Lara Batarilović, 2.

Bistri vitez Don Quijote od Manche

Miguel de Cervantes Saavedra

O autoru:

Miguel de Cervantes Saavedra najveći je španjolski pripovjedač i jedan od najvećih pisaca

svjetske književnosti. Rodio se u malom mjestu kraj Madrida, 29. rujna 1547. , u velikoj
obitelji koja je bila nižeg društvenog položaja. Godine 1570. stupa u vojsku, Cervantes se
istakao u borbi, u kojoj je izgubio ruku. Nakon povratka u domovinu uglavnom piše drame, a
iz tog razdoblja potječe pastirski roman Galatea (1585.). Prvi književni pokušaji nisu ga
proslavili. Njegova dramska djela postaju potpuno nezanimljiva s pojavom novog shvaćanja
kazališta Lope de Vege. Nakon očeve smrti ima financijskih teškoća, a neuspješni novčarski
poslovi uskoro ga odvode u zatvor. Tamo počinje pisati jedno od najpoznatijih djela svjetske
književnosti – roman Bistri vitez Don Quijote od Manche (El ingenioso hidalgo Don Quijote
de la Mancha), čiji je prvi dio objavljen 1605., a drugi 1615. Iako zamišljen kao satira na
viteške romane, Cervantes je u njemu dao humanistički orijentiranu sliku čovjekova života i
njegovih bitnih zaokupljenosti, obrađujući stalni sukob između realnosti i ideala. Djelo je
snažno utjecalo na razvoj romana, a na polju novele sličan će učinak imati zbirka Uzorite
novele (1613.). Potkraj života objavio knjigu kazališnih tekstova Osam komedija i osam
međuigri (1615.).

(Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Miguel_de_Cervantes )

https://images.app.goo.gl/RxiS71zBkMArwmk87
Dok čitate

1. Načinite pripovjednu crtu i obilježite na njoj tijek priče od uvođenja lika staroga
plemića do završnoga događaja u desetome poglavlju.

- Plemić Alonso Quijano čita mnogo viteških romana

- Nakon što se počne gubiti u iluziji romana, odlučuje postati vitez i izboriti se za
pravdu u ovom nepravednom svijetu
- Kreće u prvi pohod te ostaje u gostionici, čiji je vlasnik proglašava vitezom.
- Vraća se na svoje imanje kako bi uzeo čiste košulje i novac te se susreće sa seljakom
kojega podsjeća na njegove dugove i svu bol koja je nanio dječaku koji za njega radi
- Nakon dvije milje nailazi na skupinu toledskih trgovaca s kojima ulazi u prvi sukob u
kojemu je također ranjen
- Na ozlijeđenog viteza nailazi seljak iz njegova sela koji mu odluči pomoći te ga vodi
natrag na njegovo imanje
- Nakon što su zbrinuli ozlijeđenog viteza, seoski župnik, brijač i gazdarica spaljuju
knjige za koje vjeruju da su uzrok njegova neobjašnjiva ponašanja
- Nakon oporavka vitez ponovno kreće na put, no ovaj puta ima suputnika, susjeda
Sancha Panzu
- Prva im se zajednička pustolovina dogodila na polju s vjetrenjačama umjesto kojih je
vitez vidio gorostase te se s njima odlučio boriti
- Druga im se pustolovina dogodila kada su susreli dva fratra koje je vitez zamijenio za
čarobnjake

2. Izdvojite iz pročitanoga teksta dijelove romana u kojima uočavate humor, ironiju i

satiru.

Humor: ''Uto ugledaju u polju trideset ili četrdeset vjetrenjača, a čim ih spazi don Quijote,
reče on svojemu perjaniku: - Dobra sreća upućuje naše pothvate na bolji put nego što bismo
i pogodili poželjeti; jer evo vidiš, prijatelju Sancho Panza, pojavljuje se ondje trideset ili
nešto više grdnih gorostasa, s kojima sam ja nakan zametnuti boj i svima im glave
poskidati..''
Ironija: “Znaj i pamti, prijatelju Sancho Panza, starinskim je vitezovima bio svagda običaj
svoje perjanike postavljati za namjesnike otocima ili kraljevinama koje predobivaju, a ja sam
odlučio ne zatirati takav dobri običaj. Radiji sam još i natkriliti ga, jer su drevni vitezovi
katkad, a možda i ponajviše, čekali da im perjanici ostare, pa kad ih se perjanici nasluže i
namuče se loših dana i još gorih noći, davali su im titulu grofova, ili čak markiza kojega
kraja ili pokrajine, bila ona nešto veća ili manja. ''

Nakon čitanja

I. Likovi

1. Prikažite u obliku umne mape lik Don Quijotea: primijenite pritom poznavanje
književne teorije (način karakterizacije likova).
2. Služeći se umnom mapom i citatima iz romana, dokažite da Don Quijote nije
predstavnik kolektiva (zajednice), već da je to lik pojedinca koji je u sukobu sa
svijetom.

