MGIPU - Regulativa S Pitanjima 2020 20

REGULATIVA S PITANJIMA POPRAĆENO DO NN 20/2020
TUMAČ STILOVA TEKSTA

Heading 1 (TOC1) = ISPITNA CJELINA
Heading 2 (TOC2) = ZAKON (s linkom na izvor)
Heading 3 (TOC3) = PODZAKONSKI AKT (s linkom na izvor)
Heading 4 (TOC4) = ČESTO POSTAVLJANO PITANJE 
Heading 5 = PITANJE
Heading 6 = N A S L O V u sadržaju zakona ili podzakonskog akta
Heading 7 = P o d n a s l o v u sadržaju zakona ili podzakonskog akta
Normal = Sadržaj zakona ili podzakonskog akta
Emphasis = Tekst koji nije kopiran iz zakona ili podzakonskog akta, u
pravilu napomena iz popisa zakona danog od strane
Ministarstva ili iz dosadašnjih skripti
Radi preglednosti, dokument je namješten tako da su pri otvaranju sva pitanja

„collapsed“ osim često postavljanih pitanja. Što znači da treba „expand all“ da bi se
vidio kompletan sadržaj pod svim pitanjima u dokumentu. Ovo je napravljeno zbog
opširnosti gradiva, preporuka je učenje koncentrirati na često postavljana pitanja.
 O S N O V E T E H N I Č K E R E G U L A T I V E ...........................................................................................................................................................................5
 KOJE SVE DOZVOLE POSTOJE......................................................................................................................................................................................................................................................................5
 VRSTE PROJEKATA, KOJI SVE PROJEKTI POSTOJE.......................................................................................................................................................................................................................................5
 AKTI NA TEMELJU KOJIH SE GRADI (KADA SE MOŽE POČETI GRADITI)......................................................................................................................................................................................................5
 TEHNIČKI PROPISI 1/3 (NABROJITE NEKE TEHNIČKE PROPISE)..................................................................................................................................................................................................................5
 NORMA 1/3 (ŠTO SU NORME, DA LI SU OBAVEZNE)..................................................................................................................................................................................................................................5
 ZAKON O GRADNJI NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19................................................................................................................................................................6
 RAZVRSTAVANJE GRAĐEVINA (SKUPINE GRAĐEVINA)...............................................................................................................................................................................................................................8
 TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU...........................................................................................................................................................................................................................................................8
 TEHNIČKI PROPISI 2/3...............................................................................................................................................................................................................................................................................10
 SUDIONICI U GRADNJI..............................................................................................................................................................................................................................................................................17
 PROJEKTANT.............................................................................................................................................................................................................................................................................................17
 IZVOĐAČ 1/2.............................................................................................................................................................................................................................................................................................17
 NADZORNI INŽENJER................................................................................................................................................................................................................................................................................18
 REVIDENT 1/2............................................................................................................................................................................................................................................................................................19
 GLAVNI PROJEKT.......................................................................................................................................................................................................................................................................................19
 ELABORATI UZ GLAVNI PROJEKT (ŠTO JE BITNO ZA ELABORATE UZ GP).................................................................................................................................................................................................19
 SADRŽAJ GLAVNOG PROJEKTA, PRVA MAPA GLAVNOG PROJEKTA 1/2..................................................................................................................................................................................................19
 ZAŠTO JE GEOTEHNIČKI ELABORAT BITAN ZA ARHITEKTE.......................................................................................................................................................................................................................20
 IZVEDBENI PROJEKT..................................................................................................................................................................................................................................................................................20
 PROJEKT UKLANJANJA GRAĐEVINE..........................................................................................................................................................................................................................................................21
 TIPSKI PROJEKT (ZA ŠTO SE SVE MOŽE KORISTITI TP; RAZLIKA TP OD GP)...............................................................................................................................................................................................21
 KONTROLA PROJEKTA 1/2........................................................................................................................................................................................................................................................................23
 GRAĐEVINSKA DOZVOLA (KAKVA MORA BITI GRAĐEVINSKA DOZVOLA ZA POČETAK GRAĐENJA)........................................................................................................................................................24
 ROK ZA DOVRŠENJE ZGRADE....................................................................................................................................................................................................................................................................28
 GRAĐENJE BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE 1/2 (JEDNOSTAVNE I DRUGE GRAĐEVINE I RADOVI, POSEBNI SLUČAJEVI GRAĐENJA, OBNAVLJANJE OŠTEĆENIH GRAĐEVINA)........................................29
 PRIJAVA POČETKA GRAĐENJA I ISKOLČENJE (PRIJAVA GRADILIŠTA)........................................................................................................................................................................................................29
 KOME SE PODNOSI PRIJAVA POČETKA GRAĐENJA...................................................................................................................................................................................................................................29
 UREĐENJE GRADILIŠTA (KAKO PREPOZNATI GRADILIŠTE).......................................................................................................................................................................................................................30
 DOKUMENTACIJA NA GRADILIŠTU...........................................................................................................................................................................................................................................................30
 PRAVILNIK O OSOBAMA OVLAŠTENIM ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE, ENERGETSKI PREGLED ZGRADE I REDOVITI PREGLED SUSTAVA GRIJANJA I
SUSTAVA HLAĐENJA ILI KLIMATIZACIJE U ZGRADI NN 73/15, 133/15.....................................................................................................................................35
 PRAVILNIK O UVJETIMA I MJERILIMA ZA DAVANJE OVLAŠTENJA ZA KONTROLU PROJEKATA NN 32/14, 69/14, 27/15.........................................................37
 REVIDENT 2/2............................................................................................................................................................................................................................................................................................37
 PRAVILNIK O OBVEZNOM SADRŽAJU I OPREMANJU PROJEKATA GRAĐEVINA NN 118/19.....................................................................................................37
 SADRŽAJ GLAVNOG PROJEKTA, PRVA MAPA GLAVNOG PROJEKTA 2/2..................................................................................................................................................................................................38
 PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE (ŠTO U NJEGA IDE, GDJE NAĆI ŠTO TREBA SADRŽAVATI)..........................................................................................................................................40
 PRAVILNIK O OBVEZNOM SADRŽAJU I OPREMANJU PROJEKATA GRAĐEVINA NN 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17 !!! NA SNAZI SAMO ODREDBE
ČLANAKA 27.-29. !!!..................................................................................................................................................................................................................44
 PRAVILNIK O KONTROLI PROJEKATA NN 32/14........................................................................................................................................................................45
 KONTROLA PROJEKTA 2/2........................................................................................................................................................................................................................................................................45
 PRAVILNIK O JEDNOSTAVNIM I DRUGIM GRAĐEVINAMA I RADOVIMA NN 112/17, 34/18, 36/19, 98/19.............................................................................47
 GRAĐENJE BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE 2/2...........................................................................................................................................................................................................................................47
 JEDNOSTAVNE GRAĐEVINE I RADOVI (ŠTO SE MOŽE GRADITI BEZ GLAVNOG PROJEKTA I BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE)....................................................................................................................48
 JEDNOSTAVNE GRAĐEVINE I RADOVI (ŠTO SE MOŽE GRADITI S GLAVNIM PROJEKTOM A BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE)....................................................................................................................50
1
 PRIJAVA GRADILIŠTA I NADZOR ZA GRAĐEVINE I RADOVE BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE.......................................................................................................................................................................52
 PRAVILNIK O SADRŽAJU I IZGLEDU PLOČE KOJOM SE OZNAČAVA GRADILIŠTE NN 42/14......................................................................................................52
 PRAVILNIK O SADRŽAJU PISANE IZJAVE IZVOĐAČA O IZVEDENIM RADOVIMA I UVJETIMA ODRŽAVANJA GRAĐEVINE NN 43/14........................................53
 PRAVILNIK O NAČINU PROVEDBE STRUČNOG NADZORA GRAĐENJA, OBRASCU, UVJETIMA I NAČINU VOĐENJA GRAĐEVINSKOG DNEVNIKA TE O
SADRŽAJU ZAVRŠNOG IZVJEŠĆA NADZORNOG INŽENJERA NN 111/14, 107/15, 20/17, 98/19, 121/19.................................................................................54
 PRAVILNIK O TEHNIČKOM PREGLEDU GRAĐEVINE NN 46/18, 98/19......................................................................................................................................58
 ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19.................................................................................................................61
 PRAVO SLUŽNOSTI (MOŽE LI SE GRADITI NA GRAĐEVNOJ ČESTICI KOJA NEMA IZLAZ NA JAVNU POVRŠINU)......................................................................................................................................90
 PRAVILNIK O NAČINU IZRAČUNA GRAĐEVINSKE (BRUTO) POVRŠINE ZGRADE NN 93/17.......................................................................................................91
 UREDBA O ODREĐIVANJU GRAĐEVINA, DRUGIH ZAHVATA U PROSTORU I POVRŠINA DRŽAVNOG I PODRUČNOG (REGIONALNOG) ZNAČAJA NN 37/14,
154/14.......................................................................................................................................................................................................................................91
 PRAVILNIK O ZAHVATIMA U PROSTORU KOJI SE NE SMATRAJU GRAĐENJEM, A ZA KOJE SE IZDAJE LOKACIJSKA DOZVOLA NN 105/17, 108/17................94
 PRAVILNIK O OBVEZNOM SADRŽAJU IDEJNOG PROJEKTA NN 118/19....................................................................................................................................94
 PRAVILNIK O GEODETSKIM ELABORATIMA NN 59/18............................................................................................................................................................100
 GEODETSKI ELABORAT (PRIJE BIO GEODETSKI PROJEKT).......................................................................................................................................................................................................................100
 ZAKON O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE NN 78/15, 118/18, 110/19...............................................101
 IZVOĐAČ 2/2 (TKO MOŽE GRADITI, TKO MOŽE BITI IZVOĐAČ)..............................................................................................................................................................................................................102
 PRAVILNIK O MANJE SLOŽENIM RADOVIMA NN 14/20.........................................................................................................................................................106
 ZAKON O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA NN 82/15, 70/19...........................107
 ZAKON O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU NN 78/15, 114/1, 110/19
........................................................................................................................................................................................................................................................109
 ZAKON O DRŽAVNOM INSPEKTORATU NN 115/18........................................................................................................................................................109
 PRAVILNIK O NAČINU ZATVARANJA I OZNAČIVANJA ZATVORENOG GRADILIŠTA NN 116/19...............................................................................................116
 ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU NN 47/09.....................................................................................................................................................117
 UREDBA O UREDSKOM POSLOVANJU NN 07/09....................................................................................................................................................................120
 UREDBA O TARIFI UPRAVNIH PRISTOJBI NN 08/17, 37/17, 129/17, 18/19, 97/19, 128/19..................................................................................................120
 ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA NN 35/05, 41/08, 78/15, 29/18....................................................................................................................................121
 UGOVOR O GRAĐENJU...........................................................................................................................................................................................................................................................................124
 ZAKON O NORMIZACIJI NN 80/13.......................................................................................................................................................................................127
 NORMA 2/3 (ŠTO SU NORME, DA LI SU OBAVEZNE)..............................................................................................................................................................................................................................127
 PRAVILNIK O IZRADBI, IZDAVANJU I OBJAVI HRVATSKIH NORMI NN 74/97, 87/97..............................................................................................................128
 ZAKON O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU NN 68/18, ODLUKA 110/18..................................................................................................................130
 PRAVILNIK O NAČINU UTVRĐIVANJA OBUJMA I POVRŠINE GRAĐEVINA U SVRHU OBRAČUNA KOMUNALNOG DOPRINOSA NN 15/19............................134
 T E H N I Č K A R E G U L A T I V A ...........................................................................................................................................................................................1 3 6
 ZAKON O GRADNJI..................................................................................................................................................................................................................136
 TEHNIČKI PROPISI ZA GRAĐEVINSKE KONSTRUKCIJE NN 17/17.............................................................................................................................................136
 TEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA NN 128/15, 70/18, 73/18, 86/18........................................147
 ELABORAT ALTERNATIVNIH SUSTAVA OPSKRBE ENERGIJOM................................................................................................................................................................................................................153
 TEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA NN 110/08, 89/09, 79/13, 90/13 !!! NIJE NA SNAZI OSIM
PRILOGA B !!!..........................................................................................................................................................................................................................158
 PRAVILNIK O ENERGETSKOM PREGLEDU ZGRADE I ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU NN 88/17..........................................................................................158
 TEHNIČKI PROPIS O GRAĐEVNIM PROIZVODIMA NN 35/18, 104/19....................................................................................................................................167
 TEHNIČKA SPECIFIKACIJA........................................................................................................................................................................................................................................................................167
 TEHNIČKI PROPIS ZA PROZORE I VRATA NN 69/06.................................................................................................................................................................171
 TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA PROZORE I VRATA..............................................................................................................................................................................................................................................172
 TEHNIČKI PROPIS O SUSTAVIMA VENTILACIJE, DJELOMIČNE KLIMATIZACIJE I KLIMATIZACIJE ZGRADA NN 03/07..............................................................174
 TEHNIČKI PROPIS O SUSTAVIMA GRIJANJA I HLAĐENJA ZGRADA NN 110/08.......................................................................................................................178
 TEHNIČKI PROPIS ZA DIMNJAKE U GRAĐEVINAMA NN 03/07...............................................................................................................................................183
 ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU................................................................................................................................................................................186
 PRAVILNIK O OSIGURANJU PRISTUPAČNOSTI GRAĐEVINA OSOBAMA S INVALIDITETOM I SMANJENE POKRETLJIVOSTI NN 78/13...................................186
 OBVEZNI ELEMENTI PRISTUPAČNOSTI...................................................................................................................................................................................................................................................187
 ELEMENTI PRISTUPAČNOSTI NEOVISNOG ŽIVLJENJA (KOJI SU ELEMENTI PRISTUPAČNOSTI NEOVISNOG ŽIVLJENJA; KUPAONICA, KAVANA I RESTORAN, JEDNOSTAVNO PRILAGODLJIV STAN)...189
 ZAKON O GRAĐEVNIM PROIZVODIMA NN 76/13, 30/14, 130/17, 39/19.......................................................................................................................199
 USKLAĐENA (EU) TEHNIČKA SPECIFIKACIJA 1/2.....................................................................................................................................................................................................................................203
 POSTUPAK PROVJERAVANJA ISPUNJAVANJA ZAHTJEVA ZA PRIJAVLJENA TIJELA 1/3...........................................................................................................................................................................203
 SUSTAVI OCJENJIVANJA I PROVJERE STALNOSTI SVOJSTAVA GRAĐEVNIH PROIZVODA U USKLAĐENOM PODRUČJU 1/2..................................................................................................................203
 POSTUPAK PROVJERAVANJA ISPUNJAVANJA ZAHTJEVA ZA TAB-OVE (TIJELA ZA TEHNIČKA OCJENJIVANJA, TECHNICAL ASSESSMENT BODY) 1/3...........................................................................204
 CE OZNAKA 1/2.......................................................................................................................................................................................................................................................................................204
 NEUSKLAĐENA (HR) TEHNIČKA SPECIFIKACIJA.......................................................................................................................................................................................................................................205
 IZJAVA O SVOJSTVIMA (IZJAVA O SUKLADNOSTI PREMA STAROM ZAKONU) 1/2.................................................................................................................................................................................205
 OPĆA NAČELA I UPORABA TE PRAVILA I UVJETI STAVLJANJA »C« OZNAKE (VS. CE OZNAKA)..............................................................................................................................................................206
 OBVEZE PROIZVOĐAČA 1/4....................................................................................................................................................................................................................................................................206
 TEHNIČKI PROPISI 3/3.............................................................................................................................................................................................................................................................................208
 NORMA 3/3 (ŠTO SU NORME, DA LI SU OBAVEZNE)..............................................................................................................................................................................................................................208
 SUSTAVI OCJENJIVANJA I PROVJERE STALNOSTI SVOJSTAVA GRAĐEVNIH PROIZVODA U NEUSKLAĐENOM PODRUČJU 1/2.............................................................................................................209
 UREDBA (EU) BR. 305/2011 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 9. OŽUJKA 2011. KOJA PROPISUJE USKLAĐENE UVJETE TRGOVANJA GRAĐEVNIM
PROIZVODIMA I UKIDA DIREKTIVU VIJEĆA 89/106/EEZ SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) BR. 568/2014 ОD 18.
VELJAČE 2014. O IZMJENI PRILOGA V. UREDBI (EU) BR. 305/2011 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA U POGLEDU OCJENJIVANJA I PROVJERE STALNOSTI
SVOJSTAVA GRAĐEVNIH PROIZVODA SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) BR. 574/2014 ОD 21. VELJAČE 2014. O
2
IZMJENI PRILOGA III. UREDBI (EU) BR. 305/2011 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O PREDLOŠKU ZA SASTAVLJANJE IZJAVE O SVOJSTVIMA GRAĐEVNIH
PROIZVODA SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE.........................................................................................................................................................................212
 SVE O UREDBI 305/2011.........................................................................................................................................................................................................................................................................212
 IZJAVA O SVOJSTVIMA (IZJAVA O SUKLADNOSTI PREMA STAROM ZAKONU) 2/2.................................................................................................................................................................................214
 CE OZNAKA 2/2.......................................................................................................................................................................................................................................................................................214
 USKLAĐENA (EU) TEHNIČKA SPECIFIKACIJA 2/2.....................................................................................................................................................................................................................................217
 SUSTAVI OCJENJIVANJA I PROVJERE STALNOSTI SVOJSTAVA GRAĐEVNIH PROIZVODA U USKLAĐENOM PODRUČJU 2/2..................................................................................................................225
 PRAVILNIK O TIJELIMA, DOKUMENTACIJI I POSTUPCIMA TRŽIŠTA GRAĐEVNIH PROIZVODA NN 118/19............................................................................226
 ŠTO JE CERTIFIKAT O STALNOSTI SVOJSTAVA (POTVRDA O SUKLADNOSTI PO STAROM ZAKONU), ZA KOJE SUSTAVE OCJENJIVANJA SE DAJE CERTIFIKAT O STALNOSTI SVOJSTAVA....................229
