2.5.2022.

TRGOVAČKA ROBA
TRGOVAČKA ROBA
 Trgovina je gospodarska djelatnost kod
koje trgovac nabavlja (kupuje) robu s
namjerom dalje prodaje kupcima radi
ostvarivanja dobiti.
 Trgovačka roba
 - evidentira se kao zaliha – kratkotrajna
imovina
 - veliki koeficijent obrtaja

2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 2

 Drže se za prodaju u redovnom poslovanju kod
subjekata koji obavljaju trgovačku djelatnost
 Razlikujemo:
 trgovina na veliko i
 trgovina na malo.
 Procesi:
 Nabava trgovačke robe
 Skladištenje trgovačke robe
 Prodaja (otuđenje) trgovačke robe

2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 3

 Vrednovanje:
 POČETNO VREDNOVANJE – trošku nabave
 NAKNADNO VREDNOVANJE – po trošku
nabave ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome
što je niže (MRS 2 Zalihe, točka 9.)
 Neto utrživa vrijednost je procijenjena prodajna
cijena u redovnom tijeku poslovanja umanjena za
procijenjene troškove dovršenja i procijenjene
troškove koji su nužni da se obavi prodaja,
razmjena ili raspodjela.

2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 4

TRGOVINA NA VELIKO
 Nabava trgovačke robe izravno od proizvođača ili od
drugog trgovca (iz inozemstva, na veliko, generalnog
zastupnika i sl) nabavljena ne radi prodaje krajnjim
potrošačima (kupcima) već radi prodaje drugim
trgovcima, trgovini na malo, profesionalnim
korisnicima, ugostiteljskim objektima, ustanovama i
slično.
 Roba se evidentira po vrsti, količini i vrijednosti na
 Kontima glavne knjige (financijsko k.) – vrijednosno
 U robnom (analitičkom) knjigovodstvu - po vrsti, količini i
vrijednosti
 U skladišnoj evidenciji - po vrsti i količini

2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 5

Nabava i uskladištenje trgovačke
robe u

1) Po trošku nabave

2) Po prodajnoj cijeni
(trošak nabave + razlika u cijeni)

PDV se ne uključuje u trošak nabave zalihe

već se evidentira kao pretporez

2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 6

1) Evidencija nabave trgovačke robe
po troškovima nabave

Ovisni
Kupovna Trošak
Troškovi popusti
cijena nabave
nabave

2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 7

 1) Evidencija robe na skladištu po troškovima
nabave

Obveze dobavljačima Kupovna cijena Obračun nabave Zalihe trgovačke robe

(1a) (3) (2)
Trošak
Troškovi prijevoza nabave
(3)
(1b)

Carina i dr. pristojbe

(1c) (3)

Nepovratni porezi
(1d) (3)

Potraživanja za pretporez
(1a) (1b)
2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 8
 2) Evidencija robe na skladištu
po prodajnim cijenama

Ovisni Razlika u Prodajna

Kupovna Troškovi cijena
Troškovi cijeni
cijena nabave
nabave (marža) bez PDV

2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 9

 Evidencija robe na skladištu po prodajnoj cijeni

Obveze dobavljačima Kupovna cijena Obračun nabave Zalihe trgovačke robe

(1a) (3) (2) (2)
Trošak Prodajna
Troškovi prijevoza nabave cijena
(3)
(1b)

Carina i dr. pristojbe Razlika u cijeni

(1c) (3)
(2) RUC
Nepovratni porezi
(1d) (3)

Potraživanja za pretporez
(1a) (1b)
2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 10
 Prodaja robe na veliko i razduženje zaliha robe koja se
vodi po
POTRAŽIVANJA OBVEZE ZA PRIHODI OD
OD KUPACA PDV PRODAJE

(1) PC+PDV PDV (1) PC (1)

RASHODI OD
ZALIHA TRGOVAČKE PRODAJE (TROŠKOVI
ROBE NABAVE ROBE)
SX TN (2) (2) TN

Metode utroška:
•FIFO metoda
•Metoda ponderiranog
prosječnog troška
2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 11
 Prodaja robe na veliko i razduženje zaliha robe koja se
vodi po
POTRAŽIVANJA OBVEZE ZA PRIHODI OD
OD KUPACA PDV PRODAJE

(1) PC+PDV PDV (1) PC (1)

RASHODI OD
ZALIHA TRGOVAČKE PRODAJE (TROŠKOVI
ROBE NABAVE ROBE)
SX PC bez PDV (2) (2) PC bez
PDV
(2a)
RAZLIKA U CIJENI
(2a) RUC
SX
prodane robe

2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 12

Specifičnosti nabave trgovačke
robe
 Nabava robe iz inozemstva
 Obračun PDV- a na uvezenu robu – zemlje EU i
treće zemlje
 Povrat trgovačke robe od kupca
 Storno potraživanja od kupca, prihoda od
prodaje i pripadajuće obveze za PDV-e
 Roba u tuđem skladištu
 Usluga skladištenja
 Roba u doradi i obradi
 Povećanje vrijednosti robe

2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 13

TRGOVINA NA MALO
 Trgovačka roba je namijenjena krajnjim
potrošačima
 Prodaja je moguća u
 prodavaonicama
 tržnicama i štandovima
 putem interneta
 u proizvodnim mjestima obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava
 ….

2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 14

Nabava i uskladištenje trgovačke
robe u

1) Prijenos robe sa skladišta (veleprodaje) u

prodavaonicu (maloprodaja)

2) Direktna nabava u prodavaonicu

(evidencija robe po prodajnoj cijeni s
ukalkuliranim PDV-om)

2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 15

Kalkulacija maloprodajne cijene
 Kalkulacija maloprodajne cijene obuhvaća

 Sukladno propisima ova se kalkulacija mora

nalaziti u prodajnim objektima za vrijeme
poslovanja.
 Kalkulacija po prodajnim cijenama može se
voditi kao
 kalkulacija u sustavu marže,
 kalkulacija uz poznatu prodajnu cijenu ili kao
 kalkulacija u sustavu rabata (uobičajeno se vezuje
za veleprodaju).

2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 16

Prijenos robe

ROBA U ROBA U
VELEPRODAJI PRODAVAONICI

RAZLIKA U CIJENI
ROBE
MALOPRODAJNA MARŽA

UKALKULIRANI PDV
UKALKULIRANI PDV

2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 17

 (evidencija
robe po prodajnoj cijeni s ukalkuliranim PDV-
om)
DOBAVLJAČI ROBA U
PRODAVAONICI
TROŠKOVI NABAVE

RAZLIKA U CIJENI
ROBE

MALOPRODAJNA MARŽA

UKALKULIRANI PDV

UKALKULIRANI PDV

2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 18

 Prodaja i razduženije zaliha

POTRAŽIVANJA OBVEZE ZA PRIHODI OD

OD KUPACA PDV PRODAJE

(1) PC+PDV PDV (1) PC (1)

RASHODI OD
ROBA U PRODAJE (TROŠKOVI
PRODAVAONICI NABAVE ROBE)
SX PC + PDV (2) (2) PC+ PDV
(2a)
(2b)
UKALKULIRANI PDV
(2b) ukalkulirani RAZLIKA U CIJENI
PDV SX (2a) RUC prodane robe SX
Prodane
robe
2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 19
Troškovi poslovanja u trgovini
 U poduzećima koja se bave trgovinom javljaju se
dvije skupine troškova:
 1. troškovi nabave prodane robe - rashodi prodaje
robe
 2. troškovi trgovine - rashodi trgovine
 Troškovi trgovine ne mogu se uključiti u vrijednost
zaliha – rashodi razdoblja u kojem nastaju
 Nastanak troškova trgovine vezan je s obavljanjem
djelatnosti trgovine (trošak amortizacije prodajnog
objekta, plaća zaposlenih, energije i slično)
 Troškovi trgovine nadoknađuju se iz RUC – razlike u
cijeni - kalkulacija prodajne cijene

2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 20

 troškovi Prijenos troškova na
TROŠKOVI TRGOVINE
teret prihoda
(rashod razdoblja)
x
Σx

