-
će i sestara, a koliko je iz istoga braka već pomrlo braće i sestara – računajući i mr-
tvorođenu djecu, čim se otac bavi i što je u svom zvanju, a, ako je dijete nezakonsko,
koje je zanimanje majke te je li majka neudata, udata, udova ili zakonito raspitana.
Po mogućnosti trebala je biti prisutna kada se dijete krsti i unosi u maticu rođenih.
Primalja je bila dužna čuvati svaku tajnu koju je doznala od žene, ticala se ona
bolesti ili kakove tjelesne mane ili drugih kakovih kućnih ili obiteljskih odnošaja, jer
bi inače mogla izgubiti svoju diplomu.
Nadalje, primalja je morala voditi bilježnicu i na zahtjev ju pokazati uredov-
nom liječniku. U bilježnicu je unosila opće podatke rodilje; dan i sat dolaska rodilji;
sat, dan, mjesec i godinu porođaja; po koji je put majka rodila; spol i ako je moguće
ime djeteta; da li je porođaj bio u pravo doba, preran ili pometnuće, položaj djeteta,
da li se dijete rodilo živo, zamrlo ili mrtvo, da li se je na djetetu primijetila kakova
nakaza (nagrda) i kakova; da li je kod porođaja bilo slučajeva pogibeljnih životu ili
je rodilja umrla (da li je pružena vještačka pomoć, kakova, kada i od koga); dan i
sat kada je posteljica izašla, kako su protekle babinje i kakvo je zdravstveno stanje
djeteta.
Podatke iz bilježnice primalja je bila dužna unijeti u obrazac „Izkazi o poro-
dih“ (Naredba kr. zem. vlade, odj. unut., od 28. siečnja 1905. broj 46812/04.) koji
je sadržavao iste rubrike kao i bilježnica uz dodatak o tijeku babinja. Iskazi su sadr-
žavali važne podatke, primarno od zdravstvenog interesa koji su se mogli koristiti
u znanstvene i statističke svrhe te je određeno da se kod svih kraljevskih kotarskih
oblasti, odnosno gradskih poglavarstva, sastavljaju tabelarni iskazi. Tabelarni iskazi
su se podnosili kraljevskoj zemaljskoj vladi svakog 1. travnja i 1. listopada (Katičić,
1906.).
Primalje su djelovale kao obćinske, sukromne, rodilišne, i gradske. Kako je
u to vrijeme bilo vrlo malo rodilišta, primalje su većinom djelovale samostalno pri
kotarima, gradovima i selima, uglavnom prema njihovim mjestima službovanja ili
stanovanja.
102
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Na osnovu matičnih knjiga rođenih/krštenih odnosno ubilježenih krštenja u

nuždi ne mogu se saznati sva imena primalja koje su djelovale u griško-belgradskom
kraju. Neke primalje su djelovale u kraćem razdoblju, obavile su manji broj porođaja
odnosno nisu imale niti jedno ubilježeno krštenje u nuždi. Za razliku od nekih drugih
župa od godine 1858. do 1907. svećenici župe Grižane nisu imali običaj da pri sva-
kom krštenju ubilježe ime primalje koja je obavila porođaj.
Službeni podaci o diplomiranim primaljama koje su djelovale u Hrvatskoj i
Slavoniji krajem 19. stoljeća nalaze se u Popisu primalja u Kraljevinah Hrvatskoj
i Slavoniji godine 1898. Knjigu je tiskala Kraljevska zemaljska tiskara u Zagrebu
1898. godine. Da bi se dobilo što više službenih saznanja o primaljama koje su dje-
lovale krajem 19. i početkom 20. stoljeća u kotaru Cirkvenica ti podaci su dopunjeni
s podacima o diplomiranim primaljama Kraljevskog primaljskog učilišta u Zagrebu,
koji su dobiveni iz knjige Zapisnika diplomskih primalja od 1877. do 1905. Taj Za-
pisnik obuhvaća 50 tečajeva te 1004 diplomirane primalje.
U Popisu primalja u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji godine 1898. uz ime
i prezime primalje, navedena je godina rođenja, mjesto, općina i kotar obitavališta,
na kojoj je primaljskoj školi svršila nauke i koje godine, je li obćinska ili sukromna
primalja te trajanje službovanja.
Prema tom popisu iz 1898. modruško-riečka županija je imala 77 primalja
koje su svršile primaljske škole u Zagrebu, Ljubljani, Trstu ili Zadru. U kotaru Cr-
kvenica je djelovalo 14 školovanih primalja, od kojih je 12 svršilo školovanje u
Zagrebu (Jelena Lončarić, Stanislava Ivančić, Marija Švast, Vincencija Potočnjak,
Marija Vukelić, Barbara Crnčić, Marija Brnčić, Ljuba Kaliman, Ana Franjković,
Antonija Krišković, Uršula Jeličić, Marija Mužević), jedna u Trstu (Katarina Turk)
te jedna u Zadru (Franka Zoričić).
Podaci četrnaest školovanih primalja kotara Crikvenica, iz Popisa primalja u
Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji godine 1898., prikazuju se kronološkim redom
prema godini svršetka školovanja. Ti podaci su dopunjeni podacima iz Zapisnika
diplomskih primalja od 1877. do 1905. Kraljevskog primaljskog učilišta u Zagrebu:
Katarina Turk, (Čabar 1828. - Crikvenica 1904.), školovanje je svršila u pri-
maljskoj školi u Trstu 1859. Radila je najprije kao sukromna primalja, a zatim kao
obćinska te kotarska. Prema dostupnoj dokumentaciji, prva je školovana primalja
koja je radila u Crikvenici. Po ondašnjim zakonskim propisima, školovanje primalja
u Trstu bilo je u vidu četrnaestdnevnog tečaja.
Usprkos nastojanju da se dobije uvid u školovanje Katarine Turk, to nije
ostvareno. Arhiva Primaljske škole u Trstu je za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije
103
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
dijelom prebačena u Beč.

Franka Zoričić, rođ. 1850., iz Novoga, svršila je primaljsku školu u Zadru
1871. godine. Radila je kao obćinska primalja. Podaci su dobiveni samo na osnovi
Popisa primalja u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji godine 1898. jer iz Državnog
arhiva u Zadru, gdje su pohranjene matične knjige polaznica Primaljske škole, nisu
dobiveni podaci o njezinu školovanju.
Jelena Lončarić, rođ. Brušia (1863.), udata za klesara iz Selacah obć. Gri-
žane, Crikvenica, podž. riečke, hvale vriednog ponašanja, ćudorednog života, na
trošak zemlje je svršila 14. tečaj 1884./5. u Zagrebu. Godine 1898. je imala trinaest
godina službovanja kao obćinska primalja.
Stanislava Ivančić, rođ. Car (1858.), udata za postolara, iz Crikvenice, podž.
riečke, posve ćudorednog ponašanja. Svršila je 16. tečaj 1886. u Zagrebu, na trošak
obćine Crikvenica. Godine 1898. je imala dvanaest godina službovanja kao obćinska
primalja.
Marija Švast, rođ. Šegulja (1852.), iz Triblja, obć. Grižane, podž. riečka, hva-
levriednog i uzornog ponašanja, na trošak zemlje je svršila 16. tečaj 1886. u Zagre-
bu i radila kao sukromna primalja.
Vincencija (Vincena) Potočnjak rođ. Maričić (1866.), udata za težaka iz No-
vog Vinodolskog, žup. modruš.-riečke, uzornog ćudorednog ponašanja, na vlastiti
trošak je svršila 20. tečaj 1888./89. u Zagrebu i radila kao sukromna primalja.
Marija Vukelić, rođ. 1867., iz Drežnica, školovanje je svršila 1889. u Zagrebu.
Radila je kao obćinska primalja. Podaci su dobiveni samo na osnovi Popisa primalja
u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji godine 1898.
Barbara Crnčić, rođ. Car (1864.), iz Crikvenice, kot. Novi, udata za postolara,
posve ćudoredna života, na vlastiti trošak je svršila 22. tečaj 1889./90. i radila kao
sukromna primalja. Za razliku od Barbare Crnčić, u ondašnje vrijeme, većina pola-
znica primaljske škole u Zagrebu se školovala na trošak zemlje.
Marija Brnčić, rođ. 1868., položila je ispit 1893. u Zagrebu i radila kao op-
ćinska primalja u Grižanama. To su podaci dobiveni na osnovi Popisa primalja u
Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji godine 1898.
Iz knjige Zapisnika diplomskih primalja od 1877. do 1905. Kraljevskog pri-
maljskog učilišta u Zagrebu vidljivo je da je Marija Krišković rođ. Mudrovčić, 24
god., udova (seljaka) iz Novoga, kotar Novi, žup. modruš.-riečke, pohvalnog ćudo-
rednog ponašanja, na trošak zemlje svršila 28. tečaj 1892./93. Znači da je Marija
Brnčić rođ. Mudrovčić kao udovica Krišković iz Novoga svršila primaljsku školu,
preudala se, živjela u Grižanama i bavila se primaljstvom.
104
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Primalja Marija Brnčić porađala je žene u griško-belgradskom kraju i skrbila o

zaštiti majčinstva. Bila je i općinska povjerenica Okružne blagajne odnosno Društva
sv. Roka u Grižanama. Brinula se o članovima Društva glede besplatne liječničke
pomoći, dobivanja lijekova, skrbi nemoćnima te dobivanja nadoknade u slučaju smr-
ti. Posebno se zalagala na educiranju stanovništva s ciljem poboljšanja higijenskih
uvjeta života i sprečavanja nastanka zaraznih bolesti (Balas i Juričić, 2010.).
Ljuba Kaliman rođ. Pančić (1874.) iz Bribira, kot. Novi, bez prikornog i čed-
nog ponašanja, na trošak zemlje je svršila 29. tečaj 1893. u Zagrebu. Radila je kao
obćinska primalja.
Ana Franjković rođ. 1870., iz Drežnica, svršila je primaljsku školu 1893. u
Zagrebu. Radila je kao sukromna primalja. Podaci su dani samo na osnovi Popisa
primalja u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji godine 1898.
Antonija Krišković rođ. Juretić (1863.), udata seljakinja iz Novoga (u Vinodo-
lu), dobroga ćudorednog ponašanja, na trošak zemlje je svršila 30. tečaj 1893./94. u
Zagrebu i položila strogi izpit. Nastavila je raditi kao obćinska primalja.
Uršula Jeličić rođ. Gerško (1862.), udova (seljakinja) iz Selaca, kot. Novi,
žup. modruš.-riečke, moralno ponašanje hvale vriedno, na vlastiti trošak je svršila
32. tečaj 1895./96. u Zagrebu. Godine 1898. je imala dvije godine službovanja kao
općinska primalja.
Marija Mužević, rođ. 1862., neudata, iz Sv. Jelene, ćudorednost posve mo-
ralna i uzorna, školovala se uz doprinos od 50 for. obćine Crikvenice. Svršila je 36.
tečaj 1897./98. u Zagrebu. Radila je kao sukromna primalja.
U daljnjem tekstu, na osnovi knjige Zapisnika diplomskih primalja od 1877.
do 1905. Kraljevskog primaljskog učilišta u Zagrebu navode se osim imena primalja
za koje se već ima saznanja o njihovu djelovanju jer su upisane u matičnim knjigama
rođenih/krštenih župe Grižane i imena primalja iz tog kraja koje su, najvjerojatnije,
isto brinule o trudnicama, pomagale pri porođajima te skrbile o puerperama i novo-
rođenčadi.
Marija Radetić rođ. Mažuranić, 26 god., udata, iz Novoga Vinodolskog, podž.
riečke, uzornog ćudoredja i ponašanja, školovala se na trošak zemlje i svršila 5.
tečaj 1879./80.
Marija Barišić, 23 god., neudata, iz Bribira, dobrog i ćudorednog ponašanja
sa pohvalom, podž. riečke, na trošak zemlje je svršila 9. tečaj 1882.
Katarina Radetić rođ. Baran, 25. god., udata, seljakinja, iz Novoga Vinodol-
skog, žup. modruš.-riečke, u ćudorednosti pohvalna ponašanja, na trošak zemlje je
svršila 25. tečaj 1891.
105
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Katarina Peričić rođ. Piškulić, 25 god., udata, seljakinja iz Novoga Vinodol-

skog, kot. Novi Vinodolski, žup. modruš.-riečke, ćudorednog pohvalnog ponašanja,
na trošak zemlje svršila je 27. tečaj 1892.
Marija Piškulić, 25 god., neudata (otac tamničar), iz Novoga, žup. modruš.-rieč-
ke, dobrog ćudorednog ponašanja, na vlastiti trošak je svršila 33. tečaj 1896.
Urša Karlić, 20 god., neudata, seljakinja iz Kostelja, županija ogulinska, ško-
lovala se na trošak zemlje i svršila 38. tečaj 1898./99.
Primalja Uršula Karlić udata Žafaranić (Kostelj, Grižane 1878. - Slavonska
Požega 1958.) nakon svršetka školovanja godinama je porađala žene u griško-bel-
gradskom i crikveničkom kraju. Za vrijeme Prvog svjetskog rata ostala je udovica
sa troje djece. Zbog teške gospodarske krize, osobito u primorskom području, 1923.
godine otišla je raditi u Slavonsku Požegu. Kao iskusna i spretna primalja vrlo dobro
je prihvaćena u novoj sredini i uspješno se bavila primaljstvom (Žafaranić Backfisch,
2011.).
Margareta Butković rođ. Maričić, 36 god., udata (za seljaka) iz Novoga Vi-
nodolskog, žup. modruš.-riečke, ćudorednost veoma pohvalna, na trošak zemlje je
svršila 39. tečaj 1899.
Paulina Papić rođ. Stipaničić, 27 god., udova (zidara), iz Grižana, žup.
modruš.-riečke, ćudorednost dobra, na trošak zemlje je svršila 46. tečaj 1902./03.
Primalja Paulina Papić rođ. Stipaničić (1876.–1951.) je bila jedna od najbo-
ljih učenica za vrijeme školovanja u Primaljskoj školi u Zagrebu. U kasnijem radu
posebno se isticala svojom marljivošću. Bila je općinska primalja i porađala je žene
na području griško-belgradskog kraja. U slučaju težih porođaja ili potrebe rješavanja
zdravstvenih problema drugih populacija stanovništva, tražila je pomoć dr. Ivana
Sobola s kojim je vrlo dobro surađivala. Posljednje novorođenče porodila je 1951.
godine – Josipa Papića (Barbarić, 2010.). U svom dugogodišnjem i vrlo uspješnom
radu obavila je oko 1800 porođaja i nije imala većih komplikacija (Balas, 2010.).
Margareta Stojčić rođ. Ivančić, 25. god., udova, iz Crikvenice, žup.
modruš.-riečke, ćudorednost dobra, na vlastiti trošak je svršila 47. tečaj 1903.
Jelena Šegulja rođ. Jurišić, 27 god., udata za seljaka, iz Sv. Jakova, Šiljevica,
kot. Crikvenica, žup. modruš.-riečke, ćudorednost bezprikorna, na trošak zemlje je
svršila 48. tečaj 1903./04.
Antonija Butković, 24 god., neudata, iz Povila, obć. Krmpote, kot. Crikvenica,
žup. modruš.-riečke, moralna i ćudoredna, na vlastiti trošak je svršila 49. tečaj 1904.
106
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Krštenje u nuždi
U davna vremena, porođaji u vinodolskom kraju, odvijali su se uz nestručnu

pomoć „starijih i iskusnih žena“. Ali žene su se porađale i bez njihove pomoći. Na-
kon tog razdoblja, moguće je da su porođaje vodile ispitane žene (aprobirane prima-
lje) koje su bile osposobljene za taj posao, ali to ne znači da su bile pismene. Sljedeće
razdoblje predstavlja djelovanje diplomiranih primalja koje su većinom svršile Kra-
ljevsko primaljsko učilište u Zagrebu.
Katolička primalja (Obstetrix catholica) kao osoba prvoga kontakta s rodi-
ljom i novorođenčetom ali, nažalost, i smrtnim ishodom djeteta, ali i majke, imala je
točno propisanu zakonsku obvezu obaviti krštenje u nuždi novorođenčeta u životnoj
opasnosti (Bakašun 2005.; Habek, 2008.; Frković, 2012.). Već 1599. godine te 1647.
izdan je u Mainzu Instructio obstetricum („Iuramentum Obstetricum“), pravilnik-za-
kletva o dužnostima i kompetencijama (Jusjurandum) primalja prilikom krštenja i
smrti novorođenčadi, trudnica, rodilja i babinjača. Navedeni dokument iz Mainza
uz određene modifikacije primjenjivao se u narednim stoljećima. Dio ovog naputka
nalazi se preveden u privitku prvih hrvatskih primaljskih udžbenika, ali i u svim pri-
maljskim zabilješkama (Habek, 2008.).
Krštenje novorođenčeta za nuždu obavlja se tako da se dijete po glavi tri puta
u slici križa polijeva čistom vodom te se govore sljedeće riječi – Diete, ja te krstim u
ima otca i sina i duha svetoga. Amen. Ako se ima diete, koje se još nije sasvim poro-
dilo, krstiti za nuždu, što je u velikoj pogibelji, da će umrieti, valja onaj dio vodom
polievati, koji se već porodio. Ako primalja ne zna pravo je li dijete već mrtvo ili
ako je nakazno, krštenje treba učiniti sljedećim riječima: „diete, ako si još živo“ ili
„diete, ako si za krštenje ja te krstim“ itd.“ Primalji je pod težkom kaznom zabranje-
no, krstiti za nuždu diete od matere nekršćanke, n. pr. od židovke ili muhamedanke
(Lobmayer, 1898.).
Svaka primalja trebala je imati u svojoj torbi plosnatu bočicu blagoslovljene
prokuhane vode. U velikoj nuždi novorođenče se može krstiti i običnom vodom, kiš-
nicom, rastopljenim ledom ili snijegom, vodom iz potoka ili u krajnjoj nuždi iz mla-
ke. Nijedna druga tekućina ne vrijedi za krštenje (primjerice vino, rakija, kolonjska
voda). Približavanjem termina porođaja kršćanska primalja je bila dužna savjetovati
trudnicu da se ispovijedi i pričesti, osobito ako je predviđala neke nepravilnosti u
porođaju.
Nekrštena osoba nije mogla biti upisana u matične knjige, niti pokopana na
groblju. Novorođenče je bilo bez grijeha te je u slučaju smrti ulazilo izravno u raj,
107
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
ali samo ako je bilo kršteno. Pri najmanjoj nadi za preživljavanje novorođenčeta ako
zbog udaljenosti ili noći nije bilo moguće da svećenik krsti dijete, primalja je imala
dužnost obaviti krštenje iz nužde. Tako su roditelji imali duševni mir a dijete je bilo
upisano u knjigu krštenih (Bakašun, 2005.).
Da bi se novorođenčad u smrtnoj opasnosti pravovremeno krstila u kanon-
skom pravu Katoličke crkve (k. 743) jasno je navedeno: Župnik se ima pobrinuti
da vjernici osobito primalje, liječnici i ranarnici nauče dobro krstiti za slučaj po-
trebe (Crnica, 1945.). Prema k. 759 § 1 u smrtnoj pogibli nesvečani krst može svak
podijeliti, samo ako se drži propisane tvari, riječi i nakane t.j. a) da krsti pravom i
naravnom vodom, b) dok krsti izgovara propisane riječi, i c) ima nakanu podijeliti
sveti krst. Ocu i majci nije dozvoljeno krstiti svoju djecu, osim u smrtnoj pogibli, kad
nema drugoga da krsti.
U kanonskom pravu Katoličke crkve posebno je razrađeno pitanje Dijece u
majčinoj utrobi i novorođenčadi (Crnica, 1945.): Nitko zatvoren u majčinoj utrobi
ne smije se krstiti, dok nema vjerovatne nade, da će se uredno izvaditi i krstiti. Ako
dijete pomoli glavu a smrtna je pogiba, ima se krstiti na glavi; izađe li kasnije živo,
ne treba ga više krstiti uvjetno. Ako pomoli drugi ud a pogibao prijeti, ima se krstiti
uvjetno. Kad trudna majka umre a novorođenče (foetus) izvade oni na koje spada,
ako je sigurno živ, ima se krstiti bezuvjetno; ako se sumnja uvjetno. Nedonošče, kr-
šteno u utrobi, treba poslije rođenja ponovno krstiti uvjetno (k. 746 && 1-5). Treba
nastojati, da se sva nedonoščad, izvađena u bilo koje doba, ako sigurno žive, krste
bezuvjetno; ako sumljivo uvjetno (k. 747).
Zbog visoke smrtnosti novorođenčadi ona su u pravilu bila krštena istog ili
sljedećeg dana. To je bila i preporuka Crkve, što stoji u tekstu o Sv. Krstu § 29, tč. 2a:
Crkva želi da vjernici dadu čim prije svoju novorogjenu djecu krstiti (Belaj, 1901.).

Aktivnosti primalja i liječnika – zapisi iz matica rođenih župe Grižane
Matične knjige sadrže neprocjenjiv izvor povijesnih i demografskih istraži-

vanja te brojne dragocjene medicinske podatke. Na Tridentskom saboru (1545.–
1563.) donesena je odredba da se u Katoličkoj crkvi obvezno vode matične knjige.
To je doba procvata reformacije i bilo je potrebno popisati sve katolike kako bi se
spriječili mješoviti brakovi. Rimski obrednik (Rituale Romanum) donesen je 1614.
i daje upute o jedinstvenom vođenju matičnih knjiga u cijeloj Crkvi (Čučić, 2005.).
Matice se redovite vode od osnutka župe, ali počevši od druge polovice 18.
stoljeća vode ih i samostalne kapelanije (Bogović, 2000.). Malo su gdje sačuvane te
108
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
stare matične knjige – matice rođenih (krštenih), vjenčanih, umrlih, potvrđenih (kriz-
manih) i knjige stališa duša (popisi obitelji) – iz početka njihova vođenja. Najstarije
matične knjige u Hrvatskoj, s podacima iz razdoblja prije donošenja odluke Trident-
skog sabora, vođene su u sljedećim župama: Umag /od 1400./, Omiš /1488./, Hvar
/1516./, Labin /1536./, Bale /1538./, Buje /1539./, Mandalina kod Šibenika /1544./,
Vodnjan /1599./, Rovinj /1560./, Zadar /1560./, Trogir /1569./ (Čučić, 2005.).
U svome radu o matičnim knjigama koje su pohranjene u Državnom arhivu u
Rijeci, Albino Senčić (2000.) posebno ističe vrijednost matične knjige krštenih župe
Osor s podacima od 1560. do 1598. godine. Smatra da tako stara matična knjiga
prava je rijetkost i u svjetskim mjerilima. Nadalje navodi matičnu knjigu krštenih
župe Krk iz 1565., župe Cres – matična knjiga krštenih iz 1571., vjenčanih iz 1583.,
te umrlih iz 1584. godine. Iz župe Rijeka sačuvana je matična knjiga vjenčanih iz
1590. i krštenih iz 1594.
Matične knjige su vođene bez posebne klasifikacije do donošenja patenta
Josipa II. od 20. veljače 1784., kada se za zemlje pod austrijskom vlašću propisuju
određeni odjeljci. Prema tom patentu, primjerice, registar umrlih morao je sadržavati
šest odjeljaka: 1. godina, mjesec i dan smrti, 2. broj kuće, 3. ime i prezime, 4. vjero-
ispovijest, 5. zanimanje, 6. starost umrlog (Fatović-Ferenčić, 2000.).
Od 1827. godine postoje zakonski propisi koji župnike obvezuju da pišu dva
izvorna primjerka svake matice. Jedan se čuva u župnom uredu, a drugi se šalje
svake godine višoj državnoj ili crkvenoj vlasti. Taj primjerak matice koji se na kraju
godine šalje višim institucijama naziva se parica. Tako se neke parice župe Grižane
nalaze u Biskupskom arhivu u Senju. Prvi svezak bribirske matice iz 1603. godine
pisan je glagoljicom. Zatim slijede matice župe Trsat (1648.) i Novi (1650.). Na
ovom području praksa pisanja matica počinje tek u drugoj polovici 17. stoljeća. Go-
dine 1692. započinje se voditi matica župe Grižane (Bogović, 2000.).
Zbog nedostatnosti profesionalne medicinske evidencije u ondašnje doba,
veliku vrijednost imaju medicinski podaci sačuvani u matičnim knjigama, koje su
uglavnom bilježili svećenici. Kvaliteta podataka ovisila je o savjesnosti, marljivosti,
ali i obrazovanosti zapisivača. Ponekad su službeni podaci bili dopunjeni dodatnim
zapažanjima iz svakodnevnog života ili vezano uz neke značajne događaje koji su
izvan sadržaja matične knjige.
Osim vođenja matičnih knjiga, dobrog poznavanja župe i župljana, župnik
je svakodnevno trebao dijeliti sakramente, posebice slaviti sv. misu. Ali tu je bilo
i moljenje časoslova te vršenje pobožnosti zajedno s pukom. Sve to zahtijevalo je
njegovu stalnu prisutnost u župi. Ponekad je župnik djelovao i kao liječnik i davao
109
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
upute o osnovnim higijenskim mjerama, ali kao i prijatelj i savjetnik u nevoljama i

problemima (Tomašević, 2010.).
U razdoblju od 1858. do 1907. istražene su dvije matične knjige rođenih župe
Grižane (1858.-1886.; 1887.-1907.). Prva matična knjiga rođenih započinje se voditi
na latinskom jeziku a od 1878. nastavlja se voditi na hrvatskom jeziku. U ovom
tekstu daju se podaci o krštenjima u nuždi, djelovanju primalja i liječnika te podaci o
mrtvorođenčadi. Broj novorođenčadi kretao se od 83 (1860. i 1862.) do 180 (1902.)
godišnje. Od 1883. nadalje broj rođenih stalno premašuje sto godišnje.
Imena primalja (neškolovanih i školovanih) su ubilježena u matičnim knjiga-
ma rođenih župe Grižane kod krštenja u nuždi novorođenčeta u životnoj opasnosti,
krštenja u utrobi majke ili kada su bile krsne kume, a uz njihovo ime je upisana
riječ obstetrix ili primalja, babica. Kronološkim redom navode se njihova imena:
Katarina Spinčić, Marija Crnić, Katarina Mužević, Katarina Turk, Jele Matić, Bara
Barac, Marija Krišković preudata Brnčić, Marija Švast, Kata Juričić, Ursa Karlić
udata Žafaranić, Bara Miroš, Paulina Papić.
Prvi upis krštenja u nuždi datira od 10. lipnja 1858. kada je rođena Maria P.
Cooperator Nicolaus Pobor ubilježio je krštenje u nuždi od strane primalje - a leva-
Krštenje u nuždi od strane primalje 10. lipnja 1858., ubilježio Nicolaus Pobor, cooperator, iz
matične knjige rođenih/krštenih župe Grižane (Državni arhiv u Rijeci)
110
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
trice fuit baptisata. Nažalost ime primalje nije ubilježeno.

Nicolaus Pobor upisao je 26. srpnja 1859. mrtvorođeno muško dijete (natus
mortus) i 31. srpnja 1859. mrtvorođeno žensko dijete (nata mortua).
Nakon upisa krštenja u nuždi, koje je obavila primalja i upisa mrtvorođen-
čadi, očekivalo se redovito upisivanje tih podataka. Nažalost, ta pretpostavka se nije
ostvarila.
Prema dosadašnjim istraživanjima matičnih knjiga sa područja Vinodola, do
sredine 19. stoljeća, mrtvorođena djeca nisu upisivana u matice rođenih, a niti u ma-
tice umrlih. Tako je npr. u matici rođenih župe Crikvenica, prvi puta na kraju 1859.,
župnik Stanko Katnić dao podatke o mrtvorođenčadi. Ukupno rođenih je bilo 66
(muških 34, ženskih 32) a umrlih 39 uz napomenu o mrtvorođenčadi – Plus nati sunt,
quam mortui No 27. To ukazuje da je u biti bio veći ukupni broj rođenih, ali i umrlih
(Frković, 2012.). Iako je broj mrtvorođenčadi za župu Crikvenica realniji, nego
samo dvoje mrtvorođenčadi u župi Grižane, ali to dvoje mrtvorođenčadi upisano je
pojedinačno sa tekućim brojem i uključeno u ukupni broj rođenih - 104.
Iz zapisa 1863. i 1864. saznaje se da su primalje obavile dva teža porođaja te
krstile novorođenčad:
Joannes Andrianić, chirurgus kao krsni kum 28. siječnja 1864., iz matične knjige rođenih
župe Grižane (Državni arhiv u Rijeci)
111
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Dana 7. listopada 1863. rođen je Joannes Š., a primalja je obavila krštenje u

nuždi (per obstetricem baptisatus).
Paulus M. rođen je 7. siječnja 1864. i per obstetricem baptisatus.
Kirurg Ivan Andrianić djelovao je u vinodolskom kraju i sredinom šezdesetih
godina 19. stoljeća što potvrđuje i sljedeći zapis: Paulina S. krštena je 28. siječnja
1864., a krsni kumovi su bili Ernestus Barčić i Joannes Andrianić, chirurgus. Pret-
postavlja se da je kirurg Andrianić obavio i porođaj.
Nakon trinaest godina ponovno je ubilježeno jedno krštenje u nuždi. Blizanci
Joannes i Mathias C. rođeni su 1. srpnja 1877. Drugorođeni Mathias kršten je od
strane primalje i umro – per obstetricem baptisatus et mortuus.
Prošle su dvadeset i dvije godine od početka vođenja ove matice, a prvi puta je
upisano ime jedne primalje i to kao krsne kume. Dana 27. lipnja 1880. kršten je Petar
H., a krsna kuma bila je primalja Katarina Spinčić koja je najvjerojatnije obavila i
porođaj.
Sljedeća matična knjiga rođenih župe Grižane, koja se vodi od 1887., sadrži
zanimljive medicinske podatke o djelovanju primalja i liječnika. Pri vođenju poro-
đaja primalja je obvezno slušala otkucaje čedinjeg srca opstetričkom slušalicom. U
slučaju da su otkucaji bili slabi ili nečujni primalja bi krstila čedo u utrobi majke.
Međutim, u ovim zapisima riječ je o krštenju čeda u utrobi majke prije operacije
(embriotomija), koje je obavljao Dr. Mihovil Barac da bi se spasio život majke.
Prvi podatak o dr. Mihovilu Barcu, kao studentu medicine, dobiven je 1889.
Dana 19. prosinca 1889. krštena je Zora L. čiji otac je bio mjernik, a krsni kumovi su
bili gospodin Mihovil Barac medecinar i gospodična Margareta Sacchi učiteljica.
Krštenje je obavio duhovni pomoćnik Dragutin Turković.
Prema zapisima krštenja u nuždi 1890. djelovale su tri primalje. Osim općin-
ske primalje Katarine Turk djelovale su još primalje Marija Crnić i Katarina Muže-
vić.
Dana 8. veljače 1890. rođen je Ivan F. i usljed pogibelji smrti kod kuće kršten
po Mariji Crnić Filipovoj primalji, koje takodjer odma umrlo. Riječ takodjer navodi
na pomisao da je i majka umrla. Ali u matičnoj knjizi umrlih župe Grižane ne nalazi
se takav podatak.
Stipan P. rođen je 7. kolovoza 1890. i bje zakršten po primalji Katarini Mu-
žević Ivanovoj našto je odma za nekoliko sati umro.
Marija B. rođena je 30. rujna 1890. te po primalji obćinskoj Katarini Turk
zakrštena nakon toga je odma umrla.
Sljedeće godine u maticu rođenih upisana je i primalja Jele Matić. Dana 27.
112
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Krštenje u nuždi od strane primalje Marije Crnić 8. veljače 1890., iz matične knjige rođenih
župe Grižane (Državni arhiv u Rijeci)
kolovoza 1891. rođen je Ivan B. - krstila ga radi pogibelji zaprisežena primalja Jele
Matić iz Triblja. Ubilježio Ivan Pavelić župnik.
Rijetko se događa da sama majka obavi krštenje u nuždi - Dne 11. prosinca
1891. rodjeno ženjsko djete roditelji Matija i Marija C. iz Šarari kb. 16 te po materi
zakršteno jer je bila noć drugog nije bilo blizu a djete odmah i umrlo. Prema kanon-
skom pravu Katoličke crkve ocu i majci nije dozvoljeno krstiti svoju djecu, osim u
smrtnoj pogibli, kad nema drugoga da krsti. Iz zapisa je očito da rodilja nije mogla
nikoga dozvati, a sve ostalo je nepoznato i pripada prošlosti.
Godine 1893. na stranici 169. (tekući broj 3) upisan je sljedeći tekst: Jedno
muško djete rodila Mande P. supruga Jakova P. Grgina iz Dolinac kb. 28 te radi
slabinje zakršteno po Bari Barac i odmah umrlo dne 3. siečnja 1893. i zakopano po
duh. pom. g. Milanu Franiću na groblju belgradskom 4. siečnja 1893. Ubilježio Ivan
Pavelić.
Primalje su krstile još dvoje novorođenčadi 1893. godine:
25. listopada rođeno je muško dijete M. i zakršteno po gosp. zapriseženoj
primalji Mariji Krišković i odmah umrlo.
113
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
23. prosinca rođeno je muško dijete P. i zakršteno po zaprisegnutoj primalji

Mariji Švast iz Triblja, odmah zatim umrlo te pokopano na groblju belgradskom dne
24. prosinca 1893.
Za razliku od 1859., kada su mrtvorođena djeca ubrojena u ukupan broj rođe-
nih, godine 1893. dvoje mrtvorođenčadi upisano je bez tekućeg broja i ne ubraja se
u ukupan broj rođenih:
Dne 7. srpnja 1893. rodjeno je jedno mrtvorodjeno mužko djete Grge K. An-
tonova i Marije r. K. – nedonošće u 6 mjesecu i po primalji g. Mariji Krišković pri-
mljeno i zakopano u belgradsko groblje.
Dana 7. kolovoza 1893. rodjeno je žensko mrtvo nedonošće C. u 8. mjesecu,
primljeno po primalji Mariji Krišković i odmah zakopano u belgradsko groblje. Iz
ova dva zapisa mrtvorođene nedonoščadi dobiven je i podatak o gestacijskoj dobi.
Dana 4. prosinca 1894. rođeno je žensko dijete P. i zakršteno po gospodji Ma-
riji Krišković i odmah umrlo, zakopano. Iako je primalja krstila dijete, tekući broj
nije upisan te se dijete ne ubraja u ukupan broj rođenih. Osim, što se mrtvorođena
djeca neredovito upisuju, odnosno kada se ubilježe bez tekućeg broja ne ubrajaju se
u ukupni broj rođenih, ovaj zapis ukazuje da se ponekad ne ubroji ni novorođenče
koje je krstila primalja.
Ana M. je krštena 29. listopada 1895., a krsni kumovi su bili Franjo Brnčić
postolar i Marija supruga obć. primalja. Primalja Marija Brnčić je već upisana u
maticu rođenih 1893., kada je obavila dva krštenja u nuždi, ali pod prezimenom
Krišković.
Godine 1896. bilo je pet krštenja u nuždi, koja su obavile primalje, od kojih
se navode dva:
Dne 12. svibnja 1896. rodjeno je Martinu i Ani C. iz Bašunj kb. 4 jedno muško
djete te zakršteno po zaprisegnutoj primalji Mariji Brnčić i odmah umrlo te zakopa-
no 13. svibnja na belgradskom groblju po g. kapelanu Stanku Filo. Ubilježio Ivan
Ev. Pavelić župnik.
Dne 16. studenog 1896. rodilo se djete muško Mati i Brigiti F. iz Kamenjaka
kb. 56 kršteno po zaprisegnutoj obć. primalji Mariji Brnčić, umrlo odmah i zakopa-
no na belgradskom groblju. Pregledano po Dr. M. Barac.
Od ukupno 179 djece rođene 1897. petero je kršteno u nuždi i odmah umrlo:
Dne 8. kolovoza 1897. rodilo se jedno muško djete Ivanu i Mariji G. iz Bare-
tići kb. 16 pa zakršteno po Kati Juričić i odmah umrlo te zakopano na belgradskom
groblju dne 9. kolovoza 1897.
Dana 19. rujna 1897. rođeno je žensko dijete B., a kapelan Stjepan Kovačić
114
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Iz matične knjige rođenih župe Grižane - primalja Marija Brnčić obavila je krštenja u nuždi
12. i 15. svibnja 1896. (Državni arhiv u Rijeci)
je ubilježio, da je novorođenče zakršteno po obć. primalji Mariji Kriškovićevoj i

odmah umrlo.
Primalja Marija Brnčić krstila je još troje djece 1897. Odmah nakon porođaja
djeca su umrla i zakopana na Belgradskom groblju.
Prvi upis krštenja ploda u utrobi majke (in utero) ubilježen je u maticu rođenih
župe Grižane 15. kolovoza 1898.: rodilo se jedno diete Ignaca i Ane B., kao živo za-
kršteno u utrobi majke po obć. primalji Mariji Brnčić, nu radi pogibelji smrti bude
po Dr. Mihi Barcu, opć. liječniku u Bribiru razsječeno i mrtvo izvadjeno. Dijete je
pokopano na Belgradskom groblju dne 16. kolovoza po Stjepom Kovačiću, upravi-
telju župe. Majka je dijete porodila u pohodah kuće svoga supruga, a ovi stanuju u
Prelisak gornjem župe Netretić.
Prema kanonskom pravu Katoličke crkve dijete u majčinoj utrobi ne smije se
krstiti dok god ima vjerovatne nade da će se živo poroditi. U ovom slučaju, nade za
dijete nije bilo, jer se porođaj morao hitno dovršiti, da bi se spasio život majke. Zato
je prije porodničke operacije obavljeno krštenje ploda u utrobi majke.
Sve operacije komadanja (dissectio, morcellement) ili smanjivanja tijela ploda
(pražnjenjem pojedinih njegovih šupljina) u cilju dovršenja porođaja nazivaju se em-
briotomija (perforacija glave, dekapitacija, kraniotomija, kleidotomija, evisceracija,
spondilotomija). Te operacije dolaze u obzir većinom kod mrtvog ploda a izuzetno
kod živog. Kod živog ploda, ako se u interesu života majke (radi pogibelji smrti)
porođaj morao hitno dovršiti, ti zahvati su se obavljali kada nije bilo moguće učiniti
carski rez, odnosno uvjeti za forceps i ekstrakciju djeteta nisu bili ispunjeni. Sve te
operacije, dio su prošlosti operativnog porodništva. Gledajući sa današnjeg stajali-
šta, izvođenje takvih operativnih zahvata u domu rodilje, bez anestezije, zahtjevalo
115
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
je izvrsnu stručnost, spretnost ali i hrabrost.

Godine 1898. po obćinskoj primalji kršćeni su jedni blizanci i još dvoje novo-
rođenčadi koja su odmah umrla. Sljedeće godine u maticu rođenih upisano je troje
novorođenčadi koja su odmah nakon krštenja u nuždi umrla. U tim zapisima nema
dodatnih medicinskih podataka a krštenja su obavile primalje Marija Brnčić i Ursa
Karlić.
Dana 25. ožujka 1900. rođeno je mrtvorođenče M. U odjeljku Opazke stoji -
25. ožujka t.g. rodjeno je a 31. istog pokopano jer ga je iza poroda u zemlju zakopa-
la. Na osnovu zapisa zaključuje se da je majka najprije sama pokopala mrtvorođen-
če. Kada se saznalo za porođaj postupilo se prema propisima te je dijete sahranjeno
na groblju (na mjestu određenom za nekrštenu djecu).
Godine 1900. dvoje novorođenčadi je u nuždi krstila primalja Ursa Karlić a
jedno krštenje obavio je dr. Mihovil Barac. Marija B. rođena je 8. rujna 1900. - dr.
M. Barac, opć. liečnik u Bribiru, u nuždi zakrstio i u utrobi materinoj diete uništio
radi prevelike glave - a da spasi život majci. Ubilježio kapelan Ivan Kolaković. Za
razliku od porođaja 15. kolovoza 1898., kada je krštenje u utrobi majke obavila
primalja Marija Brnčić, a embriotomiju dr. Mihovil Barac, u ovom slučaju liječnik
je i krstio čedo u utrobi majke. Zatim je izvršio punkciju ili perforaciju glave zbog
hidrocefalusa (prevelika glava), da bi odstranjenjem sadržaja smanjio njezin opseg i
omogućio vaginalni porođaj.
Godine 1901. u maticu rođenih ubilježeno je četvero mrtvorođenčadi i jedno
krštenje u nuždi - 20. lipnja 1901. kada je Bara Miroš zakrstila Petra B.
Od dva krštenja u nuždi 1902. jedno je obavila primalja Marija Brnčić (18.
Dr. Mihovil Barac obavio je krštenje u nuždi i operativni zahvat u porođaju 8. rujna 1900., iz
matične knjige rođenih župe Grižane (Državni arhiv u Rijeci)
116
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
rujna) a drugo dijete je zakrstila primalja Ursa Žafaranić (14. listopada). Do ovog
krštenja primalja Ursa Žafaranić upisivana je pod djevojačkim prezimenom - Karlić.
Krštenja je ubilježio pop Zvone Turina. Te godine rođeno je 180 djece od kojih pet
pari blizanaca i troje mrtvorođenčadi.
Godine 1903. rođeno je četvero mrtvorođenčadi. Primalja Paulina Papić zakr-
stila je Ivana M. 24. srpnja 1903.
Babica Ursa Žafaranić krstila je 17. lipnja 1904. nedonošće koje je živjelo 20
minuta.
Dana 10. rujna 1904. rođen je Martin B. a zakrstio dr. Miho Barac obć. lječnik
u utrobi prije operacije, zatim usmrćeno te iz utrobe izvađeno.
Godine 1904. rođeno je troje a 1905. petero mrtvorođenčadi.
Rijetko se kod upisa mrtvorođenog djeteta navodi ime primalje. U rubrici
Opazke kod dvoje mrtvorođenčadi 1906. upisana je babica Ursa.
Primalja Paulina je 4. rujna 1906. krstila Ivana M. koji je za nekoliko minuta
života umro.
Marija M. rođena je 20. studenog 1907. Primalja Marija Brnčić krstila je no-
vorođenče u nuždi, a krsni kum je bio dr. Radoslav Čubelić lječnik. Iz ovog zapisa
može se zaključiti da je to bio teži porođaj te je primalja pozvala liječnika. S tim
podatkom završava se prikaz matične knjige rođenih od 1887. do 1907.
Iz matičnih knjiga rođenih župe Grižane od 1858. do 1907. dobiveni su podaci
o troje liječnika koji su djelovali u to vrijeme. Kirurg Joannes Andrianić upisan je
u maticu rođenih kao krsni kum (1864.) iako je vodio teže porođaje i operativne
zahvate. Godine 1907. dr. Radoslav Čubelić obavio je teži porođaj i bio je krsni
kum novorođenčetu. Osim krštenja iz nužde novorođenčeta u životnoj opasnosti, u
maticu rođenih upisana su i krštenja čeda u porođaju (živo zakršteno u utrobi majke
– in utero), koje je obavila primalja, ali i dr. Mihovil Barac prije operativnog zahvata
(embriotomija).
Doktor Mihovil (Michael) Barac (Mavrići, Grižane 1864. - Zagreb 1951.)
osnovnu školu završio je u Grižanama, gimnaziju u Senju a medicinu je studirao u
Grazu. Dana 13. srpnja 1894. promoviran je svečanom dodjelom diplome za liječ-
nika opće medicine na Medicinskom fakultetu Carskog i Kraljevskog Univerziteta
u Grazu. Radio je kao općinski liječnik, gradski i županijski fizik u Bribiru, Senju,
Čazmi, Slavonskoj Požegi a prije umirovljenja bio je Sanitetski referent u Inspekto-
ratu ministarstva narodnog zdravlja u Zagrebu. Godine 1925. bio je određen za čla-
na “Vladinog povjerenstva za medicinske stroge ispite (rigoroz)” na zagrebačkom
Medicinskom fakultetu. Neko vrijeme, već u mirovini, imao je privatnu liječničku
117
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
praksu u Crikvenici.
Živahna duha, aktivistički nastrojen, još se kao student, ali i cijeloga života
borio za pravdu svakog čovjeka i za hrvatske nacionalne i kulturne interese, zanimao
se i sudjelovao i u drugim društvenim područjima. Kao liječnik bio je poštovan i vo-
ljen među stanovništvom a osobito u rodnom kraju, gdje su mu bila prva, ali i zadnja,
radna mjesta. Ljudi su ga cijenili kao stručnog liječnika-praktičara i kao plemenitog
liječnika, koji siromašnima nije uzimao honorar, nego bi im čak znao kupiti potre-
ban lijek. Ponosio se svojim radom zdravstvenog prosvjećivanja u krajevima gdje je
radio kao liječnik, prisjeća se njegov unuk dr. sc. Boško Barac (2013.).
Sigurno će daljnja istraživanja arhivske građe Vinodola ukazati na nove
činjenice o djelovanju primalja i liječnika te dopuniti sadašnja saznanja o razvoju
zdravstvene djelatnosti u griško-belgradskom kraju.
Izvori
1. Arhivsko gradivo
Fond i zbirka
HR‑HDA‑99. Riječka županija. Andrianich, Ivan (1859.). Raporto Annuale. U:
Godišnji izvještaji o stanju zdravstva u županiji riječkoj podneseni od područnih
liječnika za 1859., kutija 18, spis 446/1860
HR‑DARI‑1049. Zbirka dopunskih preslika Milana Nosića. Carrobi, Ivan (1795.),

Ars obstetritia. Csast obnassan babi pupkoriznizi horvatinki ijlli Kratka
Navucsenja
dostojna babu pupkoriznizu od szellih horvatzkih, slovinskih, ij Dalmato
Liburniacskih
Matične knjige u Državnom arhivu u Rijeci
HR-DARI-275. Matična knjiga rodjenih župe Grižane1858.-1886.

HR-DARI-275. Matična knjiga rodjenih župe Grižane 1887.-1907.
HR-DARI-275. Matična knjiga umrlih župe Grižane 1859.-1894.
Pismohrane, pisana i usmena osobna priopćenja
118
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Balas, Zlatica (2010.), Osobno priopćenje, Grižane

Balas, Zlatica i Juričić, Stjepan (2010.), Osobno priopćenje, Grižane
Barac, Boško (2013.), Pisano i usmeno priopćenje, Zagreb
Barbarić, Katica (2010.), Pisano priopćenje, Šarari, Grižane
Zapisnik diplomskih primalja. Knjiga prva od 1877. do 1905., Arhiv Škole za
primalje u Zagrebu
Žafaranić Backfisch, Nevenka (2011.), Pisano osobno priopćenje, Bad Homburg
2. Literatura
Bakašun, Vjekoslav (2005.), Povijest primaljstva u Kostreni. U: S. Vranić (ur.),
Život, kultura i povijest Kostrene, Zbornik Katedre Čakavskog sabora Kostrena,
Kostrena: Katedra Čakavskog sabora Kostrena, 31-66.
Bazala, Vladimir (1943.), Poviestni razvoj medicine u hrvatskim zemljama, Zagreb:

Hrvatski izdavački bibliografski zavod, 194-198.
Bazala,Vladimir (1964.), Crteži u rukopisnom primaljskom priručniku dr. Ivana

Karobija iz 1795. godine, Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae, 1–
2:159-170.
Belaj, Ferdinando (1901.), Katoličko crkveno pravo, Zagreb: Tisak i naklada

knjižare
Lava Hartmana (Kugli i Deutsch), 86.
Belicza, Biserka (1976.), Mjesto i uloga J.B. Lalanguea u razvoju zdravstvenog

prosvjećivanja i hrvatske medicinske terminologije na području sjeverne Hrvatske
u 18. stoljeću, Liječnički vjesnik, 98 (8): 211-215.
Bogović, Mile (2000.), Izgubljene matične knjige u biskupijama Senjskoj i

Modruškoj ili Krbavskoj do 1946. godine, Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, 41–
42:
411-433.
Brozičević, Ivan (1990.), Razvitak zdravstva u mjestu Selce, Medicina, 26 (2-3):

109-110.
119
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Bunijevac, Helena; Dugački, Vladimir; Fatović-Ferenčić, Stella (1997.), 120

godina
škole za primalje u Zagrebu, Zagreb: Gandalf d.o.o.
Crnica, Ante (1945.), Priručnik kanonskoga prava Katoličke crkve, Zagreb:

Naklada
knjižare sv. Antuna, 155.
Čučić, Vesna (2005.), Dubrovačke matične knjige – dragocjen izvor za povijesna

istraživanja, Arhivski vjesnik, 48: 45-54.
Dugački, Vladimir (2003.), Ginekologija, porodništvo i primaljstvo u Hrvatskoj

između dvaju svjetskih ratova, Acta Medico-Historica Adriatica, 1 (1): 75-84.
Dugački, Vladimir (2006.), Medicinska nastava u Zagrebu prije otvorenja

Medicinskog fakulteta, Acta Medico-Historica Adriatica, 4 (1): 111-120.
Fatović-Ferenčić, Stella (2000.), Matične knjige kao izvor za proučavanje hrvatske

medicinske baštine, Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, 41–42: 353-360.
Frković, Aleksandra; Škrobonja, Ante; Nosić, Milan; Frković, Anton; Tonković,

Mirjana (1990.), Primjena fitoterapije u XVIII. stoljeću prema primaljskom
priručniku dr. Ivana Karobija (Ivan Carobbi). U: A. Škrobonja (ur.), Zbornik
Međunarodni simpozij iz povijesti medicine, Crikvenica: Thalassotherapia ‘90, 64.
Frković, Aleksandra (1996.), Higijena i dijetetika u trudnoći, Rijeka: Medicinski

fakultet i Sveučilište u Rijeci, 70-73.
Frković, Aleksandra (2012.), Povijest primaljstva i porodništva u Crikvenici,

Crikvenica: Centar za kulturu Dr. Ivan Kostrenčić Crikvenica, 48-51, 176-177.
Fureš, Rajko; Dražančić, Ante; Blažeka, Đuro; Cesarec, Ivan; Kopjar, Miroslav;
Šanjug, Jadranka; Zadro, Mladen; Krajcar, Mladen (2010.), Ivan Krstitelj Lalangue
i njegova prva tiskana medicinska stručna knjiga iz područja primaljstva na
hrvatskome jeziku, Gynaecologia et perinatologia, 19 (1): 44-54.
120
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Glesinger, Lavoslav (1954.), Medicina u Hrvatskoj od god. 1874. do danas. U:

M.D. Grmek i S. Dujmušić (ur.), Iz hrvatske medicinske prošlosti, Zagreb: Zbor
liječnika
Hrvatske, 64-90.
Glesinger, Lavoslav (1963.), Povijest medicine. U: A. Šercer (ur.), Medicinska

enciklopedija, Zagreb: Izdanje i naklada Jugoslavenskog leksikografskog zavoda,
8: 215-219.
Glesinger, Lavoslav (1964.), Swieten, Gerhard van. U: A. Šercer (ur.), Medicinska

enciklopedija, Zagreb: Izdanje i naklada Jugoslavenskog leksikografskog zavoda,
9: 395-396.
Habek, Dubravko (2008.), Povijest primaljstva, porodništva i ginekologije

bjelovarskog kraja, Bjelovar: Grad Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija,
Čvor d.o.o., 14.
Habek, Dubravko; Dokozić, Domagoj; Lukić, Sani (2010.), Krštenje u nuždi –

medikohistoriografsko viđenje, Liječnički Vjesnik, 132 (11-12): 376-380.
Imenik članova „sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije“ u Zagrebu za

godinu 1900., 1. prilog k br. 1. „Liečničkoga Viestnika“ 1901. (1901.), Liečnički
Viestnik, 23 (1): 1-12.
Izvještaji upravnog odbora županije modruško-riečke i predstojničtva kr. žup.

oblasti o stanju uprave u županiji za vrieme od 1. siečnja do 31. prosinca 1894.
(1895.), Ogulin: Tiskara Josipa Pintera
Izvještaji upravnog odbora županije modruško-riečke i predstojničtva kr. žup.

oblasti o stanju uprave u županiji za vrieme od 1. siečnja do 31. prosinca 1895.
(1896.).
Ogulin: Tiskara Josipa Pintera
Izviešće upravnoga odbora i kr. podžupana županije modruško-riečke o stanju

uprave u županiji za vrieme od 1. siečnja do 31. prosinca 1896. (1897.),
Ogulin: Tiskara Josipa Pintera
121
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Izvješće upravnoga odbora i kr. podžupana županije modruško-riečke o stanju

uprave u županiji za vrieme od 1. siečnja do 31. prosinca 1897. (1898.), Zagreb:
Tisak kralj. zemaljske tiskare

uprave u županiji za godinu 1898. (1899.), Zagreb: Tisak kralj. zemaljske tiskare

uprave u županiji za godinu 1899. (1900.), Zagreb: Tisak kralj. zemaljske tiskare
Izvještaj upravnoga odbora i kr. podžupana županije modruško-riečke o stanju

uprave u županiji za vrieme od 1. siečnja do 31. prosinca 1900. (1901.), Ogulin:
Tisak Josipa pl. Pintera
Izviešće upravnog odbora i kr. podžupana županije modruško-riečke o stanju

uprave
u županiji za godinu 1901. (1902.), Ogulin: Tisak Josipa pl. Pintera

uprave u županiji za vrieme od 1. siečnja do 31. prosinca 1902. (1903.), Ogulin:
Tisak Josipa pl. Pintera

uprave u županiji za godinu 1903. (1904.), Ogulin: Knjigotiskara Josipa pl. Pintera
Jamnicki Dojmi, Mirko (2006.), Zadarska primaljska škola od njezina osnutka

1820. do zatvaranja 1948. godine, Acta medico‑historica Adriatica, 4 (1): 129–152.
Katičić, Vladimir (ur.) (1906.), Primaljstvo. Izkazi o porodih. U: Sbirka zakona i

naredaba tičućih se zdravstva i zdravstvene službe, Dodatak I. za vrieme od 1.
siečnja 1905. do 1. travnja 1906., Zagreb: Zdravstveni odsjek kr. zemaljske vlade,
Tisak kr. zemalj. tiskare, 99.
Kr. primaljsko učilište u Zagrebu (1878.). U: Dnevne bilježke, Liečnički viestnik, 2

(4): 67-68, 2 (9): 146.
122
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Lobmayer, Antun (1898.), Primaljstvo. Učevna knjiga za primalje, Treće sasvim

preradjeno izdanje, Zagreb: Troškom i nakladom kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske
vlade, 236.
Lobmayer, Antun i Durst, Franjo (1913.), Primaljstvo. Učevna knjiga za primalje,

Peto izdanje, Zagreb: Kr. zemaljska tiskara u Zagrebu
Lolić, Vinko i Uremović, Vladimir (1991.), Razvoj javne zdravstvene službe u

Crikvenici. U: D. Babić (ur.), Vinodolski zbornik, Crikvenica: Skupština općine
Crikvenica i Samoupravna interesna zajednica u oblasti kulture općine Crikvenica,
6: 177-181.
Matejčić, Marijan i Gobić, Jasna (2004.), Glavni godišnji izvještaj za 1859. godinu
kirurga Ivana Krstitelja Andrianića, voditelja zdravstvenog područja u Crikvenici,
Acta medico-historica Adriatica, 2 (1): 83-92.
Naputak za primalje izdan naredbom kr. hrv.-slav.-dalm. zem.vlade, odjela za

unutarnje poslove, od 24. kolovoza 1898. br. 41.248. (1899.). U: Zdravstvene
naredbe i odpisi izašli godine 1898. i 1899., Liečnički Viestnik, 21 (9): 296-307.
Naredba kr. hrv.‑slav.‑dalm. zemaljske vlade odjelah za unutarnje poslove i za

pravosudje od 20. kolovoza 1881. br. 6.474., kojom se ustrojavaju novi mjestni
sudovi za novo ustrojene upravne obćine Grižane‑Belgrad i Selce u Grižanih i u
Selcih (1882.). U: Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i
Slavoniju godina 1881., Zagreb: Tiskara „Narodnih novinah”, 18 (70): 505‑506.
Pintar, Ivan (1964.), Porodništvo. U: A. Šercer (ur.), Medicinska enciklopedija,

Zagreb: Izdanje i naklada Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, 8:122-127.
Popis primalja u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji godine 1898. (1898.), Zagreb:

Tisak kr. zemaljske tiskare
Rakovac, Ladislav (1897.), Zdravstveno izvješće kr. zem. vlade za godinu 1896. U:
Književne viesti, Liečnički Viestnik, 19 (4): 146-150.
123
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
Schematismus Cleri Dioecesium Segniensis et Modrušiensis seu Corbaviensis pro

Anno 1916. Segnie: Typis T. Devčić & Socii
Senčić, Albino (2000.), Zbirka matičnih knjiga državnog arhiva u Rijeci, Vjesnik
Državnog arhiva u Rijeci, 41–42: 385-391.
Škrobonja, Ante (2000.), Javnozdravstvene prilike u Županiji modruško-riječkoj

slijedom ‘Izvješća o stanju uprave u županiji’ za razdoblje od 1894. do 1898. U:
Medicina zavičaja, Rijeka: Express digitalni tisak d.o.o., 125-146.
Tomašević, Luka (ur.) (2010.), Gala-Gljev, Župa Svih Svetih, Split-Gala:

Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, „Kačić“, Split – Župski ured Svih
Svetih Gala-Gljev, 79.-84.
Učevna knjiga za učenice primaljstva. U: Dnevne bilježke (1877.), Liečnički

viestnik, 1 (11): 183.
Zakon od 15. studenoga 1874. ob uredjenju zdravstva u kraljevini Hrvatskoj i

Slavoniji (1875.). U: Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku
i Slavoniju godina 1874., Zagreb: Brzotiskom tiskare „Narodnih novinah”, 23 (53):
435‑439.
Zakon od 24. siečnja 1894. o uredjenju zdravstvene službe u kraljevinah Hrvatskoj

i Slavoniji (1894.). U: Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevine
Hrvatsku i Slavoniju godina 1894., Zagreb: Tiskarski zavod „Narodnih novina”, 4
(9): 155‑171.
Zakon od 25. ožujka 1906. o zdravstvu sa provedbenom naredbom od 6. siečnja

1908. broj 1. (1909.). U: V. Katičić (ur.), Sbirka zakona i naredaba tičućih se
zdravstva i zdravstvene službe, Dodatak III. za vrieme od 1. srpnja 1907. do
1. prosinca 1908., Zagreb: Zdravstveni odsjek kr. zemaljske vlade, Tisak kr.
zemaljske tiskare, 1‑19.
124
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
The work of midwives and doctors in the parish of Grižane based on the registry of
births from 1858 to 1907
SUMMARY
The medical documentation, on the basis of which the health conditions and
demographic movement and the work of midwives and doctors in the Vinodol region
could be continuously followed, has not yet been fully researched. The subject
of this medical-historiographical text is the period of the second half of the 19th
and beginning of the 20th centuries in line with the historical, political and social-
economic factors which influenced the professional and scientific development of
the medical sciences. This was the time of babies being born at home. In old times,
midwifery was mostly carried out by skilled, experienced older women aged from
30, 40 and above. As they were illiterate or partly illiterate, they did not keep records
of their work. Although midwifery was the domain of women, in cases of difficult
births, particularly when the use of physical strength was needed or some obstetrical
action had to be carried out (embryotomy, forceps, Caesarean section) the women
would call for a doctor.
Besides the familiar midwives or would-be “midwives”, and the licensed midwives,
in the second half of the 19th century in the Vinodol region, there also began to work
educated midwives who were educated mostly at the Royal Midwifery College in
Zagreb. Data about the graduate midwives from the Vinodol region is taken from the
Zapisnika diplomskih primalja od 1877. do 1905 (Records of the graduated midwives
from 1877 to 1905) and official data about their work in Croatia and Slavonia from
the end of the 19th century is found in Popis primalja u Kraljevinah Hrvatskoj i
Slavoniji godine 1898 (List of midwives in the Kingdom of Croatia and Slavonia
1898). A good insight into the public health conditions in Modruš-Rijeka County
from 1894 can be obtained from Izvješća o stanju javne uprave u županiji (Reports
about the condition of public administration in the County).
Important information about the work of the midwives and doctors has been taken
from two birth registers from the parish of Grižane from 1858 to 1907 which are
stored in the State Archives in Rijeka. The regular registration of midwives in the
birth registers of the parish of Grižane, upon the christening of new-born children,
was not common. In order to find out more about the work of midwives and doctors,
special attention is focused on emergency christenings which were carried out by
125
ALEKSANDRA FRKOVIĆ
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 83-126
midwives and rarely by doctors. In the birth register of the parish of Grižane (1887-
1907), apart from the emergency christening of new-borns with life-threatening
conditions, also listed are the christenings of infants inside the mother before the
procedure of embryotomy, in order to save the mother’s life.
Also listed in the text are the names of priests who kept the registers of the parish
of Grižane because thanks only to their knowledge and conscience has so much
medical data been preserved.
126
INVENTARI I REGESTE
ZORAN STANKOVIĆ, ANTE LJUBIČIĆ, JULIJE CRNKOVIĆ
Pismohrana Grada Krka
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Zoran Stanković, dipl. iur. Stručni rad

arhivski savjetnik,
UDK 930.25:025.85(497.5 Krk)
Ante Ljubičić, bacc. kulturologije
viši arhivski tehničar
Julije Crnković, bacc. Javne uprave
arhivski tehničar
Državni arhiv u Rijeci
PISMOHRANA GRADA KRKA

