Kṛṣṇāhnika Kaumudi

Śrīlā Kavi-karnapura
TREĆI DIO
 Śrīlā Kavi-karnapura

Kṛṣṇāhnika Kaumudi
TREĆI DIO

3
Prijevod na engleski | Bhanu Svami (ACBSP)
Prijevod na hrvatski i prijelom | Lila108 • Korektura | Ragini • kolovoz, 2022.
 Treće poglavlje

Jutarnje i podnevne zabave

(Purvahna i Madhyahna lila
08:24h - 15:36h)

Strofa 1-2

U blagovaonici ukrašenoj tkaninama, razna jela od povr-

ća u zdjelama ukrašenim draguljima bila su iznesena na
stolove s umetnutim draguljima. S vanjske strane bili su
poslagani ukusni slatkiši u raznim posudama, a iznutra ra-
zni mliječni proizvodi u zlatnim zdjelicama. Rasporedivši
jela u polukrug kako bi stvorili različite dizajne, Radhini
pratioci stvorili su zadivljujuću atmosferu. Na zlatnu ploču
u sredini stavili su ogromnu hrpu aromatične bijele riže
natopljene gheejem.

5
 Strofa 3

Na jedan tanjur s desne strane stavili su ghee, kriške

limuna, kisele krastavce, đumbir, mango, umak od sen-
fa i druge začine, a pokraj toga stavili su mnogo vrčeva s
vodom namirisanom kamforom.

Strofa 4

Kad je Yašoda vidjela Radhinu stručnost u kuhanju i

prekrasne dizajne stvorene rasporedom sakhija, poslala
je jednu sluškinju da dovede Krišnu i Balarama. Pozva-
ni od sluškinje, Krišna i Balarama su brzo došli s velikim
nestrpljenjem.

Doručak

Strofa 5

Krišna, odjeven u žutu tkaninu, odao je poštovanje svojoj

majci, a pod njezinim vodstvom neke mlade djevojke su
Mu oprale noge i ponudile vodu za ispiranje usta. Ovo je
sve više povećavalo Yašodinu sreću. Kad je sjeo ispred jela,
ostao je potpuno zapanjen.

Strofa 6

Krišna, zajedno sa svojim prijateljima brahmanama i pa-

stirima te Balaramom, primio je vodu u svoje lotosne ruke.
6
Ta voda koju je Krišna držao postala je crvena od sjaja Nje-
gove ruke. Nakon što su majke dale blagoslov sa, “Neka
ovo jelo postane nektar!” počeli su jesti.

Strofa 7

Majka Yašoda i Rohini dogovorile su posluživanje hrane

pravilnim redoslijedom i Krišna je jeo prema tom redo-
slijedu. Što god je počeo kušati nije mogao prestati jesti. I
premda je želio pojesti sve od svakog jela i imao je moguć-
nost za to, zbog straha od promatrača i kritike da je prož-
drljivac, kušao je samo malo od svakog jela.

Strofa 8

Zajedno s pastirima, uključujući Balaramu, koji su hvalili

vještinu kuhanja, Krišna je tiho u svom umu rekao, “Uku-
sno, ukusno!” te počeo jedući malo payase (slatke mliječne
riže). Bilo je mnogo jela u ogromnim količinama i Krišna
ih je želio sve pojesti.

Strofa 9

Kako bi ugodio Yašodi i privukao kuharicu Radhu, Krišna

je s velikim zadovoljstvom pojeo sve izvrsno skuhano, po-
čevši od špinata. Slatkim duhovitim riječima nasmijavao
je svoje pratioce govoreći, “Jedi, jedi, nemoj ništa ostaviti!”
Svakome od njih pružao je duboko zadovoljstvo.
7
 Strofa 10

Uzevši malo riže, pojeo je svaki pripravak povrća s njom,

ali Njegova pohlepa za svakom namirnicom nije mogla biti
zadovoljena. Hvaleći svaki omiljeni kolač i mliječni slatkiš,
sve ih je pojeo i bio zadovoljan.