Da je Don Quijote pojedinac, a ne predstavnik kolektiva možemo zaključiti prema njegovom

načinu razmišljanja. Njegov način razmišljanja, vrlo je neobičan, pomalo zabrinjavajuće te
Don Quijota definitivno svrstava u manjinu. Autor je odnos, ili bolje rečeno sukob, pojedinca
i kolektiva najbolje iskazao metaforom u osmoj glavi djela gdje se govori o vitezovoj borbi s
vjetrenjačama gdje vjetrenjače predstavljaju većinu koja odbija prihvatiti manjinu ljudi s
drukčijim mišljenjima i pogledima na svijet.

''Uto ugledaju u polju trideset ili četrdeset vjetrenjača, a čim ih spazi don Quijote, reče on
svojemu perjaniku: - Dobra sreća upućuje naše pothvate na bolji put nego što bismo i
pogodili poželjeti; jer evo vidiš, prijatelju Sancho Panza, pojavljuje se ondje trideset ili nešto
više grdnih gorostasa, s kojima sam ja nakan zametnuti boj i svima im glave poskidati..''

3. Usporedite likove Don Quijotea i Sancha Panze: uočite sličnosti i razlike.

Don Quijote: Zajedničko: Sancho Panza:

 Plemić
“U nekom selu u Manchi,
kojemu neću ime da
spominjem, živio je prije
malo vremena plemić...”
U pustolovine kreće kako bi
se iskazao kao vitez i
promijenio svijet
„Naposljetku, kad mu je
pamet već klonula, sine mu
najneobičnija misao koja je
ikada ikojemu luđaku
sinula. Učini mu se zgodnim
i potrebnim, za veću čast
svoju i za korist državnu, da
se prometne u skitnika
viteza i krene svijetom
oružan i na konju, tražeći
pustolovine i izvršujući sve
ono što je čitao da izvršuju
skitnici vitezovi: da zatire
svakojaku nepravdu, da se
izvrgava nezgodama
opasnostima, da ih svladava
i stječe vječitu slavu i ime.“
Izgubljen u iluziji
Često ulazio u sukobe s
ljudima oko sebe
Seljak
U pustolovine radi vlastitog
interesa (zbog priče kako bi
mogao dobiti otok i postati
namjesnik na istom)
„Govorio mu don Quijote,
među inim, neka se ne
skanjuje mnogo, nego neka
krene s njim, jer se može
pružiti zgoda, dok trene
okom, da predobije koji otok
i njega tamo postavi za
namjesnika. Na takva i
slična obećanja ostavi
Sancho Panza, jer tako se
zvao taj seljanin, i ženu i
djecu i najmi se susjedu za
konjušara.“
i
Dolaze iz sela Manche
Vidi stvarnost
Nije volio ulaziti u sukobe s
drugim ljudima
Ne gledaju na stvari realno:
Don Quijote misli da može
provoditi pravdu, a Sancho
misli da je moguće osvojiti
otok u pustolovinama sa
Don Quijoteom

II. Stvarnost i iluzija

1. Izdvojite iz romana situacije u kojima se pojavljuje antiteza stvarnost – iluzija, tj.

stvarnost onako kako je Don Quijote vidi. Zaključite na temelju analize tih situacija
kako Cervantes prikazuje odnos stvarnosti i maštom stvorena svijeta.
U djelu se u nekoliko navrata javlja antiteza stvarnost – iluzija, neke od njih su;