-ZAŠTITA ARHIVSKOG I REGISTRATURNOG GRADIVA
U PISMOHRANI I. KATEGORIJE
- PRIMJER DOBRE PRAKSE
Temeljem zaključka Kolegija Gradonačelnika Grada Krka koji je donesen nakon iz-
vršenog stručnog nadzora u pismohrani Grada Krka, Državni arhiv u Rijeci započeo
s radovima na arhivskom i registraturnom gradivu u pismohrani Grada Krka dana
14. 07. 2015.
Izrađen je plan sređivanja po fazama i terminološki od polovice srpnja do polovice
studenog 2015.g.
Plan je obuhvatio sljedeće postupke.
1. Razdvajanje gradiva prema tvorcima fondova. Ukupno je definirano 6 različitih
tvoraca. Raspon gradiva od 1947.g. do 2014.
2. Nakon sređivanja i primarne obrade prednici sadašnjeg Grada Krka su izdvojeni
po fondovima i preseljeni u prostor Vatrogasnog doma u Krku. U pismohrani
grada nalazi se gradivo isključivo sadašnjeg imatelja/stvaratelja Grada Krka i
to za razdoblje od 1993-2014.
3. Nakon razdvajanja gradiva po tvorcima pristupilo se odabiranju gradiva koje se
čuva trajno. Gradivo je složeno kronološki, po serijama, a strukturirani popis
gradiva vrši se u nacionalnom sustavu ARHINET.
4. Rezultat odabiranja je i dio gradiva kojem su protekli rokovi čuvanja. Gradi-
vo je obuhvatilo analitičko izlučivanje kod predmeta pismohrane i izlučivanje
prema vrstama kod računovodstveno-financijske dokumentacije. Izlučeni su
i radni materijali, kopije, multiplikati i ostali nearhivski materijal. Pravna os-
nova za izlučivanje: postojeći posebni popis s rokovima, čuvanja pismohrane,
Opći popis HDA, propisi iz oblasti proračuna, raniji posebni popisi pismohrane.
129
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Obuhvaćeo je razdoblje do 2008.g. budući da izlučivanje za kasnije godine nije

racionalno zbog duljine rokova čuvanja. Količina izlučenog gradiva: cca 380
dužnih metara. O izlučivanju je Državni arhiv u Rijeci donio rješenje klasa: 036-
04/15-01/72, Ur. br. 2170-53-04-15-03 od 19.11.2015.g.
5. Obrada gradiva izvršena je na sljedeći način: trajno arhivsko gradivo je sistema-
tizirano, popisano, inventarizirano prema pravilima struke. Definirani su fon-
dovi prednici sadašnjeg stvaratelja. Provedene su primarne mjere zaštite koje
obuhvaćaju čišćenje gradiva, stavljanje u zaštitne omote i nakon toga u kutije.
Kutije su signirane i uvedene u popis gradiva. Popis je izrađen analitički i prema
mjestu odlaganja, tako da je na najlakši način moguće pronaći određeni zapis.
Izrađeni su popisi gradiva po lokacijama kao i popis gradiva kojeg se predlaže
za izlučivanje. Gradu Krku dostavlja se sva evidencija na dva DVD-a arhivske
kakvoće trajanja.
6. Kod odlaganja gradiva vodilo se računa da su dokumentacijske cjeline odvojene
i logično dostupne mogućim korisnicima.
7. Dane su upute zaduženoj djelatnici oko daljnjeg funkcioniranja pismohrane i po-
stupaka vezanih za efikasan rad u ovom dijelu poslovanja Grada Krka. Osnovni
uvjeti su: pristup gradivu ima samo zadužena djelatnica. Ona daje gradivo na
uporabu korisnicima unutar sustava grada. Svi izdani zapisi evidentiraju se u
evidenciji posuđenog gradiva s rokom vraćanja. U načelu daju se kopije, a ne
originali. Jednom godišnje, najbolje nakon završnog računa proračuna i nalaza
revizije, preuzimaju se dovršeni predmeti iz ureda i formiraju se tehničke jedini-
ce prema standardima arhivske struke. Nakon toga se odlažu na police i uvode u
zbirnu evidenciju. U tom razdoblju priprema se dio gradiva koje se predlaže za
izlučivanje i ažuriraju se sve potrebne evidencije. Dogovoreno je da se postupak
izlučivanja za 2008.g. provede u 2016.g. uz sudjelovanje stručnjaka iz Držav-
nog arhiva u Rijeci, da se zamjeni loša limena arhivska polica s primjerenom i
stabilnom arhivskom policom koja je iste kvalitete kao i prethodno montirane
police.
8. Poslovi koji su obavljeni a nisu bili predviđeni:
- Iznošenje i bacanje dijela gradiva kojem je protekao rok čuvanja u kontej-
nere
- Selidba gradiva prednika u novi prostor u Vatrogasnom domu - gradivo do
1993.g.
- Obrada gradiva naknadno donesenog u pismohranu, a odnosi se na 2014.g.
– predmetno i dio financija
130
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
- Odstranjivanje nearhivskog materijala iz prostora pismohrane na obje loka-

cije
PRIJEDLOZI ZA POBOLJŠANJE ZAŠTITE GRADIVA U PISMOHRANI GRA-
DA KRKA:
- Tijekom 2106.g. nabaviti još jednu metalnu policu primjerene kvalitete i
time osigurati sigurnu pohranu i povećati kapacitet sadašnjeg prostora
- Kontinuirano surađivati s nadležnim arhivom a zaduženim djelatnicima osi-
gurati dodatne edukacije i praćenje suvremenih rješenja u arhivistici
- Po mogućnosti, izvršiti zaštitino digitaliziranje najvažnijeg gradiva- zapisni-
ci i odluke gradskog vijeća, poglavarstva, gradonačelnika i kolegija. Izraditi
više pokretnih nosača arhivske kakvoće.
Nakon što su stručni djelatnici Državnog arhiva poduzeli sve mjere zaštite gradiva
u pismohrani Grada Krka i kada su dane sve evidencije o gradivu, bilo je moguće
uspostaviti redovito kolanje dokumentacije unutar dokumentacijskog sustava Grada
Krka. Takav pristup aktivne zaštite, uz suradnju i na zahtjev imatelja/stvaratelja gra-
diva, daje novu dimenziju i položaj arhivskim ustanovama. Posredno, primjenjuje se
odredba članka 9. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, koja omogućuje nadlež-
nom državnom arhivu provođenje mjera zaštite gradiva, ako prethodno pismohrana
nije provela mjere naložene rješenjem. Nakon što je Državni arhiv u Rijeci naložio
mjere i mjere nisu izvršene, pismohrana je sama zatražila provođenje mjera na njen
trošak. Ubrzo nakon dovršetka posla, služba zaštite gradiva izvan arhiva dobila je
nekoliko upita o provođenju istoga postupka u pismohranama jedinica loklane sa-
mouprave.
Planiranje aktivne zaštite, sređivanja, popisivanja i provođenja postupaka odabira-
nja i izlučivanja u samim pismohranama, arhivi vrše dvostruku funkciju koja je od
interesa za samo gradivo:
1. Provodi se kvalitetnija zaštita gradiva obzirom da postupak vode stručni dje-
latnici arhiva koji tijekom rada u pismohrani dobivaju cjeloviti uvid u sve
dokumentacijske cjeline određenog dokumentacijskog sustava.
2. Dio gradiva koji je stekao uvjete za predaju arhivu je obrađen prema standar-
dima iz Pravilnika o predaji arhivskog gradiva arhivima i kod preuzimanja u
arhiv, osim administrativnih i tehničkih poslova, gradivo ne treba dodatnih
stručnih poslova.
Navedeni primjer ne bi trebala biti uobičajena praksa rada u arhivima, ali u vanred-
nim okolnostima kada su iscrpljene sve mogućnosti zaštite u samoj pismohrani,
arhivi ne bi trebali zaobilaziti i neprimjenjivati članak 9. Zakona. Tema je intrigantna
131
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
za sadašnju arhivsku teoriju i praksu i postoje argumenti i za i protiv. Koliko nam je

poznato od donošenja Zakona o arhivskom gradivu i arhivima ovo je prvi puta da se
konkretizira postupak predviđen člankom 9. Zakona. Arhivi bi trebali, iz više razlo-
ga, a ponajviše zbog toga da svoj stručni i intelektualni potencijal jače i kvalitetnije
prezentiraju u sredini u kojoj djeluju, te da postanu, pored sadašnjih funkcija koje
uspješno obavljaju, svojevrsni dokumentacijski i informacijski centri koji brinu o
javnom dokumentu na području svoje nadležnosti. Tako bi se i zakonska odredba
članka 49. St.3. Zakona primjenjivala u praksi u punom svojem obujmu. Da podsje-
timo, ta odredba glasi:“Ako jedinica lokalne samouprave i uprave ne osnuje svoj ar-
hiv, poslove iz članka 41. Stavka 3 ovoga zakona o njenom trošku obavlja područni
državni arhiv nadležan za područje te jedinice lokalne samouprave. „
Državni arhiv u Rijeci proveo je anketu 2010. g. u jedinicama lokalne uprave i
samouprave o provedbi ove odredbe u praksi. Više od 90% pismohrana bilo je spre-
mno da na svoj trošak nadležni arhiv provodi sve mjere zaštite arhivskog i registra-
turnog gradiva nastalog radom tih pismohrana. To ojačava položaj arhiva budući da
se efikasno kontroliraju svi postupci s gradivom do njegovog preuzimanja. Dosta
jedinica lokalne uprave i samouprave se izjasnilo da bi u tom slučaju uložile dodatni
napor i osigurali prostor za pohranu gradiva prije predaje samom arhivu (međuarhi-
vi, sabirni centri i sl.). To bi značilo da bi, bez terećenja državnog proračuna, arhivi
mogli zaposliti na projektima zaštite gradiva u pismohranama, mlade stručnjake,
koji su, primjerice, prethodno prošli postupak stručnog osposobljavanja i položili
stručni ispit. Tako bi mladi stručnjaci prolazili ciklus od rada na terenu do finalnog
rada u samom arhivu. Arhivi bi preuzimali „gotov proizvod“ na pohranu koji bi od-
mah nakon arhivističke obrade mogao biti dostupan javnosti.
132
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Prilog 1.
GRAD KRK
INVENTARNI POPIS GRADIVA
Gradivo je nastalo radom stvaratelja Grada Krka. Sređivanje i obrada gradiva obu-
hvatili su slijedeće faze rada:
1. Razdvajanje gradiva prema sadržaju.
2. Kronološko sređivanje po principu provenijencije i prvobitnog reda.
3. Konfekcioniranje trajnog gradiva u arhivske kutije.
4. Primarne mjere zaštite i signiranje arhivskih jedinica.
5. Odvajanje gradiva kojem je protekao rok čuvanja i prijedlog za izlučivanje (
sukcesivno, po etapama što je ovisilo o raspoloživosti prostora ).
6. Izdvajanje gradiva nastalog radom stvaratelja koji nisu sadanašnji posjednik i
vlasnik gradiva Grad Krk i premještaj u prostor Vatrogasnog doma u Krku.
7. Izrada strukturiranog popisa.
8. Signiranje polica – na samim policama oznaka P1, P2, P3... P34.
9. Izrada svih evidencija u ARHINET sustavu.
DS – dobro stanje
O – oštećeno
Datum upisa: studeni 2015.
I. DOKUMENTACIJSKA CJELINA: PREDMETI UREDSKOG PO-
SLOVANJA I EVIDENCIJE (URUDŽBENI ZAPISNICI I UPISNICI UP/i PO-
STUPAKA)
ARHIVSKI VRIJEME TEHNIČKA

VRSTA GRADIVA SMJEŠTAJ NAPOMENA
BROJ NASTANKA JEDINICA
Uredske knjige
1 velika
1 – upisnici UP/I, 1993-2008 P30 DS
kutija
abecedna kazala
Uredske knjige –
1 velika
2 urudžbeni zapisnici, 1993-2008 P31 DS
kutija
abecedna kazala
Spisi UZ klase 003-01
3 1993 1 kutija P1 DS
do 340-03
133
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

do 450-05
do 371-02
do 955-02
do 022-05
do 321-02
do 350-05
do 351-03
do 372-01
do 372-01
do 833-02
do 954-02
Spisi UP/I klase 370-
03 (1-23 stanovi)
03 do 944-15
do 363-02
(ugovori)
do 372-01
do 470-06
do 810-06
do 958-02
03 do 944-07
do 217-01
do 344-03
134
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

do 361-03
27 (priključci za vodu i 1996 1 kutija P1 DS
kanalizaciju)
Spisi UZ klase 360-01 1 velika
28 1996 P1 DS
(1-35) kutija
29 Spisi UZ klase 363-02 1996 1 kutija P1 DS
do 373-02
Spisi UZ klase 372-
31 03 (zakupi poslovnih 1996 1 kutija P1 DS
prostora)
do 650-01
do 943-01
Spisi UZ klase 944-
34 01 (utvrđivanje prava 1996 1 kutija P1 DS
vlasništva)
(dodjele zemljišta)
do 945-02
02 do 943-01
Spisi UP/I klase
38 350-06 (komunalni 1996 1 kutija P1 DS
doprinosi)
39 05 (1-5 građevinska 1996 1 kutija P1 DS
zemljišta)
40 05 (6-17 građevinska 1996 1 kutija P1 DS
zemljišta)
do 211-01
do 344-03
Spisi UZ klase 350-
43 05 (suglasnosti za 1997 1 kutija P1 DS
lokacije)
do 350-07
135
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Spisi UZ klase 360-

45 01 (1-16 ugovori o 1997 1 kutija P1 DS
građenju)
Spisi UZ klase 360-
46 01 (17-40 ugovori o 1997 1 kutija P1 DS
građenju)
do 373-02
(stanovi)
do 372-03
do 372-03
do 404-03
do 740-06
Spisi UZ klase 740-
53 11 (ovrhe, prijeboji, 1997 1 kutija P1 DS
potraživanja)
do 944-01
(dodjela zemljišta)
do 947-03
06 do 944-07
do 217-01
do 350-03
Spisi UZ klase 360-
60 01 (1-19 građevinske 1998 1 kutija P1 DS
investicije)
61 (21-34 građevinske 1998 1 kutija P1 DS
investicije)
do 363-02
(priključci za vodu)
do 372-05
136
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Spisi UZ klase 372-

65 03 (br. 4 – mali park: 1998 1 kutija P1 DS
adaptacija i zakup)
do 402-03
do 404-03
do 602-10
do 702-01
do 942-05
do 944-01
Spisi UZ klase 944-
72 05 (1-20 natječaji za 1998 1 kutija P1 DS
prodaju zemljišta)
Spisi UZ klase 944-
05 (21-36 natječaji za
prodaju zemljišta) do
944-07
do 947-03
75 06 (1-49 komunalni 1998 1 kutija P1 DS
doprinosi)
doprinosi)
do 302-01
do 342-35
do 350-06
Spisi UZ klase
351-02 do 360-01
(1-9 građevinske
investicije)
81 (10-26 građevinske 1999 1 kutija P1 DS
investicije)
do 363-01
137
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

do 371-05
Spisi UZ klase 372-
prostora)
do 406-08
do 740-09
do 944-01
(1-23 zemljišta)
(24-49 zemljišta)
do 944-18
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
do 041-01
do 214-05
do 340-08
do 360-01 (2, 4, 7)
Spisi UZ klase 360-
99 01 (8-22 građevinske 2000 1 kutija P2 DS
investicije)
Spisi UZ klase 361-
01 do 363-01 (1-57
100 2000 1 kutija P2 DS
priključci za vodu i
kanalizaciju)
138
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

101 (58-140 priključci za 2000 1 kutija P2 DS
vodu i kanalizaciju)
Spisi UZ klase 363-
102 02 (1-49 priključci za 2000 1 kutija P2 DS
vodu)
103 2000 1 kutija P2 DS
do 371-02
104 2000 1 kutija P2 DS
do 373-03
105 2000 1 kutija P2 DS
do 402-07
106 2000 1 kutija P2 DS
do 406-08
107 2000 1 kutija P2 DS
do 702-01
108 2000 1 kutija P2 DS
do 943-06
109 2000 1 kutija P2 DS
do 944-18
110 2000 1 kutija P2 DS
(1-40)
Spisi UZ klase 944-
111 2000 1 kutija P2 DS
05 (41-81)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
139
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
122 02 do 363-04 (groblje 2000 1 kutija P2 DS
i grobna mjesta)
123 2001 1 kutija P2 DS
do 013-01
124 2001 1 kutija P2 DS
do 041-01
125 2001 1 kutija P2 DS
do 320-02
126 2001 1 kutija P2 DS
do 344-03
127 2001 1 kutija P2 DS
do 350-03
128 2001 1 kutija P2 DS
do 360-01 (1-14)
129 2001 1 kutija P2 DS
(15)
130 2001 1 kutija P2 DS
(17-19) do 362-01
131 2001 1 kutija P2 DS
(1-50)
132 2001 1 kutija P2 DS
(51-115)
134 2001 1 kutija P2 DS
do 370-05
135 2001 1 kutija P2 DS
do 372-03 (1-5)
136 2001 1 kutija P2 DS
(6-21) do 400-06
137 2001 1 kutija P2 DS
do 564-01
138 2001 1 kutija P2 DS
do 833-02
139 2001 1 kutija P2 DS
do 944-05 (1-15)
140
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

140 2001 1 kutija P2 DS
(16-40)
141 2001 1 kutija P2 DS
(41-60)
142 2001 1 kutija P2 DS
(61-76) do 944-18
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
141
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

doprinosi)
doprinosi) do 363-02
158 2002 1 kutija P2 DS
do 038-01
159 2002 1 kutija P2 DS
do 311-01
160 2002 1 kutija P2 DS
do 320-02
161 2002 1 kutija P2 DS
do 350-02
162 2002 1 kutija P2 DS
do 350-07
163 2002 1 kutija P2 DS
(1-9)
164 2002 1 kutija P2 DS
(10-26)
165 2002 1 kutija P2 DS
do 362-01
166 2002 1 kutija P2 DS
(1-98)
167 2002 1 kutija P2 DS
do 363-05
168 2002 1 kutija P2 DS
(1-11 POS)
169 2002 1 kutija P2 DS
(12-29 POS)
Spisi UZ klase 372-
170 03 (1-22 zakupi 2002 1 kutija P2 DS
poslovnih prostora)
171 (23- zakupi poslovnih 2002 1 kutija P2 DS
prostora)
172 2002 1 kutija P2 DS
do 402-07
173 (uređenje gradskih 2002 1 kutija P2 DS
zidina)
174 2002 1 kutija P2 DS
do 406-09
175 2002 1 kutija P2 DS
do 604-02
142
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

176 2002 1 kutija P2 DS
do 833-02
177 2002 1 kutija P2 DS
do 957-03
178 2002 1 kutija P2 DS
(1-27)
179 2002 1 kutija P2 DS
(28-57)
180 2002 1 kutija P2 DS
06 (1-10)
181 2002 1 kutija P2 DS
06 (11-15)
182 2002 1 kutija P2 DS
06 (16-20)
183 2002 1 kutija P2 DS
06 (21-25)
184 2002 1 kutija P2 DS
06 (26-31)
185 2002 1 kutija P2 DS
06 (32-38)
186 2002 1 kutija P2 DS
06 (39-43)
187 2002 1 kutija P2 DS
06 (44-48)
188 2002 1 kutija P3 DS
06 (49-52)
189 2002 1 kutija P3 DS
06 (53-57)
190 2002 1 kutija P3 DS
06 (58-61)
191 2002 1 kutija P3 DS
06 (62-68)
192 2002 1 kutija P3 DS
06 (69-73)
193 2002 1 kutija P3 DS
06 (74-75)
Spisi UP/I klase
350-06 (3 Curicta
194 2002 1 kutija P3 DS
rekonstrukcija – kutija
1)
Spisi UP/I klase
350-06 (3 Curicta
195 2002 1 kutija P3 DS
2)
143
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Spisi UP/I klase

350-06 (3 Curicta
196 2002 1 kutija P3 DS
3)
Spisi UP/I klase
350-06 (30 stambeno
197 2002 1 kutija P3 DS
poslovna zgrada
Turči)
198 2002 1 kutija P3 DS
02 do 363-04
199 2003 1 kutija P3 DS
do 015-08
200 2003 1 kutija P3 DS
do 041-01
201 2003 1 kutija P3 DS
do 214-05
202 2003 1 kutija P3 DS
do 340-08
203 2003 1 kutija P3 DS
do 350-01
205 2003 1 kutija P3 DS
(DPU – kutija 1)
206 2003 1 kutija P3 DS
(DPU – kutija 2)
207 2003 1 kutija P3 DS
do 351-04
Spisi UZ klase 360-
208 01 (1-5 investicije i 2003 1 kutija P3 DS
uređenja)
Spisi UZ klase 360-
209 01 (6-10 investicije i 2003 1 kutija P3 DS
uređenja)
210 (11-15 investicije i 2003 1 kutija P3 DS
uređenja)
211 (16-20 investicije i 2003 1 kutija P3 DS
uređenja)
212 2003 1 kutija P3 DS
do 362-01
213 (121-180 priključci na 2003 1 kutija P3 DS
kanalizaciju)
144
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Spisi UZ klase 363-

214 01 (1-10 priključci na 2003 1 kutija P3 DS
kanalizaciju)
kanalizaciju)
kanalizaciju)
217 2003 1 kutija P3 DS
do 363-03
218 2003 1 kutija P3 DS
(1-5)
219 2003 1 kutija P3 DS
(10-26) do 373-02
221 2003 1 kutija P3 DS
do 403-03
222 2003 1 kutija P3 DS
do 470-06
223 2003 1 kutija P3 DS
do 612-04
224 2003 1 kutija P3 DS
do 650-01
225 2003 1 kutija P3 DS
do 944-01
Spisi UZ klase 944-
226 05 (1-25 kupoprodaja 2003 1 kutija P3 DS
gradskog zemljišta)
227 (26-61 kupoprodaja 2003 1 kutija P3 DS
gradskog zemljišta)
228 2003 1 kutija P3 DS
do 954-03
229 2003 1 kutija P3 DS
04 do 363-02
230 2003 1 kutija P3 DS
06 (1-6)
231 2003 1 kutija P3 DS
06 (7-11)
232 2003 1 kutija P3 DS
06 (12-16)
233 2003 1 kutija P3 DS
06 (17-19)
145
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

234 2003 1 kutija P3 DS
06 (20-22)
235 2003 1 kutija P3 DS
06 (23-27)
236 2003 1 kutija P3 DS
06 (28-32)
237 2003 1 kutija P3 DS
06 (33-36)
238 2003 1 kutija P3 DS
06 (37-40)
239 2003 1 kutija P3 DS
06 (41-44)
240 2003 1 kutija P3 DS
06 (45-48)
241 2003 1 kutija P3 DS
06 (49-52)
242 2003 1 kutija P3 DS
06 (53-55)
243 2004 1 kutija P3 DS
do 021-06
244 2004 1 kutija P3 DS
do 053-02
245 2004 1 kutija P3 DS
do 210-02
246 2004 1 kutija P3 DS
do 320-12
247 2004 1 kutija P3 DS
do 340-03
248 2004 1 kutija P3 DS
do 350-01
252 2004 1 kutija P3 DS
do 351-02
Spisi UZ klase 360-
254 01 (1-8 investicije u 2004 1 kutija P3 DS
komunalijama)
Spisi UZ klase 360-
255 01 (9-20 investicije u 2004 1 kutija P3 DS
komunalijama)
256 (21-27 investicije u 2004 1 kutija P3 DS
komunalijama)
146
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

257 (28-37 investicije u 2004 1 kutija P3 DS
komunalijama)
258 2004 1 kutija P3 DS
do 361-03
Spisi UZ klase 363-
01 (1-30 priključci
259 2004 1 kutija P3 DS
na vodovod i
kanalizaciju)
Spisi UZ klase 363-
260 2004 1 kutija P3 DS
na vodovod i
kanalizaciju)
Spisi UZ klase 363-
261 2004 1 kutija P3 DS
na vodovod i
kanalizaciju)
Spisi UZ klase
363-01 (126-231
262 2004 1 kutija P3 DS
priključci na vodovod
i kanalizaciju)
263 2004 1 kutija P3 DS
do 372-05
Spisi UZ klase 372-
prostora)
265 2004 1 kutija P3 DS
do 400-09
266 2004 1 kutija P3 DS
do 402-10
267 2004 1 kutija P3 DS
do 453-02
268 2004 1 kutija P3 DS
do 650-05
269 2004 1 kutija P3 DS
do 944-01
270 2004 1 kutija P3 DS
(1-30)
271 2004 1 kutija P3 DS
(31-71)
272 2004 1 kutija P3 DS
do 944-18
273 01 (1-40 koncesijska 2004 1 kutija P3 DS
odobrenja)
147
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

274 01 (41-81 koncesijska 2004 1 kutija P3 DS
odobrenja)
275 2004 1 kutija P3 DS
06 (1-4)
276 2004 1 kutija P3 DS
06 (5-9)
277 2004 1 kutija P3 DS
06 (10-13)
278 2004 1 kutija P3 DS
06 (14-17)
279 2004 1 kutija P3 DS
06 (18-21)
280 2004 1 kutija P3 DS
06 (22-24)
281 2004 1 kutija P3 DS
06 (25-27)
282 2004 1 kutija P3 DS
06 (28-31)
283 2004 1 kutija P3 DS
06 (32-36)
284 2004 1 kutija P3 DS
06 (37-41)
285 2004 1 kutija P3 DS
06 (42-43)
286 2004 1 kutija P3 DS
06 (44-51)
287 2004 1 kutija P3 DS
06 (52-54)
288 2004 1 kutija P3 DS
06 (55-58)
289 02 (1-59 korištenje 2004 1 kutija P3 DS
grobnih mjesta)
290 02 (60-160 korištenje 2004 1 kutija P4 DS
grobnih mjesta)
291 2005 1 kutija P4 DS
do 022-05
292 2005 1 kutija P4 DS
do 112-02
293 2005 1 kutija P4 DS
do 320-01
294 2005 1 kutija P4 DS
do 340-05
148
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

295 2005 1 kutija P4 DS
do 350-01
Spisi UZ klase 350-
02 (37 prostorni plan
296 2005 1 kutija P4 DS
uređenja grada Krka
– kutija 1)
Spisi UZ klase 350-
02 (37 prostorni plan:
297 2005 1 kutija P4 DS
primjedbe 2000-2003
– kutija 2)
Spisi UZ klase 350-
298 2005 1 kutija P4 DS
primjedbe 2004 –
kutija 3)
Spisi UZ klase 350-
299 2005 1 kutija P4 DS
primjedbe 2005 –
kutija 4)
Spisi UZ klase 350-
300 02 do 350-03 (3 DPU 2005 1 kutija P4 DS
Dunat kupalište)
Spisi UZ klase 350-
301 03 (8 DPU Stjepana 2005 1 kutija P4 DS
Radića (D27))
Spisi UZ klase 350-
302 05 (1-22 lokacijske 2005 1 kutija P4 DS
dozvole + izgradnja)
(2 izgradnja zapadne
303 2005 1 kutija P4 DS
zaobilaznice – kutija
1)
(2 izgradnja zapadne
304 2005 1 kutija P4 DS
zaobilaznice – kutija
2)
305 (radovi na knjižnici 2005 1 kutija P4 DS
DYACO)
306 2005 1 kutija P4 DS
do 351-04
Spisi UZ klase 360-
307 01 (1-6 investicije, 2005 1 kutija P4 DS
rekonstrukcije...)
149
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Spisi UZ klase 360-

rekonstrukcije...)
Spisi UZ klase 360-
rekonstrukcije...)
Spisi UZ klase 360-
rekonstrukcije...)
Spisi UZ klase 360-
rekonstrukcije...)
Spisi UZ klase 360-
02 do 361-05 (2 javni
312 2005 1 kutija P4 DS
WC – građevinska
dozvola)
313 do 361-05 (osnovna 2005 1 kutija P4 DS
škola)
314 2005 1 kutija P4 DS
(1-51 kanalizacija)
315 2005 1 kutija P4 DS
(52-100 kanalizacija)
316 2005 1 kutija P4 DS
317 2005 1 kutija P4 DS
318 2005 1 kutija P4 DS
(2-32)
319 (100, 101, 106, 128) 2005 1 kutija P4 DS
do 363-04
320 2005 1 kutija P4 DS
do 371-05 (stambeno)
Spisi UZ klase 372-
03 (1-40 zakupi
321 2005 1 kutija P4 DS
poslovnih prostora i
nekretnina)
Spisi UZ klase 372-
03 (41-69 zakupi
322 poslovnih prostora i 2005 1 kutija P4 DS
nekretnina)

323 2005 1 kutija P4 DS
do 400-05
150
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

324 2005 1 kutija P4 DS
do 401-01
325 2005 1 kutija P4 DS
do 406-09
Spisi UZ klase
326 402-10 (Šotovento – 2005 1 kutija P4 DS
investicijski kredit)
327 2005 1 kutija P4 DS
do 650-05
328 2005 1 kutija P4 DS
do 910-01
329 2005 1 kutija P4 DS
do 944-01
330 2005 1 kutija P4 DS
(1 gradilište Vrh)
331 2005 1 kutija P4 DS
(3-47)
332 2005 1 kutija P4 DS
(48-97)
333 2005 1 kutija P4 DS
do 947-03
334 01 (1-35 koncesije na 2005 1 kutija P4 DS
pomorsko dobro)
335 01 (36-72 koncesija 2005 1 kutija P4 DS
na pomorsko dobro)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
151
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
351 2005 1 kutija P4 DS
02 do 363-04
352 2006 1 kutija P4 DS
do 015-08
353 2006 1 kutija P4 DS
do 022-06
354 2006 1 kutija P4 DS
do 120-06
355 2006 1 kutija P4 DS
do 302-02
356 2006 1 kutija P4 DS
do 320-02
357 2006 1 kutija P4 DS
do 340-02
358 2006 1 kutija P4 DS
do 342-35
359 2006 1 kutija P4 DS
do 344-08
152
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

360 2006 1 kutija P4 DS
(5-15)
Spisi UZ klase 350-
03 (8 detaljni plan
361 2006 1 kutija P4 DS
uređenja Turči – zona
26)
362 (lokacijske dozvole i 2006 1 kutija P4 DS
suglasnosti)
363 2006 1 kutija P4 DS
(2-16)
364 (8 uređenje šetališta 2006 1 kutija P4 DS
Sv. Bernardina)
365 2006 1 kutija P4 DS
do 351-02
Spisi UZ klase 360-
rekonstrukcije...)
Spisi UZ klase 360-
rekonstrukcije...)
Spisi UZ klase 360-
rekonstrukcije...)
Spisi UZ klase 360-
rekonstrukcije...)
370 2006 1 kutija P4 DS
do 361-03 (1, 3)
Spisi UZ klase 361-
371 2006 1 kutija P4 DS
03 (2)
Spisi UZ klase
361-06 do 363-01
372 2006 1 kutija P4 DS
(1-65 priključci na
kanalizaciju)
kanalizaciju)
kanalizaciju)
kanalizaciju)
153
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

kanalizaciju)
kanalizaciju)
kanalizaciju)
379 (292-323 priključci za 2006 1 kutija P4 DS
kanalizaciju)
380 2006 1 kutija P4 DS
do 363-04 (1-2)
381 2006 1 kutija P4 DS
(4-24)
382 2006 1 kutija P4 DS
(1-15)
383 2006 1 kutija P4 DS
(16-33)
384 (5 rješenje oborinske 2006 1 kutija P4 DS
vode – kutija 1)
385 (5 rješenje oborinske 2006 1 kutija P4 DS
vode – kutija 2)
386 2006 1 kutija P4 DS
do 372-01
Spisi UZ klase 372-
prostora)
388 2006 1 kutija P4 DS
do 400-05
389 2006 1 kutija P4 DS
do 400-08
390 2006 1 kutija P4 DS
do 402-07
391 2006 1 kutija P30 DS
do 403-07
392 (1 HBOR – izgradnja 2006 1 kutija P30 DS
nove osnovne škole)
393 2006 1 kutija P30 DS
do 406-09
154
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

394 2006 1 kutija P30 DS
do 501-05
395 2006 1 kutija P30 DS
do 604-02
396 2006 1 kutija P30 DS
do 641-01
397 2006 1 kutija P30 DS
do 800-07
398 2006 1 kutija P30 DS
do 944-01
399 2006 1 kutija P30 DS
(1-45)
400 2006 1 kutija P30 DS
(46-96)
401 2006 1 kutija P30 DS
do 944-18 (1-35)
402 2006 1 kutija P30 DS
(36-67) do 957-05
403 2006 1 kutija P30 DS
01 (1-30 koncesije)
404 2006 1 kutija P30 DS
01 (31-63 koncesije)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
155
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

doprinosi)
413 06 (29 komunalni 2006 1 kutija P30 DS
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
156
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

doprinosi)
doprinosi)
429 2006 1 kutija P30 DS
02 do 415-03
430 2007 1 kutija P30 DS
do 021-05
431 2007 1 kutija P30 DS
do 041-01
432 2007 1 kutija P30 DS
do 120-08
433 2007 1 kutija P30 DS
do 311-01
434 2007 1 kutija P30 DS
do 330-01
435 2007 1 kutija P31 DS
do 342-01
436 2007 1 kutija P31 DS
do 350-02
437 2007 1 kutija P31 DS
(1 DPU Galija)
438 (3 DPU Kružni tok – 2007 1 kutija P31 DS
kutija 1)
kutija 2)
kutija 3)
Spisi UZ klase 350-
03 (9 DPU Dom za
441 2007 1 kutija P31 DS
starije i nemoćne –
mali Kartec)
442 2007 1 kutija P31 DS
(5, 7, 8) do 350-07
443 2007 1 kutija P31 DS
(1-17)
444 2007 1 kutija P31 DS
(18-31)
445 2007 1 kutija P31 DS
do 351-03
157
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

446 (1 izvješće o stanju u 2007 1 kutija P31 DS
prostoru za grad Krk)
447 2007 1 kutija P31 DS
do 360-02
448 2007 1 kutija P31 DS
do 363-01
Spisi UZ klase 363-
449 2007 1 kutija P31 DS
01/07-02 (1-25)
Spisi UZ klase 363-
450 2007 1 kutija P31 DS
14/07-02 (26-50)
Spisi UZ klase 363-
451 2007 1 kutija P31 DS
01/07-02 (51-90)
Spisi UZ klase 363-
452 2007 1 kutija P31 DS
01/07-02 (91-137)
Spisi UZ klase 363-
453 2007 1 kutija P31 DS
01/07-03 (1-40)
Spisi UZ klase 363-
454 2007 1 kutija P31 DS
01/07-03 (41-129)
Spisi UZ klase 363-
455 02/07-01 do 363- 2007 1 kutija P31 DS
02/07-02
Spisi UZ klase 363-
456 02/07-03 do 363- 2007 1 kutija P31 DS
02/07-04
Spisi UZ klase 363-
457 2007 1 kutija P31 DS
02/07-05 do 372-02
458 2007 1 kutija P31 DS
(zakupi prostora)
459 2007 1 kutija P31 DS
do 400-05
460 2007 1 kutija P31 DS
do 400-09
461 2007 1 kutija P31 DS
do 402-05
462 2007 1 kutija P31 DS
do 402-08
463 2007 1 kutija P31 DS
do 406-08
Spisi UZ klase 406-
464 2007 1 kutija P31 DS
09/07-01 (1, 4)
158
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Spisi UZ klase
406-09/07-01 (9
465 rekonstrukcija 2007 1 kutija P31 DS
kružnog toka – Ulica
S. Nikolića)
Spisi UZ klase 406-
466 2007 1 kutija P31 DS
09/07-01 (3, 5)
Spisi UZ klase 406-
467 2007 1 kutija P31 DS
09/07-01 (6, 7)
Spisi UZ klase 406-
468 2007 1 kutija P31 DS
09/07-02 (1-7)
Spisi UZ klase 406-
469 2007 1 kutija P31 DS
09/07-02 (8-13)
Spisi UZ klase 406-
470 2007 1 kutija P31 DS
09-07-02 (14-19)
Spisi UZ klase 406-
471 2007 1 kutija P31 DS
09/07-02 (20-25)
Spisi UZ klase 406-
472 2007 1 kutija P31 DS
09/07-02 (26-32)
Spisi UZ klase 406-
473 2007 1 kutija P31 DS
09/07-02 (33-37)
Spisi UZ klase 406-
474 2007 1 kutija P31 DS
09/07-02 (38-39)
Spisi UZ klase 406-
475 2007 1 kutija P31 DS
09/07-02 (42-46)
Spisi UZ klase 406-
476 2007 1 kutija P31 DS
09/07-02 (47-49)
Spisi UZ klase 406-
477 2007 1 kutija P31 DS
09/07-03 do 551-08
478 2007 1 kutija P31 DS
do 740-11
479 2007 1 kutija P32 DS
do 936-06
480 2007 1 kutija P32 DS
do 944-02
481 2007 1 kutija P32 DS
(1-30)
482 2007 1 kutija P32 DS
(31-60)
483 2007 1 kutija P32 DS
(61-89)
484 2007 1 kutija P32 DS
do 944-17
485 2007 1 kutija P32 DS
do 960-05
159
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

486 2007 1 kutija P32 DS
04 do 342-01 (1-35)
487 2007 1 kutija P32 DS
01 (36-83)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
160
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
doprinosi)
510 2007 1 kutija P32 DS
02 (groblja)
Spisi UP/I klase
511 363-04 (komunalni 2007 1 kutija P32 DS
poslovi)
Spisi UZ klase 004-01 DS; veza:
512 2008 1 mapa P32
do 021-01 470
513 2008 1 mapa P32
do 041-01 471
514 2008 1 mapa P32 DS; veza: /
do 080-02
515 2008 1 mapa P32
do 120-08 472
516 2008 1 mapa P32
do 218-01 473, 474
517 2008 1 mapa P32
do 320-21 475
161
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

518 2008 1 mapa P32
do 325-08 476
519 2008 1 mapa P32
do 340-09 477
520 2008 1 mapa P32
do 344-03 478
521 2008 1 mapa P32
do 351-04 479
Spisi UZ klase 350-
02/08-02 (1 program DS; veza:
522 2008 1 mapa P32
i izmjenu i dopunu 480
UPU naselja Krk)
Spisi UZ klase 350-
DS; veza:
523 03/08-01 (6 DPU 2008 1 mapa P32
481
Mali Kankul)
Spisi UZ klase 351-
02/08-01 (1 plan DS; veza:
524 2008 1 mapa P32
intervencija u zaštiti 482
okoliša grada Krka)
525 2008 1 mapa P32
do 360-03 483
526 2008 1 mapa P32
do 362-01 484
Spisi UZ klase 363- DS; veza:
527 2008 1 mapa P32
01/08-01 485
528 2008 1 mapa P32
01/08-02 486
529 2008 1 mapa P32
01/08-03 487
530 2008 1 mapa P32
01/08-04 488
Spisi UZ klase 363-
DS; veza:
531 02/08-01 do 363- 2008 1 mapa P32
489
02/08-06
532 2008 1 mapa P32
do 363-06 490
533 2008 1 mapa P32
do 372-03 491
534 2008 1 mapa P33
do 374-02 492
535 2008 1 mapa P33
(1-25) 493
536 2008 1 mapa P33
(26-100) 493
162
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
DS; veza:
537 Spisi UZ klase 374-04 2008 1 mapa P33
494
538 2008 1 mapa P33
do 402-02 495
539 2008 1 mapa P33
do 401-05 496
540 2008 1 mapa P33
do 402-04 497
541 2008 1 mapa P33
do 402-07 498
542 2008 1 mapa P33
do 402-10 499
543 2008 1 mapa P33
do 406-08 500
544 2008 1 mapa P33
09/08-01 (1-3) 501
545 2008 1 mapa P33
09/08-01 (5-9) 501
546 2008 1 mapa P33
09/08-02 (1-10) 502
547 2008 1 mapa P33
09/08-02 (11-20) 502
548 2008 1 mapa P33
09/08-02 (21-30) 502
549 2008 1 mapa P33
09/08-02 (31-41) 502
550 2008 1 mapa P33
09/08-03 do 453-02 503
551 2008 1 mapa P33
do 551-08 504
552 2008 1 mapa P33
do 604-03 505
553 2008 1 mapa P33
do 650-03 506
554 2008 1 mapa P33
do 810-03 507, 508
555 2008 1 mapa P33
do 936-02 509
556 2008 1 mapa P33
do 944-01 510
557 2008 1 mapa P33
(1-40) 511
558 2008 1 mapa P33
(41-84) 511
163
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

559 2008 1 mapa P33
do 960-05 512
Spisi UP/I klase 342- DS; veza:
560 2008 1 mapa P33
01 513
561 2008 1 mapa P33
06 (1-5) 514
562 2008 1 mapa P33
06 (6-10) 514
563 2008 1 mapa P33
06 (11-15) 514
564 2008 1 mapa P33
06 (16-20) 514
565 2008 1 mapa P33
06 (21-25) 514
566 2008 1 mapa P33
06 (26-30) 514
567 2008 1 mapa P33
06 (31-35) 514
568 2008 1 mapa P33
06 (36-40) 514
569 2008 1 mapa P33
06 (41-45) 514
570 2008 1 mapa P33
06 (46-50) 514
571 2008 1 mapa P33
06 (51-60) 514
572 2008 1 mapa P33
06 (61-65) 514
573 2008 1 mapa P33
06 (66-70) 514
574 2008 1 mapa P33
06 (71-75) 514
575 2008 1 mapa P33
06 (76-80) 514
576 2008 1 mapa P33
06 (81-85) 514
577 2008 1 mapa P33
06 (86-90) 514
578 2008 1 mapa P33
06 (91-95) 514
579 2008 1 mapa P33
06 (96-100) 514
580 2008 1 mapa P33
06 (101-105) 514
164
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

581 2008 1 mapa P33
06 (106-112) 514
582 2008 1 mapa P33
02 515
583 2008 1 mapa P33
04 do 374-02 519
584 2008 1 mapa P33
01 do 415-02 520
Spisi UP/I klase
DS; veza:
585 551-06/08-01 do 551- 2008 1 mapa P33
521
06/08-06
586 2009 1 mapa P5
do 015-08 526
Spisi UZ klase
013-01 (1 izbori DS; veza:
587 2009 1 mapa P5
za grad. vijeće i 527
gradonačelnika)
588 2009 1 mapa P5
do 024-03 528
589 2009 1 mapa P5
do 052-02 529
590 2009 1 mapa P5
080-02 530
591 2009 1 mapa P5
do 121-01 531
592 2009 1 mapa P5
do 140-01 532
593 2009 1 mapa P5
d0 231-01 533
594 2009 1 mapa P5
do 320-04 534
595 2009 1 mapa P5
do 334-05 535
596 2009 1 mapa P5
do 344-01 536
597 2009 1 mapa P5
do 351-04 537
598 2009 1 mapa P5
do 360-03 538
599 2009 1 mapa P5
do 362-01 539
Spisi UZ klase 363-
DS; veza:
600 01/09-01 do 363- 2009 1 mapa P5
540
01/09-04
165
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

601 2009 1 mapa P5
01/09-03 (mapa 1) 541
602 2009 1 mapa P5
01/09-03 (mapa 2) 541
Spisi UZ klase 363-
DS; veza:
603 02/09-01 do 363- 2009 1 mapa P5
542
02/09-06
604 2009 1 mapa P5
02/09-02 543
605 2009 1 mapa P5
do 363-06 544
DS; veza:
545
607 2009 1 mapa P5
do 374-04 546
DS; veza:
547
609 2009 1 mapa P5
do 400-09 548
610 2009 1 mapa P5
do 402-06 549
DS; veza:
550
DS; veza:
551
DS; veza:
552
614 2009 1 mapa P5
do 406-08 553
615 2009 1 mapa P5
09/09-01 (dječji vrtić) 554
616 2009 1 mapa P5
617 2009 1 mapa P5
618 2009 1 mapa P5
619 2009 1 mapa P5
09/09-02 (1-10) 555
620 2009 1 mapa P5
09/09-02 (11-20) 555
621 2009 1 mapa P5
09/09-02 (21-31) 555
622 2009 1 mapa P5
09/09-03 406-10 556
166
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

623 2009 1 mapa P5
do 441-01 557
624 2009 1 mapa P5
do 470-06 558
625 2009 1 mapa P5
do 551-08 559
626 2009 1 mapa P5
do 604-03 560
627 2009 1 mapa P5
612-13 561
628 2009 1 mapa P5
do 650-06 562
629 2009 1 mapa P5
do 740-15 563
630 2009 1 mapa P5
810-03 564
631 2009 1 mapa P5
do 943-06 565
DS; veza:
632 ( 1 izgradnja ceste D 2009 1 mapa P5
566
102)
633 2009 1 mapa P5
do 947-03 567
634 2009 1 mapa P5
(1-40) 568
635 2009 1 mapa P5
(41-93) 568
636 2009 1 mapa P5
960-05 569
637 2009 1 mapa P5
01 570
638 2009 1 mapa P5
06 (1-6) 571
639 2009 1 mapa P5
06 (7-10) 571
640 2009 1 mapa P5
06 (11-16) 571
641 2009 1 mapa P5
06 (17) 571
Spisi UP/I DS; veza:
642 2009 1 mapa P5
klase350-06 (18-20) 571
643 2009 1 mapa P5
06 (21-24) 571
Spisi UP/I DS; veza:
644 2009 1 mapa P5
klase350-06 (25-30) 571
167
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

645 2009 1 mapa P5
06 (31-38) 571
646 2009 1 mapa P5
06 (39-43) 571
647 2009 1 mapa P5
06 (44-48) 571
648 2009 1 mapa P5
06 (49-54) 571
649 2009 1 mapa P5
06 (55-60) 571
650 2009 1 mapa P5
06 (61-66) 571
651 2009 1 mapa P5
06 (67-72) 571
652 2009 1 mapa P5
06 (73-78) 571
653 2009 1 mapa P5
06 (79-83) 571
654 2009 1 mapa P5
06 (84-89) 571
655 2009 1 mapa P5
02 572
656 2009 1 mapa P5
03/09-01 (1-100) 573
657 2009 1 mapa P5
03/09-01 (101-200) 573
658 2009 1 mapa P5
03/09-01 (201-300) 573
659 2009 1 mapa P5
03/09-01 (301-400) 573
660 2009 1 mapa P5
03/09-01 (401-463) 573
Spisi UP/I klase
DS; veza:
661 363-03/09-02 do 363- 2009 1 mapa P5
574
03/09-03
662 2009 1 mapa P5
04 575
663 2009 1 mapa P5
01 576
Spisi UP/I klase
DS; veza:
664 551-06/09-01 do 551- 2009 1 mapa P5
577
06/09-02
Spisi UP/I klase
DS; veza:
665 551-06/09-03 do 551- 2009 1 mapa P5
578
06/09-10
168
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

666 2010 1 mapa P6
do 013-03 583
667 2010 1 mapa P6
do 024-03 584
668 2010 1 mapa P6
do 036-03 585
669 2010 1 mapa P6
do 070-02 586
670 2010 1 mapa P6
do 121-09 587
DS; veza:
671 2010 1 mapa P6 588, 589,
do 303-02
590
672 2010 1 mapa P6
do 325-08 591
673 2010 1 mapa P6
do 344-08 592
674 2010 1 mapa P6
do 350-05 593
Spisi UZ klase 350-
DS; veza:
675 02/10-01 (1-15; mapa 2010 1 mapa P6
594
1)
Spisi UZ klase 350-
DS; veza:
676 02/10-01 (16-34; 2010 1 mapa P6
594
mapa 2)
677 2010 1 mapa P6
02/10-02 (1-30) 595
678 2010 1 mapa P6
02/10-02 (31-62) 595
679 2010 1 mapa P6
do 351-02 596
680 2010 1 mapa P6
do 352-02 597
681 2010 1 mapa P6
do 360-03 598
682 2010 1 mapa P6
do 362-01 599
683 2010 1 mapa P6
01/10-01 600
684 2010 1 mapa P6
01/10-02 601
685 2010 1 mapa P6
01/10-03 602
686 2010 1 mapa P6
01/10-04 603
169
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Spisi UZ klase 363-

DS; veza:
687 02/10-01 do 363- 2010 1 mapa P6
604
02/10-02
Spisi UZ klase 363-
DS; veza:
688 02/10-03 do 363- 2010 1 mapa P6
605
02/10-06
DS; veza:
606
DS; veza:
607
691 2010 1 mapa P6
do 363-06 608
692 2010 1 mapa P6
do 372-02 609
693 2010 1 mapa P6
do 374-02 610
694 2010 1 mapa P6
(1-50; mapa 1) 611
695 2010 1 mapa P6
(51- ; mapa 2) 611
DS; veza:
612
697 2010 1 mapa P6
do 400-09 613
698 2010 1 mapa P6
do 401-05 614
699 2010 1 mapa P6
do 402-04 615
700 2010 1 mapa P6
do 402-07 616
701 2010 1 mapa P6
do 406-09/10-01 617
702 2010 1 mapa P6
09/10-02 (1-10) 618
703 2010 1 mapa P6
09/10-02 (11-15) 618
704 2010 1 mapa P6
09/10-02 (16-20) 618
705 2010 1 mapa P6
09/10-03 do 410-01 619
706 2010 1 mapa P6
(1-2; mapa 1) 620
707 2010 1 mapa P6
(3 mapa 2) 620
170
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

708 2010 1 mapa P6
(4-18; mapa 3) 620
709 2010 1 mapa P6
do 470-02 621
710 2010 1 mapa P6
09 do 551-08 622
711 2010 1 mapa P6
do 604-03 623
712 2010 1 mapa P6
do 612-13 624
713 2010 1 mapa P6
do 650-06 625
714 2010 1 mapa P6
do 810-03 626, 627
715 2010 1 mapa P6
do 943-06 628
DS; veza:
629
717 2010 1 mapa P6
(1-50; mapa 1) 630
718 2010 1 mapa P6
(51- ; mapa 2) 630
719 2010 1 mapa P6
do 944-19 631
720 2010 1 mapa P6
do 960-05 632
721 2010 1 mapa P6
01 635
722 2010 1 mapa P6
06 (1-10) 636
723 2010 1 mapa P6
06 (11-20) 636
DS; veza:
724 06 (13 Zlatni otok – 2010 1 mapa P6
636
Politin)
725 2010 1 mapa P6
06 (21-30) 636
726 2010 1 mapa P6
06 (31-40) 636
727 2010 1 mapa P6
06 (41-50) 636
728 2010 1 mapa P6
06 (51-55) 636
729 2010 1 mapa P6
02 do 363-04 637
171
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

730 2010 1 mapa P6
03/10-01 (1-100) 638
731 2010 1 mapa P6
03/10-01 (101-200) 638
732 2010 1 mapa P6
03/10-01 (201-300) 638
733 2010 1 mapa P6
03/10-01 (301-400) 638
734 2010 1 mapa P6
03/10-01(401-510) 638
Spisi UP/I klase
DS; veza:
735 363-03/10-02 do 363- 2010 1 mapa P6
639
03/10-03
736 2010 1 mapa P6
03/10-04 640
737 2010 1 mapa P6
01 do 415-02 641
Spisi UP/I klase
DS; veza:
738 551-05/10-01 do 551- 2010 1 mapa P6
642
06/10-02
739 2010 1 mapa P6
06/10-03 643
Spisi UP/I klase
DS; veza:
740 551-06/10-04 do 551- 2010 1 mapa P6
644
06/10-10
741 2011 1 mapa P7
do 015-08 649
742 2011 1 mapa P7
do 026-01 650
743 2011 1 mapa P7
do 080-07 651
744 2011 1 mapa P7
do 140-01 652
745 2011 1 mapa P7
do 231-02 653
746 2011 1 mapa P7
do 323-02 654
747 2011 1 mapa P7
do 335-06 655
748 2011 1 mapa P7
do 344-08 656
749 2011 1 mapa P7
do 350-06 657
750 2011 1 mapa P7
do 361-07 658
172
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

751 2011 1 mapa P7
01/11-01 659
752 2011 1 mapa P7
01/11-02 660
Spisi UZ klase 363-
DS; veza:
753 01/11-03 do 363- 2011 1 mapa P7
661
01/11-04
Spisi UZ klase 363-
DS; veza:
754 02/11-01 do 363- 2011 1 mapa P7
662
02/11-02
Spisi UZ klase 363-
DS; veza:
755 02/11-03 do 363- 2011 1 mapa P7
663
02/11-06
DS; veza:
664
757 2011 1 mapa P7
do 363-06 665
758 2011 1 mapa P7
do 372-02 666
DS; veza:
667
760 2011 1 mapa P7
do 374-02 668
761 2011 1 mapa P7
(1-50; mapa 1) 669
762 2011 1 mapa P7
(51- ; mapa 2) 669
DS; veza:
670
764 2011 1 mapa P7
do 400-05 671
765 2011 1 mapa P7
do 400-09 672
766 2011 1 mapa P7
do 402-03 673
767 2011 1 mapa P7
(1-15; mapa 1) 674
768 2011 1 mapa P7
(16 - ; mapa 2) 674
769 2011 1 mapa P7
do 402-06 675
770 2011 1 mapa P7
07 676
771 2011 1 mapa P7
do 406-08 677
173
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

772 2011 1 mapa P7
09/11-01 678
Spisi UZ klase 406-
DS; veza:
773 09/11-02 (1-5; mapa 2011 1 mapa P7
679
1)
Spisi UZ klase 406-
DS; veza:
774 09/11-02 (6-10; mapa 2011 1 mapa P7
679
2)
Spisi UZ klase 406-
DS; veza:
775 09/11-02 (11-15; 2011 1 mapa P7
679
mapa 3)
Spisi UZ klase 406-
DS; veza:
776 09/11-02 (16-23; 2011 1 mapa P7
679
mapa 4)
777 2011 1 mapa P7
09/11-03 do 410-15 680
778 2011 1 mapa P7
do 470-06 681
779 2011 1 mapa P7
do 551-08 682
780 2011 1 mapa P7
do 604-03 683
781 2011 1 mapa P7
do 620-08 684
DS; veza:
782 ( 7, konzervatorske 2011 1 mapa P7
685
podloge za PPU)
DS; veza:
Spisi UZ klase 650-
783 2011 1 mapa P7 686, 687,
03 do 810-03
688
784 2011 1 mapa P7
do 944-01 689
785 2011 1 mapa P7
(1-50; mapa 1) 690
786 2011 1 mapa P7
(51- ; mapa 2) 690
787 2011 1 mapa P7
do 945-04 691
788 2011 1 mapa P7
(1-40; mapa 1) 692
789 2011 1 mapa P7
05 (41- ; mapa 2) 692
790 2011 1 mapa P7
do 960-04 693
174
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
DS; veza:
791 2011 1 mapa P7 694, 695,
04 do 342-01
696
792 2011 1 mapa P7
06 (1-10) 697
793 2011 1 mapa P7
06 (11-20) 697
794 2011 1 mapa P7
06 (21-25) 697
795 2011 1 mapa P7
06 (26-30) 697
796 2011 1 mapa P7
06 (31) 697
797 2011 1 mapa P7
06 (32-35) 697
798 2011 1 mapa P7
06 (36-40) 697
799 2011 1 mapa P7
06 (41-45) 697
800 2011 1 mapa P7
06 (46-48) 697
801 2011 1 mapa P7
01/11-01 698
802 2011 1 mapa P7
01/11-02 do 363-02 699
803 2011 1 mapa P7
03/11-01 (1-100) 700
804 2011 1 mapa P7
03/11-01 (101-200) 700
805 2011 1 mapa P7
03/11-01 (201-300) 700
806 2011 1 mapa P7
03/11-01 (301-416) 700
807 2011 1 mapa P7
03/11-02 701
808 2011 1 mapa P7
03/11-03 702
809 2011 1 mapa P7
01 703
810 2011 1 mapa P7
05 do 551-06/11-02 704
Spisi UP/I klase
DS; veza:
811 551-06/11-03 do 551- 2011 1 mapa P7
705
06/11-06
175
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Spisi UP/I klase

350-02/11-01/1 (350-
1 velika DS; veza:
812 02/10-01/22) Izmjene 2011 P7
kutija 706
i dopune PPU grada
Krka
Spisi UP/I klase
350-02/11-01/1 (350-
1 velika DS; veza:
813 02/10-01/22) Izmjene 2011 P7
kutija 706
i dopune PPU grada
Krka
814 2012 1 mapa P24
do 016-02 711
815 2012 1 mapa P24
do 025-06 712
816 2012 1 mapa P24
112-07 713, 714
817 2012 1 mapa P24
do 220-01 715, 716
818 2012 1 mapa P24
320-22 717
819 2012 1 mapa P24
335-06 718
Spisi UZ klase 325-
01 (5, sufinanciranje
DS; veza:
820 programa razvoja – 2012 1 mapa P24
719
vodoopskrba otoka
Krka 2009-2012)
821 2012 1 mapa P24
do 344-08 720
822 2012 1 mapa P24
do 351-04 721
Spisi UZ klase 350-
DS; veza:
823 01 (9, prostorni plan 2012 1 mapa P24
722
PGŽ)
Spisi UZ klase
350-02 (2, lokac.
dozvola za oborinsku DS; veza:
824 2012 1 mapa P24
kanalizaciju – dječji 723
vrtić – Lizete i Dom
zdravlja)
DS; veza:
825 (4, DPU – zona 26 – 2012 1 mapa P24
724
grad Krk)
176
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

DS; veza:
826 (4, lokacijska dozvola 2012 1 mapa P24
725
– cesta Pinezići)
827 2012 1 mapa P24
do 362-01 726
DS; veza:
828 (28, uređenje Narodne 2012 1 mapa P24
726
knjižnice Krk)
Spisi UZ klase 363-
DS; veza:
829 01/12-01 do 363- 2012 1 mapa P24
727
01/12-04
Spisi UZ klase 363-
DS; veza:
830 02/12-01 do 363- 2012 1 mapa P24
728
02/12-06
831 2012 1 mapa P24
do 363-04 729
832 2012 1 mapa P24
do 363-06 730
833 2012 1 mapa P24
do 374-02 731
834 2012 1 mapa P24
do 374-04 732
835 2012 1 mapa P24
01 do 400-09 733
836 2012 1 mapa P24
do 401-05 734
837 2012 1 mapa P24
(1-50; mapa 1) 735
838 2012 1 mapa P24
(51-86; mapa 2) 735
839 2012 1 mapa P24
(87- ; mapa 3) 735
840 2012 1 mapa P24
do 402-07 736
841 2012 1 mapa P24
do 406-08 737
842 2012 1 mapa P24
09/12-01 do 410-20 738
Spisi UZ klase 406-
DS; veza:
843 09/12-02 (1-8; mapa 2012 1 mapa P24
739
1)
844 2012 1 mapa P24
09/12-02 (9- ;mapa 2) 739
845 2012 1 mapa P24
do 470-06 740
177
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