 SUSTAVI OCJENJIVANJA I PROVJERE STALNOSTI SVOJSTAVA GRAĐEVNIH PROIZVODA U NEUSKLAĐENOM PODRUČJU 2/2.............................................................................................................235
 PRAVILNIK O OCJENJIVANJU SUKLADNOSTI, ISPRAVAMA O SUKLADNOSTI I OZNAČAVANJU GRAĐEVNIH PROIZVODA NN 103/08, 147/09, 87/10, 129/11
236
 ZAKON O OPĆOJ SIGURNOSTI PROIZVODA NN 30/09, 139/10, 14/14, 32/19...............................................................................................................242
 ZAKON O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA PROIZVODE I OCJENJIVANJU SUKLADNOSTI NN 80/13, 14/14, 32/19........................................244
 ZAKON O AKREDITACIJI NN 158/03, 75/09, 56/13.............................................................................................................................................................247
 ZAKON O AKREDITACIJI...........................................................................................................................................................................................................................................................................247
 ZAKON O MJERITELJSTVU NN 74/14, 111/18....................................................................................................................................................................248
 ZAKON O MJERITELJSTVU.......................................................................................................................................................................................................................................................................248
 ZAKON O CESTAMA NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19........................................................................................................................255
 POJMOVI (AUTOCESTE, DRŽAVNE CESTE, ŽUPANIJSKE CESTE, LOKALNE CESTE)..................................................................................................................................................................................255
 NERAZVRSTANE CESTE, DIJELOVI NERAZVRSTANE CESTE......................................................................................................................................................................................................................273
 ZAKON O VODAMA NN 66/19.................................................................................................................................................................................................275
 NAČELA UPRAVLJANJA VODAMA...........................................................................................................................................................................................................................................................279
 VODNE GRAĐEVINE................................................................................................................................................................................................................................................................................282
 PLANSKI DOKUMENTI UPRAVLJANJA VODAMA.....................................................................................................................................................................................................................................285
 ZAKON O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NN 112/18...............................................................................................................................................291
 U Ž E P O D R U Č J E S T R U K E – Z G R A D E ...................................................................................................................................................................3 0 6
 HRN EN 1990 EUROKOD 0 – OSNOVE PROJEKTIRANJA..........................................................................................................................................................306
 HRN EN 1991 EUROKOD 1 – OSNOVE PROJEKTIRANJA I DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJE....................................................................................................306
 HRN EN 1997 EUROKOD 7 – GEOTEHNIČKO PROJEKTIRANJE................................................................................................................................................306
 HRN EN 1998 EUROKOD 8 – PROJEKTIRANJE POTRESNE OTPORNOSTI KONSTRUKCIJA EUROKODOVI 0-9, EUROKOD 7....................................................306
 ŠTO SU EUROKODOVI, ČEMU SLUŽE, ŠTO ODREĐUJU...........................................................................................................................................................................................................................306
 PRAVILNIK MINIMALNIH TEHNIČKIH UVJETA ZA PROJEKTIRANJE I GRADNJU STANOVA IZ PROGRAMA DRUŠTVENO POTICANE STANOGRADNJE NN
106/04, 25/06– ISPRAVAK, 121/11.........................................................................................................................................................................................306
 PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA PROJEKTIRANJE I IZVOĐENJE ZAVRŠNIH RADOVA U GRAĐEVINARSTVU SLUŽBENI LIST, BR. 21/90.............310
 HRN ISO 9836:2011 - STANDARDI ZA SVOJSTVA ZGRADA DEFINIRANJE I PRORAČUN POVRŠINA I PROSTORA (ISO 9836:2011) NORMA 9836:2011........313
 Z A Š T I T A N A R A D U ..........................................................................................................................................................................................................3 1 4
 ZAKON O ZAŠTITI NA RADU NN 71/14, 118/14, 94/18, 96/18............................................................................................................................................314
 POJMOVI (MJESTA RADA 1/2 I IZDVOJENO MJESTO RADA, RADILIŠTE, RADNI OKOLIŠ 1/2, SREDSTVA RADA I RADNA OPREMA 1/2, RIZIK).....................................................................................314
 OSNOVNA PRAVILA ZNR, POSEBNA PRAVILA ZNR, PRIZNATA PRAVILA ZNR.........................................................................................................................................................................................315
 POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA.................................................................................................................................................................................................................................................321
 SREDSTVA RADA, OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA I MJESTA RADA 2/2.....................................................................................................................................................................................................322
 RADNI OKOLIŠ 2/2...................................................................................................................................................................................................................................................................................322
 OBVEZE POSLODAVCA U VEZI S PRUŽANJEM PRVE POMOĆI.................................................................................................................................................................................................................324
 DOKUMENTACIJA NA GRADILIŠTU S OBZIROM NA ZAŠTITU NA RADU 1/2...........................................................................................................................................................................................325
 OBVEZE INVESTITORA, ELABORAT ZAŠTITE NA RADU............................................................................................................................................................................................................................328
 PLAN IZVOĐENJA RADOVA 1/3...............................................................................................................................................................................................................................................................328
 RAZLIKA IZMEĐU ELABORATA ZAŠTITE NA RADU I PLANA IZVOĐENJA RADOVA..................................................................................................................................................................................329
 KOORDINATOR ZA ZAŠTITU NA RADU 1/3.............................................................................................................................................................................................................................................330
 PRAVILNIK O POSLOVIMA S POSEBNIM UVJETIMA RADA NN 05/84.....................................................................................................................................331
 PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA NN 29/13.................................................................................................................................................335
 DIMENZIJE RADNIH PROSTORA..............................................................................................................................................................................................................................................................336
 UNUTARNJA I VANJSKA STEPENIŠTA......................................................................................................................................................................................................................................................338
 OGRADE..................................................................................................................................................................................................................................................................................................339
 VERTIKALNI PRILAZI................................................................................................................................................................................................................................................................................339
 MIKROKLIMATSKI UVJETI........................................................................................................................................................................................................................................................................340
 PRAVILNIK O UPORABI OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA NN 39/06.....................................................................................................................................344
 PRAVILNIK O IZRADI PROCJENE RIZIKA NN 112/14, 129/19...................................................................................................................................................348
 PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU NN 126/19.....................................................................................................................................348
 PRAVILNIK O OSPOSOBLJAVANJU IZ ZAŠTITE NA RADU I POLAGANJU STRUČNOG ISPITA NN 112/14.................................................................................350
 KOORDINATOR ZA ZAŠTITU NA RADU (UVJETI ZA KOORDINATORA) 2/3..............................................................................................................................................................................................350
 PRAVILNIK O UVJETIMA I STRUČNIM ZNANJIMA ZA IMENOVANJE KOORDINATORA ZA ZAŠTITU NA RADU TE POLAGANJU STRUČNOG ISPITA NN 101/09,
40/10 !!! NIJE NA SNAZI !!!.....................................................................................................................................................................................................350
  KOORDINATOR ZA ZAŠTITU NA RADU 3/3 (UVJETI ZA KOORDINATORA - STARI PRAVILNIK)...............................................................................................................................................................350
3
 PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU PRI UPORABI RADNE OPREME NN 18/17.............................................................................................................................350
 PRAVILNIK O SIGURNOSNIM ZNAKOVIMA NN 91/15, 102/15, 61/16....................................................................................................................................356
 PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU NA PRIVREMENIM GRADILIŠTIMA NN 48/18.......................................................................................................................361
 DOKUMENTACIJA NA GRADILIŠTU S OBZIROM NA ZAŠTITU NA RADU 2/2...........................................................................................................................................................................................361
 PRIJAVA GRADILIŠTA ZA PRIVREMENA GRADILIŠTA 1/2........................................................................................................................................................................................................................361
 PRIJAVA GRADILIŠTA ZA PRIVREMENA GRADILIŠTA 2/2........................................................................................................................................................................................................................362
 ZAKON O RADIOLOŠKOJ I NUKLEARNOJ SIGURNOSTI NN 141/13, 39/15, 130/17, 118/18.....................................................................................369
 ZAKON O ZAŠTITI OD NEIONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA NN 91/10, 114/18.................................................................................................................378
 ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA NN 80/13, 78/15, 12/18, 118/18............................................................................................................................................379
 UREDBA O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ NN 61/14, 03/17...............................................................................................................................398
 ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19............................................................................................................................................403
 ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18...............................................................................................................................403
 PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE U SREDINI U KOJOJ LJUDI RADI I BORAVE NN 145/04..................................................................406
 PRAVILNIK O ZAŠTITI RADNIKA OD IZLOŽENOSTI BUCI NA RADU NN 46/08..........................................................................................................................409
 ZAKON O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17,
90/18...............................................................................................................................................................................................................................................413
 Z A Š T I T A O D P O Ž A R A ...................................................................................................................................................................................................4 2 4
 ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA NN 92/10..........................................................................................................................................................................424
 POJMOVI (POŽAR I GORENJE; OTPORNOST NA POŽAR 1/4 I REAKCIJA NA POŽAR 1/4, RAZLIKE; EVAKUACIJSKI PUT 1/2)..................................................................................................................424
 TEMELJNI ZAHTJEV ZAŠTITE OD POŽARA (ŠTO SVE MORA BITI ZADOVOLJENO KAKO BI SE ISPUNIO TEMELJNI ZAHTJEV ZAŠTITE OD POŽARA, ODSTUPANJE OD TEMELJNIH ZAHTJEVA, KAKO SE
DOKAZUJU TEMELJNI ZAHTJEVI).................................................................................................................................................................................................................................................................426
 PRAVILNIK O ZAHVATIMA U PROSTORU U KOJIMA TIJELO NADLEŽNO ZA ZAŠTITU OD POŽARA NE SUDJELUJE U POSTUPKU IZDAVANJA RJEŠENJA O
UVJETIMA GRAĐENJA ODNOSNO LOKACIJSKE DOZVOLE NN 115/11....................................................................................................................................429
 PRAVILNIK O OTPORNOSTI NA POŽAR I DRUGIM ZAHTJEVIMA KOJE GRAĐEVINE MORAJU ZADOVOLJITI U SLUČAJU POŽARA NN 29/13, 87/15.............431
 POJMOVI (OTPORNOST NA POŽAR 2/4; UKUPNO I SPECIFIČNO POŽARNO OPTEREĆENJE; POŽARNI ZID 1/2, TUMAČENJE OZNAKE REI-M90; POŽARNI ODJELJAK I DIMNI ODJELJAK 1/2)...........431
 OTPORNOST NA POŽAR 3/4....................................................................................................................................................................................................................................................................432
 REAKCIJA NA POŽAR 2/4.........................................................................................................................................................................................................................................................................433
 POŽARNI ZID 2/2.....................................................................................................................................................................................................................................................................................433
 POŽARNI ODJELJAK I DIMNI ODJELJAK 2/2.............................................................................................................................................................................................................................................433
 SPRJEČAVANJE ŠIRENJA POŽARA PREKO OTVORA U FASADI.................................................................................................................................................................................................................434
 KAKO SPRIJEČITI DA POŽAR NE UĐE U INSTALACIJE I NE PROŠIRI SE NJIMA, GDJE SE POSTAVLJAJU ZAKLOPKE..................................................................................................................................436
 EVAKUACIJSKI PUT 2/2............................................................................................................................................................................................................................................................................438
 OTPORNOST NA POŽAR 4/4....................................................................................................................................................................................................................................................................440
 PRAVILNIK O RAZVRSTAVANJU GRAĐEVINA U SKUPINE PO ZAHTJEVNOSTI MJERA ZAŠTITE OD POŽARA NN 56/12, 61/12...............................................446
 PRAVILNIK O SADRŽAJU ELABORATA ZAŠTITE OD POŽARA NN 51/12...................................................................................................................................447
 PRAVILNIK O MJERAMA ZAŠTITE OD POŽARA KOD GRAĐENJA NN 141/11...........................................................................................................................449
 DOKUMENTACIJA NA GRADILIŠTU VEZANA UZ ZAŠTITU OD POŽARA...................................................................................................................................................................................................449
 KAKO BI ORGANIZIRAO GRADILIŠTE UZIMAJUĆI U OBZIR ZOP; KOJA SU MJESTA NA GRADILIŠTU POTENCIJALNO OPASNA ZA NASTANAK POŽARA, GDJE BI NA GRADILIŠTE SMJESTIO SKLADIŠTE
SA ZAPALJIVIM I EKSPLOZIVNIM TVARIMA.................................................................................................................................................................................................................................................450
 PRAVILNIK O HIDRANTSKOJ MREŽI ZA GAŠENJE POŽARA NN 08/06.....................................................................................................................................451
 HIDRANTSKA MREŽA...............................................................................................................................................................................................................................................................................451
 PRAVILNIK O ZAŠTITI OD POŽARA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA NN 100/99...........................................................................................................................453
 PRAVILNIK O ZAŠTITI OD POŽARA U SKLADIŠTIMA NN 93/08................................................................................................................................................460
 SKLADIŠTE; PODJELA SKLADIŠTA.............................................................................................................................................................................................................................................................460
 PRAVILNIK O UVJETIMA ZA VATROGASNE PRISTUPE NN 35/94, 55/94, 142/03...................................................................................................................463
 VATROGASNI PRISTUPI...........................................................................................................................................................................................................................................................................463
 PRAVILNIK O TEMELJNIM ZAHTJEVIMA ZA ZAŠTITU OD POŽARA ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA I UREĐAJA NN 146/05........................................465
 ZAKON O ZAPALJIVIM TEKUĆINAMA I PLINOVIMA NN 108/95, 56/10....................................................................................................................468
 ZONE OPASNOSTI 1/2.............................................................................................................................................................................................................................................................................468
 PRAVILNIK O ZAPALJIVIM TEKUĆINAMA NN 54/99................................................................................................................................................................470
 ZONE OPASNOSTI 2/2.............................................................................................................................................................................................................................................................................470
 PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA PROJEKTIRANJE, GRADNJU, POGON I ODRŽAVANJE PLINSKIH KOTLOVNICA SL. L. SFRJ 10/90, 52/90.........474
 ZAKON O EKSPLOZIVNIM TVARIMA TE PROIZVODNJI I PROMETU ORUŽJA NN 70/17..................................................................................476
 PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU PROVEDBE SIGURNOSNIH MJERA KOD SKLADIŠTENJA EKSPLOZIVNIH TVARI NN 26/09, 41/09, 66/10........................477
4
 OSNOVE TEHNIČKE REGULATIVE
 KOJE SVE DOZVOLE POSTOJE
Prema Zakonu o prostornom uređenju Lokacijska dozvola;
Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine
Prema Zakonu o gradnji Građevinska dozvola;
Uporabna dozvola;
Vidi i uporabne dozvole za određene građevine u prijelaznim i završnim odredbama
Prema Zakonu o vodama Vodopravna dozvola
Prema Zakonu o zaštiti okoliša Okolišna dozvola
 VRSTE PROJEKATA, KOJI SVE PROJEKTI POSTOJE
Prema Zakonu o prostornom uređenju (čl. 128.) Idejni projekt
Prema Zakonu o gradnji (čl. 67.) Glavni projekt,
Izvedbeni projekt,
Projekt uklanjanja,
Tipski projekt
 AKTI NA TEMELJU KOJIH SE GRADI (KADA SE MOŽE POČETI GRADITI)
Prema Zakonu o gradnji pristupiti gradnji može se na temelju građevinske dozvole (upravni akt). Vidi članak 106. i dalje Zakona i o gradnji.
Prema Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima pristupiti gradnji može se i bez građevinske dozvole, na temelju glavnog projekta (sa svim
potrebnim potvrdama). Vidi članak 128. Zakona i o gradnji i navedeni pravilnik.
Prije početka navedenih građenja potrebno je prijaviti početak građenja nadležnom tijelu, a prije toga je potrebno formirati građevnu česticu u katastru.
Dodatno, prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12; stari zakon, !!! nije na snazi !!!) pristupiti građenju
se moglo i prema rješenju o uvjetima građenja. U nastavku je izvod iz „starog“ Zakona:
III. GRADNJA
3.3. Građenje građevina
Članak 209.
(1) Građenju zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija
građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m, može se pristupiti na temelju pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja.
(3) Rješenje o uvjetima građenja i građevinska dozvola su upravni akti.
 TEHNIČKI PROPISI 1/3 (NABROJITE NEKE TEHNIČKE PROPISE)
Iz skripte:
Primjena tehničkog propisa je obavezna, za razliku od normi (one su obavezne kada tehnički propis na njih upućuje).
Primjeri tehničkih propisa su: - za građevinske konstrukcije( zidane, drvene, čelične, spregnute konstrukcije od čelika i betona, betonske i aluminijske
konstrukcije) i proizvode, - za prozore i vrata, - za dimnjake u građevinama, - o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, itd.
 NORMA 1/3 (ŠTO SU NORME, DA LI SU OBAVEZNE)
Iz skripte:
Norma ili standard je pisani dokument koji sadrži niz precizno i sažeto danih definicija, tehničkih specifikacija, kriterija, mjera, pravila i
karakteristika koji opisuju materijale, proizvode, procese ili sustave.
Norma je isprava za opću i višekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena od priznate ustanove koja sadrži pravila, upute ili obilježja
djelatnosti ili njihovih rezultata i koja jamči najbolji stupanj uređenosti u određenim okolnostima.
Svaka norma ima svoje porijeklo, razvoj i potrebu za promjenom.
Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati.
Norma ovisno o prihvaćanju, može imati nacionalni, regionalni ili svjetski (internacionalni) zakonski status. Same po sebi norme nisu obavezne ali se
zakonom i tehničkim propisima može odrediti obavezno poštivanje pojedinih normi. Izrađuje ih hrvatsko normirno tijelo Hrvatski zavod za norme
(HZN) na prijedlog tehničkih odbora.
Dodatno, definiciju norme može se naći u UREDBI (EU) BR. 1025/2012 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 25. LISTOPADA 2012. O
EUROPSKOJ NORMIZACIJI, O IZMJENI DIREKTIVA VIJEĆA 89/686/EEZ I 93/15/EEZ I DIREKTIVA 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ,
98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ I 2009/105/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA TE O STAVLJANJU IZVAN SNAGE ODLUKE
VIJEĆA 87/95/EEZ I ODLUKE BR. 1673/2006/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA TEKST ZNAČAJAN ZA EGP (SLUŽBENI LIST EUROPSKE
UNIJE 25.10.2012.). U nastavku je izvod iz Uredbe:
POG L AVL JE I. - O PĆE O DRE DBE
Definicije
Članak 2.
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1.„norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost
nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija:
(a)„međunarodna norma” znači norma koju je usvojilo međunarodno tijelo za normizaciju;
(b)„europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju;
(c)„usklađena norma” znači europska norma, usvojena na temelju zahtjeva Komisije za primjenu usklađivačkog zakonodavstva Unije;
(d)„nacionalna norma” znači norma koju je usvojilo nacionalno tijelo za normizaciju;
5
 ZAKON O GRADNJI
NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19
PREDMET I CILJ ZAKONA, PRIMJENA ZAKONA
1. O PĆE O DRE DB E
Predmet i cilj Zakona

Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi
radi osiguranja zaštite i uređenja prostora u skladu s propisima koji uređuju prostorno uređenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za građevinu i
drugih uvjeta propisanih za građevine ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima.
(2) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o
energetskoj učinkovitosti zgrada (preinaka) (SL L 153, 18.6.2010.).
(3) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o
izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 156,
19. 6. 2018).
(4) Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom
unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ,
98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU)
2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21. 12. 2018.) u dijelu
koji se odnosi na rok i dinamiku donošenja Dugoročne strategije obnove za podupiranje obnove nacionalnog fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i
dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine.
Primjena Zakona
Članak 2.
(1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na gradnju svih građevina na području Republike Hrvatske osim na gradnju rudarskih objekata i
postrojenja određenih posebnim zakonom, gradnju vojnih građevina određenih posebnim propisima i gradnju drugih građevina određenih
posebnim zakonom.
(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na gradnju nove građevine na odgovarajući se način primjenjuju na rekonstrukciju, održavanje i
uklanjanje građevine, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.
POJMOVI (GRADNJA, GRADILIŠTE, GRAĐEVINA, SLOŽENA GRAĐEVINA, ZGRADA, ELEKTRONIČKA
OGLASNA PLOČA – EDOZVOLA, ENERGETSKO SVOJSTVO ZGRADE, ENERGETSKI CERTIFIKAT
1/3, ZGRADE GOTOVO NULTE ENERGIJE 1/2, GML FORMAT, ISKOLČENJE, POSEBNI UVJETI I
UVJETI PRIKLJUČENJA 1/2, POTVRDA GLAVNOG PROJEKTA 1/, REKONSTRUKCIJA 1/2,
PRIPREMNI RADOVI 1/2, UKLANJANJE GRAĐEVINE 1/2, ODRŽAVANJE GRAĐEVINE 1/2)
Pojmovi
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. dubinska obnova je energetska obnova zgrade koja obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira
smanjenjem potrošnje energije za grijanje (QH,nd) i primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini [kWh/(m2·a)] od najmanje 50 % u odnosu na potrošnju
energije prije obnove
2. elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola
dostupnog na internetskoj adresi: »https://dozvola.mgipu.hr« (u daljnjem tekstu: eDozvola), a koja je stranica integrirana u mrežne stranice županija i
jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na
temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje
3. energetski certifikat je certifikat iz kojega je vidljivo energetsko svojstvo zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade, izračunato u skladu s
Metodologijom provođenja energetskog pregleda zgrade
4. energetska obnova zgrade je primjena mjera energetske učinkovitosti u svrhu poboljšanja energetskog svojstva zgrade ili samostalne uporabne
cjeline zgrade i temeljnog zahtjeva za građevinu – gospodarenje energijom i očuvanje topline, pri čemu mjere energetske učinkovitosti obuhvaćaju:
energetski pregled i energetsko certificiranje zgrade za potrebe energetske obnove, izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrade
kojom se dokazuje ušteda energije, povećanje toplinske zaštite ovojnice zgrade, unapređenje tehničkih sustava zgrade koji uključuju tehničku
opremu za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode, sustav rasvjete, sustav automatizacije i upravljanja zgrade ili
njezina dijela te uvođenje sustava obnovljivih izvora energije
5. energetsko svojstvo zgrade je izračunata ili izmjerena količina energije potrebna za zadovoljavanje potreba za energijom prilikom
karakteristične uporabe zgrade, a koja među ostalim uključuje energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu potrošne tople
vode i rasvjetu. Energetsko svojstvo zgrade izražava se brojčanim pokazateljem korištenja primarne energije u [kWh/(m2·a)] u svrhu izdavanja
energetskih certifikata i usklađenosti s minimalnim zahtjevima na energetsko svojstvo zgrade
Dodatno iz skripte: Energetsko svojstvo zgrade se izražava preko specifične godišnje primarne energije za referentne klimatske podatke i Algoritmom
propisan režim korištenja prostora i režim rada tehničkih sustava.
6. generator topline je dio sustava grijanja koji proizvodi korisnu toplinu primjenom jednog od niže navedenih postupaka ili više njih:
– izgaranjem goriva, primjerice u kotlu
– Jouleovim učinkom koji se odvija u elektrootpornim grijačima
– uzimanjem topline iz okolnog zraka, odsisnog zraka ili vode ili tla kao izvora topline s pomoću dizalice topline
7. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava
prostornog uređenja i njegovih modula
8. gradilište je zemljište i/ili građevina, uključujući i privremeno zauzete površine, na kojima se izvodi građenje ili radovi potrebni za primjenu
odgovarajuće tehnologije građenja i zaštitu
9. gradnja je projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja
6
10. građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda,
opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina
11. građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s
ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem
12. Informacijski sustav energetskih certifikata (IEC) je računalna aplikacija za izdavanje, pohranu i kontrolu energetskih certifikata, izvješća o
energetskim pregledima zgrada, izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama, sadrži bazu podataka
energetskih certifikata, izvješća o energetskim pregledima zgrada, izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i hlađenja ili klimatizacije te osoba
ovlaštenih za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrada i osoba ovlaštenih za kontrolu i provedbu programa izobrazbe
13. iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi građevine koja će se graditi, na teren unutar građevne čestice,
odnosno obuhvata zahvata u prostoru koji izvodi ovlašteni inženjer geodezije sukladno posebnom propisu
14. javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i županija
nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, određeni posebnim zakonima, koji
utvrđivanjem posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja, odnosno potvrđivanjem projekta na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u gradnji građevina
15. katastar je katastar zemljišta, odnosno katastar nekretnina prema zakonu koji uređuje državnu izmjeru i katastar nekretnina
16. Metodologija provođenja energetskog pregleda zgrade (u daljnjem tekstu: Metodologija) je skup radnji i postupaka za provođenje energetskog
pregleda zgrada koja sadrži algoritam za izračun energetskog svojstva zgrade u standardnim uvjetima korištenja te se koristi u procesu izdavanja
energetskih certifikata zgrada i za provjeru usklađenosti s minimalnim zahtjevima na energetsko svojstvo, a objavljuje se na službenim mrežnim
stranicama Ministarstva. Metodologija je transparentna i otvorena za inovacije
17. mikroizolirani sustav je bilo koji sustav s potrošnjom manjom od 500 GWh u 1996. godini, pri čemu ne postoji povezanost s drugim sustavima
18. mjesto za punjenje je sučelje putem kojeg je u danom trenutku moguće puniti jedno električno vozilo ili zamijeniti bateriju jednog električnog vozila
19. ministar je čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove graditeljstva
20. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva
21. održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom
njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena
22. oprema su pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu
radi tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina
23. postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je
prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena
24. posebni uvjeti su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na
način propisan ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, osim uvjeta priključenja, uvjeta koji se utvrđuju u
postupku procjene utjecaja na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za
ekološku mrežu
25. potvrda glavnog projekta je potvrda da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo u slučajevima
propisanim posebnim zakonom na način propisan ovim Zakonom
26. postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina
27. pripremni radovi su građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta te omogućavanja primjene
odgovarajuće tehnologije građenja
28. rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih
zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje,
nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba
građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine
29. složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina
30. sustav automatizacije i upravljanja zgradom je sustav koji obuhvaća sve proizvode, softver i inženjerske usluge, kojim se može poduprijeti
energetski učinkovito, ekonomično i sigurno funkcioniranje tehničkih sustava zgrade putem automatskog upravljanja i olakšavanjem ručnog upravljanja
tim tehničkim sustavima zgrade
31. tehnički sustav zgrade je tehnička oprema zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade za grijanje prostora, hlađenje prostora, ventilaciju,
klimatizaciju, pripremu potrošne tople vode, ugrađenu rasvjetu, automatizaciju i upravljanje zgradom, proizvodnju električne energije u krugu zgrade ili
kombinaciju navedenog, uključujući sustave koji upotrebljavaju energiju iz obnovljivih izvora
32. ugovor o energetskom učinku je ugovor između korisnika i pružatelja energetskih usluga, verificiran i praćen tijekom cijelog svog trajanja, pri čemu
se investicija u radove, opremu i usluge za provedbu mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti obuhvaćenih energetskom uslugom otplaćuje prema
ugovorenom stupnju poboljšanja energetske učinkovitosti ili drugim ugovorenim kriterijima, kao što su financijske uštede
33. ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni
dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine
34. uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezina dijela s mjesta na kojem se nalazi, uključujući i
gospodarenje zatečenim otpadom u građevini i na građevnoj čestici, te građevnog materijala i građevnog otpada nastalog razgradnjom građevine
sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom, te dovođenje građevne čestice, odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno
stanje
35. ukupna korisna površina zgrade je ukupna neto podna površina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade, a koja se računa prema točki
5.1.7. HRN ISO 9836
36. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno služba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležna za obavljanje upravnih poslova
graditeljstva
37. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje
na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički
uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju
oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu
građevinu
38. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra
pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine
39. zgrada gotovo nulte energije je zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta, odnosno vrlo niska količina energije trebala bi
se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj
blizini, a za koju su zahtjevi utvrđeni posebnim propisom
7
40. zgrada javne namjene je zgrada ili dio zgrade koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova, zgrada ili dio zgrade za stanovanje
zajednice te zgrada ili dio zgrade koja nije stambena u kojoj boravi više ljudi ili u kojoj se pruža usluga većem broju ljudi
41. značajna obnova je obnova zgrade gdje se obnovi podvrgava više od 25 % površine ovojnice zgrade.
 RAZVRSTAVANJE GRAĐEVINA (SKUPINE GRAĐEVINA)
Razvrstavanje građevina
Članak 4.
Građevina i radovi na tim građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od
zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi:
1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja
2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupak ocjene o potrebi procjene
utjecaja na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, odnosno
postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti
3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto)
površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti.
U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija
skupina.
Dodatno iz skripte: Npr. OBITELJSKA KUĆA U SKLOPU KOJE JE FRIZERSKI SALON: Ukoliko javnopravna tijela prema posebnim propisima ne
izdaju posebne uvjete (provjeriti u prostornim planovima npr. zonu sanitarne zaštite) spada u skupinu 3a jer nije samo stambena namjena, a ukoliko
javnopravna tijela prema posebnim propisima izdaju posebne uvjete svrstava se u skupinu 2b.
Primjena i donošenje posebnih propisa