troškovi

troškovi

2.5.2022. TRGOVAČKA ROBA 21

 Poglavlje 6. Računovodstveno
Evidentiranje zaliha trgovačke robe

kratkotrajna imovina 22
Prof.dr.sc. Vesna Vašiček
RAČUNOVODSTVO 2
PR.8.
 Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi
kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva ili
smanjenja imovine ili stvaranja obveza što za
posljedicu ima smanjenje kapitala, osim
onog u svezi s raspodjelom sudionicima u
kapitalu.
 Rashod je negativna komponenta rezultata
poslovanja koja se sučeljava s prihodima koji
su pozitivna komponenta rezultata
poslovanja u cilju utvrđivanja rezultata
poslovanja nekog poduzeća za promatrano
obračunsko razdoblje.
 rashodi nastaju u određenom obračunskom razdoblju,
sučeljavaju se s prihodima istog obračunskog razdoblja te
su sastavni element računa dobiti i gubitka koji se
sastavlja za isto obračunsko razdoblje
 rashodi predstavljaju smanjenje ekonomskih koristi,
odnosno do smanjenja imovine ili povećanja obveza dolazi
zato što dolazi do smanjenja resursa od kojih se očekuje
priljev budućih ekonomskih koristi
 nastanak rashoda ima za posljedicu smanjenje glavnice
(kapitala) zato što se odbijanjem rashoda od prihoda
utvrđuje dobit ili gubitak koji je sastavni dio glavnice (što
su veći rashodi to je manji iznos dobiti, i obrnuto)
 svako smanjenje imovine ili povećanje obveza ne
predstavlja nužno nastanak rashoda
 glavnica (kapital) se može smanjiti i raspodjelom
sudionicima u glavnici kao primjerice isplata dividendi
dioničarima i u tom slučaju ne nastaje rashod.
 Trošak je širi pojam od rashoda budući da rashodi predstavljaju samo dospjele
troškove. Svi troškovi u trenutku nastanka ne postaju odmah rashodi.
 Primjena načela povijesnog troška (načela nabavne vrijednosti) - cjelokupna
imovina poslovnog subjekta početno se u računovodstvu evidentira po trošku
nabave.
 Zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda, odnosno učinci koji se proizvode iskazuju se po
trošku proizvoda (troškovima proizvodnje) koji obuhvaća sve troškove nastale radi
proizvodnje proizvoda.
 U računovodstvenoj terminologiji takvi troškovi nazivaju se nedospjeli troškovi ili
kapitalizirani troškovi jer se od njih očekuju određene buduće ekonomske koristi.
 Nedospjeli troškovi postaju rashodi tek u onom obračunskom razdoblju u kojem se
imovina na koju se odnose proda, uništi, daruje ili na neki drugi način otuđi,
odnosno kad se od nje više ne očekuju buduće ekonomske koristi.
 Tada nedospjeli troškovi postaju dospjeli i iskazuju se kao rashodi te se
sučeljavaju prihodima istog obračunskog razdoblja i iskazuju u izvještaju o
dobiti.
 Osim ovih troškova, u dospjele troškove uključuju se i svi administrativni troškovi
uprave i prodaje koji nastaju tijekom razdoblja, a ne uključuju se u troškove nabave
imovine i ne mogu se vezati uz troškove proizvodnje proizvoda.
 Takvi troškovi su rashodi u razdoblju u kojem nastaju i nadoknađuju se iz prihoda
istog obračunskog razdoblja. Dakle, na kraju svi troškovi postaju rashodi, samo je
pitanje kada, odnosno u kojem obračunskom razdoblju.
 Poslovni rashodi su rashodi koji
nastaju kao posljedica obavljanja
temeljne poslovne aktivnosti
poslovnog subjekta.
 Poslovni rashodi odnose se na
stvaranje učinaka (proizvoda i
usluga) čijom prodajom poslovni
subjekt ostvaruje prihode.
 U poslovne rashode uključuju se
troškovi prodanih proizvoda i
usluga, trošak nabave prodane
robe, troškovi prodaje i uprave,
vrijednosna usklađenja te ostali
poslovni rashodi kao npr. rashod od
prestanka priznavanja dugotrajne
nematerijalne i materijalne
imovine i slično.
 Financijski rashodi nastaju
uglavnom kao posljedica korištenja
tuđih izvora imovine.
 U financijske rashode najčešće se
uključuju
 kamate koje subjekt plaća kao
naknadu za korištenje tuđih
sredstava,
 negativne tečajne razlike,
 nerealizirani rashodi (gubici) koji
nastaju uslijed smanjenja fer
vrijednosti financijske imovine
 i slično.
 Poslovni rashodi obuhvaćaju :
 (a) materijalne troškove (npr. troškove sirovina i materijala,
troškove prodane robe i drugo) i ostale vanjske troškove,
 (b) troškove osoblja (nadnice i plaće, troškovi poreza, socijalnog i
mirovinskog osiguranja i drugo),
 (c) amortizaciju,
 (d) ostale troškove,
 (e) vrijednosno usklađivanje dugotrajne i kratkotrajne imovine,
 (f) rezerviranja te
 (h) ostale poslovne rashode.
 Struktura poslovnih rashoda ovisit će o vrsti djelatnosti kojom
se poduzeće bavi.
 Način obuhvata poslovnih rashoda razlikovat će se kod poduzeća
koja se bave proizvodnjom i kod poduzeća koja obavljaju uslužnu
djelatnost ili djelatnost trgovine.
Kod poduzeća koja obavljaju uslužne djelatnosti ukupno nastali troškovi
iskazani u određenom obračunskom razdoblju jesu rashodi tog razdoblja
i nadoknađuju se iz prihoda istog razdoblja.

491 Raspored troškova

4 Troškovi po neposredno na teret 700 Troškovi obračunani
prirodnim vrstama ukupnog prihoda po uslugama
∑ (1) (1) (2) (2)

Slika: Računovodstveno evidentiranje poslovnih rashoda kod uslužnih poduzeća

U strukturi poslovnih rashoda trgovačkih društava koja obavljaju djelatnost trgovine
izdvajaju se dvije osnovne skupine rashoda:
• nabavna cijena (trošak nabave) prodane robe i
• troškovi trgovine kao rashodi poslovanja.

