Dakle, u srednjem vijeku novac se koristio za zamjenu dobara koja već postoje, što je

sprječavalo rast industrije pošto je bilo teško financirati nova poduzeća. Iz ovakvog stanja,
čovječanstvo se nije moglo izvući tisućama godina zbog čega je ekonomija bila zamrznuta. No,
to se promijenilo kada smo smislili novi sistem u kojem smo se oslanjali na budućnost. Da
pojasnim, ljudi su se složili i osmislili stvar koju i dan danas zovemo kreditom. Znači, kredit nam
je omogućio izgradnju sadašnjosti na račun budućnosti. Znači da novac posjedujete u
sadašnjosti, ali morate ga vratiti u budućnosti.
Jedan od problema uvođenja kredita je to što ljudi nisu znali kako funkcionira. Ljudi često nisu
htjeli podizati kredit zato što nisu vjerovali da budućnost može biti bolja od prošlosti, mislili su
kako budućnost zbog uvođenja nečeg novog može biti samo gora od prošlosti, ili u najboljem
slučaju ista.
Glavna karakteristika kapitalizma je privatno vlasništvo. Cilja kapitala je stvaranje dobiti i širenje
tržišta te akumulacija kapitala to jest povećanje i poboljšanje proizvodnje. Sada se vjerojatno
pitate, ,,što je toliko loše u vezi toga?''. Sjetite se da su ljudi vrlo škrta i ego centristička bića.
Jedan od najpoznatijih ekonomista i etičara 18. stoljeća, Adam Smith, u svome djelu ,,Bogatstvo
naroda'' piše: ,,kada posjednik zemljišta, tkač ili postolar imaju više profita nego što im treba
kako bi nahranili obitelj, ostatak novca koristi za zapošljavanje pomoćnika kako bi povećao svoje
profite. Što više profita ima, to može zaposliti više pomoćnika i zaraditi više profita.'' Znači da
ljudi pokušavaju sebi stvoriti što veći profit. Time se razvio bogati sloj poduzetnika, tako zvanih
kapitalista, koji su činili mali broj društva, za razliku od i dalje prilično potplaćenog veliko-
brojnog sloja – radnika. Niti dan danas se ništa nije promijenilo.
Kapitalizam je jedan od glavnih uzroka stvaranja i širenja imperijalizma u Europi. Krediti su
financirali nova otkrića, nova otkrića su dovela do kolonija, kolonije daju profit, profiti grade
povjerenje, a povjerenje je jednako još kredita. Jedno od carstava koji su dobro iskoristili kredite
je Nizozemska. Iako sama po sebi nije bila najjače carstvo po pitanju vojske, imali su plan B.
Zaposlili su španjolske vojnike da se bore za njih dok su oni gradili svoju mornaricu novcem koji
su dobili podizanjem kredita. Glavni razlog zašto su uspjeli izgraditi povjerenje od europskog
sistema za financiranje je tako što su otplaćivali svoje dugove na vrijeme. Nizozemska je ubrzo
pokorila Španjolske vladare koji su vladali Nizozemskom, postavila globalno nizozemsko carstvo
te postala najbogatija država u Europi. No, sve dobre stvari traju kratko. Nizozemska ubrzo gubi
sve što su osvojili zato što su se previše proširili te nisu više mogli otplaćivati silne kredite koje
su podizali.

Kao što sam već ranije spomenula, teorija Adama Smitha govori kako je egoistička pohlepa
korisna za sve, pošto će se zarađenim profitom zapošljavati više ljudi te će se otvoriti nova
radna mjesta. No što će se dogoditi ako pohlepni postolar počne povećavati svoje profite tako
što će svojim radnicima produžiti radne sate, a smanjiti im plaću? Odgovor bi bio da promjene
radno mjesto, no ako samo jedna korporacija kontrolira sve tvornice cipela u državi, ili ako svi
vlasnici tvornica odluče smanjiti plaće, tada se radnici ne mogu zaštiti promjenom radnog
mjesta. To je samo jedan od problema, još neki od tada novonastalih problema su trgovina
ljudima te eksponencijalno povećanje konzumacije šećera (s jedva gram na godinu na 8
kilograma godišnje).
Kapitalizam ima mnogo rupa i u današnje vrijeme, no nemam više vremena pričati o tome.