846 2012 1 mapa P24
do 551-08 741
847 2012 1 mapa P24
do 604-03 742
848 2012 1 mapa P24
do 650-06 743
(18, konzervatorske
DS; veza:
849 podloge – zona A za 2012 1 mapa P24
743
urbanistički plan UPU
1 – Krk)
850 2012 1 mapa P24
do 810-03 744, 745
851 2012 1 mapa P24
do 944-02 746
DS; veza:
747
853 2012 1 mapa P24
do 960-04 748
(1, lokacijska dozvola DS; veza:
854 2012 1 mapa P24
za Boćarski dom u 749
Linardićima)
855 2012 1 mapa P24
02 do 342-01 750. 751
856 2012 1 mapa P24
06 (1-9) 752
857 2012 1 mapa P24
06 (10) 752
858 2012 1 mapa P24
06 (11-20) 752
859 2012 1 mapa P24
06 (21-30) 752
860 2012 1 mapa P24
06 (31-40) 752
861 2012 1 mapa P24
06 (41-50) 752
862 2012 1 mapa P24
06 (51-60) 752
863 2012 1 mapa P24
06 (61) 752
864 2012 1 mapa P24
06 (62-75) 752
178
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

06 (58, izgradnja DS; veza:
865 2012 1 mapa P24
fekalne kanalizacije 752
grada Krka – faza 1)
866 2012 1 mapa P24
01 (1-15) 753
867 2012 1 mapa P24
01 (16-30) 753
868 2012 1 mapa P24
01 (31-45) 753
869 2012 1 mapa P24
01 (46-60) 753
870 2012 1 mapa P24
01 (61-75) 753
871 2012 1 mapa P24
01 (76-90) 753
872 2012 1 mapa P24
01 (91-101) 753
873 2012 1 mapa P24
01/12-02 (1-80) 754
874 2012 1 mapa P24
01/12-02 (81-153) 754
875 2012 1 mapa P24
01/12-03 do 363-02 755
876 2012 1 mapa P24
03/12-01 (1-100) 756
877 2012 1 mapa P24
03/12-01 (101-200) 756
878 2012 1 mapa P24
03/12-01 (201-300) 756
879 2012 1 mapa P24
03/12-01 (301-399) 756
880 2012 1 mapa P24
03/12-01 (400-490) 756
Spisi UP/I klase
DS; veza:
881 363-03/12-02 do 363- 2012 1 mapa P24
757
03/12-04
882 2012 1 kutija P24
15 758
883 2012 1 mapa P24
01 (1-80) 759
884 2012 1 mapa P24
01 (81-166) 759
885 2012 1 mapa P24
03 760
179
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Spisi UP/I klase

DS; veza:
886 551-06/12-01 do 551- 2012 1 mapa P24
761
06/12-03
Spisi UP/I klase
DS; veza:
887 551-06/12-04 do 612- 2012 1 mapa P24
762, 763
08/12-02
888 2013 1 mapa P25
do 013-03 768
889 2013 1 mapa P25
do 023-01 769
890 2013 1 mapa P25
do 025-06 770
891 2013 1 mapa P25
do 041-01 771
892 2013 1 mapa P25
do 080-02 772
893 2013 1 mapa P25
do 119-03 773
894 2013 1 mapa P25
do 140-01 774
895 2013 1 mapa P25
do 231-02 775
896 2013 1 mapa P25
do 310-34 776
897 2013 1 mapa P25
do 325-08 777
898 2013 1 mapa P25
do 340-09 778
899 2013 1 mapa P25
do 344-08 779
900 2013 1 mapa P25
do 352-02 780
Spisi UZ klase 350-
02/13-02/2 (350-
DS; veza:
901 02/12-02/4) Ciljane 2013 1 mapa P25
781
izmjene i dopune
UPU naselja Krk
DS; veza:
902 (1, Izmjene i dopune 2013 1 mapa P25
782
DPU – Mali Kankul)
DS; veza:
783
DS; veza:
784
180
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

905 2013 1 mapa P25
do 360-03 785
906 2013 1 mapa P25
do 363-01/13-04 786
Spisi UZ klase 363-
DS; veza:
907 02/13-01 do 363- 2013 1 mapa P25
787
02/13-06
908 2013 1 mapa P25
02/13-02 788
DS; veza:
789
910 2013 1 mapa P25
do 363-06 790
911 2013 1 mapa P25
do 372-02 791
DS; veza:
792
913 2013 1 mapa P25
do 374-04 793
914 2013 1 mapa P25
(1-35, mapa 1) 794
915 2013 1 mapa P25
(36-114, mapa 2) 794
916 2013 1 mapa P25
do 400-04 795
917 2013 1 mapa P25
do 400-09 796
918 2013 1 mapa P25
do 402-03 797
919 2013 1 mapa P25
(1-20, mapa 1) 798
920 2013 1 mapa P25
(21-40, mapa 2) 798
921 2013 1 mapa P25
(41-60, mapa 3) 798
922 2013 1 mapa P25
(61-80, mapa 4) 798
923 2013 1 mapa P25
(81-100, mapa 5) 798
924 2013 1 mapa P26
(101-120, mapa 6) 798
925 2013 1 mapa P26
(121-140, mapa 7) 798
926 2013 1 mapa P26
(141-160, mapa 8) 798
181
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

927 2013 1 mapa P26
(161-180, mapa 9) 798
928 2013 1 mapa P26
(181-207, mapa 10) 798
929 2013 1 mapa P26
do 402-07 799
930 2013 1 mapa P26
do 402-10 800
931 2013 1 mapa P26
do 406-08 801
Spisi UZ klase
406-09/13-01 (2-
DS; veza:
932 3, Rekonstrukcija 2013 1 mapa P26
802
školskog trga – Trg
krčkih glagoljaša)
933 2013 1 mapa P26
09/13-01 (5) 803
934 2013 1 mapa P26
09/13-02 (1-4) 804
935 2013 1 mapa P26
09/13-02 (5-9) 804
936 2013 1 mapa P26
09/13-02 (10- ) 804
937 2013 1 mapa P26
09/13-03 do 415-07 805
938 2013 1 mapa P26
do 470-06 806
939 2013 1 mapa P26
do 564-02 807
940 2013 1 mapa P26
do 604-02 808
941 2013 1 mapa P26
do 650-06 809
942 2013 1 mapa P26
do 740-15 810
943 2013 1 mapa P26
do 820-04 811
944 2013 1 mapa P26
do 944-03 812
945 2013 1 mapa P26
do 944-18 813
946 2013 1 mapa P26
(1-35, mapa 1) 814
947 2013 1 mapa P26
(36-94, mapa 2) 814
182
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

948 2013 1 mapa P26
do 960-04 815
DS; veza:
949 2013 1 mapa P26 816, 817,
04 do 342-01
818
950 2013 1 mapa P26
06 (1-30) 819
951 2013 1 mapa P26
06 (31-70) 819
952 2013 1 mapa P26
06 (71-110) 819
953 2013 1 mapa P26
06 (111-150) 819
954 2013 1 mapa P26
06 (151-170) 819
955 2013 1 mapa P26
06 (171-200) 819
956 2013 1 mapa P26
01 (1-20) 820
957 2013 1 mapa P26
01 (21-40) 820
958 2013 1 mapa P26
01 (41-60) 820
959 2013 1 mapa P26
01 (61-80) 820
960 2013 1 mapa P26
01 (81-100) 820
961 2013 1 mapa P27
01 (101-120) 820
962 2013 1 mapa P27
01 (121-140) 820
963 2013 1 mapa P27
01 (141-160) 820
964 2013 1 mapa P27
01 (161-180) 820
965 2013 1 mapa P27
01 (181-200) 820
966 2013 1 mapa P27
01 (201-220) 820
967 2013 1 mapa P27
01 (221-240) 820
968 2013 1 mapa P27
01 (241-260) 820
969 2013 1 mapa P27
01 (261-280) 820
183
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

970 2013 1 mapa P27
01 (281-303) 820
971 2013 1 mapa P27
01/13-02 (1-50) 821
972 2013 1 mapa P27
01/13-02 (51-100) 821
973 2013 1 mapa P27
01/13-02 (101-150) 821
974 2013 1 mapa P27
01/13-02 (151-200) 821
975 2013 1 mapa P27
01/13-02 (201-250) 821
976 2013 1 mapa P27
01/13-02 (251-300) 821
977 2013 1 mapa P27
01/13-02 (301-350) 821
978 2013 1 mapa P27
01/13-02 (351-400) 821
979 2013 1 mapa P27
01/13-02 (401-466) 821
980 2013 1 mapa P27
01/13-03 do 363-02 822
981 2013 1 mapa P27
03/13-01 (1-100) 823
982 2013 1 mapa P27
03/13-01 (101-200) 823
983 2013 1 mapa P27
03/13-01 (201-300) 823
984 2013 1 mapa P27
03/13-01 (301-400) 823
985 2013 1 mapa P27
03/13-01 (401-497) 823
Spisi UP/I klase
DS; veza:
986 363-03/13-02 do 363- 2013 1 mapa P27
824
03/13-03
987 2013 1 mapa P27
01 do 415-03 825
Spisi UP/I klase
DS; veza:
988 551-06/13-01 do 551- 2013 1 mapa P27
826
06/13-02
Spisi UP/I klase
DS; veza:
989 551-06/13-03 do 551- 2013 1 mapa P27
827
06/13-10
990 2013 1 mapa P27
08/13-01 828
184
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Spisi UP/I klase

DS; veza:
991 612-08/13-02 do 612- 2013 1 mapa P27
829
08/13-03
992 2014 1 mapa P27
do 011-04 843
993 2014 1 mapa P27
do 023-01 844
994 2014 1 mapa P27
do 031-10 845
995 2014 1 mapa P27
do 080-02 846
996 2014 1 mapa P27
do 121-05 847
997 2014 1 mapa P27
do 140-01 848
998 2014 1 mapa P27
do 231-02 849
999 2014 1 mapa P27
do 320-12 850
1000 2014 1 mapa P27
do 334-08 851
1001 2014 1 mapa P27
do 342-22 852
1002 2014 1 mapa P27
do 350-06 853
1003 2014 1 mapa P27
do 360-01 854
DS; veza:
855
DS; veza:
856
1006 2014 1 mapa P27
do 363-02 857
1007 2014 1 mapa P28
02/14-02 858
Spisi UZ klase 363-
DS; veza:
1008 02/14-03 do 363- 2014 1 mapa P28
859
02/14-06
DS; veza:
860
DS; veza:
861
1011 2014 1 mapa P28
do 374-02 862
185
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

1012 2014 1 mapa P28
do 374-04 863
1013 2014 1 mapa P28
do 400-04 864
1014 2014 1 mapa P28
do 400-09 865
1015 2014 1 mapa P28
do 402-06 866
DS; veza:
867
1017 2014 1 mapa P28
08 (1) 868
1018 2014 1 mapa P28
do 406-09 869
1019 2014 1 mapa P28
09/14-01 (3) 869
Spisi UZ klase 406-
DS; veza:
1020 09/14-02 (1-13, mapa 2014 1 mapa P28
870
1)
Spisi UZ klase 406-
DS; veza:
1021 09/14-02 (14-23, 2014 1 mapa P28
870
mapa 2)
1022 2014 1 mapa P28
09/14-03 do 421-02 871
1023 2014 1 mapa P28
do 470-06 872
1024 2014 1 mapa P28
do 551-08 873
1025 2014 1 mapa P28
do 604-02 874
1026 2014 1 mapa P28
do 640-06 875
1027 2014 1 mapa P28
do 650-06 876
1028 2014 1 mapa P28
do 740-15 877
1029 2014 1 mapa P28
do 810-03 878
1030 2014 1 mapa P28
do 943-05 879
1031 2014 1 mapa P28
do 944-17 880
DS; veza:
881
186
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

1033 2014 1 mapa P28
do 960-04 882
1034 2014 1 mapa P28
04 do 080-07 883
1035 2014 1 mapa P28
02 do 121-10 884
1036 2014 1 mapa P28
01 885
1037 2014 1 mapa P28
06 (1-50) 886
1038 2014 1 mapa P28
06 (51-100) 886
1039 2014 1 mapa P28
06 (101-150) 886
1040 2014 1 mapa P28
06 (151-200) 886
1041 2014 1 mapa P28
06 (201-250) 886
1042 2014 1 mapa P28
06 (251-300) 886
1043 2014 1 mapa P28
06 (301-350) 886
1044 2014 1 mapa P28
06 (351-400) 886
1045 2014 1 mapa P28
06 (401-456) 886
1046 2014 1 mapa P28
01 (1-20) 887
1047 2014 1 mapa P28
01 (21-40) 887
1048 2014 1 mapa P28
01 (41-60) 887
1049 2014 1 mapa P28
01 (61-80) 887
1050 2014 1 mapa P28
01 (81-100) 887
1051 2014 1 mapa P28
01 (101-120) 887
1052 2014 1 mapa P28
01 (121-140) 887
1053 2014 1 mapa P28
01 (141-160) 887
1054 2014 1 mapa P29
01 (161-180) 887
187
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

1055 2014 1 mapa P29
01 (181-200) 887
1056 2014 1 mapa P29
01 (201-220) 887
1057 2014 1 mapa P29
01 (221-240) 887
1058 2014 1 mapa P29
01 (241-260) 887
1059 2014 1 mapa P29
01 (261-280) 887
1060 2014 1 mapa P29
01 (281-300) 887
1061 2014 1 mapa P29
01 (301-328) 887
Spisi UP/I klase
DS; veza:
1062 363-03/14-03 do 363- 2014 1 mapa P29
888
04/14-01
1063 2014 1 mapa P29
03/14-01 (1-100) 888
1064 2014 1 mapa P29
03/14-01 (101-4700) 888
1065 2014 1 mapa P29
03/14-01 (4701-4800) 888
1066 2014 1 mapa P29
03/14-01 (4801-4900) 888
1067 2014 1 mapa P29
03/14-01 (4901-5000) 888
1068 2014 1 mapa P29
03/14-01 (5001-5100) 888
1069 2014 1 mapa P29
03/14-01 (5101-5253) 888
1070 2014 1 mapa P29 DS; veza: /
02
1071 2014 1 mapa P29 DS; veza: /
03/14-02
1072 2014 1 mapa P29
01 do 415-03 889
1073 2014 1 mapa P29
05 do 551-06/14-02 890
Spisi UP/I klase
DS; veza:
1074 551-06/14-03 do 551- 2014 1 mapa P29
891
06/14-10
1075 2014 1 mapa P29
08/14-01 892
188
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Spisi UP/I klase

DS; veza:
1076 612-08/14-02 do 612- 2014 1 mapa P29
893
08/14-03
II. DOKUMENTACIJSKA CJELINA: IZDVOJENI ZAPISI

II.1. INVESTICIJE
Svjetlovodna mreža,
kabelska kanalizacija
1 velika
1077 (Vrh, Poljica, 2013 P19 DS
kutija
Bajčići...) – klasa:
344-08/13-01/1
Svjetlovodna
(optička) mreža,
1 velika
1078 kabelska kanalizacija 2013 P19 DS
kutija
– klasa: 344-08/13-
01/1
Groblje Krk
(projekti proširenja,
1 velika
1079 rekonstrukcije, akti, 1966-2005 P19 DS
kutija
spisi grobljanskog
odbora)
Popločavanje
Velog trga; izmjene
UPA; inicijative
1 velika
1080 za proširenje 1995 P19 DS
kutija
građevinskog
područja; ugovori i
lokacijske dozole
PPU grada Krka (sl.
1 velika
1081 nov. PGŽ 0707) – 2005-2006 P19 DS
kutija
klasa: 350-02
PPU grada Krka (sl.
1 velika
1082 nov. PGŽ 0707) – 2007 P19 DS
kutija
klasa 350-02
PPU grada Krka (sl.
1 velika
1083 nov. PGŽ 0707) – 2004-2005 P19 DS
kutija
klasa 350-02
UPU1 grada Krka – 1 velike
1084 2008-2013 P19 DS
klasa 350-02 kutija
UPU1 grada Krka – 1 velika
1085 2008-2013 P19 DS
klasa 350-02 kutija
189
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Sportska dvorana
Osnovne škole Fran 1 velika
1086 2011-2013 P19 DS
Krsto Frankopan – kutija
klasa: 406-09
Usklađenje UPU
1 velika
1087 naselja Krk – klasa: 2010 P19 DS
kutija
350-02
Ciljane izmjene i
1 velika
1088 dopune UPU naselja 2011 P19 DS
kutija
Krk – klasa: 350-02
Uređenje male
1 velika
1089 vijećnice – klasa: 2011 P19 DS
kutija
372-02
Urbanistički plan
2 velike
1090 uređenja UPU 5 Vrh – 2013 P19 DS
kutije
klasa: 350-02
DPU poslovne zone
29 – predio Sv. Petar
u gradu Krku – klasa: 1 velika
1091 2007 P19 DS
350-03; Detaljni plan kutija
uređenja kompleksa
RED – zona 29
Osnovna škola
Fran Krsto
Frankopan: projektna 1 velika
1092 2001-2005 P19 DS
dokumentacija, kutija
građevinska i
uporabna dozvola
Osnovna škola Fran
razne 1 velika
1093 Krsto Frankopan: P19 DS
godine kutija
investicije
Dječji vrtić: projektna
1 mala
1094 dokumentacija 1991 P19 DS
kutija
(adaptacija)
Zgrada Curicta:
projektna 1 mala
1095 1999 P19 DS
dokumentacija kutija
(pješački pothodnik)
Zgrada Curicta:
1 mala
1096 građevinski poslovi – 1999-2000 P19 DS
kutija
klasa: 361-02
Poslovna struktura
Curicta sa pratećim 1
1097 1999 P19 DS
sadržajima: skladišna registrator
hala: glavni projekt
190
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Dječji vrtić i
1 velika
1098 jaslice: projektna 2007-2008 P19 DS
kutija
dokumentacija
Dječji vrtić i
jaslice: projektna 1 velika
1099 2007-2008 P19 DS
dokumentacija i kutija
građevinska dozvola
Dječji vrtić i jaslice: 1 velika
1100 2007-2008 P19 DS
investicije kutija
6 malih
1101 Lokacijske dozvole 1995-2001 P20 DS
kutija
Rješenja i zaključci
1 mala
1102 građevinske 1993-1998 P20 DS
kutija
inspekcije
Građevinske i 3 male
1103 1993-2001 P20 DS
uporabne dozvole kutije
Urbanistički projekt 2
1104 / P20 DS
centra u Krku registratora
Generalni urbanistički
1
1105 plan grada Krka – 2. / P20 DS
registrator
izmjena i dopuna
1106 1993 1 svežanj P20 DS
plan grada Krk
Provedbeni
urbanistički plan 2
1107 / P20 DS
dijela privredne zone registratora
u Krku
Provedbeni
1
1108 urbanistički plan zone / P20 DS
registrator
autokampa Ježevac
Provedbeni
urbanistički plan
1
1109 naselja Gorica Ditris / P20 DS
registrator
– Baška – 1. izmjena i
dopuna
1
1110 plan Grada Krka – 1. / P20 DS
registrator
izmjena i dopuna
Provedbeni urbanističi
plan zone Redagara 1
1111 / P20 DS
u Krku – 1. izmjena i registrator
dopuna
Županijska cesta 1
1112 / P20 DS
ZC5131 registrator
1
1113 Cesta U3.1-U5.1 / P20 DS
registrator
191
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Nerazvrstane
1
1114 prometnice U3.1 i / P20 DS
registrator
U5.1
Ponikve vodovod i 1
1115 2000 P20 DS
kanalizacija registrator
Gradska knjižnica: 1 mala
1116 2006 P20 DS
adaptacija kutija
Izmjene i dopune
2 velike DS; veza:
1117 UPU1 Krk i DPU Sv. / P20
kutije 894
Petar
Urbanistički plan 1 mala
1118 1999-2000 P20 DS
uređenja naselja Krk kutija
Poticajna 24 CD/
1119 / P20 DS
stanogradnja (POS) DVD
DS;
Projektna stvaratelji:
1 velika
1120 dokumentacija i 1971-2008 P20 Općina
kutija
planovi Krk/Grad
Krk
Urbanistički plan 1 velika DS; veza:
1121 / P20
uređenja 26 – Dunat kutija 895

II.2. UGOVORI
20 malih
1122 Ugovori 1990-2012 P22-P24 DS
kutija

II.3. RAZNO
Rješenja za pomorsko
1123 1994 2 male kutije P21 DS
dobro
1 velika
1124 Popis stanovništva 2011 kutija; 1 mala P21 DS
kutija
192
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Izbori (parlamentarni;
za gradsko vijeće;
predsjednički, za
1125 1990-2014 9 malih kutija P21 DS
županijsku skupštinu,
za zastupnički dom
Sabora)
Pozivnice, čestitke,
1126 1993-2005 4 male kutije P21 DS
prezentacije
Katalozi, časopisi,
1127 projekti, protokoli i 1998-2006 3 male kutije P21 DS
posjete gradu Krku
Vecla d.o.o. –
1128 1999-2007 3 male kutije P21 DS
zapisnici i nabava
Kopije katastarskih
planova, prijedlozi
za upis prava
vlasništva, uvjerenja
1129 1987-2008 3 male kutije P21 DS
o katastarskim
česticama,
parcelacija-elaborati,
rješenja-katastar
JVP Krk: osnivanje
2003 /
1130 / Lučka uprava Krk: 1 mala kutija P22 DS
1999-200
osnivanje
Stambeno
1131 1997-2000 1 mala kutija P22 DS
zbrinjavanje HRV-I
1132 ZK odjel: rješenja 1991-2009 2 male kutije P22 DS
Izbori za Gradsko 1 velika
1990;
1133 vijeće – snimke kutija; 1 mala P21 DS
2005
(audiokazete) kutija
III. DOKUMENTACIJSKA CJELINA: ORGANI UPRAVLJANJA GRADA

ARHIVSKI VRIJEMETEHNIČKA
BROJ NASTANKA
JEDINICA
6 velikih
Gradsko vijeće –
1134 1993-2013 kutija; 1 mala P21 DS
sjednice, zapisnici
kutija
Gradsko poglavarstvo 4 male kutije;
1135 – sjednice, zaključci, 1993-2010 12 velikih P22 DS
akti kutija
Socijalno vijeće:
1136 članovi, isplata 1995-1998 1 mala kutija P22 DS
naknada...
Koordinacija
1137 gradonačelnika i 1993-1996 2 male kutije P23 DS
općinskih načelnika
193
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Kolegij
7 velikih
1138 gradonačelnika: 2009-2014 P23 DS
kutija
sjednice, zapisnici
Gradonačelnik –
1139 1993- 2 velike kutije P22 i P24 DS
razno
IV. DOKUMENTACIJSKA CJELINA: FINANCIJE

316 P8-P11 i
1140 Izvodi 2004-2014 DS
registratora P16
Komunalna naknada 129
1141 (uplatnice, opomene, 2004-2014 registratora; P12-P13 DS
računi) 17 kutija;
23
Financijski planovi i
1142 1983-2012 registratora; 2 P14 DS
izvješća
kutije
1143 Spomenička renta 2011-2013 6 registratora P14 DS
1144 Ekološke pristojbe 2006-2012 2 registratora P14 DS
Prenamjene
1145 poljoprivrednog 2001-2009 2 registratora P14 DS
zemljišta
1146 Stanovi – zaduženja 2004- 1 registrator P14 DS
1147 Analize proračuna / 1 registrator P14 DS
1148 Posebni uvjeti 2007-2009 1 registrator P14 DS
1149 Temeljnice 2006-2011 12 registratora P14 DS
1150 Računi za groblje 2006-2008 5 fascikli P14 DS
Kompenzacije i
1151 2003-2007 9 registratora P14 DS
cesije
Plaće i vanjske
1152 1994-2011 43 registratora P15 DS; trajno
isplate
1153 Koncesije 2004-2012 9 registratora P15 DS
1154 Vinjete 2010-2012 3 fascikla P15 DS
Evidencije kućnih
1155 2000 2 registratora P15 DS
brojeva
1156 Diskete – financije / 1 kutija P15 DS
Financijske kartice i
1157 2004-2011 24 knjige P14-P15 DS
dnevnici
194
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Prilog 2
POPIS ARHIVSKOG GRDIVA PREDNIKA GRADA KRKA
Gradivo je nastalo radom više stvaratelja. Sređivanje i obrada gradiva obuhvatili su
slijedeće faze rada:
1. Razadvajanje gradiva prema tvorcima gradiva ( fonda )
2. Kronološko sređivanje po principu provenijencije i prvobitnog reda
3. Konfekcioniranje trajnog gradiva u arhivske kutije
4. Primarne mjere zaštite i signiranje arhivskih jedinica
5. Odvajanje gradiva kojem je protekao rok čuvanja i prijedlog za izlučivanje (
sukcesivno, po etapama što je ovisilo raspoloživosti prostora )
6. Izdvajanje gradiva nastalog radom stvaratelja koji nisu sadanašnji posjednik i
vlasnik gradiva Grad Krk i premještaj u prostor Vatrogasnog doma u Krku
7. Izrada strukturiranog popisa
8. Signiranje polica- na samim policama oznaka P-1, P-2, P-3....
9. Izrada svih evidencija u ARHINET sustavu
DS- dobro stanje
O- oštećeno
FOND I JAVNO PRAVOBRANITELJSTVO KRK ( 1979-1995 )
Vrsta gradiva
Arhivski Vrijeme
Količina Smještaj Primjedba
broj nastanka
I.1. Knjige
1. Urudžbeni zapisnik 1982-1990 1 knjiga P-1 DS
2. Upisnik P postupci 1979-1993 1 knjiga P-1 O
2.1. Kazalo za P postupke 1979-1995 1 knjiga P-1 DS
3. Upisnik A postupci 1979-1987 1 knjiga P-1 DS
4. Upisnik JP postupci 1985-1995(6) 1 knjiga P-1 DS
4.1. Kazalo za JP postupke 1979-1981 1 knjiiga P-1 DS
5. Upisnici I postupci 1979-1987 3 knjige P-1 DS
5.1. Kazalo za I postupke 1985-1986 1 knjiga P-1 DS
6. Upisnik PN postupci 1979-1993 1 knjiga P-1 DS
Kazalo za PN i I
6.1. postupke (zajednička 1979-1983 1 knjiga P-1 DS
knjiga)
7. Upisnici M postupci 1979-1995 4 knjige P-1 DS
7.1. Kazala za M postupke 1979-1995 4 knjige P-1 DS
8. Upisnik PR postupci 1979-1992 1 knjiga P-1 DS
8.1. Kazala za PR postupke 1979-1993 2 knjige P-1 DS
9. Upisnici U postupci 1979-1995(6) 7 knjiga P-1 DS
195
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
9.1. Kazala za U postupke 1979-1995 4 knjige P-1 DS

10. Upisnik US 1979-1994 1 knjiga P-1 DS
Upisnici RV, R,JP
11. 1979-1987 1 knjiga P-1 DS
(zajednički)
12. Upisnik R 1992 1 knjiga P-1 DS
Kazala za R, RV, PN i
13. 1979-1989 3 knjge P-1 DS
US postupke
I.2. Spisi
Zbirka pečata i
štambilja, klasificirani
14. spisi, personalni dosjei 1979-1995 1kutija velika P-1 DS
i evidencija naoružanja,
spisi UZ
15. Opći spisi UZ 1979-1994 1 kutija velika P-1 DS
16. Izvještaji JP 1979-1994 1 kutija velika P-1 DS
Prijedlozi za uknjižbe,
17. 1980-1995 1 kutija velika P-1 DS
nekretnine-razno
18. Spisi M postupaka 1979-1983 1 kutija velka P-2 DS
19. Spisi M postupka 1984-1986 1 kutija velika P-2 DS
20. Spisi M postupka 1987-1988 1 kutija velika P-2 DS
21. Spisi M postupaka 1989-1991 1 kutija velika P-2 DS
22. Spisi M postupaka 1992 1 kutija velika P-2 DS
23. Spisi M postupaka 1993 1 kutija velika P-2 DS
24. Spisi M postupaka 1994-1995 1 kutija velika P-2 DS
25. Spisi R postupaka 1979-1995 1 kutija velika P-2 DS
26. Spisi RV postupci 1979-1995 1 kutija velika P-2 DS
27. Spisi US postupci 1983-1995 1 kutija velika P-2 DS
1979;1981-
28. Spisi P postupci 1 kutija velika P-2 DS
1984
29. Spisi P postupci 1985-1988 1 kutija velika P-2 DS
32. Spisi U postupci 1979-1984 1 kutija velika P-2 DS
Kupoprodaje
1991-1993;
36-1 nekretnina i uzurpacije 1 kutija mala P-3 DS
1995
zemljišta
II. SIZ STAMBENO-KOMUNALNIH DJELATNOSTI I FOND SKD 1980-1993

II.1. Zbirka ugovora uređenja zemljišta, zakupa, ostalih ugovora
SIZ-ugovori uređenje
1 kutija mala
37/1 građevinskog zemljišta 1980 P-3 DS
/274-744, građani/
196
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
građevinskog zemljišta
1 kutija mala
38/2 /207-287 + 1981 P-3 DS
53,89,91,303,417
građani/
1 kutija mala
/1-84 građani /
1 kutija mala
/85-180 građani/
1 kutija mala
/181-260 građani/
1 kutija mala
/261-357 građani/
1 kutija mala
/1-97 građani/
1 kutija mala
/98-170 građani/
1 kutija mala
/171-260 građani/
1 kutija mala
/261-362 građani/
1 kutija mala
/1-129 građani/
1 kutija mala
/130-250 građani/
1 kutija mala
/251-362 građani/
1 kutija mala
/1-98 građani/
1 kutija mala
/99-182 građani/
1 kutija mala
/183-268 građani/
197
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
1 kutija mala
/269-354 građani/
1 kutija mala
/radne oranizacije/
1 kutija mala
/1-82 građani/
1 kutija mala
/83-211 građani/
1 kutija mala
/212-354 građani/
1 kutija mala
/1-160 građani/
1 kutija mala
/161-273 građani/
1 kutija mala
/274-386 građani/
1 kutija mala
/1-110 građani/
SIZ SKD – investicije i
61/25-1 1982-1986 1 kutija mala P-4 DS
opći dopisi
SIZ SKD – ugovori
61/25-2 1967-1990 1 kutija mala P-4 DS
(stanovi)
SIZ SKD – statusni
61/25-3 1975-1988 1 kutija mala P-4 DS
dokumenti
1 kutija mala
/111-175 građani/
1 kutija mala
/176-240 građani/
1 kutija mala
/241-317 građani/
1 kutija mala
/318-386 građani/
198
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
1 kutija mala
/1-96 građani/
1 kutija mala
/97-187 građani/
1 kutija mala
/188-280 građani/
1 kutija mala
/281-348 građani/
1 kutija mala
/1-119 građani/
1 kutija mala
/120-212 građani/
1 kutija mala
/213-353 građani/
1 kutija mala
/1-143 građani/
1 kutija mala
/144-311 građani/
1 kutija mala
/312-443 građani/
1 kutija mala
/1-122 građani/
1 kutija mala
/123-273 građani/
1 kutija mala
/274-406 građani/
1 kutija mala
/1-208 građani/
1 kutija mala
/209-350 građani/
199
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
1 kutija mala
/351-480 građani/
1 kutija mala
/481-567 građani/
1 kutija mala
/1-157 građani/
1 kutija mala
/158-293 građani/
1 kutija mala
/294-441 građani/
1 kutija mala
/442-567 građani/
1 kutija mala
/1-140 građani/
1 kutija mala
/141-240 građani/
1 kutija mala
/241-344 građani/
1 kutija mala
/1-136 građani/
1 kutija mala
/137-300 građani/
građevinskog zemljišta
1 kutija mala
92/56 /301-344 građani 1990 P-4 DS
+ 1-20 radne
organizacije/
Fond za stambeno
gospodarenje-ugovori 1 kutija mala
93/57 1991 P-4 DS
uređenje građevinskog
zemljišta /1-90 građani/
200
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Fond za stambeno
gospodarenje-ugovori
uređenje građevinskog 1 kutija mala
94/58 1991 P-4 DS
zemljišta /91-182
građani + 1-8 radne
organizacije/
Fond za stambeno
95/59 1991 P-4 DS
zemljišta /1-147/
Fond za stambeno
96/60 1991 P-4 DS
zemljišta /148-182/
Fond za stambeno
gospodarenje-ugovori
1 kutija mala
97/61 uređenje građevinskog 1992 P-4 DS
zemljišta /1-130
građani/
Fond za stambeno
98/62 1993 P-4 DS
zemljišta /1-74 građani/
Ugovori, sporazumi, 1 kutija mala
99/63 1982-1993 P-4 DS
dogovori i sl.
Ugovori-priključci 1 kutija mala
100/64 1985-1989 P-4 DS
vode
Ugovori-obiteljski
1 kutija mala
101/65 grobovi /133-273/ (bez 1987 P-4 DS
izjava)
Ugovori-obiteljski
1 kutija mala
102/66 grobovi /274-359/ (bez 1987 P-4 DS
izjava)
Ugovori i aneksi za
103/67 poslovne prostore 1991 1 kutija mala P-4 DS
103/67-1 Kazala ugovora 1987-1991 2 knjige P-4 DS

201
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
II.2. Spisi UZ, organi upravljanja, akti, odluke

104/68 Urudžbni zapisnici 1980-1986 5 knjiga P-4 DS
105/69 Urudžbeni zapisnici 1987-1994 7 kjiga P-4 DS
106/70 Spisi UZ (1-306) 1988 1 kutija mala P-4 DS
134/98 Izdvojeni spisi: razno 1986-1994 1 kutija mala P-5 DS
135/99 Izdvojeni spisi: razno 1986-1990 1 kutija mala P-5 DS
Izdvojeni spisi: akti,
136/100 1990-1993 1 kutija mala P-5 DS
odluke, ugovori...
Upravni odbor:
137/101 1991 1 kutija mala P-5 DS
sjednice (6-11)
Upravni odbor:
138/102 1992 1 kutija mala P-5 DS
sjednice (12-16)
Sjednice upravnog
139/103 1991 1 kutija mala P-5 DS
odbora (1-7)
Sjednice upravnog
140/104 1991-1992 1 kutija mala P-5 DS
odbora (8-13)
Sjednice upravnog
141/105 1992-1993 1 kutija mala P-5 DS
odbora (14-22)
Sjednice upravnog
142/106 1993-1994 1 kutija mala P-5 DS
odbora (23-32)
Sjednice upravnog
143/107 1993-1994 1 kutija mala P-5 DS
odbora (23-33)
202
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Uporabna dozvola:
144/108 1989-1990 1 kutija mala P-5 DS
Stambeni niz Malinska
145/109 Arhiva direktora 1 1988-1994 1 kutija mala P-5 DS
146/110 Arhiva direktora 2 1988-1994 1 kutija mala P-5 DS
III. FOND: KOTARSKI NARODNI ODBOR KRK 1947-1961

147/1 Sjednice Kotara 1947-1950 1 kutija mala P-5 DS
148/2 Sjednice Kotara 1951-1952 1 kutija mala P-5 DS
149/3 Zajedničke sjednice vijeća 1953 1 kutija mala P-5 DS
151/5 Sjednice kotarskog vijeća 1954 1 kutija mala P-5 DS
153/7 Sjednice 1955-1959 1 kutija velika P-5 DS
154/8 Sjednice vijeća proizvođača 1955 1 kutija mala P-5 DS
155/9 Zborovi birača 1955-1961 1 kutija mala P-5 DS
Sjednice mjesnih odbora
156/10 (Punat, Baška, Omišalj, 1955-1962 1 kutija mala P-5 DS
Dobrinj, Vrbnik...)
IV. FOND: SKUPŠTINA OPĆINE 1960-1993

DS; kutija
1 kutija sadrži i
157/1 Sjednice 1960-1963 P-5
velika dokumentaciju
iz III. fonda
1 kutija
158/2 Sjednice 1964 P-5 DS
velika
1 kutija
159/3 Sjednice 1968-1974 P-6 DS
velika
1 kutija
160/4 Sjednice izvršnog vijeća 1986 P-6 DS
velika
1 kutija
velika
1 kutija
velika
1 kutija
velika
1 kutija
velika
165/9 Odbornička pitanja 1986-1990 1 kutija mala P-6 DS
Dopisi – izvršno vijeće,
166/10 1979-1985 1 kutija mala P-6 DS
uvjerenja; Razno
167/11 Popis stanovništva 1991 1 kutija mala P-6 DS
1 kutija
velika
169/13 Materijali za izvršno vijeea 1990-1992 1 kutija mala P-6 DS
203
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
1 kutija
170/14 Sjednice izvršnog vijeća 1992-1993 P-6 DS
velika
171/15 Sjednice SO 1965-1972 1 kutija mala P-6 DS
172/16 Sjednice SO (I) 1973 1 kutija mala P-6 DS
173/17 Sjednice SO (II) 1973 1 kutija mala P-6 DS
175/19 Sjednice SO 1977 1 kutija mala P-6 DS
176/20 Sjednice SO 1978 1 kutija mala P-6 DS
181/25 Sjednice SO (III) 1980 1 kutija mala P-6 DS
Zajedničke sjednice (VUR;
185/29 1974 1 kutija mala P-6 DS
VMZ, DPV)
VMZ, DPV)
VMZ, DPV)
VMZ, DPV) (I)
VMZ, DPV) (II)
VMZ, DPV) (I)
VMZ, DPV) (II)
VMZ, DPV)
VMZ, DPV)
VMZ, DPV)
VMZ, DPV) (I)
VMZ, DPV) (II)
VMZ, DPV) (III)
VMZ, DPV) (IV)
VMZ, DPV) (I)
VMZ, DPV) (II)
204
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

VMZ, DPV) (III)
VMZ, DPV) (IV)
VMZ, DPV) (I)
VMZ, DPV) (II)
VMZ, DPV) (I)
VMZ, DPV) (II)
VMZ, DPV) (III)
VMZ, DPV) (I)
VMZ, DPV) (II)
VMZ, DPV) (III)
VMZ, DPV) (I)
VMZ, DPV) (II)
VMZ, DPV) (I)
VMZ, DPV) (II)
VMZ, DPV) (I)
VMZ, DPV) (II)
VMZ, DPV) (I)
VMZ, DPV) (II)
VMZ, DPV) (I)
VMZ, DPV) (II)
VMZ, DPV) (I)
VMZ, DPV) (II)
Vijeće udruženog rada:
223/67 1974-1976 1 kutija mala P-7 DS
sjednice
205
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

sjednice
225/69 1978-1979 1 kutija mala P-7 DS
sjednice
Vijeće udruženog rada: 1981;
226/70 1 kutija mala P-7 DS
sjednice 1984-1985
Vijeće mjesnih zajednica:
227/71 1974-1977 1 kutija mala P-7 DS
sjednice
Vijeće mjesnih zajednica:
228/72 1978-1980 1 kutija mala P-7 DS
sjednice
Društveno političko vijeće:
229/73 1974-1977 1 kutija mala P-7 DS
sjednice
Društveno političko vijeće:
230/74 1978-1981 1 kutija mala P-7 DS
sjednice
231/75 Sjednice savjeta potrošača 1985-1988 1 kutija mala P-7 DS
232/76 Opći sabor općine Krk 1988 1 kutija mala P-7 DS
Imenovanja komisija
1981-1985
i drugih radnih tijela /
233/77 / 1979- 1 kutija mala P-7 DS
Imenovanja inspektora i
1985
drugih radnika
Imenovanja članova
komisija
Komisija za davanje
235/79 građevinskog zemljišta ( 1986-1992 1 kutija mala P-7 DS
odluke, žalbe, rješenja )
Komisija za predstavke i
236/80 1990-1991 1 kutija mala P-7 DS
prijedloge
Komisija za popis i
procjenu ratne štete
238/82 Isto, 1992-1993 1 kutija mala P-7 DS
239/83 Obrambene priipreme 1990-1993 1 kutija mala P-7 DS
Komisija za privremeno
korištenje stanova
1992;
241/85 Isto, revalorizacija stanova 1 kutija mala P-7 DS
1981-1993
Stanovi za službene
242/86 1986-1992 1 kutija mala P-7 DS
potrebe
243/87 Odluke 1986-1987 1 kutija mala P-7 DS
244/88 Imovinsko-pravni poslovi 1976-1984 1 kutija mala P-7 DS
245/89 Isto,(I) 1986-1992 1 kutija mala P-7 DS
246/90 Isto, (II) 1986-1992 1 kutija mala P-7 DS
Isto, (III) rješenja,
247/91 1986-1991 1 kutija mala P-7 DS
presude...
Rješenja za dodjelu
248/92 1983-1984 1 kutija mala P-7 DS
građevinskih zemljišta
206
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
Zgrada općine, SJS

Omišalj, investicije, PTTT
249/93 1978-1993 1 kutija mala P-7 DS
centar, nacionalizacija i
odluke iz urbanizma
Ekspoprijacija zemljišta
250/94 u Njivicama za naselje 1980 1 kutija mala P-7 DS
„Kijac“
SAS za infrastrukturu+PTT
251/95 1985-1989 1 kutija mala P-7 DS
centar
252/96 Isto, PTT centar 1983-1989 1 kutija mala P-7 DS
Investicije, PTT
253/97 1985-1986 1 kutija mala P-7 DS
centar+ostalo
254/98 Investicije, isto 1987-1989 1 kutija mala P-7 DS
255/99 Osnivanje muzeja 1992 1 kutija mala P-7 DS
DINA-problematika, 1982,
256/100 1 kutija mala P-7 DS
aerodrom 1979-1993
MZ- samodoprinos za
257/101 1985 1 kutija mala P-7 DS
vodoopskrbu i TT objekata
Izbori za općinsku
258/102 1969 1 kutija mala P-7 DS
skupštinu
259/103 Izbori za gradsko vijeće 1993 1 kutija mala P-7 DS
Izbri za županijski dom
260/104 1992 1 kutija mala P-7 DS
Sabora RH
Izbori za lokalnu
261/105 1993 1 kutija mala P-7 DS
samoupravu
Odebe o normativnoj
262/106 1988 1 kutija mala P-7 DS
djelattnosti
263/107 Pravilnici i opći akti, I. dio 1977-1993 1 kutija mala P-7 DS
264/108 Isto, II.dio 1979-1993 1 kutija mala P-7 DS
265/109 Akti i organizacija 1981-1992 1 kutija mala P-7 DS
Sporazumi s radnicima (
266/110 1981.1985 1 kutija mala P-7 DS
DJP, DPS i SP )
267/111 Sudska rješenja- razno 1988-1989 1 kutija mala P-7 DS
268/112 Završni računi 1975-1981 1 kutija mala P-7 DS
269/113 Isto 1982-1989 1 kutija mala P-7 DS
Završni računi i ratni
270/114 1990-1994 1 kutija mala P-7 DS
proračuni
1 kutija
271/115 Razne evidencije 1974-1980 P-7 DS
veika
272/116 Opći spisi- fragmentarno 1985-1989 1 kutija mala P-8 DS
273/117 Isto 1990-992 1 kutija mala P-8 DS
207
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
V. MJESNA ZAJEDNICA KRK
Plaće, dosjei zaposlenika i

274/1 1969-1990 1 kutija velika P-8 DS
DPS- plaće
Delegacija MZ, OUR i OOUR
275/2 1976 1 ktija mala P-8 DS
i ankete o radu delegacija
276/3 Akti MZ 1987-1988 1 kutija mala P-8 DS
277/4 Akti MZ 1991-1992 1 kutija mala P-8 DS
278/5 Spisi 1982-1985 1 kutija mala P-8 DS
279/6 Spisi UZ ( 21 kategorija ) 1989 1 kutija mala P-8 DS
283/10 Ankete delegacija za sjednice 1986-1990 1 kutija mala P-8 DS
284/11 Iveesticija- KDS 1989-1993 1 kutija velika P-8 DS
Kutija 285 i 286 sadrže kopije propisa, studije, priručnike, prijedloge projeka-
ta. stamapte
208
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211

The protection of archival and registry material in the archives of category 1 - an
example of good practice
SUMMARY
PROPOSALS FOR THE IMPROVEMENT OF THE PROTECTION OF

MATERIAL IN THE ARCHIVES OF THE TOWN OF KRK:
- During 2016 to acquire one more metal shelf of suitable quality and thereby
ensure the secure storage and increase the capacity of the current space
- To continuously collaborate with the relevant archive and responsible
employees to ensure the additional education and monitoring of contemporary
solutions in archival systems
- If possible, to carry out the protective digitalisation of the most important
material - records and decisions of the town council, leadership, mayor and the
board. To produce more movable holders of archival quality.
After the skilled employees of the State Archives undertook all measures of the
protection of material in the archives of the Town of Krk and when all the records
of the material were given, it was possible to establish the regular circulation of
documentation within the documentation system of the Town of Krk. Such an
approach to active protection, along with the collaboration and at the request of
the holder/creator of the material, provides a new dimension and status to archival
institutions. Indirectly, the provision of Article 9 of the Archive Material and Archives
Act is applied, which enables the responsible state archive the implementation of
measures of the protection of material, if the previous archive did not carry out
measures ordered by a decision. After the State Archives in Rijeka ordered measures
and the measures were not completed, the archive itself sought the implementation
of measures at its expense. Shortly after the completion of the work, the office of
the protection of material outside the archive received several queries about the
implementation of the same procedure in the archives of local self-government units.
The planning of active protection, the sorting, cataloguing and implementation of
the procedure of selection and exclusion in the archives themselves, the archives
perform a dual function which is of interest only to the material:
1. The better protection of the material with regards to the procedure is led by
the skilled employees of the archive who during the work in the archives get a full
insight into all the documentary units of a certain documentation system
209
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
2. Part of the material which has achieved conditions for submission to the
archive is processed according to the standards from the Regulations concerning the
submission of archival material to archives and upon the acceptance into the archive,
apart from administrative and technical works, the material needs no additional
specialist work.
The mentioned example should not be normal practice in the archives, but in
extraordinary circumstances when all the possibilities of protection are exhausted
in the archive itself, the archives should not bypass and not apply Article 9 of the
Act. The theme is intriguing for current archival theory and practice and there are
arguments for and against. As far as we know about the adoption of the Archive
Material and Archives Act this is the first time that the foreseen procedure of Article
9 of the Act has been elaborated upon. The archives should, for many reasons, chiefly
due to the fact that they present their stronger and better professional and intellectual
potential in the setting in which they operate, that they become, in addition to
the current function which they successfully perform, some kind of documentary
and information centres which care about a public document in the area of their
competence. In this way, the legal provision of Article 49 Paragraph 3 of the Act
should be applied in practice within its full scope. As a reminder, this provision
states: “If a unit of local self-government and the administration does not establish
its archive, the activities from Article 41 Paragraph 3 of this Act shall be performed
by the regional state archive responsible for the region of that unit of local self-
government.”
The State Archives in Rijeka carried out a survey in 2010 in units of local self-
government about the implementation of this provision in practice. More than 90%
of the archives were ready that at their expense the relevant archive implements all
measures of protection of the archival and registry material incurred by the work of
these archives. This strengthens the position of the archives since all the processes
are effectively controlled and the material is up to its takeover. A fair amount of the
units of local self-government and administration have declared that in this case
they would invest additional effort and ensure space for the storage of material
before submitting to the archive itself (intermediate storage, collection centres
etc.). This would mean that, without the expense of the state, the archives could
employ young experts, who, for example, have previously passed the procedure
of professional training and passed a professional examination for projects of the
protection of material in the archives. In this way, young experts would bypass the
210
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 129-211
cycle of fieldwork to the final work in the archive itself. The archives would take “the
finished product” into storage which could, after archival processing, be available to
the public immediately.
211
DENIS RUKAVINA
Narodni odbor kotara Senj HR-DARI-SCSE-7, 1945. - 1955.
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Denis Rukavina Stručni rad

Državni arhiv u Rijeci UDK 930.255(497.5 Rijeka)
Sabirni centar Senj
NARODNI ODBOR KOTARA SENJ

HR-DARI-SCSE-7
1945. - 1955.
VIŠERAZINSKI OPIS S INVENTAROM

FIZIČKIH JEDINICA FONDA
SADRŽAJ:
1. OPIS FONDA
2. OPIS SERIJA S INVENTARNIM POPISOM FIZIČKIH JEDINICA
2.1 Glavni urudžbeni zapisnici
2.2. Abecedna kazala glavnih urudžbenih zapisnika
2.3.Urudžbeni zapisnici povjerljivih spisa
2.4. Urudžbeni zapisnik strogo povjerljivih spisa
2.5. Urudžbeni zapisnici Odsjeka za šumarstvo
2.6. Registri izdanih radnih knjižica
2.7. Abecedno kazalo registra izdanih radnih knjižica
213
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
2.8. Knjige zapisnika sjednica
2.9. Opći spisi glavnih urudžbenih zapisnika
2.10. Povjerljivi spisi
2.11. Strogo povjerljivi spisi
2.12. Spisi Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu NOK-a Senj
2.13. Predmeti Planske komisije
2.14. Spisi Komisije za prekršaje
2.15. Važnije okružnice
2.16. Izdvojeni predmeti
3. OBAVIJESNO POMAGALO
Popis zapisnika sjednica
1. OPIS FONDA
Identifikacijska oznaka/ HR –DARI- SCSE – 7

Signatura
Klasifikacija A.5.4.
Naslov NARODNI ODBOR

KOTARA SENJ
Vrijeme nastanka gradiva 1945. - 1955.
214
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Razina opisa FOND
Količina i nosač 181 kutija i 52 knjige 19,14

d/m
zapisa papir
Nazivi stvaratelja NARODNI ODBOR

KOTARA SENJ
Upravna povijest Upravno teritorijalne jedinice, odnosno administra-

tivno-teritorijalna podjela unutar Narodne Republi-
ke Hrvatske 1945. godine mora se promatrati kroz
događanja uspostave novih tijela vlasti neposredno
prije i nakon završetka 2. svjetskog rata.
Nakon oslobođenja Zagreba, ZAVNOH i Narod-
na vlada Hrvatske od 20.05.1945. godine počinju
uredovati u glavnom gradu Hrvatske u Zagrebu, od
24.07.1945. godine ZAVNOH se sastaje na IV. Za-
sjedanju i donosi nekoliko zakona, među kojima:
1.Zakon o promjeni naziva ZAVNOH u Narodni sa-
bor Hrvatske
2.Zakon o promjeni naziva Narodno oslobodilačkih
odbora u Narodni odbor, čime i formalno završava
ratno razdoblje djelovanja vlasti i teritorijalnih po-
djela za vrijeme rata.
Tada i Narodno oslobodilački odbor kotara Senj
mijenja ime u Narodni odbor kotara Senj, čime isti
postaje osnovica organa izvršne vlasti. Ista činjeni-
ca bila je i glavni kriterij za formiranje fonda
215
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Narodni odbor kotara Senj. Senj je oslobođen dana

09.04.1945.godine, a prvi spis nakon istog datuma,
datiran je 12.04.1945. i uveden u urudžbeni zapi-
snik pod rednim br. 374, što je i prvi spis u fondu
Narodni odbor kotara Senj.
Narodni odbori, kao osnovica vlasti u NR Hrvatskoj
mogu biti mjesni, općinski, rajonski, gradski, kotar-
ski, okružni i oblasni.
Prije navedeni Zakon objavljen je u N.N. br.3.od
10.08.1945. i u Zborniku zakona, uredaba i nareda-
ba za 1945. godinu, br.23, na str.82.
Narodni odbori obnašali su vlast i donosili opće
propise u okviru svojih nadležnosti, a na temelju
Ustava FRNJ, Ustava Narodnih Republika i zakona
FNRJ te općih propisa viših organa državne vlasti i
uprave.
Narodni odbori su lokalni organi državne vlasti u
administrativno – teritorijalnim jedinicama i kao ta-
kvi rukovodili su privredom, kulturom i socijalnom
politikom na svom području. Mogli su nadzirati po-
duzeća i ustanove republičkog i državnog značaja.
Opći zakon o narodnim odborima izašao u N.N.
43/1946. godine govori nam o načinu i djelokrugu
djelovanja Narodnih odbora.
Pri ustanovljavanju područja kotareva vodilo se ra-
čuna o načelima da područje svakog kotara sačinja-
va po mogućnosti geografski povezanu cjelinu, te
da u privrednom kulturnom i socijalnom pogledu
predstavlja jedinstvo interesa naroda cijelog kotara.
Središte kotara određivalo se po načelima promet-
ne povezanosti sa svim mjestima, te da je sjedište
kotara ujedno i privredni centar kojem ista mjesta
gravitiraju.
Narodni odbor kotara Senj nalazio se u okrugu Hr-
vatsko Primorje, a u hijerarhiji upravnih organa na-
rodne vlasti bio je podređen Okružnom narodnom
216
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
odboru za Hrvatsko Primorje sa sjedištem u Sušaku.