491 Raspored troškova

4 Troškovi po neposredno na teret
prirodnim vrstama ukupnog prihoda 715 Troškovi trgovine
∑ (1) (1) (2) (2)

711 Trošak nabave prodane 664 Ukalkulirani porez na

663 Roba u prodavaonici robe u trgovini na malo dodanu vrijednost
0 0
S X (3) (3) (3) S X

669 Ukalkulirana
razlika u cijeni
0
(3) S X

Slika : Računovodstveno evidentiranje poslovnih rashoda kod poduzeća koja se bave trgovinom na malo
Za utvrđivanje rashoda koji se kod poduzeća koje se bavi proizvodnom djelatnosti važna je
podjela troškova na:
• troškove koji se obračunavaju po proizvodima (troškovi proizvoda) i
• troškove koji se ne obračunavaju po proizvodima (troškovi razdoblja).
 Vrijednosno usklađivanje tretira se kao poslovni rashod što znači
da isti nije prvo nastao kao trošak pa onda prenesen na rashod,
već da se vrijednosno usklađivanje prilikom knjiženja odmah
evidentira kao poslovni rashod.
 Vrijednosno usklađivanje se provodi kada je knjigovodstvena
vrijednost imovine veća od njezinog nadoknadivog iznosa
 Sukladno načelu opreznosti imovina poduzeća ne smije biti
precijenjena, a obveze podcijenjene.
 Razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine koja je viša
od njezinog nadoknadivog iznosa rezultirat će rashodima,
odnosno gubicima od umanjenja imovine.
 Vrijednosno usklađivanje evidentira se kao ispravak
vrijednosti pojedine imovine i kao rashod od vrijednosnog
usklađivanja.
 Vrijednosno usklađivanje provodi se za različite oblike imovine
kao npr. za dugotrajnu nematerijalnu i materijalnu imovinu, za
financijsku imovinu, potraživanja od kupaca, zalihe i drugo.
 Ostali poslovni rashodi - rashodi koji se ne
javljaju redovno, odnosno koji nisu uobičajeni i
zbog toga ih je teško planirati i predvidjeti
 Primjer ostalih poslovnih rashoda :
 rashodi od prestanka priznavanja dugotrajne
nematerijalne i materijalne imovine,
 rashodi od darovanja,
 inventurni manjkovi,
 nabavna vrijednost prodanih sirovina i materijala,
 kazne, penali i naknade štete,
 otpisana potraživanja,
 i drugo.
 Darovanjima se smatraju darovanja u naravi ili novcu, učinjena
u tuzemstvu, za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne,
zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge
općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene
djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima.
 Darovanjima se smatraju i plaćanja troškova za zdravstvene
potrebe fizičkih osoba (npr. troškovi operativnih zahvata,
liječenja, nabava lijekova i ortopedskih pomagala).
 Darovanja predstavljaju rashod razdoblja i to ostale poslovne
rashode, a njihov nastanak ovisi o slobodnoj odluci uprave
poduzeća.
 Kod knjiženja darovanja važno je utvrditi iznos koji se priznaje u
porezne svrhe kao porezno priznati izdatak - propisano je da se
kao porezno dopustiv rashod priznaje vrijednost darovanja (u
novcu i naravi) do visine 2 % ostvarenih prihoda poduzeća u
prethodnoj godini. Vrijednost donacija iznad 2 % ostvarenih
prihoda u prethodnoj godini porezno će se priznati samo ako je
donirano prema odlukama nadležnog ministarstva o provedbi
financiranja posebnih programa i akcija.
 Darovi u naravi (roba ili vlastiti proizvodi i usluge) pri
pretvaranju u novčani iznos vrednuju se:
 po troškovima proizvodnje vrednuju se nedovršeni proizvodi,
poluproizvodi i gotovi proizvodi
 po trošku nabave vrednuje se trgovačka roba, sirovine,
materijal, rezervni dijelovi, sitan inventar i ambalaža
 po nastalim troškovima koji se odnosi na uslugu koja je
predmet dara.
 Za darovanja u naravi važno je da darovatelj (poduzeće) i
daroprimatelj moraju o tome imati vjerodostojnu ispravu.
Ako je riječ o darovima u naravi, darovatelj je obvezan
obračunati porez na dodanu vrijednost.
 Kod darovanja nema uzajamnosti, odnosno za dani dar
darovatelj ne očekuje nikakvu protučinidbu.
 Kod sponzorstva se očekuje određena protučinidba od
strane osobe koju se sponzorira (npr. promidžba tvrtke,
proizvoda sponzora odnosno darovatelja) te se u tom
slučaju radi o troškovima promidžbe (konto 416).
 Financijski rashodi – troškovi posudbe nastaju kao
posljedica korištenja tuđih izvora imovine.
 Pod troškovima posudbe smatraju se kamate i drugi
troškovi koji nastanu subjektu u vezi s posudbom
izvora sredstava.
 To su:
 kamate za primljene kredite i zajmove,
 diskonti (gubici) pri prodaji vrijednosnih papira i
potraživanja prije njihovoga dospijeća,
 redovne kamate i zatezne kamate zbog odgode plaćanja
obveza dobavljačima i drugih obveza,
 negativne tečajne razlike
 i drugo.
 Odvojena evidencija o financijskim rashodima koji su
nastali u odnosima s povezanim subjektima, odnosno
u odnosu s ostalim (nepovezanim) subjektima.
 Tečajna razlika će nastati ako je između datuma
transakcije i datuma namire ili datuma bilance
došlo do promjene tečaja strane valute.
 Negativne tečajne razlike iskazuju se kao
rashod razdoblja u računu dobiti i gubitka u
razdoblju u kojem su tečajne razlike nastale.
 Negativne tečajne razlike
 kod deviznih obveza nastaju ako je došlo do rasta
tečaja strane valute u odnosu na tečaj po kojem je
obveza u knjigovodstvu evidentirana
 kod deviznih potraživanja nastaju ako je došlo do
pada tečaja strane valute u odnosu na tečaj po kojem
je potraživanje u knjigovodstvu evidentirano
 Prihodi su povećanja ekonomskih koristi tijekom
obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja
imovine ili smanjenja obveza što za posljedicu ima
povećanje kapitala, osim povećanja kapitala koje se
odnosi na unose od strane sudionika u kapitalu.
 Prihodi su element mjerenja uspješnosti poslovanja
poduzeća kojima se sučeljavaju rashodi kao drugi
element mjerenja uspješnosti.
 Prihodi su pozitivnog predznaka i zajedno s rashodima
čine sastavne dijelove računa dobiti i gubitka.
 Samo iznos viška prihoda nad rashodima (tj. dobit)
predstavlja iznos uvećanja kapitala. Suprotno, samo
iznos viška rashoda nad prihodima (tj. gubitak)
predstavlja iznos umanjenja kapitala.
 prihodi nastaju u određenom obračunskom razdoblju i
sastavni su element računa dobiti i gubitka.
 prihodi predstavljaju povećanja ekonomskih koristi u
obliku povećanja imovine ili smanjenja obveza poduzeća
 nastanak prihoda ima za posljedicu povećanja glavnice
(kapitala), odnosno dobiti koja nastaje kao razlika između
prihoda i rashoda. Dobit je sastavni dio glavnice te što je
veći iznos prihoda (uz nepromijenjene rashode) to je veći
iznos dobiti.
 svako povećanje imovine ili smanjenje obveza ne
predstavlja nastanak prihoda, već samo ono koje rezultira
povećanjem kapitala
 nije svako povećanje kapitala povezano s nastankom
prihoda. Znači, povećanje kapitala koje se povezuje s
uplatama od strane sudionika u kapitalu ne smatra se
prihodom.
 Poslovni prihodi su prihodi koji su
ostvareni obavljanjem temeljne
poslovne aktivnosti, te su najčešće
vezani uz realizaciju učinaka poslovnih
procesa (proizvoda i usluga) na tržištu.
 Struktura poslovnih prihoda ovisi o
vrsti djelatnosti (proizvodnja, trgovina
ili pružanje usluga) kojom se poduzeće
bavi.
 Najznačajniji poslovni prihodi su
prihodi od prodaje proizvoda, prihodi od
pružanja usluga te prihodi od prodaje
trgovačke robe.
 Pored navedenih, u poslovne prihode
uključuju se prihodi od donacija,
subvencija, dotacija, potpora i poticaja
(poljoprivreda, zapošljavanje i drugo),
prihodi na temelju upotrebe vlastitih
proizvoda, robe i usluga, prihodi od
zakupnina i najamnina te ostali poslovni
prihodi.
 Najveći udio prihoda poduzeća čine
upravo poslovni prihodi.
 Financijski prihodi su prihodi koji
nastaju kao posljedica ulaganja viška
novčanih sredstava u financijsku imovinu
drugih poduzeća.
 Poduzeća slobodna novčana sredstva
ulažu u dionice ili obveznice drugih
poduzeća, ili ih pozajmljuju drugim
poduzećima, a zauzvrat primaju
određenu naknadu (kamate ili
dividende).
 U financijske prihode uključuju se
 prihodi od dividendi i udjela u dobiti drugih
poslovnih subjekata,
 prihodi od kamata na dane zajmove i
kredite,
 pozitivne tečajne razlike,
 nerealizirani dobici (prihodi) od financijske
imovine,
 prihodi od prodaje dionice i udjela
 i drugo.
 prihodi se priznaju onda kada su nastali prema
načelu nastanka događaja bez obzira da li su i zaista
naplaćeni
 prihodi se priznaju i onda kada su očiti i potvrđeni
prema načelu opreznosti, iako je zabranjeno
namjerno podcjenjivati imovinu i precjenjivati
obveze što dovodi do namjernog smanjenja prihoda
 prihodi se mogu priznati samo ukoliko su povezani s
nastalim rashodima prema načelu sučeljavanja
prihoda i rashoda što znači kako se ponekad prihodi
trebaju odgoditi za naredno obračunsko razdoblje
 prihodi se trebaju priznati onda kada postoji
mogućnost da će doći do priljeva budućih ekonomskih
koristi preko povećanja imovine ili smanjenja obveza
 prihodi se priznaju onda kada se njihov iznos može
pouzdano izmjeriti.
Prihodi od prodaje proizvoda
Prihodi od prodaje trgovačke robe
Prihodi od pružanja/prodaje usluga

282 Isporuke dobara i usluga 751, 761 Prihodi

120 Potraživanja od kupaca po općoj stopi PDV-a (25 %) od proizvoda, robe i usluga
(1) (1) (1)
iznos iznos
PDV
s PDV-om bez PDV-a

Slika: Knjiženje prihoda od prodaje proizvoda, pružanja usluga i prodaje trgovačke robe
 Prihodi po osnovi upotrebe vlastitih proizvoda i
usluga za interne potrebe
 Prihodi od upotrebe vlastitih proizvoda ili usluga se
trebaju evidentirati po trošku proizvodnje ili po trošku
koštanja usluge kako bi se isključili interni dobici -
paralelno s priznavanjem prihoda od upotrebe vlastitih
proizvoda, robe ili usluga (konto 755) treba priznati i
troškove upotrijebljenih proizvoda i usluga iz vlastite
režije koji terete rashode razdoblja (konto 7051).
 Prihodi od donacija, subvencija, dotacija, potpora i
poticaja
 novčane potpore ili potpore u naravi
 potpore povezane s imovinom
 potpore povezane s prihodom
 Prihodi od zakupnina i najamnina
 Vremensko razgraničenje kroz cijelo razdoblje najma
 Ostali poslovni prihodi - ne javljaju se redovno,
odnosno nisu uobičajeni i zbog toga ih je teško
planirati i predvidjeti
 Primjer ostalih poslovnih prihoda :
 prihodi od prestanka priznavanja dugotrajne
nematerijalne i materijalne imovine,
 prihodi s osnove ukidanja rezerviranja,
 otpis obveza,
 viškovi,
 prihodi od prodaje sirovina i materijala,
 prihodi od naplaćenih penala, nagrada i slično,
 naplaćena prethodno otpisana potraživanja
 i drugo.
 Udio ostalih poslovnih prihoda u ukupnim prihodima
poduzeća ne bi trebao biti značajan.
 Financijski prihodi nastaju kao posljedica ulaganja
viška novčanih sredstava u financijsku imovinu drugih
poduzeća
 Prihodi od kamata - uključuju se u prihode na
vremenski proporcionalnoj osnovi uzimajući u obzir
stvarni prinos na ustupljena sredstva. Kao i drugi
prihodi, i ovi se prihodi trebaju priznati onda kada su
nastali, a ne onda kada su naplaćeni.
 Uobičajeno se radi o kamatama na plasmane u obliku
danih zajmova ili kredita, kupljenih obveznica, danih
depozita kod banke, ulaganja u druge vrijednosne papire
i slično.
 Prihodi od dividendi nastaju kao prinos na ulaganja u
dionice drugih poduzeća - poduzeće ulagatelj u dionice
evidentira potraživanja za dividende i prihode od
dividendi kada je ustanovljeno pravo na isplatu
dividendi, a to će biti kad dividenda bude izglasana.
 Tečajna razlika - pri evidentiranju deviznih
potraživanja i deviznih obveza u trenutku njihova
nastanka i pri evidentiranju kasnijih promjena (u
trenutku naplate potraživanja ili plaćanja obveza ili
na datum bilance) iznos u kunama utvrđuje se prema
srednjem tečaju Hrvatske narodne banke što vrijedi
na dan nastanka poslovne transakcije, odnosno
kasnije promjene.
 Pozitivna tečajna razlika će nastati
 kada je srednji tečaj na dan plaćanja devizne obveze ili
na datum bilance manji u odnosu na iznos iskazane
devizne obveze u knjigovodstvu (smanjit će se iznos
koji poduzeće treba platiti)
 kad u trenutku naplate deviznih potraživanja ili na
datum bilance srednji tečaj bude viši u odnosu na tečaj
po kojem je devizno potraživanje početno iskazano.
 Prihodi od prodaje vrijednosnih papira
 Ako su ukupni prihodi veći od ukupnih
rashoda ta razlika predstavlja dobit prije
poreza ili bruto dobit (i to u iznosu u kojem
su prihodi veći od rashoda).
 Ako su ukupni rashodi veći od ukupnih
prihoda ta razlika većih rashoda je gubitak
prije poreza na dobit.
 U tehničko obračunskom smislu razliku između
prihoda i rashoda koja postoji u razredu 7 treba
prenijeti na razred 8 na skupinu konta 82 na
kojoj se iskazuje poslovni rezultat, odnosno dobit
ili gubitak prije oporezivanja.
70, 71, 72, 73, 74 Rashodi 790 Razlika prihoda i rashoda 75, 76, 77, 78 Prihodi
∑ (2) (2) (1) (1) ∑
(3)