Članak 5.
(1) Odredbe posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona koji utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu ili na drugi način
uvjetuju gradnju građevina ili utječu na građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona i propisa
donesenih na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Pravilnici i tehnički propisi, čije je donošenje propisano posebnim zakonima, a koji utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu ili na drugi
način uvjetuju gradnju građevina ili utječu na građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu, donose se uz suglasnost ministra.
(3) Pravilnici i tehnički propisi doneseni protivno stavku 2. ovoga članka ne primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona.
Ovlaštenja ministra
Članak 6.
(1) Način rada u Ministarstvu, upravnim tijelima, drugim javnopravnim tijelima i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u vezi s provedbom ovoga
Zakona, uključujući i sustav provedbe postupaka i izrade akata elektroničkim putem koji se donose na temelju ovoga Zakona, ministar propisuje
naputkom.
(2) Ovlašćuje se ministar da uređuje način rada savjetodavnih radnih tijela (povjerenstva, radne grupe i sl.) koja osniva na temelju posebnog propisa za
utvrđivanje nacrta propisa koji se donose na temelju ovoga Zakona te da određuje naknadu za rad članovima tih tijela koji nisu državni službenici.
 TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU
2. TE ME L JNI Z AHT JE VI Z A G RAĐE VINU
Obveza ispunjavanja temeljnih i drugih zahtjeva za građevinu

Članak 7.
(1) Svaka građevina, ovisno o svojoj namjeni, mora biti projektirana i izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za
građevinu te druge zahtjeve, odnosno uvjete propisane ovim Zakonom i posebnim propisima koji utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu
ili na drugi način uvjetuju gradnju građevina ili utječu na građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu.
(2) Građevni i drugi proizvodi koji se ugrađuju u građevinu moraju ispunjavati zahtjeve propisane ovim Zakonom i posebnim propisima.
Temeljni zahtjevi za građevinu

Članak 8.
Temeljni zahtjevi za građevinu su:
1. mehanička otpornost i stabilnost
2. sigurnost u slučaju požara
3. higijena, zdravlje i okoliš
4. sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe
5. zaštita od buke
6. gospodarenje energijom i očuvanje topline
7. održiva uporaba prirodnih izvora.
Dodatno iz skripte: Dokazuju se u glavnom projektu.
TEMELJNI SIGURNOSNI ZAHTJEVI
Ne postoji definicija u Zakonu o gradnji, ali se navodi u skripti: To su samo oni temeljni zahtjevi koji se odnose na sigurnost same građevine i njenih
korisnika. Mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe.
MEHANIČKA OTPORNOST I STABILNOST
Mehanička otpornost i stabilnost

Članak 9.
8
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da opterećenja koja na nju mogu djelovati tijekom građenja i uporabe ne mogu dovesti do:
1. rušenja cijele građevine ili nekog njezina dijela
2. velikih deformacija u stupnju koji nije prihvatljiv
3. oštećenja na drugim dijelovima građevine, instalacijama ili ugrađenoj opremi kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije
4. oštećenja kao rezultat nekog događaja, u mjeri koja je nerazmjerna izvornom uzroku.
SIGURNOST U SLUČAJU POŽARA
Sigurnost u slučaju požara

Članak 10.
Građevine moraju biti projektirane i izgrađene tako da u slučaju izbijanja požara:
1. nosivost građevine može biti zajamčena tijekom određenog razdoblja
2. nastanak i širenje požara i dima unutar građevine je ograničeno
3. širenje požara na okolne građevine je ograničeno
4. korisnici mogu napustiti građevinu ili na drugi način biti spašeni
5. sigurnost spasilačkog tima je uzeta u obzir.
HIGIJENA ZDRAVLJE I OKOLIŠ
Higijena zdravlje i okoliš

Članak 11.
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da tijekom svog vijeka trajanja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika,
korisnika ili susjeda te da tijekom cijelog svog vijeka trajanja nema iznimno velik utjecaj na kvalitetu okoliša ili klimu, tijekom građenja, uporabe ili
uklanjanja, a posebno kao rezultat bilo čega od dolje navedenog:
1. istjecanja otrovnog plina
2. emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva (VOC), stakleničkih plinova ili opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor
3. emisije opasnog zračenja
4. ispuštanja opasnih tvari u podzemne vode, morske vode, površinske vode ili tlo
5. ispuštanja opasnih tvari u pitku vodu ili tvari koje na drugi način negativno utječu na pitku vodu
6. pogrešno ispuštanje otpadnih voda, emisije dimnih plinova ili nepropisno odlaganje krutog ili tekućeg otpada
7. prisutnost vlage u dijelovima građevine ili na površini unutar građevine.
SIGURNOST I PRISTUPAČNOST TIJEKOM UPORABE
Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe

Članak 12.
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oštećenja tijekom uporabe ili
funkcioniranja, kao što su proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale. Posebno, građevine moraju biti
projektirane i izgrađene vodeći računa o pristupačnosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti.
ZAŠTITA OD BUKE
Zaštita od buke
Članak 13.
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da buka koju zamjećuju korisnici ili osobe koje se nalaze u blizini ostaje na razini koja ne predstavlja
prijetnju njihovu zdravlju i koja im omogućuje spavanje, odmor i rad u zadovoljavajućim uvjetima.
GOSPODARENJE ENERGIJOM I OČUVANJE TOPLINE
Gospodarenje energijom i očuvanje topline

Članak 14.
Građevine i njihove instalacije za grijanje, hlađenje, osvjetljenje i provjetravanje moraju biti projektirane i izgrađene tako da količina energije koju
zahtijevaju ostane na niskoj razini, uzimajući u obzir korisnike i klimatske uvjete smještaja građevine. Građevine također moraju biti energetski
učinkovite, tako da koriste što je moguće manje energije tijekom građenja i razgradnje.
ODRŽIVA UPORABA PRIRODNIH IZVORA
Održiva uporaba prirodnih izvora

Članak 15.
Građevine moraju biti projektirane, izgrađene i uklonjene tako da je uporaba prirodnih izvora održiva, a posebno moraju zajamčiti sljedeće:
1. ponovnu uporabu ili mogućnost reciklaže građevine, njezinih materijala i dijelova nakon uklanjanja
2. trajnost građevine
3. uporabu okolišu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u građevinama.
ODSTUPANJE OD TEMELJNIH ZAHTJEVA ZA GRAĐEVINU
Odstupanje od temeljnih zahtjeva za građevinu

Članak 16.
(1) Ako se rekonstruira građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili građevina koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini
upisanoj u taj Registar, može se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička
svojstva.
(2) Ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osigurao nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, može se uz
suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih zahtjeva za građevinu.
9
(3) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, Ministarstvo izdaje na prijedlog investitora, po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstva
nadležnog za kulturu za građevinu iz stavka 1. ovoga članka, te po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstva nadležnog za zaštitu od požara u
oba slučaja ako se odstupa od temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju požara.
(4) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se izdati ako u svrhu ispunjavanja temeljnog zahtjeva za građevinu nije moguće izvesti
odgovarajuće tehničko rješenje ili je mogućnost izvođenja rješenja takva da bi uložena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist.
(5) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se uvjetovati određenim postupkom, zahvatom ili mjerom kojom bi se na odgovarajući način
djelomice nadomjestilo cjelovito tehničko rješenje.
(6) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije upravni akt.
 TEHNIČKI PROPISI 2/3
Tehnički propisi
Članak 17.
(1) Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva razrađuju, odnosno određuju temeljni zahtjevi za
građevinu, svojstva koja moraju imati građevni proizvodi u odnosu na njihove bitne značajke i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i
njihovim građenjem.
(2) Tehničke propise donosi ministar u obliku pravilnika.
(3) Tehnički propisi objavljuju se u »Narodnim novinama«.
ISPITIVANJE DIJELOVA GRAĐEVINE
Ispitivanje određenih dijelova građevine

Članak 18.
(1) Ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta,
predviđeno glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta, te prethodna istraživanja od važnosti za projektiranje, građenje i
uporabu određene građevine dužan je osigurati investitor.
(2) Investitor je poslove ispitivanja, dokazivanja, odnosno istraživanja iz stavka 1. ovoga članka dužan povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje istih
na temelju posebnog zakona.
DOPUŠTENA ODSTUPANJA U GRAĐENJU
Dopuštena odstupanja u građenju

Članak 19.
(1) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt sukladno pravilima struke ako se time ne utječe na
ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu i ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere
građevine do 0,30 metara, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe, te prilikom građenja ili
rekonstrukcije građevine upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili građevine koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u
taj Registar.
ZAHTJEVI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI
3. E NE RG E TS K A UČINK O VIT O ST U ZG RADARS T VU
Zahtjevi energetske učinkovitosti

Članak 19.a
Odredbe ovoga poglavlja primjenjuju se na zgrade s krovom i zidovima u kojima se koristi energija radi postizanja određenih unutarnjih klimatskih
uvjeta.
Članak 20.
(1) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom uporabe ispunjava propisane zahtjeve
energetske učinkovitosti, ako tehničkim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije propisano drukčije.
(2) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana i izgrađena tako da je moguće bez značajnih troškova osigurati individualno
mjerenje potrošnje energije, energenata i vode s mogućnošću daljinskog očitanja za pojedine posebne dijelove zgrade.
(3) Projektant je dužan prije izrade glavnog projekta nove zgrade koja mora ispunjavati minimalne zahtjeve na energetsko svojstvo zgrade uzeti u obzir
tehničku, okolišnu i gospodarsku izvedivost dostupnih visokoučinkovitih alternativnih sustava opskrbe energijom, te isto prikazati u glavnom
projektu.
(4) Zahtjeve energetske učinkovitosti pojedinih vrsta zgrada, koji uključuju minimalne zahtjeve na energetsko svojstvo zgrade i njezinih posebnih
dijelova, način izračuna energetskog svojstva zgrade, minimalni obvezni udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije zgrade, kriterije za
zgrade gotovo nulte energije, sadržaj prikaza izvedivosti dostupnih visokoučinkovitih alternativnih sustava opskrbe energijom te radi
optimiziranja korištenja energije tehničkih sustava zgrade: zahtjeve za sustave u pogledu ukupnih energetskih svojstava, ispravne ugradnje i
odgovarajućeg dimenzioniranja, podešavanja i nadzora tehničkih sustava zgrade, zahtjeve vezane na postavljanje uređaja za samoregulaciju,
zahtjeve za sustave automatizacije i upravljanje zgradama, izgled i sadržaj Iskaznice energetskih svojstava zgrade i druge zahtjeve vezane uz
energetsku učinkovitost zgrade, kao i dostavu izvješća Europskoj komisiji vezano za pretpostavke, izračune i rezultate troškovno optimalnih analiza,
propisuje tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama ministar.
ZGRADE GOTOVO NULTE ENERGIJE 2/2
Zgrade gotovo nulte energije

Članak 21.
(1) Sve nove zgrade moraju biti »zgrade gotovo nulte energije«.
(2) Oznaka za »zgradu gotovo nulte energije« u Iskaznici energetskih svojstava zgrade i energetskom certifikatu zgrade je »nZEB«.
(3) Glavni projekt zgrade, koji se prilaže uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, mora biti izrađen u skladu s odredbama za zgrade gotovo nulte
energije koje propisuje tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama ministar.
Dodatno iz ZOG (125/19) Članak 43.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim:
10
– članka 21. stavka 1., izmijenjenog člankom 5. ovoga Zakona, koji stupa na snagu 31. prosinca 2020.
ELEKTROMOBILNOST I USPOSTAVA INFRASTRUKTURE ZA PUNJENJE
Promicanje elektromobilnosti i uspostava infrastrukture za punjenje u zgradama