Strofa 11

Iako su majka Yašoda i Rohini govorile, “Jedi još, jedi još”,

On je pokazao da je sit, iako iznutra nikada nije mogao
biti zadovoljan. Opravši svoja lotosna stopala, ruke i usta, a
zatim ih brišući, uzeo je tambulu i začine te legao na meku
postelju pogodnu za bogove.

Strofa 12

Dok je Krišna pao u neusporedivo sretan san, Višakha i

drugi, na Radhin znak, stavili su Krišnine ostatke u drugu
posudu i podijelili preostalu hranu mladim slugama dje-
čaku i djevojci.

Strofa 13

Tada su sakhije pomislile, “Kako Radha može uzeti hranu,

kad Nanda, Yašoda i njihovi prijatelji nisu uzeli?” Tako su
se povukle na Radhino počivalište i ostale stajati, želeći iz-
masirati Radhina stopala.
8
 Strofa 14

Vidjevši namjeru sakhija, Yašoda nije pozvala Radhu u

blagovaonicu. Otkrila je svoju namjeru rekavši, “Radha
sada može otići u toalet, a ja ću je pozvati kasnije.” Zatim
je Radha, zajedno sa sakhijima, brzo otišla u svoju sobu
kako bi vidjela kako Krišna odlazi u šumu.

Odlazak u šumu

Strofa 15

Njegovi prijatelji lijepog oblika, kao što su Devaprastha,

Varuthapa, Amśu, Subala i Šridama, i dobri prijatelji iste
dobi, kao što su Višala, Vrišabhanu, Stoka-krišna i Arjuna,
svi sličnih umova, okupili su se u Nandinom dvorištu, če-
kajući da odu s Krišnom u šumu.

Strofa 16

Svi su izgledali zdravi. Okupali su se, očistili tijela i pojeli

svoj obrok. Svi su nosili paunovo perje i sikhe, a držali su
flaute, štapove i konopce za vezanje teladi. Bili su ukraše-
ni bobicama gunje, glinom u boji, cvijećem i voćem, a na
gležnjevima su imali zvončiće. Brzo su se okupili i rekli, “O
Krišna, probudi se! Svaka ti slava. Idemo u šumu.”

9
 Strofa 17

Čuvši kako Mu se prijatelji približavaju, Krišna je ustao iz

kreveta, protrljao svoje lotosne oči, odbacio svoju odjeću
za spavanje te se obukao prikladno za igru u šumi i čuva-
nje teladi.

Strofa 18

Kosa Mu je bila svezana u čvor, na čijem vrhu se nalazila

niska bobica gunje s paunovim perom. Imao je naušnice
od safira s grozdovima cvijeća punnaga, a na prsima ogr-
licu od bisera i ogrlicu od gunje. Na taj je način Krišna,
odjeven u žutu tkaninu, izgledao sjajno spreman za odla-
zak u šumu.

Strofa 19

Po naredbi Nande i Yašode, dječaci pastiri prihvatili su još

ukrasa i odjeće, a zatim su pošli za Krišnom u veselom ras-
položenju. Prema svom ukusu, uzeli su i kutije tambule i
vrčeve ukrašene draguljima.

Strofa 20

Ispred kralja pastira, Krišna je dao sinovima slugu da oku-

pe krave i, nakon mužnje, otjeraju telad u posebno pod-

10
ručje. Uzdignutih ušiju i nemirnih očiju, krave su muka-
le od ljubavi, uperile oči u Krišnu i počele se okupljati na
rubu Vraje.

Strofa 21-22

Ptice koje su letjele nebom obožavale su Krišnu obasipajući

Ga hrpama mirisnog cvijeća. Žene Vraje obožavale su Ga
iz svojih soba svojim lotosnim očima. Dojenčad na cesta-
ma obožavala Ga je uzvikujući, “Jaya, jaya!” blagim i slat-
kim glasovima. Starješine koje su se okupile na svojim vra-
tima obožavali su Ga nudeći blagoslove. Nanda i Yašoda,
iz roditeljske naklonosti, nesposobni podnijeti odvojenost,
pratili su Krišnu neprestano Mu mirišući glavu, i dolazeći
ispred, grlili Ga iznova i iznova. Tada im se Krišna obratio
slatkim riječima, “Sada biste se trebali vratiti.” Opraštajući
se, zajedno sa svojim prijateljima, prišao je kravama.