942 Dobit tekuće godine

820 Dobit 261 Obveze za porez na dobit (neto dobit)
(4) (3) (4) (4)

Slika: Prikaz utvrđivanja rezultata poslovanja – dobit

70, 71, 72, 73, 74 Rashodi 790 Razlika prihoda i rashoda 75, 76, 77, 78 Prihodi
∑ (2) (2) (1) (1) ∑
(3)

943 Gubitak tekuće godine 821 Gubitak

(4) (3) (4)

Slika: Prikaz utvrđivanja rezultata poslovanja – gubitak

 Dobit koju poduzeće ostvari tijekom obračunskog
razdoblja raspodjeljuje se između države i vlasnika.
 Državi pripada iznos poreza na dobit koji se izdvaja iz
bruto dobiti, dok ostatak dobiti koji se naziva neto
dobit pripada vlasnicima.
 To su vlasnici dionica u dioničkim društvima, odnosno
vlasnici poslovnih udjela u društvima (članovi društva) s
ograničenom odgovornošću, članovi javnog trgovačkog
društva i komanditnog društva.
 Osnovu za raspodjelu čini:
 poslovni rezultat (dobit ili gubitak) iskazan u
financijskim izvještajima za poslovnu godinu
 i preneseni rezultat, tj. zadržana dobit ili preneseni
gubitak iz proteklih godina iskazan u bilanci na
posljednji dan poslovne godine.
 za pokriće gubitka prenesenog iz ranijih
godina
 za unos u zakonske rezerve (vrijedi samo za
dionička poduzeća)
 za unos u rezerve za vlastite dionice (vrijedi
samo za dionička poduzeća)
 za unos u statutarne rezerve (ukoliko ih
poduzeće ima) te
 za raspodjelu dividendi ili udjela u dobiti.
 RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE
PRIHODA, RASHODA I UTVRĐIVANJE
REZULTATA
Prof.dr.sc. Vesna Vašiček
• RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE KAPITALA I OBVEZA
 Rezidualni dio imovine nakon odbitka svih obveza odnosno
NETO IMOVINA (KAPITAL = IMOVINA – OBVEZE)

 Vrijednost imovine koja pripada vlasnicima poslovnog subjekta

(vlasnička glavnica)

 Trajni izvor imovine (kriterij rok dospijeća)

 Vlastiti izvor imovine (kriterij vlasništva)

 Knjigovodstvena vrijednost poslovnog subjekta

Kapital dioničkog društva • U RH prevladava pravni oblik društava
s ograničenom odgovornosti i
Kapital društva s jednostavnih društava s ograničenom
odgovornosti
ograničenom odgovornošću
• Prema podacima DZS to je 98,4 %
Kapital jednostavnih ukupnog broja registriranih pravnih
osoba (154.523 aktivna pravna
društava s ograničenom subjekta)
odgovornošću • Prema podacima iz Registra FI u RH
ima poduzetnika:
Kapital javnog trgovačkog
MIKRO 94.903
društva MALI 9.976
Kapital komanditnog SREDNJI 1.361
VELIKI 329
društva
UKUPNO 106.569
 Uplaćeni
ili uloženi Zarađeni
kapital kapital
 Kapital koji su unijeli vlasnici

 Može biti uplaćen:

U novcu (kupnjom izdanih dionica ili
udjela) ili Uplaćeni
Unošenjem nenovčane imovine ili Zarađeni
uloženi kapital
kapital
 Permanentan je i nije
predmetom raspodjele
vlasnicima sve do eventualne
likvidacije
  Kapital koji stvara poslovni subjekt
iz svojih profitabilnih aktivnosti

 Formira se iz neto dobiti

Uplaćeni ili Zarađeni

uloženi kapital kapital  Njegova visina ovisi o
raspoređivanju neto dobiti za
dividende i pokriće gubitaka

 Sastoji se od rezervi i zadržane

dobiti
 Revalorizacijske
i rezerve fer
Dionice po vrijednosti
nominalnoj Rezerve iz dobiti
vrijednosti (zakonske,
statutarne i
Uplaćeni druge) Zarađeni
kapital kapital
Kapitalne
Neto dobit
rezerve
(premija na Zadržana
emitirane dobit
dionice)
• vlasnički ili glavnički vrijednosni papiri koji dokazuju udjel
svojih vlasnika u kapitalu (glavnici) dioničkih društava
• prinos od ulaganja u dionice DIVIDENDE

• kratkotrajna financijska imovina

ULAGANJE
• dugotrajna financijska imovina

• kapital (glavnica) EMISIJA

• emisija dionica po nominalnoj vrijednosti

• emisija dionica uz premiju
 Uplaćeni kapital dioničkog društva formira se izdavanjem
dionica i njihovom prodajom na primarnom tržištu

 Dionice:
temeljni instrument osnivanja dioničkih društava
vlasnički (glavnički) vrijednosni papiri koji dokazuju udjel svojih vlasnika u
kapitalu dioničkih društava
dvije tipične vrste:
 obične ili redovne dionice i
 povlaštene ili preferencijalne dionice
• Redovne dionice:
• Pravo glasa na skupštini dioničara
• Pravo na isplatu dijela dobiti društva (dividende)
• Pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske mase
• Povlaštene dionice:
• Pravo na dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u postotku od
nominalnog iznosa dionice
• Pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske mase
• Povlaštene dionice mogu biti :
• Kumulativne - pravo isplate kumuliranih neisplaćenih dividendi
• Nekumulativne
• Participativne - imaju pravo sudjelovanja u dividendama koje pripadaju
redovnim dionicama
• Neparticipativne
1. Emisija dionica i uplata po nominalnoj vrijednosti

2. Emisija dionica i uplata u iznosu većem od nominalne vrijednosti→

prodaja uz premiju

3. Emisija dionica i uplata u iznosu manjem od nominalne vrijednosti→

prodaja uz diskont (nije dozvoljeno u RH po Zakonu o trgovačkim
društvima)

Uplata dionica moguća je kao:

1. Uplata u novcu
2. Uplata u stvarima ili pravima
 Aktivna izvanbilančna evidencija Pasivna izvanbilančna evidencija
– vrijednosni papiri za prodaju – vrijednosni papiri za prodaju

(4)

(1)

Žiroračun Uplaćeni dionički kapital

Nominalna vrijednost Nominalna vrijednost
(2)

Troškovi burze Obveze prema dobavljačima

(3)
Aktivna izvanbilančna evidencija Pasivna izvanbilančna evidencija
– vrijednosni papiri za prodaju – vrijednosni papiri za prodaju
Tržišna vrijednost
je veća od
(4) nominalne
vrijednosti
(1)

Premija na emitirane
Žiroračun Uplaćeni dionički kapital dionice
Tržišna vrijednost Nominalna vrijednost Premija
(2)

Troškovi burze Obveze prema dobavljačima

(3)
Aktivna izvanbilančna evidencija Pasivna izvanbilančna evidencija
– vrijednosni papiri za prodaju – vrijednosni papiri za prodaju
Tržišna vrijednost
je manja od
(4) nominalne
vrijednosti
(1)

Diskont na emitirane
Žiroračun Uplaćeni dionički kapital dionice
Tržišna vrijednost Nominalna vrijednost Diskont
(2)

Troškovi burze Obveze prema dobavljačima

(3)
 Česta transakcija u poslovanju s dionicama je otkup vlastitih
dionica. Otkupljene vlastite dionice nazivaju se trezorskim
dionicama.

 Najčešći razlozi za otkup vlastitih izdanih dionica su:

otkupiti vlasničke interesa jednog ili više dioničara
 smanjiti opseg poslovne aktivnosti dioničkog društva
 smanjit broj redovnih glavnih dionica s namjerom da se poveća dobit po
dionici i tržišna vrijednost po dionici
 prenijeti trezorske dionice prema planskim opcijama dioničkog društva
na njegove izvršne organe i zaposlene
radi udovoljavanja termina u slučaju poslovnih kombinacija u kojima
jedino dioničko društvo mora ustupiti određeni broj dionica drugom
dioničkom društvu
smanjiti opasnost od neprijateljskih preuzimanja.
 Otkup vlastitih emitiranih dionica može biti i spekulativnog
karaktera najčešće zbog povećanja tržišne cijene dionica.

 Zakonski propisi u Republici Hrvatskoj (Zakon o trgovačkim

društvima) ne dopušta smanjenje temeljnog kapitala (nominalne
vrijednosti) trgovačkog društva niti zakonskih rezervi za iznos
otkupljenih vlastitih dionica. Vlastite dionice moguće je otkupiti
jedino ako su formirane za to iz neto dobiti rezerve za otkup
vlastitih dionica.

 Transakcije stjecanja vlastitih dionica prema MSFI utječu na

smanjenje temeljnog kapitala.
• Povećanje zarađenog • Smanjenje zarađenog
kapitala kapitala
• Ostvarivanje dobiti • Iskazivanje gubitka
društva obračunskog razdoblja
• Povećanje • Negativne
revalorizacijskih rezervi revalorizacijske rezerve
(po osnovi dugotrajne • Raspoređivanje
materijalne imovine) i zadržane dobiti u
rezervi fer vrijednosti dividende ili udjele
(po osnovi financijske
imovine)
 Dividende – prinos na ulaganja u dionice

 Dividende izglasava skupština dioničara nakon usvajanja godišnjeg

obračuna ukoliko je zadovoljen jedan od uvjeta:
1. Da je poduzeće ostvarilo neto dobit ili
2. Da poduzeće ima zadržanu dobit

Dividenda se može izglasati neposredno nakon godišnjeg

obračuna ili poslije toga. Koliko će puta poduzeće izglasati
dividende ovisi o njegovim rezultatima i statutarnim
odredbama, te okolnostima na tržištu.
• Dividenda se kod primatelja evidentira kao
kratkoročno potraživanje i kao prihod od dividendi,
odnosno financijski prihod kod društva koje naplaćuje
dividendu.

