Pedro Calderón de la Barca: „Život je san“

1. SAŽETO OPIŠITRI TEME KOJE SE MOGU IZDVOJITI IZ DRAME – LJUBAVNU TEMU,

POLITIČKU TEMU I TEMU O ČOVJEKOVU ŽIVOTU (EGZISTENCIJALNU TEMU).
-U ovoj drami „Život je san“ isprepliću se tri teme. Jedna je ljubavna, druga politička, a
treća je pak egzistencijalna. Ljubavna tema usko je vezana s Rosaurom te njezinim
ljubavnim problemima. Odnosno njezin je odlazak u Poljsku zapravo povezan s njzinim
slomljenim srcem od strane kneza Astolfa, kojeg je ona nakon svojeg posjeta htijela
smatrati ili mrtvog ili svojim mužem. Na kraju cijele drame ipak se udala za njega, no
tada je veću pažnju počela pokazivati prema jednome drugom mladiću Sigismundu.
Politička tema je bila vezana za poljskoga kralja Bazilija kojemu je najveća briga bila
kome će prepustiti svoju vlast u nasljedstvo. Dvoumio se između ruskoga kneza Astolfa i
svoga vlastitioga sina Sigismunda. Upravo je njegov sin „glavni“ kad govorimo o
egzistencijalnoj temi. On je od početka svojega života bio izoliran i zatočen iz nekog
nama još uvijek nepoznatoga razloga. Zapravo su događaji iz njegova života činili tu
egzistencijalnu temu.

2. ANALIZIRAJ RAZVOJ RADNJE U DRAMI TAKO DA IZDVOJIŠ KOMPOZICIJSKE DIJELOVE:

EKSPOZICIJU, ZAPLET, VRHUNAC (KULMINACIJU), PERIPETIJU (OBRAT) I RASPLET.
-Ekspoziciju ove drame čini dolazak Rosaure i Klarina do jedne tvrđave u kojoj je zatočen
princ Sigismund, te se oni međusobno upoznaju. Zaplet je obilježen dolaskom Klotalda
koji je spoznao Rosaurino podrijetlo, kao i kraljevom odlukom o Sigismundovom dolasku
na dvor. Radnja dostiže svoj vrhunac kada se Sigismund nakratko nađe na vlasti. Upravo
je zbog svojega nedoličnog ponašanja opet završio u tamnici. Njegovo ponovno vraćanje
u tamnicu zapravo prikazuje peripetiju radnje. Drama završava raspletom u kojemu
Sigismund ponovno dolazi na slobodu. Također su se u raspletu izdešavale još neke
situacije kao na primjer prosidba Stele (Bazilijeve nećakinje), pobjeda Bazilijeve vojske te
ponovnim pronalaskom Rosaurine časti (zapravo se samo udala za Astolfa).

3. OKARAKTERIZIRAJ SIGISMUNDOV LIK. ARGUMENTIRAJ MOŽE LI SE SIGISMUND

NAZVATI TRAGIČNIM LIKOM.
-Sigismund je princ koji je veliku većinu svojega života proveo u tamnici. Tamo ga je
smjestio njegov vlastiti otac jer je u zvijezdama vidio kako će postati zao Tiranin.
Nažalost Sigismund nije znao zašto se nalazi u tamnici, a zbog toga kao posljedice vidimo
njegove izljeve bijesa i nedoličnoga ponašanja. Jedina osoba s kojom je razgovarao je bio
Klotaldo, koji ga je mnogo čemu podučio, od čitanja i pisanja pa sve do nekih filozofskih i
političkih tema. Sigismunda možemo smatrati tragičnim likom jer je njegova tragična
krivnja bila izazvana, ali na poticaj drugih ljudi, a ne njega samoga. Njegovo odrastanje u
„mraku“ je utjecalo na njega kao osobu. Nije imao prilike vidjeti kako se ponašati u
 određenim situacijama i kako npr. voditi vlast. Kasnije kada je stekao iskustva u životu
„vani“, primjestio je i shavtio kako se u određenim siuacijama, ali i životu treba ponašati.

4. ANALIZIRAJ KAKO SE U DRAMI PROBLEMATIZITRA IDEJA ŽIVOTA KAO KAZALIŠTA.

ODREDI KOJI LIK (ILI KOJI LIKOVI) U DRAMI ZAPOSJEDA(JU) ULOGU REDATELJA.
-U drami ulogu redatelja najviše zaposjeda kralj Bazilije. Jer kako inače redatelji odlučuju
o „izgledu“ predstave tako je i on ovdje odlučivao o načinu života svojega sina.
Iskorištavao je njegovo ne znanje i ne iskustvo u vanjskome životu i tako negativno
utjecao na njega. On je utjecao i na druge stavri na svome dvoru, kao na primjer kome
će ostaviti svoje nasljedstvo – to je zapravo bila i jedna od temeljnih tema ove drame.