- Kada vitez naiđe na krčmu on umjesto nje vidi dvor, a umjesto ljudi koji su se tamo
nalazili dvorane („Kao da mu je sinula zvijezda i kao da ga ne dovodi u trijem, nego
u dvore spasenja.“)
- Kada vitez i Sancho Pansa nailaze na vjetrenjače, a vitez umjesto njih vidi gorostase
te se s njima želi boriti („; jer evo vidiš, prijatelju Sancho Panza, pojavljuje se ondje
trideset ili nešto više grdnih gorostasa, s kojima sam ja nakan zametnuti boj i svima
im glave poskidati, a kad ih oplijenim, blagom ćemo se njihovim početi bogatiti.“)
- Kada pored Don Quijotea i Sancha prolaze fratri i kočije koje voze gospođu. Don
Quijote je pomislio da su fratri čarobnjaci koji su oteli princezu koja se nalazi u kočiji
te ju on želi spasiti. („Ili se ja varam, ili će ovo biti najslavnija pustolovina koja se
ikada dogodila, jer one crne spodobe što dolaze jamačno su, i bez sumnje jesu,
čarobnjaci koji su oteli neku princezu i voze je u toj kočiji. Moram dakle svom silom
svojom doskočiti toj krivici.“)

III. Fabula

1. Prepričajte sažeto fabulu prvoga poglavlja i dajte mu naslov. Ponovite isti postupak
za sva pročitana poglavlja.

Prva glava – “Upoznavanje plemića koji je uvjeren da je vitez”

- Saznajemo da je u selu u blizini Manche živio plemić, da je bio u 50-im godinama,

snažna rasta, mršav u licu te da je jako volio čitati viteške romane.
- Kada je zbog ogromnog broja pročitanih romana počeo gubiti kontakt sa stvarnošću
odlučio je kako bi trebao postati vitez i izvršavati viteške dužnosti po svijetu
- Opremio se starom pradjedovskom bojnom opremom
- Svoga konja nazvao je Rocinante, svoju suprugu Dulcinea od Tobosa te sebe don
Quijote od Manche

Druga glava – “Krčma u obliku dvora”

- Don Quijote nailazi na krčmu umjesto koje on vidi dvor s četiri kule
- Na ulasku sreće dvije bludnice koje je zamislio kao dvije umiljate i prekrasne djevice
 - Nakon što je i krčmar vidio kako je pred njegovu krčmu došao vitez, sam ga je
pozdravio u skladu s don Quijoteovim očekivanjima
- Don Quijote bio je ugošćen i potpuno uvjeren kako ga služe uz glazbu, da jede
pastrve, a ne bakalar, da je crni kruh bijeli, da su bludnice dame i da je krčmar dvorski
kaštelan.

Treća glava – “Don Quijote postaje vitez”

- Nakon večere don Quijote zamoli krčmara da ga sutra imenuje vitezom, na što lukavi
i šaljivi krčmar odluči pristati, a don Quijote mu zauzvrat garantira noćnu stražu nad
krčmom, tj. dvorom kako je on uvjeren
- Za vrijeme straže mazgari su, da bi napojili svoje magarce, micali don Quijoteovo
oružje, a on ih je ozlijedio misleći kako ga žele napasti
- Nakon što su svi shvatili što je don Quijote učinio mazgarima počeli su ga kamenovati
- Krčmar ih je zaustavio i objasni kako je don Quijote lud, na što su oni prestali.
- Nakon toga krčmar odluči što prije proglasiti don Quijotea vitezom
- Krčmar je uzeo knjigu koja mu je služila za zapis količine hrane mazgama, povede sa
sobom dvije djevojke i dječaka koji sa sobom poniješe ugorak svijeće te proglasi don
Quijotea vitezom.

Četvrta glava – “Prvo junačko spašavanje i prvi pad”

- Don Quijote ujutro kreće put svoga imanja uzeti košulje i novac
- Na putu ugleda seljaka kako tuče dječaka koji je njegov radnik i čuvar stada
- Don Quijote vidjevši nepravdu, odluči nekako pomoći dječaku
- Seljak obeća da će dječaku vratiti svotu koju mu duguje, a dječak će onda bolje paziti
na stado
- Zatim na putu naiđe na skupinu todlerskih trgovaca koje je smatrao vitezima
skitnicama, a trgovci uvrijeđeni don Quijoteovim riječima nemilosrdno pretuku don
Quijota

Peta glava – “Povratak Don Quijotea u selo”

 - Nakon što je don Quijote shvatio da je ostavljen ležeći na podu odluči citirati pjesme
koje je čitao u knjigama
- Slučajno nailazi seljak, njegov susjed koji ga prepozna i povede natrag na njegovo
imanje
- Na imanju su ih dočekali već zabrinuti župnik, seoski brijač, don Quijoteovi prijatelji
te gazdarica kuće
- Kad su na vratima ugledali susjeda i nestalog plemića, zbrinu ga te odlučuj kako je
najbolje spaliti sve viteške romane koje su smatrali uzrokom don Quijoteova stanja.