• Kod davatelja dividenda se evidentira kao

povećanje obveze prema dioničarima i kao
umanjenje neto dobiti.

21
S obzirom na način isplate dividende se dijele na novčane i
nenovčane dividende.

Nenovčane mogu biti:

• distribucija dividendnih dionica
• distribucija dividendi u obliku materijalne imovine
• distribucija dividendi u obliku usluga

22
 Računovodstvena osnova za izglasavanje dividendi sastoji
se od neto dobiti tekuće godine uvećane za zadržanu
dobit iz prethodnih godina. Financijska osnova za isplatu
dividendi je novac na žiroračunu i drugim računima
poduzeća.

 Ovdje se radi o dvije osnove: računovodstvenoj i

financijskoj. Rijetko je ili slučajno iznos neto dobiti plus
zadržana dobit upravo jednaka ukupnom novcu kojim
raspolaže poduzeće.

 Razlog toga je razlikovanje računovodstvenog načela

nastanka poslovnog događaja (nastanak prihoda i
rashoda) od novčanog načela (novčani primici i izdaci).
23
• Dionička društva mogu izglasati dividendu, ali ih
ponekad zbog financijskih poteškoće ne mogu isplatiti
ili ih mogu isplatiti nakon određenog vremena.

• U slučaju poteškoća pri isplati dividendi mogu uzeti

pozajmicu kod banaka i isplatiti dividende (nakon
čega se vraća pozajmica s kamatama) ili se izdaju
certifikati s počekom, tj. obavijest da će se dividenda
isplatiti za npr. dva mjeseca zajedno s kamatama.

24
Dioničko društvo ponekad se odlučuju za izglasavanje i
distribuciju dividendi u obliku dionica koje se nazivaju
dividendne dionice. Svaki dioničar dobit će onoliko
dividendnih dionica koliko je imao udjela u vlasništvu
dioničkog društva.
• Tako npr. ako netko ima u dioničkom društvo 5% redovnih
dionica prije distribucije dividendnih dionica, dobit će 5%
dividendnih dionica, čime se zadržava prethodna vlasnička
struktura.

25
Postoji više razloga za izglasavanje dividendnih dionica, među kojima se
najčešće navode ovi:
• zadržavanje novca – kada se poduzeće nalazi u povoljnoj konjunkturi na
tržištu, novac se može iskoristiti za ekspanziju. U tome slučaju dividendne
dionice mogu biti psihološki pogodna poslovna domišljatost prema
dioničarima bez slabljenja novčane pozicije poduzeća.
• dodatna emisija dividendnih dionica utječe na smanjenje tržišne
vrijednosti dionica. Povećanjem broja dionica povećava se ponuda i time
često dolazi do pada tržišne vrijednosti dionica. Ipak, manja tržišna cijena
dionica čini te dionice dostupnijima i alternativnijima za potencijalne
ulagače.
• izglasavanjem dividendnih dionica dioničari izbjegavaju plaćanje poreza
na dividende koje, ako su izglasane u novcu, ulaze fizičkim osobama u
njihov dohodak.

26
 Neto dobit Obveze za dividendu

S0 X
(1) Izglasavanje dividendi

Žiroračun

S0 X
(2) Isplata dividendi
 Negativan poslovni rezultat (prihodi su manji od rashoda u
obračunskom razdoblju)

 Umanjuje zarađeni kapital – negativna stavka

 Gubitak tekuće godine pokriva se (1.) zadržane dobiti, (2.) rezervi

 Ako gubitak nije pokriven akumulira se na kontu preneseni gubitak

 Preneseni gubitak može biti:

a) Gubitak iznad visine kapitala – iskazuje se u AKTIVI bilance
b) Gubitak do visine kapitala – iskazuje se u PASIVI bilance
 AOP
Naziv pozicije oznaka
Prethodna godina Tekuća godina

A) KAPITAL I REZERVE 0 0
I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL
II. KAPITALNE REZERVE
III. REZERVE IZ DOBITI 0 0
1. Zakonske rezerve
2. Rezerve za vlastite dionice
3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)
4. Statutarne rezerve
5. Ostale rezerve
IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE
V REZERVE FER VRIJEDNOSTI
1. Fer vrijednost financijske imovine raspoložive za prodaju
2. Učinkoviti dio zaštite novčanih tokova
3. Učinkoviti dio zaštite neto ulaganja u inozemstvu
V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK 0 0
1. Zadržana dobit
2. Preneseni gubitak
VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE 0 0
1. Dobit poslovne godine
2. Gubitak poslovne godine
VII. MANJINSKI INTERES
 Obveza je sadašnja obveza poduzeća proizašla iz prošlih događaja za
čije se podmirenje očekuje da će imati za posljedicu odljev resursa
poduzeća s ekonomskim koristima

 Obveze se mogu podmiriti plaćanjem u novcu, isporukom roba, izvršavanjem

usluga, zamjenom jedne obveze drugom i slično

 Obveze su dugoročni/kratkoročni izvor imovine (kriterij rok dospijeća)

 Obveze su tuđi izvor imovine (kriterij vlasništva)

 UVJETI za priznavanje obveza:

1) To je sadašnja obveza
2) Postoji vjerojatnost da će doći do odljeva novca ili druge imovine ili
pružanja usluga na točno određeni datum
3) Rezultat je prošlih događaja
 KRATKOROČNE
OBVEZE (< 1god.)
Obveze prema dobavljačima
Obveze za izdane kratkoročne
vrijednosne papire
Obveze za primljene kratkoročne
kredite
Obveze za primljene predujmove
Tekuća dospijeća kratkoročnih
obveza
Obveze za dividende
Obveze za kamate
Obveze za poreze, doprinose i
slična davanja
Obveze prema zaposlenima
Ostale kratkoročne obveze
DUGOROČNE
OBVEZE (> 1 god.)
Obveze za izdane dugoročne
vrijednosne papire
Obveza za primljene dugoročne
kredite
Dugoročne obveze na osnovi
najmova
Dugoročne obveze prema
povezanim poslovnim subjektima
Dugoročne obveze za primljene
depozite i kaucije
Obveze za primljene dugoročne
predujmove
Ostale dugoročne obveze
 Izdani vrijednosni papiri predstavljaju jedan od izvora
financiranja poslovnih subjekata

 Mogu biti:
KRATKOROČNE OBVEZE – primjer izdavanje komercijalnih zapisa
DUGOROČNE OBVEZE – primjer izdavanje obveznica
Aktivna izvanbilančna evidencija Pasivna izvanbilančna evidencija
– vrijednosni papiri za prodaju – vrijednosni papiri za prodaju
Prodajna vrijednost
(2a) je manja od
nominalne vrijednosti

(1)

Obveze za izdane komercijalne Diskont na komercijalne

Žiroračun zapise zapise
Prodajna vrijednost Nominalna vrijednost Nominalna vrijednost Nominalna vrijednost Diskont Diskont

(3)

(2)
(3a)

Rashodi od kamata
Aktivna izvanbilančna evidencija Pasivna izvanbilančna evidencija
– vrijednosni papiri za prodaju – vrijednosni papiri za prodaju

(2a)

(1)

Obveze za izdane komercijalne

Žiroračun zapise

(4)

(2)

Obveze za kamate Rashodi od kamata

(4) (3)
 Jedan od najčešćih instrumenata financiranja poslovnih
subjekata

 Plaćanje kamate na sredstva prikupljena emisijom obveznica

(rashodi od kamata)

 Izdavanje obveznica može biti:

 po nominalnoj vrijednosti
uz premiju (prodajna vrijednost > nominalne vrijednosti, premija
umanjuje rashode od kamata)
uz diskont (prodajna vrijednost < nominalne vrijednosti, diskont uvećava
rashode od kamata)
1. Jednokratni sustav amortizacije
 Kamate se obračunavaju i isplaćuju godišnje jednom ili nekoliko puta
 Glavnica se vraća na kraju roka otkupa obveznica
2. Višekratni sustav amortizacije
 Anuiteti (utvrđuje se plan otplate glavnice i kamata)
3. Kombinirani sustav amortizacije
 Sustav amortizacije koji polazi od raspoloživog novčanog fonda
dužnika za otplatu glavnice i kamata uz prethodno definiranje
fonda za amortizaciju obveznica
 Obveze za izdane dugoročne
Žiro račun obveznice

Nominalna vrijednost
 Obveze za izdane dugoročne
Žiro račun obveznice

Prodajna vrijednost Nominalna vrijednost

Premija na izdane dugoročne

obveznice
Premija

Prodajna cijena je
veća od nominalne
cijene
 Obveze za izdane dugoročne
Žiro račun obveznice

Prodajna vrijednost Nominalna vrijednost

Diskont na izdane dugoročne

obveznice
Diskont

Prodajna cijena je
manja od
nominalne cijene
• Mogu biti kratkoročne i dugoročne obveze

• Dolaze do izražaja u uvjetima nerazvijenog tržišta dužničkih

vrijednosnih papira

• Povrat kredita putem utvrđenog plana otplate (anuitetski plan

= glavnica + kamate)
• Specifična obveza – neizvjestan iznos i rok dospijeća

• Odnosi se na vjerojatne buduće troškove (obveze) koji će nastati zbog

sadašnjih aktivnosti.

• Uvjet za iskazivanje rezerviranja u troškove i obveze:

1. Postojanje sadašnje obveze koja je rezultat prošlog događaja.
2. Podmirenje obveze rezultirat će odljevom resursa s ekonomskim koristima.
3. Pouzdanom procjenom se može utvrditi iznos obveze.