NOK Senj obuhvaćao je 1945. godine Mjesne od-
bore Jablanac, Klada, Prizna, Starigrad, Stinica,
Krivi Put, Vratnik, Krasno i Sveti Juraj.
Kasnije je donesen i Zakon o administrativno – te-
ritorijalnoj podjeli NR Hrvatske ( N.N. 60/47 ) i iz-
mjene ( N.N. 63/47 ) od Sabora Narodne Republike
Hrvatske, 01.07.1947. godine. Tim je Zakonom NR
Hrvatska podijeljena na 81 kotar, 18 gradova i 2.278
mjesnih narodnih odbora.
Kotarski narodni odbori kontrolirali su i rukovodili
radom Mjesnih narodnih odbora i Narodnih odbora
gradova u sastavu kotara. U slučaju nezakonitosti
njihovog rada mogli su ih raspustiti ( njihove odbo-
re ) i poništiti njihove odluke. Po vertikali vlasti ko-
tarske narodne odbore kontroliraju okružni i oblasni
narodni odbori, a njihov rad izvršni odbori te Sabor
i Vlada NR Hrvatske.
Narodni odbor koji čini 45 do 60 odbornika čini
najviše tijelo vlasti u kotaru, a izvršni odbor je iz-
vršno tijelo narodnog odbora. Rad narodnog odbora
odvija se na sjednicama koje mogu biti redovne i
izvanredne. Narodne odbore mjesta (sela i manjih
gradova) kao i manjih naselja građani biraju na dvi-
je godine, a kotarske narodne odbore biraju građani
na tri godine. Poslovi iz nadležnosti kotarskog na-
rodnog odbora obavljaju upravna tijela organizirana
kroz odjele. Tajnik narodnog odbora kotara organi-
zira i koordinira rad upravnih tijela.
Narodni odbor kotara Senj, (1945–1955) nije se
mijenjao glede teritorijalne nadležnosti novim Za-
konom o administrativno teritorijalnoj podjeli NR
Hrvatske (N.N. NRH br. 60/47), NOK Senj
bio je nadređen Mjesnim narodnim odborima Crni
Kal – Vrzići, Jablanac, Krasno, Krivi Put, Prizna,
Senj, Senjska Draga, Starigrad – Klada, Sv. Juraj,
217
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Vratnik – Melnice.
Novim Zakonom o administrativno – teritorijalnoj
podjeli NRH iz 1949. godine (N.N. 29/49) područje
Narodne Republike Hrvatske podijeljeno je na obla-
sti, kotareve, gradove, gradske rajone, gradska na-
selja i mjesne narodne odbore. Oblast na području
NR Hrvatske bile su Oblast Rijeka, Dalmacija, Bje-
lovar, Karlovac, Osijek i Zagreb. Istom podjelom
Narodni odbor kotara Senj ušao je u sastav Oblasti
Rijeka, a obuhvaćao je kao i 1947 godine, 10 mje-
snih narodnih odbora, odnosno administrativno-te-
ritorijalna nadležnost NOK Senj, nije se mijenjala u
odnosu na prethodnu.
Krajem 1948. godine donosi se Uredba o organizi-
ranju povjereništava u kotarskim, gradskim i rajon-
skim narodnim odborima, te Oblasnom narodnom
odboru Dalmacije (N.N.84/1948) i ispravak (N.N.
85/1948) i reorganizaciji upravnog aparata narod-
nih odbora. Uredbom je predviđeno ustrojavanje
povjereništava i komisija pri izvršnom odboru. Iz-
vršni odbor može u pravilu imati slijedeća povje-
reništva i komisije. Plansku i kontrolnu komisiju i
povjereništva za poljoprivredu i šumarstvo, za trgo-
vinu i opskrbu, za komunalne poslove, za industriju
i obrt, za financije, za rad, za prosvjetu i kulturu,
za narodno zdravlje, te za socijalno staranje. Osim
ovih, tamo gdje to zahtijevaju posebni uvjeti, mogu
se osnovati i neka druga povjereništva, a u manjim
gradskim odborima pojedina povjereništva mogu
se spajati. Povjereništvom, odnosno kontrolnom i
planskom komisijom rukovodi jedan član izvršnog
odbora kao povjerenik izvršnog odbora za istu gra-
nu državne uprave. Kao službu opće uprave i usu-
glašavanja, izvršni odbor ima sekretarijat u kome se
nalaze, personalni odsjek, služba evidencije upravni
odsjek, odsjek za građanska stanja, pravna služba,
218
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
katastarski ured, vojni odsjek, služba opće admini-

stracije i druge jedinice koje rješenjem osnuje repu-
blička vlada. Za određene poslove državne uprave,
u povjereništvima se mogu osnivati uprave, odjelje-
nja, odsjeci, referati i druge organizacijske jedinice
kao što su inspekcije, planske grupe, instruktorske
grupe, operativne grupe, sekretarijati, službe i dr.
Istom Uredbom uređuje se organizacija državne
uprave nad gospodarstvenim jedinicama. Sredstvi-
ma za proizvodnju, prometom dobara, transportnim
sredstvima i nekretninama koje imaju lokalni zna-
čaj, narodni odbor upravlja preko svojih poduzeća i
direkcija. Poduzeća i direkcije stoje pod neposred-
nim rukovodstvom odgovarajućeg povjereništva ili
uprave. Izvršni odbori mogu uz povjereništva, kao
i uz pojedine uprave, osnivati savjete koji pomažu
radu izvršnog odbora i određenoj grani djelatnosti.
Narodni odbori vrše poslove iz svoje nadležnosti u
plenumu ili preko izvršnog odbora. Zasjedanja na-
rodnog odbora su redovna i izvanredna. Redovna
saziva izvršni odbor, a izvanredna izvršni odbor na
vlastiti poticaj ili na zahtjev trećeg odbornika, vlade
narodne republike, viših narodnih odbora i njiho-
vih izvršnih odbora ili samog prezidijuma narodne
skupštine narodne republike. Izvršni i upravni or-
gan narodnog odbora naziva se izvršni odbor. Sači-
njavaju ga Predsjednik, tajnik i najmanje tri člana.
Rad izvršnog odbora odvija se na sjednicama ko-
jima rukovodi i koje u pravilu saziva predsjednik
Kao stalne komisije mogu se osnivati; komisija za
odluke, komisija za privredni plan i financije man-
datno-imunitetne komisija i komisija za žalbe. Osim
toga mogu se osnivati i komisije za određenu svrhu,
te razne anketne i privremene komisije.
Godine 1950. objavljeno je ukupno pet (5) što za-
kona što ukaza i uputstava koji su regulirali admi-
219
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
nistrativno – teritorijalnu podjelu na području NR

Hrvatske.
Zakon o administrativno – teritorijalnoj podjeli (
N.N. NRH 27/50), Uputstvo o pripojenju područja
ukinutih MNO drugim teritorijalno – administra-
tivnim jedinicama (N.N. NRH 27/50), te Ukaz o
promjeni teritorijalno–administrativnih promjena
(N.N. NRH 28/50). Istom administrativno – teri-
torijalnom promjenom u Narodnom odboru kotara
Senj uslijedile su neke manje promjene i to – Mjesni
narodni odbor Senj se ukida i postaje područje gra-
da Senja, Mjesni narodni odbori Crni Kal – Vrzići i
Vratnik – Melnice, spajaju se u Mjesni Narodni od-
bor Melnice, a zaselak Borovci odvajaju se iz MNO
Prizna u MNO Jablanac.
1952. godine uslijedila je sljedeća administrativno –
teritorijalna promjena ( N.N. NRH 16/52 ) objavlje-
na u Zakonu o podijeli na kotare , gradove i opčine.
Ovom podjelom NOK Senj zaprima površinu od
109 323 jutra i 459 čhv ili 658.48 km2, a broji 3151
domaćinstvo sa 13 289 stanovnika. U svojoj nad-
ležnosti ima šest nižih administrativno-teritorijalnih
jedinica, pet narodnih odbora opčine i jedan narodni
odbor grada (Senj) Narodnih odbora općina u sa-
stavu NOK-a bili su :
1. NOO Jablanac koji broji 668 domaćinstava sa
2779 stanovnika, u čiji sastav ulaze mjesta Jabla-
nac, Prizna, Starigrad, Stinica i Velike Brisnice
2. NOO Krasno sa mjestom Krasno Polje, koji broji
253 domaćinstva sa 1287 stanovnika.
3. NOO Krivi Put sa sjedištem u Krivom Putu sa
484 domaćinstva i 2443 stanovnika u čijem sastavu
su mjesta Alan, Mrzli Dol, Podbilo, Primorski Ve-
ljun i Vrataruša
4. NOO Sv.Juraj sa sjedištem u Sv. Jurju kojeg čini
593 domaćinstva sa 2451 stanovnikom u čijem sa-
220
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
stavu su mjesta Biljevine, Klada, Lukovo, Sv.Juraj

i Volarice.
5. NOO Vratnik sa sjedištem u Vratniku sa 282
domaćinstva odnosno 1587 stanovnika u čijem sa-
stavu su mjesta Crni Kal, Melnice, Senjska Draga,
Stolac, i Vrzići.
6. Narodni odbor grada Senja koji zaprema samo
područje grada Senja, a broji 871 domaćinstvo sa
2722 stanovnika. Izmjenama i dopunama Zakona
iz 1952. godine (NN 8/1953) došlo je do neznatnih
promjena u kotaru Senj. Tada se sela Starigrad i Ve-
like Brisnice izdvajaju iz opčine Jablanac i pripajaju
opčini Sv. Juraj.
Općim zakonom o narodnim odborima (N.N.
16/1952) odnosno u njegovoj razradi u Zakonu o
provođenju reorganizacije narodnih odbora (iste
N.N.) , narodni odbor je kao lokalni organ državne
vlasti, organ narodnog samoupravljanja u kotaru.
Narodni odbor kotara sastoji se od kotarskog vijeća,
koje se sastoji od 30-70 odbornika, te vijeća proi-
zvođača koje u pravilu ima polovicu broja odbor-
nika kotarskog vijeća. Sve poslove u svojoj nadlež-
nosti narodni odbor kotara vrši na posebnim ili za-
jedničkim sjednicama svojih vijeća. Za proučavanje
pojedinih pitanja i pripremanje zaključaka, kao i vr-
šenje anketa kotarsko vijeće i vijeće proizvođača iz
svoje sredine biraju stalne ili povremene komisije.
Stalne komisije kotarskog vijeća su mandatno-imu-
nitetska, komisija za društveni plan i financije, ko-
misija za propise i organizaciona pitanja i komisija
za molbe i žalbe. Stalne komisije vijeća proizvođa-
ča su, mandatsko imunitetska komisija i komisija za
društveni plan i financije. Oba povjerenstva mogu
po potrebi osnivati i druge stalne komisije .Stalne
komisije broje 3-7 članova i biraju svoga predsjed-
nika. O radu komisije vodi se zapisnik. Zajedničke
221
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
stalne komisije oba vijeća su; komisija za izbore i

imenovanja i računska komisija. U sastavu narod-
nog odbora kotara osnivaju se za pojedine oblasti
djelatnosti narodnih odbora, savjeti, kojima se po-
vjerava izvršenje zakona, propisa narodnog odbora i
viših državnih organa kao i vršenje pravnih poslova.
Savjet je kolegijalno tijelo sastavljeno od predsjed-
nika i četiri do osam članova, a savjet za privredu
može imati najviše dvanaest članova. Savjet ima i
tajnika koji je službenik narodnog odbora. Tajnik
prisustvuje sjednicama savjeta, ali nema prava od-
lučivanja. Savjet narodnog odbora kotara može za
pojedine oblasti djelatnosti iz svog djelokruga osni-
vati odbore i posebne komisije. U odbor se bira tri
do devet članova. Za vođenje administrativno-ka-
znenog postupka i izricanje admnistrativnih kazni,
narodni odbor kotara bira uz suglasnost republičkog
organa nadležnog za unutarnje poslove, suca za pre-
kršaje i njegovog zamjenika, koji za svoj rad odgo-
varaju narodnom odboru. Za pripremu i izvršenje
poslova iz svoje nadležnosti, narodni odbor kotara
ima svoju administraciju kojom rukovodi tajnik na-
rodnog odbora, pod nadzorom predsjednika narod-
nog odbora. Sastoji se od tajništva i određenog bro-
ja odjela. Tajništvo odjeli i odsjeci mogu se dijeliti
na manje ustrojbene dijelove, što se određuje statu-
tom narodnog odbora. Pored tajnika narodni odbor
ima upravne i stručne, izvršne i kancelarijske služ-
benike. Broj službeničkih radnih mjesta u narod-
nom odboru utvrđuje narodni odbor uz suglasnost
Prezidijuma Sabor, odnosno tijela kojeg on ovlasti.
Neposredno sudjelovanje pučanstva i kontrola rada
narodnog odbora, ostvaruje se, putem zborova bira-
ča (kao i u Zakonu iz 1949. god.). Zborove birača
saziva predsjednik narodnog odbora kotara .
Prije spomenuta teritorijalno-administrativna po-
222
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
djela iz 1952. godine zadržala se do 1955. godine,

kada je donesen Zakon o području kotara i općina
u NR Hrvatskoj (NN 36/1955) i kada je provedena
nova podjela. Prema toj podijeli područje NR Hr-
vatske podijeljeno je na 27 kotareva i 299 općina.
Broj kotareva bitno je smanjen što je imalo utjecaja
na NOK Senj, koji ulazi u sastav Kotara Rijeka i
postaje Narodni odbor općine Senj a u svojoj nad-
ležnosti ima 24 mjesta. Narodni odbor kotara
Senj prestaje sa radom 31.kolovoza 1955. godine
Administrativno poslovanje stvaratelja
Za pripremu i izvršenje poslova iz svoje nadležnosti

narodni odbor kotara ima svoju administraciju. U
Općem zakonu o narodnim odborima iz 1946. go-
dine samo okvirno se uređuju pravila za administra-
tivni rad narodnih odbora. Isto je opisano u člano-
vima 80-87 Zakona. Vođenje administrativno-teh-
ničkih poslova u narodnim odborima je jedinstve-
no, a samo kod oblasnih okružnih i nekih gradskih
narodnih odbora, prema rješenju vlade republike,
može biti odstupanja od pravila jedinstvene admini-
stracije. Općim poslovima administracije u svim na-
rodnim odborima rukovodi tajnik. Nadalje u istom
Zakonu daju se osnovne naznake o radu administra-
cije u upravnom postupku, te naznake o tome kako
mora izgledati i koje elemente mora sadržavati pe-
čat narodnog odbora. Slijedeći, Zakon o narodnim
odborima iz 1949. godine, također ne daje posebne
naputke o radu administracije, osim što propisuje
pitanje naziva, sjedišta i pečata narodnog odbora.
Važno za napomenuti je pojedine odredbe koje do-
nosi: Ministar vanjske trgovine FNRJ, Uputstvo o
vođenju knjigovodstva kod budžetskih ustanova i
223
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
nadleštva ( Sl. list FNRJ br. 108/49), koje zamje-

njuje Uputstvo o vođenju dvojnog knjigovodstva u
ustanovama koje po budžetu imaju svoj proračun
iz 1947. i Predsjednik Komiteta za zakonodavstvo
i izgradnju narodne vlasti Vlade FNRJ, gdje u Služ-
benom listu br. 5/50. donosi Uputstvo o vođenju
jednoobrazovnog djelovodnika za poslove opće
administracije, gdje se opisuje posao urudžbiranja,
označavanja i kretanja pošte i drugi poslovi. Sadržaj
točke 10. u Uputstvima kojim se određuje zavođe-
nje predmeta u posebnim evidencijama, koji se ne
uvode u djelovodnik, govori nam, da su postojale
norme koje se odnose na kancelarijsko poslovanje s
posebnim spisima, vjerojatno povjerljivim i strogo
povjerljivim spisima.
U zakonu o narodnim odborima kotara iz 1952.
godine, u prijelaznim i završnim odredbama je ta-
kođer naglašeno da se ovlašćuje Vlada NR Hrvat-
ske za donošenje bližih propisa o organizaciji ad-
ministracije narodnih odbora. Glava VIII. Zakona
načelno uređuje pitanje naziva i pečata narodnog
odbora. Prema Ustavnom zakonu NRH iz 1953.
godine, Vlada postaje Izvršno vijeće, a poslove u
vezi izrade propisa o administrativnom i kancelarij-
skom poslovanju preuzima Državni sekretarijat za
poslove budžeta i državnu administraciju ( od 11.
veljače 1954. to se tijelo naziva Državni sekretarijat
za poslove opće uprave i budžet ). Tek 1956. godine
( to je razdoblje u kojem naš tvorac više ne djeluje
), donesena je na razini FNRJ cjelovita Uredba o
kancelarijskom poslovanju.
Arhivsko gradivo Narodnog odbora kotara Senj
nije sačuvano u cijelosti, stoga podatke o admini-
strativnom poslovanju dijela koji nedostaje nismo
mogli prikupiti iz preuzete građe. Od registraturnih
pomagala u pismohrani narodnog odbora kotara vo-
224
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
đeni su urudžbeni zapisnici i kazala imena. Pored

glavnog urudžbenog zapisnika i njegovog predmet-
nog kazala imena vodili su se i urudžbeni zapisnici
pojedinih odjela, pošto su sačuvani urudžbeni za-
pisnici Odsjeka za šumarstvo od 1946. do 1950.
godine. Povjerljivi spisi nose oznaku Pov.,a strogo
povjerljivi Str. pov. i ne zavode se u glavni urudž-
beni zapisnik. Urudžbeni zapisnici nisu sačuvani u
kronološkom slijedu za cijelo vrijeme postojanja
Narodnog odbora kotara Senj, odnosno za vrijeme
od 1945. do 1955. godine što je stvaralo dodatnu
poteškoću prilikom izrade inventara ovog fonda.
U cijelom periodu postojanja NOK-a Senj (1945.-
1955.godine) djelovalo je i tajništvo koje je vodilo
pisarnicu. Prispjeli i odaslani spisi evidentirani su
i odlagani u pismohrani bez klasifikacijske ozna-
ke, prema sustavu rednog broja. Spisi Odsjeka za
šumarstvo bili bi prvo zavedeni u glavni urudžbe-
ni zapisnik, gdje bi dobili svoj redni broj, a kasnije
bi predajom na rad u povjereništvo dobili i broj po
rednom broju u urudžbenom zapisniku povjereniš-
tva. U pismohrani su odlagani u jedinstvenom nizu
općih spisa. Drugi spisi upisivani su samo u glavni
urudžbeni zapisnik, gdje bi dobili svoj redni broj,
a radi operativnih potreba izdvojeni su po povjere-
ništvima ili komisijama. Takve spise nazvali smo
izdvojenim spisima.
Organizacijsko ustrojstvo stvaratelja
Na osnovu podataka iz arhivskog gradiva, pošto

nije pronađen shematizam ustrojstva NOK-a Senj,
iščitava se i struktura arhivskog fonda, odnosno
uprava Narodnog odbora Senj. Funkcija vlast unu-
tar NOK-a Senj u periodu od 1945.-1952. godine
225
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
vršena je djelovanjem Izvršnog odbora, kao uprav-

nog i izvršnog organa kotarske vlasti, a od 1952.-
1955. godine funkcija vlasti vrši se preko kotarskog
vijeća i vijeća proizvođača.
U sastavu NOK-a Senj, za pojedine se oblasti dje-
latnosti osnivaju savjeti, kojima se povjerava izvr-
šenje zakona i propisa te donošenje naredaba i uput-
stava kojima se određuju pojedine mjere. Slijedom
istog osnovani su i djeluju slijedeći savjeti, Savjet
za privredu, Savjet za komunalne poslove, Savjet
za prosvjetu i kulturu, Savjet za narodno zdravlje
i socijalnu politiku i Savjet za unutrašnje poslove.
Pojedine poslove unutar NOK-a Senj, narodni od-
bori obavljali su se preko sebi podređenih povjere-
ništava. Broj povjereništava se mijenjao, ovisno o
godini. Iščitavajući arhivsko gradivo došli smo do
slijedeće strukture unutar NOK-a Senj:
TAJNIŠTVO, djelovalo je u cijelom periodu posto-
janja
NOK-a, od 1945.-1955. godine
POVJERENIŠTVO ZA PROSVJETU I KULTURU
Djelovalo je u cijelom periodu postojanja NOK-a,
a od 1947. u njegovom sastavu djeluju Prosvjetni
odsjek i Odjel za kulturu
POVJERENIŠTVO ZA UNUTRAŠNJE POSLO-
VE, u čijem sastavu je Upravni odjel, a djeluje od
1945.-1955. godine
POVJERENIŠTVO RADA u čijem sastavu je Refe-
rada rada koja djeluje od 1945.-1955. godine
POVJERENIŠTVO KOMUNALNIH POSLOVA u
čijem sastavu su, Odjel tehničkih radova, Uprava za
građevine, Uprava za radnu snagu, Uprava za ko-
munalne poslove, a djeluju od 1945.-1955. godine,
s time što se od travnja 1951. godine mijenja ustroj,
osnivanjem novih referada i to, Referada obrta i in-
dustrije, Referada za građevinarstvo, Referada za
226
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
saobraćaj i Referada tehničkih poslova

POVJERENIŠTVO POLJOPRIVREDE I RIBAR-
STVA
u čijem sastavu je Gospodarski odjel, koji djeluje
od 1945.-1947., kada se preimenuje u POVJERE-
NIŠTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA u
čijem sastavu je Poljoprivredni odsjek i Odsjek za
šumarstvo. Isto povjereništvo djeluje do 1951. go-
dine kada mijenja naziv u Povjereništvo za poljo-
privredu, u čijem sastavu su Referada za šumarstvo,
Referada za agrar i Veterinarska referada.
POVJERENIŠTVO ZA NARODNO ZDRAVLJE I
SOCIJALNO STARANJE, u čijem sastavu djeluju
Zdravstveni odjel i Odjel za socijalno staranje, i to
od 1945.-1955. godine
POVJERENIŠTVO TRGOVINE I OPSKRBE u
čijem sastavu od 1945.-1951. godine, djeluje Odjel
trgovine i opskrbe kada mijenja ime u Povjereništvo
trgovine i djeluje do 1955. godine.
POVJERENIŠTVO ZA FINANCIJE, u čijem sasta-
vu je Odjel financija,koji djeluje kroz cijeli period
postojanja NOK-a Senj
POVJERENIŠTVO SAOBRAČAJA koje do 1948.
godine djeluje kao Prometni odjel kada mijenja ime
u Povjereništvo lokalnog saobraćaja i djeluje do
1951. godine, kada prestaje samostalno djelovati i
ulazi u sastav Povjereništva komunalnih poslova.
Pored povjereništava, kao pomoćni organi u funkci-
oniranju upravnog aparata NOK-a Senj, osnivaju se
i komisije, koje mogu biti stalne i povremene. Stal-
na komisija koja djeluje u cijelom periodu djelova-
nja NOK-a Senj, je PLANSKA KOMISIJA, koja
priprema i izrađuje privredni plan i prati njegovu
realizaciju. Nakon 1947. godine kao stalna komisija
ustanovljuje se i KONTROLNA KOMISIJA, koja
vrši kontrolu nad radom organa državne uprave te
227
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
ustanova i poduzeća narodnog odbora. Stalne komi-

sije, osim navedenih, nakon 1952. godine, su Man-
datno imunitetska komisija, Komisija za društveni
plan i financije, Komisija za propise i organizaciona
pitanja i komisija za molbe i žalbe. Osim stalnih ko-
misija osnivale su se privremene i ad hoc komisije, i
to npr. Prekršajna komisija, Komisija za obnovu na-
selja, Kotarska izborna komisija, Eksproprijaciona
komisija, Komisija za provođenja radnika, Verifi-
kaciona komisija, Kotarska komisija za utvrđivanje
prinosa poljoprivrednih kultura, Komisija za rješa-
vanje invalidskih predmeta, Komisija za reviziju
potrošačkih karata, Komisija za sniženje troškova u
1948. godini u građevinarstvu, Komisija za reorga-
nizaciju NOK-a Senj, Komisija za procjenu i popis
nekretnina i pokretnina zdravstvenih ustanova.
Povijest arhivskog fonda Kretanje gradiva ovog fonda nije do kraja razjašnje-
no. Iz
svega ostaje činjenica da jedan dio gradiva nedostaje
što možemo pripisati kolanju gradiva fonda između
tajništva, odjela i povjereništava, unutar više zgra-
da u kojima je NOK Senj djelovao od 1945.- 1949.
godine , kada je preselio u zgradu bivšeg sjemeništa
na Trgu Cilnica u Senju, odnosno do destinacije iz
koje ju je preuzeo Državni arhiv u Rijeci, Sabirni
centar Senj. Narodni odbor kotara Senj, ukinut je
danom 31.08.1955. godine, a njegov slijednik je
Narodni odbor opčine Senj. Istom reorganizacijom
gradivo NOK-a Senj, naslijedio je NOO Senj. Ne-
dostatak gradiva odnosno cijelih serija arhivskog
fonda može se pripisati i SIZ-ovima, koji se osni-
vaju nakon 1974. godine , a koji su za svoje po-
trebe koristili gradivo fonda NOK- Senj. Velik dio
pismohrane NOK-a Senj preuzela su razna tijela dr-
228
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
žavne i lokalne uprave, kao npr. gradivo Povjereniš-

tva za unutrašnje poslove, za koje se pretpostavlja
da je još i u vrijeme djelovanja NOK-a Senj imalo
vlastitu, zasebnu, pismohranu koja nije bila u istoj
zgradi pa se dio gradiva vjerojatno zagubio. Repu-
blika Hrvatska, Zakonom o podjeli na županije, gra-
dove i opčine iz 1993. godine, određuje nadležnosti,
tako da gradivo fonda prelazi pod nadležnost Ureda
za državnu upravu, od kuda je i preuzeto.
Način preuzimanja ili predaje Arhivsko gradivo Narodnog odbora kotara Senj,
preuzeto je od strane Državnog arhiva u Rijeci, Sa-
birnog centra u Senju, na prijedlog Ureda državne
uprave u Ličko-senjskoj Županiji, Ispostava Senj.
Arhivsko gradivo preuzeto je na osnovu članka 14.
i članka 15. st. 3., Zakona o arhivskom gradivu i
arhivima, a sve u cilju zaštite gradiva radi njegove
ugroženosti iako nije bilo sređeno i kao takvo, preu-
zeto je u zatečenom stanju. Zapisnik o primopredaji
arhivskog gradiva sastavljen je dana 04.04.2007.
godine u Državnom arhivu u Rijeci Tada je preuzeto
gradivo spisa i uredskih knjiga NOOK Senj i NOK
Senj za razdoblje od 1945. do 1955. godine. Drugi
Zapisnik o primopredaji arhivskog gradiva sastav-
ljen je dana 21.06.2007. godine u Državnom arhivu
u Rijeci, kojom prilikom je preuzeto arhivsko gra-
divo spisa i uredskih knjiga NOK Senj i NO opčine
Senj za razdoblje od 1946. do 1973. godine. Gradi-
vo fonda upisano je u knjigu primljenog arhivskog
gradiva Državnog arhiva u Rijeci, pod rednim bro-
jevima 334 i 335.
Sadržaj Podatci koje može pružiti gradivo arhivskog fonda

Narodni odbor kotara Senj daje uvid u organizacij-
229
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
sko ustrojstvo, način obnašanja vlasti i aktivnosti

stvaratelja u godinama djelovanja tj. u vremenskom
rasponu od 1945. do 1955. godine. Kao sadržaj ar-
hivskog gradiva možemo navesti tematske sklopo-
ve koji ga određuju. Prvi se odnosi na sadržaje iz
djelokruga odborničkih tijela, samog Narodnog od-
bora i savjeta koji donose sve odluke iz samouprav-
ne i prenesene nadležnosti. Drugi se odnosi na rad
ustrojstvenih sastavnica upravnih organa NOK-a
Senj. Sadržaj istih daje nam pregled svih najvažni-
jih normativnih akata i političkih rasprava, u okvi-
rima zadane nadležnosti NOK-a Senj, kao i pregled
koji oslikava neke opće pojave u ondašnjoj državi
tj. sredini koju gradivo arhivskog fonda obuhvaća,
državno usmjeravanje i stegu nad društvenim pro-
cesima u oblasti proizvodnje, razmjene i raspodjele
dobara, opskrbe pučanstva, specifične oblike soci-
jalne pomoći, razne akcije koje su diktirane i pomno
usmjeravane.
Arhivsko gradivo Narodnog odbora kotara Senj kao
organa vlasti niže hijerarhijske razine, dati će veći
značaj za proučavanja u oblasti socijalne povijesti,
nego za političku povijest.
Odabiranje, izlučivanje Nema podataka o izvršenim postupcima odabiranja

i rokovi čuvanja i izlučivanja u pismohrani. Također nema pisanog
traga o izlučivanju objavljenom u arhivu
Plan sređivanja Fond je sređen i opisan do razine serije. Odvojeno

su sređene i popisane knjige, odvojeno spisi. Pro-
vjerom je utvrđeno da redni brojevi iz urudžbenog
zapisnika za određeni period, odgovaraju broju koji
je na spisu iz istog perioda, čime je olakšan dalj-
nji rad na sređivanju gradiva fonda. Za svaku seriju
unutar knjiga i spisa izrađen je inventarni popis u
kojem redni broj predstavlja broj fizičkih jedinica,
230
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
knjiga ili kutija, koja sadrži opisanu vrstu gradiva.

Arhivska gradivo ovog fonda sređena je sumarno,
na način da su prvo prikazane knjige, a zatim spisi.
Za knjige je odabran slijedeći plan sređivanja, što je
ujedno i raspored serija:
1. Glavni urudžbeni zapisnici
2. Abecedna kazala glavnih urudžbenih zapisnika
3 Urudžbeni zapisnici povjerljivih spisa
4. Urudžbeni zapisnik strogo povjerljivih spisa
5. Urudžbeni zapisnici Odsjeka za šumarstvo
6. Registri izdanih radnih knjižica
7. Abecedno kazalo registra izdanih radnih knjižica
8. Knjige zapisnika sjednica
Spisi su sređeni po rasporedu serija:

1. Opći spisi glavnih urudžbenih zapisnika
2. Povjerljivi spisi
3. Strogo povjerljivi spisi
4. Spisi Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu
5. Predmeti Planske komisije
6. Spisi Komisije za prekršaje
7. Važnije okružnice
8. Izdvojeni predmeti
Svaka fizička jedinica ima svoj broj, a imamo dva
niza fizičkih jedinica, knjige i kutije, a svaka je obi-
lježena brojem u neprekinutom nizu.
Izrađen je popis zapisnika sjednica NOK-a Senj i
nižih upravnih tijela, koji je obavijesno pomagalo i
odnosi se na seriju općih spisa glavnog urudžbenog
zapisnika
Uvjeti dostupnosti Gradivo je dostupno sukladno Pravilniku o korište-

nju arhivskog gradiva ( N.N. br. 67/1999 )
231
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Uvjeti objavljivanja/ Uvjeti objavljivanja i korištenja, kao i izrada presli-

korištenja ka utvrđeni su Pravilnikom o korištenju arhivskog
gradiva ( N.N. 67/1999 ), kao i Pravilnikom o radu
čitaonice u Državnom arhivu u Rijeci.
Jezik /pismo u gradivu Gradivo je pisano na hrvatskome jeziku, latiničnim

pismom. Dosta se griješi u pravopisu. Nailazimo i
na dopise pisane čiriličnim pismom na srpskom je-
ziku. Pisano je strojopisom, ali ima dosta dopisa i
sl., pisanih rukopisom, često puta vrlo nečitljivim.
Tvarne značajke
i tehnički uvjeti
Gradivo je uglavnom dobro očuvano. Pisano je tin-
tom, olovkom i strojopisom. Nosač zapisa je papir,
često upitne kvalitete (kisel, poderan ili pljesniv) i
nestandardiziranih formata. Vjerojatno, u nedostat-
ku papira u kancelarijskom poslovanju, koriste se
već ispisani papiri, spolija, na kojima se sa druge
strane piše potreban dopis ili sl. Knjige su lošijih
korica, a urudžbeni zapisnici povjereništva šumar-
stva ih nemaju. Tijekom sređivanja gradivo je teh-
nički obrađeno, na način da su odstranjeni svi me-
talni dijelovi, za predmete su formirane košuljice,
a poderani dokumenti su zaljepljeni na način koji
udovoljava zahtjevima arhivske struke, zgužvani
predmeti su poravnati, a gdje je bilo potrebno zami-
jenjeni su omoti svežnjeva.

Obavijesna pomagala Ne postoje starija arhivska obavijesna pomagala.
Postojanje i mjesto Izvorno arhivsko gradivo Narodnog odbora Senj,

čuvanja izvornika čuva se u Sabirnom centru u Senju, Državnog arhi-
va u Rijeci.
232
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Dopunski izvori Viša tijela

Okružni narodnooslobodilački odbor za Hrvatsko
primorje Rijeka (Sušak) 1943.-1946. (fond HR-DA-
RI-545)
Okružni narodni odbor Primorsko-goranski Sušak
1946.-1947. (fond HR-DARI-77)
Oblasni narodni odbor Rijeka 1949.-1951. (fond
HR-DARI-76)
Niža tijela
Kotarska komisija za ratne štete u Senju (fond
HR-DARI-SCSE-10)
Narodni odbor grada Senja (fond HR-DARI-SC-
SE-11)
Narodni odbor opčine Sv. Juraj (HR-DARI-SC-
SE-12)
Prednik
Narodno oslobodilački odbor kotara Senj (fond
HR-DARI-SCSE-6)
Slijednik
Narodni odbor kotara Rijeka (fond HR-DARI-78)

Bibliografija 1. Narodne novine NR Hrvatske
2. Službeni list FNRJ
3. Administrativno-teritorijalna podjela i imenik
naseljenih mjesta NR Hrvatske, Statistički ured
NRH, Zagreb, 1951.
4. Zapisnici sjednica Okružnog NOO za Hrvatsko
primorje 1943.-1945. godine, Historijski arhiv u
Rijeci i Pazinu, Rijeka 1975.
5. ZAVNOH, Zbornik dokumenata 1945. godine,
IHRPH, Zagreb 1985.
6. Opći zakon o narodnim odborima, Službeni list
233
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
FNRJ, 1946.
7. Opći zakon o narodnim odborima, Izdanje Služ
benog lista FNRJ, 1949.
8. Savezni i republički zakoni o narodnim
odborima, NIP, Zagreb 1953.
Pravila i propisi Fond je sređen i opisan prema ISAD (G), Općoj

međunarodnoj normi za opis arhivskog gradiva,
Zagreb, 1997. i 2001. godine i ISAAR (CPF), me-
đunarodnoj normi arhivističkoga normiranog zapisa
za pravne i fizičke osobe i obitelji, Zagreb, 1999.
godine
Napomena arhivista Opis i inventar izradio je arhivist Denis Rukavina,

prof.
Nadnevak izrade Veljača, 2008. godine.
234
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
2. OPIS SERIJA
2. 1.
Identifikacijska oznaka HR –DARI- SCSE – 7-1
Naslov Glavni urudžbeni zapisnici
Vrijeme nastanka 1945. - 1946., 1948. – 1955.
Količina i nosač zapisa 21 knjiga, papir, 2 d/m

fizičke jedinice knj. 1-21
Tvarne značajke i
tehnički uvjeti K
njige općih urudžbenih zapisnika lo-
šijih su korica, a oštećenja se najčešće
vide na hrptu knjiga. Nisu sačuvani
svi urudžbeni zapisnici, a nedostaju za
1945. godinu od broja 2773-13000, za
cijelu 1947. godinu i za 1949. godinu
od broja 1- 7330.
INVENTARNI POPIS
Opći urudžbeni zapisnici
Broj
fizičke
jedinice,
knjiga Napomena:
1 1945. broj 374 - 2773 12.04. - 28.06.1945.
2 1946. ˝ 1 - 14175
3 1948. broj 1 - 7200
4 “ ˝ 7201 - 14499
5 1949. ˝ 7331 - 14025 08.07. – 31.12.1949.
6 1950. ˝ 1 - 6360
7 ˝ ˝ 6361 - 11289
235
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
8 1951. ˝ 1- 1494
9 ˝ ˝ 1495 - 4510
10 ˝ ˝ 4511- 7541
11 ˝ ˝ 7542- 9087
12 1952. ˝ 1- 1391
13 ˝ ˝ 1392- 4183
14 ˝ ˝ 4184- 6777
15 1953. ˝ 1- 2759
16 ˝ ˝ 2760- 5545
17 ˝ ˝ 5546- 6419
18 1954. ˝ 1- 2742
19 ˝ ˝ 2743- 5529
20 ˝ ˝ 5530- 7424
21 1955. ˝ 1- 4437 do 31.08.1955.
2. 2.
Identifikacijska oznaka HR-DARI-SCSE-7-2
Naslov Abecedna kazala glavnih urudžbenih zapisnika
Vrijeme nastanka 1946., 1949. - 1955.
Količina i nosač zapisa 11 knjiga, 0,5 d/m, papir

Tvarne značajke i Knjige Abecednih kazala glavnih urudžbenih

tehnički uvjeti zapisnika lošijih su korica. Važno za napome-
nuti je da nisu sve sačuvane, a nedostaju za
1945., 1947. i 1948. godinu. Način upisivanja
pojmova je po ključnoj riječi u predmetu, a u
nekim slučajevima i po prezimenu. U nekim
godinama postoje dva Abecedna kazala i to iz
razloga što je prostor namijenjen za jedno slovo
popunjen, pa se otvarala druga knjiga gdje se
nastavljalo upisivati.
236
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Abecedna kazala općih urudžbenih zapisnika
Broj
fizičke
jedinice,
knjiga
22 1946. A-Ž
23 1949. ˝
24 1950. ˝
25 1951. ˝
26 1952. ˝
27 ˝ ˝
28 1953. ˝
29 ˝ ˝
30 1954. ˝
31 ˝ ˝
32 1955. ˝
2. 3.
Naslov Urudžbeni zapisnici povjerljivih spisa
Vrijeme nastanka 1946. - 1955.

Tvarne značajke i Knjige su dobro sačuvane. Nedostaje

tehnički uvjeti Urudžbeni zapisnik povjerljivih spisa za
1945. godinu. U jednu od knjiga upisivani
237
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
su predmeti za 1949. i 1950. godinu, dok su u

drugoj knjizi upisivani predmeti za 5 godina i
to od 1951.- 1955. godine
Urudžbeni zapisnici povjerljivih spisa
Broj
fizičke
jedinice,
knjiga
33 1946. broj 1- 238

34 1947. ˝ 1- 628
35 1948. ˝ 1- 1134
36 1949. ˝ 1- 1510
1950. ˝ 1- 1177
37 1951. ˝ 1- 428
1952. ˝ 1- 67
1953. ˝ 1- 28
1954. ˝ 1- 20
1955. ˝ 1- 10
2. 4.
Identifikacijska oznaka: HR –DARI- SCSE -7-4
Naslov Urudžbeni zapisnik strogo povjerljivih spisa
Količina i nosač zapisa 1 knjiga,0,03 d/m, papir

fizička jedinica knj. 38
Tvarne značajke i Knjiga je dobro sačuvana. Nedostaju

tehnički uvjeti Urudžbeni zapisnici strogo povjerljivih
spisa za 1945.-1950. godinu.
238
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Urudžbeni zapisnici strogo povjerljivih spisa
Broj
fizičke
jedinice,
knjiga
38 1951. broj 1 - 20
1952. ˝ 1 - 7
1953. ˝ 1 - 9
1954. ˝ 1 - 2
1955. ˝ 1 - 3
2. 5.
Naslov Urudžbeni zapisnici Odsjeka za šumarstvo
Količina i nosač zapisa 4 knjige, 0,05 d/m, papir

Povijest serije Spisi Odsjeka za šumarstvo registraturno su

pohranjeni u nizu općih spisa. Spisi upisiva-
ni u Urudžbeni zapisnik Odsjeka za šumar-
stvo dvostruko su protokolirani dobivši prvo
broj po urudžbenom zapisniku općih spisa, a
potom i broj po urudžbenom zapisniku od-
sjeka za šumarstvo.
Plan sređivanja Spisi Odsjeka za šumarstvo koji su pohra-

njeni u nizu općih spisa nisu izdvajani iz tog
niza, zbog poštivanja prvobitnog reda. Mogu
239
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
se pronaći i preko
Abecednih kazala glavnih urudžbenih zapi-
snika ( serija 2.2.).
Tvarne značajke i Knjige su dobro sačuvane, ali nisu ukoriče

tehnički uvjeti ne. Ne znamo da li se vodio urudžbeni za-
pisnik u Odsjeku za šumarstvo kroz cijelo
vrijeme trajanja NOK-a, pa ne možemo sa
sigurnošću utvrditi koji nedostaju.
Urudžbeni zapisnici Odsjeka za šumarstvo
Broj
fizičke
jedinice,
knjiga
39 1946. broj 832 - 1830

40 1947. ˝ 1 - 1098
1948. ˝ 1 - 707
41 1949. ˝ 1 - 740
42 1950. ˝ 1 - 574
2. 6.
Naslov Registri izdanih radnih knjižica
Količina i nosač zapisa 2 knjige, 0,04 d/m, papir

fizičke jedinice knj. 43 i 44
Tvarne značajke i Knjige su dobro sačuvane. U drugoj knjizi

tehnički uvjeti nalaze se Urudžbeni zapisnici izdanih rad-
240
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
nih knjižica od 1955.-1960. godine, koje

je dalje vodio Narodni odbor opčine Senj
(identifikacijska oznaka fonda HR-DA-
RI-SCSE-8). Odvojeni su na način da se sva-
ka godina zaključivala potpisom i pečatom,
te posljednjim upisanim brojem.
Registri izdanih radnih knjižica
Broj
fizičke
jedinice,
knjiga
43 1952. broj 1 - 3576

1953.
1954.
1955.
44 1955. broj 3577 - 3925
2. 7.
Naslov Abecedno kazalo registra izdanih radnih

knjižica

fizička jedinica knj. 45
Tvarne značajke i Knjiga je dobro očuvana. Istim kazalom

tehnički uvjeti obuhvaćene su sve godine od 1952.-1960.
što obuhvaća i razdoblje kada ih je
241
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
nastavio voditi Narodni odbor opčine

Senj (identifikacijska
oznaka fonda HR-DARI-SCSE-8).
Abecedno kazalo registra izdanih radnih knjižica
Broj
fizičke
jedinice,
knjiga
45 1952. A-Ž
1953. ˝
1954. ˝
1955. ˝
2. 8.
Naslov Knjige zapisnika sjednica

Tvarne značajke i Knjige su dobro očuvane. Zapisnici

tehnički uvjeti pisani su rukopisom, koji je vrlo često ne-
čitljiv.
Većina zapisnika na kraju je potpisana i
ovjerena pečatom.
242
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Knjige zapisnika sjednica
Broj
fizičke
jedinice,
knjiga
46 Zapisnici sjednica izvršnog odbora NOK-a Senj 1947., 1948., 1949. godina
05.01.1947.
13.01.1947.
27.01.1947.
03.02.1947.
17.02.1947.
24.02.1947.
06.03.1947.
17.03.1947.
31.03.1947.
29.04.1947.
12.05.1947.
20.05.1947.
03.06.1947.
18.06.1947.
08.07.1947.
15.07.1947.
29.07.1947.
18.08.1947.
11.09.1947.
06.10.1947.
25.10.1947.
12.11.1947.
01.12.1947.
16.12.1947.
22.12.1947.
20.01.1948.
03.02.1948.
243
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
17.02.1948.
27.02.1948.
23.03.1948.
05.04.1948.
10.05.1948.
11.06.1948.
05.07.1948.
20.07.1948.
02.08.1948.
09.08.1948.
16.08.1948.
23.08.1948.
30.08.1948.
13.09.1948.
27.09.1948.
06.10.1948.
19.10.1948.
25.10.1948.
30.10.1948.
02.11.1948.
15.11.1948.
13.12.1948.
27.12.1948.
04.01.1949.
10.01.1949.
19.01.1949.
10.03.1949.
28.03.1949.
12.04.1949.
244
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Broj
fizičke
jedinice,
knjiga
47 Zapisnici sjednica Izvršnog odbora NOK-a Senj 1949., 1950. godina
10. i 11.05.1949.
16.05.1949.
27.05.1949.
08.06.1949.
13.06.1949.
20.06.1949.
28.06.1949.
11.07.1949.
25.07.1949.
01.08.1949.
29.08.1949.
19.09.1949.
03.10.1949.
10.10.1949.
11.11.1949.
14.11.1949.
21.11.1949.
28.11.1949.
26.12.1949.
02.01.1950.
04.01.1950.
09.01.1950.
19.01.1950.
06.02.1950.
20.02.1950.
01.03.1950.
08.03.1950.
20.03.1950.
28.03.1950.
245
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
06.04.1950.
11.04.1950.
17.04.1950.
03.05.1950.
11.05.1950.
19.05.1950.
06.06.1950.
15.06.1950.
11.07.1950.
21.07.1950.
25.07.1950.
03.08.1950.
08.08.1950.
15.08.1950.
29.08.1950.
07.09.1950.
11.09.1950.
18.09.1950.
27.09.1950.
14.10.1950.
Broj
fizičke
jedinice,
knjiga
48 Zapisnici sjednica Izvršnog odbora NOK-a Senj 1950., 1951. godina
30.10.1950.
14.11.1950.
22.11.1950.
02.12.1950.
15.12.1950.
22.12.1950.
02.01.1951.
06.01.1051.
246
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
11.01.1951.
12.01.1951.
19.01.1951.
25.01.1951.
26.01.1951.
13.02.1951.
16.02.1951.
22.02.1951.
02.03.1951.
05.03.1951.
12.03.1951.
19.03.1951.
26.03.1951.
28.03.1951.
02.04.1951.
16.04.1951.
17.04.1951.
23.04.1951.
07.05.1951.
14.05.1951.
21.05.1951.
23.05.1951.
28.05.1951.
04.06.1951.
11.06.1951.
18.06.1951.
25.06.1951.
02.07.1951.
09.07.1951.
16.08.1951.
247
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Broj
fizičke
jedinice,
knjiga
49 Zapisnici sjednica NOK-a Senj 1947., 1948., 1949.godina
25.05.1947.
28.06.1947.
27.08.1947.
1.i 2.11.1947.
03.01.1948.
07.04.1948.
25.05.1948.
21.08.1948.
27.11.1948.
17.i 18.02.1949.
08.05.1949.
19.08.1949.
19.12.1949.
Broj
fizičke
jedinice,
knjiga
50 Zapisnici sjednica NOK-a Senj 1950., 1951., 1952. godina
14.02.1950.
27.04.1950.
08.07.1950.
20.09.1950.
09.12.1950.
03.02.1951.
31.03.1951.
09.06.1951.
20.08.1951.
26.09.1951.
01.12.1951.
04.03.1952.
248
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
17.05.1952.
05.06.1952.
02.08.1952.
20. i 21.10.1952.
51 Zapisnici Kotarskog vijeća NOK-a Senj 1952., 1953., 1954., 1955.godina
27.12.1952.
14.03.1953.
15.07.1954.
26.02.1955.
52 Zapisnici Vijeća proizvođača NOK-a Senj 1952., 1953., 1954., 1955 godina
27.12.1952.
12.11.1953.
23.04.1954.
15.07.1954.
12.08.1954.
04.10.1954.
10.11.1954.
26.02.1955.
SPISI
2. 9.
Naslov Opći spisi glavnih urudžbenih zapisnika
Količina i nosač zapisa 157 kutija, 14 d/m, papir
249
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Tvarne značajke i Spisi su uglavnom dobro sačuvani. Pisano je

tehnički uvjeti tintom, olovkom i strojopisom. Nosač zapisa
je papir često nestandardiziranih formata.
Nisu sačuvani svi spisi. Urudžbeni zapisnik
za 1946. godinu upisan je do broja 14 175,
a spisi su do broja 12 000, nedostaje 2175
spisa. Za 1947. godinu nedostaju spisi do
broja 1000, a u 1948. godini nedostaju spi-
si od 3000-4000. Za 1950. godinu nedostaju
spisi od urudžbenog broja 11 000-12 000,
dok za 1951. godinu nedostaju spisi urudž-
birani pod brojevima od 6000-6777, do kuda
su upisani brojevi u urudžbenom zapisniku.
Za 1953. godinu nedostaju spisi urudžbenih
brojeva od 1-500, a u 1954. godini od bro-
ja 2000-2500, dok u 1955. godini nedostaju
spisi urudžbenih brojeva od 4000-4437, do
dana 31.08., kada NOK Senj prestaje sa ra-
dom. Navedeni su samo spisi koji nedostaju
u većem broju, premda unutar navedenih ni-
zova spisa nedostaju određeni brojevi spisa.
Opći spisi - 1945. godina
Broj
fizičke
jedinice,
kutija
Napomena:
1 broj spisa 374 - 1000 od 12.08.1945
2 ˝ 1001 - 2000
3 ˝ 2001 - 3000
4 ˝ 3001 - 4000
5 ˝ 4001 - 5000
6 ˝ 5001 - 6000
250
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
7 ˝ 6001 - 7000
8 ˝ 7001 - 8000
9 ˝ 8001 - 9000
10 ˝ 9001 - 10000
11 ˝ 10001 - 11000
12 ˝ 11001 - 12000
13 ˝ 12001 - 13000
14 broj spisa 1 - 1000

15 ˝ 1001 - 2000
16 ˝ 2001 - 3000
17 ˝ 3001 - 4000
18 ˝ 4001 - 5000
19 ˝ 5001 - 6000
20 ˝ 6001 - 7000
21 ˝ 7001 - 8000
22 ˝ 8001 - 9000
23 ˝ 9001 - 10000
24 ˝ 10001 - 11000
25 ˝ 11001 - 12000
Broj
fizičke
jedinice,
kutija
26 broj spisa 1000 - 2000

27 ˝ 2001 - 3000
28 ˝ 3001 - 4000
29 ˝ 4001 - 5000
30 ˝ 5001 - 5500
31 ˝ 5501 - 6000
251
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
32 ˝ 6001 - 7000
33 ˝ 7001 - 8000
34 ˝ 8001 - 9000
35 ˝ 9001 - 9500
36 ˝ 9501 - 10000
37 ˝ 10001 - 11000
38 ˝ 11001 - 11500
39 ˝ 11501 - 12000
40 ˝ 12001 - 13000
41 ˝ 13001 - 14000
42 ˝ 14001 - 14281

44 ˝ 501 - 1000
45 ˝ 1001 - 1500
46 ˝ 1501 - 2000
47 ˝ 2001 - 3000
48 ˝ 4001 - 5000
49 ˝ 5001 - 5500
50 ˝ 5501 - 6000
51 ˝ 6001 - 7000
52 ˝ 7001 - 8000
53 ˝ 8001 - 9000
54 ˝ 9001 - 9500
55 ˝ 9501 - 10000
56 ˝ 10001 - 11000
57 ˝ 11001 - 11500
58 ˝ 11501 - 12000
59 ˝ 12001 - 13000
60 ˝ 13001 - 13500
61 ˝ 13501 - 14000
252
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Broj
fizičke
jedinice,
kutija

63 ˝ 501 - 1000
64 ˝ 1001 - 1500
65 ˝ 1501 - 2000
66 ˝ 2001 - 2500
67 ˝ 2501 - 3000
68 ˝ 3001 - 3500
69 ˝ 3501 - 4000
70 ˝ 4001 - 4500
71 ˝ 4501 - 5000
72 ˝ 5001 - 5500
73 ˝ 5501 - 6000
74 ˝ 6001 - 6500
75 ˝ 6501 - 7000
76 ˝ 7001 - 7500
77 ˝ 7501 - 8000
78 ˝ 8001 - 8500
79 ˝ 8501 - 9000
80 ˝ 9001 - 9500
81 ˝ 9501 - 10000
82 ˝ 10001 - 10500
83 ˝ 10501 - 11000
84 ˝ 11001 - 12000
85 ˝ 12001 - 13000
86 ˝ 13001 - 14000
253
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270

88 ˝ 501 - 1000
89 ˝ 1001 - 1500
90 ˝ 1501 - 2000
91 ˝ 2001 - 2500
92 ˝ 2501 - 3000
93 ˝ 3001 - 3500
94 ˝ 3501 - 4000
95 ˝ 4001 - 4500
96 ˝ 4501 - 5000
97 ˝ 5001 - 5500
98 ˝ 5501 - 6000
99 ˝ 6001 - 6500
100 ˝ 6501 - 7000
101 ˝ 7001 - 7500
102 ˝ 7501 - 8000
103 ˝ 8001 - 8500
104 ˝ 8501 - 9000
105 ˝ 9001 - 9500
106 ˝ 9501 - 10000
107 ˝ 10001 - 10500
108 ˝ 10501 - 11000
Broj
fizičke
jedinice,
kutija

110 ˝ 501 - 1000
111 ˝ 1001 - 1500
254
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
112 ˝ 1501 - 2000

113 ˝ 2001 - 3000
114 ˝ 3001 - 4000
115 ˝ 4001 - 4500
116 ˝ 4501 - 5000
117 ˝ 5001 - 6000
118 ˝ 6001 - 7000
119 ˝ 7001 - 8000
120 ˝ 8001 - 9000
121 broj spisa 1- 500

122 ˝ 501 - 1000
123 ˝ 1001 - 1500
124 ˝ 1501 - 2000
125 ˝ 2001 - 2500
126 ˝ 2501 - 3000
127 ˝ 3001 - 3500
128 ˝ 3501 - 4000
129 ˝ 4001 - 4500
130 ˝ 4501 - 5000
131 ˝ 5001 - 5500
132 ˝ 5501 - 6000
Broj
fizičke
jedinice,
kutija
133 broj spisa 500 - 1000

134 ˝ 1001 - 2000
135 ˝ 2001 - 3000
136 ˝ 3001 - 4000
255
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
137 ˝ 4001 - 5000

138 ˝ 5001 - 6000
139 ˝ 6001 - 6500
140 ˝ 1- 1000
141 ˝ 1001 - 2000
142 ˝ 2501 - 3000
143 ˝ 3001 - 3500
144 ˝ 3501 - 4000
145 ˝ 4001 - 4500
146 ˝ 4501 - 5000
147 ˝ 5001 - 6000
148 ˝ 6001 - 7000
149 ˝ 7001 - 7500
150 ˝ 1- 500
151 ˝ 501 - 1000
152 ˝ 1001 - 1500
153 ˝ 1501 - 2000
154 ˝ 2001 - 2500
155 ˝ 2501 - 3000
156 ˝ 3001 - 3500
157 ˝ 3501 - 4000
256
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
2. 10.
Naslov Povjerljivi spisi
Količina i nosač zapisa 12 kutija, 1 d/m, papir
Tvarne značajke i Gradivo je dobro očuvano. Unutar gradiva

tehnički uvjeti povjerljivih spisa, nedostaju spisi za 1945.
godinu i pojedini spisi za ostale navedene
godine. Nosač zapisa je papir, a pisano je
tintom, grafitnom olovkom i strojopisom.
Broj
fizičke
jedinice:
kutija Godina
158 1946. broj 1 - 238

159 1947. ˝ 1 - 628
160 1948. ˝ 1 - 500
161 ˝ ˝ 501 - 800
162 ˝ ˝ 801 - 1200
163 1949. ˝ 1 - 400
164 ˝ ˝ 401 - 900
165 ˝ ˝ 900 - 1509
166 1950. ˝ 1 - 400
167 ˝ ˝ 400 - 800
168 ˝ ˝ 801 - 1177
169 1951. 4., 25., 46., 48., 53.,
133., 396., 471.,1111.
1952. 1 - 67
1953. 1 - 28
1954. 2 - 20
1955. 1 - 10
257
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
2. 11.
Naslov Strogo povjerljivi spisi
Vrijeme nastanka 1952.
Količina i nosač zapisa 1 kutija, 0,1 d/m, papir
Tvarne značajke i Gradivo je dobro očuvano. Pisano je tintom

tehnički uvjeti grafitnom olovkom i strojopisom. Nedosta
ju spisi od 1951.-1955. godine, za koje po
stoji urudžbeni zapisnik povjerljivih spisa.
Broj
fizičke
jedinice,
kutija Godina
170 1950. broj 1 - 82
2. 12.
Naslov Spisi Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu
Povijest serije Spisi Savjeta za prosvjetu , nauku i kultu

ru registraturno su izdvojeni iz općih spisa
glavnog urudžbenog zapisnika za 1951.
godinu.
258
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Tvarne značajke i Gradivo je dobro očuvano Pisano je tintom,

tehnički uvjeti grafitnom olovkom i strojopisom.
Broj
fizičke
jedinice,
kutija Godina Napomena
171 1951 Spisi su izdvojeni i imaju broj

glavnog urudžbenog zapisnika
2. 13.
Naslov Predmeti Planske komisije
Tvarne značajke i Gradivo je dobro očuvano. Pisano je

tehnički uvjeti grafitnom olovkom i strojopisom.
Broj
fizičke
jedinice,
kutija Godina Naziv predmeta
172 1946. Petogodišnji investicioni plan obnove Ko-

tara Senj
1946.-1952. Evidencija promjena lokalne industri-
je i zanatstva
1947. Zanatstvo i domaća radinost plan za
1947.-1951. Petogodišnji proizvodni lan lokalne indu-
strije
1947.-1951. Petogodišnji plan potreba električne ener-
gije
259
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
1947.-1951. Plan radne snage i kadrova

1947.-1951. Plan saobraćaja i trgovine
1947.-1948. Razne bilješke
1949. Program proizvodnje
1949. Popis kapaciteta
1949. Plan potrebne i realizirane opreme
1949. Lokalna privreda
1949. Opći pregled kapaciteta proizvodnje, radne
snage, industrijskih i uslužno - zanatskih
poduzeća
1949.-1951. Mjesečni izvještaji o zaposlenom osoblju
u poduzećima
1950. Popis kapaciteta
bez datuma Plan lokalne proizvodnje državnog sektora
bez datuma Plan obnove i uzdržavanja cesta
bez datuma Plan proizvodnje poljoprivrede i šumarstva
bez datuma Industrija i rudarstvo ( tehnički podaci )
bez datuma Kontrolni spisak zanatstva i lokalne indu-
strije na području Kotara Senj
2. 14.
Naslov Spisi Komisije za prekršaje
Povijest serije Spisi komisije za prekršaje registraturno su

sređeni po njezinom broju i na taj način
arhivistički prikazani, ali spisi imaju i broj
glavnog urudžbenog zapisnika, koji je
označen crvenom bojom, što znači da su
dva puta protokolirani.
260
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Tvarne značajke i Gradivo je dobro očuvano. Pisano je na

tehnički uvjeti papiru tintom, grafičkom olovkom i
strojopisom.
Broj
fizičke
jedinice,
kutija Godina
173 1951. broj 1 - 138
2. 15.
Naslov Važnije okružnice
Vrijeme nastanka 1947.-1950.
Povijest serije Važnije okružnice urudžbirane su u glavni

urudžbeni zapisnik, a već su registraturno
izdvojene kao zasebna serija. Uz njih su
priloženi popratni dopisi u kojima je zabi-
lježeno što se poduzelo po sadržaju okruž-
nice.
Tvarne značajke i Gradivo je dobro očuvano. Okružnice

tehnički uvjeti su pisane strojopisom, a popratni dopisi tin-
tom, strojopisom i grafičkom olovkom.
261
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Broj
fizičke
jedinice,
kutija Godina
174 1947.
1948.
1949.
1950.
2. 16.
Naslov Izdvojeni predmeti
Vrijeme nastanka 1946.-1954.
Tvarne značajke i Gradivo je uglavnom dobro očuvano.

tehnički uvjeti Pisano je tintom, grafičkom olovkom i
strojopisom. Spisi su upisani u glavni
urudžbeni zapisnik, ali izdvojeni iz općih
spisa i kao takvi su prikazani.
Broj
fizičke
jedinice,
kutija Godina Naziv predmeta
175 1946. Platne liste po odjelima
176 1947. Izdvojeni spisi Odsjeka za šumarstvo

(blagajnički izvještaji, računi, radničke li-
ste, putni, podvozni, selidbeni računi, plat-
ni spisi, iskazi beriva, krediti, obračun
naknade )
262
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
177 1947. Spisi Kotarske zdravstvene stanice s

bolničkim odjelom dostavljene NOK-u
Senj
178 1949. Isplate putovanja i naknada
179 1949. Zbirni pregled - dekadni izvještaj o

proizvodnji, isporuci električne energije za
1950. Zbirni pregled - dekadni izvještaj o
proizvodnji, isporuci električne energije za
1952. Evidencija prevođenja službenika iz
1952. Troškovi izgradnje cisterne u Crnom Kalu
180 1952. Građevinske dozvole
1954. ˝
181 1954. Građevinska dozvola i nacrt zgrade

Gimnazije u Senju
3. OBAVIJESNO POMAGALO
POPIS ZAPISNIKA SJEDNICA
Napomena uz obavijesno
pomagalo Zapisnici sjednica protokolirani su kao opći
spisi u glavnim urudžbenim zapisnicima.
Zbog važnosti sadržaja i zbog nedostatka
registraturnih pomagala, pošto za 1945.,
1947., 1949. godinu nemamo urudžbenih
zapisnika ili su isti nepotpuni, prikazati
ćemo pregled zapisnika sjednica. Riječ je
samo o onim zapisnicima koji nisu zabilje-
ženi u Knjigama zapisnika sjednica (vidi
seriju 2.8).
263
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Napomena „nedostaje“ odnosi se na one za-

pisnike sjednica za koje je sačuvana samo
dostavnica. Popis sadrži datum održavanja
sjednice i urudžbeni broj pod kojim je pro-
tokolirana. Radi poštivanja prvobitnog reda
zapisnike sjednica nismo fizički izdvajali,
nego radi lakšeg korištenja dajemo infor-
macijski pregled istih.
ZAPISNICI SJEDNICA IZVRŠNOG ODBORA NOK-a

Napomena:
11.05.1945. 946/45.
11.08.1945. 6731/45.
20.07.1946. 8042/46.
21.08.1946. 9303/46.
03.09.1946. 9938/46.
30.09.1946. 11017/46.
21.10.1946. 12001/46.
13.11.1946. 13045/46.
28.11.1946. 13093/46.
02.12.1946. 13179/46.
16.12.1946. 3748/46.
ZAPISNICI SJEDNICA NOK-a

04.07.1945. 4573/45.
09.10.1945. 9782/45. nedostaje
29.03.1946. 4492/46.
29.04.1946. 5038/46.
15.09.1946. 10807/46.
264
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Gradski narodni odbor Senj

ZAPISNICI SJEDNICA
24.09.1950. 8647/50. nedostaje
28.03.1951. 2394/51. nedostaje
06.04.1951. 2715/51. nedostaje
14.04.1951. 2938/51. nedostaje
29.04.1951. 3356/51. nedostaje
02.06.1951. 2938/51. nedostaje
15.02.1951. 969/52. nedostaje
21.04.1953. 1761/53. nedostaje
Mjesni narodni odbor Senj

ZAPISNICI SJEDNICA
Napomena:
05.09.1948. 10101/48.
17.03.1949. 2939/49.
10.06.1949. 5944/49. nedostaje
21.09.1949. 10077/49.
27.01.1950. 927/50. nedostaje
28.02.1950. 2167/50. nedostaje
18.05.1950. 5601/50. nedostaje
Mjesni narodni odbor Sveti Juraj

ZAPISNICI SJEDNICA
23.05.1945. 1323/45.
02.04.1948. 4004/48. nedostaje
25.04.1948. 4599/48. nedostaje
22.o8.1948. 9377/48
05.09.1948. 9942/48.
12.09.1948. 10665/48.
12.12.1948. 13854/48.
13.02.1949. 2524/49.
12.06.1949. 6225/49. nedostaje
22.02.1950. 1939/50.
15.03.1950. 2904/50. nedostaje
10.12.1950. 10803/50. nedostaje
265
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
28.05.1950. 5596/50.
13.03.1951. 1922/51.
11.04.1951. 2808/51. nedostaje
20.04.1951. 3102/51. nedostaje
18.05.1950. 3785/51. nedostaje
23.04.1952. 2500/51. nedostaje
17.08.1952. 4691/51. nedostaje
Mjesni narodni odbor Starigrad

ZAPISNICI SJEDNICA Napomena
25.04.1948. 4559/48.
08.09.1948. 10125/48.
13.05.1951. 3879/51.
Mjesni narodni odbor Krasno

ZAPISNICI SJEDNICA
14.08.1945. 3972/45.
12.06.1949. 6090/49. nedostaje
06.11.1949. 11722/49.
26.12.1950. 11259/50. nedostaje
13.05.1951. 3878/51.
25.12.1952. 6632/52. nedostaje
Mjesni narodni odbor Jablanac

ZAPISNICI SJEDNICA
18.01.1948. 710/48 nedostaje

06.05.1950. 4718/50.
24.05.1951. 3968/51.
07.05.1952. 2674/52.
26.12.1950. 6649/52.
26.06.1953. 3173/53. nedostaje
25.07.1953. 3479/53. nedostaje
266
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Mjesni narodni odbor Prizna

ZAPISNIK SJEDNICE
18.06.1949. 7031/49.
Mjesni narodni odbor Vratnik

ZAPISNIK SJEDNICE
25.09.1949. 10357/49.
Mjesni narodni odbor Klada

ZAPISNIK SJEDNICE
1.11.1946. 12102/46.
Mjesni narodni odbor Crni Kal - Vrzići

ZAPISNIK SJEDNICE
Napomena
17.01.1950. 572/50.
Mjesni narodni odbor Krivi Put

ZAPISNICI SJEDNICA
29.04.1945. 647/45. nedostaje
23.05.1945. 1224/45.
19.07.1947. 8058/48.
25.04.1948. 4553/48. nedostaje
05.12.1948. 13716/48.
19.09.1949. 9758/49. nedostaje
08.05.1950. 4800/50. nedostaje
05.05.1951. 3406/51. nedostaje
20.05.1951. 4094/51. nedostaje
06.08.1951. 5901/51. nedostaje
267
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
Mjesni narodni odbor Senjska Draga

ZAPISNICI SJEDNICA
18.07.1948. 8021/48.
08.09.1948. 10294/48.
08.06.1949. 5655/49.
19.07.1949. 8021/48. nedostaje
ZAPISNICI ZBOROVA BIRAČA
MNO Senj 23.01.1950. 759/50.