Šesta glava – “Spašavanje Don Quijoteova razuma”

- Dok je don Quijote još spavao, u njegovoj su knjižnici župnik, gazdarica i seoski
brijač razabirali romane koje je potrebno spaliti
- Nakon što su pregledali većinu knjiga, umorni od čitanja naslova i pretraživanja,
odluče se kako će ostatak spaliti

Sedma glava – “Don Quijote opet napušta selo”

- Za vrijeme dok je spavao gazdarica pokupi izabrane romane i spali ih

- Nakon što se oporavio i sam počeo tražiti svoje romane, gazdarica mu odgovori kako
je čarobnjak Freston uništio knjige, a sami se vitez složi s njom smatrajući čarobnjaka
Frestona svojim velikim neprijateljem
- Don Quijote ponovno kreće u nove pustolovine, ali ovaj puta sa svojim susjedom,
Sanchom Panzom jer mu je don Quijote obećao otok kojim će vladati kao nagradu za
njegovu službu

Osma glava – “(Ne)zgode sa vjetrenjačama i spašavanje princeze”

- Na svome zajedničkom putovanju, don Quijote i Sancho Panza prvo su ugledali polje
s vjetrenjačama umjesto kojih je don Quijote vidio gorostase s kojima se odlučio
boriti
- Nakon što biva poražen nastavljaju svoj put prema klancu Lapic
- Tu noć prenoćili su pod drvećem
 - Kada su ujutro nastavili svoj put, ugledaju dva fratra reda Svetog Benedikta, a iza njih
kočija u kojoj je išla gospođa iz Vizcaye
- Don Quijote ih je vidio kao dva čarobnjaka koja otimaju princezu stoga napadne
fratre

Deveta glava – “Završetak sukoba Don Quijotea i Viskajca”

- Pripovjedač koji je znao kako za ovakvu borbu mora biti neki kraj prevodi dokument
koji je kupio i konačno otkriva koji je ishod borbe
- Vitez i njegov susjed borili su se srčano
- Nnakon što je don Quijote srušio svoga protivnika na zemlju iz kočije su izašle dame
koje su zamolile don Quijotea da poštedi njihova konjušara
- On na to pristaje tražeći da Viskajac ode u selo Toboso i javi gospođici Dulcinejio
kako se hrabro borio vitez.

Deseta glava – “Razgovori Don Quijotea i Sanche Panze”

- Nakon opasne i srčane borbe, Sanche Panza ukazuje gospodaru kako bi trebao
izliječiti uho koje je u borbi bilo ranjeno
- Don Quijote svom suputniku spominje Fierabrasov melem kojim bi mogao izliječiti
sve rane
- U tom trenu Sancha Panza okreće svoje pohlepno lice jer je uvidjeo zaradu i odriče se
obećanog otoka za recept toga melema
- Zatim don Quijote primijeti da mu je šljem oštećen, na što se razbjesni i osmisli
zakletvu koja mu nalaže čestit život sve dok ne otme šljem nekome drugome vitezu.
- Nakon što su se najeli i napili, noć se proveli pod vedrim nebom.

IV. Sve boje smijeha

1. Je li vam Don Quijote smiješan ili tragičan lik? Obrazložite svoje mišljenje.

Smatram da je Don Quijote u jednu ruku smiješan, a u drugu tragičan lik. Može se reći da je
smiješan zbog miješanja stvarnosti i iluzije što je uzrok mnogim zgodama, no rekla bih više
nezgodama. No može se reći i da je tragičan lik jer je on izgubljen sam u sebi time što miješa
stvarnost i iluziju. Možda bih čak i rekla da mi je više tragičan nego smiješan jer on ne
razumije da je sve što on misli da je stvarno, zapravo samo iluzija. Također zato što mu se
ljudi oko njega smiju i smatraju ga ludim. Žalosno je gledati nekoga kako gubi doticaj sa
stvarnim svijetom te uzaludno pokušava provoditi pravdu, ali ne uspijeva. Zapravo više šteti
ljudima oko sebe nego što im pomaže a on to nažalost ne vidi i ne razumije da griješi.