TROŠKOVI POSLOVANJA 43
 AKTIVA PASIVA

KAPITAL
DUGOTRAJNA IMOVINA

DUGOROČNA
REZERVIRANJA

DUGOROČNE OBVEZE
KRATKOTRAJNA IMOVINA

KRATKOROČNE OBVEZE

TROŠKOVI POSLOVANJA 44
 OBVEZE

klasične rezerviranja

-posljedica primitka roba ili usluga - nema robnog toka (procijenjeni budući
izdaci zbog sadašnjih ili prošlih
aktivnosti)
-poznat iznos i rok dospijeća
- iznos i rok dospijeća nepoznat
- knjiženje:
- imovina/ obveze ili - knjiženje:
trošak / obveze - trošak / obveza

TROŠKOVI POSLOVANJA 45
 OBVEZE

klasične rezerviranja

-posljedica primitka roba ili usluga
-poznat iznos i rok dospijeća
- knjiženje:
- imovina/ obveze ili
trošak / obveze
- nema robnog toka (procijenjeni budući
troškovi i obveze zbog sadašnjih ili
prošlih aktivnosti)
- iznos i rok dospijeća nepoznat
- knjiženje:
- trošak / obveza

TROŠKOVI POSLOVANJA 46
Predviđeni iznos troškova rezerviranja Troškovi
rezerviranja /
Obveze za
rezerviranja

Stvarno nastali troškovi rezerviranja Troškovi (po

prirodnim
vrstama) /
Obveze prema
dobavljačima

Prihodovanje rezerviranja za stvarno Obveze za

rezerviranja /
nastali iznos troška(neutralizacija 2x Prihodi od
knjiženog troška) ukidanja
rezerviranja

TROŠKOVI POSLOVANJA 47
 Nastanak rezerviranja
Obveza za dugoročna
Trošak rezerviranja rezerviranja
x x

Ukidanje rezerviranja

Obveza za dugoročna Prihodi od ukidanja

rezerviranja dugoročnih rezerviranja
x S0 x x

TROŠKOVI POSLOVANJA 48
Poduzeće “X” prodalo je gotovih proizvoda u vrijednosti 500.000 uz garantni
rok 2 godine. Management je procijenio da će troškovi popravaka u
garantnom roku iznositi:
a) 1% prodajne vrijednosti
b) 5% prodajne vrijednosti
c) 10% prodajne vrijednosti

Ostali troškovi poslovanja iznose 400.000

TROŠKOVI POSLOVANJA 49
Pozicija Prihodi Troškovi Ostali Ukupni Bruto
varijanta rezerviranja troškovi troškovi dobit
poslov.
a) 1% 500.000 5.000 400.000 405.000 95.000

b) 5% 500.000 25.000 400.000 425.000 75.000

c) 10% 500.000 50.000 400.000 450.000 50.000

TROŠKOVI POSLOVANJA 50
Vrste rezerviranja

VRSTE UTVRĐIVANJE IZNOSA VRIJEME UKIDANJA

REZERVIRANJA

garancije na temelju ugovora i ranijih po nastanku stvarnog

iskustvenih spoznaja u svakoj troška odnosno isteku
djelatnosti garantnog roka

sudski sporovi u visini utužene svote uvećane za u razdoblju donošenja

pripadajuće troškove spora (osim pravomoćne presude
kamata na utuženu svotu)

otpremnine sukladno Zakonu o radu Nakon realizacije

otpremnina

TROŠKOVI POSLOVANJA 51
Poduzeće prodaje postrojenja i na prodana postrojenja daje
garanciju dvije godine.
Prema dosadašnjem iskustvu u razdoblju garancije očekuju se
troškovi popravaka u garantnom roku od 300.000 kn.
Stvarni troškovi popravaka u garantnom roku izvršeni od strane
ovlaštenih servisa iznose u 1. godini 150.000 kn + 37.500
kn PDV, a u 2. godini 100.000 kn + 25.000 kn PDV.
Na kraju druge godine ukida se dugoročno rezerviranje jer
prestaje obveza iz garancije.

TROŠKOVI POSLOVANJA 52
 1. GODINA
Troškovi rezerviranja za Obveze za rezerviranja za
troškove u garantnim troškove u garantnim Dobavljači
rokovima rokovima
X S0
(1) 300.000 (3) 150.000 300.000 (1) 187.500 (2)
Si 150.000

Prihodi od ukidanja Troškovi usluga na popravku

Potraživanja za pretporez
dugoročnih rezerviranja proizvoda

150.000 (3) (2) 150.000 (2) 37.500

2. GODINA
Obveze za rezerviranja za
Prihodi od ukidanja
troškove u garantnim Dobavljači
dugoročnih rezerviranja rokovima
X S0
100.000 (2) (2) 100.000 150.000 S0 125.000 (1)
50.000 (3) (3) 50.000

Troškovi usluga na popravku

proizvoda Potraživanja za pretporez

(1) 100.000 TROŠKOVI POSLOVANJA (1) 25.000 53

 Izvori imovine dijele se na: KAPITAL (vlastiti izvor imovine) i OBVEZE (tuđi
izvori imovine).

 Kapital predstavlja vrijednost imovine koja pripada vlasnicima poslovnog

subjekta, te se sastoji od uplaćenog i zarađenog kapital. Temeljni kapital
nema rok dospijeća i ne može se isplatiti, pa je stoga najkvalitetniji izvor
financiranja poslovanja.

 Obveze se dijele na dugoročne i kratkoročne obveze, te pokazuju koji dio

imovine pripada vjerovnicima kojima taj dio treba platiti u novcu ili vratiti u
obliku druge imovine ili pružanjem usluga.

 Poželjno je da se poduzeće financira iz vlastitih izvora imovine, ukoliko je

moguće, jer se tada ne stvaraju troškovi financiranja. No, ukoliko korištenjem
tuđih izvora imovine poduzeće ostvaruje veće povrate u odnosu da iste nije
koristilo tada je opravdano financiranje iz tuđih izvora.
 prof.dr.sc. Vesna Vašiček

RAČUNOVODSTVO 2 1
1. Računovodstvo orijentirano internim
korisnicima informacija
2. Računovodstvo orijentirano eksternim
korisnicima informacija
 Funkcionalna struktura računovodstva
polazi od razvijanja specijalizacije u
računovodstvenim poslovima i
prepoznaje kao dijelove računovodstva
pojedine funkcije (parcijalne zadatke) a
koji svi zajedno teže ispunjenju
zajedničkog (osnovnog zadatka)
računovodstva

RAČUNOVODSTVO 2 2
 Postoje dva pristupa u definiranju
funkcionalne strukture računovodstva
 Upravljačko računovodstvo → pruža
informacije internim korisnicima
 Financijsko računovodstvo → pruža
informacije eksternim korisnicima
 Kod ovog pristupa upravljačko
računovodstvo je prošireno područje
računovodstva troškova s procesima
planiranja i kontrole (od 80 tih godina 20
st.)
 Engl. Managerial Accounting,
Management Accounting
RAČUNOVODSTVO 2 3
 FINANCIJSKO UPRAVLJAČKO
RAČUNOVODSTVO RAČUNOVODSTVO

Dnevnik
Glavna knjiga
Pomoćne evidencije Računovodstvo Planiranje Kontrola
Bruto bilanca obračuna
Financijski izvještaji proizvodnje

RAČUNOVODSTVO TROŠKOVA

RAČUNOVODSTVO 2 4
 Primarno okrenuto vanjskim korisnicima
 Odnosi se na prošlost
 Pod utjecajem je propisa i računovodstvenih
načela i standarda
 Strogo propisan oblik i sadržaj financijskih
izvještaja
 Zahtijeva precizno mjerenje ekonomskih
kategorija
 Daje pregled poslovnog subjekta kao cjeline
 Podaci u izvještajima su samo financijski
 Financijsko računovodstvo obuhvaća
evidentiranje, klasificiranje i sumiranje
podataka na temelju kojih se sastavljaju
financijski izvještaji koji se prezentiraju
vanjskim korisnicima

RAČUNOVODSTVO 2 5
 Integrirano je i u financijsko i u upravljačko
računovodstvo
 Metode i tehnike za utvrđivanje troškova
projekta, procesa ili predmeta
 Utvrđivanje, alokacija, planiranje, kontrola i
analiza troškova
 Računovodstvo troškova obuhvaća praćenje
troškova po prirodnim vrstama, mjestima i
nositeljima, planiranje troškova proizvodnje,
prodaje i uprave, metode obračuna troškova