MNO Prizna 19.04.1951. 3095/51.
NOK-a 11.05.1951. 4035/51.
MNO Prizna 22.01.1952. 554/52.
MNO Krasno 22.06.1952. 3754/52.
268
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
DENIS RUKAVINA
PEOPLE’S COMMITTEE OF THE DISTRICT OF SENJ HR-DARI-SCSE-7
A multilayer description from the inventory of physical units of the fund
SUMMARY
Administrative history
Administrative-territorial units, in other words, the administrative-territorial
department within the People’s Republic of Croatia in 1945 must be observed by the
events they established of new bodies of government immediately before and after
the end of World War Two.
1. After the liberation of Zagreb, ZAVNOH (the State Anti-fascist Council for
the National Liberation of Croatia) and the People’s Government of Croatia from
20.05.1945 began to operate in the capital of Croatia Zagreb, from 24.07.1945 the
ZAVNOH gathered at the 4th Session and adopted several acts, amongst which
were: The act about changing the title ZAVNOH to the Narodni sabor Hrvatske (the
National Parliament of Croatia)
2. The act about changing the title of Narodno oslobodilačkih odbora (the
National Liberation Committee) to Narodni Odbor (the People’s Committee),
thereby formally ending the war period operation of the government and territorial
departments during the time of the war.
At that time, the National Liberation Committee of the District of Senj also changed
its name to the People’s Committee of the District of Senj, whereby it became the
base of bodies of executive authority. The same fact was also the main criterion for
the formation of the fund of the People’s Committee of the District of Senj. Senj
was liberated on 09.04.1945, and the first document after the same date is dated
12.04.1945 and was entered in the registry book under the serial number 374, which
was also the first document in the fund of the People’s Committee of the District of
Senj.
People’s Committees, as the base of authority in the People’s Republic of Croatia,
could be local, municipal, regional, city, district, county and provincial.
The mentioned Act was published in the N.N. (Official Gazette) number 3 of
10.08.1945 and in the Proceedings of Acts, Orders and Decrees for 1945, number
23, on page 82.
The People’s Committees held authority and adopted general regulations within
269
DENIS RUKAVINA
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 213-270
their competencies, whereas on the basis of the Constitution of FNRJ (the Federal
People’s Republic of Yugoslavia), the Constitution of the People’s Republic and the
law of FNRJ, and the general regulations of higher bodies of state authority and
administration.
The People’s Committees were local bodies of state authority in administrative-
territorial units and as such managed the economic, cultural and social politics in
their area. They were able to supervise companies and institutions of republic and
state significance. The General Law of People’s Committees was published in the
Official Gazette 43/1946 and tells us about the manner and scope of the activities of
the People’s Committees.
Upon the establishment of the regions of districts taken into account were
the principles that the region of each district is made up of the possibilities of a
geographically connected whole, and that in the economic, cultural and social aspect
it represents the unity of the interests of the people of the whole district. The centre
of a district was determined by the principles of transport connectivity with all the
towns, and that the centre of a district is at the same time the economic centre which
the same towns gravitate to.
The People’s Committee of the District of Senj was located in the area of the
Croatian Littoral, and in the hierarchy of administrative bodies of national authority,
it was subordinate to the People’s County Committee for the Croatian Littoral with
its centre in Sušak. In 1945 the People’s Committee of the District of Senj included
the local committees Jablanac, Klada, Prizna, Starigrad, Stinica, Krivi Put, Vratnik,
Krasno and Svet Juraj.
270
GRADIVO
JELENA POLÁČEK GAJER
Pismo Antuna Vrančića i Franje Zaya kralju Ferdinandu o prilikama u Osmanskom Carstvu u
prosincu 1553. Godine
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 273-288
Jelena Poláček Gajer Izvorni znanstveni rad

Trnava UDK 94(560)”15”(044)
Slovačka
PISMO ANTUNA VRANČIĆA I FRANJE ZAYA KRALJU

FERDINANDU O PRILIKAMA U OSMANSKOM
CARSTVU U PROSINCU 1553. GODINE

Politička situacija na polovici 16. stoljeća u Ugarskoj i okolnim zemljama u
znaku je, između ostalog, sukoba Habsburgovaca i turskog sultana Sulejmana Veli-
čanstvenog oko vrhovne vlasti nad Erdeljem. Nakon smrti Ivana Zapolje1 Erdelj je
prema ugovoru sklopljenom 1538. godine u Velikom Varadinu trebao pripasti Ferdi-
nandu Habsburškom, no Zapolju je naslijedila njegova udovica Izabela i maloljetni
sin Ivan, u ime kojega je kao gubernator stvarnu vlast u rukama držao Juraj Utješe-
nović zvan Eremita2 nastojeći balansirati između dviju sukobljenih strana, da bi na
koncu po nalogu Ferdinanda bio ubijen. Kraljica Izabela je Erdelj potom ustupila
Habsburgovcu te se sa sinom sklonila u Poljsku kod svojeg brata, kralja Sigismunda
II. Augusta.3 Turci, čiji štićenik je mladi Zapolja bio i koji su Erdelj smatrali svojim,
na to su za odmazdu osvojili Temišvar i neke druge ugarske gradove, a u Carigradu
su utamničili Ferdinandovog poslanika Malvezzija kad je ovaj zanijekao da je nje-
gov kralj zauzeo Erdelj.
U toj situaciji Ferdinand odlučuje poslati u Carigrad poslanstvo s ciljem da,
uz oslobođenje Malvezzija, ishode ostanak Erdelja u habsburškoj vlasti, no prven-
stveno da umješnim pregovaranjem, otezanjem i podmićivanjem kupe Ferdinandu
1 Ivan Zapolja (1487-1540), ugarski plemić, nakon bitke kod Mohača izabran je od dijela ugarskog i
hrvatskog plemstva za kralja. Bio je u sukobu oko prijestolja s Ferdinandom Habsburškim.
2 Juraj Utješenović (Utišenić, Utišinović) (1482-1551), poznat pod nadimkom brat Juraj Eremita, bio
je najvještiji diplomat na dvoru Ivana Zapolje. Nakon kraljeve smrti postao je skrbnik njegovog malo-
ljetnog sina Ivana Sigismunda te upravitelj Erdelja i dijela Ugarske. Zbog sukoba s Izabelom kasnije je
ušao u pregovore s Ferdinandom koji mu je potvrdio sve dotadašnje njegove časti i službe, no uskoro
potom ga je, izgubivši povjerenje u njega, ipak dao ubiti.
3 Usp. M. Lončar - D. Sorić, ,,Pismom protiv nepoželjnih čitatelja III: Vrančićeva pomagala za kodi-
ranje”, Colloquia Maruliana XXV (2016), str. 25
273
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 273-288
dovoljno vremena za organiziranje obrane. Za pregovarače su odabrani pečujski bi-

skup Antun Vrančić te zapovjednik dunavske flotile Franjo Zay. Stigavši u Carigrad,
ubrzo su uspjeli isposlovati Malvezzijevo oslobađanje, no u vezi s Erdeljem Turci su
postavili svoje uvjete, o kojima poslanstvo nije bilo ovlašteno samostalno odlučiva-
ti. Stoga šalju Malvezzija u Beč kako bi im od Ferdinanda donio upute za nastavak
pregovora, a sami ostaju u Carigradu osluškujući glasine i sakupljajući informacije
o prilikama u Osmanskom Carstvu. A već dva mjeseca po njihovom dolasku, on-
dje su izbili veliki nemiri nakon što se najstariji Sulejmanov sin Mustafa, potaknut
spletkama svoje maćehe Rokselane4 i velikog vezira Rustem-paše,5 pobunio protiv
oca te je potom po njegovom nalogu bio pogubljen.6 Kako je Mustafa bio omiljen
u vojsci, došlo je do nemira među janjičarima diljem Carstva. Istovremeno s Istoka
prijeti moćno Perzijsko Kraljevstvo, s kojim je Sulejman čitavo vrijeme u sukobu,
što stvarnom što latentnom.
Vrančić i Zay dakle u prosincu 1553., kada je napisano pismo kojega pri-
jevod donosimo u nastavku ovog rada, sjede u Carigradu, prate sva ta zbivanja u
Turskom Carstvu te o njima izvještavaju Ferdinanda. Brinu ih glasine o novim splet-
kama Rustem-paše oko Erdelja. Nestrpljivo iščekuju povratak Malvezzija, no tada
još nisu mogli znati da se on više nikada neće pojaviti u Carigradu (namjesto njega
je Ferdinand tek 1555. poslao novog poslanika, flamanskog humanista Busbecqa),
a ponajmanje da će oni, umjesto prvotno planiranih nekoliko mjeseci, ondje ostati
pune četiri godine.7
PRIJEVOD:
Vrančić i Zay kralju.
Iako nas drže zatvorene i pod stražom te ne možemo obavljati svoju dužnost
tako slobodno i u tolikoj mjeri kako bismo htjeli i kako bi stvar zahtijevala, svim
4 Rokselana odnosno Hurem (1506-1558), pravim imenom Aleksandra Anastasija Lisowska, porijek-
lom Ukrajinka, bila je Sulejmanova druga žena, koja mu je rodila četvero djece: sinove Selima (1524-
1574), Bajazida (1525-1561) i Džihangira (1531-1553) te kćer Mihrimah (1522-1578).
5 Rustem-paša Opuković (o. 1500-1561), veliki vezir Osmanskog Carstva, podrijetlom vjerojatno
Hrvat iz Skradina. Oženio je Mihrimah, kćer Sulejmana i Rokselane. Godine 1553. smijenjen zbog
sumnje da je poticao Mustafino uklanjanje, ali već 1555. se vraća na stari položaj.
6 Za Mustafino ubojstvo usp. Luka Vukušić, ,,Dva pisma Antuna Vrančića i Franje Zaya o ubojstvu
turskog princa Mustafe 1553. ”, Vjesnik DAR, 55-56/2014., str. 53-38.
7 Za Vrančićev i Zayev boravak u Carigradu usp. Darko Novaković - Vladimir Vratović, S visina sve:
Antun Vrančić, Zagreb 1979, osobito str. 108-151.
274
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 273-288
sredstvima i na svaki način, a najviše darivanjem, čime su naše ruke svakodnevno

zaposlene, nastojimo saznati nešto od onoga što je važno za kraljevstvo i Vaše Veli-
čanstvo. Stoga neka Vaše Veličanstvo primi na znanje da ustanak koji je Petar Petro-
vić8 prošle godine pokrenuo radi Transilvanije,9 zajedno s nekolicinom drugih koji
nisu smatrali sramotom da po tome postanu poznati kao ljudi nepromišljeni i takvi
koji pospješuju propast države, da taj, dakle, ustanak nije neznatan niti slabo uteme-
ljen, ako je upravo iz toga proizišlo ono što ovdje čujemo o određenim nastojanjima
Rustem-paše kojim bi ovaj htio navesti velemožnog gospodina bana10 da se odmetne
od odanosti Vašem Veličanstvu i da pristane uz Ivanova11 sina: a je li to istina ili nije,
ne usuđujemo se sa sigurnošću ustvrditi. Ipak, budući da su nam to prenijeli kao
istinito i pouzdano oni koji su to saznali upravo od čovjeka koji u tome ima biti nje-
govo oruđe, smatrali smo da nam naša odanost Vašem Veličanstvu nalaže da što prije
ukažemo na to. Stoga se čini da ono što smo nedavno napisali Vašem Veličanstvu o
sluzi Ali Matije - to da je u provedbi tog posla bio poslan velemožnom gospodinu
banu - da to nije bilo beznačajno. Naime, još prije nego što je Sinan-paša12 tog slugu
poslao, Rustem-paša je bio zarobio njegovog gospodara Ali Matiju. No sada kad
je Ali Matija mrtav, uzeli su nekog zarobljenika, svećenika iz Segedina13 po imenu
Franjo Pika i stavili ga na čelo tom zamašnom pothvatu, kojega ćemo tijek i način
provedbe po redu opisati, kako bi u cijelosti bili jasni Vašem Veličanstvu.
Naime, kad je Rustem-paša vidio da je put ka ponovnom zadobivanju Tran-
silvanije težak, djelomično zbog pokušaja Vašeg Veličanstva da je zadrži, djelomič-
no zbog neminovna vojnog pohoda njegovog vladara na Perziju,14 a budući da smo
u međuvremenu i mi, u nadi da će se sklopiti mir, revno nastojali oko oslobođenja
Ali Matije, okrenuo se spletkama kako bi Transilvaniju, iako je u provedbi sadašnjeg
primirja bila ustupljena Vašem Veličanstvu, unatoč tome poharale bune njegovih
podanika, te kako bi ne samo priredio put svome vladaru da sutradan ponovno dobije
Transilvaniju, nego kako bi i ostatak Ugarske i Slavonije odveo u krizu podstičući
8 Petar Petrović, politički najutjecajnija ličnost u Erdelju nakon smrti Jurja Utješenovića (v. bilj. 2).
Zalagao se za povratak na prijestolje kraljice Izabele, udovice Ivana Zapolje. Godine 1556. je zaratio
protiv Ferdinanda i postao upravitelj Erdelja. Usp. M. Lončar - D. Sorić, n. dj. (3), str. 25
9 Transilvanija je drugi naziv za Erdelj.
10 Čast hrvatskog bana je od 1542. do smrti 1566. obnašao Nikola Zrinski.
11 Misli se na Ivana Zapolju.
12 Sinan-paša, osmanski admiral, brat Rustem-paše.
13 Segedin, mađ. Szeged, grad u južnoj Mađarskoj.
14 Riječ je o dugogodišnjem sukobu (1532-1555) između Sulejmana i perzijskog vladara Tahmaspa I.
(1514-1576), koji je završio mirom u Amasyi 1555. Usp. M. Lončar - D. Sorić, n. dj. (3), str. 24
275
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 273-288
pobune naširoko po oba ova kraljevstva. Stoga potiče ponajprije Ali Matiju da se
odmetne od Vašeg Veličanstva k sinu kraljice Izabele te mu, ako zakletvom pred
pašama prisegne vjernost, kao prvo obećaje oslobođenje iz zarobljeništva i vrhovni
kapetanski položaj kod Dječaka,15 a zatim i mnoštvo darova od turskog vladara te
povratak svega što su mu Turci od njegovog imetka dotle bili oduzeli, nagovještava-
jući mu uz to i još viši položaj i veće bogatstvo, ako se za to pruže prilike. Ali Matija
je na to odgovorio da on sam nije dovoljan za taj tako veliki posao i da ga, zbog
nedovoljne moći i ugleda, ne može uspješno obaviti samo svojim vlastitim snagama,
nego jedino ako mu budu pridodani neki drugi koji će mu biti na pomoć; tek tada da
će vidjeti što može i mora učiniti. I tako je, kažu, na njegov vlastiti prijedlog i savjet
odlučeno da se iskuša i ispita velemožnog gospodina bana. No iako je Ali Matija u
međuvremenu preminuo, Rustem-paša zajedno s bratom ipak se nije okanio toga da
ispituje sklonosti gospodina bana, te je poslao k njemu slugu Ali Matije, kojeg smo
spomenuli u prošlom pismu Vašem Veličanstvu, upućenom 13. ovoga mjeseca. A
njega je sam Ali Matija, dok je još bio na životu, imenovao i odredio za taj posao.
A kako bi njegovo velemožno gospodstvo lakše bilo namamljeno u njihove stupice
i okove, među mnogim i vrlo velikim obećanjima koje mu daju u ime svog vladara
(što ćemo niže pokazati), nazivaju ga rodom i kumom te mu daju na znanje da se
upravo zbog toga s povjerenjem i dogovaraju s njim o tom poslu, koji će mu, ako
ga ne odbije, biti veoma na čast i probitak. I premda je Ali Matija s nama gotovo
svakodnevno putem glasnika i pisama raspravljao o svojim nevoljama te je očito
vidio s kolikom revnošću i iskrenošću nastojimo oko njegova oslobođenja, ipak nam
nikada, kako je zasigurno morao, nije ni jednim jedinim znakom otkrio ove stvari.
Treba li ga optuživati za to, neka Vaše Veličanstvo prosudi s obzirom da više nije
na životu. Ipak, ne nedostaje među njegovim suzarobljenicima takvih koji su nam
potvrdili da bi Vašem Veličanstvu bilo vrlo teško, a po kraljevstvo pogibeljno, da je
on bio oslobođen.
Dakle, već spomenuti sluga Ali Matije poslan je da udari temelje ovoj stvari,
ako pronađe osamljenu zgradu prikladnu za takav susret. A čim se on vrati i donese
nekakvu nadu u dobru volju gospodina bana, uskoro bi svećenik Franjo Pika, obve-
zan zakletvom na vjernost, bio poslan samom gospodinu banu s potpunim naputkom
i nalogom o toj stvari. Gospodinu banu su pak javili da je Sultan sinu kraljice Izabele
obećao vratiti čitavu Slavoniju osim Požege i sve što je prethodne godine osvojio u
Ugarskoj osim Temišvara i Solnoka; i da će učiniti da se vlast nad čitavom Slavoni-
jom bez odgađanja preda u ruke samog gospodina bana, te da će ga, pošto mu bude
15 Misli se na spomenutog sina Ivana Zapolje i Izabele.
276
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 273-288
povjerena i zaštita sina kraljice Izabele, učiniti upraviteljem čitavog područja njego-
ve vlasti i gospodstva, gdje god se protežu, ako prihvati ovaj plan. A potom, kad ove
stvari budu isposlovane i ugovorene kod gospodina bana, isti taj Pika ima za zadatak
da obiđe svu gospodu barune i velikaše za koje sazna da imaju neki ugled te svakog
pojedinačno u ime turskog vladara potakne da prihvati odanost sinu kraljice Izabele,
obećavajući svima, kako u Slavoniji tako i u Ugarskoj i Transilvaniji, sigurnost i
postojan mir. Petru Petroviću su obećali vojvodstvo u Transilvaniji, a samom pak
svećeniku Franji Piki, ako se u ovome bude vjerno i uspješno ponio, transilvanski
episkopat. I kažu da ovaj nije teško pristao na taj zločin, štoviše, otvoreno se pohva-
lio da će jednom biti gospodin na visokom položaju u Ugarskoj. Tu je stvar tako
podijelio s nekim prijateljima, koji su to onda nama prenijeli, a prenijet će i ubuduće
sve što god pored toga saznaju o njegovu odlasku. No, da oslikamo tog Piku Vašem
Veličanstvu: čovjek je niska stasa, ne debeo ali dobrano zbijen, okrugla lica, tamno-
put, crne brade i kose ali polusijed. Star je preko 45 godina i uistinu prozvan Pika16
jer je suviše brbljav i prevrtljiva kako pogleda tako i ćudi. I nije osobito pošten;
naime boravio je u domu i bio u službi francuskog poslanika. Dali smo mu novac
kao i onom Ali Matiji nekoć, ali, kao što vidimo, uzgojili smo guje u njedrima. Pošto
je Vaše Veličanstvo saznalo za iskru koja potpaljuje ovaj tako veliki požar, bio on
stvaran ili ne, neka ga suzbije u korijenu. Uostalom, ne treba se oglušiti niti zažmiriti
na sumnje i glasine te vrste sve dok se ne sazna istina. Jer kad se neka kuća naginje
i ruši, kao što njezini zidovi pucaju, kamenje pada i grede katova škripe, tako se si-
gurno ni riječi ne siju bez razloga, nego samo ako su potaknute nekom namjerom.
A o poštenju i odanosti gospodina bana Vašem Veličanstvu, kao što bi bilo
nedostojno štogod zlo povjerovati, tako smatramo da bi bilo bezbožno to i pomisliti,
osobito o njemu koji je od početka uvijek poštivao i branio vlast Vašeg Veličanstva.
Zaista, nimalo ne vrijeđamo gospodina bana time što otkrivamo djela neprijatelja
koja su uperena ne samo protiv njega nego i protiv ostalih plemića kraljevstva Vašeg
Veličanstva; štoviše, vjerujemo da ćemo time priskrbiti sebi pohvalu i zahvalnost i
od samog gospodina bana i od svih drugih koji žele da i domovina bude sigurna i
Vaše Veličanstvo mirno. Stoga se nadamo da će se Vaše Veličanstvo udostojiti da
se pobrine za našu zaštitu. A kako ovaj bezbožan narod još k tome traži svakojake
načine da podloži sebi Ugarsku i Transilvaniju, neka se uzme u obzir i nedjelo brata
Juraja Eremite17 kao i činjenica da bi njegova pobuna i toliko veliki zločin, da mu se
nije uspješno stalo na kraj, i Turčinu bili mili. Pritom čak i oni koji ga nastoje oslo-
16 Lat. pica = svraka

17 V. bilj. 2
277
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 273-288
boditi od krivnje lako mogu uvidjeti da je njegova smrt bila potpuno opravdana. To
spominjem samo usput, a i o nastojanjima Rustem-paše i njegova brata dovoljno je
rečeno. Kad Vaše Veličanstvo dozna za ovo zlo, najponiznije molimo da se udostoji
pretvarati se da je za to saznalo od nekog drugog a ne od nas, da učesnici u tom djelu,
ako kojim slučajem to otkriju, ne odluče nas ovdje dovesti u pogibao, kako to obično
biva. Uostalom, neka Vaše Veličanstvo odluči kako želi.
U pogledu mira s perzijskim kraljem dosad još ništa nije učinjeno i većina
ljudi tvrdi da za to nema nade. Svakodnevno se ljudi prebacuju u Aziju. Osim toga,
jučer je Džihangir, najmlađi Sultanov sin, dovezen ovamo iz Alepa, gdje je, pošto
si je u gnjevu zbog Mustafine smrti nanio ranu, nekoliko dana bio obuzet slabošću
i potom umro. Doduše, i po prirodi je bio slaba zdravlja.18 A govore i da je Sultan
vrlo loše, kako zbog tuge za sada već dvojicom sinova te grižnje savjesti zbog si-
noubojstva jednog od njih, tako i zbog neke teže bolesti, o kojoj jasno ne govore,
premda je nama potajno rečeno da se radi o padavici. Priča se da su zbog toga vojni
logori uzdrmani tolikim metežom da su, kad se nedavno pronio glas o njegovoj smr-
ti, janjičari oplijenili predgrađa Alepa, te se činilo da čitava situacija smjera k tomu
da završi u međusobnom pokolju. Međutim, kad je to javljeno Sultanu, popeo se,
onakav nemoćan kakav je bio, na konja i izašao u javnost. Pokazao im se da vide da
je živ te je, koliko je mogao, umirio izgrednike. A sada već i njihovi vjerski pogla-
vari,19 zabrinuti za budućnost, otvoreno iz svojih knjiga prijete da će ovaj mjesec ili
najkasnije sljedeći doći do neprilika uslijed teške pobune; a potom da će njihova moć
stalno opadati. Ove stvari ne čujemo samo od jednog niti od nekih beznačajnih ljudi,
nego od više njih, i to onih koji se kreću unutar doma samoga Rustem-paše. Zbog
ovih stvari su se sad i ovdje pojavile nove strepnje, tako da ni mi ne možemo biti bez
brige. A što se tiče ovih previranja i nemira kod naših neprijatelja, dužni smo upozo-
riti: ako bi slučajno tamo kod Vas bilo nekih koji bi se mogli zanijeti i reći da je sada
čas da se napadne ovo ili ono itd., čini nam se da bi se trebalo suprotstaviti takvom
duhu te čekati bolje prilike, a pored toga sigurnu i očiglednu promjenu u njihovim
snagama jer uopće još nije došao čas za koji bismo željeli da je tu. Stoga se nadam
da će se Vaše Veličanstvo udostojiti da se pretvara i nastavi započetom stazom dok
sunce sjajnije ne zasja, s našim Kristom kao predvodnikom. Uostalom, odluka je na
Vašem Veličanstvu.
A što se drugih stvari tiče, čuli smo da tuniski kralj s Turčinom nešto novo
18 Džihangir, najmlađi Sulejmanov sin, od rođenja je imao zdravstvenih problema; između ostalog
bio je grbav.
19 Dosl. biskupi i svećenici (episcopi ac sacerdotes)
278
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 273-288
dogovara o preotimanju Golete.20 Stoga je određeno 150 lađa za taj pohod za početak
proljeća i kažu da će, ako uskoro nakon siječanskih kalenda počnu popravljati lađe,
to time biti potvrđeno. No o tome ćemo javiti kada vidimo i nešto pouzdanije sazna-
mo. Sada nam je potreban Ivan Maria Malvezzi. Naime, svi nam govore da se on
ovdje željno iščekuje kako bi se moglo, pošto se s nama sklopi mir, nas otpraviti i po-
tom dovršiti ono što ostaje da se riješi s perzijskim kraljem te bez briga zbog drugih
stvari posvetiti sve svoje snage ratu u Perziji. Zato smatramo veoma važnim i nuž-
nim da on konačno dođe, kako nam ne bi na put stalo nešto zbog čega bismo se vra-
tili neobavljena posla ili se dogodilo štogod mimo naših uvjerenja i želja. Jer počele
su se nizati vrlo čudne stvari na ovom kraljevskom dvoru i u ovom carstvu. Naime,
i treći njegov sin, po imenu Bajazid, koji se nalazi u Adrianopolu.21 razbolio se, a ne
zna se od koje bolesti, osim što je sav natekao. Priča se da ga vode u Konstantinopol.
Postoji velika sumnja na otrov - toliko su već i ovaj Sultan i njegova djeca rođena od
Hasatije22 omrznuli Turcima. A Rustem-paša je, što se već javno zna, u potpunosti
lišen svog položaja i dostojanstva. I već su došli ljudi da od Ahmed-paše23 preuzmu
sve njegove dosadašnje položaje i dužnosti, jer on sam će sada postati vrhovni paša.
A Rustem-paši i Hajdar-paši24 pošteđen je život; prvi će dobiti prihod od šest tisuća
dukata i posjed koji se zove Oturlaka, a drugi samo tri tisuće. Mustafin sin jedinac,
star dvanaest godina, i kći jedinica zajedno s njihovom majkom odvedeni su u Bursu
te zasad ondje žive kao došljaci. Što god da o njima bude odlučeno, napisat ćemo
kad saznamo. I za sada ne ostaje drugo nego - ako to bude moguće na neki dobar
način izvesti, pa makar se po talijanskom običaju ponudili i darovi - da se pobrine
za to da se Petar Petrović potiho ukloni, jer huomo morto non fa guerra.25 Turci ga
ni iz kojeg drugog razloga ne čuvaju nego da bi imali oruđe i razlog da vrebaju na
kraljevstva Vašeg Veličanstva. Molimo da nam ovo oprosti predobri i preveliki Bog,
ali smatramo da čak i jedan biskup može čiste savjesti savjetovati da se usmrti jedan
zao i štetan čovjek namjesto tolikih nevinih i dobrih.
20 Goleta (La Goletta, La Goulette) je naziv luke pored grada Tunisa, oko kojeg su se kršćanske i
muslimanske snage godinama sukobljavale: 1534. pada u ruke Sulejmanova admirala Hajredina Bar-
barosse, no već iduće godine mu ga preotima Karlo V. Definitivno dolazi pod tursku vlast 1574.
21 Adrianopol (Jedrene, Drinopolje), današnji grad Edirne u europskom dijelu Turske.
22 Latinski Hazzatya vjerojatno dolazi od ,,haseki sultanija”, što je naslov koji su dobivale sultanove
konkubine koje bi rodile princa. Ovdje se misli na Rokselanu, odnosno Hurem.
23 Ahmed-paša (u. 1555), zamijenio je Rustem-pašu na položaju velikog vezira, no nakon dvije go-
dine dala ga je ubiti Rokselana kako bi vratila svog zeta Rustem-pašu na stari položaj.
24 Hajdar-paša (u. 1563), jedan od osmanskih vezira, podrijetlom iz Bosne.
25 Talijanski: mrtav čovjek ne može ratovati.
279
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 273-288
Toliko požurujemo povratak Ivana Marije jer kažu da je Perzijančev gla-

snik kojeg je Turčin u sklopu mirovnih pregovora netom bio otpustio, bio zadržan
od načelnika tvrđave Van jer je bio došao bez dozvole za siguran prolaz. A Van je
najsnažnija utvrda na granici s Perzijom, koju je Turčin prethodnih godina bio oteo
njihovom kralju. I zato, kako su do sada pregovori oko tog mira bili odgođeni i još
uvijek se odgađaju i dok glasnici trče onamo ovamo radi njegove dozvole za siguran
prolaz, paše ne žele zaključiti nešto o ovom miru dok naša stvar ne bude dovršena,
dok ne vide u kojem smjeru će otići Sultanova bolest te dok se i sve drugo ne vrati u
stari red. Jer čim sam Sultan ponovno bude dovoljno zdrav da može putovati, kažu
da će ići u Jeruzalem kako bi se iskupio jer smatra da je na sebe navukao srdžbu
Božju, čime po drevnom običaju svojeg naroda priznaje da više nije primjereno da
ratuje. Isto tako je i drugima koji se daju na takva hodočašća da posjete njihovu
Meku ili Jeruzalem, bili oni vladari ili obični ljudi, zabranjeno po njihovom zakonu
do daljnjega sudjelovati u ratu. I tako, dok se ovdje sve ovo odvija, nadamo se da
bi mnogo koristilo stvarima Vašeg Veličanstva kad bi ovdje bio Ivan Maria, kojeg
jednako toliko željno iščekujemo koliko želimo odano služiti Vašem Veličanstvu i
kraljevstvu. Što se nas tiče, zasad smo, Bogu hvala, svi dobra zdravlja. Ali ovdje i
u vojsci vlada strašno velika pošast, a turske prilike, o čemu upravo i govorimo, su
posvuda tako nemirne da dugo nisu bile nemirnije. I čini se da im sada prijeti ono
što je zabilježio krakovski judicium.26 Neka je zdravo Vaše Veličanstvo. 16. prosinca
1553. u Konstantinopolu.
Izvorni latinski tekst pisma:27
Regi Verancius et Zay.
Etsi inclusi et sub custodia teneamur, nec ita libere ac large munere nostro
fungi possumus, ut vellemus et res postularet: omni tamen via et modo, largitione
tamen potissimum contendimus, quo quotidie manus nostrae occupantur, ut aliquid
eorum intelligamus, quae regni et majestatis vestrae intersunt. Sciat itaque motum,
quem Petrus Petrowyth anno superiore causa Transsylvaniae cum quibusdam paucis,
26 Judicium je bio naziv za zbirku astroloških predviđanja za narednu godinu.

27 Latinski tekst je preuzet iz: Verancsics Antal M. Kir. Helytartó, Esztergomi Érsek, Összes Munkái,
közli Szalay László, 3. kötet, Elsö portai követség 1553-1554, Pest 1858, str. 160-169. (u tekstu su
ispravljene neke očite pogreške kao npr. negoto umjesto negotio i sl.)
280
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 273-288
qui ipso principio noti esse non erubuerunt, ut homines temerarii et patriae excidium
accelerantes, concitaverunt, non esse levem, neque parvo fundamento insitum, si
modo ea istic processerint, quae hic nobis referuntur de praxi quadam Hruztani
passae, qua magnificum dominum banum vellet a fidelitate majestatis vestrae
amovere, filioque Joannis adjungere: quae praxis vera sit, necne, omnino affirmare
non audemus; quoniam tamen pro vera et certa relata est nobis ab iis, qui ab eo
intellexerunt, qui ejus instrumentum esse debebit, existimavimus fidelitatis nostrae
esse, ut eam quamprimum majestati vestrae patefaceremus. Quare quae paulo ante
ad majestatem vestram scripsimus de famulo Ally Matthiae ad magnificum dominum
banum in hac ipsa praxi misso, ea vana esse non videntur. Quia antequam ipsum
famulum passa Zynan in hoc dimisisset, Hruztanus passa Ally Matthiam dominum
ejus prehensaverat, nunc vero Ally Matthia extincto, presbyterum quendam
Zegediensem, captivum, nomine Franciscum Picam, arripuerunt, et praeficiunt
tanto negotio, cujus ratio et modus, ut totus majestati vestrae constet, eum ordine
prosequemur.
Quum enim Hruztanus passa vidisset, aditum ad recuperandam Transsylvaniam
esse difficilem, partim ob conatus majestatis vestrae in ea retinenda, partim ob
principis sui expeditionem necessariam in Persiam, et interim nobis etiam pro gratuita
liberatione Ally Matthiae spe pacis componendae diligenter instantibus: animum
ad dolosas praxes convertit. Ut etiam si in praesentium induciarum transactione
concessa fuisset majestati vestrae Transsylvania, rebellionibus tamen suorum
subditorum divexetur, et non solum ad Transsylvaniam inposterum obtinendam
viam praepararet suo principi, verum etiam ut et Hungariae et Sclavoniae reliquum
in discrimen abducat, injectis late per utrumque hoc regnum seditionibus. Sollicitat
itaque ante alios Ally Matthiam, ut a majestate vestra ad reginae Isabellae filium
deficiat, et si apud passas fidem juramento obstringat, liberationem primum
captivitatis ei pollicetur et summum capitaneatum apud Puerum; deinde ampla a
principe Turca munera, et omnium eorum restitutionem, quaecunque hactenus
Turcae de bonis suis illi detraxissent, cum adjectione spei majoris et conditionis et
fortunae, sese offerentibus occasionibus. Ad haec ille respondit, quod ipse solus huic
tanto negotio non sufficeret, nec posset solius ejus opera feliciter tractari propter
virium suarum et existimationis suae exiguitatem, nisi si ei aliqui alii adderentur, qui
auxilio forent; tunc demum visurus esset, quid agere posset et deberet. Et ita tentari
atque explorari magnificum dominum banum, ipsius etiam suggestione et consilio
ajunt fuisse constitutum. Verum interim etsi Ally Matthias decessisset, animum
tamen domini bani explorare Hruztanus passa cum fratre non omiserunt, misso ad
281
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 273-288
eum Ally Matthiae famulo, de quo proximis litteris XIII. hujus mensis ad majestatem
vestram datis, fecimus mentionem, quemque ipse Ally Matthias, dum adhuc viveret,
nominarat et ad hoc opus designaverat. Ut autem ejus magnifica dominatio facilius
pelliciatur in casses suas et pedicas, inter multas et maximas pollicitationes, quas illi
faciunt principis sui nomine (quod inferius demonstrabimus), affinem et compatrem
appellant, hisque de causis nunciant secum se confidenter de hoc negotio tractare,
quod si complecti non respuerit, futurum illi maximo et honori est et commodo. Et
quanquam Ally Matthias nobiscum fere quotidie per nuncios et litteras agebat de
ejus calamitatibus, planeque perspexerat, quanto studio et fide pro ejus liberatione
niteremur, nunquam tamen haec nobis, uti certe debebat, vel unico signo detexit; in
quo an sit accusandus, majestatis vestrae est judicium, quia jam desiit vivere; nec
desunt tamen concaptivi ejus, qui affirmarunt nobis, futurum fuisse majestati vestrae
permolestum, et regno perniciosum, si eliberabatur.
Igitur jam memoratus Ally Matthiae famulus, dimissus est ad jacienda
hujusce rei fundamenta, si modo idoneum solum inveniet ad ejusmodi recipiendum
aedificium; isque quamprimum redierit et attulerit aliquid spei de voluntate domini
bani, mox Franciscus Pica presbyter, obligatus hic fidei suae juramento, ad ipsum
dominum banum cum plena rei instructione et mandato expediretur. Domino autem
bano nunciarunt, principem hunc reginae Isabellae filio totam Sclavoniam, extra
Posega, et quicquid anno superiore in Hungaria ademerit, praeter Temesvarum et
Szolnok, reddere promisisse, et quod totius Sclavoniae dominationem sine mora
in manus ipsius domini bani assignari faciet, commissaque illi etiam tutela reginae
Isabellae filii, gubernatorem etiam creabit totius dominii et ditionis ejus, ubicunque
existentis, si hoc consilium acceperit. His praeterea apud dominum banum confectis
et constitutis, idem Pica habet in commissis, ut omnes dominos barones et summos
viros, in quibus authoritatem aliquam esse cognoverit, circumeat, et sigillatim omnes
nomine imperatoris Turcarum ad reginae Isabellae filii fidelitatem recipiendam
cohortetur, promittendo cunctis tam in Sclavonia quam in Hungaria et Transsylvania
securitatem, et firmam pacem. Petro Petrowyth vajvodatum Transsylvaniae
promiserunt, ipso(i) vero Francisco Picae presbytero, si fideliter sese in his et
prospere gesserit, episcopatum Transsylvaniensem. Et ajunt eum non aegre ad hoc
facinus assensisse, ac palam fuisse jactatum, se etiam aliquando in Hungaria futurum
dominum, hincque factum est, ut cum amicis quibusdam rem communicarit, iique
ad nos detulerunt, deferentque etiam imposterum, quicquid insuper audierint, aut
de discessu ejus cognoverint. Ut autem Picam hunc majestati vestrae depingamus:
Homo est statura brevi, non pinguis, sed bene compactus, facie rotunda, colore fusco,
282
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 273-288
capillo et barbae et capitis nigro, semicano, annos vero natus supra 45, et vere Pica
nominatus, quia nimis loquax, et volubili aeque aspectu atque ingenio, parumque
etiam probus, quia versatus in domo et servitiis oratoris Gallici; et ipsi etiam stipem
porreximus, ut ei Ally Matthiae aliquando, sed, ut videmus, viperas sinu calefecimus.
Jam majestas vestra, cognita tanti incendii scintilla, sive illud verum erit sive non,
principiis occurrat. Caeterum ne suspiciones quidem et rumores ejusmodi surda aure
et conniventi oculo praetereunda sunt, donec ad veritatis notitiam perveniatur. Quia,
ut cum domus aliqua in ruinam inclinat, muri ejus finduntur, lapides ejus decidunt,
et trabes tabulatorum stridunt: ita certe etiam verba non seruntur frustra, nisi aliquo
spiritu impellantur.
De integritate vero et fide domini bani erga majestatem vestram, sicut
indignum esset quippiam sinistre credere, ita etiam cogitare nefarium putamus,
praesertim qui ab initio auspicia majestatis vestrae semper coluerit et propugnaverit.
Verum quoniam in hoc non laeditur a nobis dominus banus, si hostium praxes
detegimus, quas non in illum solum, sed etiam in reliquos regni majestatis vestrae
proceres intendunt, credimus nos et ab ipso domino bano et ab aliis laudem et
gratiam relaturos, quicunque et patriam salvam et majestatem vestram quietam esse
volunt. Quare dignabitur majestas vestra tutelae nostrae curam habere. Ubi autem
haec nefanda gens ultro conquirit tanta instrumenta ad reddendam sibi obnoxiam
Hungariam et Transsylvaniam, consideretur fratris Georgii heremitae facinus, et
quod illius rebellio post tantum delictum fuerit ipsi Turcae grata, si opportune non
tollebatur; in quo et justissima ejus mors facile ab iis cognosci potest, qui eum a culpa
vindicare student. Verum de his obiter, et de Hruztani passae et fratris ejus praxi satis;
humillime supplicantes, ut majestas vestra, quando hoc malum cognoverit, dignetur
fingere, aliunde non a nobis intellexisse, ne si quo casu praxis hujus participes id
rescissent, periculum hic nobis intenderent, ut fieri solet. Alioqui arbitrio majestatis
vestrae fiat, quicquid voluerit.
De pace cum rege Persarum hactenus nihil actum, et desperatam major
hominum pars affirmat, et gentes quotidie in Asiam trajiciunt. Praeterea heri
allatus est huc Gziehangyr minimus natu principis hujus filius Alepo, ubi post
vulnus, quod sibi intulerat ob Muztaphae mortis indignationem, paucorum dierum
infirmitate correptus occubuit, tametsi natura debilis erat. Principem etiam dicunt
valde male valere, tum desiderio duorum jam filiorum et conscientia parricidii, quo
alterum confecit, tum etiam majore aegritudine quadam, quam plane non explicant,
licet nobis clam dictum est, morbo caduco; unde tanta dicuntur confusione castra
conflictari, ut quum proxime exisset rumor de ejus obitu, Alepi suburbia janizari
283
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 273-288
in praedam verterint, eoque res tota videbatur spectare, ut ad mutuam caedem

devenirent. Verum relata re ad principem, ita ut erat invalidus equum conscendit, et
in publicum prodiens, visurum se vivum praebuit, et ut potuit, sedavit tumultuantes.
At hic episcopi etiam jam eorum ac sacerdotes solliciti de futuris, palam ex libris
suis minantur hoc mense, vel ad summum proximo, seditione gravi laboraturos;
inde semper eorum imperium declinaturum. Haec nobis non ab uno, nec a vilibus
hominibus referuntur verum a pluribus, et qui in domo penitiore Hruztani passae
versantur; atque ita adeo etiam hic novi ex his rebus terrores exierunt, ut nos
quoque sine sollicitudine esse non possimus. Verum quod ad has hostium nostrorum
mutationes et turbas attinet, ne etiam in hoc desimus nostro officio, si forte essent
istic aliqui, qui animos vellent attollere et dicere nunc tempus esse, invadendi hoc vel
illud etc. videretur nobis occurrendum esse spiritibus ejusmodi, expectandasque esse
majores occasiones, caeterum et certam ac manifestam virium suarum inclinationem,
quia omnino nondum adest tempus, quod adesse vellemus. Igitur dignabitur majestas
vestra simulare, et inceptum callem urgere, donec clarius effulgeat sol, nostro Christo
praeeunte. Alioqui majestatis vestrae est consilium.
Aliis vero de rebus, accepimus regem Tunetanum novarum rerum quiddam
cum Turca tractare, de intercipienda Goletta; unde decretae sunt CL. triremes ad
hanc expeditionem proprimo vere, ajuntque id confirmatum iri, si mox a kalendis
Januariis incipient triremes reparare, quod cum viderimus et certius cognoscemus,
significabimus. Nunc Joanne Maria Malvezio opus est. Omnes enim dicunt nobis,
magnopere illum expectari, quo, confecta nobiscum pace, expedirent nos, et quae
cum rege Persarum agenda restarent, sine aliarum rerum cura soli bello Persico
navarent operam; sic magnopere existimamus esse necessarium, ut jam veniat, ne
quid tale aliquid interveniat, quo aut infectis rebus rediremus, aut quippiam praeter
opinionem et vota nostra accideret. Quia omnino mira hic coeperunt in hac regia et in
hoc imperio misceri. Nam et tertius filius ejus, Bayazyth nomine, qui est Adrianopoli,
coepit aegrotare, nec scitur, qua aegritudine, nisi quod intumuit, et Constantinopolim
adduci dicitur, magnaque de veneno suspicio est, adeo jam et princeps hic et proles
ejus ex Hazzatya suscepta venit Turcis in odium. Hruztanus passa autem, quod jam
manifeste scitur, privatus est omnino suo loco et dignitate, et jam advenerunt homines
Achmat passae, qui omnia ejus officii loca occupent, quia ipse erit jam summus
passa. Hruztano vero et Haydar passae donata est vita, dabiturque illi sex millium
ducatorum proventus, et locus, qui Oturlaka dicitur, huic trium millium tantum.
Muztaphae unicus filius annorum XII., et unica filia cum matre Prusiam deducti sunt,
et adhuc inquilinorum more agunt. Quicquid de eis statuetur, ubi cognoverimus,
284
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 273-288
scribemus. Nec aliud restat in praesentia, quam ut geratur cura, si quo bono modo
fieri poterit, etiam si italico more munera proponantur, ut silenter intercipiatur Petrus
Petrowyth, quia, huomo morto non fa guerra. Servatur enim a Turcis non in alium
finem, quam ut habeant instrumentum et causam, quo regnis majestatis vestrae
insidientur. Haec nobis condonari a Deo Optimo Maximo exoramus. Verum mortem
procurare unius mali et nocentis pro tot innocentibus et bonis, existimamus etiam
episcopos posse consulere sine scrupulo conscientiae.
De Joannis Mariae reditu tantopere urgemus, quia Persae oratorem, quem
paulo ante dimiserat Turca, in negotio pacis, ajunt a praeside arcis Van fuisse
detentum, quod sine salvo conductu venerat. Van autem arx est munitissima in
finibus Persiae, eique regi fuerat annis superioribus erepta a Turca. Quare quod
hactenus negotium ejus pacis dilatum est et adhuc differtur, factum est, dum tabellarii
ultro citroque salvi hujus conductus causa discurrunt, quod nollent passae aliquid
de hac pace concludere, dum res nostra transigatur, et principis hujus videant, quo
evadat aegritudo, resque etiam ejus aliae in pristinum restituantur ordinem. Quia
quamprimum idem princeps resumet eam valetudinem, qua itineri poterit sufficere,
omnino Hierosalem iturum perhibent, expiandi sese gratia, quoniam incurrisse
se in iram Dei arbitratur, vetustoque more gentis suae fatetur jam non esse aptum
ad belligerandum. Unde et alii, qui hujusmodi peregrinationibus, sese dedunt, ut
eorum Meccam vel Hierusalem invisant, sive illi sint principes sive privati homines,
inposterum etiam lege sua a militaribus rebus prohibentur. Itaque dum hic haec
aguntur, multum prodesse rebus majestatis vestrae speraremus, si Joannes Maria
adesset, quem tanto desiderio expectamus, quantum ad vota inservire majestati
vestrae et regno optamus. Ad nos quod attinet, bene adhuc Dei gratia omnes
valemus. Sed pestis hic et in exercitu maxima viget, et res ubique ita sunt Turcarum
turbulentae (quod verum dicimus), ut turbulentiores diu non fuerint; et videtur nunc
illis imminere, quod Cracoviense judicium annotavit. Majestas vestra feliciter valeat.
XVI. Decembris 1553. Constantinopoli.
S latinskog na hrvatski jezik prevela Jelena Poláček Gajer
285
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 273-288
Literatura:
Verancsics Antal M. Kir. Helytartó, Esztergomi Érsek, Összes Munkái, közli
Szalay László, 3. kötet, Elsö portai követség 1553-1554, Pest 1858, str. 160-169.
Darko Novaković ‒ Vladimir Vratović, S visina sve: Antun Vrančić, Zagreb
1979.
Luka Vukušić, ,,Dva pisma Antuna Vrančića i Franje Zaya o ubojstvu
turskog princa Mustafe 1553. ”, Vjesnik DAR, 53-54/2013., str. 9-38.
Milenko Lončar ‒ Diana Sorić, ,,Pismom protiv nepoželjnih čitatelja III:
Vrančićeva pomagala za kodiranje”, Colloquia Maruliana XXV (2016)

286
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 273-288

The letter of Antun Vrančić and Franjo Zay to King Ferdinand about the conditions
in the Ottoman Empire in December 1553
SUMMARY
The political situation in the mid-16th century in Hungary and the surrounding
countries is marked by, amongst other things, the conflict of the Habsburgs and the
Turkish Sultan Suleiman the Magnificent about supreme authority over Transylvania.
After the death of Ivan Zapolja Transylvania, according to an agreement concluded
in 1538 in Veliki Varadin (today Oradea), should have gone to Ferdinand Habsburg,
however, Zapolja was succeeded by his widow Isabella and his young son Ivan, in
the name of whom as provincial governor Juraj Utješenović known as Eremita held
in his hands the real authority attempting to balance between the two conflicting
sides, who at the end would be killed by an order from Ferdinand. Queen Isabella
then handed over Transylvania to the Habsburgs and with her son took refuge in
Poland at her brother’s, King Sigismund II Augustus. The Turks, whose protégé
the young Zapolja was, and who considered Transylvania to be theirs, to which, as
retaliation, they had captured Timișoara and some other Hungarian towns, whilst in
Constantinople they had imprisoned Ferdinand’s deputy Malvezzi when this one had
denied that his king had occupied Transylvania.
In this situation Ferdinand decided to send a delegation to Constantinople with the
aim that, along with liberating Malvezzi, they acquire the retention of Transylvania
under Habsburg authority, primarily by using skilled negotiation, procrastination
and bribery to buy Ferdinand enough time for the organisation of defence. As
negotiators the Pécs bishop Antun Vrančić and the commander of the Danube fleet
Franjo Zay were chosen. Arriving in Constantinople, they quickly managed to
arrange Malvezzi’s release, but in connection with Transylvania the Turks placed
their own conditions, about which the delegation was not authorised to decide
upon independently. Therefore they sent Malvezzi to Vienna in order that he bring
them instructions from Ferdinand for the continuation of the negotiations, and they
remained in Constantinople listening to rumours and gathering information about the
conditions in the Ottoman Empire. Two months after their arrival, there were great
disturbances after which Mustafa the eldest son of Suleiman, prompted by the plots
of his stepmother Roxelana and the Grand Vezir Rüstem-Paša, rebelled against his
father and then was executed by his order. As Mustafa was a favourite in the army,
287
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 273-288
there was unrest amongst the Janissaries throughout the Empire. At the same time
from the East the powerful Persian Kingdom with whom Suleiman was in constant
conflict with was threatening, ever more real and more potent.
288
OSVRTI I PRIKAZI
SANDRO POROPAT
Arhivsko gradivo iz razdoblja Mletačke uprave u Kvarneru i Istri koje se čuva u Državnom arhivu u Rijeci
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 291-294
ARHIVSKO GRADIVO IZ RAZDOBLJA MLETAČKE

UPRAVE U KVARNERU I ISTRI KOJE SE ČUVA U
DRŽAVNOM ARHIVU U RIJECI
U Državnom arhivu u Rijeci pohranjeni su razni arhivski fondovi koji su nastali
tijekom razdoblja Mletačke uprave u ovim krajevima. Što se tiče Mletačke županij-
ske, okružne i kotarske uprave do 1797. god. možemo navesti nekoliko arhivskih
fondova.
Važno gradivo je ono Općine Cres, koje obuhvaća razdoblje od 1409. godine do
kraja mletačke vladavine. Sastoji se od zapisnika sjednica Općinskog vijeća, knjiga
kneževa suđenja u Osoru, blagajničkih knjiga, gradiva bratovština iz raznih mjesta
na otoku Cresu, građanskih parnica, knjiga cresko-osorskih knezova, knjiga pra-
vosnažnih isprava, zapisa o brodolomima, kaznenih parnica, izvanrednih upravnih,
sudskih i vojnih spisa, objava, oglasa, itd. Gradivo je od velike važnosti za prouča-
vanje povijesti Cresa tijekom razdoblja mletačke vladavine.
Arhivski fond Općine Osor je prvorazredan izvor za proučavanje povijesti jedne
drevne kvarnerske otočke komune u Mletačkoj Dalmaciji. Sadrži gradivo o funkci-
oniranju državne uprave i samouprave, gradivo o pravosuđu, gospodarstvu općenito
i napose o poljodjelstvu, šumarstvu i pomorstvu; o lokalnoj topografiji, o javnim,
privatno-pravnim i socijalnim odnosima, o zdravstvenim prilikama i drugim područ-
jima života. Odnosi se na grad Osor i pripadajući teritorij, odnosno na otok Lošinj
i dijelove otoka Cresa. Posebna je vrijednost fonda što je navedene teme moguće
istraživati gotovo u cijelom razdoblju venecijanske uprave. Fond sadrži znatan broj
dokumenata na glagoljici. Sadrži opće spise, katastik grada Osora, javne isprave
Creskoosorske knežije, zapisnike i odluke Općinskog vijeća, knjige općinskih doho-
daka i troškova, spise iz pravosudnog djelokruga Općine, spise o porezima, pristoj-
bama i drugim obvezama Lošinjana, bratovštinske knjige, itd.
Gradivo Općine Veli Lošinj obuhvaća razdoblje od 1616. do 1797. godine. Iako
je sačuvan mali dio dokumentacije, također je važan izvor za istraživanje povijesti
otoka.
Gradivo Općine Rab započinje s godinom 1601. Iako je u Državnom arhivu u
Rijeci sačuvan samo manji dio gradiva, pruža uvid u životu na otoku Rabu u tom
291
SANDRO POROPAT
Arhivsko gradivo iz razdoblja Mletačke uprave u Kvarneru i Istri koje se čuva u Državnom arhivu u
Rijeci Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 291-294
razdoblju. Sastoji se od prijepisa spisa o razmiricama zbog rapskih solana, prijepisa

spisa o sudskim sporovima, raznih pisama trgovinskog sadržaja, zapisnika i odluka
Općinskog poglavarstva, itd.
Rašporski kapetanat (Capitanato di Raspo) je arhivski fond koji sadrži dio do-
kumentacije nastale djelovanjem rašporskih kapetana, dugo vremena jedne od naj-
važnijih funkcija u mletačkoj upravi u Istri. Gradivo, iako je fragmentarno i samo
jedan njegov dio se nalazi u ovom arhivu, sadrži izvorne i prepisane povelje, listine,
presude i druge dokumente o povlasticama, feudalnim pravima i posjedima Rašpor-
skog kapetanata. Obuhvaća razdoblje od 1502. godine pa sve do propasti Venecije
1797. godine.
U mletačkoj kotarskoj upravi u Istri postojala je Feudalna uprava u Završju, čiji
je manji dio dokumentacije pohranjen u Državnom arhivu u Rijeci. Nekoliko spisa u
tom fondu je pisano glagoljicom.
Arhivski fond Općine Buzet obuhvaća gradivo od 1457. godine do 1722. godi-
ne i sadrži općinske knjige, zapisnike sjednica, zaključke Općinskog vijeća, spise
kancelara, knjige podestata, sudske presude i knjige (isprave) mjesnih notara. Ova
dokumentacija pokazuje političke, ekonomske i administrativne prilike buzetske op-
ćine u tom razdoblju.
Gradivo Općine Poreč započinje sa 1559. godinom i sastoji se od zapisnika
sjednica Općeg vijeća i zapisnika sjednica kolegija za žito. Također sadrži i knjigu
kancelara.
Sljedeći fond koji se dotiče područja Istre u razdoblju mletačke vladavine je ono
Općine Rovinj. U Državnom arhivu u Rijeci je sačuvan samo dio dokumentacije,
kao i za prethodno navedene fondove, te započinje sa 1433. godinom. Sastoji se od
zapisnika sjednica Općinskog vijeća, knjige podestata i popisa stanovništva.
Sljedeći fond koji je važan za područje Istre u tom razdoblju je onaj Pulskog
kaptola. Kaptoli, kao svećenički kolegiji ili zborovi, imali su veliki utjecaj u to doba
i također pružaju uvid u povijesne prilike u tom razdoblju. Najstariji spisi datiraju iz
početka 14. stoljeća. Sadrži knjige sjednica, statut, razne kaptolske isprave, potvrde,
pisma, sudske predmete, knjige prihoda i rashoda i drugo gradivo vezano za poslo-
vanje samog Kaptola i upravljanje njihovim imanjima.
U Državnom arhivu u Rijeci je sačuvan dio gradiva Crkvi i samostana sa područja
Pule i Poreča, započevši sa 13. stoljećem, kao i gradivo nekih bratovština u Istri.
Dokumentacija prikazuje financijsko poslovanje crkava, samostana i bratovština,
njihove sudske sporove, ugovore, isprave, korespondenciju i statute.
U zbirci isprava koja se čuva u ovome arhivu nalaze se i razne isprave, povelje
292
SANDRO POROPAT
Arhivsko gradivo iz razdoblja Mletačke uprave u Kvarneru i Istri koje se čuva u Državnom arhivu u Rijeci
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 291-294
i listine sa područja Osora i Cresa te sa područja Istre, osobito iz Kopra. Najstarije

potječu iz početka 13. stoljeća. Sastavile su ih razne crkvene i svjetovne vlasti, usta-
nove, društva i pojedinci. Isprave se tiču odnosa između raznih biskupija, ustanova
i privatnih osoba. Također obuhvaćaju razne sporove, ugovore, prava i privilegije.
Zbog svoje starosti i jedinstvenosti važan su izvor za proučavanje povijesti ovih
krajeva.
Još jedan važan izvor za proučavanje tog razdoblja je zbirka statuta raznih općina.
Tu su, među ostalim, sačuvani statuti gradskih i seoskih općina i kaštela s područja
Istre, poput Buzeta, Kopra, Novigrada, Poreča, Pule, Rovinja, itd. Najstariji potječe
iz 1332. godine. Statuti imaju prvorazrednu važnost kao povijesni izvori za čitav niz
znanstvenih disciplina, osobito pravno-političkih, socijalnih i kulturno-povijesnih.
Važno je napomenuti i zbirku matičnih knjiga iz ovoga područja koja se čuva u
ovome arhivu. Među ostalim, tu su sačuvane matične knjige rođenih, vjenčanih i
umrlih sa područja Cresa, Osora, Lošinja i Krka. Najstarije potječu iz 16. stoljeća,
iz prvih vremena vođenja matičnih knjiga stanovništva. Imaju posebnu povijesnu i
kulturološku vrijednost.
Sljedeća zbirka koja se mora spomenuti je ona arhivskog gradiva Gradskog mu-
zeja u Puli. Sadrži, među ostalim, i gradivo nastalo djelovanjem mletačke uprave u
Istri, počevši od 15. stoljeća. Zbirku čine: knjige (kodeksi) uprave istarskih providu-
ra, ukazi o imenovanju s instrukcijama, upute i nalozi koje je upućivao dužd, knjiga
izvještaja generalnog providura za ratno brodovlje, kodeks s uputama i naredbama
u predmetima političke, građanske i kaznene naravi. Navedeno gradivo predstav-
lja višu razinu vlasti, dok je za općinsku vlast sačuvano gradivo gradskih i seoskih
općinskih zajednica na području Istre, Cresa i Krka. To je također fragmentarno
gradivo koje se sastoji od raznih izvještaja, molbi, žalbi, pisama, poljoprivrednih
evidencija, odredbi i odluka, notarskih isprava i drugih spisa raznog sadržaja.
U zbirci okružnica, oglasa, plakata i letaka koja se čuva u Državnom arhivu
u Rijeci, pohranjene su i okružnice nastale djelatnošću mletačkih vlasti na području
Kvarnera i Istre. Najstarije potječu iz početka 17. stoljeća. Obuhvaćaju široki ras-
pon tema, počevši od uprave te pitanja poreza i daća, potom pravosuđa i vojske te
bankarstva i financija. Dio okružnica se odnosi na šumarstvo, važnu granu privrede
u tom razdoblju, te na trgovinu i zdravstvo. Preostale okružnice tiču se školstva,
vjerske i dobrotvorne djelatnosti.
Dodatni izvor za proučavanje razdoblja mletačke uprave u ovim krajevima su
obiteljski arhivski fondovi. To su bile plemićke obitelji, obitelji trgovaca, velepo-
sjednika, ugledne po svom bogatstvu i po svom društvenom položaju. Možemo na-
293
SANDRO POROPAT
Arhivsko gradivo iz razdoblja Mletačke uprave u Kvarneru i Istri koje se čuva u Državnom arhivu u
Rijeci Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 291-294
vesti obitelji Carli iz Kopra, De Franceschi iz Gologorice, De Franceschi iz Šegeta,

