You are on page 1of 2

Kvalitet vazduha u plastenicima

Rast i razvoj povrća mogući su samo u kvalitetnoj vazdušnoj sredini, pre


svega u prisustvu ugljendioksida i kiseonika. Vazduh obično sadrži
0,03/o C02 što odgovara količini 500 g/m2. Pri optimalnoj osvetljenosti
i temperaturi optimalan sadržaj CO, je 0,1-0,2%. U takvim uslovima
povrće je ranostasnije, a prinos veći. Tako salata dospeva za 2—4
nedelje ranije, kod paradajza se značajno povećava lanostasnost i za 15-
20% ukupni prinos, a kod krastavca prinos je 3-4 kg/m2.

Sadržaj CO, u plastenicima reguliše se provetravanjem (ulaskom svežeg


vazduha) i iz zemljišta. Pri dobrom đubrenju, posebno organskim
đubrivima, povećava se mikrobiološka aktivnost i oslobađa C02 (do 75
g/m’). To je bitno jer pri optimalnim uslovima odrasle biljke krastavca i
paradajza mogu dnevno da usvoje 30- 50 g/m2 C02. Pri nedostatku C02
vrši se gasovanje. Gasovanje (najčešće specifični aparat) se vrši po
sunčanom vremenu u toku prepodneva (od 10-14 časova). Ohjekat se
zatvori a temperatura treba da je za oko 2°C viša od optimalne za rast
date vrste. Efekat gasovanja se produžava do 16 časova, kada se vrši
kratkotrajno provetravanje. Nasuprot povoljnom efektu visokog sadržaja
C02 u toku dana za vreme fotosinteze, visok sadržaj noću ili pri slaboj
osvetljenosti, kakva je zimi, dovodi do nekroze listova i značajnih
oštećenja biljaka.

Kiseonik je neophodan za disanje biljaka. Posebno je značajan za


aktivnost korena i za klijanje. Najveće potrebe za kiseonikom ima koren
biljaka koje brzo rastu – krastavac, dinja, lubenica. Za poboljšanje
rastresitosti, odnosno stvaranje dobrih vazdušnih uslova u zemljištu,
primenjuju se različite mere popravke (unošenje lakih supstrata,
organske mase, nastiranje zemljišta).

Od drugih gasova u zaštićenom prostoru ima amonijaka, S02, etilena a


ređe ozona. Štetno dejstvo amonijaka javlja se ako se sadi neposredno
posle unošenja stajnjaka, posebno posle unošenja živinskog dubriva.
Povrede na biljkama su u vidu ožegotina na donjim listovima.
Sumpordioksid oštećuje biljke (listovi pobele i suše se) već pri
koncentraciji od 0,01%. Visoke koncentracije S02 javljaju se pri
direktnom sagorevanju industrijskog gasa ili kao rezultat spoljnjeg
zagadenja vazduha. Pri zagrevanju pomoću kalorifera u kojem sagoreva
gas može doći do pojave etilena i ugljenmonoksida. Tada biljke
zaustavljaju rast, listovi postaju grubi, intemodije su kratke i slaba je
oplodnja. Etilen je i produkt zrenja paradajza, dinje i paprike i
nepovoljan je za salate i krastavac koji brzo propadaju.

Dobar sastav vazduha u plasteniku postiže se pravilnom primenom


agrotehničkih mera i redovnim provetravanjem objekta.

You might also like