SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

UČITELJSKI FAKULTET – ODSJEK U PETRINJI

Preddiplomski sveučilišni studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Usvajanje materinskoga jezika

Seminarski rad

Ime i prezime studentica: Sara Šebalj i Patricija Jalševac

Naziv kolegija: Jezično izražavanje

Profesorica: doc. dr. sc. Vendi Franc

Petrinja, 10. prosinca 2021.

 Psiholingvistika je znanost koja obuhvaća proces usvajanja i učenja jezika te jezične
obrade djece, ali i odraslih. Glavna su područja psiholingvistike razumijevanje, proizvodnja i
usvajanje/učenje jezika. (Kuvač, 2007.) Autorice svih članaka smatraju kako jezični razvoj
počinje već u pretporodnom razdoblju i traje cijeli život. Djeca nakon rođenja iskazuju
određene jezične sposobnosti, što se odvija kroz proces određen razvojnim obrascima koji se
pojavljuju u određenim razdobljima. Ima individualna obilježja te ne teče jednakom brzinom
i na isti način kod sve djece. Fonologija, morfologija, sintaksa, semantika i pragmatika
jezične su sastavnice koje se nadovezuju jedna na drugu. Kuvač i Belić ističu zadnju jezičnu
sastavnicu (pragmatiku) kao posljednju za čije je znanje potrebno više od samog jezika;
potrebno je pridružiti društvene i kulturološke čimbenike.

Autorice pridaju naglasak okolini kao ključnom čimbeniku i pokretaču jezičnog

usvajanja. Smatraju da djeca jezik usvajaju nesvjesno, na brz način, s velikom lakoćom te
neovisno o tome kojemu su jeziku izložena. Jezik je fleksibilan, što omogućuje djeci da njime
upravljaju prema svojim mogućnostima, bez obzira na jezično poučavanje. Djetetu nije
potrebno znanje i usvojenost morfoloških pravila jezika u proizvodnji prvih kombinacija
riječi. Jelaska izdvaja istraživanja jezičnog usvajanja u svrhu pomoći roditeljima. Načini na
koje mogu bilježiti usvajanje govora su promatranje dječjeg spontanog govora i istraživanje
prema osmišljenim zadacima. Način istraživanja je longitudinalan u trajanju od nekoliko
mjeseci ili godina. Rani jezični razvoj prati razvoj djeteta. Jezik kojim odrasli ostvaruju
komunikaciju s djecom naziva se maminski. Bitno je svakodnevno održavati maminski jezik
kako bi dijete na pravilan način usvojilo i vladalo jezikom te jezičnim pravilima. Prvo
razdoblje naziva se predjezično, a zatim nastupa jezično razdoblje. Predjezično razdoblje
odvija se sve do djetetove prve izgovorene riječi (otprilike do prve godine djetetova života).
Kuvač i Belić ističu obilježja predjezičnog razdoblja: refleksivni plač, gukanje, vokalnu igru i
fazu širenja. Način ostvarivanja dječjeg govora ostvaruje se tepanjem. Stručnjaci ne
preporučuju prekomjernu upotrebu tepanja zbog mogućih jezičnih poremećaja. U svim
člancima ističe se kako jezično razdoblje nastupa nakon predjezičnog. Mišljenja autorica o
jezičnom razdoblju podudaraju se u svim karakteristikama. Obilježje kojim započinje to
razdoblje jest pojava holofraza koje sadržajem imaju više značenja. Najčešća riječ kojom se
opisuje holofraza je mama, a može značiti podigni me, nahrani me i presvuci me. Zatim,
dijete ulazi u fazu dvočlanih rečenica koje iskazuju različite odnose. Telegrafski govor
počinju rabiti poslije usvajanja dvočlanih rečenica, ali još nemaju usvojene gramatičke riječi i
nastavke. Nakon tog razdoblja razvoj se ubrzava, smanjuje se broj pogrešaka i započinje
razdoblje gramatičkih riječi oko treće godine života. Posljednjim razdobljem, nakon treće
godine, dijete bi trebalo imati usvojene osnove materinskoga jezika. To označava usvojenost
temeljnih jezičnih sastavnica i primjenjivanja tijekom interakcije s drugima.

Jezik je razlikovno sredstvo čovjeka i ostalih živih bića. Način ostvarivanja jezika odvija
se jezičnim razvojem. Važno je napomenuti da je individualan te ima tijek i vlastiti stil.
Usvajanje i razvoj sastavnica postaju vremenski usklađeniji i kontinuirani čak i nakon
savladavanja osnova materinskoga jezika. Autorice svih članaka dijele isto mišljenje o
usvajanju materinskoga jezika. Njihovi stavovi i obilježja upotpunjuju se većinskim dijelom,
a razlika je malo; nude iste informacije, ali na drugačiji način. Uvidjele smo razlike u načinu
izražavanja faza navedenih u jezičnom razdoblju. Kuvač i Belić u jezičnom razdoblju ističu:
prvu izgovorenu riječ, leksički brzac, dvočlane i višečlane iskaze koji prethode osnova
materinskoga jezika, dok Jelaska koristi terminologiju prethodno navedenu i ističe
istraživanja jezičnog usvajanja. Korelacijom profesije i pročitanih članaka smatramo da se
materinski jezik treba kontinuirano i pravilno usvajati. Važno je uočiti moguće poremećaje i
adekvatno reagirati za mogućnost pravilne društvene komunikacije.
LITERATURA

◦ Jelaska, Z. (2005). Usvajanje materinskoga jezika. u: Jelaska, Z. i sur (ur.) Hrvatski

kao drugi i strani jezik, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 65-88.

◦ Kuvač, J. (2007). Usvajanje prvoga jezika: uredan jezični razvoj. U: Cvikić, L.

(ur.)Drugi jezik hrvatski. Zagreb: Profil International. 49-54.

◦ Kuvač Kraljević, J. I Kologranić Belić, L. (2015). Rani jezični razvoj. U: Kuvač

Kraljević, J. (ur). Priručnik za prepoznavanje I obrazovanje djece s jezičnim
teškoćama. Zagreb; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 24-33.