Raguzzi iz Poreča, Scampicchio iz Labina.
Gradivo, koje obuhvaća razdoblje od 15. stoljeća nadalje, sastoji se od spisa o
posjedima obitelji i drugih spisa nastalih iz privrednih djelatnosti članova obitelji,
ostavinskih stvari, sudskih stvari (predstavke, sporovi, presude) te rukopisa, kores-
pondencije, itd. Iako je dokumentacija samo djelomično sačuvana i fragmentarna
mogu se pratiti politička stajališta i intelektualni status članova obitelji. Gradivo je
značajno za proučavanje prošlosti tih dijelova Istre, sadrži podatke o prezimenima
žitelja, socijalno-demografske podatke, podatke o uglednim osobama s kojima su
obitelji ulazile u razne odnose kao i podatke o toponimima. Općenito, gradivo o
posjedima tih obitelji kao i njihove zbirke važno je ne samo za istraživanje povijesti
tih obitelji, već i kao izvor informacija za gospodarsku povijest te za sociološka i
lingvistička istraživanja tog područja.
Sandro Poropat
294
MORENA ZAFRED
Vrijedan prilog povijesti Istre i Pule
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 295-297
VRIJEDAN PRILOG POVIJESTI ISTRE I PULE
Slaven Bertoša, Migracije prema Puli. Primjer austrijske Istre u novom vijeku,
Pazin: Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre, Sveučilište Jurja Dobrile u
Puli, Državni arhiv u Pazinu, 2012., 173 str.
Knjiga Migracije prema Puli, u kojoj autor obrađuje temu kretanja stanovništva
iz austrijskoga dijela Istre, odnosno Pazinske knežije prema Puli, koja se nalazila
u mletačkome dijelu Istre, sastoji se trideset poglavlja i potpoglavlja, nakon čega
slijede zaključci i sažetci na hrvatskome, engleskom, talijanskom i njemačkom
jeziku, kazalo zemljopisnih imena, kazalo osobnih imena te kazalo pojmova, a na
kraju ovog naslova nalazi se i bilješka o autoru.
Doktor znanosti Slaven Bertoša dugi se niz godina intenzivno bavi
proučavanjem istarske povijesti, a kao rezultat njegova uspjeha na tome polju izašle
su brojne monografije, članci te znanstveni radovi. Posljednji prinos poznavanju
bogate istarske povijesti i ova je monografija, nastala iscrpnim proučavanjem
matičnih knjiga krštenih, krizmanih, vjenčanih i umrlih grada Pule pohranjenih u
Državnome arhivu u Pazinu, koje su autoru bile na raspolaganju. Pisac se ograničio
na razdoblje između 1613. i 1817., odnosno proučio je razdoblje dugo dva stoljeća,
što nikako nije mali posao. Treba napomenuti kako je autor kroz poglavlja u knjizi
obradio niz tema važnih za shvaćanje razloga migracija ljudi, ali isto tako možemo
pratiti i svakodnevni život tih ljudi, njihove običaje, navike i način života.
Nakon uvodnoga dijela slijedi poglavlje koje se bavi puljskim matičnim
knjigama. U tom nam poglavlju autor donosi općenite podatke o matičnim knjigama
te izdvaja posebne dijelove koji se spominju u njima, kao što su primjerice
izvanbračna djeca, neobične smrti te dugovječne osobe. Takva su poglavlja
zanimljiva povjesničarima čiji se opus temelji na povijesti svakodnevice te je iz
tog razloga ova monografija izvrsna početna literatura za one koji žele proučavati
povijest svakodnevice istarskoga čovjeka.
U trećem, četvrtom i petom poglavlju autor progovara o doseljenicima u Pulu.
U trećem poglavlju navedena su mjesta i općine iz kojih su ljudi migrirali u Pulu pa
se tako, između ostaloga, spominju i mjesta Brseč, Mošćenice, Lovran, Veprinac i
295
MORENA ZAFRED
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 295-297
Volosko, koja danas pripadaju Primorsko-goranskoj županiji i mogu biti predmet

proučavanja i povjesničarima izvan Istarske županije. Četvrto i peto poglavlje
bavi se imenima i prezimenima doseljenika. Taj je dio monografije izrazito bitan
ne samo povjesničarima, već i kroatistima koji se bave proučavanjem spomenute
problematike. Treba napomenuti autorove zaključke u kojima iznosi zaključak da
je većinsko stanovništvo bilo hrvatsko, dok u manjem broju ima Talijana te ostalog
stanovništva.
Šesto nam poglavlje donosi konkretne primjere iz matičnih knjiga. Doktor
Bertoša je ovdje primjere rasporedio u četiri potpoglavlja, a ona se odnose na ogledne
upise, jednostavne kratke, složenije duže upise te upise o više članova iste obitelji.
Sedmo se poglavlje bavi upisima na latinskome jeziku, kojih je bilo dosta, a
autor donosi samo nekoliko konkretnih primjera. Ovdje treba napomenuti kako su se
često ubacivali i talijanski termini među one latinske. Ovaj je dio također zanimljiv
i ostalim znanstvenicima, prvenstveno filolozima.
Osmo i deveto poglavlje bavi se višestrukim migracijama i dugogodišnjima
žiteljima Pule. Višestruke migracije vezane su za ljude koji su se selili više puta iz
jednoga mjesta u drugo te potom u Pulu. Dugogodišnjim su se žiteljima smatrali oni
stanovnici Pule koji su se tu naselili u djetinjstvu.
Deseto je poglavlje kratko i donosi informaciju o spominjanju župa u matičnim
knjigama.
Jedanaesto se poglavlje bazira na zanimanjima stanovnika, koja su se
nerijetko unosila u matične knjige. Od brojnih zanimanja autor je u pet potpoglavlja
obradio ona najčešća, a to su sluge i sluškinje, crkveno osoblje, obrtnici, upravno
osoblje te vojno osoblje. Vojno se osoblje spominje samo u onim slučajevima kada
je bilo potrebno braniti granice, primjerice u slučaju rata (ovdje se spominje Rat
za španjolsko naslijeđe te Uskočki rat). Sluge i sluškinje imali su samo najbogatiji
građani, ali su oni bili prisutni i u crkvi. Od obrtnika najčešće se spominju vlasnici
lađa, a upravno je osoblje većinom bilo privremeno nastanjeno u Puli, budući da su
oni dolazili iz Venecije, pod čijom su jurisdikcijom i djelovali.
Dvanaesto i trinaesto poglavlje monografije bavi se etničkom pripadnošću
stanovnika i novim stanovnicima.
Od četrnaestoga do devetnaestoga poglavlja autor analizira pitanje vjenčanja i
braka te tako donosi podatke o vrsti braka, koji je mogao biti sklopljen na „istarski“
ili „mletački način“ (u malom broju bilo je i brakova sklopljenih na „slavenski
način“), zatim o vjenčanjima koja su obavljena izvan crkve. Autor također donosi i
podatke vezane za razliku u godinama između bračnih partnera, krvnome srodstvu
296
MORENA ZAFRED
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 295-297
supružnika te kasnijim porođajima. U ovim poglavljima nalazimo podatke koji se i

ne razlikuju toliko od današnjeg načina života te su nam stoga posebno zanimljivi.
Devetnaesto poglavlje, podijeljeno u devet potpoglavlja, govori o
nezakonitoj djeci, čiji nemali broj zauzima dosta prostora u matičnim knjigama.
Međutim, ovdje ne valja brzati sa zaključkom kako je to bila raširena pojava među
istarskim stanovništvom, barem ne više nego što je to danas. Pri upisu nezakonite
djece u matične knjige postojali su posebni termini koji su označavali takvu djecu,
a većinom se ime oca nije zapisivalo (di padre incognito). Autor je ovo poglavlje
raščlanio kroz devet potpoglavlja, a primjere nezakonite djece obradio je prema
mjestima rođenja te djece, pa se tako spominju i mjesta kao što su Boljun, Kršan,
Pazin te ostali dijelovi austrijske Istre odakle su roditelji te djece migrirali ili gdje su
djeca rođena.
Dvadeseto se poglavlje bavi krštenjima koja su obavljena kod kuće, a koja
su najčešće obavljale babice pri samome rođenju djeteta, smatrajući da dijete neće
dugo živjeti.
Od dvadeset i prvoga do dvadeset i devetoga poglavlja autor se bavi pitanjem
dužine života te bolestima i uzrocima smrti ljudi u Istri. Dosta je pažnje poklonio
iznenadnim i neobičnim smrtima, poput smrti od gladi.
Zadnje, trideseto poglavlje donosi zaključke do kojih je doktor znanosti
Bertoša došao proučavajući matične knjige grada Pule, a vezano uz migracije iz
austrijskog dijela Istre prema Puli. Osim priloga koji prate sadržaj monografije, i
brojne fotografije dodatno obogaćuju ovaj rad.
Doktor Bertoša jednostavnim i lako razumljivim jezikom vodi čitatelja kroz
mali dio bogate istarske prošlosti, donoseći tako jedan novi uvid u svakodnevicu
Istre u razdoblju koje je promatrano. Ova je monografija jedna od onih koja može
uvelike pomoći i stručnjaku, koliko i laiku koji se želi upoznati s prošlošću svoga
kraja. Prikazujući nam povijest Istre, ljude koji su nastanjivali Pulu i okolicu, ljude
koji su se iz raznih razloga u Pulu doselili i ostavili tu svoje tragove, ova knjiga
predstavlja obveznu literaturu svakome tko je doista zaljubljen u istarsku povijest.
Nadamo se da doktor Bertoša neće ovdje stati sa svojim istraživanjima te da
će nas uskoro obogatiti još jednom ovako izvrsnom monografijom.
Morena Zafred
297
BIBLIOGRAFIJA
VJESNIKA DRŽAVNOG
ARHIVA U RIJECI
MILKA ŠUPRAHA-PERIŠIĆ
Bibliografija Vjesnika Državnog arhiva u Rijeci,1989. – 2014. (Sv. XXXI - LV / LVI)
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 301-368
Milka Šupraha-Perišić, Stručni rad

knjižničarska savjetnica UDK 016:930.25(05 Vjesnik DAR-i)
Gradska knjižnica Rijeka
BIBLIOGRAFIJA
VJESNIKA DRŽAVNOG ARHIVA U RIJECI
1989. – 2014.
(Sv. XXXI - LV/LVI)
Predgovor
Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci kontinuirano izlazi od 1953. godine, go-

dišnje ili dvogodišnje.
Radovi u svescima 1(1953), Vjesnika Državnog arhiva u Rijeci do sv.
30(1988), Vjesnika Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu popisani su i objavljeni u
Bibliografiji I-XXX (sv. 31(1989), autorice Mladenke Hammer.
Bibliografija Vjesnika Državnog arhiva u Rijeci (31 – 55/56), popisuje radove

objavljene od sv. 31(1989) do sv. 55-56(2014):
Sv. 31(1989) Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu (ISSN 035-0891)
Sv. 32(1990) Vjesnik Historijskog arhiva Rijeka (ISSN 0351-0891)
Sv. 33-34(1991-1992) – 38(1996) Vjesnik Povijesnog arhiva Rijeka (ISSN
1330- 2116)
Sv. 39(1997) – 55-56(2014) Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci (ISSN 1331-
5137)
Glavni urednici svezaka obuhvaćenih ovom Bibliografijom su:

Dražen Vlahov (sv. 31),
Jadranka Kaloper-Bakrač (sv. 32-37)
Goran Crnković (sv. 38-55/56)
301
MILKA ŠUPRAHA-PERIŠIĆ
Bibliografija Vjesnika Državnog arhiva u Rijeci,1989. – 2014. (Sv. XXXI - LV / LVI)
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 301-368
Bibliografija obuhvaća ukupno 262 rada koje potpisuje 100 autora.

Svaki je članak opremljen naslovom, imenom i prezimenom autora, nazivom i sje-
dištem ustanove kojoj autor pripada, UDK oznakom, kategorijom članka (izvorni
znanstveni rad, pregledni rad, prethodno priopćenje ....).
Brojevi Vjesnika strukturirani su unutar tematskih blokova: Gradivo; Članci i ra-
sprave; Inventari i regesta; Prikazi; Vijesti; Arhivska teorija i praksa.
Bibliografija metodološki slijedi svoju prethodnicu (koliko god je to moguće i po-
željno) s ciljem što lakšeg snalaženja njezinih korisnika.
Bibliografija ima stručni raspored s dva kazala: kazalo autora i naslova i predmetno
kazalo. Unutar stručnih skupina, bibliografske jedinice su raspoređene po abecedi
redalice ( u našem slučaju prezimenu autora). Svaka bibliografska jedinica označena
je svojom brojčanom oznakom pod kojom se pojavljuje i u kazalima. Kazala su abe-
cedno organizirana. Bibliografski opis članaka izrađen je sukladno odgovarajućim
međunarodnim standardima u knjižničarstvu.
Na kraju Bibliografije nalazi se popis Pesebnih izdanja (knjiga) Državnog arhiva
u Rijeci, izdanih u razdoblju od 1968. godine (kada je pokrenuta edicija Posebnih
izdanja) do danas, ukupno 27 naslova.

Autorica

302
BIBLIOGRAFSKI POPIS RADOVA PO STRUČNIM
SKUPINAMA UDK
Bibl. Jed. Br.

0 OPĆENITO
003.349 Glagoljičko pismo
VIŠKANIĆ, Damir. Brsečka glagoljska oporuka / Damir

Viškanić. - Sv. 38(1996) ; str. 3-17.
1
Transliterirani tekst prvi puta objavljene glagoljske oporuke iz Brseča
(1586.g.). –Bibliografske bilješke uz tekst. – Summary.
VIŠKANIĆ, Damir. Dvije glagoljske isprave iz Lovrana

(XVI st.) / Damir Viškanić. - Sv. 39(1997) ; str. 3-29. 2
Transliterirani tekstovi dviju glagoljskih isprava iz Lovrana. – Summary.
VLAHOV, Dražen. Glagoljski zapisi u Knjizi bratovštine

sv. Tijela iz Boljuna (1612.-1658.) / Dražen Vlahov. - Sv.
3
43-44(2001-2002) ; str. 3-74.
Bibliografske bilješke uz tekst.
VLAHOV, Dražen. Glagoljski zapisi u Knjizi oltara sv.

Roka (sv. Katarine i sv. Blaža) iz Boljuna 1595.-1663. /
4
Dražen Vlahov. - Sv. 45-46(2003-2004) ; str. 3-128.
Transliteracija zapisa. – Bibliografske bilješke uz tekst.
VLAHOV, Dražen. Tri glagoljske isprave iz Brseča s

kraja XVI. i početka XVII. stoljeća / Dražen Vlahov. - Sv.
5
37(1995) ; str. 8-22.
Čuvaju se u Državnom arhivu u Pazinu.
011/016 Bibliografije
BERTOŠA, Miroslav. Bibliografija radova Petra Strčića

iz arhivske oblasti / Miroslav Bertoša. - Sv. 33-34 (1991- 6
1992) ; str. 197-217.
303
HAMMER. Mladenka. Bibliografija : I- XXX. / Mladenka
Hammer. - Sv. 31(1989)) ; str. 1-100.
7
Bibliografija Vjesnika Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu. Sadrži:
abecedno kazalo, kazalo struka, kazalo autora i predmetno kazalo.
HOZJAN, Snježana. Građa za biobibliografiju prof. dr.

Radmile Matejčić / Snježana Hozjan. - Sv. 33-34 8
(1991-1992) ; str. 219-241.
ŠUPRAHA-Perišić, Milka. Životopis i bibliografija radova

povjesničara dr.sc. Antuna Girona / Milka Šupraha-Perišić. 9
-Sv. 55-56(2014) ; str. 161-227.
ZAKOŠEK, Boris. Katica Tadić, Bibliografija o arhivima,

čitaonicama, knjižnicama i muzejima : napisi iz riječkih
i sušačkih hrvatskih novina od 1900. do 1999. godine na
području današnjih županija Primorsko-goranske, Istarske i 10
Ličko-senjske. Filozofski fakultet Osijek / Boris Zakošek.-
Sv. 47-48(2006-2007) ; str. 309-310.
Prikaz knjige.
02 Knjižničarstvo
LUKEŽIĆ, Irvin. Inventar i katalog stare isusovačke

knjižnice u Rijeci / Irvin Lukežić. - Sv. 39(1997) ; str.
31-124. 11
Popis knjiga Isusovačkog kolegija u Rijeci iz 1777. - Bibliografske
bilješke uz tekst. – Summary.
MERDŽANIĆ, Mladenka. Gradska knjižnica Rijeka

1962.-2000. Rijeka, 2000. / Mladenka Merdžanić. - Sv.
12
41- 42(1999-2000) ; str. 501-503.
Prikaz knjige.
POLIĆ, Maja. Prilog poznavanju čitaoničkoga pokreta

Kvarnerskoga primorja i novih početaka djelovanja
Narodne čitaonice na Trsatu / Maja Polić. – Sv.49(2007- 13
2008) ; str. 147-162.
Pravila Družtva Narodne čitaonice trsatske u prilogu teksta. – Summary.
304
TADIĆ, Katica. Arhivsko i ostalo gradivo o Narodnoj
čitaonici riječkoj / Katica Tadić. – Sv. 43-44(2001-2002)
14
; str. 321-331.
UREM, Mladen. Popis knjiga iz knjižnice plemenite

obitelji Draganić Vrančić iz Pirovca : (nastale u Pirovcu
između 1505. i 1919. koje gospođa Vesna pl. Draganić
15
Vrus iz Opatije, Maršala Tita 52, daruje Općini Pirovac za
osnivanje narodne knjižnice i čitaonice / Mladen Urem,
Boris Zakošek. - Sv. 55-56(2014) ; str. 63-84.
03 Opća referentna djela
STOLAC, Diana. “Morski riečnik” Bože Babića iz 1870.

godine / Diana Stolac. - Sv. 33-34 (1991-1992) ; str.
107-116. 16
Literatura na kraju teksta. – Summary.
050 Periodika
BEUC, Ivan. Uz 40. obljetnicu izlaženja Vjesnika Arhiva u

17
Rijeci / Ivan Beuc. - Sv. 33-34 (1991-1992) ; str. 7-10.
BLAŽEKOVIĆ, Tatjana. Senjski zbornik :prilozi za

geografiju, etnologiju, ekonomiju, povijest i kulturu
18
= Almanacco di Senj : contributi per la geografia, ľ
etnografia, la sroria e la cultura 1(1965.)-22(1995.) / Tatjana
Blažeković. - 39(1997) str. 543-552.
MANOJLOVIĆ, Zorica. Croatica Christiana periodica,

časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, br. 38, god. XX, Zagreb 1996, 212 19
str / Zorica Manojlović. - Sv. 39(1997) ; str. 563-565.
Prikaz.
MANOJLOVIĆ, Zorica. Darinka Drnovšek, Zapisniki

Politbiroja CK KPS/ZKS 1945-1954 : Viri, br. 15,
20
Arhivsko društvo Slovenije, Ljubljana, 2000 / Zorica
Manojlović. - Sv. 41-42(1999-2000) ; str. 497-499.
Prikaz.
305
MANOJLOVIĆ, Zorica. Vjesnik istarskog Arhiva, god.
6-7(1996-1997), sv. 6-7, Pazin, 2001. / Zorica Manojlović.
21
- Sv. 43-44(2001-2002) ; str. 391-400.
Prikaz.
POLIĆ, Maja. Tri časopisa posvećena obljetnici akademika

Petra Strčića / Maja Polić. – Sv. 49(2007-2008) ; str. 235-
22
238.
Prikaz.
SZABO, Agneza. Jubilarni zbornik u povodu 600.

obljetnice Zakona grada Kastva od leta 1400. : Zbornik
23
Kastavštine, knjiga VIII., Kastav 2000. / Agneza Szabo. -
Sv. 41-42(1999-2000) ; str. 495-496.
Prikaz.
2 RELIGIJA. TEOLOGIJA
2-36 Sveci. Hagiologija
LUKEŽIĆ, Irvin. O kultu svetoga Vida / Irvin Lukežić. -

24
Sv. 35-36 (1993-1994) ; str. 133-144.
Bibliografske bilješke na kraju teksta.
2-7 Crkvena organizacija i uprava
CRNKOVIĆ, Nikola. Posljednji osorski biskup kao

hrvatski katolički pisac / Nikola Crnković. – Sv. 50-
25
52(2010) ; str. 25-60.
26
ČORALIĆ, Lovorka. Paški svećenik Petar Trasonico
– istaknuti hrvatski iseljenik u Mlecima u prvoj polovici
XVII. stoljeća / Lovorka Čoralić. - Sv. 45-46(2003-2004) ;
str. 251-264.
306
JUDAK, Viliam. Biskup Stjepan Fejerkövy i Nitranska
biskupija : (prikaz Darovnice biskupa Stjepana iz Nitre
Faustu Vrančiću iz 1591.) / Viliam Judak ; sa slovačkog na
hrvatski jezik prevela Anna Landeka. – Sv. 55-56(2014) ; 27
str. 37-52.
Iz fonda pl. Obitelji Draganić-Vrančić Državnog arhiva u Rijeci. –
Bibliografske bilješke uz tekst
KOLARIĆ, Juraj. Zbornik radova Opatijske crkvene

obljetnice / Juraj Kolarić. – Sv. 49(2007-2009) ; str. 247- 28
253.
KOVAČIĆ, Ivan. Talijanski okupatori i progon krčkog

svećenstva 1941. godine / Ivan Kovačić. - Sv. 43-
29
44(2001-2002) ; str. 351-388.
SZABO, Agneza. Vrijedan doprinos povijesti crkve

u Hrvata : u povodu objavljivanja knjige: Petar Runje,
Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši, Zagreb, 30
2001. / Agneza Szabo. - Sv. 43-44(2001-2002) ; str. 409-
411.
ŠTOKOVIĆ, Alojz. Bratovštine na istočnoj obali Jadrana:

prilog proučavanju socijalne povijesti na Sredozemlju od
XI. do XVII. stoljeća / Alojz Štoković. – Sv. 47-48(2006-
31
2007) ; str. 141-158.
Bibliografske bilješke na kraju teksta . - Literatura.
TROGRLIĆ, Stipan. Crtice iz života župe Materada u

porečkoj i pulskoj biskupiji – 150. obljetnica utemeljenja
32
/ Stipan Trogrlić. - Sv. 50-52(2010) ; str. 233-253.
3 DRUŠTVENE ZNANOSTI
307
314 Demografija. Statistika
PERIČIĆ, Šime. Pregršt statističkih podataka o Istri i

kvarnerskim otocima s raskrižja 18. i 19. stoljeća / Šime
33
Peričić. - Sv. 35-36(1993-1994) ; str. 257-272.
ŠKROBONJA, Ante. Demografska kretanja u župi

Mošćenice tijekom 19. stoljeća / Ante Škrobonja, Avelino 34
Baretić. – Sv. 49(2007-2008) ; str. 135-146.
314.7 Migracije
BERTOŠA, Slaven. Lovorka Čoralić, Hrvatski tragovi u

Mletcima, Korabljica – Prinosi za povijest književnosti
35
u Hrvata, knj. 8, god. XII., Zagreb 2002., 163 str. / Slaven
Bertoša. - Sv. 45-46(2003-2004) ; str. 491-495.
ČORALIĆ, Lovorka. Tragovima riječkih iseljenika u

Mlecima (XV.-XVII. st.) / Lovorka Čoralić. - 41-42(1999-
2000) ; str. 97-113. 36
Na temelju izvornoga gradiva iz mletačkih arhiva. - Bibliografske
bilješke uz tekst.
ČORALIĆ, Lovorka. Pažani i Rabljani u Mlecima od 14.

do 18. stoljeća / Lovorka Čoralić. - Sv. 40(1998) ; str.
3-52. 37
Na temelju izvornoga gradiva iz metačkih arhiva. – Bibliografske
bilješke uz tekst.
LUKEŽIĆ, Irvin. Postanak židovske zajednice u Rijeci /

Irvin Lukežić. - Sv. 40(1998) ; str. 75-115. 38
323 Unutarnji poslovi. Unutarnja politika
BLAŽEKOVIĆ, Tatjana. Autonomaški izgredi u Rijeci

25. svibnja 1862. / Tatjana Blažeković. - Sv. 39(1997) ;
39
str. 315-335.
Bibliografske bilješke uz tekst. – Summary.
308
JANJATOVIĆ, Bosiljka. Skupštinski izbori i izborni teror
na području Kvarnerskog primorja i Gorskog kotara
1920.-1927. godine / Bosiljka Janjatović. - Sv. 39(1997) ; 40
str. 427-471.
KOVAČIĆ, Ivan. Frano Supilo i “Novi list” u Hrvatskom

narodnom pokretu 1903./4. godine / Ivan Kovačić. - Sv.
41
39(1997) ; str. 371-426.
KOVAČIĆ, Ivan. Nemiri u delničkom kotaru u svibnju

1903. / Ivan Kovačić. - Sv. 35-36 (1993-1994) ; str. 69-
42
101.
LUKEŽIĆ, Irvin. Ivo Rendić-Miočević, Hrvatski identitet

- trajnost i fluidnost: usporedba Kvarnera i gorske
Dalmacije / Irvin Lukežić. – Sv. 47-48(2006-2007) ; str. 43
311-313.
Prikaz knjige.
PEDERIN, Ivan. Hrvatska nacionalna ideologija u

Dalmaciji u zabranjenim novinskim člancima (1883.-
44
1903.) / Ivan Pederin. - Sv. 39(1997) ; str. 337-369.
PEDERIN, Ivan. Pokolj Hrvata i Slovenaca u Trstu 1919. /

Ivan Pederin. - Sv. 45-46(2003-2004) ; str. 307-310. 45
ZAKOŠEK, Boris. Karl Kaser, Freier Bauer und Soldat

– Die Militarisierung der agrarischen Gesellschaft an
der kroatisch-slawonischen Militärgrenze (1535-1881),
46
Wien-Köln-Weimar 1997, 688 str. / Boris Zakošek. – Sv.
39(1997) ; str. 553-558.
Prikaz knjige.
309
327 Međunarodni odnosi
GIRON, Antun. Zaključci referata dr. Vladimira Židovca

vladi NDH o Istri i Primorju (1944.god.) / Antun Giron,
47
Petar Strčić. - Sv. 35-36 (1993-1994) ; str. 103-130.
KRALJIĆ, John Peter. Američki konzularni agent u Rijeci

i spisi Stephen S. Remaka na Sveučilištu Georgetown,
Washington, D.C. / John Peter Kraljić. - Sv. 47-48(2006- 48
2007) ; str. 267-278.
TOŠEVA-Karpowicz, Ljubinka. Tisak Rijeke o aneksiji

Bosne i Hercegovine / Ljubinka Toševa Karpowicz. Sv.
49
50-52(2010) ; str. 145-156.
329 Političke stranke i pokreti
JANJATOVIĆ, Bosiljka. Represija spram Hrvatske

republikanske seljačke stranke u Crikvenici 1923. godine
/ Bosiljka Janjatović. - Sv. 35-36(1993-1994) ; str. 237- 50
253.
331 Rad. Zaposlenost
SOBOLEVSKI, Mihael. Prilog građi o sudjelovanju

sušačkih lučkih radnika u šrajku 1937. godine / Mihael
51
Sobolevski. - Sv. 32 (1990) ; str. 63-99.
Summary.
332.8 Ekonomika stanovanja
MANOJLOVIĆ, Zorica. Javno upravljanje stambenim

zgradama u gradivu Državnog arhiva u Rijeci (1926.-
1964.) / Zorica Manojlović. - Sv. 47-48(2006-2007) ; str. 52
25-58.
310
338 Gospodarstvo
ERCEG, Ivan. Kratak osvrt na povijesno nastajanje

gospodarske djelatnosti u Rijeci / Ivan Erceg. - Sv.
53
40(1998); str. 117-130.
LUKEŽIĆ, Irvin. Walter Crafton Smith i njegova obitelj

– engleski tvorničari i riječki dobrotvori iz viktorijanskoga
54
dobra / Irvin Lukežić. - Sv. 50-52(2010) ; str. 307-350.
PEDERIN, Ivan. Gospodarska pitanja Dalmacije : 1806-

1809 / Ivan Pederin. - Sv. 47-48 (2006-2007) ; str. 159-
55
172.
TADIĆ, Katica. Instrukcije za upravljanje dobitkom

gospoštije Čabar Matije Josipa Paravića iz 1798. godine
56
/ Katica Tadić. - Sv. 47-48(2006-2007) ; str. 9-24.
338.48 Turizam
ZAKOŠEK, Boris. Kraj drugog svjetskog rata i obnova

opatijskog turizma u arhivima opatijskih upravnih oblasti 57
1945.-1947. / Boris Zakošek. - Sv. 37(1995) ; str. 297-332.
U prilogu Turistička mapa Opatije iz 1941.g.
339 Trgovina
BARBALIĆ, Radojica Fran. Wladimir Aichelburg, Die

Handelsschiffe Ö.-U. in Weltkrieg 1914-1918, izdanje H.
Weishaupt – verlag – Graz 1988. / Fran Radojica Barbalić. 58
- Sv. 33-34 (1991-1992) ; str. 245.
Prikaz knjige.
ERCEG, Ivan. Pregled kupoprodaje soli na sjevernom

Jadranu : (krajem 17. i početkom 18. st.) / Ivan Erceg.
- Sv. 32 (1990) ; str. 25-43. 59
Arhivsko gradivo pohranjeno je u Steiermärkisches Landesarchivu.
311
LUKEŽIĆ, Irvin. Trgovačka prepiska Marka Koblera
iz Rijeke i Petra Trifića iz Karlovca (1801.-1802.) / Irvin
Lukežić. - Sv. 45-46(2003-2004) ; str. 129-169. 60
Arhivsko gradivo u Državnom arhivu Rijeka. - Bibliografske bilješke
uz tekst.
PERIČIĆ, Šime. Prinos upoznavanju pomorskotrgovinskih

veza Dalmacije i Senja u prošlosti / Šime Peričić. - Sv. 61
33-34 (1991-1992) ; str. 95-105.
ZLATOVIĆ, Dragan. Povijesno-pravni razvitak zaštite

od nelojalne konkurencije / Dragan Zlatović. - Sv. 53-
62
54(2012) ; str. 165-185.
34 Pravo
BOGOVIĆ, Mile. Grobnički urbari, Katedra Čakavskog

sabora Grobinšćine, Rijeka, 1995. / Mile Bogović, Lujo
63
Margetić - Sv. 37(1995) ; str. 381-385.
Prikaz knjige.
LONZA, Nella. Novopronađeni izvori o sudskim

postupcima protiv krčkih knezova u 14. stoljeću / Nella
Lonza. - Sv. 35-36 (1993-1994) ; str. 9-20. 64
Arhivsko gradivo sačuvano u Državnom arhivu u Veneciji. –
MARGETIĆ, Lujo. Grižanski urbar iz 1700. godine / Lujo

Margetić, Anelise Margetić. - Sv. 33-34 (1991-1992) ;
65
str. 25-57.
Čuva se u Franjevačkom samostanu na Trsatu.
MARGETIĆ, Lujo. Kastavski zakon na njemačkom jeziku:

(XVIII. stoljeće) / Lujo Margetić. - Sv. 35-36(1993-1994);
str. 21-41. 66
Prijevod Kastavskog statuta iz 18.st. – Bibliografske bilješke na kraju
teksta.
MARGETIĆ, Lujo. Mošćenički statut na njemačkom

jeziku (1616.) / Lujo Margetić. - Sv. 37(1995) ; str. 123-
67
65.
Summary.
312
MARGETIĆ, Lujo. Nekoliko napomena o dva važna
dokumenta iz veprinačke povijesti / Lujo Margetić. - Sv.
68
43-44(2001-2002) ; str. 197-206.
MARGETIĆ, Lujo. Novigradski urbar iz 1576. godine /

Lujo Margetić. – Sv. 49(2007-2008) ; str. 9-48. 69
Pohranjen u knjižnici Teologije u Rijeci.
MARGETIĆ, Lujo. Prijelaz od božjeg suda na torturu

prema neobjavljenoj rapskoj ispravi iz 1281. / Lujo
70
Margetić. - Sv. 32 (1990) ; str. 103-109.
Summary.
MARGETIĆ, Lujo. Rapski protostatut iz 1234. godine /

71
Lujo Margetić. - Sv. 38(1996) ; str. 105-117.
MARGETIĆ, Lujo. Zagrebački rukopis Mošćeničkog

zakona / Lujo Margetić. - Sv. 45-46(2003-2004) ; str.
72
197-210.
MILOVIĆ, Đorđe. Kazneno pravo Kastavskog statuta iz

1400. godine / Đorđe Milović. - Sv. 45-46(2003-2004) ;
73
str. 211-250
MILOVIĆ, Đorđe. Kazneno pravo Mošćeničkog statuta iz

1637. godine / Đorđe Milović. - Sv. 37(1995) ; str. 147- 74
197.
MILOVIĆ, Đorđe. Kazneno pravo Senjskog statuta iz

1388. godine / Đorđe Milović. - Sv. 38(1996) ; str. 118-
75
168.
Summary.
MILOVIĆ, Đorđe. Kazneno pravo Trsatskog statuta iz

1640. godine / Đorđe Milović. - Sv. 43-44(2001-2002) ;
76
str. 207-247.
313
MILOVIĆ, Đorđe. Kazneno pravo Veprinačkog statuta iz
1507. godine / Đorđe MIlović. - Sv. 39(1997) ; str. 287-
77
314.
MILOVIĆ, Đorđe. Kazneno pravo Vinodolskog zakona iz

1288. godine / Đorđe Milović. – Sv. 41-42(1999-2000)
78
; str. 41-83.
MILOVIĆ, Đorđe. Kratak osvrt na neke osobitosti

kaznenog prava Riječkog statuta iz 1530. godine. – Sv.
79
50-52(2010) ; str. 11-23.
PETRANOVIĆ, Anamari. Odstupanje od rimske emptio

venditio u Riječkom statutu / Anamari Petranović. - Sv. 80
32 (1990) ; str. 111-123.
PETRANOVIĆ, Anamari. Usucapio i occupatio Riječkog

statuta / Anamari Petranović. - Sv. 33 (1991-1992) ; str.
81
61-69.
Govori o dva izvorna načina stjecanja vlasništva prema Riječkom statutu
iz 1530. godine.
SPICIJARIĆ Paškvan, Nina. Stampa co: Francesco

Draganich contro fratelli Filiberi = Otisak Grof Frane
Draganić protiv braće Filiberi / Nina Spicijarić Paškvan ; 82
prijevod s latinskog i jezična redaktura Luka Vukušić. - Sv.
55-56(2014); str. 319-389
STRČIĆ, Petar. Lujo Margetić. “Veprinački sudski

zapisnici XVI. i XVII. stoljeća (Volčićev prijepis)”,
Katedra Čakavskog sabora, Liburnijske teme, knj. 12, 83
Opatija 1997. / Petar Strčić. –Sv. 40(1998) ; str. 335-343.
Prikaz knjige.
UREM, Mladen. Statut Dvigradske općine/ Mladen Urem.

84
- Sv. 49(2007-2008) ; str. 223-225.
Prikaz knjige.
314
ZAKOŠEK, Boris. Zemljišne zajednice Hrvatskog
primorja i Gorskog kotara / Boris Zakošek. - Sv. 35-
36(1993-1994) ; str. 273-290 . 85
Arhivsko gradivo pohranjeno u Državnom arhivu u Rijeci. –
ZLATOVIĆ, Dragan. Pravno-povijesni pregled pojavnih

oblika žigova i žigovnog prava / Dragan Zlatović. – Sv.
86
50-52(2010) ; str. 285-304.
35 Javna uprava
GIRON, Manon. Statut Zavoda za zabludjele i napuštene

dječake u Rijeci iz 1876. godine / Manon Giron. - Sv. 87
38(1996) ; str. 18-46.
355 Vojni poslovi
BERTOŠA, Slaven. O vojnoj povijesti grada Pule od

početka XVII. do početka XIX. stoljeća / Slaven Bertoša.
88
- Sv. 43-44(2001-2002) ; str. 249-288.
ČORALIĆ, Lovorka. Bartol Depope iz Glavotoka – Croato

a cavallo u mletačkoj službi u Zadru (18. st.) / Lovorka
89
Čoralić. – Sv. 49(2007-2008), str. 81-91.
Prijepis oporuke Bartola Depope u prilogu teksta. – Summary.
JANJATOVIĆ, Bosiljka. Kastavci i vojna obveza u

razdoblju između dva svjetska rata / Bosiljka Janjatović.
90
- Sv. 37(1995) ; str. 273-295.
Summary.
37 Odgoj. Obrazovanje
CRNKOVIĆ, Goran. Borba za nastavu na narodnom

jeziku u istarskoj Liburniji koncem 19. stoljeća / Goran
91
Crnković. - Sv. 38(1996) ; str. 238-250.
315
CRNKOVIĆ, Nikola. Inventar arhivskog fonda
Komunalne male realne gimnazije u Voloskom – Opatiji
1909.-1920. godine / Nikola Crnković. – Sv. 40(1998) ; str. 92
303-316.
CUKROV, Ante. Lega nazionale i njezine škole u Istri

krajem 19. i početkom 20. stoljeća / Ante Cukrov. - Sv.
93
41-42(1999-2000) ; str. 165-246.
ČOP, Milivoj. Borba za narodnu školu na cresko-

lošinjskom području do 1918. godine / Milivoj Čop. - Sv. 94
37(1995) ; str. 231-271.
GIRON, Antun. Dva zapisnika sjednice odbora Delavske

škole u Kastvu iz 1885. godine / Antun Giron. - Sv.
95
40(1998) ; str. 141-153.
GIRON, Manon. Izvori za povijest školstva iz vremena

96
riječke države / Manon Giron. - Sv. 37(1995) ; str. 67-82.
GIRON, Manon. Kronika Senjske gimnazije / Manon

Giron. - Sv. 43-44(2001-2002) ; str. 91-119.
97
Pohranjeno u Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu. - Bibliografske
bilješke uz tekst.
GIRON, Manon. Materijalni položaj učitelja u Rijeci na

prijelazu stoljeća / Manon Giron. – Sv. 39(1997) ; str.
98
1215-168.
GIRON, Manon. Prvi statut i nastavni plan “Delavske

škole” u Kastvu iz 1885. godine / Manon Giron. - Sv. 35-
99
36(1993-1994) ; str. 43-68.
GIRON, Manon. Pučka škola u Srdočima od osnutka do

pripojenja Srdoča Kraljevini SHS (1912.-1921.) / Manon
100
Giron. - Sv. 41-42(1999-2000) ; str. 269-294.
316
GIRON, Manon. Statut javnih škola grada Rijeke iz 1876.
101
godine / Manon Giron. – Sv. 49(2007-2008) ; str. 49-81.
Tekst Statuta u prilogu. – Summary.
GIRON, Manon. Školstvo u Klani od kraja prvog svjetskog

rata do kapitulacije Italije / Manon Giron. – Sv. 47-
102
48(2006-2007) ; str. 59-104.
GIRON, Manon. Zametska škola od Rimskog sporazuma

do početka drugog svjetskog rata (1924. – 1941.) / Manon
103
Giron. – Sv. 40(1998) ; str. 221-241.
MANOJLOVIĆ, Zorica. Kotarsko školsko nadzorništvo

Kastav (1815.-1869.) / Zorica Manojlović. - Sv. 50-
104
52(2010) ; str. 351-367.
PALLOS PIROSKA, Simonne. Profesori

znanstvenici u Rijeci – Aladar Fest. - Sv. 55-56(2014) ;
105
str. 143-159.
PALLOS PIROSKA, Simonne. Profesori znanstvenici u

Rijeci – pregled životopisa Bele Erodija / Simonne Pallos
106
Piroska. - Sv. 50-52(2010) ; str. 255-268.
39 Etnografija. Običaji
LUKEŽIĆ, Irvin. Prinosi za povijest grobničke nošnje /

Irvin Lukežić. - Sv. 33(1991-1992) ; str. 71-94.
107
Sadrži i: Korytkovo gradivo o hrvaški ljudski noši. – Literatura na kraju
teksta.
317
5 MATEMATIKA I PRIRODNE ZNANOSTI
528.4 Katastar
KOLAR. Mira. “Jozefinski katastar grada Rijeke i njegove

uže okolice (1785./87.)” : knjiga 2, posebna izdanja, sv.
108
13, Rijeka, Državni arhiv u Rijeci, 2000. / Mira Kolar. - Sv.
43-44(2001-2002) ; str. 401-404.
Prikaz knjige.
6 PRIMIJENJENE ZNANOSTI
614(091) Povijest javnog zdravstva
BAKAŠUN, Vjekoslav. Vjerojatni način gubitka arhive

preventivno medicinskih ustanova u Rijeci za razdoblje
1900.-1945. / Vjekoslav Bakašun. - Sv. 45-46(2003-2004) 109
; str. 289-305.
GIRON, Manon. Antonio Felice Giacich – liječnik koji je

pisao udžbenike / Manon Giron. - Sv. 50-52(2010) ; str.
110
269-283.
655.4(091) Povijest izdavaštva
BLAŽEKOVIĆ, Tatjana. Prilog proučavanju zborničkoga

izdavaštva u zapadnoj Hrvatskoj (Istra, Kvarnersko
primorje, Gorski kotar) od 1945. do 1995. godine / Tatjana 111
Blažeković. - Sv. 38(1996) ; str. 296-312.
656. 61 Pomorski promet
BARBALIĆ, Radojica Fran. Stjepan Vekarić – Nenad

Vekarić. Tri stoljeća pelješkog brodarstva, izdanje
112
Pelješkog zbornika, Zagreb, 1987. / Fran Radojica Barbarić.
- Sv. 33-34(1991-1992) ; str. 246.
Prikaz knjige.
318
CRNKOVIĆ, Nikola. Početak i razvoj lošinjskog
pomorstva do 1797. : prinos istraživanju / Nikola
113
Crnković. - Sv. 32(1990) ; str. 125-159.
Summary.
PERIČIĆ, Šime. Brodolom riječkog jedrenjaka 1802.

godine / Šime Peričić. - Sv. 40(1998) ; str. 131-140. 114
PERIČIĆ, Šime. Pomorstvo Senja u prošlosti / Šime

115
Peričić. - Sv. 38(1996) ; str. 169-203.
PERIČIĆ, Šime. Prilog upoznavanju pomorstva otoka

Lošinja / Šime Peričić. - Sv. 35-36(1993-1994) ; str. 185-
116
203.
Bibliografske bilješke na kraju teksta. – Summary.
SZABO, Agneza. U povodu objavljivanja knjige: Riječka

luka – povijest, izgradnja, promet : skupina autora, Muzej
grada Rijeke, Rijeka, 2001. / Agneza Szabo. - Sv. 43- 117
44(2001-2002) ; str. 413-417.
Prikaz knjige.
66 Kemijska i srodne industrije
BABIĆ, Jagoda. Vlasnici Rafinerije nafte Rijeka / Jagoda

Babić, Nenad Labus, Josip Žgaljić. - Sv. 33-34(1991-
118
1992) ; str. 135-144.
Sommario.
664 Prehrambena industrija
LUKEŽIĆ, Irvin. “Malinari” / Irvin Lukežić. - Sv. 32

(1990) ; str. 161-210.
119
Prikaz mlinarstva na Rječini od srednjeg vijeka do konca 19.st. i mlinovi
svih grobničkih sela. – Karta mlinova na Rječini.
319
7 UMJETNOST
71 Prostorno planiranje
LOZZI Barković, Julija. Paolo Grassi i regulacijski plan

Rijeke iz 1904. godine : (prilog istraživanju urbanističkog
razvoja Rijeke s početka XX. stoljeća) / Julija Lozzi 120
Barković. - 40(1998) ; str. 157-183.
MAGAŠ, Olga. Urbanizacija prostorne cjeline Školjić –

Banska vrata / Olga Magaš. - Sv. 37(1995) ; str. 198-230. 121
Summary.
72 Arhitektura
LOZZI Barković, Julija. Carlo Pergoli i riječka komunalna

arhitektura / Julija Lozzi Barković. - Sv. 35-36(1993-
122
1994); str. 221-235.
Bibliografske bilješke na kraju teksta. – Summary.
LOZZI Barković, Julija. Genius loci riječkog secesijskog

graditeljstva na primjerima značajnijih stambeno-
najamnih zgrada / Julija Lozzi Barković. – 123
Sv. 39(1997) ; str. 241-283.
Bibliografske bilješke uz tekst. - Ilustr.
LOZZI Barković, Julija. Secesija i stambeno graditeljstvo

na primjerima radničkih kuća u Rijeci / Julija Lozzi
Barković. - Sv. 33-34(1991-1992) ; 124
str. 123-134.
LOZZI Barković, Julija. Secesija na riječkim hotelima /

125
Julija Lozzi Barković. - Sv. 32(1990) ; str. 211-221.
Summary.
PALINIĆ, Nana. Kompleks Kožare Ružić-Ljevaonice

Skull-Tvornice Rade Končar u Vodovodnoj ulici –
povijesni razvoj, stanje i prijedlog adaptacije u svrhu
126
proširenja Državnog arhiva u Rijeci / Nana Palinić, Marko
Vukušić. - Sv. 53-54(2012) ; str. 85-119.
320
PALINIĆ, Nana. Nove zgrade Državnog arhiva u Rijeci
u Vodovodnoj ulici : primjer adaptacije industrijske
arhitekture za kulturnu namjenu / Nana Palinić. - Sv. 45- 127
46(2003-2004) ; str. 311-368.
SENČIĆ, Albino. Anita Antoniazzo Bocchina, Fiume. Il

cimitero Cosala. Bottega d Erasmo, Aldo Ausilio editore
in Padova, 1995. / Zorica Manojlović - Sv. 39(1997) ; str. 128
559-561.
Prikaz knjige.
791 Kinematografija
PALINIĆ, Nana. O povijesti riječkih kinematografa:

Cinematografo Argentina, Teatro Minimo, Teatro
129
Argentina, Teatro Pallas, Centrale, Garibaldi, Kvarner /
Nana Palinić. - Sv. 43-44(2001-2002) ; str. 333-350.
792 Kazalište
PALINIĆ, Nana. Riječka kazališta / Nana Palinić. -

39(1997) ; str. 169-240. 130
8 JEZIKOSLOVLJE I KNJIŽEVNOST
80/81 Filologija / Lingvistika
BERTOŠA, Slaven. Neki južnoistarski toponimi u 131

notarskim zapisima iz XVII. stoljeća / Slaven Bertoša. -
Sv. 41-42(1999-2000) ; str. 115-125.
Arhivsko gradivo pohranjeno u Državnom arhivu u Pazinu. –
POLIĆ, Maja. Onomasiološki pristup P. Strčića imenu i

prezimenu filozofa Franje Petrisa / Maja Polić. – Sv. 45- 132
46(2003-2004) ; str. 497-501.
STOLAC, Diana. Primorski prinosi počecima hrvatskoga,

znanstvenoga nazivlja / Diana Stolac. - Sv. 38(1996) ;
133
str. 281-295.
Summary.
321
82-6 Pisma
KLEN, Danilo. Pisma Jakova Volčića riječkom

povjesničaru Giovanniu Kobleru : (1871 – 1880) / Danilo
134
Klen. - Sv. 32 (1990) ; str. 45-62.
Sadrži sedam pisama.
PEDERIN, Ivan. Šest pisama Jurja Dobrile Josefu Jirečeku

/ Ivan Pederin. – Sv. 49(2007-2008) ; str. 93-103. 135
Prijepisi pisama u prilogu teksta. – Summary.
TOŠEVA-Karpowicz, Ljubinka. Dva pisma Ante Mandića

Milanu Stojadinoviću iz 1938. godine / Ljubinka Toševa- 136
Karpowicz. – Sv. 53-54(2012) ; str. 349-357.
VUKUŠIĆ, Luka. Dva pisma Antuna Vrančića i Franje

Zaya o ubojstvu turskog princa Mustafe 1553. / Luka
137
Vukušić. - Sv. 55-56(2014) ; str. 53-62.
Bibliografske bilješke uz tekst. – Literatura na kraju teksta
9 GEOGRAFIJA. BIOGRAFIJE. POVIJEST
904 Kulturna dobra
MRAK, Iva. Kulturna dobra kao nositelji kulturnih i

ekonomskih vrijednosti / Iva Mrak. – Sv. 53-54 (2012) ;
138
str. 139-164.
908 Regionalne monografije
BERTOŠA, Slaven. Nerezinski libar, prikupio i uredio

Julijano Sokolić Lišandrof/ Slaven Bertoša. – 50-52(2010); 139
str. 525-529.
PEDERIN, Ivan. Rapska trgovina, pomorstvo, brodogradnja,

ribarstvo, materijalna kultura i novčarstvo u 16. st. / Ivan
140
Pederin. - Sv. 35-36(1993-1994) ; str. 157-183.
322
TADEJEVIĆ, Vinko. Praputnjak – naznake prirodnog
smještaja i neki podaci o privrednim i društvenim
prilikama u povijesnom razvoju / Vinko Tadejević. - Sv. 141
32(1990) ; str. 267-312.
Summary.
910.4 Putopisi
LOKMER, Juraj. Rijeka i okolica s kraja XIX stoljeća u

putopisu Sir Thomasa Grahama Jacksona (1835.-1924.) /
142
Juraj Lokmer. – Sv. 50-52(2010) ; str. 157-189.
Bibliografske bilješke uz tekst. – Summary
929 Biografije
BERTOŠA, Miroslav. In memoriam akademiku Branku

Fučiću / Miroslav Bertoša. - Sv. 41-42(1999-2000) ; str. 143
516-516.
BLAŽEKOVIĆ, Tatjana. Ivan Kukuljević Sakcinski i

Rijeka / Tatjana Blažeković. - Sv. 35-36(1993-1994) ; str.
144
205-219.
BLAŽEKOVIĆ, Tatjana. Podaci za bio-bibliografiju

Josipa Završnika / Tatjana Blažeković. - Sv. 32 (1990) ;
str. 223-234. 145
Sadrži i: Kronološki popis pisaca koji spominju Josipa Završnika;
Kronološku bibliografiju djela Josipa Završnika.
BLAŽEKOVIĆ, Tatjana. Podaci za biobibliografiju

Ljudevita Josipa Cimiottia – Steinberga / Tatjana
146
Blažeković. - Sv. 33-34(1991-1992) ; str. 177-195.
Summary.
BLAŽEKOVIĆ, Tatjana. Riječanin doktor Michele

Maylender i njegovo djelo „Storia delle Accademie D
147
Italia“ (1926.-1930.) / Tatjana Blažeković. -
Sv. 43-44(2001-2002) ; str. 303-319.
323
CRNKOVIĆ, Goran. Dr. Sc. Antun Giron : in memoriam
148
/ Goran Crnković. – Sv. 45-46(2003-2004) ; str. 505-509.
CRNKOVIĆ, Goran. Leo Košuta (1922.-2001.) : In

memoriam / Goran Crnković. - Sv. 43-44(2001-2002) ; 149
str. 425-426.
CRNKOVIĆ, Nikola. Obitelj i zaklada Del Mestri u

Voloskom – povijesna skica s inventarnim popisom /
Nikola Crnković. - Sv. 35-36(1993-1994) ; str. 293-304. 150
Arhivsko gradivo u Državnom arhivu Rijeka . – Bilješke na kraju teksta.
– Summary.
ČORALIĆ, Lovorka. Krčki plemić Ivan Nikola Cetina

– kavaljer svetoga Marka / Lovorka Čoralić. - Sv. 47-
151
48(2006-2007) ; str. 133-140.
ČORALIĆ, Lovorka. Prilog životopisu rapskog biskupa

Petra Gaudencija (1636.-1663.) / Lovorka Čoralić. - Sv.
152
43-44(2001-2002) ; str. 75-89.
FABER, Eva. Pustolovina osamnaestoga stoljeća : (dnevnik

grofa Karla Zinzendorfa u političkom, gospodarskom i
društvenom kontekstu Habsburške Monarhije) / Eva Faber. 153
- Sv. 38(1996) ; str. 204-221.
Zusammenfassung.
FUČIĆ, Branko. Moj Danilo : In memoriam / Branko

154
Fučić. - Sv. 32(1990), str. 317.
GRAKALIĆ, Marijan. Grboslovac Carlo Baxa: Skica za

jedan kontroverzan portret / Marijan Grakalić. - Sv. 33-
155
34(1991-1992) ; str. 117-122.
Summary.
JUŽNIČ, Stanislav. Prilozi za rodoslov Franje Račkog /

Stanislav Južnić. - Sv. 37(1995) ; str. 335-349. 156
Sadrži i obiteljsko stablo.
324
KALOPER-Bakrač, Jadranka. In memoriam dr. Ivanu
Beucu (1918.-1994.) / Jadranka Kaloper-Bakrač. - Sv. 157
35-36 (1993-1994) ; str. 317-319.
KALOPER-Bakrač, Jadranka. In memoriam dr. Radojici

Barbaliću : (1914.-1994.) / Jadranka Kaloper-Bakrač. - 158
Sv. 35-36(1993-1994) ; str. 321-322.
LABUS, Nenad. In memoriam dr. Zlatku Herkovu : (1904.-

159
1994.) / Nenad Labus. – Sv. 35-36 (1993-1994) ; str. 323.
LUKEŽIĆ, Irvin. George Louis Faber – britanski kraljevski

konzul u Rijeci / Irvin Lukežić. - Sv. 47-48(2006-2007)
160
; str. 213-266.
LUKEŽIĆ, Irvin. Obitelj Kohen / Irvin Lukežić. - Sv. 55-

56(2014) ; str. 107-141. 161
LUKEŽIĆ, Irvin. Riječki tvorničar Dušan Vilhar / Irvin

Lukežić. - Sv. 53-54 (2012) ; str. 39-72. 162
MORESE, Gaetano. Hrvatska imovina princa Lavala

Nugenta u dokumentima Državnoga arhiva u Napulju /
163
Gaetano Morese. Sv. 50-52(2010) ; str. 61-85.
SENČIĆ, Albino. Duško Zorec : 13. 12. 1913. – 20. 04.

1988. : in memoriam / Albino Senčić. - Sv. 32(1990) ; 164
str. 315.
SENČIĆ, Albino. Rukopisna ostavština Marija Glogovića

/ Albino Senčić. – Sv. 40(1998) ; str. 317-331. 165
Summary.
SENČIĆ, Albino. Rukopisna ostavština Rikarda Katalinića

Jeretova / Albino Senčić. - Sv. 39(1997) ; str. 475-512. 166
Summary.
325
STRČIĆ, Petar. In memoriam arhivistu dr. Josipu Butorcu:
(1905.- 1993.) / Petar Strčić. - Sv. 35-36(1993-1994) ; str. 167
313-315.
TOŠEVA-Karpowicz, Ljubinka. Ferenc Pölöskei, Istvan

Tisza, Ein ungarischer Staatsmann in Kriesenzeiten,
Akademiai Kiado, Budapest 1994. / Ljubinka Toševa- 168
Karpowicz. - Sv. 37(1995) ; str. 386-388.
Prikaz knjige.
UREM, Mladen. Ostavština pl. Obitelji Draganić-Vrančić

iz Pirovca: kratka povijest hrvatske plemićke obitelji
Draganić-Vrančić (Šibenik, Pirovac, Prvić) / Mladen Urem.
- Sv. 55-56(2014) ; str. 11-35. 169
Na temelju arhiva pl. obitelji Draganić Vrančić iz Pirovca kojega je
Državni arhiv iz Rijeke preuzeo od gđe Vesne pl. Draganić Vrus iz
Opatije 2010. godine
VUKUŠIĆ, Sara. Fran Vidas – dobrotvor iz Hreljina / Sara

Vukušić. – Sv. 49(2007-2008) ; str. 239-245. 170
Prikaz knjige.
ZAKOŠEK, Boris. Obitelj Aleksander / Boris Zakošek. -

Sv. 42-43(2001-2002) ; str. 123-157. 171
929.532 Crkvene knjige. Matice
BERTOŠA, Miroslav. Matične knjige – arhivsko vrelo

o demografskim previranjima predindustrijske Europe /
172
Miroslav Bertoša. - Sv. 41-42(1999-2000) ; str. 315-352.
BOGOVIĆ, Mile. Izgubljene matične knjige u biskupijama

Senjskoj i Modruškoj ili Krbavskoj do 1946. godine /
Mile Bogović. - Sv. 41-42(1999-2000) ; str. 411-433. 173
Sadrži i: Matice po župama Riječko-senjske nadbiskupije; Parice župa u
biskupskom arhivu u Senju. – Bibliografske bilješke uz tekst.
326
ČULINA, Tatjana. Matične knjige – izvor za proučavanje
temeljnih demografskih pokazatelja u Rijeci tijekom XIX
stoljeća / Tatjana Čulina. - 174
Sv. 53-54(2012) ; str. 121-137.
DEKOVIĆ, Darko. Sudbina hrvatsko- glagoljskoga

vođenja matica u Rijeci / Darko Deković. - Sv. 41-
175
42(1999-2000) ; str. 403-409.
FATOVIĆ-Ferenčić, Stella. Matične knjige kao izvor za

proučavanje hrvatske medicinske baštine / Stella Fatović-
176
Ferenčić. - Sv. 41-42(1999-2000) ; str. 353-360.
Literatura na kraju teksta.
JAŠO, Marta. Glagoljske matične knjige Kvarnerskog

primorja i Istre u arhivu HAZU / Marta Jašo. - Sv. 41-
177
42(1999-2000) ; str. 393-402.
Sadrži i: Popis glagoljskih matičnih knjiga Kvarnerskog primorja i Istre.
JELINČIĆ, Jakov. Neke bilješke u matičnim knjigama

istarskih župa / Jakov Jelinčić. - Sv. 41-42(1999-2000) ;
178
str. 451-481.
MODRUŠAN, Martin. Matične knjige kao izvor

informacija s posebnim osvrtom na bilješke na marginama
179
/ Martin Modrušan. - Sv. 41-42(1999-2000) ; str. 441-449.
RAŽOV, Slavko. Matične knjige s dijela kvarnerskih otoka

pohranjene u Državnom arhivu u Zadru / Slavko Ražov.
180
– Sv. 41-42(1999-2000) ; str. 435-439.
SENČIĆ, Albino. Zbirka matičnih knjiga Državnog arhiva

u Rijeci / Albino Senčić. - Sv. 41-42(1999-2000) ; str.
181
385-391.
327
STOLAC, Diana. Matične knjige – izvor za filološka
istraživanja / Diana Stolac. - Sv. 41-42(1999-2000) ; str.
182
361-368.
SZABO, Agneza. Vrlo dobar metodički priručnik i

prvorazredni povijesni izvor : Albino Senčić: Popis
pučanstva župe Mošćenice iz godine 1801., Katedra
Čakavskog sabora Opatija, Opatija 2000. / Agneza Szabo. 183
- Sv. 43-44(2001-2002) ;
str. 405-407.
Prikaz knjige.
ŠKROBONJA, Ante. Neka obilježja nataliteta i mortaliteta

u Rijeci tijekom prve polovice 19. stoljeća / Ante
184
Škrobonja. - Sv. 41-42(1999-2000) ; str. 369-384.
ŠTOKOVIĆ, Alojz. “Cognomen mutatum” – etnozidna

bilješka na rubovima uobičajenih odjeljaka matičnih
knjiga za talijanske uprave u Istri od 1918. do 1943. godine 185
/ Alojz Štoković. - Sv. 41-42(1999-2000) ; str. 483-491.
VLAHOV, Dražen. Matična knjiga krštenih, vjenčanih

i umrlih u Humu (1618.-1672.) / Dražen Vlahov. - Sv. 186
40(1998) ; str. 53-74.
929.6 Grboslovlje
GRAKALIĆ, Marijan. Pregled novije literature o

grboslovlju /heraldici u Hrvatskoj / Marijan Grakalić. -
187
Sv. 33-34(1991-1992) ; str. 159-175.
Ilustracije gradskih i obiteljskih grbova. – Summary.
VIŠKANIĆ, Damir. Brsečka heraldika / Damir Viškanić. -

Sv. 38(1996) ; str. 222-237. 188
Summary.
328
930 Povijesna znanost. Historiografija
PEDERIN, Ivan. Paški povjesničar Markolauro Ruić

(1736.-1808.) i tradicija mletačke reformske uprave /
189
Ivan Pederin. - Sv. 43-44(2001-2002) ; str. 289-301.
930.25 Arhivistika. Arhivi
BEKAVAC Lokmer, Fila. Informacijski podsustav

„tehnička dokumentacija“ Ina Rafinerija nafte Rijeka /
190
Fila Bekavac-Lokmer. - Sv. 38(1996) ; str. 403-411.
Summary.
BEKAVAC Lokmer, Fila. Mogući pristup projektiranju

i primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija
u upravljanju internom dokumentacijom poduzeća /Fila 191
Bekavac-Lokmer, Jasna Badanjak. - Sv. 39(1997) ; str. 531-
540.
CRNKOVIĆ, Goran. Inventar arhivskog fonda Gradska

komisija za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i
njihovih pomagača Rijeka (1945.-1949.) / Goran Crnković. 192
– Sv. 53-54(2012) ; str. 189-218.
CRNKOVIĆ, Nikola. Analitički inventar arhivskog fonda

Hrvatska sokolska župa “Vitezić”, Volosko-Opatija 1909-
1914/1918. / Nikola Crnković - Sv. 33-34(1991-1992) ; 193
str. 147-155.
Čuva se u Državnom arhivu u Rijeci.
CRNKOVIĆ, Nikola. Povijesni arhiv Rijeka 1926.-1996. /

Nikola Crnković. - Sv. 38(1996) ; str. IX-XLVIII.
194
U povodu 70-te obljetnice utemeljenja Povijesnog arhiva Rijeka. -
DRJANOVSKI, Borislav. Vrela o hrvatsko-bugarskim

vezama pohranjena u državnom arhivu u Varni /
Borislav Drjanovski ; s bugarskog prevela Ljubinka Toševa 195
Karpowitz. - Sv. 45-46(2003-2004) ; str. 185-194.
329
ERŽIŠNIK, Davorin. Koncept informatičke obrade
prema uredbi o uredskom poslovanju / Davorin Eržišnik. 196
- 32(1990) ; str. 259-263.
HEĐBELI, Živana. Arhivsko gradivo Hrvatske izvještajne

službe, Glavnog ravnateljstva za promičbu i Hrvatskog
dojavnog ureda „Croatia“ / Živana Heđbeli. – Sv. 47- 197
48(2006-2007) ; str. 279-300.
HEĐBELI, Živana. Opis stvaratelja, opis i popis

registraturnog i arhivskog gradiva u pismohranama tijela
198
uprave / Živana Heđbeli. – Sv. 49(2007-2008) ; str. 105-
133.
HENDIJA, Zora. Problematika višerazinskog arhivističkog

opisivanja u hrvatskoj teoriji i praksi / Zora Hendija. - Sv.
199
39(1997) ; str. 515-530.
KOLIĆ, Dubravka. Inventar fonda obitelji

Draganić Vrančić (HR-DAZD- 200
352) / Dubravka Kolić. - Sv. 55-56(2014) ; str. 231-272.
MALINARIĆ-Macan, Dorijana.
Sudjelovanje djelatnika Državnog arhiva u Rijeci na 15.
strokovnom srečanju konservatorjev-restaratorjev Društva 201
restaratorjev Slovenije / Dorijana Malinarić-Macan. - Sv.
55-56(2014) ; str. 403-408.
MANOJLOVIĆ, Zorica. Arhivsko savjetovanje „Uredsko

poslovanje i suvremena uprava“ Opatija, 14.-17. listopada 202
1998. / Zorica Manojlović. - Sv. 40(1998) ; str. 351-355.
MANOJLOVIĆ, Zorica. Sumarni inventar arhivskog

fonda Opći sirotinjski zavod u Rijeci (1644.-1865.) / 203
Zorica Manojlović – Sv. 49(2007-2008) ; str. 165-219.
MANOJLOVIĆ, Zorica. Sumarni inventar s elementima

analitičkog arhivskog fonda Zlatko Špoljar (1862.-2004.) 204
/ Zorica Manojlović – Sv. 53-54(2012) ; str. 219-292.
330
MATAIJA, Ivica. Teškoće u osnivanju Državnog arhiva u
Gospiću / Ivica Mataija. - Sv. 41-42(1999-2000) ; str. 205
511-513.
PAJALIĆ, Dubravko. Metodologija zaštite arhivske građe

u privatnom vlasništvu / Dubravko Pajalić. - 32(1990) ;
206
str. 237-257.
Prikaz situacije u europskim zemljama i Hrvatskoj.
PALINIĆ, Nana. Zbirka nacrta lučke suprastrukture,

infrastrukture i brodova (1854.-1961.) / Nana Palinić. -
Sv. 50-52(2010) ; str. 371-503. 207
Sadrži arhivski popis Europske i svjetske luke: pomorske karte i planovi.
- Bibliografske bilješke uz tekst.
POROPAT, Sandro. Vodič kroz fondove talijanskih

parobrodarskih društava u Državnom arhivu u Rijeci
208
(1881.-1949.) / Sandro Poropat. – 53-54(2012) ; str. 293-
309.
RUKAVINA, Denis. Trgovačko društvo Bezjak Senj

1808.-1913. / Denis Rukavina. - Sv. 55-56(2014) ; str. 209
301-316.
SABLIĆ-Dorčić, Marina. Vrednovanje građe sudova u

postupcima izlučivanja na području nadležnosti
210
Povijesnog arhiva Rijeka / Marina Sablić-Dorčić. - Sv.
37(1995) ; str. 353-370 .
SENČIĆ, Albino. Inventar zbirke matičnih knjiga

Povijesnog arhiva Rijeka 1560.-1947. / Albino Senčić. -
211
Sv. 38(1996) ; str. 315-387.
Popis matičnih knjiga razvrstan abecedno prema matičnim područjima –
župnim uredima. – Bibliografske bilješke uz tekst.
SENČIĆ, Albino. Prikaz djelovanja Hrvatskog

arhivističkog društva, Ogranak Pazin-Rijeka u 1995. 212
godini / Albino Senčić. - Sv. 37(1995) ; str. 391-392.
SIMIĆ, Denis. Evidencije arhivske i registraturne građe u

registraturama kao obavijesna pomagala / Denis Simić. - 213
Sv. 38(1996) ; str. 391-402.
331
SIMIĆ, Denis. Seminari vanjske arhivske službe PAR-a
214
1991.-1995. / Denis Simić. - Sv. 37(1995) ; str. 371-377.
STRČIĆ, Petar. Prilog proučavanju Stullijeva prinosa

hrvatskoj arhivskoj službi i arhivistici / Petar Strčić. – Sv. 215
41-42(1999-2000) ; str. 295-311.
ŠTAMBUK-Škalić, Marina. Novine u otvaranju ruskih

arhiva istraživačima / Marina Štambuk-Škalić. – Sv.
216
40(1998) ; str. 289-300.
TOLIĆ Nikolić, Zrinka. Jesenska arhivistička škola 2007.