Članak 21.a
Za nove i postojeće zgrade primjenjuju se zahtjevi za povećanje elektromobilnosti uspostavom infrastrukture za punjenje u zgradama.
Članak 21.b
(1) Za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, a čija namjena ne uključuje stambenu, s više od deset parkirališnih mjesta,
postavlja se barem jedno mjesto za punjenje te kanalska infrastruktura, to jest cijevi za električne kabele, za barem jedno od svakih pet
parkirališnih mjesta, kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kada se:
– parkiralište nalazi u zgradi i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura zgrade ili
– parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna
infrastruktura parkirališta.
(2) Za sve zgrade čija namjena ne uključuje stambenu, s više od dvadeset parkirališnih mjesta, potrebno je postaviti najmanje jedno mjesto za
punjenje.
(3) Ispunjenje zahtjeva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužan je osigurati investitor, odnosno vlasnik nekretnine.
Članak 21.c
(1) Za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, s više od deset parkirališnih mjesta, kada je zgrada stambene namjene,
odnosno druge namjene od kojih je jedna stambena, postavlja se kanalska infrastruktura, to jest cijevi za električne kabele, za svako
parkirališno mjesto kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kada se:
– parkiralište nalazi u zgradi i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura zgrade ili
– parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna
infrastruktura parkirališta.
(2) Ispunjenje zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka dužan je osigurati investitor, odnosno vlasnik nekretnine.
Članak 21.d
(1) Zahtjevi iz članka 21.b ovoga Zakona ne primjenjuju se na zgrade čiji su vlasnici ili korisnici mala i srednja poduzeća.
(2) Zahtjevi za promicanje elektromobilnosti iz članaka 21.a, 21.b i 21.c ovoga Zakona ne primjenjuju se ako:
– je zahtjev za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole, odnosno istovjetni zahtjev podnesen do 10. ožujka 2021.
– bi potrebna kanalska infrastruktura ovisila o mikroizoliranim sustavima što bi prouzročilo znatne probleme u radu lokalnih energetskih sustava i
ugrozilo stabilnost lokalne mreže
– su troškovi postavljanja infrastrukture za punjenje i kanalske infrastrukture veći od 7 % ukupnog troška značajne obnove zgrade.
REDOVITI PREGLED SUSTAVA GRIJANJA I SUSTAVA HLAĐENJA ILI KLIMATIZACIJE U ZGRADI
OPREMANJE SUSTAVIMA AUTOMATIZACIJE
Redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, opremanje sustavima
automatizacije
Članak 22.
Odredbe članaka 22.a, 22.b, 22.c i 22.d ovoga Zakona odnose se na sustav grijanja kao kombinaciju komponenti koje su potrebne za određeni način
obrade zraka u prostoriji pomoću koje se povisuje temperatura, odnosno sustav klimatizacije kao kombinaciju komponenti koje su potrebne za određeni
oblik obrade zraka u prostoriji pomoću kojih se nadzire temperatura, odnosno pomoću koje se temperatura može sniziti.
Članak 22.a
(1) Vlasnik zgrade, odnosno njezina posebnog dijela, sa sustavom grijanja dužan je osigurati redoviti pregled dostupnih dijelova sustava grijanja
ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora efektivne nazivne snage veće od 70 kW, poput generatora topline, sustava kontrole i
cirkulacijske pumpe ili pumpi koji se upotrebljavaju za grijanje zgrada, najmanje jednom u deset godina, a što se može obaviti i zajedno s energetskim
pregledom zgrade.
(2) Pregledi iz stavka 1. ovoga članka uključuju procjenu učinkovitosti i dimenzioniranja generatora topline u usporedbi s potrebama grijanja zgrade
i njima se, prema potrebi, uzimaju u obzir sposobnosti sustava grijanja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora za optimizaciju njegove
učinkovitosti u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada.
(3) Ako nije bilo promjena u sustavu grijanja ili u kombiniranom sustavu grijanja i ventilacije prostora ili u pogledu potreba grijanja zgrade nakon
pregleda provedenog u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, nije potrebno ponoviti procjenu dimenzioniranja generatora topline.
Članak 22.b
(1) Vlasnik zgrade, odnosno njezina posebnog dijela, dužan je osigurati redoviti pregled dostupnih dijelova sustava hlađenja ili klimatizacije,
odnosno kombiniranih sustava klimatizacije i ventilacije efektivne nazivne snage veće od 70 kW najmanje jednom u deset godina, a što se može
obaviti i zajedno s energetskim pregledom zgrade.
(2) Pregledi iz stavka 1. ovoga članka uključuju procjenu učinkovitosti i dimenzioniranja sustava hlađenja ili klimatizacije u usporedbi s potrebama
hlađenja zgrade i njima se, prema potrebi, uzimaju u obzir sposobnosti sustava hlađenja ili klimatizacije, odnosno kombiniranog sustava klimatizacije i
ventilacije za optimizaciju njegove učinkovitosti u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada.
(3) Ako nije bilo promjena u sustavu hlađenja ili klimatizacije, odnosno u kombiniranom sustavu klimatizacije i ventilacije prostora ili u pogledu potreba
hlađenja zgrade nakon pregleda provedenog u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, nije potrebno ponoviti procjenu dimenzioniranja sustava hlađenja
ili klimatizacije.
Članak 22.c
(1) Vlasnik nestambene zgrade čija je efektivna nazivna snaga sustava grijanja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora, sustava
hlađenja ili klimatizacije, odnosno kombiniranih sustava klimatizacije i ventilacije veća od 290 kW, mora osigurati opremanje zgrade sustavima
automatizacije i upravljanja zgradom.
(2) Od obveze iz stavka 1. ovoga članka izuzimaju se zgrade iz stavka 1. ovoga članka kod kojih opremanje sustavom automatizacije i upravljanja
zgradom nije tehnički i gospodarski izvedivo, za što se osigurava dokaz da nije moguće izvesti odgovarajuće tehničko rješenje ili je mogućnost
izvođenja rješenja takva da bi uložena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist.
(3) Dokaz iz stavka 2. ovoga članka izrađuje ovlašteni inženjer odgovarajuće struke.
(4) Tehnički sustavi zgrade koji su izričito obuhvaćeni ugovorom u kojem se navodi dogovorena razina poboljšanja energetske učinkovitosti, poput
ugovora o energetskom učinku, ili kojima upravlja operator komunalnih usluga ili mrežni operator te stoga podliježu mjerama praćenja učinkovitosti na
strani sustava, izuzimaju se iz zahtjeva utvrđenih u člancima 22.a i 22.b ovoga Zakona pod uvjetom da je ukupni učinak takvog pristupa istovjetan onom
koji proizlazi iz članaka 22.a i 22.b ovoga Zakona.
11
(5) Zgrade koje su opremljene sustavima automatizacije i upravljanja zgradom karakteristika koje zadovoljavaju zahtjeve navedene u posebnom
propisu kojim se propisuju tehnički zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite u zgradama, izuzimaju se od obveza navedenih u
člancima 22.a i 22.b ovoga Zakona.
Članak 22.d
Redoviti pregled sustava grijanja te sustava hlađenja ili klimatizacije zgrade završava izvješćem o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja i
hlađenja ili klimatizacije zgrade, koje potpisuju sve ovlaštene osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi.
Članak 22.e
(1) Vlasnik, odnosno investitor dužan je osigurati da nove zgrade, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, budu opremljene uređajima za
samoreguliranje koji zasebno reguliraju temperaturu u svakoj sobi ili, u slučajevima u kojima je to opravdano, u određenoj grijanoj zoni samostalne
uporabne cjeline zgrade.
(2) U postojećim zgradama vlasnik je dužan osigurati postavljanje uređaja za samoreguliranje iz stavka 1. ovoga članka, kada se zamjenjuju generatori
topline, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo.
ENERGETSKI CERTIFIKAT ZGRADE
Energetski certifikat zgrade

Članak 23.
(1) Energetski certifikat zgrade, odnosno njezina posebnog dijela (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) izdaje se za zgradu, odnosno njezin poseban
dio za koji je potrebno koristiti energiju za održavanje određenih unutarnjih klimatskih uvjeta u skladu s njezinom namjenom, osim za:
1. zgradu koja se koristi za održavanje vjerskih obreda ili vjerskih aktivnosti
2. privremenu zgradu čiji je rok uporabe dvije godine ili manje, industrijsko postrojenje, radionicu i nestambenu poljoprivrednu zgradu s malim
energetskim potrebama
3. stambenu zgradu koja se koristi manje od četiri mjeseca godišnje
4. slobodnostojeću zgradu s ukupnom korisnom površinom manjom od 50 m2.
(2) Energetskim certifikatom se predočuju energetska svojstva zgrade, odnosno njezina posebnog dijela.
(3) Energetski certifikat izrađuje se elektronički i ispisuje isključivo putem IEC-a.
(4) Energetski certifikat važi deset godina od dana njegova izdavanja.
(5) Energetski certifikat za zgradu s jednostavnim tehničkim sustavom potpisuje ovlaštena osoba koja ga je izradila, a energetski certifikat za zgradu sa
složenim tehničkim sustavom sve ovlaštene osobe i/ili imenovane osobe u ovlaštenoj pravnoj osobi koje su u izradi istog sudjelovale.
Članak 24.
(1) Investitor, odnosno vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat dužan je prije izdavanja uporabne dozvole pribaviti energetski certifikat,
ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, odnosno njezina posebnog dijela dužan je:
1. prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing zgrade ili njezinoga posebnog dijela pribaviti energetski certifikat
2. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga predati energetski certifikat ili njegovu fotokopiju
3. energetski certifikat predočiti mogućem kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga
4. u oglasu za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanje na leasing zgrade ili njezina posebnog dijela koji se objavljuje u medijima
navesti energetski razred zgrade.
(3) Ako se tijekom građenja zgrade promijeni investitor, energetski certifikat zgrade prije izdavanja uporabne dozvole pribavlja novi investitor.
(4) Ovlašteni posrednik u prometu nekretnina obvezan je u oglasu o prodaji, iznajmljivanju, davanju na leasing ili u zakup zgrade za koju se izdaje
energetski certifikat, odnosno njezina posebnog dijela, koji se objavljuje u medijima navesti energetski razred zgrade, odnosno njezina posebnog dijela.
Članak 25.
(1) Vlasnik zgrade javne namjene čija ukupna korisna površina prelazi 250 m2 mora izložiti energetski certifikat na vidljivom mjestu u zgradi
koje je lako dostupno svim posjetiteljima zgrade.
ENERGETSKI PREGLED ZGRADE
Energetski pregled zgrade

Članak 26.
(1) Energetski certifikat izdaje se na temelju provedenog energetskog pregleda zgrade.
(2) Energetski pregled zgrade završava izvješćem o energetskom pregledu zgrade koje potpisuju sve ovlaštene osobe koje su sudjelovale u njegovoj
izradi.
(3) Vlasnik zgrade dužan je voditi evidenciju o provedenim energetskim pregledima zgrade i čuvati izvješće o energetskom pregledu zgrade najmanje
deset godina od dana njegova primitka.
(4) Investitor, vlasnik, odnosno korisnik zgrade ili njezina posebnog dijela koja podliježe obvezi energetskog pregleda i energetskog certificiranja dužan
je ovlaštenoj osobi osigurati sve podatke i dokumentaciju kojom raspolaže, a koja je potrebna za provedbu energetskog pregleda i energetsko certificiranje
te druge uvjete za neometani rad.
OSOBE OVLAŠTENE ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE, ENERGETSKI PREGLED ZGRADE I
1/2
Ovlaštenja za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava
hlađenja ili klimatizacije u zgradi
Članak 27.
(1) Energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi provodi fizička ili
pravna osoba koja za to ima ovlaštenje (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba).
(2) Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka daje Ministarstvo rješenjem.
(3) Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka daje se na neodređeno vrijeme.
(4) Podnositelj zahtjeva za davanje ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka dužan je priložiti dokaze o ispunjavanju svih uvjeta propisanih za davanje tog
ovlaštenja.
12
(5) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka i rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za davanje ovlaštenja iz tog stavka te rješenja o obustavi
postupka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 28.
(1) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade (u daljnjem tekstu: ovlaštenje) daje se za:
1. energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom
2. energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom ili
3. energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom.
(2) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom obuhvaća i ovlaštenje za energetsko
certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom.
(3) Ovlaštenje iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovoga članka obuhvaća i ovlaštenje za redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili
klimatizacije u zgradi ako je ovlaštenje dano fizičkoj osobi strojarske struke, odnosno pravnoj osobi koja zapošljava fizičku osobu strojarske
struke koja ispunjava uvjete za davanje ovlaštenja za energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom.
Članak 29.
(1) Ovlaštenje se daje fizičkoj osobi koja:
1. ima završen diplomski sveučilišni studij arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke ili specijalistički diplomski stručni studij
arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke i koja je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova
2. ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci ili dvije godine radnog iskustva u projektiranju i/ili stručnom nadzoru građenja, nakon
završetka studija iz podstavka 1. ovoga stavka
3. je uspješno završila odgovarajući program stručnog osposobljavanja Modul 1, odnosno Modul 2 propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona.
(2) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom, osim osobama iz stavka 1. ovoga članka, daje
se i fizičkoj osobi koja:
1. ima završen preddiplomski sveučilišni, odnosno preddiplomski stručni studij arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke
2. ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci ili pet godina radnog iskustva u projektiranju i/ili stručnom nadzoru građenja, nakon
završetka studija iz podstavka 1. ovoga stavka
3. je uspješno završila odgovarajući program stručnog osposobljavanja iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 30.
Ovlaštenje se daje pravnoj osobi koja:
1. je registrirana za djelatnost energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade i
2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlenu najmanje jednu osobu koja ispunjava uvjete iz članka 29. ovoga Zakona.
Članak 31.
(1) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom daje se fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz
članka 29. stavka 1. podstavka 1. i 2. ili stavka 2. ovoga Zakona i koja je uspješno završila program stručnog osposobljavanja Modul 1 propisan
pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona, odnosno pravnoj osobi koja zapošljava najmanje jednu fizičku osobu koja je uspješno završila navedeni program
osposobljavanja.
(2) Ovlaštenje za energetsko certificiranje zgrada sa složenim tehničkim sustavom daje se pravnoj osobi koja zapošljava najmanje jednu fizičku osobu
koja ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona i koja je uspješno završila program stručnog osposobljavanja Modul 2
propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona.
(3) Ovlaštenje za energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom daje se fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1.
podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona i koja je uspješno završila program stručnog osposobljavanja Modul 2 propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona,
odnosno pravnoj osobi koja zapošljava najmanje jednu fizičku osobu koja je uspješno završila navedeni program stručnog osposobljavanja, i to u dijelu
njezine struke, kako slijedi:
1. za strojarski dio tehničkog sustava ovlašćuje se osoba strojarske struke
2. za elektrotehnički dio tehničkog sustava ovlašćuje se osoba elektrotehničke struke
3. za sustave automatskog reguliranja i upravljanja ovlašćuje se osoba elektrotehničke struke ili strojarske struke
4. za građevinski dio zgrade ovlašćuje se osoba arhitektonske ili građevinske struke.
Članak 32. Briše se.
Članak 33.
(1) Ovlaštena osoba dužna je poslove za koje je ovlaštena obavljati stručno, samostalno, neovisno i nepristrano.
(2) Ovlaštena osoba je odgovorna da energetski certifikat, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije
u zgradi bude izrađen točno i u skladu s važećim propisima i pravilima struke.
(3) Ovlaštena osoba dužna je:
1. voditi evidenciju o izdanim energetskim certifikatima, obavljenim energetskim pregledima zgrade i redovitim pregledima sustava grijanja i sustava
hlađenja ili klimatizacije u zgradi
2. osigurati sve podatke i dokumentaciju s kojom raspolaže, a koja je potrebna za provedbu neovisne kontrole.
3. čuvati dokumentaciju o tome najmanje deset godina i
4. stručno se usavršavati na način propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona.
(4) Ovlaštena osoba dužna je ispunjavati uvjete za izdavanje ovlaštenja trajno i o svakoj promjeni koja se odnosi na uvjete izdavanja ovlaštenja
obavijestiti Ministarstvo u roku od osam dana od nastale promjene.
Članak 34.
(1) Ovlaštena osoba ne smije izdati energetski certifikat, obaviti energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili
klimatizacije u zgradi za naručitelja pravnu osobu u kojoj:
1. ima dionice ili poslovne udjele
2. je član nadzornog odbora, član uprave, prokurist, opunomoćenik ili zaposlenik
3. je član nadzornog odbora, član uprave, prokurist, opunomoćenik ili zaposlenik njegov bračni drug ili srodnik u ravnoj liniji.
(2) Ovlaštena osoba ne smije izdati energetski certifikat, obaviti energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili
klimatizacije za zgradu:
1. za koju je ona ili pravna osoba u kojoj je zaposlena sudjelovala u izradi projekta, kontroli projekta, stručnom nadzoru građenja, građenju ili održavanju
zgrade
13
2. koja je u njezinu vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu
3. koja je u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu pravne osobe u kojoj je zaposlena, bračnog druga ili srodnika u ravnoj liniji
4. koja je u vlasništvu osobe za koju obavlja poslove posredovanja kod kupoprodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili na leasing.
(3) Ovlaštena pravna osoba opskrbljivač energijom ili vodom ne smije izraditi energetski certifikat, obaviti energetski pregled zgrade ili redoviti pregled
sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije za naručitelja u zgradi koju opskrbljuje energijom ili vodom.
(4) Ovlaštena osoba koja je zaposlenik upravitelja zgrade ili posrednika u prometu nekretninama ne smije izraditi energetski certifikat, obaviti energetski
pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije za naručitelja u zgradi u kojoj je upravitelj, odnosno za naručitelja u
zgradi za koju je posrednik u prometu nekretnine.
Strane osobe
Članak 35.
(1) Osobe iz država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru mogu u Republici Hrvatskoj povremeno ili privremeno obavljati poslove
energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade nakon što prije početka prvog pružanja usluge o tome obavijeste Ministarstvo. O zaprimljenoj
obavijesti Ministarstvo izdaje potvrdu.
(2) Osobe iz država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru koje u Republici Hrvatskoj imaju poslovni nastan ostvaruju pravo na
pružanje usluga energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade nakon što ishode ovlaštenje Ministarstva za energetsko certificiranje i energetski
pregled zgrade.
(3) Priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za pružanje usluga energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade u Republici Hrvatskoj
državljana ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru koji će te usluge pružati samostalno ili kao zaposlene osobe provodi se u skladu s
posebnim propisom.
(4) Uvjete i način izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga članka i priznavanja stručnih kvalifikacija osoba iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar
pravilnikom.
Članak 36.
(1) Potvrde za ostvarivanje prava pružanja usluga energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade hrvatskih državljana i pravnih osoba u
zemljama ugovornicama Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru izdaje Ministarstvo.
(2) Uvjete i način izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.
PROVEDBA PROGRAMA IZOBRAZBE
Provedba programa izobrazbe