RAČUNOVODSTVO 2 6
 Pruža informacije internim korisnicima –
managementu na svim razinama odgovornosti
 Odnosi se na buduće aktivnosti te kontrolu i
analizu njihovog izvršenja
 Nije izravno podložno zakonskim propisima ni
računovodstvenim načelima i standardima
 Visok stupanj fleksibilnosti u pripremi
izvještaja – strukturu izvještaja određuje
management
 Pruža informacije za dijelove poslovnog
subjekta
 Dopuštene su i procjene pojedinih ek.
kategorija
 Podaci u izvještajima mogu biti i financijski i
nefinancijski
RAČUNOVODSTVO 2 7
Financijsko računovodstvo
Svrha: pribavljanje informacija o
financijskom položaju i poslovnim
rezultatima poduzeća.
Vrste izvještaja: financijski izvještaji,
statistički izvještaji, porezne prijave i
razni obrasci (PDV, ID, PK1 i drugi) =>
jednoobrazno.
Standardi prezentiranja: zakonske
odredbe (ZOR, odredbe poreznog
zakona), računov. koncepti, standardi
(MRS, MSFI, HSFI), konvencije, pravila
struke, napuci ministarstva financija i
strukovnih udruga => formalizirano.
RAČUNOVODSTVO 2
Upravljačko računovodstvo
Svrha: pribavljanje informacija za potrebe
planiranja i kontrole poslovanja, te za
donošenje menadžerskih odluka.
Vrste izvještaja: izvještaji čiji sadržaj i oblik
ovisi o prirodi poslovanja i specif.
informacijskim potrebama menadžmenta =>
oblikuju se po slobodnom izboru.
Standardi prezentiranja: nema posebnih
pravila i propisa (obično prema izboru
menadženta) => neformalizirano.
8
Subjekt izvješćivanja: poduzeće u cjelini.
Razdoblja izvješćivanja: propisana razdoblja
=> godina, tromjesečje, mjesec.
Korisnici informacija: vanjski (dioničari,
kreditori, investitori, porezna tijela, javnost)
i unutarnji korisnici (menadžment).
Stupanj fleksibilnosti objavljene inform.:
niski stupanj fleksibilnosti, nema
mogućnosti simulacija i pro forma
informacija (što bi bilo, kad bi bilo).
Ostala obilježja:
- obvezno po zakonu;
- ističe preciznost informacija;
- utemeljeno na dokumentiranim
informacijama koje su rezultat
prošlih događaja.
RAČUNOVODSTVO 2
Subjekt izvješćivanja: poduzeće i svi njegovi
dijelovi (odjel, proizvodna linija, vrsta
aktivnosti).
Razdoblja izvješćivanja: bilo koje razdoblje
=> godina, tromjesečje, mjesec, tjedan, dan,
čak i radna smjena.
Korisnici informacija => menadžment
(različiti izvještaji za menadžere različitih
hijerarhijskih razina).
Stupanj fleksibilnosti objavljene inform.:
visok stupanj fleksibilnosti informacije.
Ostala obilježja:
- nije obvezno po zakonu;
- ističe brzinu informacija;
- utemeljeno na informacijama koje su
rezultat prošlih događaja, ali i na
procjenama rezultata koji se očekuju
u budućim razdobljima.
9
Financijsko Upravljačko
računovodstvo Računovodstvo računovodstvo
troškova

RAČUNOVODSTVO 2 10
 U računovodstvu je nezaobilazna podrška relevantne
informatičke tehnologije.
 Organizacija dokumentacijske podloge mora biti u funkciji
osiguranja transparentne baze podataka, koji će biti
iskazani u internim izvještajima, ali osigurati i veću
preglednost podataka iskazanih u eksternim izvještajima
 To zahtijeva uvođenje u računovodstvo troškova
suvremenih informatičkih rješenja, koja će omogućiti da se
iz financijskog računovodstva direktno preuzmu one
prirodne vrste troškova, koje će se analitički pratiti, te
razvrstavati po mjestima njihova nastanka i po nositeljima,
a uz poštivanje karaktera tih troškova uz naglasak da svaki
sustav i metoda obračuna nose određene specifičnosti.

RAČUNOVODSTVO 2 11
 Integralni
informacijski sustav –
računovodstvo je njegov sastavni dio

Informacijski
•Poslovni procesi u sustav •Informacijski zahtjevi
kojima se ostvaruje menadžmenta
svrha i cilj poslovanja •NERAČUNOVODSTVENI IS •Donošenje odluka
(operativnih,
•RAČUNOVODSTVENI IS strateških)
•Planiranje
•Knjigovodstvo
•Analiza
Izvođački •Nadzor Upravljački
sustav sustav

RAČUNOVODSTVO 2 12
1. Uži koncept → upravljačko računovodstvo
obuhvaća aktivnosti planiranja i kontrole
2. Širi koncept → upravljačko računovodstvo
obuhvaća procjenu zaliha s obračunom
proizvodnje te aktivnosti planiranja i
kontrole

RAČUNOVODSTVO 2 13
U literaturi i u praksi se računovodstvo
troškova tretira ili kao samostalna cjelina
ili kao sastavni dio upravljačkog
računovodstva, jer paralelno egzistiraju
dva koncepta (pristupa) definiranja
upravljačkog računovodstva.
 Po jednom se ono orijentira samo na
područje planiranja i kontrole, a po
drugom ono uključuje i specifičnosti
obračuna procesa proizvodnje i pružanja
usluga.

RAČUNOVODSTVO 2 14
 Naime, ako se upravljačko računovodstvo
definira u užem smislu, tada se njegovo
djelovanje usmjerava na osiguranje
informacijske osnovice za planiranje i
kontrolu.
 Tada je potrebno da analitičku osnovicu o
određenim troškovima, prihodima i
internim rezultatima osigura
računovodstvo troškova.
 Šira koncepcija sve navedene zadatke
dodjeljuje upravljačkom računovodstvu, a
računovodstvo troškova tretiraju kao
njegov podsustav.
RAČUNOVODSTVO 2 15
Neovisno o organizacijskom ustroju:
 računovodstvo troškova preuzima iz financijskog
računovodstva analitičke podatke o troškovima i
prihodima, s ciljem njihove daljnje obrade
relevantnim instrumentarijem,
 što znači da računovodstvo troškova mora
osigurati podatke i informacije za:
 pripremu internih tekućih izvještaja za
menadžment, potrebnih u procesu planiranja i
kontrole troškova,
 ocjenu pojedinačne odgovornosti menadžera i
zaposlenika;

RAČUNOVODSTVO 2 16
 pripremu internih tekućih izvještaja za
menadžment o profitabilnosti pojedinih
proizvoda i usluga, ponuđenog asortimana i
marki proizvoda, segmenata kupaca, prodajnih
kanala i sl., a u cilju donošenju odluka o
alokaciji resursa, te prihvatljivosti tržišno
definiranih cijena;
 pripremu povremenih izvještaja za menadžment,
čija je svrha donošenje strateških i taktičkih
poslovnih odluka u području kreiranja poslovne
politike i poslovnom planiranju, a vezano za
razvoj novih proizvoda, ulaganje u novu
tehnologiju, te za potrebe poslovnog odlučivanja
u drugim posebnim prilikama;
RAČUNOVODSTVO 2 17
 pripremu eksterno orijentiranih izvještaja
potrebnih investitorima, državnim tijelima i
drugim vanjskim korisnicima.
 Stoga se neovisno o konceptu ustrojavanja (širi
ili uži) računovodstvo troškova sagledava kao
servis upravljačkog računovodstva i njegova
nezaobilazna resursna osnovica
 Računovodstvene informacije (upravljačko
računovodstvo) u funkciji:
 Kratkoročnog poslovnog odlučivanja
 Strateškog i dugoročnog poslovnog odlučivanja

RAČUNOVODSTVO 2 18
 Upravljačko računovodstvo u okviru
poslovnog sustava treba promatrati kroz
njegovu ulogu u osiguranju informacija
potrebnih za ostvarenje ciljeva «izvođačkog,
upravljačkog i informacijskog» podsustava,
uz poštivanje specifičnosti poslovanja i
pozicije koju poslovni sustav ima u
okruženju.

RAČUNOVODSTVO 2 19
 Temeljni zadatak: primjenom računovodstvenog
instrumentarija osigurati prikupljanje, prosudbu,
organiziranje, sumiranje i objavljivanje
relevantnih podataka, koji će preoblikovani u
ciljne informacije biti podobne za donošenje
cilju usmjerenih odluka.
 Stoga aktivnosti upravljačkog računovodstva
trebaju biti usmjerene na vrijednosno
izražavanje robnih, financijskih i informacijskih
tokova izvođenja specifičnih radnih procesa u
poslovnom sustavu po načelu povratne veze.

RAČUNOVODSTVO 2 20
 Kvaliteta informacija upravljačkog računovodstva mjeri
se dostignutom razinom njene upotrebne vrijednosti,
koja je utoliko veća, ukoliko je informacija ciljno
orijentirana problematici donošenja određene poslovne
odluke.
 Dakle, ova informacija je proizvod informacijskog
sustava, usmjerava se donositelju odluke u upravljačkom
sustavu, a tržišno valorizira u okviru izvođačkog sustava.
 Stoga se područje djelovanja upravljačkog računovodstva
neposredno nadovezuje na stvarne informacijske
zahtjeve menadžmenta kao dijela upravljačkog sustava,
a oni su definirani specifičnostima izvođenja radnih
procesa u izvođačkom sustavu.

RAČUNOVODSTVO 2 21
 RAČUNOVODSTVO
PODUZEĆA

INTERNA
POREZNO FINANCIJSKO UPRAVLJAČKO REVIZIJA
RAČUNOVODSTVO RAČUNOVODSTVO RAČUNOVODSTVO

RAČUNOVODSTVO UPRAVLJANJE
TROŠKOVA TROŠKOVIMA

UPRAVLJANJE
AKTIVNOSTIMA

UPRAVLJANJE
INVESTICIJAMA

RAČUNOVODSTVO 2 22
 Planiranje je manadžerska aktivnost
usmjerena na postavljanje ciljeva
poduzeća te određivanje načina
realizacije postavljenih ciljeva
 Kontrola je korektivna aktivnost
usmjerena na nadgledanje provođenja
postavljenih ciljeva te na utvrđivanje
odstupanja u izvršenju u odnosu na
postavljene ciljeve
 Planiranje i kontrola su dva nerazdvojiva
procesa iz domene upravljačkog
računovodstva

RAČUNOVODSTVO 2 23
 Rezultat procesa planiranja je donošenje
planova
 Plan predstavlja kvantificirano izražene
ciljeve poduzeća
 Može se izraziti u naturalnim ili financijskim
jedinicama mjere
 Vrijednosno izražen plan poduzeća naziva se
proračun (budžet)

RAČUNOVODSTVO 2 24
 Planiranjem se određuju buduće
aktivnosti koje se žele realizirati u
određenom vremenskom periodu
 Planiranje može biti:
1. Dugoročno

2. Kratkoročno

RAČUNOVODSTVO 2 25
 Primarni korisnik planova je menadžment
poslovnog subjekta
 Dioničari – vlasnici
 Ostali vanjski korisnici (banke, kreditori,
kupci, dobavljači, revizorske tvrtke...)