Međunarodnog instituta za arhivske znanosti Trst /
217
Maribor / Zrinka Tolić Nikolić. – Sv. 49(2007-2008) ; str.
227-234.

218
Maribor / Zrinka Tolić Nikolić. – Sv. 50-52(2010) ; str.
531-541.

219
Maribor / Zrinka Tolić Nikolić. – Sv. 50-52(2010) ; str.
543-547.
UREM, Mladen. Obitelj Draganić –Vrančić 1552. – 1971.:

arhivski popis fonda / Mladen Urem, Boris Zakošek. - Sv. 220
55-56(2014) ; str. 273-300.
ZAKOŠEK, Boris. Građevinski arhiv Skupštine Općine

Rijeka 1945-1990 / Boris Zakošek, Mladen Urem. - Sv. 221
45-46(2003-2004) ; str. 371-488.
Arhivsko gradivo razvrstano u 26 grupa, u prilogu.
ZAKOŠEK, Boris. Pedeset godna Međunarodnog

arhivskog vijeća / Boris Zakošek. – Sv. 40(1998) ; str. 222
347-349.
332
ZAKOŠEK, Boris. Sumarni inventar fonda Ugostiteljska
škola Opatija / Boris Zakošek. – Sv. 53-54(2012) ; str. 223
311-345.
ZAKOŠEK, Boris. Zbirka nacrta Rezidencije Družbe

Isusove u Opatiji od 1907. do 1961. : višerazinski
arhivistički opis / Boris Zakošek. - Sv. 50-52(2010) ; str. 224
505-512.
930.85 Kulturna povijest
PEDERIN, Ivan. Mnogojezična primorska gubernija

Austro-Ugarske Monarhije, Kranjska / Ivan Pederin. –
225
Sv. 50-52(2010) ; str. 191-231.
TOLIĆ Nikolić, Zrinka. Vježbanje (su)života u knjizi eseja

“Liburnijski torzo” Irvina Lukežića, Libellus, Crikvenica
226
1999. / Zrinka Tolić Nikolić. - Sv. 41-42(1999-2000) ;
str. 505-508.
94 (4) Povijest Europe
BERTOŠA, Slaven. Lovorka Čoralić, Venecija – kraljica 227

mora s lagunarnih sprudova: Povijest Mletačke republike,
Meridijani, Samobor 2004. / Slaven Bertoša. - Sv. 47-
48(2006-2007) ; str. 303-307.
Prikaz knjige.
BLAŽEKOVIĆ, Tatjana. Boravak austrijskog nadvojvode

Josipa Habsburga u Rijeci / Tatjana Blažeković. - Sv. 41-
228
42(1999-2000) ; str. 135-164.
CRNKOVIĆ, Nikola. Hrvatska kraljica u bizantskom

zatočeništvu!? / Nikola Crnković – Sv. 47-48(2006-2007) 229
; str. 105-132.
HORVATH, Lajoš. Riječki zastupnik u Madžarskom

državnom saboru 1848.-49. godine / Lajoš Horvath. - Sv.
230
41-42(1999-2000) ; str. 127-133.
333
MARGETIĆ, Lujo. Gotnik i Klana / Lujo Margetić. – Sv.
41-42(1999-2000) ; str. 85-96. 231
MIHELIČ, Darja. K podobi nekdanjega Pirana : (16/17

stoletje) / Darja Mihelič. - Sv. 32(1990) ; str. 11-23. 232
Građa iz općinskog arhiva u Piranu. - Summary.
PEDERIN, Ivan. Balkan 1903. u izvješćima austro-ugarske

ambasade u Beogradu / Ivan Pederin. -
233
Sv. 45-46(2003-2004) ; str. 265-287.
PEDERIN, Josip. Josip Filipović kao vođa ustanka u Bosni

1875. / Josip Pederin. - Sv. 55-56(2014) ; str. 85-91. 234
PEDERIN, Ivan. Pitanje Crne Gore i Albanije poslije

okupacije Bosne i Hercegovine / Ivan Pederin. – Sv. 47-
235
48(2006-2007) ; str. 193-212.
PEDERIN, Ivan. Velikosrpska promidžba i subvezija

u Dalmaciji između aneksijske krize 1908. i balkanskih
ratova 1912. : (prema spisima zadarske pismohrane) / Ivan 236
Pederin. - Sv. 41-42(1999-2000) ; str. 247-267.
TOŠEVA-Karpowicz, Ljubinka. Mario Dassovich, i treni

del ventenio anche quassu arrivavano in orario, edizioni
237
lint Trieste, Trieste, 1993. / Ljubinka Toševa-Karpowicz. -
Sv. 35-36(1993-1994) ; str. 307-309 .
94(497.5) Hrvatska povijest
BERTOŠA, Slaven. Mletačka pljačka kaštela Lupoglava

(1782.) / Slaven Bertoša. - Sv. 53-54(2012) ; str. 9-38. 238
BERTOŠA, Slaven. Prodaja kaštela Lupoglava (1895.) /

Slaven Bertoša. – Sv. 55-56(2014) ; str. 93-106. 239
334
BERTOŠA, Slaven. 725 godina Velog Lošinja : 1280-
2005, knjiga izlaganja na znanstvenom skupu „725.
obljetnica dolaska Hrvata na južni dio otoka Lošinja, Veli 240
Lošinj, 7-8 rujna 2005, Zagreb, 2005, 128 str. / Slaven
Bertoša. – Sv. 50-52(2011) ; str. 519-524.
CRNKOVIĆ, Nikola. Djelovanje kotarskog odbora

Narodnog vijeća SHS Volosko-Opatija i njegove Narodne
241
straže / Nikola Crnković. - Sv. 38(1996) ; str. 251-278.
GIRON, Antun. Informacija dr. Vilima Bačića vladi

Nezavisne Države Hrvatske o Istri i Rijeci 1944. godine
242
/ Antun Giron. - Sv. 43-44(2001-2002) ; str. 159-193.
GIRON, Antun. Informacija prof. Nikole Žica čelništvu

Nezavisne Države Hrvatske o prilikama u Istri nakon
243
sloma Italije / Antun Giron. - Sv. 37(1995) ; str. 127-143.
Summary.
GIRON, Antun. Raspuštanje upravnog vijeća i imenovanje

upravnog odbora porezne općine Klana 1920. godine /
244
Antun Giron. - Sv. 38(1996) ; str. 47-71.
Summary.
GIRON, Antun. Rijeka u doba kapitulacije Kraljevine

Italije : (prilog nacrtu povijesti Rijeke-Sušaka u rujnu
1943. godine) / Antun Giron; Petar Strčić. - Sv. 33-34(1991- 245
1992) ; str. 13-24.
Summary.
KOLAR, Mira. Dokumenti o vlasti Narodnog vijeća

Države SHS nad Rijekom – listopad / studeni 1918.
246
godine / Mira Kolar. - 41-42(1999-2000) ; str. 3-38.
KOVAČIĆ, Ivo. Izvješće generala Ivana Prpića o

problemima razgraničenja između Kraljevine Italije i
Nezavisne Države Hrvatske 1941.-1942. / Ivo Kovačić. - 247
Sv. 38(1996) ; str. 72-102.
Summary.
335
KOVAČIĆ, Ivo. Nekoliko dokumenata o posljedicama
napadaja talijanskih fašističkih okupatora na sušačku
partizansku četu 12. studenog 1941. / Ivo Kovačić. - Sv. 248
37(1995) ; str. 83-125.
Summary.
KOVAČIĆ, Ivo. Problem broja žrtava fašističkog logora

Kampor na otoku Rabu 1942.-1943. godine / Ivan 249
Kovačić. – Sv. 40(1998) ; str. 243-287.
MARGETIĆ, Lujo. Iz starije povijesti Kraljevice / Lujo

Margetić. - Sv. 35-36(1993-1994) ; str. 145-156. 250
MAYHEW, Tea. Čija je Rijeka 1848.? Nekoliko gledišta

gradskog vijeća prije dolaska Josipa Bunjevca / Tea
251
Mayhew. - Sv. 50-52(2010) ; str. 87-103.
PEDERIN, Ivan. Dalmacija u sastavu Kraljevine Italije

(1806.-1809.) i ustanci protiv Francuza / Ivan Pederin, -
252
Sv. 50-52(2010) ; str. 105-143.
PEDERIN, Ivan. Jelačić u ratu i apsolutizmu / Ivan

Pederin. - Sv. 53-54(2012) ; str. 73-84. 253
PERAK, Erna. Izvori o ličkom ustanku u Hrvatskom

državnom arhivu / Erna Perak. - Sv. 40(1998) ; str. 209-
254
220.
POLIĆ, Maja. Izvješće župana i privremenoga upravitelja

Riječke županije I. Vončine 17. lipnja 1867. kr.
povjereniku E. Csehu za Rijeku, Bakar itd. o mađaronskim 255
izgredima / Maja Polić. – Sv.45-46(2003-2004) ; str. 171-
184.
336
SPICIJARIĆ Paškvan, Nina. Guido Zucconi, Una citta
cosmopolita. Fiume e il suo fronte-mare nell eta dualistica
256
(1870-1914). Viella, Rim, 2008. / Nina Spicijarić Paškvan.
– Sv. 53-54(2012) ; str. 361-370.
ŠERER, Goran. Prikaz tri knjige o povijesti mjesta

Praputnjak kao predložak za mali komparativni pogled
iz XXI. stoljeća na način korištenja arhivskog i drugog 257
gradiva pri pisanju navedenih naslova / Goran Šerer. - Sv.
55-56(2014) ; str. 393-402.
ŠKUNCA, Aleksij. Prikaz knjige Hrvati za narodnih

vladara Nikole Crnkovića / Aleksij Škunca. - Sv. 50- 258
52(2010) ; str. 515-517
SZABO, Agneza. Vrijedan doprinos hrvatskoj povijesti

i kulturi : u povodu objavljivanja knjige: Andrija Vojko
Mardešić, Povijesna zrnca o otocima viškog arhipelaga,
259
Matica hrvatska , Vis, 2001 / Agneza Szabo. – Sv. 43-
44(2001-2002) ; str. 419-421.
Prikaz knjige.
TOŠEVA-Karpowicz, Ljubinka. Rijeka u vrijeme

vladavine Mađarske liberalne stranke (1875-1906) /
Ljubinka Toševa Karpowicz. - Sv. 47-48(2006-2007) ; str. 260
173-192.
TROGRLIĆ, Stipan. “Pučki prijatelj” i istarske hrvatske

idejne podjele (1907.-1914.) / Stipan Trogrlić. – Sv.
40(1998) ; 261
str. 185-208.
94(7/8) Povijest Amerike
TOŠEVA-Karpowitz, Ljubinka. Robert H. Zieger,

America’s great war, Lanham, Boulder, New York,
Oxford, 2001. / Ljubinka Toševa-Karpowitz. – Sv. 47- 262
48(2006-2007) ; str. 315-322.
Prikaz knjige.
337
KAZALO AUTORA I NASLOVA
Bibl.
jedinica
BABIĆ, Jagoda; Labus, Nenad; Žgaljić, Josip. Vlasnici Rafinerije
118
nafte Rijeka.
BADANJAK, Jasna, Bekavac-Lokmer, Fila. Mogući pristup
projektiranju i primjeni informacijskih i komunikacijskih 191
tehnologija u upravljanju internom dokumentacijom poduzeća.
BAKAŠUN, Vjekoslav. Vjerojatni način gubitka arhive
preventivno medicinskih ustanova u Rijeci za razdoblje 1900- 109
1945.
BARBALIĆ, Radojica Fran. Stjepan Vekarić – Nenad Vekarić: Tri
stoljeća pelješkog brodarstva, izdanje Pelješkog zbornika, Zagreb, 112
1987.
BARBALIĆ, Radojica Fran. Wladimir Aichelburg: Die
Handelsschiffe Ö.-U. in Weltkrieg 1914-1918, izdanje H. 58
Weishaupt – verlag – Graz 1988.
BARETIĆ, Avelino; Škrobonja, Ante. Demografska kretanja u
župi 34
Mošćenice tijekom 19. stoljeća.
BEKAVAC-Lokmer, Fila. Informacijski podsustav „tehnička
190
dokumentacija“ Ina Rafinerija nafte Rijeka.
BEKAVAC-Lokmer, Fila, Badanjak, Jasna. Mogući pristup
projektiranju i primjeni informacijskih i komunikacijskih 191
tehnologija u upravljanju internom dokumentacijom poduzeća.
BERTOŠA, Miroslav. Bibliografija radova Petra Strčića iz
6
arhivske oblasti.
BERTOŠA, Miroslav. In memoriam akademiku Branku Fučiću. 143
BERTOŠA, Miroslav. Matične knjige – arhivsko vrelo o
172
demografskim previranjima predindustrijske Europe.
BERTOŠA, Slaven. Lovorka Čoralić: Hrvatski tragovi u
Mletcima, Korabljica – Prinosi za povijest književnosti u Hrvata, 35
knj. 8, god. XII., Zagreb 2002., 163 str.
BERTOŠA, Slaven. Lovorka Čoralić: Venecija – kraljica mora
s lagunarnih sprudova: Povijest Mletačke republike, Meridijani, 227
Samobor 2004.
339
BERTOŠA, Slaven. Mletačka pljačka kaštela Lupoglava (1782.) 238
BERTOŠA, Slaven. Neki južnoistarski toponimi u notarskim
131
zapisima iz XVII. stoljeća.
BERTOŠA, Slaven. Nerezinski libar, prikupio i uredio Julijano
139
Sokolić Lišandrof.
BERTOŠA, Slaven. O vojnoj povijesti grada Pule od početka
88
XVII. do početka XIX. stoljeća.
BERTOŠA, Slaven. Prodaja kaštela Lupoglava (1895.). 239
BERTOŠA, Slaven. 725 godina Velog Lošinja : 1280-2005, knjiga
izlaganja na znanstvenom skupu „725. obljetnica dolaska Hrvata
240
na južni dio otoka Lošinja, Veli Lošinj, 7-8 rujna 2005, Zagreb,
2005, 128 str.
BEUC, Ivan. Uz 40. obljetnicu izlaženja Vjesnika Arhiva u Rijeci. 17
BLAŽEKOVIĆ, Tatjana. Autonomaški izgredi u Rijeci 25.
39
svibnja 1862.
BLAŽEKOVIĆ, Tatjana. Boravak austrijskog nadvojvode Josipa
228
Habsburga u Rijeci.
BLAŽEKOVIĆ, Tatjana. Ivan Kukuljević Sakcinski i Rijeka. 144
BLAŽEKOVIĆ, Tatjana. Podaci za bio-bibliografiju Josipa
145
Završnika.
BLAŽEKOVIĆ, Tatjana. Podaci za biobibliografiju Ljudevita
146
Josipa Cimiottia – Steinberga.
BLAŽEKOVIĆ, Tatjana. Prilog proučavanju zborničkoga
izdavaštva u zapadnoj Hrvatskoj (Istra, Kvarnersko primorje, 111
Gorski kotar) od 1945. do 1995. godine.
BLAŽEKOVIĆ, Tatjana. Riječanin doktor Michele Maylender i
147
njegovo djelo „Storia delle Accademie D Italia“ (1926.-1930.).
BLAŽEKOVIĆ, Tatjana. Senjski zbornik : prilozi za geografiju,
etnologiju, ekonomiju, povijest i kulturu = Almanacco di Senj : 18
contributi per la geografia, ľ etnografia, la storia e la cultura.
BOGOVIĆ, Mile. Izgubljene matične knjige u biskupijama
173
Senjskoj i Modruškoj ili Krbavskoj do 1946. godine.
BOGOVIĆ, Mile. Lujo Margetić: Grobnički urbari, Katedra
63
čakavskog sabora Grobinšćine, Rijeka, 1995.
340
CRNKOVIĆ, Goran. Borba za nastavu na narodnom jeziku u
91
istarskoj Liburniji koncem 19. stoljeća.
CRNKOVIĆ, Goran. Dr.Sc. Antun Giron : in memoriam. 148
CRNKOVIĆ, Goran. Inventar arhivskog fonda Gradska komisija
za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača Rijeka 192
(1945-1949).
CRNKOVIĆ, Goran. Leo Košuta (1922.-2001.) : in memoriam. 149
CRNKOVIĆ, Nikola. Analitički inventar arhivskog fonda
Hrvatska sokolska župa “Vitezić”, Volosko-Opatija 1909- 193
1914/1918.
CRNKOVIĆ, Nikola. Djelovanje kotarskog odbora Narodnog
241
vijeća SHS Volosko-Opatija i njegove Narodne straže.
CRNKOVIĆ, Nikola. Hrvatska kraljica u bizantskom
229
zatočeništvu!?
CRNKOVIĆ, Nikola. Inventar arhivskog fonda Komunalne male
92
realne gimnazije u Voloskom – Opatiji 1909.-1920. godine.
CRNKOVIĆ, Nikola. Obitelj i zaklada Del Mestri u Voloskom –
150
povijesna skica s inventarnim popisom.
CRNKOVIĆ, Nikola. Početak i razvoj lošinjskog pomorstva do
113
1797. : prinos istraživanju.
CRNKOVIĆ, Nikola. Posljednji osorski biskup kao hrvatski
25
katolički pisac.
CRNKOVIĆ, Nikola. Povijesni arhiv Rijeka 1926.-1996. 194
CUKROV, Ante. Lega nazionale i njezine škole u Istri krajem 19. i
93
početkom 20. stoljeća.
ČOP, Milivoj. Borba za narodnu školu na cresko-lošinjskom
94
području do 1918. godine.
ČORALIĆ, Lovorka. Bartol Depope iz Glavotoka – Croato a
89
cavallo u mletačkoj službi u Zadru (18. st.).
ČORALIĆ, Lovorka. Krčki plemić Ivan Nikola Cetina – kavaljer
151
svetoga Marka.
ČORALIĆ, Lovorka. Paški svećenik Petar Trasonico – istaknuti
26
hrvatski iseljenik u Mlecima u prvoj polovici XVII. stoljeća.
ČORALIĆ, Lovorka. Pažani i Rabljani u Mlecima od 14. do 18.
37
stoljeća.
341
ČORALIĆ, Lovorka. Prilog životopisu rapskog biskupa Petra
152
Gaudencija (1636.-1663.).
ČORALIĆ, Lovorka. Tragovima riječkih iseljenika u Mlecima
36
(XV.-XVII. st.).
ČULINA, Tatjana. Matične knjige – izvor za proučavanje
174
temeljnih demografskih pokazatelja u Rijeci tijekom XIX stoljeća.
DEKOVIĆ, Darko. Sudbina hrvatsko-glagoljskoga vođenja
175
matica u Rijeci.
DRJANOVSKI, Borislav. Vrela o hrvatsko-bugarskim vezama
195
pohranjena u državnom arhivu u Varni.
ERCEG, Ivan. Kratak osvrt na povijesno nastajanje gospodarske
53
djelatnosti u Rijeci.
ERCEG, Ivan. Pregled kupoprodaje soli na sjevernom Jadranu :
59
(krajem 17. i početkom 18. st.).
ERŽIŠNIK, Davorin. Koncept informatičke obrade prema uredbi
196
o uredskom poslovanju.
FABER, Eva. Pustolovina osmanaestoga stoljeća : (Dnevnik grofa
Karla Zinzendorfa u političkom, gospodarskom i društvenom 153
kontekstu Habsburške Monarhije).
FATOVIĆ-Ferenčić, Stella. Matične knjige kao izvor za
176
proučavanje hrvatske medicinske baštine.
FUČIĆ, Branko. Moj Danilo : in memoriam. 154
GIRON, Antun. Dva zapisnika sjednice odbora Delavske škole u
95
Kastvu iz 1885. godine.
GIRON, Antun. Informacija dr. Vilima Bačića vladi Nezavisne
242
Države Hrvatske o Istri i Rijeci 1944. godine.
GIRON, Antun. Informacija prof. Nikole Žica čelništvu Nezavisne
243
Države Hrvatske o prilikama u Istri nakon sloma Italije.
GIRON, Antun. Raspuštanje upravnog vijeća i imenovanje
244
upravnog odbora porezne općine Klana 1920. godine.
GIRON, Antun; Strčić, Petar. Rijeka u doba kapitulacije
Kraljevine Italije : (Prilog nacrtu povijesti Rijeke-Sušaka u rujnu 245
1943. godine).
GIRON, Antun; Strčić, Petar. Zaključci referata dr. Vladimira
47
Židovca vladi NDH o Istri i Primorju (1944.god.).
342
GIRON, Manon. Antonio Felice Giacich – liječnik koji je pisao
110
udžbenike.
GIRON, Manon. Izvori za povijest školstva iz vremena riječke
96
države.
GIRON, Manon. Kronika Senjske gimnazije. 97
GIRON, Manon. Materijalni položaj učitelja u Rijeci na prijelazu
98
stoljeća.
GIRON, Manon. Prvi statut i nastavni plan “Delavske škole” u
99
Kastvu iz 1888 g.
GIRON, Manon. Pučka škola u Srdočima od osnutka do
pripojenja 100
Srdoča Kraljevini SHS (1912.-1921.).
GIRON, Manon. Statut javnih škola grada Rijeke iz 1876. godine. 101
GIRON, Manon. Statut Zavoda za zabludjele i napuštene dječake
87
u Rijeci iz 1876. godine.
GIRON, Manon. Školstvo u Klani od kraja prvog svjetskog rata
102
do kapitulacije Italije.
GIRON, Manon. Zametska škola od Rimskog sporazuma do
103
početka drugog svjetskog rata (1924. – 1941.).
GRAKALIĆ, Marijan. Grboslovac Carlo Baxa: skica za jedan
155
kontroverzan portret.
GRAKALIĆ, Marijan. Pregled novije literature o grboslovlju /
187
heraldici u Hrvatskoj
HAMMER, Mladenka. Bibliografija : I-XXX. 7
HEĐBELI, Živana. Arhivsko gradivo Hrvatske izvještajne službe,
Glavnog ravnateljstva za promičbu i Hrvatskog dojavnog ureda 197
„Croatia”.
HEĐBELI, Živana. Opis stvaratelja, opis i popis registraturnog i
198
arhivskog gradiva u pismohranama tijela uprave.
HENDIJA, Zora. Problematika višerazinskog arhivističkog
199
opisivanja u hrvatskoj teoriji i praksi.
HORVATH, Lajoš. Riječki zastupnik u Madžarskom državnom
230
saboru 1848.-49. godine.
HOZJAN, Snježana. Građa za biobibliografiju prof. dr. Radmile
8
Matejčić.
343
JANJATOVIĆ, Bosiljka. Kastavci i vojna obveza u razdoblju
90
između dva svjetska rata.
JANJATOVIĆ, Bosiljka. Represija spram Hrvatske republikanske
50
seljačke stranke u Crikvenici 1923. godine.
JANJATOVIĆ, Bosiljka. Skupštinski izbori i izborni teror na
području Kvarnerskog primorja i Gorskog kotara 1920.-1927. 40
godine.
JAŠO, Marta. Glagoljske matične knjige Kvarnerskog primorja i
177
Istre u arhivu HAZU.
JELINČIĆ, Jakov. Neke bilješke u matičnim knjigama istarskih
178
župa.
JUDAK, Viliam. Biskup Stjepan Fejerkövy i Nitranska biskupija
: (prikaz Darovnice biskupa Stjepana iz Nitre Faustu Vrančiću iz 27
1591.).
JUŽNIČ, Stanislav. Prilozi za rodoslov Franje Račkog. 156
KALOPER-Bakrač, Jadranka. In memoriam dr. Ivanu Beucu
157
(1918.-1994.).
KALOPER-Bakrač, Jadranka. In memoriam dr. Radojici
158
Barbaliću (1914.-1994.).
KLEN, Danilo. Pisma Jakova Volčića riječkom povjesničaru
134
Giovanniu Kobleru : (1871 – 1880).
KOLAR, Mira. Dokumenti o vlasti Narodnog vijeća Države SHS
246
nad Rijekom – listopad/studeni 1918. godine.
KOLAR. Mira. “Jozefinski katastar grada Rijeke i njegove uže
108
okolice (1785./87.)”.
KOLARIĆ, Juraj. Zbornik radova Opatijske crkvene obljetnice. 28
KOLIĆ, Dubravka. Inventar fonda obitelji Draganić Vrančić (HR-
200
DAZD-352).
KOVAČIĆ, Ivan. Frano Supilo i “Novi list” u Hrvatskom
41
narodnom pokretu 1903./4. godine.
KOVAČIĆ, Ivan. Izvješće generala Ivana Prpića o problemima
razgraničenja između Kraljevine Italije i Nezavisne Države 247
Hrvatske 1941.-1942.
KOVAČIĆ, Ivan. Nekoliko dokumenata o posljedicama napadaja
talijanskih fašističkih okupatora na sušačku partizansku četu 248
12. studenog 1941.
344
KOVAČIĆ, Ivan. Nemiri u delničkom kotaru u svibnju 1903. 42
KOVAČIĆ, Ivan. Problem broja žrtava fašističkog logora Kampor
249
na otoku Rabu 1942.-1943. godine.
KOVAČIĆ, Ivan. Talijanski okupatori i progon krčkog svećenstva
29
1941. godine.
KRALJIĆ, John Peter. Američki konzularni agent u Rijeci i spisi
48
Stephen S. Remaka na Sveučilištu Georgetown, Washington, D.C.
LABUS, Nenad. In memoriam dr. Zlatku Herkovu (1904.-1994.). 159
LABUS, Nenad; Babić, Jagoda; Žgaljić, Josip. Vlasnici Rafinerije
118
nafte Rijeka.
LOKMER, Juraj. Rijeka i okolica s kraja XIX stoljeća u putopisu
142
Sir Thomasa Grahama Jacksona (1835.-1924.).
LONZA, Nella. Novopronađeni izvori o sudskim postupcima
64
protiv krčkih knezova u 14. stoljeću.
LOZZI Barković, Julija. Carlo Pergoli i riječka komunalna
122
arhitektura.
LOZZI Barković, Julija. Genius loci riječkog secesijskog
123
graditeljstva na primjerima značajnijih stambeno-najamnih zgrada.
LOZZI Barković, Julija. Paolo Grassi i regulacijski plan Rijeke iz
1904. godine : (prilog istraživanju urbanističkog razvoja Rijeke s 120
početka XX stoljeća).
LOZZI Barković, Julija. Secesija i stambeno graditeljstvo na
124
primjerima radničkih kuća u Rijeci
LOZZI Barković, Julija. Secesija na riječkim hotelima. 125
LUKEŽIĆ, Irvin. George Louis Faber – britanski kraljevski
160
konzul u Rijeci.
LUKEŽIĆ, Irvin. Inventar i katalog stare isusovačke knjižnice u
11
Rijeci.
LUKEŽIĆ, Irvin. Ivo Rendić-Miočević: Hrvatski identitet -
43
trajnost i fluidnost: uporedba Kvarnera i Gorske Hrvatske.
LUKEŽIĆ, Irvin. “Malinari”. 119
LUKEŽIĆ, Irvin. O kultu svetoga Vida. 24
LUKEŽIĆ, Irvin. Obitelj Kohen. 161
LUKEŽIĆ, Irvin. Postanak židovske zajednice u Rijeci. 38
345
LUKEŽIĆ, Irvin. Prinosi za povijest grobničke nošnje. 107
LUKEŽIĆ, Irvin. Riječki tvorničar Dušan Vilhar. 162
LUKEŽIĆ, Irvin. Trgovačka prepiska Marka Koblera iz Rijeke i
60
Petra Trifića iz Karlovca (1801.-1802.).
LUKEŽIĆ, Irvin. Walter Crafton Smith i njegova obitelj –
54
engleski tvorničari i riječki dobrotvori iz viktorijanskoga dobra.
MAGAŠ, Olga. Urbanizacija prostorne cjeline Školjić – Banska
121
vrata.
MALINARIĆ-Macan, Dorijana. Sudjelovanje djelatnika
Državnog arhiva u Rijeci na 15. strokovnom srečanju 212
konservatorjev-restaratorjev Društva restaratorjev Slovenije.
MANOJLOVIĆ, Zorica. Arhivsko savjetovanje „Uredsko
202
poslovanje i suvremena uprava“ Opatija, 14.-17. listopada 1998.
MANOJLOVIĆ, Zorica. Croatica Christiana periodica, časopis
Instituta za crkvenu povijest Katoličkog fakulteta Sveučilišta u 19
Zagrebu, br. 38, god. XX, Zagreb 1996, 212 str.
MANOJLOVIĆ, Zorica. Darinka Drnovšek: Zapisniki Politbiroja
20
CK KPS/ZKS 1945-1954.
MANOJLOVIĆ, Zorica. Javno upravljanje stambenim zgradama
52
u gradivu Državnog arhiva u Rijeci (1926.-1964.).
MANOJLOVIĆ, Zorica. Kotarsko školsko nadzorništvo Kastav
104
(1815.-1869.).
MANOJLOVIĆ, Zorica. Sumarni inventar arhivskog fonda Opći
203
sirotinjski zavod u Rijeci (1644.-1865.).
MANOJLOVIĆ, Zorica. Sumarni inventar s elementima
204
analitičkog arhivskog fonda Zlatko Špoljar (1862.-2004.)
MANOJLOVIĆ, Zorica. Vjesnik istarskog arhiva, god. 6-7
21
(1996.-1997.), sv. 6-7, Pazin, 2001.
MARGETIĆ, Anelise; Margetić, Lujo. Grižanski urbar iz 1700.
65
godine.
MARGETIĆ, Lujo; Bogović, Mile. Grobnički urbari, Katedra
63
čakavskog sabora Grobinšćine, Rijeka, 1995.
MARGETIĆ, Lujo. Gotnik i Klana. 231
MARGETIĆ, Lujo. Iz starije povijesti Kraljevice. 250
346
MARGETIĆ, Lujo. Kastavski zakon na njemačkom jeziku
66
(XVIII. stoljeće).
MARGETIĆ, Lujo. Mošćenički statut na njemačkom jeziku
67
(1616.).
MARGETIĆ, Lujo. Nekoliko napomena o dva važna dokumenta
68
iz veprinačke povijesti.
MARGETIĆ, Lujo. Novigradski urbar iz 1576. godine. 69
MARGETIĆ, Lujo. Prijelaz od božjeg suda na torturu prema
70
neobjavljenoj rapskoj ispravi iz 1281.
MARGETIĆ, Lujo. Rapski protostatut iz 1234. godine. 71
MARGETIĆ, Lujo. Zagrebački rukopis Mošćeničkog zakona. 72
MARGETIĆ, Lujo; Margetić, Anelise. Grižanski urbar iz 1700.
65
godine.
MATAIJA, Ivica. Teškoće u osnivanju Državnog arhiva u
205
Gospiću.
MAYHEW, Tea. Čija je Rijeka 1848.? Nekoliko gledišta Gradskog
251
vijeća prije dolaska Josipa Bunjevca.
MERDŽANIĆ, Mladenka. Gradska knjižnica Rijeka : 1849.-
12
1930.- 1962.-2000.
MIHELIČ, Darja. K podobi nekdanjega Pirana : (16/17 stoletje). 232
MILOVIĆ, Đorđe. Kazneno pravo Kastavskog statuta iz 1400.
73
godine.
MILOVIĆ, Đorđe. Kazneno pravo Mošćeničkog statuta iz 1637.
74
godine.
MILOVIĆ, Đorđe. Kazneno pravo Senjskog statuta iz 1388.
75
godine.
MILOVIĆ, Đorđe. Kazneno pravo Trsatskog statuta iz 1640.
76
godine.
MILOVIĆ, Đorđe. Kazneno pravo Veprinačkog statuta iz 1507.
77
godine.
MILOVIĆ, Đorđe. Kazneno pravo Vinodolskog zakona iz 1288.
78
godine.
MILOVIĆ, Đorđe. Kratak osvrt na neke osobitosti kaznenog
79
prava Riječkog statuta iz 1530. godine.
347
MODRUŠAN, Martin. Matične knjige kao izvor informacija s
179
posebnim osvrtom na bilješke na marginama.
MORESE, Gaetano. Hrvatska imovina princa Lavala Nugenta u
163
dokumentima Državnoga arhiva u Napulju.
MRAK, Iva. Kulturna dobra kao nositelji kulturnih i ekonomskih
138
vrijednosti.
PAJALIĆ, Dubravko. Metodologija zaštite arhivske građe u
206
privatnom vlasništvu.
PALINIĆ, Nana. Vukušić, Marko. Kompleks Kožare Ružić-
Ljevaonice Skull-Tvornice Rade Končar u Vodovodnoj ulici –
126
povijesni razvoj, stanje i prijedlog adaptacije u svrhu proširenja
Državnog arhiva u Rijeci.
PALINIĆ, Nana. Nove zgrade Državnog arhiva u Rijeci u
Vodovodnoj ulici : primjer adaptacije industrijske arhitekture za 127
kulturnu namjenu.
PALINIĆ, Nana. O povijesti riječkih kinematografa :
Cinematografo Argentina, Teatro Minimo, Teatro Argentina, Teatro 129
Pallas, Centrale, Garibaldi, Kvarner.
PALINIĆ, Nana. Riječka kazališta. 130
PALINIĆ, Nana. Zbirka nacrta lučke suprastrukture, infrastrukture
207
i brodova (1854.-1961.).
PALLOS PIROSKA, Simonne. Profesori znanstvenici u
105
Rijeci – Aladar Fest.
PALLOS PIROSKA, Simonne. Profesori znanstvenici u Rijeci –
106
pregled životopisa Bele Erodija.
PEDERIN, Ivan. Balkan 1903. u izvješćima austro-ugarske
233
ambasade u Beogradu.
PEDERIN, Ivan. Dalmacija u sastavu Kraljevine Italije (1806. –
252
1809.) i ustanci protiv Francuza.
PEDERIN, Ivan. Gospodarska pitanja Dalmacije : 1806-1809. 55
PEDERIN, Ivan. Hrvatska nacionalna ideologija u Dalmaciji u
44
zabranjenim novinskim člancima (1883.-1903.).
PEDERIN, Ivan. Jelačić u ratu i apsolutizmu. 253
PEDERIN, Josip. Josip Filipović kao vođa ustanka u Bosni 1875. 234
348
PEDERIN, Ivan. Mnogojezična Primorska gubernija Austro- 225
Ugarske Monarhije, Kranjska.
PEDERIN, Ivan. Paški povjesničar Markolauro Ruić (1736.-1808.)
189
i tradicija mletačke reformske uprave.
PEDERIN, Ivan. Pitanje Crne Gore i Albanije poslije okupacije
235
Bosne i Hercegovine.
PEDERIN, Ivan. Pokolj Hrvata i Slovenaca u Trstu 1919. 45
PEDERIN, Ivan. Rapska trgovina, pomorstvo, brodogradnja,
140
ribarstvo, materijalna kultura i novčarstvo u 16. st.
PEDERIN, Ivan. Šest pisama Jurja Dobrile Josefu Jirečeku. 135
PEDERIN, Ivan. Velikosrpska promidžba i subvezija u Dalmaciji
između aneksijske krize 1908. i balkanskih ratova 1912. : (prema 236
spisima zadarske pismohrane).
PERAK, Erna. Izvori o ličkom ustanku u Hrvatskom državnom
254
arhivu.
PERIČIĆ, Šime. Brodolom riječkog jedrenjaka 1802. godine. 114
PERIČIĆ, Šime. Pomorstvo Senja u prošlosti. 115
PERIČIĆ, Šime. Pregršt statističkih podataka o Istri i kvarnerskim
33
otocima s raskrižja 18. i 19. stoljeća.
PERIČIĆ, Šime. Prilog upoznavanju pomorstva otoka Lošinja. 116
PERIČIĆ, Šime. Prinos upoznavanju pomorskotrgovinskih veza
61
Dalmacije i Senja u prošlosti.
PETRANOVIĆ, Anamari. Odstupanje od rimske emptio venditio
80
u Riječkom statutu.
PETRANOVIĆ, Anamari. Usucapio i occupatio Riječkog statuta. 81
POLIĆ, Maja. Izvješće župana i privremenoga upravitelja Riječke
županije I. Vončine 17. lipnja 1867. kr. povjereniku E. Csehu za 255
Rijeku, Bakar itd. o mađaronskim izgredima.
POLIĆ, Maja. Onomasiološki pristup P. Strčića imenu i
132
prezimenu filozofa Franje Petrisa.
POLIĆ, Maja. Prilog poznavanju čitaoničkoga pokreta
Kvarnerskoga primorja i novih početaka djelovanja Narodne 13
čitaonice na Trsatu.
349
POLIĆ, Maja. Tri časopisa posvećena obljetnici akademika Petra
22
Strčića.
POROPAT, Sandro. Vodič kroz fondove talijanskih
208
parobrodarskih društava u Državnom arhivu u Rijeci (1881.-1949.)
RAŽOV, Slavko. Matične knjige s dijela kvarnerskih otoka
180
pohranjene u Državnom arhivu u Zadru.
RUKAVINA, Denis. Trgovačko društvo Bezjak Senj 1808.-1913. 209
SABLIĆ-Dorčić, Marina. Vrednovanje građe sudova u postupcima
210
izlučivanja na području nadležnosti Povijesnog arhiva Rijeka.
SENČIĆ, Albino. Anita Antoniazzo Bocchina, Fiume. Il cimitero
128
Cosala.
SENČIĆ, Albino. Duško Zorec : 13. 12. 1913. – 20. 04. 1988. : in
164
memoriam.
SENČIĆ, Albino. Inventar zbirke matičnih knjiga Povijesnog
211
arhiva Rijeka 1560.-1947.
SENČIĆ, Albino. Prikaz djelovanja Hrvatskog arhivističkog
212
društva, Ogranak Pazin-Rijeka u 1995. godini.
SENČIĆ, Albino. Rukopisna ostavština Marija Glogovića. 165
SENČIĆ, Albino. Rukopisna ostavština Rikarda Katalinića
166
Jeretova.
SENČIĆ, Albino. Zbirka matičnih knjiga Državnog arhiva u
181
Rijeci.
SIMIĆ, Denis. Evidencije arhivske i registraturne građe u
213
registraturama kao obavijesna pomagala.
SIMIĆ, Denis. Seminari vanjske arhivske službe PAR-a 1991.-1995. 214
SOBOLEVSKI, Mihael. Prilog građi o sudjelovanju sušačkih
51
lučkih radnika u šrajku 1937. godine.
SPICIJARIĆ Paškvan, Nina. Stampa co: Francesco Draganich
contro fratelli Filiberi = Otisak Grof Frane Draganić protiv braće 82
Filiberi.
SPICIJARIĆ Paškvan, Nina. Guido Zucconi, Una citta
cosmopolita. Fiume e il suo fronte-mare nell eta dualistica (1870- 256
1914). Viella, Rim, 2008.
STOLAC, Diana. Matične knjige – izvor za filološka istraživanja. 182
350
STOLAC, Diana. Morski riečnik Bože Babića iz 1870. godine. 16
STOLAC, Diana. Primorski prinosi počecima hrvatskoga,
133
znanstvenoga nazivlja
STRČIĆ, Petar. In memoriam arhivistu dr. Josipu Butorcu (1905.-
167
1993.).
STRČIĆ, Petar. Lujo Margetić, “Veprinački sudski zapisnici XVI
83
I XVII stoljeća (Volčićev prijepis)”.
STRČIĆ, Petar. Prilog proučavanju Stullijeva prinosa hrvatskoj
215
arhivskoj službi i arhivistici.
STRČIĆ, Petar; Giron, Antun. Rijeka u doba kapitulacije
Kraljevine Italije : (prilog nacrtu povijesti Rijeke-Sušaka u rujnu 245
1943. godine).
STRČIĆ, Petar; Giron, Antun. Zaključci referata dr. Vladimira
47
Židovca vladi NDH o Istri i Primorju (1944.god.).
SZABO, Agneza. Jubilarni zbornik u povodu 600. obljetnice
23
Zakona grada Kastva od leta 1400.
SZABO, Agneza. U povodu objavljivanja knjige: Riječka luka –
117
povijest, izgradnja, promet.
SZABO, Agneza. Vrijedan doprinos hrvatskoj povijesti i kulturi :
u povodu objavljivanja knjige: Andrija Vojko Mardešić, Povijesna 259
zrnca o otocima viškog arhipelaga, Matica hrvatska , Vis, 2001.
SZABO, Agneza. Vrijedan doprinos povijesti crkve u Hrvata. 30
SZABO, Agneza. Vrlo dobar metodički priručnik i prvorazredni
povijesni izvor : Albino Senčić: Popis pučanstva župe Mošćenice 183
iz godine 1801., Katedra Čakavskog sabora Opatija, Opatija 2000.
ŠERER, Goran. Prikaz tri knjige o povijesti mjesta Praputnjak
kao predložak za mali komparativni pogled iz XXI. stoljeća na
257
način korištenja arhivskog i drugog gradiva pri pisanju navedenih
naslova.
ŠKROBONJA, Ante. Neka obilježja nataliteta i mortaliteta u
184
Rijeci tijekom prve polovice 19. stoljeća.
ŠKROBONJA, Ante; Baretić, Avelino. Demografska kretanja u
34
župi Mošćenice tijekom 19. stoljeća.
ŠKUNCA, Aleksij. Prikaz knjige Hrvati za narodnih vladara
258
Nikole Crnkovića.
351
ŠTAMBUK-Škalić, Marina. Novine u otvaranju ruskih arhiva
216
istraživačima.
ŠTOKOVIĆ, Alojz. Bratovštine na istočnoj obali Jadrana prilog
proučavanju socijalne povijesti na Sredozemlju od XI. do XVII. 31
stoljeća.
ŠTOKOVIĆ, Alojz. “Cognomen mutatum” – etnozidna bilješka
na rubovima uobičajenih odjeljaka matičnih knjiga za talijanske 185
uprave u Istri od 1918. do 1943. godine.
ŠUPRAHA-Perišić, Milka. Životopis i bibliografija radova
9
povjesničara dr.sc. Antuna Girona.
TADEJEVIĆ, Vinko. Praputnjak - naznake prirodnog smještaja
i neki podaci o privrednim i društvenim prilikama u povijesnom 141
razvoju.
TADIĆ, Katica. Arhivsko i ostalo gradivo o Narodnoj čitaonici
14
riječkoj.
TADIĆ, Katica. Instrukcije za upravljanje dobitkom gospoštije
56
Čabar Matije Josipa Paravića iz 1798. godine.
217
Međunarodnog instituta za arhivske znanosti Trst / Maribor.
218
219
TOLIĆ Nikolić, Zrinka. Vježbanje (su)života u knjizi eseja
226
“Liburnijski torzo” Irvina Lukežića, Libellus, Crikvenica 1999.
TOŠEVA-Karpowicz, Ljubinka. Dva pisma Ante Mandića Milanu
136
Stojadinoviću iz 1938. godine.
TOŠEVA-Karpowicz, Ljubinka. Ferenc Pölöskei, Istvan Tisza,
Ein ungarischer Staatsmann in Kriesenzeiten, Akademiai Kiado, 168
Budapest 1994.
TOŠEVA-Karpowicz, Ljubinka. Mario Dassovich, i treni del
ventenio anche quassu arrivavano in orario, edizioni lint Trieste, 237
Trieste, 1993.
TOŠEVA Karpowicz, Ljubinka. Rijeka u vrijeme vladavine
260
Mađarske liberalne stranke (1875-1906).
352
TOŠEVA Karpowitz, Ljubinka. Robert H. Zieger: America´s great
262
war, Lanham, Boulder, New York, Oxford, 2001.
TOŠEVA-Karpowicz, Ljubinka. Tisak Rijeke o aneksiji Bosne i
49
Hercegovine.
TROGRLIĆ, Stipan. Crtice iz života Župe Materada u Porečkoj i
32
Pulskoj biskupiji – 150. obljetnica utemeljenja.
TROGRLIĆ, Stipan. “Pučki prijatelj” i istarske hrvatske idejne
261
podjele (1907.-1914.).
UREM, Mladen. Obitelj Draganić –Vrančić 1552. – 1971. :
220
arhivski popis fonda.
UREM, Mladen. Ostavština pl. Obitelji Draganić-Vrančić iz
Pirovca : kratka povijest hrvatske plemićke obitelji Draganić- 169
Vrančić (Šibenik, Pirovac, Prvić).
UREM, Mladen. Popis knjiga iz knjižnice plemenite obitelji
Draganić Vrančić iz Pirovca : (nastale u Pirovcu između 1505. i
1919. koje gospođa Vesna pl. Draganić Vrus iz Opatije, Maršala 15
Tita 52, daruje Općini Pirovac za osnivanje narodne knjižnice i
čitaonice.
UREM, Mladen. Statut Dvigradske općine. 84
UREM, Mladen; Zakošek, Boris. Građevinski arhiv Skupštine
221
Općine Rijeka 1945-1990.
VIŠKANIĆ, Damir. Brsečka glagoljska oporuka. 1
VIŠKANIĆ, Damir. Brsečka heraldika. 188
VIŠKANIĆ, Damir. Dvije glagoljske isprave iz Lovrana (XVI st.). 2
VLAHOV, Dražen. Glagoljski zapisi u Knjizi bratovštine sv. Tijela
3
iz Boljuna (1612.-1658.)
VLAHOV, Dražen. Glagoljski zapisi u Knjizi oltara sv. Roka (sv.
4
Katarine i sv. Blaža) iz Boljuna 1595.-1663.
VLAHOV, Dražen. Matična knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih u
186
Humu (1618.-1672.).
VLAHOV, Dražen. Tri glagoljske isprave iz Brseča s kraja XVI. i
5
početka XVII. stoljeća.
VUKUŠIĆ, Luka. Dva pisma Antuna Vrančića i Franje Zaya o
137
ubojstvu turskog princa Mustafe 1553.
353
VUKUŠIĆ, Marko. Palinić, Nana. Kompleks Kožare Ružić-
Ljevaonice Skull-Tvornice Rade Končar u Vodovodnoj ulici –
126
povijesni razvoj, stanje i prijedlog adaptacije u svrhu proširenja
Državnog arhiva u Rijeci.
VUKUŠIĆ, Sara. Fran Vidas – dobrotvor iz Hreljina. 170
ZAKOŠEK, Boris. Karl Kaser, Freier Bauer und Soldat. 46
ZAKOŠEK, Boris. Katica Tadić: Bibliografija o arhivima,
čitaonicama, knjižnicama i muzejima : napisi iz riječkih i sušačkih
10
hrvatskih novina od 1900. do 1999. godine na području današnjih
županija Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske.
ZAKOŠEK, Boris. Kraj drugog svjetskog rata i obnova opatijskog
57
turizma u arhivima opatijskih upravnih oblasti 1945.-1947.
ZAKOŠEK, Boris. Obitelj Aleksander. 171
ZAKOŠEK, Boris. Pedeset godna Međunarodnog arhivskog
222
vijeća.
ZAKOŠEK, Boris. Sumarni inventar fonda Ugostiteljska škola
223
Opatija.
ZAKOŠEK, Boris. Zbirka nacrta Rezidencije Družbe Isusove u
224
Opatiji od 1907. do 1961. : višerazinski arhivistički opis.
ZAKOŠEK, Boris. Zemljišne zajednice Hrvatskog primorja i
85
Gorskog kotara.
ZAKOŠEK, Boris; Urem, Mladen. Građevinski arhiv Skupštine
221
Općine Rijeka 1945-1990.
ŽGALJIĆ, Josip; Babić, Jagoda; Labus, Nenad. Vlasnici
118
Rafinerije nafte Rijeka.
ZLATOVIĆ, Dragan. Povijesno-pravni razvitak zaštite od
62
nelojalne konkurencije.
ZLATOVIĆ, Dragan. Pravno-povijesni pregled pojavnih oblika
86
žigova i žigovnog prava.
354
PREDMETNO KAZALO
Bibl. jedinica
Adamić, Andrija Ljudevit, riječki trgovac i poduzetnik (1766-1828) 54
Aichelburg, Wladimir - “Die Handelsschiffe Ö.-U. in Weltkrieg
58
1914-1918” - Prikaz
Aleksander (obitelj) 171
Antoniazzo Bocchina, Anita – “Il cimitero Cosala” – Prikaz 128
Arhivi – Italija 163
Arhivi - Rusija 216
Arhivistika - Arhivističke škole 217, 218,
219
Arhivistika - Informatizacija 196
Arhivistika - Obavijesna pomagala 213
Arhivistika - Višerazinsko opisivanje - Teorija i praksa 199
Arhivsko gradivo – Povijest pomorstva 207
Arhivsko gradivo - Privatno vlasništvo 206
Arhivsko gradivo - Tijela uprave 198
Austro-Ugarska - Balkan - Vanjska politika 233
Austro-Ugarska – Multikulturalnost 235
Autonomaštvo - Rijeka - 19. st. 39
Babić, Božo - “Rječnik pomorskog nazivlja” - Prikaz 16
Bačić, Vilim (Ministarstvo vanjskih poslova NDH) (1896-?) –
Djelovanje 242
Balkan - Politička povijest - 19./20. st. 233, 235
Barbalić, Radojica Fran, povjesničar pomorstva i brodarstva (1914-
158
1994)
Barčić, Erazmo, pravnik i političar (1830-1913) - Političko
djelovanje 260
Bardešić, Andrija Vojko - „Povijesna zrnca o viškom arhipelagu“ -
Prikaz 259
Baxa, Carlo, heraldičar 155
Beuc, Ivan, osnivač i urednik Vjesnika Povijesnog arhiva Rijeka
157
(1918-1994)
Biskupi - Hrvatska - Biografije 25, 152
355
Boljun (Istra) - Glagoljski rukopisi 3, 4
Bosna i Hercegovina - Okupacija - 1878. 49, 235
Bratovštine - Jadranska obala - 11.-17. st. 31
Brseč – Glagoljski rukopisi 1, 5
Brseč - Heraldika (grboslovlje) 188
Bugarska - Hrvatska - Povijesni odnosi 195
Bunjevac, Josip, banski povjerenik za Rijeku (1797-1868) 251
Butorac, Josip, arhivist (1905-1993) 167
Cetina, Ivan Nikola, krčki plemić - 17. st. 151
Cimiotti, Josip Ljudevit - Prilozi za bio-bibliografiju 146
Cres (otok) - Povijest školstva 94
Crikvenica - Hrvatska republikanska seljačka stranka - 1923. 50
Crkve – Opatija 28, 224
Crnković, Nikola – „Hrvati za narodnih vladara“ – Prikaz knjige 258
Croatica Christiana periodica, br. 38, 20(1996) - Prikaz 19
Čabar (vlastelinstvo) - 1798. 56
Časopisi, Vidi: Croatica Christiana periodica
Časopisi, Vidi: Vjesnik istarskog arhiva
Časopisi, Vidi: Senjski zbornik
Časopisi, Vidi: Zbornik Kastavštine
Čitaonice - Narodna čitaonica na Trsatu - 19. st 13
Čitaonice - Narodna čitaonica riečka - Arhivska građa 14
Čitaonički pokret - Hrvatsko primorje - 19. st. 13
Čoralić, Lovorka - „Venecija-kraljica mora s lagunarnih sprudova”
- Prikaz 227
Dalmacija - Gospodarska povijest - 19. st. 55
Dalmacija - Hrvatska nacionalna ideologija - 19. st. 44
Dalmacija – Povijest – 19. st. 252
Dalmacija – Senj - Pomorskotrgovinske veze - 17.-19. st. 61
Dalmacija - Velikosrpska propaganda – 1908.-1912. 236
Dassovich, Mario - “I treni del ventenio anche quassu arrivavano in
237
orario” - Prikaz
Del Mestri (plemićka obitelj i zaklada) – Volosko (Opatija) –
150
19./20. st.
356
Depope, Bartol, mletački vojnik – Glavotok - 18. st. 89
Dobrila, Juraj, biskup i narodni preporoditelj (1812-1882) – Jireček,
135
Josef - Prepiska
Dokumentacija (poduzeća) – Informatizacija 190, 191
Draganić-Vrančić (pl. obitelj) – Arhivski popis fonda 220
Draganić-Vrančić (pl. obitelj) – Inventar fonda 200
Draganić-Vrančić (pl. obitelj) - Knjižnica 16
Draganić-Vrančić (pl. obitelj) – Ostavština 169
Drnovšek, Darinka - „Zapisniki Politbiroja CK KPS/ZKS 1945-
1954“ - Prikaz 20
Drugi svjetski rat - Istra i Hrvatsko primorje - 1944. 47
Družba Isusova (Opatija) – Rezidencija – Arhivsko gradivo 224
Državni arhiv u Gospiću - Osnivanje 205
Državni arhiv u Rijeci – Djelatnici – Stručno usavršavanje 201
Državni arhiv u Rijeci – Gradska komisija za utvrđivanje ratnih 192
zločina okupatora i….” – Arhivsko gradivo
Državni arhiv u Rijeci - Građa sudova – Vrednovanje 210
Državni arhiv u Rijeci – Talijanska parobrodarska društva – 208
Arhivsko gradivo
Državni arhiv u Rijeci – Ugostiteljska škola Opatija – Arhivsko 223
gradivo
Državni arhiv u Rijeci - Vanjska arhivska služba – Seminari 214
Državni arhiv u Rijeci – Vidi i: Povijesni arhiv Rijeka
Državni arhiv u Rijeci - Zbirka matičnih knjiga - (1560.-1947.) 181, 211
Dvigrad (Kanfanar) – Povijest 84
Dvigradski statut (1414?) - Analiza 84
Erceg, Ivan – „Jozefinski katastar grada Rijeke i njegove uže
108
okolice (1785./87.)“ – Prikaz knjige
Faber, George Louis, britanski kraljevski konzul u Rijeci - 19. st. 160
Fejerkövy, Stjepan, biskup – Darovnica Faustu Vrančiću – 1591. 27
Fest, Aladar – Životopis 105
Filipović, Josip – Ustanak u Bosni – 1875. 234
Francovich, Louis, američki konzularni agent u Rijeci - 19. st. 48
Frankopani - Sudski postupci - 14. st. 64
357
Franjevci trećoredci - Hrvatska - Povijest 30
Fučić, Branko, povjesničar umjetnosti i glagoljaštva (1920-1999) -
143
In memoriam
Gaudencije, Petar, VIDI: Radovčić, Petar
Giacich, Antonio Felice – Životopis 110
Giron, Antun, povjesničar (1936-2004) - Bibliografija 9
Giron, Antun, povjesničar (1936-2004) - In memoriam 148
Giron, Antun, povjesničar (1936-2004) – Životopis 9
Glagoljski rukopisi - Istra (Boljun) 3, 4
Glagoljski rukopisi - Istra (Brseč) 1, 5
Glagoljski rukopisi - Lovran 2
Glagoljski rukopisi - Matične knjige 175, 177
Glogović, Marijo - Rukopisna ostavština 165
Gorski kotar - Hrvatski narodni pokret (1903.) 42
Gorski kotar - Skupštinski izbori - 1920.-1927. 340
Gorski kotar - Zemljišne zajednice - 19. st. 85
Gospodarska povijest - Hrvatska 60
Gotnik – Povijest – 13.-16. st. 231
Gradska knjižnica Rijeka : 1849.-1930.-1962.-2000. - Prikaz knjige 12
Gradska komisija za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih
192
pomagača (Rijeka) – 1945./1949. – Arhivsko gradivo
Grassi, Paolo – Urbanistički projekti – Rijeka – 1904. 120
Grižanski urbar - 1700. 65
Grobinština - Mlinovi - 14.-19. st. 119
Grobinština - Narodne nošnje - Povijest 107
Habsburg, Josip, austrijski nadvojvoda (1882-1905) 228
Heraldika (grboslovlje) - Brseč 188
Heraldika (grboslovlje) - Hrvatska 187
Herkov, Zlatko, povjesničar (1904-1994) 159
Historiografija - Hrvatska - Problemi 229
Hrvati - Italija - Stradanje 45
Hrvati - Venecija - Povijest 35, 37
Hrvati – U vrijeme narodnih vladara 258
358
Hrvatska - Bugarska - Povijesni odnosi 195
Hrvatska – Povijest 258
Hrvatski jezik - Znanstveno nazivlje - 19. st. 133
Hrvatski narodni pokret (1903./4.) 41
Hrvatski narodni pokret (1903.) - Gorski kotar 42
Hrvatsko arhivističko društvo, Ogranak Pazin-Rijeka - 1995. -
212
Djelovanje
Hrvatsko primorje - Zemljišne zajednice - 19. st. 85
Hum ( Istra) – Matične knjige 186
Industrijska arhitektura – Rijeka 126
Istra - Borba za narodni jezik i školstvo - 19. st. 135, 91
Istra - Matične knjige 178, 186
Istra – Političke podjele – Početak 20. st. 261
Istra - Povijest - 1941-1945. 242
Istra - Statistički podaci - 18-19. st. 33
Istra - Školstvo - Povijest - 19.-20. st. 91, 93
Istra - Toponimi 131
Istra - Zdravstvo - Povijest 176
Isusovački kolegij u Rijeci (1777.) - Knjižnica - Popis knjiga 11
Izdavaštvo (zbornici) - Istra - Kvarnersko primorje - Gorski kotar -
111
1945.-1995.
Jackson, Thomas Graham – Putopis 142
Jelačić, Josip (1801-1859), general i hrvatski ban 253
Kaser, Karl - „Freier Bauer und Soldat – Die Militarisierung
der agrarischen Gesellschaft an der kroatisch-slawonischen 46
Militärgrenze (1535-1881)“ - Prikaz
95, 99,
Kastav - Povijest školstva – 19. st.
104
Kastavci - Vojna obveza - 1918.-1941. 90
Kastavski statut - 1400. 23, 73
Kastavski statut - Na njemačkom jeziku - 18. st. 66
Kastavština - Povijest školstva 100
Katalinić - Jeretov, Rikard, hrvatski pjesnik (1869-1954) -
166
Rukopisna ostavština
359
Kazalište - Rijeka - Povijesni pregled 130
Kinematografi - Rijeka - Povijest 129
Klana - Porezna općina Klana (1920.) 244
Klana - Povijest – 13.-16. st. 231
Klana - Školstvo - 20. st. 102
Klen, Danilo, pravnik i povjesničar (1910-1990) - In memoriam 154
Kobler, Giovanni, riječki povjesničar – Volčić, Jakov – Prepiska 134
Kobler, Marko, riječki trgovac (1764.-1828.) - Trifić, Petar -
60
Prepiska
Kohen (obitelj) 161
Koncentracijski logori - Hrvatska - Drugi svjetski rat 249
Košuta, Leo, povjesničar (1922-2001) - In memoriam 149
Kožara Ružić (Rijeka) – Arhitektura 126
Kraljevica - Povijest - 15.-17.st 250
Krk (otok) - Politički progoni - 1941. 29
Kukuljvić-Sakcinski, Ivan (1816-1899) - Rijeka (grad) - Odnosi 144
Kultovi - Kult sv. Vida 24
Kulturna dobra – Ekonomsko gledište 138
Kvarnerski otoci – Matične knjige 180
Kvarnerski otoci - Statistički podaci - 18.-19. st. 33
Kvarnersko primorje - Skupštinski izbori - 1920.-1927. 40
“Lega nazionale” - Istra - Školstvo 93
Liburnija (istarska) - Školstvo na narodnom jeziku - 19. st. 91
Lički ustanak (1932.) - Arhivsko gradivo 254
Lošinj (otok) - Pomorstvo - do 18. st. 113
Lošinj (otok) - Pomorstvo - 17.-19.st. 116
Lošinj (otok) - Povijest školstva 94
Lovran – Glagoljske isprave 2
Lovran - Školstvo na narodnom jeziku - Konac 19. st. 91
Luke – Svjetske – Arhivsko gradivo 207
Lukežić, Irvin (1961 - ) - “Liburnijski torzo” - Prikaz knjige 226
360
Lupoglav (kaštel) – Mletačka pljačka – 1782. 238
Lupoglav (kaštel) – Prodaja – 1895. 239
Ljevaonica Skull (Rijeka) – Arhitektura 126
Mađaronski izgredi – Rijeka i okolica - 1867. 255
Mandić, Ante – Stojadinović, Milan – Prepiska 136
Mardešić, Andrija Vojko – „Povijesna zrnca o otocima viškog
259
arhipelaga“– Prikaz knjige
Margetić, Lujo - “Grobnički urbari”. - Prikaz 63
Margetić, Lujo - „Veprinački sudski zapisnici 16. i 17. st“-
(Volčićev prijepis) - Prikaz 83
Matejčić, Radmila, povjesničarka umjetnosti i arheologinja (1922-
8
1990)- Građa za biobibliografiju
Materada (župa) – 19./20. st. 32
Matične knjige - Arhivska građa 172, 179
Matične knjige – Demografska istraživanja 174
Matične knjige - Državni arhiv u Rijeci 181
Matične knjige - Filološka istraživanja 182
Matične knjige - Glagoljski rukopisi 175, 177
Matične knjige - Hrvatsko-glagoljske - Rijeka 175
Matične knjige - Istra 178, 185,
186
Matične knjige - Kvarnerski otoci 180
Matične knjige - Medicinska baština 176
Matične knjige - Rijeka 173, 184,
211
Matične knjige - Senjska i Modruška biskupija 173
Maylender, Michelle, riječki odvjetnik - Život i djelo 147
Međunarodno arhivsko vijeće - Obljetnica 222
Mletačka Republika - Povijest 227
Mlinovi – Rječina – 14.-19. st. 119
Mošćenice (župa) - Stanovništvo - 19. st. 34, 183
Mošćenički statut (1616.) 67
Mošćenički statut (1637.) 74
Mošćenički zakon (1627.) 72
361
Munčić, Grgur, lovranski župan 2
Mustafa, turski princ – Ubojstvo – 1553. 137
Narodne čitaonice, VIDI: Čitaonice
Nerezine (Lošinj) – Monografija – Prikaz knjige 139
Nezavisna Država Hrvatska - Arhivsko gradivo - Hrvatski državni 197
arhiv (Zagreb)
Nezavisna Država Hrvatska - Istra i Hrvatsko primorje - Odnos 47
Nezavisna Država Hrvatska - Kraljevina Italija - Razgraničenje - 247
(1941.-1942.)
Novigradski urbar (1576.) 69
Novine, Vidi: “Pučki prijatelj (novine)
Nugent, Laval – Imovina 163
Opatija - Crkvena arhitektura 224
Opatija - Crkvena povijest 28
Opatija - Turizam (1945.-1947.) 57
Opatija (Volosko) - Hrvatska sokolska župa “Vitezić” - Arhivski 193
fond
Opatija (Volosko) - Narodno vijeće SHS - 1918. 241
Opatija (Volosko) - Povijest školstva 92
Opatija (Volosko) - Školstvo na narodnom jeziku - 19. st. 91
“Opatijske crkvene obljetnice” (zbornik) – Prikaz 28
Opći sirotinjski zavod u Rijeci - 17./19. st. 203
Osor (Cres) – Crkvena povijest 25
Ossoinack, Andrea (1876-1965) - Političko djelovanje 260
Paravić, Matija Josip, posjednik vlastelinstva Čabar (1798.) 56
Parobrodarska društva (talijanska) – 1881./1949. - Arhivsko
208
gradivo
Partizanska četa „ Božo Vidas Vuk“ (Sušak) 248
Pažani – Mleci – 14.-18. st. 37
Pelješac (otok) - Brodarstvo - 16./19. st 112
Petrić, Frane, Vidi: Petris, Franjo
Petris, Franjo, filozof (1529.-1597.) - Ime 132
Piran (Slovenija) - Povijest 232
362
Političke stranke - Hrvatska republikanska seljačka stranka - 50
Crikvenica
Političke stranke - Mađarska liberalna stranka - Rijeka - 19./20. st. 260
Pölöskei, Ferenc – “Istvan Tisza, ein ungarischer Staatsman in
Krisenzeiten” - Prikaz knjige 168
Pomorske karte – Arhivsko gradivo 207
Pomorske nezgode - Jadran - Povijest 114
Porečko – pulska biskupija – 19./20. st. 32
Povijesni arhiv Rijeka – Obljetnica 194
Praputnjak (Rijeka) 142
Praputnjak (Rijeka) – Prikaz knjiga 257
Primorska gubernija “Kranjska” – Višejezičnost 225
Prpić, Ivan (general) - Izvješće o razgraničenju između Kraljevine
Italije i NDH (1941.-1942.) 247
„Pučki prijatelj“ (novine) - Politički sadržaji 261
Pula - Vojna povijest - (17.-19. st.) 88
Rab (Kampor) - Koncentracijski logor 249
Rab (grad) - Rapska isprava - 1281. 70
Rab (grad) - Rapski protostatut (1234.) 71
Rab (otok) - Gospodarske prilike - 16. st. 140
Rabljani – Mleci – 14.-18. st. 37
Rački, Franjo, povjesničar i političar (1828-1894)- Rodoslov 156
Radovčić, Petar (1636.-1663.), rapski biskup - Život i djelo 152
Rafinerija nafte Rijeka - Tehnička dokumentacija - Arhiviranje 190
Rafinerija nafte Rijeka - Vlasnici Rafinerije - (1882.-1991). 118
Rakamarić, Frane Petar, biskup 25
Rapska isprava – 1281. 70
Rapski protostatut (1234.) 71
Remak, Stephen, američki konzul u Trstu - 19. st. 48
Rendić-Miočević, Ivo - „Hrvatski identitet - trajnost i fluidnost:
43
usporedba Kvarnera i gorske Dalmacije“ - Prikaz knjige
Riječani – Iseljenici u Mlecima – 15.-17. st. 36
363
„Riječka luka - povijest, izgradnja, promet“ - Prikaz knjige 117
Riječki gubernij – 19. st. 251
Riječki statut (1530.) 79
Riječki statut (1530.) - Imovinskopravni odnosi 80, 81
Rijeka - Arhitektura (grobna) 128
Rijeka - Arhitektura (hoteli) - Secesija 125
Rijeka - Arhitektura (industrijska) 126
Rijeka - Arhitektura (komunalna) 122
Rijeka - Arhitektura (stambena) - Secesija 123, 124
Rijeka - Arhivska građa – Građevinarstvo 221
Rijeka - Arhivska građa – Medicinske ustanove – 1900.-1945. 109
Rijeka - Autonomaštvo - 19. st. 39
Rijeka - Drugi svjetski rat 47, 242,
245, 248
Rijeka - Gospodarska povijest 53
Rijeka - Isusovački kolegij (1777.) – Knjižnica 11
Rijeka - Katastar – Povijest 108
Rijeka - Kazalište - Povijest 130
Rijeka - Kinematografi 129
Rijeka - Kulturna povijest 226
Rijeka - Natalitet / mortalitet - 19. st. 184
Rijeka - Osnovna škola „Zamet“ - Povijest 103
Rijeka - Povijest - 19. st. 48, 142,
251,255
Rijeka - Povijest - 19.-20. st. 260
Rijeka - Povijest - 1918.-1924. 246
Rijeka - Socijalne ustanove – Povijest 87, 203
Rijeka - Srdoči - Školstvo – Povijest 100
Rijeka - Stambena politika – 1926.-1964. 52
Rijeka - Školstvo - 19. st. 96, 101,
110, 105
Rijeka - Školstvo - Materijalni položaj učitelja - 19./20.st 98
Rijeka - Tisak – 19. st. 49
Rijeka - Urbanističko planiranje – Početak 20. st. 120
Rijeka - Urbanizacija (Školjić-Banska vrata) 121
Rijeka - Zdravstvo - Arhivska građa 109
Rječina - Mlinovi - 14.-19. st. 119
Ruić, Markolauro (1736.-1808.), paški povjesničar - Život i djelo 189
364
Runje, Petar – „Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši“
30
– Prikaz knjige
Sabljak, Stjepan - “Kronika Senjske gimnazije” - Prikaz 97
Secesija - Arhitektura - Rijeka 124, 125
Senčić, Albino - “Popis pučanstva župe Mošćenice iz godine 1801.”
183
- Prikaz knjige
Senj - Gimnazija - Povijest 97
Senj - Pomorskotrgovinske veze - Dalmacija - 17.-19. st. 61
Senj - Pomorstvo - Povijesni pregled 115
Senjski statut (1388.) 75
Senjski zbornik, 1(1965)-22(1995) - Prikaz 18
Sjeverni Jadran - Kupoprodaja soli - 17.-18. st. 59
Slovenci - Italija - Stradanja 45
Smith, Walter Crafton 54
Sokolić, Julijano – „Nerezinski libar“ – Prikaz knjige 139
Sol – Kupoprodaja – Sjeverni Jadran – 17.-18.st. 59
Srbi - Dalmacija - Položaj - 1848.-1914. 236
Srdoči (Rijeka) - Povijest školstva 100
Stambena poltika (Rijeka) - (1926.-1964.) - Arhivsko gradivo 52
Statut Dvigradske općine : početak 15. stoljeća – Prikaz knjige 84
Statuti - Dvigradski statut (1414?) 84
Statuti - Grada Šibenika (17. st.) 82
Statuti - Kastavski statut (1400.) 23, 73
Statuti - Mošćenički statut (1616.) 67
Statuti - Mošćenički statut (1637.) 74
Statuti - Mošćenički zakon (1627.) 72
Statuti - Rapski protostatut (1234.) 71
Statuti - Riječki statut (1530.) 79, 80,
81,
Statuti - Senjski statut (1388.) 75
Statuti - Trsatski statut (1640) 76
Statuti - Veprinački statut (1507.) 77, 109
Statuti - Vinodolski zakon (1288.) 78
365
Strčić, Petar, povjesničar (1936- ) - Bibliografija radova iz 6
arhivistike
Strčić, Petar, povjesničar (1936- ) - Život i rad 22
Stulli, Bernard, povjesničar i arhivist (1915.-1985.) 215
Supilo, Frano - Hrvatski narodni pokret 1903./4. - Uloga 41
Susani, Josip, zastupnik u Mađarskom saboru (1809.-?) - Životopis 230
Sušak (Rijeka) - Kapitulacija Kraljevine Italije - 1943. 245
Svećenici - Politički progoni -1941. 29
Sveti Rok – Legenda 4
Sveti Vid, zaštitnik grada Rijeke 24
Šibenik – Općinski statut – Oporuke 82
Škole – Osnovna škola Zamet – 1924. – 1941. 103
Škole – Pučka škola u Srdočima – 1912.-1921. 100
Špoljar, Zlatko, učitelj i glazbenik – Inventar osobnog arhivskog
204
fonda (1892-1981)
Štrajk lučkih radnika (Rijeka), 1937. 51
Tadić, Katica – “Bibliografija o arhivima, čitaonicama, knjižnicama
i muzejima. Napisi iz riječkih i sušačkih hrvatskih novina od 10
1900. do 1999. godine na području današnjih županija Primorsko-
goranske, Istarske i Ličko-senjske” - Prikaz knjige
Tisza, Istvan, mađarski političar 168
Trasonico, Petar, svećenik (Pag) - Život i djelo – 17. st. 26
Trgovačko društvo Bezjak Senj – Arhivski popis fonda 209
Trifić, Petar - Kobler, Marko - Prepiska 60
Trsatski statut (1640.) - Kazneno pravo 76
Tržišno natjecanje – Povijesno-pravno gledište 62
Tvornica papira (Rijeka) 54
Tvornica „Rade Končar“ (Rijeka) – Arhitektura 126
Ugostiteljska škola Opatija – Arhivsko gradivo 223
Urbari - Grižanski urbar (1700.) 65
Urbari - Novigradski urbar (1576.) 69
Uredsko poslovanje – Informatizacija 196
366
Uredsko poslovanje - Savjetovanje - Prikaz 202
Ustaški pokret - Djelovanje - 1929.-1941. 254
Veli Lošinj – Povijest – Zbornik 240
Velikosrpska propaganda – Dalmacija – 1908.-1912 236
Venecija - Hrvati (emigranti) 26
Venecija - Hrvati - povijest 35, 37
Venecija - Povijest 227
Veprinac (Opatija) - Glagoljski tekstovi 68
Veprinački statut (1507.) 77, 68
Vidas, Fran - Biografija 170
Vidas Car, Adela – “Fran Vidas – dobrotvor iz Hreljina” – Prikaz
170
knjige
Vilhar, Dušan (1867-1922) – Životopis 162
Vinodolski zakon (1288.) - Kazneno pravo 78
Vis (otok) - Povijest 259
Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, Vidi: Vjesnik Historijskih arhiva
u Rijeci i Pazinu
Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, Vidi: Vjesnik Povjesnog arhiva
u Rijeci
Vjesnik Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu - Bibliografija radova
7
(I-XXX)
Vjesnik Istarskog arhiva - Prikaz 21
Vjesnik Povijesnog arhiva u Rijeci - U povodu 40.-te obljetnice
17
izlaženja
Volčić, Jakov, istarski preporoditelj - Pisma Giovanniju Kobleru
134
(1871.-1880.)
Volosko (Opatija) - Hrvatska sokolska župa “Vitezić” - Arhivski 193
fond
Volosko (Opatija) - Narodno vijeće SHS - 1918. 241
Volosko (Opatija) - Povijest školstva 92
Vrančić, Antun – Pisma 137
Zavod za zabludjele i napuštene dječake u Rijeci - Statut Zavoda
87
(1876.)
Završnik, Josip - Prilozi za bio-bibliografiju 145
367
Zay, Franjo – Pisma 137
Zbornik Kastavštine, Knjiga 8(2000) - Prikaz 23
Zieger, Robert H. - „America s great war“. - Prikaz knjige