2. Komu se (i čemu) smijemo u ovome romanu?

U ovom romanu smijemo se Don Quijoteu zbog njegova uporna vjerovanja u činjenicu da je
stvarno vitez, a ne samo običan plemić. Također se smijemo njegovu umu koji se u
potpunosti pomutio nakon čitanja silnih viteških romana. Miješanjem iluzije i stvarnosti
dovodi sebe u neke nezgode u kojima često na neki način ispada lud što je naposlijetku
smiješno.

V. Tematika

1. Koje teme uočavate u pročitanim poglavljima? Smatrate li ih i danas aktualnima?

Tema koju smatram najaktualnijom od svih koje se javljaju u djelu je borba pojedinca i
društva. Veliki udio ljudi na svijetu dijeli isto mišljenje o pojedinim situacijama, no ono što je
ovdje žalosno je što ljudi uglavnom ne prihvaćaju tuđe mišljenje koje se razlikuje od njihova.
Ponekad ljudi znaju i osuđivati mišljenje koje nije ‘točno’ ili ‘normalno’ tj. u skladu s
većinom te ne shvaćaju vrijednost svakog pojedinog mišljenja te kako ne postoji točno ili
netočno mišljenje. Ljudi se ponekad toliko boje tuđih komentara da se znaju tjerati razmišljati
kao većina, ‘onako kako bi trebali, kako je ispravno’. Kada na svijetu ne bi bilo upornih ljudi
drukčijeg mišljenja od ‘svih ostalih’, nikada ne bi bilo promjena ni poboljšanja u svijetu te
baš iz tog razloga se ne bismo trebali bojati izraziti svoje mišljenje. Teme koju također danas
smatram aktualnom je borba stvarnosti i iluzije. Danas ljudi znaju zbog previše vremena
provedenog igrajući igrice odnosno zbog previše vremena provedenog u virtualnom svijetu
znaju ponekad izgubiti kontakt sa stvarnošću te žive u nekoj svojoj iluziji.

VI. Odaberite dvije ponuđene teme za pisanje.

… pismo Sancha Panze supruzi u kojem opisuje svoga gospodara

Draga moja ženo,

Ne brini za mene, dobro sam. Krenuo sam na put s plemićem iz našeg sela, Alonso
Quijanom, ali sada je vitez i zove se Don Quijote od Manche. Vjerojatno si čula, znaš kakvo
je selo, priča se... Nemoj misliti da sam te ostavio, mislim na tebe, a i sam razlog mog
odlaska je naša bolja budućnost. Obećao mi je da ću, ako pođem s njim, dobiti otok i postati
njegovim namjesnikom. Ali da ti iskreno kažem, ne čini mi se kao da je potpuno bistra uma,
usudim se reći da mi se čini pomalo ludim. Ne govorim ti to bez veze, dogodilo nam se
nekoliko nezgoda u kojima sam se zapitao o tim stvarima, je li vitez potpuno bistar? Neki dan
iz vedra neba mu sinu da se zaleti u vjetrenjače, sutradan se najednom poče’ svađati i vikati
na fratre da puste nekakvu princezu. Samo Bog zna što se odvija u njegovoj glavi, ali vitez je
on valjda zna... Pomislio sam da ću dobiti svoj obećani otok, ali rekao mi je da je to bila samo
obična pustolovina na raskrižju u kojoj je sve što se može dobiti nekakva ozljeda. Također
nekada pomislim i da nije toliko lud nego da je samo jako hrabar i odlučan jer koliko god da
strada svaki put, on nastavlja i nikada ne skreće s puta svoga mišljenja. Valjda su to nekakve
mudrosti koje je on pročitao u tim viteškim romanima, a ja ih jednostavno ne razumijem.
Nadam se da ću što prije dobiti svoj otok te da ćemo moći zajedno njime upravljati. Pozdravi
sve kod kuće i reci im da mi nedostaju.

Tvoj Sancho

… prijedlog naziva ulice ili trga koji bi dobili ime po nekome od temeljnih motiva u
romanu

Ja bih jednoj ulici u Novom Sadu dala ime ulica Sanche Panze. Htjela bih da bude baš u
Novom Sadu zbog stihova pjesme Eleonora srpskog kantautora Đorđe Balaševića:

“Bila je moja zlatna šansa

a tek sam načeo svoj krug
moj mali verni Sanco Pansa
moja ljubavnica, saborac
i moj najbolji drug...”