Strofa 23

Mnoštvo krava, koje su sjajile poput mjesečevog sjaja na

Šivinoj glavi, pojavile su se poput Śvetadvipe, samo za
uprizorenje razonoda čuvanja krava. Lakšmijev suprug
izvodio je svoje zabave u Śvetadvipi, ali se ova Śvetadvipa
kretala ispred Krišne!

11
 Strofa 24

Ove su krave mogle proizvesti ocean mlijeka i bile su pri-

vlačnije od oceana mlijeka. Čak je i Lakšmi, koja je nastala
iz Mliječnog oceana, bila iznenađena ovim krdom krava.
Ove su krave ugasile slavu svih kama-dhenija. Što se više
može reći? Kako se mogu opisati ove krave, utjelovljene
Vede, čije je mlijeko Krišna pio?

Strofa 25

Kada su krave vidjele Krišnu kako se približava sa svojim

prijateljima, počele su formirati redove bez ičijih naredbi i
počele su se kretati. Ispunile su smjerove svojim blaženim
mukanjem, stvarajući festival užitka za uši.

Strofa 26

Dječaci pastiri, kao što su Šridama i Subala, trčali su s obje

Krišnine strane, ispred i iza, govoreći, “Ja ću prvi dotaknu-
ti Krišnu!” Zbog ukrasa prekrivenih paunovim perjem na
njihovim glavama i ukrasa od gunja i dragulja, svi su prav-
ci počeli svjetlucati.

Strofa 27

Uz ugodan zvuk flauta, rogova i lišća te slatkog, blaženog

mukanja krava, poput grmljavine, i odjeke svega toga,
12
činilo se da su polubogovi izgubili samokontrolu i počeli
vikati, “Jaya, jaya!” tako slaveći Krišninu povorku.

Strofa 28

Krave, koje su kasale ispred, okrenule su glave da vide

Krišnu, koji je polako hodao iza, dok je iz njihovih vimena
neprestano curilo mlijeko. Kad su stigli do ruba Vrindava-
ne, stajale su ondje, kao da izražavaju Krišnine unutarnje
želje.

Čuvanje krava u Vrindavani

Strofa 29

Vidjevši da su se krave zaustavile i shvativši njihovo ras-

položenje, najmilosrdniji i najrazigraniji Krišna, darivatelj
ljubavi, otišao je pred njih i zajedno s Balaramom i pasti-
rima, odveo krave do dijela zemlje prekrivenog sočnom,
privlačnom, zelenom travom.

Strofa 30

Budući da je svakog trenutka rasla nova, količina trave

je bila neiscrpna. Natjeravši krave na ovo široko zemlji-
šte prekriveno smaragdno-zelenom travom, Krišna ih je
pogledao te ušao u šumu, Kupidovo igralište.
13
 Strofa 31

Oslanjajući se na deblo poznatog stabla kadamba, stojeći u

pozi savijenom na tri mjesta, i oslanjajući se na svoj štap,
Krišna se slatko i nježno nasmiješio. Raspršivši na sve stra-
ne note svoje flaute koje su ljubile Njegove crvene usne,
natjerao je krave da se okupe pred Njim.

Strofa 32

Gdje god je Krišna usmjerio svoj pogled, to je mjesto po-

stalo privlačno Njegovom umu. Stado krava, poput nepre-
mostivog jarka Mliječnog oceana čije su valove uzburkali
vjetrovi, pojačavalo je ljepotu Vrindavane.

Strofa 33

Gdje god su krave otišle i pasle travu, ta su mjesta odmah

bila ispunjena tek izniklom travom. I čim su krave pojele
tu travu, postale su potpuno zadovoljne. Po kakvoj god su
travi hodali bilo je tlo Krišninih zabava.