Članak 37.
(1) Program stručnog osposobljavanja Modul 1 i Modul 2 i Program usavršavanja ovlaštenih osoba (u daljnjem tekstu: Program izobrazbe) te provjeru
znanja stručne osposobljenosti provode pravne osobe koje za to imaju suglasnost Ministarstva.
(2) Suglasnost za provedbu Programa izobrazbe daje Ministarstvo na zahtjev pravne osobe rješenjem.
(3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga članka daje se na rok od pet godina, a može se ponovno izdati na isti rok na način i pod uvjetima propisanim ovim
Zakonom.
(4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 38.
(1) Suglasnost za provedbu programa izobrazbe daje se pravnoj osobi koja:
1. zapošljava ili na drugi način osigurava stručne osobe koje će voditi izobrazbu i provjeru znanja ovlaštenih osoba
2. raspolaže prostorom za provedbu programa izobrazbe
3. raspolaže potrebnom tehničkom opremljenosti za provedbu programa izobrazbe
4. ima potrebnu administraciju za vođenje evidencija i obavljanje drugih administrativnih poslova.
(2) Stručne osobe iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka su osobe koje:
1. imaju završen diplomski sveučilišni studij arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke ili specijalistički diplomski stručni studij
tehničke struke i koja je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova
2. imaju najmanje deset godina radnog iskustva u struci i trajno rade na pripremi ili primjeni tehničke regulative iz područja energetske učinkovitosti koja
je predmet programa izobrazbe i
3. su priznati stručnjaci iz područja programa izobrazbe.
NEOVISNA KONTROLA
Neovisna kontrola energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili
klimatizacije u zgradi
Članak 39.
(1) Energetski certifikat i izvješće o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi podliježu neovisnoj kontroli.
(2) Neovisnu kontrolu provodi pravna osoba koja za to ima ovlaštenje.
Članak 40.
(1) Ovlaštena pravna osoba neovisnu kontrolu provodi po nalogu Ministarstva.
(2) Ministarstvo rješenjem proglašava nevažećim energetski certifikat, odnosno izvješće o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili
klimatizacije u zgradi koje je u provedbi neovisne kontrole ocijenjeno negativno.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 41.
(1) Ovlaštenje za provedbu neovisne kontrole energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u
zgradi (u daljnjem tekstu: ovlaštenje za kontrolu) daje Ministarstvo rješenjem.
(2) Ovlaštenje za kontrolu daje se na rok od pet godina.
(3) Podnositelj zahtjeva za davanje ovlaštenja za kontrolu dužan je priložiti dokaze o ispunjavanju svih uvjeta propisanih za davanje tog ovlaštenja.
(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka i rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za davanje ovlaštenja iz tog stavka te rješenja o obustavi
postupka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 42.
14
(1) Ovlaštenje za kontrolu energetskih certifikata daje se pravnoj osobi koja:
1. ima ovlaštenje za energetsko certificiranje zgrada sa složenim tehničkim sustavom
2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlene najmanje dvije osobe koje ispunjavaju uvjete za davanje ovlaštenja za provedbu
energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom od kojih je najmanje jedna arhitektonske ili građevinske struke te zapošljava ili na drugi
način osigurava stručnu osobu strojarske i stručnu osobu elektrotehničke struke, koje ispunjavaju uvjete za davanje ovlaštenja za provedbu energetskih
pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom
3. ima iskustvo u provedbi energetskog certificiranja zgrada sa složenim tehničkim sustavom najmanje tri godine i
4. je izradila više od dvadeset energetskih certifikata zgrada sa složenim tehničkim sustavom.
(2) Ovlaštenje za kontrolu izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama daje se pravnoj osobi koja:
1. je ovlaštena za obavljanje energetskog certificiranja zgrada sa složenim tehničkim sustavom
2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlene najmanje dvije osobe koje ispunjavaju uvjete za davanje ovlaštenja za provedbu
energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom od kojih je najmanje jedna strojarske struke
3. ima iskustvo u provedbi energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom najmanje tri godine i
4. je izradila više od dvadeset energetskih certifikata zgrada sa složenim tehničkim sustavom.
Članak 43.
(1) Osoba koja ima ovlaštenje za kontrolu dužna je poslove za koje je ovlaštena obavljati stručno, samostalno, nepristrano i neovisno.
(2) Osoba koja ima ovlaštenje za kontrolu dužna je:
1. voditi evidenciju o provedenim kontrolama
2. čuvati dokumentaciju najmanje deset godina
3. dostavljati Ministarstvu izvješća o obavljenoj kontroli.
(3) Osoba koja ima ovlaštenje za kontrolu dužna je ispunjavati uvjete za izdavanje ovlaštenja u roku trajanja ovlaštenja i o svakoj promjeni koja se odnosi
na uvjete izdavanja ovlaštenja obavijestiti Ministarstvo u roku od osam dana od nastale promjene.
Članak 44.
(1) Osoba koja ima ovlaštenje za kontrolu ne može obaviti kontrolu energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i
sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi:
1. za koju je ona ili pravna osoba u kojoj je zaposlena sudjelovala u izradi projekta, kontroli projekta, stručnom nadzoru građenja, građenju ili održavanju
zgrade, te izradi energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi
2. koja je u njezinu vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu
3. koja je u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu pravne osobe u kojoj je zaposlena, bračnog druga ili srodnika u ravnoj liniji
4. koja je u vlasništvu osobe za koju obavlja poslove posredovanja kod kupoprodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili na leasing
5. za koju je upravitelj zgrade
6. za koju je opskrbljivač energijom ili vodom.
(2) Osoba koja ima ovlaštenje za kontrolu ne može obaviti kontrolu energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i
sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi za koji je bila naručitelj ili je izdala pravna osoba u kojoj:
1. je zaposlena
2. ima dionice ili poslovne udjele
3. je član nadzornog odbora, član uprave, prokurist, opunomoćenik ili zaposlenik
4. je član nadzornog odbora, član uprave, prokurist, opunomoćenik ili zaposlenik njegov bračni drug ili srodnik u ravnoj liniji.
UKIDANJE OVLAŠTENJA I SUGLASNOSTI
Ukidanje ovlaštenja i suglasnosti

Članak 45.
(1) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade, ovlaštenje za kontrolu i suglasnost za provedbu Programa izobrazbe ukida se
rješenjem osobi koja:
1. ne ispunjava propisane uvjete prema kojima je dobila ovlaštenje, odnosno suglasnost
2. ne obavlja poslove za koje je ovlaštena stručno, u skladu s pravilima struke i važećim propisima
3. obavlja poslove za koje nije ovlaštena ili
4. je podnijela zahtjev za ukidanje.
(2) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade ukida se rješenjem osobi, uz razloge navedene u stavku 1. ovoga članka, i ako se
stručno ne usavršava na način propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona.
(3) Rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka donosi Ministarstvo.
(4) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(5) Osoba kojoj je ukinuto ovlaštenje, odnosno suglasnost iz razloga navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka, može podnijeti zahtjev za davanje novog
ovlaštenja nakon isteka roka od godine dana od dana pravomoćnosti rješenja o ukidanju.
(6) Osoba kojoj je ukinuto ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade, prilikom podnošenja zahtjeva za davanje novog ovlaštenja
dužna je imati najmanje jedno Uvjerenje o pohađanju Programa usavršavanja koje nije starije od godinu dana.
INFORMACIJSKI SUSTAV ENERGETSKIH CERTIFIKATA
Informacijski sustav energetskih certifikata
Članak 46.
(1) Ministarstvo uspostavlja i vodi Informacijski sustav energetskih certifikata (IEC).
(2) U IEC-u se prikupljaju podaci o izračunatoj potrošnji energije sukladno Metodologiji, kao i ostali podaci iz energetskog certifikata, izvješća o
energetskim pregledima zgrada i izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama.
(3) Agregirani anonimni podaci, koji su u skladu sa zahtjevima o zaštiti podataka prema posebnom propisu, stavljaju se na zahtjev na raspolaganje u
statističke i istraživačke svrhe te vlasniku zgrade.
Članak 46.a
(1) Ministarstvo putem IEC-a vodi registar:
1. ovlaštenih osoba za energetsko certificiranje
15
2. osoba ovlaštenih za kontrolu
3. osoba koje provode program izobrazbe
4. izdanih energetskih certifikata s izvješćima o provedenim energetskim pregledima zgrada
5. izdanih izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama.
(2) Registar je javan.
(3) Ministarstvo može dio podatka iz registra učiniti javno dostupnim na mrežnim stranicama ili na drugi prikladan način, a u skladu sa zahtjevima o
zaštiti podataka prema posebnom propisu.
Članak 46.b
Ministarstvo pruža informacije o energetskim certifikatima, njihovoj svrsi i ciljevima, troškovno učinkovitim mjerama te načinima financiranja
energetske obnove zgrada primjenom mjera energetske učinkovitosti putem službenih mrežnih stranica Ministarstva te na drugi prikladan način.
Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju, ovlaštenim osobama te neovisnoj kontroli
Članak 47.
Način i uvjete provedbe energetskog pregleda zgrade i redovitih pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, sadržaj izvješća o
tim pregledima, način energetskog certificiranja, sadržaj i izgled energetskog certifikata, zgrade s malim energetskim potrebama, način i uvjete provedbe
neovisne kontrole energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, sadržaj i način
provedbe programa stručnog osposobljavanja prema Modulu 1 i Modulu 2, provjere znanja stručne osposobljenosti i obveznog usavršavanja ovlaštenih
osoba, sadržaj registra te druga pitanja vezana uz provedbu energetskih pregleda, energetskog certificiranja zgrada i neovisne kontrole izvješća o
energetskom pregledu i energetskog certifikata propisuje ministar pravilnikom.
Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada i programi

