Professional Documents
Culture Documents
Market I prodavnica 2
Perić.P 3. Uzdaca.M
Direktor:
Trgovinska preduzeća su često u situaciji da vrše promjenu cijene određenoj vrsti robe. Te
promjene mogu biti smanjenje ili povećanje cijena. U našim ekonomskim uslovima cijene se
slobodno formiraju na tžištu, izuzev one robe kojoj je ciejna određena na osnovu odluke državnog
organa.
Sniženje cijena može uslijediti u slučaju oštečenja robe, kada je robi kraj sezone, zbog isteka roka,
zbog sniženja cijene poreza, skrivenih grešaka I sl. Svako trgovinsko preduzeće nastoji da se
prethodno navedene robe oslobodi kako ne bi došlo do nastanka gubitka. Ako se cijena snižava
do nabavne cijene tada preduzeće neće trpiti gubtke ali neće imati ni zaradu.
Međutim, ukoliko se cijena robe snizi ispod nabavne cijene tada preduzeće trpi gubitke I to
predstavlja za preduzeće reshod.
Povećanje cijena robe može uslijediti zbog povećanja poreza na promet robe zbog povećanja
troškova poslovanja ili zbog same politike preduzeća u pogledu formiranja cijena.
Prodaja robe
Prilikom prodaje robe preduzeća su dužna svaku prodaju robe provesti po utvrđenim zakonskim
propisima te popuniti odgovarajuaću prateću dokumentaciju. Dokumentacija koju popunjavamo
prilikom prodaje robe predstavlja otpremnicu I fakturu te skladišne kartice. Prodaja robe se može
vršiti tako što se zalihe vode po nabavnoj cijeni te takođe kada se zalihe vode po prodajnoj cijeni.
Razlikujemo:
A. Prodaju robe u trgovini na malo
B. Prodaju robe u trgovini na veliko
A. Prodaju robe u trgovini na malo
( Zalihe se vode po prodajnoj cijeni )
PRIMJER:
Početno stanje robe u prodavnici iznosi 826 000, ukalkulisani PDV 126 000, ukalkulisana RUC
140 000. Prodavnica je predala pazar na račun preduzeća u vrijednosti 118 000 (PDV sadržan u
iznosu . obračunati ostvarni PDV I RUC.
470 Izlazni PDV 211 Kupci 6 Prihodi
S° 826 000 118 000 (1a 1a) 118 000 1b) 20 000 14 000 S° 1c) 18 000 126 000 S°
1b) 20 000
1c) 18 000
140000 ∗ 118000
𝑅𝐸𝐴𝐿𝐼𝑍𝑉. 𝑅𝑈𝐶 = = 20 000
826000
1260000 ∗ 118000
𝑅𝐸𝐴𝐿𝐼𝑍𝑉. 𝑃𝐷𝑉 = = 18 000
826000
118000 ∗ 14,5299
𝑃𝐷𝑉 = = 17 145,28
100
PRIMJER:
Početno stanje na kontu roba u trgovini na veliko je 336 000 S° na RUC je 56 000 KM. prodato je
robe po fakturi br. 20 u iznosu 236 000 KM (PDV sadržan u iznosu ). Obračunato ostvarnu RUC.
470 Izlazni PDV 211 Kupci 6 Prihodi
56000 ∗ 236000
𝑅𝐸𝐴𝐿𝐼𝑍𝑉. 𝑅𝑈𝐶 = = 39 333,33
336000
PRIMJER:
(POVEĆANJE RUC)
1. Od dobavljača iz zemlje smo primili fakturu za nabavku 1 350 kg robe po cijeni 120 KM.
troškovi prevoza za kupljenu robu iznose 150 KM + PDV. Roba je smještena u skladište
gdje se void po prodajnoj cijeni od 250 KM (PDV sadržan u iznosu.
2. Iz vlastitog skladišta prenesena je roba u prodavnicu u iznosu od 120 200 KM. RUC je 20
% I PDV je 17%.
3. Nakon određenog perioda došlo je do povećanja RUC za 15 %.
4. Prodavnica je prodala Pazar na račun preduzeća u vrijednosti od 58 000 +PDV. Izračunati
ostvareni PDV I RUC.
ZA 1 ZADATAK
PDV = 337 500 *14,5299/100= 49 038,41
RUC = 337 500 –(162 150 + 49038,41)=126 311,59
ZA 2 ZADATAK
RUC= 24 040*15/100 = 3 606
PDV = 3 606*17/100 = 613,02
PRIMJER:
(SMANJENJE RUC)
1. Od dobavljača iz zemlje primili smo fakturu za nabavku 2200 kg robe po cijeni 180 KM +
PDV. Troškovi prevoza iznose 120 KM +PDV. Roba je uskladištena u skladište po
prodajnoj cijeni od 300 KM (PDV sadržanu iznosu)
2. Iz vlastitog skladišta robaje prenesena u prodavnicu u iznosu 250 000. RUC je 25 % a PDV
je 17%.
3. Nakon određenog perioda došlo je do smanjenja RUC za 12%.
4. Prodavnica je prodala robe u vrijednosti od 90 000 KM + PDV. Izračunati ostvareni RUC I
PDV.