Strofa 34

Kravama nisu smetale ni muhe ni komarci. Mahanje repo-

vima služilo je samo za povećanje raskoši prizora. Njihove
su uši uvijek čeznule za zvukom Krišnine flaute, njihove

14
oči su čeznule vidjeti Njegovo lotosno lice, njihovi umo-
vi željeli su Njegov oblik, a njihovi glasovi željeli su Ga
dozvati.

Strofa 35

Neke sretne krave, ispunjene ljubavlju, utažile su svoju

čežnju, ne gledajući Ga, već približavajući Mu se. Bikovi,
oduševljeni Krišninim pogledom, nisu mogli napustiti
Njegovu prisutnost. Nahranjeni dodirom Krišninih ruku,
bili su puni blaženstva. Pošto su Mu bili jako dragi, slušali
su Njegove naredbe.

Strofa 36

Mladi pastiri su se raspršili, slijedeći krave. Neki su prišli

Krišni i počeli su pjevati Njegove slave. Bili blizu ili dale-
ko, svi su pastiri i krave primili istu naklonost od Krišne i
osjećali istu naklonost prema Njemu.

Strofa 37

Čim su čuli flautu, nijema bića su se počela glasati, a bića

koja se glasaju su postala tiha. Valovi vode zamrznuli su
svoje kretanje, a nepokretni objekti su postali pokretni.
Tvrdi predmeti su se topili. Flauta je navela da svi predme-
ti postignu suprotna svojstva. Na ovaj je način svijet reagi-
rao kad je Krišna podigao flautu do Svojih usana.
15
 Strofa 38

Svim stablima je lišće stajalo nakostriješeno. Krila ptica,

natopljena suzama, drhtala su. Životinjama su čeljusti po-
stale ukočene, što im je onemogućilo žvakanje. Planine
su bile prekrivene znojem. Rijeka Yamuna je prestala teći.
Tko može razumjeti prirodu ovih bića?!

Strofa 39

Svi su imali intenzivnu čežnju da vide Krišnu. Bili su is-

punjeni najdubljom ljubavlju prema Njegovim beskrajnim
zabavama. Od Brahme do životinja i biljaka, svi su imali
najintenzivniju privlačnost prema Krišni. Od Lakšmi do
neciviliziranih žena, sve su one imale nedokučivu i nekon-
troliranu ljubav prema Krišni.

Slatkoća Njegovih stopala

Strofa 40

Što da govorimo o svjesnim bićima, kako bi zemlja mogla

opisati veličinu Njegova dva lotosna stopala, koja šire Nje-
govu slatkoću i navode zemlju optočenu draguljima da se
topi na Njihov dodir? Nijedno živo biće, u bilo koje vrije-
me, ni na koji način, ne može uzrokovati uništenje slatko-

16
će Njegovih stopala, jasno označenih znakovima zastave,
lotosa, zrna ječma i drugih povoljnih oznaka.

Strofa 41

Tko može opisati miris Njegovih lotosnih stopala kad ih je

stavio na grudi zemlje? Zbog tog mirisa pčele su se odrekle
šumskog cvijeća i bez zadrške i obzira zujale oko Njegovih
nogu.

Ljepota šume

Strofa 42-45

Tada je Krišna, zajedno s Balaramom i najboljim dječaci-

ma pastirima, ušao u šumu. Tu su bila akša, plakša, mango,
tala, šarala, banyan, tamala, jambu, nima, kadamba, sal-
mali, dhava, katphala, palasa, kharjura, arjuna, šala, pilu,
khadira, bilva, lodhra, asana, devadaru, tinisa, crvena can-
dana, kapitha, ašvattha i žuta daru stabla.

Bilo je šumaraka cvjetnog drveća kao što su mandara, ha-

ri-candana, aguru, santana, campaka, punnaga, bakula,
bata, kuruvaka, ašoka, ketaki, yuthi, jasmina, madhavi,
patala, java, sephalika, malli, mucukunda, kunda, nava-
mallika i zlatna yuthika. Bilo je voćaka kao što su guava,
šipak, kokos, jack fruit, banana, amrataka, naranča, ruca-

17
ka, madhuka, samika, kakkola, kovidara, amalaki, klinčić,
lavali, kama-ranga, jambi, sallaki, karunalevu, tamarind i
kubjaka. Sva ta stabla, ona koja su rađala i plodove i cvje-
tove i ona koja su rađala samo plodove, bila su u podnožju
okružena pijeskom ukrašenom draguljima i zagrljena ra-
znim vrstama puzavica. Sva ta stabla, najsavršenija na sve
načine, povećavala su veličanstvenost šume.