262
Zinzendorf, Karlo (grof), guverner Trsta - Rijeka - Veze - 1766.-
153
1779.
Zorec, Duško (1913-1988) - In memoriam 164
Zucconi, Guido – “Una citta cosmopolita. Fiume e il suo fronte-
256
mare nell eta dualistica (1870-1914)” - Prikaz knjige
Žic, Nikola, povjesničar (1882-1960) - Istra nakon kapitulacije
243
Italije
Židovec, Vladimir (Ministarstvo vanjskih poslova NDH) 47, 242
Židovi - Rijeka - Povijest 38
Žig – pravno-povijesno gledište 86
Žigovno pravo 86
368
MLADEN UREM
Državni arhiv u Rijeci – brojevi Vjesnika i Posebna izdanja koja su realizirana
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 369-375
Mladen Urem
DRŽAVNI ARHIV U RIJECI – BROJEVI VJESNIKA I

POSEBNA IZDANJA KOJA SU REALIZIRANA
Urednički odbor:
dr. sc. Željko Bartulović, Goran Crnković, dr. sc. Irvin Lukežić, dr. sc. Nana Palinić,
Ivan Peranić, Mladen Urem, dr. sc. Franjo Velčić, Boris Zakošek
Za nakladnika:
Goran Crnković
Glavni i odgovorni urednik:

Goran Crnković
Tajnik:
Mladen Urem
Likovni i tehnički urednici:

Nana Palinić i Branko Lenić
UDK 930.25(093.2)
ISSN 1331-5137
Nakladnik:
Park Nikole Hosta 2
51000 Rijeka
Republika Hrvatska
E-mail: knjiznica@riarhiv.hr
www.riarhiv.hr
Tel/fax: ++385 51 336 445
++385 51 336 44
369
MLADEN UREM
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 369-375
Tiskani su sljedeći brojevi Vjesnika Državnog arhiva u Rijeci:
1, 2, 3, 4, 5, 6-7, 8-9, 10, 11-12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26,
27, 28, 29, 30, 31, 32, 33-34, 35-36, 37, 38, 39, 40, 41-42, 43-44, 45-46, 47-48, 49,
50-52, 53-54, 55-56, 57-58
U nakladi Državnog arhiva u Rijeci objavljeni su sljedeći naslovi kao serija Poseb-
na izdanja Vjesnika Državnog arhiva u Rijeci:
Petar STRČIĆ: Otok Krk 1918. Građa o Narodnim vijećima SHS i talijanskoj
okupaciji 1918. godine, 190 stranica. Bibliografija, sažetak na talijanskom, kaza-
lo. Lokalna povijest, Krk, Hrvatska, Austro-Ugarska monarhija, Država SHS, 1918,
politička povijest, stranke, Narodno vijeće SHS, talijanska okupacija, nacionalno
pitanje, arhivistika, povijesna građa, regesta. Historijski arhivi u Rijeci i Pazinu.
Posebna izdanja, svezak 1. Rijeka, 1968.
Danilo KLEN: Fratrija. Feud opatije sv. Mihovila nad Limom u Istri i njegova sela
(XI-XVIII st.), 224 stranice. Tekst na hrvatskom, talijanskom i na latinskom jeziku,
bilješke uz tekst. Bibliografija, sažetak, kazalo. Bibliografija: str. 157-158; biblio-
grafske bilješke uz tekst. Riassunto: Fratria, feudo, con i suoi villagi, dell’Abbazia di
s. Michele al Leme in Istria. Historijski arhiv u Rijeci. Posebna izdanja historijskih
arhiva u Rijeci i Pazinu, svezak 2, Rijeka 1969.
Petar STRČIĆ: Građa o talijanskoj okupaciji otoka Krka (od kraja 1918. do polo-
vine 1919.), 195 stranica. Politička povijest, talijanska okupacija, arhivsko gradivo.
Tekst na hrvatskom i talijanskom jeziku. Bibliografija, sažetak i kazalo. Riassunto:
Materiali sull’occupazione italiana dell’isola Krk (Veglia) dalla fine del 1918. alla
meta del 1919. Historijski arhivi u Rijeci i Pazinu, Posebna izdanja, svezak 3, Rije-
ka, 1970.

Zlatko HERKOV: Mjere Hrvatskog primorja, s osobitim osvrtom na solne mjere
i solnu trgovinu, 228 stranica. Bibliografija, sažetak, kazalo. Bibliografske bilješke
uz tekst. Zusammenfassung, riassunto. Historijski arhivi u Rijeci i Pazinu. Posebna
izdanja, svezak 4. Rijeka 1971.
Petar STRČIĆ: Zapisnici sjednica Okružnog narodnooslobodilačkog odbora za
370
MLADEN UREM
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 369-375
Hrvatsko primorje 1943-1945. godine, 467 stranica. Lokalna povijest, arhivi, gra-
divo, vojna povijest, vojska, povijesna studija. Historijski arhivi u Rijeci i Pazinu.
Posebna izdanja, svezak 5. Rijeka 1975.
Zlatko HERKOV: Gradnja ratnih brodova u Kraljevici 1764 - 1767. Iz povijesti

Titova brodogradilišta u Kraljevici, 226 stranica. Tekst. na hrvatskom, njemačkom i
na talijanskom jeziku. Bibliografija, sažetak, kazalo. Bibliografija: str. 222-223, bi-
bliografske bilješke uz tekst. Zusammenfassung: Der Kriegsschiffbau in Kraljevica
1764-1767. Brodogradnja, Kraljevica, povijest, ratni brodovi. Historijski arhivi u
Pazinu i Rijeci. Posebna izdanja, svezak 6. Pazin, Rijeka 1979.

VODIČ Historijskog arhiva Rijeka, 353 stranice. Historijski arhiv u Rijeci. Rijeka
1980.
Suradnici Nikola Crnković, Antun Giron, Mirjam Hinić, Ines Krota, Mladenka
Merdžanić, Ivan Peranić, Albino Senčić i Ive Zurak. Prijevodi sažetaka Ines Kro-
ta, Ljerka Simichen, Srećko Jelušić, grbovi Branko Fučić, pečati Nikola Crnković
i Ive Zurak, uredio Nikola Crnković. Summaries, riassunti, zusammenfassungen.
Bibliografija, sažetak, kazalo. Bibliografija znanstvenih i stručnih radova pisanih na
temelju izvora u Arhivu, str. 321-338.
Historijski arhivi u Pazinu i Rijeci. Posebna izdanja, svezak 7. Pazin, Rijeka 1980.

Bernard STULLI: Istarsko okružje 1825 - 1860. Prvi dio - Upravni sustav, demo-
grafske prilike, gospodarska struktura, 179 stranica. Zusammenfassung, sommario.
ISSN 0351-0891. Historijski arhivi u Pazinu i Rijeci. Posebna izdanja, svezak 8.
Pazin, Rijeka 1984.
Nada KLAIĆ: Vinodol od antičkih vremena do knezova krčkih i Vinodolskog

zakona, 143 stranice. Prijevod sažetka Matilda Ružić, fotografije Egon Hreljanović.
Riassunto: Vinodol dai tempi dell’antichita ai conti di veglia e allo Statuto di Vino-
dol. Bibliografija, sažetak, kazalo. Bibliografija: str. 141-143 i uz tekst. Historijski
arhivi u Pazinu i Rijeci. Posebna izdanja, svezak 9. Pazin, Rijeka 1988.
Prinosi za gospodarsku povijest otoka Paga, 121 stranica. Zastupljeni autori: Ivan
Pederin, Marija Zaninović-Rumora, Šime Peričić, Nikola Crnković. Bibliografija,
sažetak, kazalo. Bibliografske bilješke uz tekst. Prevoditelji sažetaka Rosalia Ma-
ssarotto, Matilda Ružić (talijanski), Ivan Pederin (engleski). Nakladnici Skupština
371
MLADEN UREM
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 369-375
općine Pag, Historijski arhivi u Pazinu i Rijeci. Posebna izdanja, svezak 10. Pazin,
Rijeka 1988.

Život i djelo dr. Danila Klena (1910-1990), 120 stranica. Glavni i odgovorni ured-
nik Jadranka Kaloper-Bakrač, prevoditelj sažetaka Boris Pričard. Zastupljeni autori:
Željko Lužavec, Bartol Biličić, Franjo Butorac, Petar Strčić, Igor Karaman, Miro-
slav Bertoša, Lujo Margetić, Darinko Munić, Radojica Barbalić, Nikola Stražičić,
Radmila Matejčić, Ljubinka Karpowicz, Mihael Sobolevski, Anton Giron, Jadranka
Kaloper Bakrač, Vanda Ekl i Snježana Hozjan. Bibliografija, sažetak, kazalo. Snje-
žana Hozjan: Bibliografija radova D. Klena, str. 107-120. Summaries. Historijski
arhiv u Rijeci. Posebna izdanja, svezak 11, Rijeka 1993.

Anđelko BADURINA: Datja i prijatja. Primici i izdaci samostana franjevaca trećo-
redaca glagoljaša u Martinšćici na otoku Cresu: Knjiga I. 1578-1618, 176 stranica.
Samostan sv. Jeronima (Martinšćica). Ekonomski izdaci 1578.-1618. ISSN 1330-
2116. Povijesni arhiv u Rijeci. Posebna izdanja, svezak 12. Rijeka, 1995.
Ivan ERCEG: Jozefinski katastar grada Rijeke i njegove uže okolice (1785/87).
1998-2000. Dva sveska. Tekst na hrvatskom i njemačkom jeziku. Povijest katastra,
Rijeka, povijest 1785.-1787. Zemljište, zakup, Rijeka, povijest Rijeke, arhivski izvo-
ri.
Knjiga 1, 295 stranica (Školska knjiga, Zagreb 1998.);
Knjiga 2, 270 stranica (Državni arhiv u Rijeci. Posebna izdanja, svezak 13. Rijeka
2000.).
Nikola CRNKOVIĆ: Veli Lošinj, Iskonska civilizacija i arhivsko blago, 284 stra-
nice. Prijevod sažetaka Petar Velnić i Severino Korlević. Bibliografija, sažetak, ka-
zalo. Bibliografija: str. 241-274. Summary: Veli Lošinj ; Riassunto: Lussingrande.
ISBN 953-9837-731. Državni arhiv u Rijeci. Posebna izdanja, svezak 14. Rijeka
2001.
Tvrđavni spisi Onofrija Del Campa. Traktati i memorabilije jednoga kondotjera u

Dalmaciji u doba Kandijskoga rata. Priredio i uvodnim komentarom popratio Miro-
slav Bertoša, preveo Marino Manin, Državni arhiv u Rijeci. Posebna izdanja, svezak
15, ISSN 1331-5137, ISBN 953-98377-8-2, Rijeka 2003.
Željko BARTULOVIĆ: Sušak 1919.-1947. Državnopravni položaj grada. Naklad-
372
MLADEN UREM
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 369-375
nici Adamić d. o. o. (Rijeka), Državni arhiv u Rijeci, Posebna izdanja, svezak 16 i

Pravni fakultet u Rijeci, 647 stranica. ISBN 953-2191-70-4. Rijeka 2004.
Theodor de CANZIANI JAKŠIĆ: Iz likovne riznice Državnog arhiva u Rijeci, 1

mapa (26 stranica). Katalog izložbe otvorene 7. lipnja 2004. Autor kataloga i izložbe
Theodor de Canziani Jakšić, proslov Goran Crnković, prijevod sažetaka na engleski
Melinda Kostelac, talijanski Matilda Ružić, fotografije Mirjana Lončar, Krešimir
Pavić i Theodor de Canziani Jakšić. Bibliografija, sažetak, kazalo. Riassunto: Dal
laboratorico artistico del Archivio State di Rijeka/Summary: From the artwork tra-
sure of the State Archive in Rijeka. ISBN 953-7134-04-0. Državni arhiv u Rijeci.
Posebna izdanja, svezak 17. Rijeka 2004.
Boris ZAKOŠEK: Opatijski album. Dugo stoljeće jednog svjetskog lječilišta. Dr-
žavni arhiv u Rijeci, Posebna izdanja, svezak 18, str. 400. ISBN 953-7134-06-7.
Rijeka 2005.
Nana PALINIĆ: 125 godina električne energije u Rijeci. Nakladnici HEP Distri-
bucija d.o.o. Zagreb, DP Elektroprimorje Rijeka i Državni arhiv u Rijeci. Posebna
izdanja, svezak 19. ISBN 953-7134-08-3), 96 stranica, Rijeka 2006.
Roberto ŽIGULIĆ: Stališ duša župe Veprinac 1875.-1925. Knjiga I. Poljane i

Puharska, 440 stranica, Državni arhiv u Rijeci, Posebna izdanja, svezak 20 (u knjizi
pogrešno otisnuto svezak 21). ISBN 978-953-7134-10-5, Rijeka 2008.
(Napomena: Nastavak ovog projekta u obliku druge knjige tiskan je u nakladi Hrvat-
skog književnog društva iz Rijeke, bibliografski zapis; Roberto Žigulić: Stališ duša
župe Veprinac 1875.-1925. Knjiga II. Vasanska i Veprinac, 512 stranica, Hrvatsko
književno društvo, Znanstvena biblioteka, ISBN 978-953-7564-29-2, Rijeka 2011.)
Inventar fonda Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci

1870.-1918./Magyar Királyi Tengerészeti Hatóság iratai 1870-1918, Nakladni-
ci Državni arhiv u Rijeci (Posebna izdanja, svezak 21, ISBN 978-953-7134-17-4)
i Somogy Megyei Levéltar, Kaposvár (ISBN 978-963-7232-41-1), str. 368, za na-
kladnike Goran Crnković i Sándor Bősze (ujedno i urednici), prijevod na hrvatski
Erzsébet-Mária Dolinar, recenzent Boris Zakošek. Fond su sređivali (abecednim
redom): Károly Bóna, Anita Friedrich Bíró, Sándor Bősze, Csaba Csendes, Csaba
Csóti, Erzsébet-Mária Dolinar (Rijeka), László Fejes, József Gyenesei, Karmen La-
373
MLADEN UREM
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 369-375
zar (Rijeka), Gábor Miseta, Mária Nagy-Tóth, Tamás Polgár, Zoltánné Prait, László
Szántó, Jánosné Tóth, Józsefné Vető, Anita Vonyó i Milan Zsidakovits, Kaposvár i
Rijeka 2011.
Ljubinka TOŠEVA-KARPOWICZ: Tajne Opatije. Tajna diplomacija u Opatiji

1890-1945. Prevoditelji na engleski jezik Izabela Karpowicz i Tanja Popova. Biblio-
grafija i kazalo. ISBN 978-953-7134-18-1. Državni arhiv u Rijeci. Posebna izdanja,
svezak 22. Rijeka 2012.
Tea PERINČIĆ: Mletački katastar Pirovca (Zlosela) iz 1752. godine. Nakladni-

ci: Općina Pirovac ISBN 978-953-5753-90-2 i Državni arhiv u Rijeci ISBN 978-
953-7134-20-4, Posebna izdanja, svezak 23, 160 stranica, Predgovori Ante Šparica
i Goran Crnković, izbor ilustracija i fotografija s potpisima Mladen Urem (urednik),
recenzenti Mirela Altić i Daniel Barić, Pirovac/Rijeka 2013.
Jasenka KRANJČEVIĆ i Mirjana KOS: Fragmenti prekinutog vremena. Neizve-

deni projekti turističke arhitekture, 40 stranica. Katalog izložbe. Državni arhiv u
Rijeci, Posebna izdanja, svezak 24, ISBN 978-953-7134-21-1, Rijeka 2013.
Ljubinka Toševa-Karpowicz: Masonerija, politika i Rijeka (1785.-1944.)

Prijevod sažetka na engleski jezik Branko Dražić, 253 stranice., ISBN 978-953-
7134-25-9, Državni arhiv u Rijeci. Posebna izdanja, svezak 25., Rijeka 2015.
Nana Palinić: Riječka kazališta , Nastanak, kontinuitet i značenje kazališnih

zgrada i scenskih prostora u razvitku urbane strukture grada., Prijevod sažetka na
engleski jezik Ante Lakoš, prijevod sažetka na talijanski jezik Severino Korlević.
500 stranica., ISBN 978-953-7134-26-6 (Državni arhiv u Rijeci), ISBN 978-
953-6953-46-2 (Građevinski fakultet u Rijeci), Predgovor: Vladimir Bedenko,
Recenzenti: Vladimir Bedenko i Julija Lozzi Barković., Nakladnici: Državni arhiv u
Rijeci, Građevinski fakultet u Rijeci - Sveučilište u Rijeci., Državni arhiv u Rijeci.
Posebna izdanja, svezak 26., Rijeka 2016.
Izvori za povijest obitelji Draganić Vrančić u Državnom arhivu u Rijeci (zbornik

radova), Urednik Goran Crnković. , Prijevodi sažetaka na engleski jezik, Denisse
Mandekić., 239 stranica., ISBN 978-953-7134-28-0, Državni arhiv u Rijeci. Posebna
izdanja, svezak 27., Rijeka 2017.
374
MLADEN UREM
Vjesnik DAR, 57-58/2016., str. 369-375
Sadržaj:
• Mladen Urem: Ostavština pl. obitelji Draganić-Vrančić iz Pirovca
• Viliam Judák: Biskup Stjepan Fejérkövy i Nitranska biskupija

(Prikaz darovnice biskupa Stjepana iz Nitre Faustu Vrančiću iz 1591. - iz
fonda pl. obitelji Draganić-Vrančić arhiva u Rijeci)
• Luka Vukušić: Dva pisma Antuna Vrančića i Franje Zaya o ubojstvu turskog
princa Mustafe 1553.
• Mladen Urem i Boris Zakošek: Popis knjiga iz knjižnice plemenite obitelji

Draganić Vrančić iz Pirovca
• Dubravka Kolić: Inventar fonda Obitelj Draganić Vrančić (HR-DAZD-352)
• Mladen Urem i Boris Zakošek: Obitelj Draganić-Vrančić 1552. - 1971.

Arhivski popis fonda
• Nina Spicijarić Paškvan: Otisak - grof Frane Draganić protiv braće Filiberi
(Stampa - co: Francesco Draganich contro fratelli Filiberi)
• Fotografije i ilustracije iz obiteljskog fonda Draganić Vrančić.
375
IN MEMORIAM
Dr. Sándor Bősze
378
IN MEMORIAM
Dr. Sándor Bősze

(7. svibnja 1957. - 15. listopada 2014.)
Nakon duge i teške bolesti 15. listopada 2014. godine preminuo je dragi
prijatelj i suradnik Državnog arhiva u Rijeci, ravnatelj Županijskog arhiva u
Kaposváru dr. Aleksander Sándor Bősze.
Dr. Bősze rođen je 7. svibnja 1957. godine u Kaposváru. Ubrzo nakon
mature 1975. godine zaposlio se u tamošnjem Županijskom arhivu, u kojem je u
svom radnom vijeku radio na svim stručnim poslovima, od ranga manipulanta
i arhivskog tehničara do mjesta ravnatelja. Uz rad se nastavio školovati, pa
je 1982. godine diplomirao povijest i knjižničarstvo na Višoj učiteljskoj školi
u Szombathelyiju (Szombathelyi Berzsenyi Dániel Tanárképző Főiskola), a
1991. godine stekao i fakultetsku diplomu iz arhivistike na Sveučilištu ELTE
u Budimpešti (ELTE Egyetemi Levéltár). Doktorirao je 1994. godine. Od
1998. godine pa do svoje prerane smrti bio je ravnatelj Županijskog arhiva u
Kaposváru.
Predmet njegovog stručnog interesa bila je suvremena povijest i razvoj
društava i udruga. Arhive je razumijevao kao posebno značajan dio nacionalne
kulturne baštine i društveni potencijal. Arhivističku struku i svoj posao
ravnatelja doživljavao je odgovorno i u interakciji s društvenim okruženjem.
Dr. Bősze bio je autor oko 140 znanstvenih radova, urednik brojnih
stručnih izdanja, suradnik u mnogim međunarodnim projektima. Aktivno je
sudjelovao u mađarskoj arhivskoj zajednici, nosio brojne dužnosti u tamošnjim
povijesnim i arhivističkim društvima. Dobitnikom je više društvenih priznanja.
Iznimno je volio putovanja, a njegov omiljeni hobi bila je fotografija.

379
Dr. Sándor Bősze i Državni arhiv u Rijeci
Kada su pokrenuti prvi kontakti između Županijskog arhiva u Kaposváru i

Državnog arhiva u Rijeci pozivom dr. Sándora Bőszea ravnatelju Državnog arhiva
u Rijeci Goranu Crnkoviću da kao gost sudjeluje na Danu Županijskog arhiva u
Kaposváru u jesen 2000. godine, vjerojatno se nije moglo očekivati da će se između
dva arhiva razviti tako trajna i čvrsta suradnja, koja je prerasla u blizak kolegijalni
odnos i prijateljstvo između njihovih djelatnika. Profesionalna ambicija, radna
energija i upornost dr. Sándora Bőszea imala je glavnu pokretačku ulogu u tada
započetim inicijativama i kasnije nastavljenim projektima. Dr. Bősze je želio iskoristiti
priliku ukazanu natječajem mađarske Zaklade nacionalne kulture (NKA) koja je
nudila financijsku potporu projektima sređivanja arhivskog gradiva na mađarskom
jeziku u inozemnim arhivima, upravo u riječkom arhivu. Za takav projekt imao je
doista valjan stručni razlog zbog značaja i jedinstvenosti arhivskih fondova, količine
gradiva na mađarskom jeziku i njegove nedovoljne dostupnosti istraživačima. Prije
1989. godine mađarskim arhivistima bilo je moguće pristupiti inozemnim arhivima
samo na temelju međudržavnih sporazuma i posebnih odobrenja što je otežavalo
istraživanja i odmagalo kontinuitetu. Tek je nekoliko mađarskih istraživača
periodično do tih godina proučavalo upravne fondove na mađarskom jeziku u Rijeci
ali se nitko ni kao pojedinac ni kao dio skupine istraživača nije upoznao s fondovima
u cjelini. Ravnatelj arhiva u Rijeci Goran Crnković je na prijedlog iz Kaposvára
odgovorio otvorenošću, voljom za suradnju i spremnošću da mađarskim kolegama
omogući optimalne uvjete za rad i boravak u Rijeci uključujući i stručnu pomoć
osoblja Državnog arhiva u Rijeci. Interes riječkog arhiva u započetoj suradnji bio je
povećati stručnu razinu obrade fondova na mađarskom jeziku i njihovu dostupnost
istraživačima koji ne razumiju mađarski jezik ali i arhivskim djelatnicima u
svakodnevnom poslu, pogotovo što se radi o gradivu od posebnog značenja za
lokalnu i nacionalnu povijest. Relevantna istraživanja riječke povijesti, pogotovo
razdoblja nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868.-1918.) kada je Rijeka imala
poseban izdvojen državno-pravni položaj izravno povezan sa središnjom vlašću
u Ugarskoj, obvezatno uključuju uvid u sadržaj, prije svega, upravnih fondova na
mađarskom jeziku, tzv. riječkih gubernija (Kraljevski gubernij za Rijeku i Ugarsko-
hrvatsko primorje, Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci).
Na prijedlog ravnatelja Crnkovića kolege iz Kaposvára su započele svoj projekt
380
sređivanjem arhivskog fonda Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u
Rijeci (HR-DARI-46) 2001. godine. Obrada je u kontinuitetu trajala deset godina (s
rijetkim prekidima, uglavnom zbog povremenih problema u financiranju projekta
koje je dr. Bősze umješno i uspješno prevladavao). Osim od Zaklade nacionalne
kulture (NKA) dr. Bősze uspio je za projekt dobiti financijsku potporu i od drugih
sponzora, županijskih i državnih tijela. Konačno, posao sređivanja je 2011. godine
završen objavljenim dvojezičnim inventarom fonda u suizdanju riječkog i arhiva
u Kaposváru, a kojeg su zajednički uredili ravnatelji Bősze i Crnković (Magyar
Királyi Tengerészeti Hatóság iratai 1870-1918 / Inventar fonda Pomorska oblast za
Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci 1870.-1918., Posebna izdanja Državnog arhiva
u Rijeci, Svezak 21, Rijeka – Kaposvár, 2011.). U Predgovoru knjige dr. Bősze je
opisao način na koji su on i arhivisti iz Kaposvára radili, kako su pristupili fondu, s
kakvim stručnim izazovima su se susretali i što im je bio cilj. Radili su timski, prvih
godina s velikim zamahom, u velikim skupinama arhivista i tehničara, sređivali
gradivo spis po spis, popisivali, bilježili sadržaj pojedinih važnijih spisa i radili
bilješke koje će omogućiti lakše korištenje fonda svima (npr. posebne napomene o
prilozima, nacrtima, kartama, slikama, fotografijama i dr., kao i o izvorno korištenim
jezicima u pojedinim predmetima, jer su osim mađarskog korišteni, naravno u znatno
manjoj mjeri, i talijanski, hrvatski, njemački i drugi jezici). Prvotni cilj bio je samo
popis gradiva, ali je opisanom metodom rada popis s elementima analitičkog opisa
prerastao u opsežan inventar koji je nametao potrebu objavljivanja. Po Sándorovim
riječima iz Predgovora, uspjeli su postići “...više od očekivanog uvjereni da je
posao odrađen stručno i da je bio vrijedan truda”. Jednako, zahvaljuje ravnatelju
Crnkoviću i svim djelatnicima Državnog arhiva u Rijeci “...bez čije snažne pomoći,
otvorenosti i povjerenja ne bismo završili sređivanje fonda.” O suradnji Državnog
arhiva u Rijeci i Županijskog arhiva Somogy dr. Sándor Bősze izlagao je na 45.
arhivskom savjetovanju u organizaciji Hrvatskog arhivističkog društva i Državnog
arhiva u Pazinu održanom u Umagu od 19. do 21. listopada 2011. godine. Objavljen
inventar predstavljen je u Državnom arhivu u Rijeci 24. listopada 2011. godine kada
su o zajedničkom projektu govorili ravnatelji Bősze i Crnković i voditelj Odjela
za sređivanje i obradu arhivskog gradiva riječkog arhiva, arhivski savjetnik Boris
Zakošek kao recenzent izdanja. Knjiga s objavljenim inventarom bila je također
prestavljena mađarskoj stručnoj i kulturnoj javnosti u Kaposváru i Budimpešti.
Zajednički rad dvaju arhiva na ovom projektu ali i na drugima koji su se razvijali
usporedno bilježili su riječki i mađarski mediji.
381
Arhivisti iz Kaposvára obično su u Rijeku dolazili u ranu jesen, ostajali dva
tjedna, organizirano i vrijedno pod Sándorovim vodstvom radili u spremištima
između kutija i svežnjeva a zatim korisno provodili slobodno vrijeme i vikend u
obilaženju riječke okolice, kvarnerskih otoka i Istre. Sándoru je bilo stalo da što
više djelatnika arhiva u Kaposváru dođe u priliku raditi na fondu jer je to značilo
i putovati, kulturološki i ambijentalno upoznati se s gradom i krajem, razmijeniti i
obogatiti arhivistička iskustva. Sastav mađarskih ali i hrvatskih kolega uključenih u
posao se kroz deset godina mijenjao, oba arhiva su se razvijala, kroz to vrijeme -
mijenjale su se društvene i financijske okolnosti. U prvih deset godina samo su dva
djelatnika radila od početka do kraja sređivanja, jedan s mađarske, drugi s hrvatske
strane. Bez obzira na relativno poznavanje stranih jezika s obje strane, ipak je,
pogotovo u početku zajedničkog rada kad se radilo i družilo u većim skupinama,
postojala određena jezična barijera pa je od posebne i velike pomoći svih tih godina
bila djelatnica Državnog arhiva u Rijeci, porijeklom Mađarica i izvorna mađarska
govornica, viša arhivska tehničarka Erzsébet Dolinar koja je prevodila i u službenim
i neslužbenim prilikama, u usmenoj komunikaciji kao i u potrebi prijevoda pisanog
teksta. Kako bi poboljšao komunikaciju između mađarskih i hrvatskih arhivista
te olakšao boravak mađarskim kolegama u Hrvatskoj dr. Bősze je jedno vrijeme
organizirao u svom arhivu tečaj hrvatskog jezika. Naravno, on je bio najuporniji
učenik i doista progovorio hrvatskim jezikom i uživao u svakoj prilici da ga može
vježbati, inzistirao da komuniciramo njime. Mi smo bili počašćeni tim njegovim
zalaganjem svjesni da nam time odaje posebnu privrženost. Tijekom godina susreta
razvili smo i neke zajedničke navike i načine druženja. Na početku svakog boravka
mađarskih kolega u Rijeci obično bismo u riječkom arhivu imali zajednički ručak
uz koji bi nam Sándor i kolege poslužili dobra mađarska vina kao dar da bi na kraju
njihov boravak u Rijeci zaokružili nekim lijepim zajedničkim izletom po riječkoj
okolici, u Gorskom kotaru ili Istri. Suradnja iz Rijeke se obično u listopadu nastavljala
u Kaposváru na godišnjem savjetovanju Županijskog arhiva Somogy kojemu smo
u početku nazočili i bili pozdravljani kao posebni gosti, a kasnije i kao aktivni
sudionici stručnim izlaganjima pojedinih arhivista i drugih istraživača iz Rijeke
(Goran Crnković, Boris Zakošek, Nana Palinić, Mirjana Kos, Zorica Manojlović),
ovisno o temi savjetovanja (povijest arhitekture, turizma, zdravstva i dr.). Tim
prigodama Sándor i mađarski kolege bili su posebno ljubazni, osobno posvećeni
i dobro organizirani domaćini, kad bi nas dočekivali u toploj domaćoj atmosferi
arhiva u Nagyberkiju i čitaonice arhiva u Kaposváru, obilazili s nama Kaposvár i
382
njegove znamenitosti, vodili na sadržajne izlete na kojima smo zaista imali prilike
upoznati Mađarsku i njene regije, kroz brojne povijesne lokalitete, dvorce, utvrde,
crkve, samostane, seoska imanja, stare vinske podrume, vinograde, parkove prirode
i, naravno, gradove, Pečuh, Szekesfehervar, Vesprem, Mohač, Siklos i druge.
Suradnja se proširila i izvan projekta sređivanja. U Državnom arhivu
u Rijeci priređene su i dvije izložbe kojima su djelatnici Županijskog arhiva
Somogy predstavili gradivo i vrijednosti svog arhiva riječkoj kulturnoj publici. U
suorganizaciji dvaju arhiva je 6. studenog 2003. godine otvorena izložba Rijeke i
jezera Južne Mađarske na starim zemljovidima, a od 19. do 25. listopada 2004.
godine održana je izložba Grbovi plemstva Županije Somogy (prema vitrajima
Županijskog arhiva u Kaposváru) autora Zoltána Gőzsyja. U pripremama izložbi
zajedno su radili djelatnici oba arhiva. Kada je u Državnom arhivu u Rijeci 3. i
4. listopada 2003. godine održan međunarodni znanstveni skup Rijeka i mađarska
kultura / Rijeka (Fiume) és a magyar kultúra dr. Bősze je boravio u Rijeci i popratio
izlaganja.
Nakon završenog prvog projekta sređivanja dr. Sándor Bősze, iako već
narušenog zdravlja, ali optimističan i duboko uvjeren u smisao nastavka suradnje,
pokrenuo je uz punu potporu ravnatelja Crnkovića novi posao sređivanja 2012.
godine, ovog puta arhivskog fonda Kraljevski gubernij za Rijeku i Ugarsko-hrvatsko
primorje (HR-DARI-7). U manjoj, više-manje stalnoj skupini djelatnika, ubrzanim
i intenzivnijim ritmom, ali već ranije korištenim načinom rada, Sándor i suradnici
uspjeli su srediti veći dio fonda. Sándor je već bio izradio i koncept dijela inventara.
Završetak same obrade gradiva u spremištu bio je planiran za rujan 2014. godine,
ali nažalost zbog Sándorova pogoršanog zdravstvenog stanja do njega nije došlo.
Po riječima njegovih suradnika iz arhiva u Kaposváru velika želja dr. Bőszea bila
je da se projekt sređivanja fonda Kraljevski gubernij za Rijeku i Ugarsko-hrvatsko
primorje nastavi i finalizira na isti način kao i prethodni. Državni arhiv u Rijeci
naravno podržao je takvo nastojanje, te je posao sređivanja okončan 2017. godine.
Poznato je koliko je dr. Sándor Bősze volio Hrvatsku, posjećivao je privatno i
službeno. O tome je često s emocijama govorio. Surađivao je i s drugim arhivima u
Hrvatskoj (Varaždin, Osijek), ispred mađarskog arhivističkog društva sudjelovao na
arhivskim savjetovanjima, kongresima kao i na drugim stručnim skupovima. Ipak,
kad smo se susretali s njim na arhivskim savjetovanjima po Hrvatskoj, imali smo
osjećaj da i on i mi dolazimo s istog mjesta, da smo kod kuće kad smo u Rijeci, da
smo si svoji. Kad bi odlazio iz Rijeke, Sándor bi uvijek govorio o novom, sljedećem
383
dolasku, svaki planirani budući susret na njega je djelovao motivirajuće, pogotovo
posljednjih godina. U borbi s bolešću njegovao je optimizam. Govorio je da su rad i
boravak u Rijeci za njega okrepljujući.
U službenoj prigodi dr. Bősze posljednji je put boravio u Rijeci u listopadu
2013. godine na 4. kongresu hrvatskih arhivista održanom u Opatiji od 22. do 25.
listopada 2013. godine u organizaciji Hrvatskog arhivističkog društva i Državnog
arhiva u Rijeci. Skup je svečano otvoren u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl.
Zajca u Rijeci. Pozvan da pozdravi skup ispred mađarskih arhivista dr. Sándor Bősze
je održao vrlo lijep i nadahnut govor na hrvatskom jeziku, pun osjećaja, poštovanja
i zahvalnosti prema zemlji koju je dobro upoznao i zavolio. Rekao je da ne vjeruje
da će mu se ikad pružiti bolja prilika i mjesto da izrazi svoju bliskost i povezanost
s Rijekom i Hrvatskom, govorio o našoj suradnji i prijateljstvu. Svi nazočni gosti
kongresa toplo su primili i pozdravili njegove iskrene riječi, svi su bili počašćeni.
Za nas, njegove prijatelje iz Državnog arhiva u Rijeci, one su bile posebno dirljive
i imale posebno značenje jer smo znali da ih je posvetio upravo nama. Primili smo
ih sasvim osobno jer smo dijelili s njim iskustvo prijateljevanja, rada i druženja koje
je iza njih stajalo i koje će trajno ostati u našem osobnom i zajedničkom sjećanju.
Zorica Manojlović i Goran Crnković
384
Dr. Sándor Bősze na otvorenju izložbe o plemićkim grbovima županije Somogy u
Državnom arhivu u Rijeci, 19.10.2004.
Zajedničko druženje u konobi, Rijeka, listopad 2004. (s desna na lijevo Karmen

Lazar, dr. Sándor Bősze, Zrinka Tolić-Nikolić, Mladen Urem, Dževad Gušić, Goran
Crnković i djelatnice arhiva iz Kaposvara)
385
Prigodom posjete djelatnika riječkog arhiva Županijskom arhivu u Kaposvaru, u
arhivskoj knjižnici, listopad 2004. (s lijeva na desno Goran Crnković, dr. Sándor
Bősze i Erzsébet Dolinar)
Zajednički izlet u Mađarskoj, listopad 2004.
386
Djelatnici dva arhiva na izletu u Zelenom Viru, rujan 2004.
Zajednička marenda u Državnom arhivu u Rijeci, rujan 2009.
387
Dr. Sándor Bősze, Goran Crnković i Boris Zakošek na predstavljanju knjige Inventar
fonda Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci 1870.-1918., Državni
arhiv u Rijeci, 24.10.2011.
Dr. Sándor Bősze govori na otvorenju 4.

kongresa hrvatskih arhivista u HNK Ivana
pl. Zajca, Rijeka, 22.10. 2013.
388
Svezak 57/58
Nakladnik:
Park Nikole Hosta 2
51000 Rijeka
Republika Hrvatska
E-mail: knjiznica@riarhiv.hr
www.riarhiv.hr
Tel/fax: ++385 51 336 445
++385 51 336 447
Za nakladnika:
Goran Crnković
Oblikovanje ovitka:
Branko Lenić
Ilustracije na ovitku:
Naslovnica: Detalj ilustracije s prve stranice tvrdog uveza Povelje Marije Terezije
od 23. travnja 1779. kojom se Rijeci potvrđuju njezina prava i povlastice te
priznaje status posebnog, odijeljenog tijela (corpus separatum). Posljednja
stranica: Potpis kraljice Marije Terezije, te grofova Franje Eszterházyja i Franje
Győryja na istoimenoj povelji, HR-DARI-273 (Zbirka isprava), Riječka povelja
broj 21.
Rukopisi predani u tisak:

svibanj 2017.
Naklada:
500 primjeraka
Grafička priprema:
Trampi d.o.o. Rijeka
Tisak:
Tiskara Šuljić, Rijeka
Printed in Croatia
2017.
Vjesn. Drž. arh. Rij. Sv. LVII/LVIII Str. 1-410 Rijeka, svibanj 2016.
392
UDK 930.25(093.2) ISSN 1331-5137

Vjesnik DARI, Br. 57-58, 2016

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vjesnik DARI, Br. 57-58, 2016

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VJESNIK

Drž a vnog a rhiv a u R ije c i

Bibliografija Vjesnika Državnog arhiva u Rijeci 1989. – 2014.

Tiskanje ovoga sveska „Vjesnika“ omogućili su:

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Glavni i odgovorni urednik:

Likovni i tehnički urednik:

Prevoditeljica sažetaka na engleski jezik:

Novi Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci broj LVII/LVIII za 2016. godinu

Simonné Pallós Piroska

Zoran Stanković, Ante Ljubičić, Julije Crnković

Jelena Poláček Gajer

BIBLIOGRAFIJA VJESNIKA DRŽAVNOG ARHIVA U RIJECI

Milka Šupraha Perišić

Zorica Manojlović, Goran Crnković: In memoriam Dr. Sándor Bősze

Luka Vukušić Prethodno priopćenje

POVELJA MARIJE TEREZIJE OD 23. TRAVNJA 1779.

1 Rijeka dolazi u posjed Habsburgovaca 1466. godine.

o riječkim gradskim propisima (statutima); treća o gradskom vijeću i upravljanju grad-

IZVORAN LATINSKI TEKST POVELJE:

[1] NOS MARIA THERESIA [2] DIVINA favente clementia Romanorum

abundanter dotati requiri videbatur. Portubus maritimis littoralique, quod modica

constabiliendi provehendique commercii ratione respectu in[ductionis] et eductionis

Comes Franciscus Eszterhazy

HRVATSKI PRIJEVOD POVELJE:

MI MARIJA TEREZIJA uz naklonost BOŽANSKE blagosti carica rim-

7 Sjeverozapadna povijesna pokrajina u Ukrajini, istočno od Galicije. Latinizirani naziv Lodomeria

[Kraljevini Ugarskoj],15 te ovom gradu, kao i luci Riječkoj, po osobitom naputku

ma vjernoga Našega, iskreno voljenoga, uzoritoga i velemožnoga grofa Franje

dija, trajnoga zemlje Fagaras,21 Kraljevstava Naših Dalmacije, Hrvatske i Slavonije

grof Franjo Eszterházy,

21 Rumunjski Făgăraș, njemački Fugreschmarkt, danas grad u središnjoj Rumunjskoj.

PRILOG: Fotografije korica, teksta i pečata Povelje

Keywords: Rijeka, Maria Theresa, 1779, corpus separatum, Kingdom of Croatia,

Luka Vukušić Prethodno priopćenje

JUNAŠTVO NIKOLE BABONIĆA

Pokušavajući ponovo podčiniti nekadašnjeg ugarskog vazala Mihajla Basa-

glad, postalo mu je jasno da je pohod na Vlašku propao. Da bi spasio što se spasiti

(…) propter occupationem terrarum et confiniorum regni nostri rationabili-

9 Latinska isprava je u cijelosti objavljena u Diplomatičkom zborniku Kraljevine Hrvatske, Dalmacije

Ivan Pederin Pregledni rad

ČLANCI O ISTAKNUTIM GUVERNERIMA I

Mate Rukavina barun Bojnograd-

se hrabrošću u bitci kod Loana. Tu je i ranjen. A 1796. već je zapovjednik briga-

2 Martin, Boycott-Brown, The Road to Rivoli. London: Cassell & Co., 2001.

je napredno u smislu stvaranja suvremenog državnog aparata u Dalmaciji. Njegove

Fran Ksaver barun Tomašić (1761-

Wenzel Alois Vetter Graf von Li-

Obitelj potječe iz Nizozemske.

Za njegova mandata došlo je 1832. do liberalizacije, osobito novinstva, 1835.

Domaršal barun Gavrilo Rodić

Rođen 1812. u Vrginmostu u

Domaršal Stjepan barun Jovanović

Stekao vojno obrazovanje u

te za dizanje ustanka.12 Tada je podigao Jovanovića na stupanj baruna i imenovao

Domaršal Josip Filipović barun od

Jedan od razloga oklijevanja bilo je pitanje koga će Dvor poslati na jugoistok da

14 Uloga Hrvatske u upravljanju austro-ugarskom Bosnom i Hercegovinom, Hrvatska misao,

Domaršal Marijan Varešanin barun

Rođen 1847. u Gunji kao sin ča-

Feldmaršal Svetozar Borojević barun

Svetozar Borojević rodio se

uspješno vojevao, vatio je Pržemisl i napredovao u službi.

S porazom na rijeci Piavi, i potom na solunskoj fronti rat je završio. Carevina