100 Obračun nabavke 270 Ulazni PDV 432 Dobavljači
1) 396 000 396 120 (1b 1) 67 320 463 320 (1
1a) 120 1a) 20 ,4 140,4 (1a
ZA 1 ZADATAK
PDV = 660 000 *14,5299/100= 95 897,34
RUC = 660 000–(369 120 + 95 897,34)=167 982,66
ZA 2 ZADATAK
RUC= 62 500*12/100 = 7 500
PDV = 7 500*17/100 = 1 275
7) 32 095,44 4 663,44 (7
7a) 9 167,99
7b) 13 501,87
Tabelarni pregled nivelacije cijena
R.b Naziv I Br JM Količina Stara Nova RUC Iznos Iznos Iznos RUC
vrsta robe artikla cijena cijena + - po po + -
stroj novoj
cijeni cijeni
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
1. Proizvod “A” Kom 150 20 26 + 3000 3900 900
2. Proizvod “B” Kom 320 17 22 + 5457 7062 600
3. Proizvod “C” Kom 500 40 35 - 20000 17500 25000
4. Proizvod”D” Kom 413 45 40 - 18585 16520 2065
5. Proizvod “E” Kom 500 66 56 - 33000 28000 5000
Market I prodavnica 2
Perić.P 3. Uzdaca.M
Direktor:
Trgovačka knjiga
Poslovna knjiga kroz koju se evidentira I prodaja robe u trgovini naziva se trgovačka knjiga za
trgovinu na malo. U ovu knjigu evidentira se svaka pa I najmanja promjena koja se odnosi na
vrijednost robe u prodavnici. Povezana je u cjelinu od 100 listova I svaka stranica je numerisana.
Knjigovodstveni dokumenti na osnovu kojih se vrši evidencija u trgovačkoj knjizi su:
1. Izvještaj o dnevnom pazaru
2. Uplatnice
3. Otpremnice robe iz prodavnice
4. Zapisnici o smanjenju ili povećanju cijena robe u prodavnici
5. Povratnice na osnovu kojih se roba vraća u prodavnicu
U kolone koje se odnose na nabavku robe knjiži se:
1. Nabavka robe iz centralnog skladišta ili direktno od dobavljača
2. Prenos robe iz druge prodavnice
3. Povećanje cijena robe u prodavnici
4. Eventualni viškovi nakon inventarisanja
U kolonu koja se odnosi na prodaju robe knjiži se:
1. Prodaja iz prodavnice (ova promjena se knjiži na osnovu izvještaja o dnevnom pazaru, na
osnovu čeka, na osnovu virmana ili na osnovu računa)
2. Utvrđeni manjak nakon inventarisanja
3. Prenos robe u prodavnicu
4. Sniženje cijena robe u prodavnici
Uvidom u trgovačku knjigu možemo uočiti da se roba u prodavnice unosi sa cijenom koja u
sebi ne sadrži porez na promet. U posebnu kolonu s eupisuje porez a zatim se izračunava
cijena sa porezom na promet. Poslovođa prodavnice uredno I precizno treba da void
trgovačku knjigu.
PRIMJER:
1. Prema zapisniku br. 5 prodavnica br.5 izvršila je sniženje cijena robi u iznosu 500 KM
(11.05.2019 )
2. Iz skladišta je prenesena roba po prijemnici br. 190 u vrijednosti 750 + PDV (11.05.2019.)
3. Prodavnica je predala Dnevni Pazar u glavnu blagajnu u iznosu 420 KM (12.05.2019.)
4. Nabavljena je roba od “Robot” Tz po fakturi 134/19 od 122,10 + PDV (12.05.2019.)
5. Izmirena je obaveza prema dobavljaču na snovu virmana u iznosu 2 000 KM (13.05.2019)
6. Nakon inventarisanja ustanovljen je manjak 500 KM (13.05.2019.)
R.br Datum Opis NABAV ROBE – ZADUŽENJE PRODA ROBE -
knjiženja Knjiženja ODOBRNJE
(dan I mjesec Iznos Iznos por Iznos sa Iznos sa
bez por na promet pro na pro na
na prom promet promet
( 4+5 )
1 2 3 4 5 6 7
DONOS
Kao I u svakoj drugoj djelatnosti tako I u trgovini kroz poslovnu godinu javljaju se razlilčite vrste
troškova. Kada posmatramo uticaj troškova na poslovni rezultat troškove možemo podjeliti na:
1. Troškovi razdoblja (perioda )
2. Troškovi zaliha
3. Troškovi zaliha
1. Troškovi razdoblja su oni koji iz cjelokupnog poslovanja preduzeća ali nisu direktno vezani
za sam process nabavke robe. Ovi troškovi direktno utiču na poslovni rezultat
obračunskog perioda u kojem su nastali a to su: troškovi plaća zaposlenika, najam
poslovnog prostora, troškovi skladištenja, troškovi prodaje, režijski, administrativni I svi
ostali troškovi osim troškova koji su vezani za postupak nabavke robe. Jedini troškovi kji
su vezani za robu a imaju uticaj na poslovni rezultat preduzeće su viškovi I manjkovi zaliha
robe naknadno odobreni popusti kao I vrijenosno usklađivanje robe. Takvi troškovi se
javljaju uglavnom na kraju poslovne godine.
U troškove razdoblja ubrajamo troškove kao što su negativne kursne razlike, kamate, koje
plaćamo na odobrene kredite. Veoma je važno voditi računa o vjerodostojnoti I tačnosti
prikazivanja stvarno nastalih troškova u obračunskom periodu.
U suprotnom ukoliko napravimo neispravan obračun ili njiženje troškova nabavke robe takve
greške stvaraju nam netačnu vrijednost ostvarenog dobitka kao I netačan obračun poreza na
dobit.
2. Troškovi zaliha su oni koji nastaju prilikom nabavke trgovačke robe a uključuju se u
vrijednost zaliha robe I na taj način povećavaju vrijedmost kratkotrajne imovine
preduzeća do trenutka prodaje.
Tu vrstu troškova koje nazivamo još “uskladišteni troškovi” u slučaju da roba nije prodata
tokom obračunskog perioda uključujemo u bilans na dan 31.12 kao zalihe kratkotrajen
imovine.