Strofa 46

Njihovi vrhovi bili su smaragdno-zeleni, grane su im bile

zlatne, listovi koji su pupali bili su rubin-crveni, cvjetni
pupoljci bili su poput koralja, njihovi cvjetovi u cvatu po-
put dijamanata, a plodovi poput dragulja vaidurya. Na taj
su način šumarci zračili svojim sjajem.

Strofa 47

Ova stabla, koja se odražavaju u pijesku ukrašenom dragu-

ljima i u vodama koje teku s brda Govardhana te se uzdižu
u nebo da bi se sprijateljila sa svim vrstama ptica, bila su
poput stabala želja sposobna zadovoljiti svakoga.

Strofa 48

Šuma s crnom zemljom postala je privlačna s raznim

vrstama krošnji oblikovanih od drveća, draguljima ukra-

18
šenim paviljonima, raznim vrstama draguljima ukrašene
zemlje i draguljima ukrašenim mladicama koje su sponta-
no izvirale iz zemlje. Ovo mjesto nije stvorio Brahma. To
je vječno duhovno prebivalište.

Strofa 49

Neka mjesta u šumi bila su prekrivena smaragdima. Jelen

je, misleći da su prekrivena nježnim mladicama trave, bo-
ravio tamo s velikom revnošću. Neka su mjesta bila prekri-
vena rubinima. U zimskoj sezoni camari bi ostajali tamo,
misleći da su to tople zrake jutarnjeg sunca.

Strofa 50

Neka su mjesta bila prekrivena najfinijim kristalom. Sam-

bara, pogođena ljetnom vrućinom, okupljala bi se ondje,
misleći da su to rashlađujuće zrake mjeseca. Neka su mje-
sta bila prekrivena safirima. Sove bi se, bojeći se zraka ljet-
nog sunca, tamo sklanjale misleći da je mrak.

Sjaj šest godišnjih doba

Strofa 51

Božica šume (Vana-lakšmi), koju vole šest godišnjih doba,

služila je Krišnu svojom ljepotom. Nosila je bisernu ogr-
19
licu u obliku proljetnih cvjetnih pupova. Bila je ukraše-
na ljetnim cvjetovima mallike. Pokazala je grudi u obliku
grozdova cvijeća kadambe u sezoni monsuna. Njezin je
osmijeh bio grozd lotosovih cvjetova jesenske sezone. Kao
naušnice nosila je cvijeće lodhra iz sezone rose. Bilo ju je
ugodno gledati s pletenicom u obliku vijenca madhukara
vezanog nizom damanaka cvijeća iz sezone rose.

Strofa 52

Šumsko drveće donijelo je mnogo stvari koje je ponudilo

Krišni kao ponudu. Kapljice rose bile su sredstvo za pranje
stopala, novi izdanci trave bili su arghya, med je bio aca-
mana, najbolji miris bio je candana, najbolje cvijeće bila je
ponuda cvijeća, uzlazna linija pčela bila je tamjan, a draže-
sni pupoljci bili su svjetiljke. Ponudili su naivedyu sa zre-
lim plodovima koji su pali na zemlju.

Strofa 53

Puzavice su počele plesati ispred Krišne. Nestalni povje-

tarac bio je njihov guru, upućujući ih na različite pokre-
te. Pčele su bile pjevačice. Da bi izrazile značenje pjesama,
puzavice šire svoje listove, poput ruku, na različite nači-
ne. Razni dijelovi njihova tijela izražavali su svoju radost.
Ogromni grozdovi pupoljaka, poput grudi, izražavali su
svoju sramežljivost i pokornost, dok su rascvali cvjetovi
izražavali osmijehe radosti.
20
 Strofa 54

Jedna je puzavica postala vrlo sramežljiva i prekrila je svoj

cvjetni osmijeh rukama poput lista. Druga je puzavica, u
velikoj radosti, počela liti suze meda. Treća je prekrila svo-
je prekrasne grozdove pupoljaka nalik grudima tkaninom
u obliku peluda. Još jedna puzavica otresla je rojeve pčela
sa svog tijela.