5. PROTUMAČI NA KOJE SE SVE NAČINE U DRAMI PROBLEMATIZIRA TEMA STVARNOSTI

KAO PRIVIDA.
-Tema stvarnosti kao privida se najviše očituje kod Sigismunda, kojega najviše mući
raspoznavanje realnosti i stvarnoga života od sna. Time se naglašava važnost našega
morala i iskustava koja stječemo kroz život te koja nas „ojačavaju“ kao osobe. Također
se ova tema uviđa i kod kralja Bazilija koji je htio spriječiti viđenje u zvijezdama
zarobljavanjem svojega sina u tamnicu.

6. ANALIZIRAJ ULOGU MOTIVA ČASTI U DRAMI. PROTUMAČI UTJECAJ ČASTI NA

DJELOVANJE RAZLIČITIH LIKOVA.
-Motiv časti u ovoj drami je svakako povezan s Rosaurom. Čast je upravo ono što joj je
oduzeo knez Astoflo kada ju je iskoristio i emotivno ju povrijedio. Ona mu se zbog toga
htijela osvetiti. Stoga je odlučila poći u Poljsku kako bi mu se osvetila. Svoju je čast
„vratila“ svojim postupcima. Također smatra kako je to jedini način za njezino stjecanje.
Suprotno njoj, knez Astoflo smatra kako se čast postiže titulom, te nakon spoznaje da je
Rosaura zapravo uglednoga roda želi ju oženiti. Iako prije toga saznanja nije tao mislio.

7. DOKAŽI PRIMJERIMA IZ TEKSTA DA SE CALDERÓNOVA DRAMA MOŽE ČITATI KAO

BAJKA.
-Ovu dramu možemo čitati kao bajku zbog prikaza kule, kraljevstva, dvora), ali i zbog
pojedinih obilježja kao što je na primjer prikaz nadnaravnoga („Zvijer se rodi...,/ po svom
labirintu hara“), ali i kod nemogućnosti razlikovanja vremena. To se direktno odnosi na
Sigismunda koji nije moga razaznati sanja li ili je u stvarnosti („... je li to stvarnost“, „Zar
sam zaista ovo ja?“)

8. DOKAŽI PRIMJERIMA IZ TKESTA DA SE CALDERÓNOVA DRAMA MOŽE ČITATI KAO

POLITIČKI KOMAD.
-S obzirom da se u ovoj drami među ostalom pojavljuje politička tema, naravno da se
onda može čitati i kao politički komad. Naime, to tako možemo zaključiti zbog kraljeve
 neodlučnosti u odabiru svojega nasljednika („...jer ne bi bio časan vladar/ onaj koji bi
svoju zemlju/ takvoj nevolji prepustio...“)

9. NA ULOMKU PREMA SVOJEMU IZBORU DOKAŽI DA CALDERÓN PIŠE TIPIČNIM

BAROKNIM STILOM, TJ. DA NERIJETKO OBLIKUJE RASKOŠNE METAFORE, OSLANJA SE
NA RAZLIČITE OBLIKE KONTRASTA I GOMILA STILSKE FIGURE.
-Calderónovo pisanje uobičajenim baroknim stilom odrazilo se ponajviše na stilske
figure. Ponajviše na metaforu („...vidjet ćeš svoje kraljevstvo gdje pliva/ u rujnoj
vodi...“), personifikaciju („Sunce se smelo, a vjetar se spleo...“), kontrast („smrti i
života“), usporedbu („dajte mi konja i neka smiono/ ko konja udri taj što gromom
prijeti.“), anaforu, a gradaciju („...svaki je kamen smrtna piramida,/ svaka je zgrada
visoka grobnica,/ a svaki vojnik, to je kostur živi.“- ovdje u zadnjem dijelu primjećujemo i
inverziju), i epitete („...svog nezahvalnog sina...“, „...zadrži vode nagle rijeke...“).

10. ARGUMENTIRAJ SMATRAŠ LI CALDERÓNOVU DRAMU AKTUALNOM I DANAS, U

SUVREMENOME SVIJETU. PRONAĐI PRIMJERE KOJI TEMATIZIRAJU STVARNOST KAO
PRIVID U SUVREMENOJ POPULARNOJ KULTURI (TELEVIZIJSKE SERIJE, FILMOVE,
TEKSTOVE PJESAMA...). USPOREDI ODABRANI PRIMJER S PRISTUPOM U
CALDERÓNOVOJ DRAMI.
-Calderónovu dramu smatram aktualnom i danas. Situacije se doduše ne događaju na
istim „mjestima“, ali uglavnom poprilično aktualne. Te situacije nisu obrađene samo u
televizijskim serijama, filmovima, tekstovima pjesama i tomu slično, već nam se
događaju i u stvarnome životu. Sve nas ponekad zadese dani kada nam baš ne ide, kada
nam se ništa lijepo ne događa, kada nam se čini kao da će nam se svake sekunde srušiti i
tlo pod nogama. U tome trenutku kada nam se i dogodi nešto lijepo, jednostavno ne
možemo povjerovati i jako nam je teško razaznati je li se to uistinu dogodilo. Baš kao što
ni Sigismund nije mogao povjerovati da ga je nešto dobro napokon stiglo.