Članak 47.a
(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi Dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine (u daljnjem
tekstu: Dugoročna strategija), radi podupiranja obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih, javnih i privatnih zgrada u energetski visokoučinkovit
i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine, olakšavajući troškovno učinkovitu pretvorbu postojećih zgrada u zgrade gotovo nulte energije.
(2) Dugoročna strategija treba sadržavati perspektivu od najmanje 30 godina u skladu s primjenjivim obvezama planiranja i izvješćivanja te obuhvaća:
1. pregled nacionalnog fonda zgrada
2. utvrđivanje troškovno učinkovitog pristupa obnovi ovisno o vrsti zgrade i klimatskoj zoni, uzimajući u obzir, kada je primjenjivo, relevantne
pokretačke točke u životnom ciklusu zgrade
3. politike i mjere za poticanje troškovno učinkovite dubinske obnove zgrada, uključujući postupne dubinske obnove te za podupiranje ciljanih troškovno
učinkovitih mjera obnove
4. pregled politika i mjera koje su usmjerene na segmente nacionalnog fonda zgrada s najgorim svojstvima, dileme suprotstavljenih interesa najmodavca i
najmoprimca i nedostatke tržišta te opis relevantnih nacionalnih mjera kojima se pridonosi ublažavanju energetskog siromaštva
5. politike i mjere usmjerene na sve zgrade javnog sektora
6. pregled nacionalnih inicijativa za promicanje pametnih tehnologija i dobro povezanih zgrada i zajednica, kao i vještina i obrazovanja u građevinskom
sektoru i sektoru energetske učinkovitosti i
7. na dokazima utemeljenu procjenu očekivanih ušteda energije i širih koristi, kao što su koristi povezane sa zdravljem, sigurnošću i kvalitetom zraka.
(3) U okviru Dugoročne strategije utvrđuje se plan s mjerama i mjerljivim pokazateljima napretka utvrđenima na domaćoj razini s obzirom na dugoročni
cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova u Uniji za 80 – 95 % do 2050. godine u usporedbi s 1990. godinom, kako bi se osigurao energetski
visokoučinkovit i dekarboniziran nacionalni fond zgrada i kako bi se olakšalo troškovno učinkovitu pretvorbu postojećih zgrada u zgrade gotovo nulte
energije, a koji treba sadržavati okvirne relevantne ključne točke za 2030., 2040. i 2050. godinu, te se u njemu navodi kako će se njima pridonijeti
postizanju nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti prema posebnom propisu kojim se uređuje područje energetske učinkovitosti, a kojima se
pridonosi postizanju ciljeva Unije u pogledu energetske učinkovitosti.
(4) Dugoročna strategija se donosi svakih deset godina te se dostavlja Europskoj komisiji zajedno s Nacionalnim integriranim energetskim i klimatskim
planom, a po potrebi se može ažurirati svakih pet godina.
(5) Radi potpore mobilizaciji ulaganja u obnovu koja je potrebna za postizanje ciljeva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, u sklopu Dugoročne strategije
razrađuje se olakšanje pristupa odgovarajućim mehanizmima za:
– agregiranje projekata, među ostalim putem platformi ili skupina za ulaganja i konzorcija malih i srednjih poduzeća, kako bi se investitorima omogućio
pristup i osigurala rješenja u paketu za potencijalne klijente
– smanjenje percipiranog rizika zahvata u području energetske učinkovitosti za investitore i privatni sektor
– upotrebu javnih sredstava za povećanje potencijala dodatnog ulaganja privatnog sektora ili rješavanje specifičnih nedostataka tržišta
– usmjeravanje ulaganja u energetski učinkovit fond zgrada javnog sektora, u skladu sa smjernicama Eurostata i
– pristupačne i transparentne savjetodavne alate, poput jedinstvenih kontaktnih točaka za potrošače i savjetodavnih službi u području energije, o
relevantnim energetskim obnovama i financijskim instrumentima. Putem jedinstvenih kontaktnih točaka pružaju se i informacije o energetskim
certifikatima, troškovno učinkovitim mjerama za poboljšanje energetskih svojstava zgrade te o zamjeni kotlova na fosilna goriva održivijim
alternativama.
(6) Dugoročna strategija sadrži analizu politika i mjera kojima se prilikom energetske obnove zgrade pridonosi povećanju zaštite od požara i zaštite od
rizika povezanih s djelovanjem potresa, koji utječu na životni vijek zgrade, te daje preporuke za poboljšanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštite
od požara i rizika povezanih s djelovanjem potresa za zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi.
(7) Dugoročna strategija sadrži analizu mjera za pojednostavnjenje uspostave mjesta za punjenje u novim i postojećim stambenim i nestambenim
zgradama usredotočujući se na moguće regulatorne prepreke, uključujući postupke za izdavanje dozvola i suglasnosti, ne dovodeći u pitanje pravo u
području vlasništva i najma nekretnina.
(8) U Dugoročnoj strategiji razmatra se potreba za koherentnim politikama u pogledu zgrada, održive i zelene mobilnosti i urbanističkog planiranja.
(9) Radi potpore izradi Dugoročne strategije provodi se savjetovanje sa stručnom javnošću putem Otvorenog dijaloga partnera te javno savjetovanje sa
zainteresiranom javnošću, a sažetak rezultata javnih savjetovanja prilaže se Europskoj komisiji prilikom dostavljanja Dugoročne strategije.
(10) Dugoročnoj strategiji prilažu se pojedinosti o provedbi, među ostalim, i o planiranim politikama i mjerama.
Članak 47.b
(1) Programe energetske obnove zgrada za razdoblje 2021. do 2030. godine donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
(2) Programi energetske obnove zgrada, među ostalim, potiču primjenu visokoučinkovitih alternativnih sustava, u mjeri u kojoj je to tehnički,
funkcionalno i gospodarski izvedivo, kada se zgrade podvrgavaju značajnoj obnovi.
16
(3) U programima iz stavka 1. ovoga članka razrađuju se financijske mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u obnovi zgrada s ciljanim ili
ostvarenim uštedama energije, određenima prema jednom od sljedećih kriterija ili više njih:
– energetskim svojstvima opreme ili materijala koji se upotrebljava u obnovi; u tom slučaju opremu ili materijal koji se upotrebljava u obnovi postavlja
instalater s odgovarajućom razinom certifikacije ili kvalifikacije
– standardnim vrijednostima za izračun ušteda energije u zgradama
– ostvarenim poboljšanjem zbog takve obnove usporedbom rezultata energetskih pregleda i energetskih certifikata izdanih prije i nakon obnove
– glavnom projektu
– rezultatima neke druge relevantne, transparentne i razmjerne metode kojom se pokazuje poboljšanje energetskih svojstava.
Članak 47.c
(1) Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog
Ministarstva.
(2) U Programu iz stavka 1. ovoga članka razrađuju se ciljevi i mjere za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima radi uspostave održivih,
sigurnih i otpornih gradova i naselja kroz povećanje energetske učinkovitosti zgrada i građevinskih područja, razvoj zelene infrastrukture u zgradarstvu te
urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju.
Članak 47.d
(1) Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog
Ministarstva.
(2) U programu iz stavka 1. ovoga članka razrađuju se ciljevi i mjere za kružno gospodarenje prostorom i zgradama kojima se među ostalim potiču mjere
kružnosti kod planiranja novih zgrada, ponovno korištenje napuštenih i/ili zapuštenih i produljenje trajnosti postojećih prostora i zgrada, smanjenje
količine građevinskog otpada te povećanje energetske učinkovitosti zgrada.
 SUDIONICI U GRADNJI
4. S UDIO NICI U G RADNJI

Članak 48.
Sudionici u gradnji jesu:
1. investitor
2. projektant
3. izvođač
4. nadzorni inženjer
5. revident.
INVESTITOR
Investitor
Članak 49.
(1) Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.
(2) Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama
koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(3) Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(4) Investitor je dužan osigurati dokumente i podatke potrebne za sastavljanje pisane izjave o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja
građevine ako tijekom građenja dođe do promjene izvođača.
Članak 50.
(1) Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora
građenja prema posebnom zakonu.
(2) Fizička osoba koja je investitor građevine iz 3.b skupine za svoje potrebe može sama izraditi arhitektonski, odnosno građevinski projekt kao
dio glavnog projekta i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili
preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.
 PROJEKTANT
Projektant
Članak 51.
(1) Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.
(2) Projektant je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom,
odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za
energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete.
(3) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli glavni projekt, odnosno
izvedbeni projekt.
Članak 52.
(1) Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant.
(2) Glavni projektant može biti istodobno i projektant jednog od dijelova glavnog projekta.
(3) Glavni projektant koji ispunjava uvjete propisane posebnim propisom može prilikom izrade projekta biti koordinator zaštite na radu.
(4) Glavnog projektanta određuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba određena tim ugovorom.
ŠTO IZVOĐAČ MORA NAPRAVITI NAKON ŠTO ZAVRŠI GRAĐENJE
 IZVOĐAČ 1/2
Izvođač
Članak 53.
(1) Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini.
17
(2) Graditi može osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom zakonu.
(3) Izvođač može pristupiti građenju na temelju pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole na odgovornost investitora i nakon što je
prethodno izvršena prijava građenja, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
Članak 54.
(1) Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehničkim propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pri
tome:
1. povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje
poslova
2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za građevinu, zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za građevinu
3. ugrađivati građevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima
4. osigurati dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili
postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete
(rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih
radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom
5. gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom
6. oporabiti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom
7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine.
(2) Građevine za koje se ne izdaje građevinska dozvola izvođač je dužan graditi u skladu s glavnim projektom, ovim Zakonom, tehničkim
propisima, posebnim propisima i pravilima struke, ako nije drukčije propisano pravilnikom donesenim na temelju ovoga Zakona.
(3) Stavak 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na građenje građevine iz stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine propisuje ministar pravilnikom.
Članak 55.
(1) Izvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu osobe koja vodi građenje, odnosno pojedine radove. Inženjer
gradilišta, odnosno voditelj radova odgovoran je izvođaču za provedbu obveza iz članka 54. ovoga Zakona.
(2) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno
usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.
(3) Glavni inženjer gradilišta odgovoran je glavnom izvođaču za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost
provedbe obveza iz članka 54. ovoga Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom
izvođenja radova.
(4) Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova.
(5) Za glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova može se imenovati osoba koja za to ispunjava uvjete propisane
zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.
 NADZORNI INŽENJER
Nadzorni inženjer
Članak 56.
(1) Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i
provodi u ime investitora stručni nadzor građenja.
(2) Nadzorni inženjer, odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.
Članak 57.
(1) Na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera
odgovarajuće struke.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornog inženjera.
(3) Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno
izvješće.
(4) Glavni nadzorni inženjer može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova.
Članak 58.
(1) Nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja:
1. nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima
struke
2. utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove uvjete propisane posebnim zakonom
3. utvrditi je li iskolčenje građevine obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu
4. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za
građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere u pogledu
građevnih proizvoda
5. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu i tijekom građenja, a investitora i
građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama
6. sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine.
(2) Nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, odrediti način otklanjanja nedostataka, odnosno
nepravilnosti građenja građevine. To posebice u slučaju ako:
1. dokumentacijom iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugrađenih građevina, proizvoda, opreme i/ili
postrojenja
2. izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ovoga Zakona ne ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom
3. iskolčenje građevine nije obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu.
(3) Provedba dužnosti iz stavka 1. ovoga članka i način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti iz stavka 2. ovoga članka upisuje se u
građevinski dnevnik.
Članak 59.
18
(1) Stručni nadzor građenja provodi se prilikom građenja svih građevina i izvođenja svih radova za koje se izdaje građevinska dozvola i/ili
uporabna dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Stručni nadzor građenja zgrada 3.a i 3.b skupine građevina provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti
i stabilnosti.
Članak 60.
Način provedbe stručnog nadzora građenja, obrazac, uvjete i način vođenja građevinskog dnevnika i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera
propisuje ministar pravilnikom.
 REVIDENT 1/2
Revident
Članak 61.
Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata prema propisu kojim se uređuje udruživanje u komoru arhitekata i komore inženjera u
graditeljstvu i prostornom uređenju.
Napomena: Sadržaj ispod naslova „Revident“ promijenjen je izmjenom NN 125/19 Zakona o gradnji. U nastavku je STARI tekst.
Revident
Članak 61.
(1) Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata.
(2) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata daje i ukida Ministarstvo.
(3) Protiv ovlaštenja iz stavka 2. ovoga članka, rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za davanje tog ovlaštenja, rješenja o obustavi postupka i
rješenja o ukidanju tog ovlaštenja ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 62.
(1) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u
području kontrole projekta, s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju i koja ispunjava druge uvjete propisane pravilnikom iz stavka 2.
ovoga članka.
(2) Pobliže uvjete za davanje i oduzimanje ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata, sredstava, odnosno načina kojima se dokazuje ispunjavanje tih
uvjeta propisuje ministar pravilnikom.
Članak 63.
(1) Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona,
posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.
(2) Osim odredbe iz stavka 1. ovoga članka, na revidenta se na odgovarajući način primjenjuju i odredbe ovoga Zakona o odgovornosti projektanta.
(3) Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen
ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.
IZRADA I ČUVANJE PROJEKATA
5. PRO JEK T I
Izrada i čuvanje projekata

Članak 64.
(1) Projekti se izrađuju u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima, te pravilima struke u
pogledu pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom ili spomenutim propisima.
(2) Projekti moraju sadržavati sve propisane dijelove te moraju biti izrađeni tako da se, ovisno o namjeni i razini razrade, ispunjava njihova svrha.
(3) Projekti se izrađuju na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Članak 65.
(1) Glavni projekt i izvedbeni projekt zajedno s građevinskom dozvolom dužan je trajno čuvati investitor, njegov pravni sljednik, odnosno vlasnik
građevine.
(2) Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom dužno je trajno čuvati upravno tijelo, odnosno Ministarstvo.
Članak 66.
(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.
(2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni
(ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).
(3) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u
propisanom slučaju.
(4) Obvezni podrobniji sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od
strane odgovornih i službenih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa
projekata propisuje ministar pravilnikom.
VRSTE PROJEKATA
Vrste projekata
Članak 67.
Projekti se u smislu ovoga Zakona razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na:
1. glavni projekt
2. izvedbeni projekt
3. tipski projekt
4. projekt uklanjanja građevine.
19
 GLAVNI PROJEKT
 ELABORATI UZ GLAVNI PROJEKT (ŠTO JE BITNO ZA ELABORATE UZ GP)
 SADRŽAJ GLAVNOG PROJEKTA, PRVA MAPA GLAVNOG PROJEKTA 1/2
Glavni projekt
Članak 68.
(1) Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih
zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta.
(2) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u skladu s lokacijskim uvjetima
određenim tom dozvolom, posebnim uvjetima koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za
ekološku mrežu, posebnim propisima, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim
propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.
(3) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje
građevina propisanim prostornim planom, posebnim uvjetima, uvjetima priključenja, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima
donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.
Članak 69.
(1) Glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sadrži:
1. arhitektonski projekt
2. građevinski projekt
3. elektrotehnički projekt
4. strojarski projekt.
(2) Izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili
ako je potrebno, prethodi izrada:
1. krajobraznog elaborata
2. geomehaničkog elaborata
3. prometnog elaborata
4. elaborata tehničko-tehnološkog rješenja
5. elaborata zaštite na radu
6. elaborata zaštite od buke
7. konzervatorskog elaborata
8. drugog potrebnog elaborata.
(3) U glavnom projektu moraju biti navedeni podaci potrebni za izračun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa.
(4) Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu te projektirani vijek
uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje.
(5) Elaborati iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se u skladu s ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisom.
Dodatno iz skripte: Elaborat je pismeni sastavak u kojemu se neki predmet temeljito stručno raščlanjuje i obrazlaže.
Članak 70.
(1) Prva mapa glavnog projekta sadrži:
1. izjavu projektanta i glavnog projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz
članka 68. stavka 2. ovoga Zakona ako je izrađen za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola
2. izjavu projektanta i glavnog projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz
članka 68. stavka 3. ovoga Zakona ako je izrađen za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola
3. prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara u svim dijelovima glavnog projekta za građevinu razvrstanu u 1., 2.a ili 2.b skupinu građevina za
koju se prema posebnom propisu utvrđuju posebni uvjeti zaštite od požara, a koji prikaz potpisuje glavni projektant
4. druge dijelove propisane ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Prva mapa glavnog projekta za građevinsku dozvolu kojom se određuje oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te
smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru sadrži:
1. dijelove iz stavka 1. ovoga članka
2. geodetsku situaciju stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu koja je sastavni dio geodetskog elaborata
3. potvrdu katastarskog ureda da je geodetski elaborat iz podstavka 2. ovoga stavka predan na pregled i potvrđivanje
4. geodetsku situaciju građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaja jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom obuhvatu
u položajnom i visinskom smislu
5. popis koordinata lomnih točaka građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom
obuhvatu predan i izrađen u GML formatu i
6. potvrdu katastarskog ureda o rezervaciji broja nove građevne čestice ako se građevinskom dozvolom određuje novi oblik ili veličina građevne
čestice.
Članak 71.
(1) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih
čestica i/ili njezinih dijelova određen koordinatama lomnih točaka prikazanim u GML formatu.
(2) Trasa je prostor određen građevinskom dozvolom unutar kojega se smješta linijska građevina.
(3) Građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola trasom se određuje smještaj građevine
unutar koridora određenog lokacijskom dozvolom.
(4) Građevine za koje se građevinskom dozvolom određuje građevna čestica i obuhvat zahvata u prostoru te način određivanja obuhvata zahvata u
prostoru za određene vrste građevina propisuje ministar pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.
 ZAŠTO JE GEOMEHANIČKI/GEOTEHNIČKI ELABORAT BITAN ZA ARHITEKTE
Ovo je često pitanje arhitektima za uže područje zgrada: Treba reći da utječe na oblikovanje podrumske etaže, uz ostale stvari kao što su utjecaj na
troškove gradnje i procjenu investicije za investitora, kao i utjecaj na proračune mehaničke otpornosti i stabilnosti (bitno za statičara, a ne arhitekta).
20
 IZVEDBENI PROJEKT 1/2
Izvedbeni projekt
Članak 74.
(1) Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom.
(2) Izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu.
(3) Izvedbeni projekt se izrađuje:
1. za građenje građevina 1. skupine
2. ako su to investitor i izvođač ugovorili ugovorom o građenju.
Članak 75.
Autorska prava na građevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu,
ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta.
 PROJEKT UKLANJANJA GRAĐEVINE 1/2
Projekt uklanjanja građevine