RAČUNOVODSTVO 2 26
 Naziva se strateškim planiranjem
 Odnosi se na razdoblje duže od godine
dana
 Planiranje na razini top managementa u
okviru kojeg se donosi temeljna poslovna
politika poduzeća
 Obuhvaća definiranje strateških
(dugoročnih) ciljeva razvoja poduzeća kao
i donošenje adekvatne strategije
poduzeća kojom se zacrtani ciljevi žele
postići

RAČUNOVODSTVO 2 27
 Odnosi se na razdoblje do godine dana
 Predstavlja aktivnost manadžmenta u
definiranju ciljeva do jedne godine
 U okviru kratkoročnog planiranja
definiraju se konkretne aktivnosti i zadaci
kojima se želi postići definirani dugoročni
ciljevi
 Na razini kratkoročnog planiranja donosi
se glavni poslovni plan poduzeća te
fleksibilni proračun za pojedine centre
odgovornosti

RAČUNOVODSTVO 2 28
 Temeljni upravljački izvještaj
 Predstavlja godišnji plan poslovanja
 Rezultat procesa kratkoročnog planiranja
 Instrument planiranja i kontrole
 Izrađuje se u okviru upravljačkog
računovodstva

RAČUNOVODSTVO 2 29
o Glavni(master) plan - obuhvaća aktivnosti
poduzeća u cjelini.
o Sastoji se od brojnih međusobno povezanih
budžeta koji sumiraju sve planirane financijske
aktivnosti poduzeća.
o Elementi master plana variraju, ovisno o
veličini i prirodi poslovanja poduzeća

o Sadržaj glavnog plana:

o Operativni budžet
o Financijski budžet
o Budžet kapitala (zasebni plan/uključen u
poslovni plan)
RAČUNOVODSTVO 2 30
 Satoji se od dva dijela:
1.Operativnog plana
2.Financijskog plana

 Poslovniplan počinje s operativnim planom u

okviru kojeg je prvi plan prodaje, a
posljednji planski izvještaj o dobiti

RAČUNOVODSTVO 2 31
 Vezan je za realizaciju operativnih poslovnih
funkcija
 Obuhvaća aktivnosti i ciljeve koji se planiraju
izvršiti na razini svake pojedine funkcije u
poduzeću
 Sastoji se od čitavog niza pojedinačnih
planova

RAČUNOVODSTVO 2 32
1. Plan prodaje
2. Plan proizvodnje
3. Plan nabave direktnog materijala
4. Plan troškova direktnog materijala
5. Plan troškova direktnog rada
6. Plan općih troškova proizvodnje
7. Plan konačnih zaliha gotovih proizvoda
8. Plan troškova prodanih proizvoda
9. Plan troškova prodaje
10. Plan troškova uprave (administracije)
11. Planski izvještaj o dobiti

RAČUNOVODSTVO 2 33
 Vezan je za planiranje novčanih sredstava
 Osigurava raspoloživost novčanih sredstava
 Nadovezuje se na operativni plan i
predstavlja završnu fazu procesa planiranja
 Moguće je i planiranje investicijskih
projekata (za duže razdoblje) – kapitalni
budžet

RAČUNOVODSTVO 2 34
 Plan očekivanih novčanih primitaka i
izdataka za određeno plansko
vremensko razdoblje
 Odražava efekte budućih poslovnih
aktivnosti na novčane pozicije poduzeća
 Instrument upravljanja solventnošću
poduzeća
 Temelji se na planu novčanih primitaka i
izdataka = planski/budžetirani izvještaj
o novčanom toku
RAČUNOVODSTVO 2 35
 Završni korak u sastavljanju poslovnog plana
 Prikaz planirane financijske situacije
poduzeća na kraju proračunskog razdoblja
 Sistematizirani i sintetički prikaz svih planova
u okviru glavnog poslovnog plana

RAČUNOVODSTVO 2 36
 Predstavlja seriju proračuna za različite
razine aktivnosti poslovnog subjekta
 Dinamički plan – izrađuje se za više
očekivanih razina aktivnosti
 Instrument ocjene efikasnosti menadžementa

RAČUNOVODSTVO 2 37
 Može se sastavljati na razini pojedinih
centara odgovornosti
 Instrument kontrole centara odgovornosti
 Prilagođen specifičnostima pojedinog centra
odgovornosti

RAČUNOVODSTVO 2 38
 Prikaz troškova, prihoda i rezultata za koje
je manadžer odgovoran
 Sastavlja se po metodi ukupnih ili po metodi
varijabilnih troškova
 Na temelju fleksibilnog plana sastavljaju se
izvještaji o izvršenju

RAČUNOVODSTVO 2 39
 Služi glavnom menadžmentu za:
1. Analizu djelotvornosti – sposobnosti
izvršenja postavljenih ciljeva
menadžmenta centra odgovornosti
2. Analizu i eliminaciju odstupanja
3. Izvještaj o izvršenju služi kao podloga za
nagrađivanje ili pozivanje na odgovornost
menadžera centra glede djelotvornosti i
uspješnosti

RAČUNOVODSTVO 2 40
 Definiraju se unutarnjom podjelom
organizacije poslovnog subjekta
 To su dijelovi poslovnog subjekta koji
imaju konkretna obilježja koja se
zasnivaju na odgovornosti menadžmenta
dotičnih dijelova
 Organizacijska jedinica u kojoj se
ostvaruje dio ukupno postavljenog cilja
poslovnog subjekta i kojom rukovodi
odgovorna osoba (menadžer) koja
odgovara za ostvarivanje postavljenog cilja
i koja kontrolira izvršavanje ciljeva
RAČUNOVODSTVO 2 41
1. Troškovni centri
2. Prihodni centri
3. Profitni centri
4. Investicijski centri

RAČUNOVODSTVO 2 42
 Organizacijski dijelovi poslovnog subjekta na razini kojih
računovodstvo može planirati i evidentirati nastanak
troškova
 Osnivaju se zbog povećanja efikasnosti kontrole troškova i
njihove racionalizacije
 Ne ostvaruju prihode
 Doprinose direktno ili indirektno povećanju ekonomske
efikasnosti poslovnog subjekta
 Menadžment troškovnih centara ima prava i odgovornosti
koja se odnose samo na one troškove na koje mogu
utjecati (kontrolirati)
 Efikasnost centra se određuje na temelju usporedbe
ostvarenih i planiranih troškova

RAČUNOVODSTVO 2 43
 Podcentri unutar profitnih ili investicijskih
centara
 Više su teoretskog karaktera
 Organizacijski dijelovi poslovnog subjekta
na razini kojih računovodstvo može
planirati i evidentirati nastanak prihoda
 Menadžment prihodnih centara ima prava
i odgovornosti koja se odnose samo na
prihode na koje može utjecati
 Razni distribucijski kanali
 Efikasnost se određuje na temelju prihoda

RAČUNOVODSTVO 2 44
 Zaokružena cjelina s visokim stupnjem
autonomije menadžmenta
 Organiziraju se za dio poslovnih aktivnosti
poslovnog subjekta u kojem se mogu
definirati efekti u smislu prihoda i rashoda
 Djeluju u pravcu maksimalizacije profita na
razini poslovnog subjekta kao cjeline

RAČUNOVODSTVO 2 45
 Menadžment profitnog centra ima prava i odgovornosti u
donošenju poslovnih odluka koje se odnose na:
1. Planiranje troškova (rashoda) i realizaciju proizvodnog
programa
2. Prodaju proizvoda i usluga
3. Ostvarivanje profita
 Na razini profitnog centra definiraju se:
1. Troškovi (rashodi)
2. Prihodi
 Menadžer profitnog centra odgovoran je za troškove i
prihode profitnog centra na koje ima utjecaj te za
ostvareni poslovni rezultat profitnog centra

RAČUNOVODSTVO 2 46
 Organizacijski dijelovi poslovnog subjekta s
najvećom autonomijom
 Neosamostaljeni poslovni subjekti
(poduzeća unutar poduzeća)
 Javljaju se kod poslovnih subjekata s
visokim stupnjem decentralizacije
 Dislocirani pogoni poslovnog subjekta

RAČUNOVODSTVO 2 47
Na razini investicijskog centra definiraju se:
1. Troškovi
2. Prihodi
3. Profit (rezultat poslovanja)
4. Stopa povrata
Plan investicijskog centra sadrži sve navedene ekonomske
kategorije
Menadžment investicijskih centara ima pravo odlučivanja, ali i
odgovornost za:
1. Prihode, rashode i profit centra,
2. Reinvestiranje profita i stopu povrata
Stopa povrata je odnos razlike prihoda i rashoda i uloženog
kapitala
Što je veća stopa povrata, veća je uspješnost menadžmenta
inv. centra
Uspješnost se mjeri odnosom zadane stope povrata s
ostvarenom
RAČUNOVODSTVO 2 48
 Stopa povrata je odnos razlike prihoda i
rashoda i uloženog kapitala
 Što je veća stopa povrata, veća je uspješnost
menadžmenta inv. centra
 Uspješnost se mjeri odnosom zadane stope
povrata s ostvarenom

RAČUNOVODSTVO 2 49
Ovise o centru odgovornosti
 Mogu biti:
1. Troškovi (rashodi) iskazani po metodi
ukupnih ili varijabilnih troškova
2. Prihodi
3. Dobit
 Iskazuju se za različite razine aktivnosti

RAČUNOVODSTVO 2 50
RAČUNOVODSTVO 2 51
 RAČUNOVODSTVO ZA POSLOVNO
UPRAVLJANJE

RAČUNOVODSTVO 2 52