Strofa 55

Ugledavši Krišnu, neke puzavice su Ga počele dozivati, ko-

risteći se zovom kukavica i mahanjem svog lišća na povje-
tarcu, govoreći, “Dođi ovamo, dođi ovamo.” Smiješile su se
svojim poluotvorenim cvjetovima, kako bi izrazile svoju
unutarnju radost i želju za druženjem s Krišnom.

Strofa 56

Vidjevši Harija, neke puzavice su počele glasno plakati

kroz suhi zvuk djetlića i namrštile su se kroz vijugave re-
dove crnih pčela. Izbacile su osmijehe prošarane bijesom
kroz cvijeće, svoje odbijanje objavile lepršanjem novih li-
stova i počele grditi kroz brbljanje ptica.

21
 Igranje u šumi

Strofa 57

Priznajući ljubav koju su izrazile puzavice i dajući blažen-

stvo drveću koje je vješto nudilo uslugu svojim plodovima
i cvijećem, Krišna je zadovoljio draguljima optočenu ze-
mlju i nove klice trave dodirujući ih svojim lotosnim sto-
palima dok je lutao tamo-amo Vrindavanom.

Strofa 58

Uživajući u svojim zabavama, Krišna je stigao do mjesta

zvanog Vasantotsava (praznik proljeća), gdje su gomile zu-
javih pčela boravile u kućama napravljenim od rascvjeta-
nih šumaraka, gdje je cvrkutanje kukavica i drugih ptica
na drveću stvaralo usamljeno mjesto zabave i gdje se vjetar
sa sandalove planine sprijateljio s lelujavim puzavicama.

Strofa 59

Zatim je stigao do mjesta zvanog Grisma Santosavat (za-

dovoljstvo ljeta), ukrašenog cvjetovima sirisa cvijeća, gdje
su bili hladni vodopadi koji su tekli s brda Govardhana,
vrhunskog dragulja za zabavu, gdje je drveće svojim sje-
nama blokiralo zrake sunca i gdje je vjetar nježno puhao
mirisom cvijeta patali.

22
 Strofa 60

Zatim je otišao do mjesta zvanog Varša Praharsa (radost

proljeća), gdje se činilo da su oblaci zaustavili svoju vodu
i kišili cvjetovima jasmina, gdje su oblaci prestali grmjeti i
jednostavno stvarali glazbu prikladnu za ples pauna te za-
grlili vjetar koji je bio namirisan cvijetom kadambe i vla-
žan od sitnih vodenih kapi.

Strofa 61

Zatim je Krišna, mladi Kupid, ušao u mjesto zvano Sarada

Moda (užitak jeseni) ukrašeno potpuno rascvjetanim bije-
lim, plavim i crvenim lotosima, bijelim lopočima i prepu-
no vodenih ptica poput karandva, labudova, čaplji i ždra-
lova, i gdje su vodeni bazeni bili obrubljeni draguljima i
imali okus nektara.

Strofa 62

Krišna je zatim otišao do mjesta zvanog Hemanta Santosa

(zadovoljstvo zimske sezone), koje je bilo crvene boje sa
zrelom amratakom, narančasto sa zrelim mandarinama,
žuto sa zrelom kamarangom, crno sa blago zrelom bhalla-
takom, bijelo s rascvjetanim cvjetovima lodhra i ukrašeno
stablima amlane koja ne vene.

23
 Strofa 63

Kako bi odgovorio na ljubavnu naklonost šume zvane Si-

sira Moda (zadovoljstvo rosnog doba), Madhava je došao
na to mjesto, koje je izgledalo kao da plače u blaženstvu,
ispuštajući rosne suze iz tjeskobe za Krišninim dolaskom,
pokazujući prekrasnu bijelu boju zubi u obliku kunda cvje-
tova, i koja, poput žene koja je odvojena od svog voljenog,
raspušta svoje pramenove kose napravljene od damanaka
cvjetova koji jarko sjaje na suncu.

Strofa 64

Na ovaj je način, Krišna zajedno s Balaramom i dječacima

iz Vraje, lutajući uokolo, s ljubavlju promatrao šume ispu-
njene sjajem šest godišnjih doba. Ukrašen voćem i cvije-
ćem šest godišnjih doba, Krišna, umoran od igre, nakon
dogovora s ostalima, odabrao je mjesto za odmor.

Strofa 65

Pronašao je uzdignutu visoravan koja je sjajila poput mu-

nje, očišćenu od camari jelena, namazanu sandalovinom
i mošusom jelena, i namirisanu vodom koja je kapala iz
dlake sabarija.

24
 Strofa 66

Izvanredna osobnost tamne puti, koja se igra u vrtu ljuba-

vi, koja privlači Kupida svojom nenadmašnom ljepotom,
ponudila je ljubav svim bićima jezerom svog slatkog osmi-
jeha. Krišna, užitak svih očiju, obdaren svim povoljnim
osobinama, zajedno s Baladevom i dječacima pastirima,
zurio je u visoravan, a zatim se popeo da se odmori.

Strofa 67

Jedan prijatelj Mu je napravio krevet od svježeg lišća, drugi

je ponudio svoju nogu kao jastuk, dok je treći počeo ma-
sirati Njegova lotosna stopala. Jedan je donio hrpe voća
i nježno Ga natjerao da ih pojede. Na isti je način druga
skupina prijatelja poslužila Balaramu. Počeli su i razmje-
njivati službe.

Odlazak do obale rijeke Yamune

Strofa 68

Nakon što se malo odmorio, Krišna je, usredotočen na

čuvanje krava, shvatio da su krave koje su bile poredane
ispred, žedne nakon što su pojele travu. Zamolio je dječake
pastire da, prateći zvuk Njegove flaute, povedu krave do
obale rijeke Yamune.
25
 Strofa 69

Šridama je odabrao neke bikove i njihove krave da piju u

Yamuni, a druge da piju u ribnjaku optočenom dragulji-
ma. Nakon što im je utažio žeđ vodom, svojom ih je ru-
kom nahranio nježnim mladicama stabla sallaki i potpuno
ih zadovoljio.

Strofa 70

Dva bika, jednake starosti, oblika, snage i rasta rogova, oba

jednaki objekti Krišnine naklonosti, spojili su rogove i po-
čeli se boriti. Kad ih je vidio kako se s velikim naporom na-
tječu i ljute jedan na drugog, sviranjem svoje flaute ugasio
je njihovu ljutnju.

Ljubav pastirica

Strofa 71

“Naši muževi su strašni, kradu život, um, želju i inteligen-

ciju. Stariji, poput Jatile, imaju oštar jezik i postaju opasni
kada su bijesni. Čak nam ni naši prijatelji ne mogu pomoći
da dostignemo Krišnu. Ne možemo vjerovati svom umu.
Što da učinimo? O sramežljivosti i strahu! Ostavite nas
sada! Nismo više žive.”

26
 Strofa 72

Razmišljajući na ovaj način, gopije su odustale od straha i

srama i počele se nadati susretu s Krišnom koji bi uništio
njihovu tjeskobu. Došle su u šumu Vrindavane pod izgo-
vorom da skupljaju cvijeće. Svemilostivi, nekontrolirani
Krišna, znajući to, postao je ispunjen radošću.

Strofa 73

Yogamaya je pomogla gopijama tako što je napravila ilu-

zorna tijela za udane gopije i natjerala muževe i svekrve da
vjeruju da su gopije u blizini. Ali zapanjujuća je činjenica
da čak ni gopije nisu mogle razumjeti kako Yogamaya po-
maže. Što onda reći o drugima?

27