Članak 76.
(1) Projekt uklanjanja građevine je projekt kojim se tehnički razrađuju rješenja, odnosno postupak i način uklanjanja građevine i stvari koje se
nalaze u građevini, prethodno rješavanje pitanja odvajanja priključaka građevine na energetsku i/ili drugu infrastrukturu, sigurnosne mjere,
mjere gospodarenja otpadom, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada iz građevine i otpada nastalog uklanjanjem građevine sukladno propisima koji
uređuju gospodarenje otpadom te odvoz i zbrinjavanje građevinskog materijala nastalog uklanjanjem građevine.
(2) Projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži:
1. nacrte, proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i
zdravlje ljudi ili okoliš
2. tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način gospodarenja građevnim materijalom i otpadom nastalim uklanjanjem građevine i uređenja
građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru nakon uklanjanja građevine ili njezina dijela
3. proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na
stabilnost tog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva tih građevina.
(3) Projekt uklanjanja građevine podliježe kontroli projekata u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili uklanjanje
građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina.
 TIPSKI PROJEKT (ZA ŠTO SE SVE MOŽE KORISTITI TP; RAZLIKA TP OD GP) 1/2
Tipski projekt
Članak 77.
(1) Za predgotovljene dijelove građevine za koje je dokazano da se izvode prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), o
čemu je Ministarstvo izdalo rješenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu.
(2) Tipski projekt može biti sastavni dio pojedinog projekta iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka i rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za donošenje tog rješenja te rješenja o obustavi postupka ne
može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 78.
(1) Zahtjevu za izdavanje rješenja o tipskom projektu podnositelj zahtjeva prilaže:
1. najmanje tri primjerka tipskog projekta koji sadrži sve dijelove propisane za glavni projekt, osim dijelova koji se odnose na lokacijske uvjete,
uvjete priključenja i posebne uvjete koji ovise o lokaciji građevine
2. pisano izvješće o kontroli tipskog projekta ako je kontrola propisana
3. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji ako je projekt izrađen prema stranim propisima.
(2) Odredbe ovoga Zakona kojima je uređeno pitanje obveze usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne
izdaje lokacijska dozvola s posebnim propisima i posebnim uvjetima te na utvrđivanje posebnih uvjeta i izdavanja potvrde glavnog projekta na
odgovarajući se način primjenjuju na tipski projekt i donošenje rješenja o tipskom projektu.
Članak 79.
(1) Tipski projekt koji nije sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole ne može se rabiti ako se promijeni propis u
skladu s kojim je tipski projekt izrađen.
(2) Ministarstvo vodi evidenciju o izdanim rješenjima o tipskom projektu.
Dodatno iz skripte:
Tipski projekt može se koristiti za dijelove pojedine građevine, sklopove građevine i za cijele građevine (primjer su tipski projekti novih kuća koje se
grade za ljude kojima su poplave uništile kuće, jer se par stotina objekata gradi na temelju desetak različitih projekata).
Za tipski projekt je već dokazano da zadovoljava temeljne, posebne i ostale zahtjeve i uvjete, ZoG i ostale propise pa ih nije potrebno još jednom
dokazivati dok se glavnim projektom dokazuje zadovoljavanje tih zahtjeva. Tipski projekt sadrži dijelove kao i glavni projekt osim dijelova koji se
odnose na lokacijske uvjete, uvjete priključenja i posebne uvjete koji ovise o lokaciji građevine. Teta je bila jako zadovoljna kad sam rekla uvjeti
priključenja.
Obavijest o načinu provedbe Zakona i drugih propisa

Članak 80.
(1) Projektant može u svrhu izrade glavnog projekta od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatražiti da ga obavijesti o načinu provedbe ovoga Zakona i
propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje
lokacijska dozvola, te može zatražiti i obavijest o načinu provedbe pojedinih odredbi prostornog plana.
(2) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je na upit iz stavka 1. ovoga članka odgovoriti u roku od 15 dana od dana njegova zaprimanja.
21
POSEBNI UVJETI I UVJETI PRIKLJUČENJA 2/2 (SVE O NJIMA, TKO POKREĆE, ZAŠTO, KOME I KAKO
ZAVRŠAVA; KOGA MOŽEMO PITATI KOJI NAM POSEBNI UVJETI TREBAJU)
Posebni uvjeti i uvjeti priključenja za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola i potvrda
glavnog projekta
Članak 81.
(1) U svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno
posebnim propisom po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim
propisom.
(2) Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja traži projektant putem upravnog tijela, odnosno Ministarstva koje je nadležno za izdavanje
građevinske dozvole za građevinu za čije se građenje izrađuje glavni projekt.
(3) U traženju iz stavka 2. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta,
odnosno uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz građevine i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za
utvrđivanje posebnih uvjeta.
(4) Opis i grafički prikaz građevine sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno
uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.
Članak 82.
(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja u
roku od osam dana od dana primitka urednog traženja projektanta.
(2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja
tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih
dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 69. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te
uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka traženja, odnosno u
roku od 30 dana ako su zatraženi posebni uvjeti, odnosno uvjeti priključenja za građevinu razvrstanu u 1. skupinu građevina.
(4) Postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja obustavlja se ako njihovo utvrđivanje prema posebnim propisima nije moguće,
odnosno ako ne postoji mogućnost priključenja.
(5) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka
upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak
utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.
(6) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo nakon što su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, odnosno nakon što je postupak njihova
utvrđivanja pravomoćno obustavljen, o tome obavještava projektanta.
Članak 83.
Odredbe članaka 81. i 82. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za izradu glavnog
projekta za građenje, odnosno izvođenje jednostavnih i drugih građevina i radova određenih pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 84.
(1) Posebni uvjeti i uvjeti priključenja, u skladu s kojima je izrađeni glavni projekt koji je sastavni dio građevinske dozvole, prestaju važiti s
danom prestanka važenja građevinske dozvole.
(2) Posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđeni u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje
lokacijska dozvola mogu se koristiti za izradu idejnog projekta potrebnog za izdavanje lokacijske dozvole.
Članak 85.
Traženje utvrđivanja posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja od strane upravnog tijela, odnosno Ministarstva, njihovo utvrđivanje od strane javnopravnog
tijela ili dobivanje obavijesti iz članka 82. stavka 6. ovoga Zakona ne znači da je građevina za koju je utvrđivanje tih uvjeta zatraženo ili za koju su oni
utvrđeni u skladu s prostornim planom.
POTVRDA GLAVNOG PROJEKTA 2/2
Potvrda glavnog projekta

Članak 86.
(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima, odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom javnopravno
tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti u postupku izdavanja građevinske dozvole
izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima, odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom, ako ovim
Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog
zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.
(3) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje
predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim glavnog projekta.
(4) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje
dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu, projektantu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka traženja upravnog tijela, odnosno
Ministarstva, odnosno u roku od 30 dana ako je zatražena potvrda glavnog projekta za građevinu razvrstanu u 1. skupinu građevina.
(5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima, odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je
javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu, projektantu i investitoru ne dostavi
potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 4. ovoga članka.
Članak 87.
(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima u slučaju iz članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona te za građenje, odnosno
izvođenje jednostavnih i drugih građevina i radova određenih pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona, javnopravno tijelo određeno posebnim
propisom po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom.
(2) Izdavanje potvrde glavnog projekta traži projektant putem upravnog tijela, odnosno Ministarstva putem kojega je tražio utvrđivanje posebnih uvjeta.
(3) Uz traženje iz stavka 2. ovoga članka projektant prilaže glavni projekt u elektroničkom obliku.
(4) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog traženja
projektanta.
22
(5) Odredbe članaka 86. stavaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na izdavanje potvrde glavnog projekta iz stavka 1. ovoga
članka.
Članak 88.
Traženje izdavanja potvrde glavnog projekta od strane upravnog tijela, odnosno Ministarstva ili njezino izdavanje od strane javnopravnog tijela ne znači
da je građevina za koju je izdavanje te potvrde zatraženo ili za koju je ista izdana u skladu s prostornim planom.
Potvrda glavnog projekta o usklađenosti s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, odnosno rješenjem o
ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš
Članak 89.
(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, odnosno rješenjem o ocjeni potrebe procjene
utjecaja na okoliš koje sadrži mjere zaštite okoliša i/ili program praćenja stanja okoliša, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim
propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata
za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta.
(2) Na izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 86., članka 90. stavaka 2., 3. i 4. te članaka 91. i
92. ovoga Zakona.
Žalba, odnosno tužba protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te
izdavanja potvrde glavnog projekta
(1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe, odnosno
pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave.
(2) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta projektant i investitor imaju pravo žalbe, odnosno pravo
pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave.
(3) O žalbi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata
javnopravnog tijela.
(4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od 30 dana od
dana predaje žalbe.
Članak 91.
(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta projektant,
odnosno investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak
izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi.
(2) Ako projektant, odnosno investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog
projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija.
(3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv
rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.
Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog
projekta
Članak 92.
(1) Upravno tijelo, Ministarstvo, drugo javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda
glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola.
(2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.
Članak 93. Briše se.
 KONTROLA PROJEKTA 1/2
Kontrola projekta
Članak 94.
(1) Kontrola glavnog projekta, izvedbenog projekta, tipskog projekta i projekta uklanjanja građevine, ovisno o značajkama građevine, odnosno
predgotovljenog dijela građevine, mora se provesti s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost.
(2) Revident je dužan nakon što obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvješće i ovjeriti dijelove projekta na propisani način.
(3) U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da obavi pregled radova u određenoj fazi građenja.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka investitor je dužan revidentu pravodobno omogućiti pregled radova. Revident potvrđuje provedbu pregleda
radova upisom u građevinski dnevnik.
(5) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.
Članak 95.
Sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta te popis građevina, odnosno radova
za koje je obvezatna kontrola projekta i način verifikacije podataka značajnih za kontrolu tih građevina, odnosno radova propisuje ministar pravilnikom.
POSTOJE LI REVIDENTI STROJARSKIH PROJEKATA I PROJEKATA IZVEDENOG STANJA
Iz skripte: Revizija projekata se vrši samo pitanju mehaničke otpornosti i stabilnosti, ne postoji za strojarske projekte, ni za izvedeno stanje. Ukinuta je
obveza kontrole projekta u smislu ZOP-a od strane ovlaštenog revidenta. Pregled GP iz ZOP-a obavljaju Inspekcije ZOP-a u postupku izdavanja potvrde
na glavni projekt.
UTVRĐIVANJE USKLAĐENOSTI (NOSTRIFIKACIJA) PROJEKTA
Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) projekta

Članak 96.
(1) Glavni projekt i izvedbeni projekt izrađen prema stranim propisima smatra se projektom izrađenim prema ovom Zakonu ako je provedeno
utvrđivanje njegove usklađenosti s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija).
(2) Glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije. Uz prijevod na hrvatski
jezik projekt može zadržati izvorni tekst na stranom jeziku.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dijelovi projekta koji uglavnom sadrže brojčane podatke (informatički ispisi statičkog proračuna i sl.) ne moraju
biti prevedeni na hrvatski jezik.
23
Članak 97.
(1) Nostrifikaciju projekta u okviru zadaća svoje struke provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva
ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer, odnosno pravna osoba koja ima zaposlenu osobu koja ima pravo uporabe tog strukovnog naziva.
(2) Osoba koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na propisani način sastaviti pisano izvješće, ovjeriti projekt i dati izjavu.
(3) U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju propisani dijelovi, osoba koja provodi nostrifikaciju može izraditi te dijelove projekta.
Članak 98.
Odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona koji uređuju odgovornost ovlaštenih osoba u izradi projekata na odgovarajući se način primjenjuju i na njihovu
odgovornost u obavljanju nostrifikacije projekata.
6. TIJE L A NADL E Ž NA Z A IZ DAVANJE G RAĐE VINS KE I UPO RAB NE DO Z VO LE
Tijela nadležna u prvom stupnju

Članak 99.
(1) Građevinsku dozvolu, uporabnu dozvolu i uporabnu dozvolu za određene građevine (u daljnjem tekstu: dozvola) izdaje Ministarstvo te
upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba i županije nadležno za upravne poslove graditeljstva (u daljnjem tekstu: tijelo graditeljstva).
(2) Rješenje o izmjeni i/ili dopuni dozvole donosi tijelo graditeljstva koje je izdalo dozvolu.
Članak 100.
(1) Dozvole za građevine 1. skupine i za građevine ostalih skupina na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba izdaje Ministarstvo.
(2) U slučaju građenja pojedine građevine iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može prenijeti nadležnost za izdavanje pojedine dozvole na upravno
tijelo velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uporabnu dozvolu za građevinu 1. skupine izdaje upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije
na koje je prenesena nadležnost za izdavanje građevinske dozvole i koje je izdalo tu dozvolu.
Članak 101.
(1) Dozvole za građevine 2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine na svom području izdaje upravno tijelo Grada Zagreba, odnosno velikog grada, ako ovim
(2) Dozvole za građevine 2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine na svom području, izvan područja velikog grada, izdaje upravno tijelo županije.
(3) Dozvole za građevine 2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine na području velikog grada i drugog grada ili općine izdaje upravno tijelo županije.
Pravni lijekovi, povreda službene dužnosti i dužnosti i ugleda ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera
Članak 102.
(1) Protiv dozvole i rješenja o njezinoj izmjeni, dopuni, ukidanju ili poništenju, rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za izdavanje dozvole te
rješenja o obustavi postupka, koje donosi upravno tijelo, može se izjaviti žalba o kojoj odlučuje Ministarstvo.
(2) Protiv odluke Ministarstva o žalbi iz stavka 1. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.
(3) Protiv dozvole i rješenja o izmjeni, dopuni, ukidanju, poništenju, rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za izdavanje dozvole te rješenja o
obustavi postupka, koje donosi Ministarstvo, ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 103.
(1) Ako Ministarstvo povodom žalbe poništi dozvolu ili rješenje i vrati predmet na ponovni postupak, upravno tijelo dužno je u svemu postupiti po
rješenju Ministarstva.
(2) Nepostupanje po rješenju iz stavka 1. ovoga članka iz neopravdanog razloga je teška povreda službene dužnosti službene osobe ovlaštene za
donošenje dozvole, odnosno rješenja.
(3) Nepostupanje po rješenju Ministarstva kojim je povodom žalbe zbog nerješavanja zahtjeva u roku određen novi rok za donošenje rješenja iz
neopravdanog razloga je teška povreda službene dužnosti čelnika upravnog tijela.
Članak 104.
Ako upravno tijelo ne postupi po rješenju iz članka 103. stavka 1., odnosno stavka 3. ovoga Zakona, na izvršenje će ga se prisiliti novčanom kaznom koja
se izriče jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čije je to upravno tijelo.
Članak 105.
(1) Izrada glavnog projekta za građenje zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, očito protivno uvjetima za građenje
građevina propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veličine zgrade ili oblika i veličine građevne čestice ili smještaja zgrade na građevnoj
čestici, teška je povreda dužnosti i ugleda ovlaštenog arhitekta koji je u svojstvu projektanta arhitektonskog projekta ili glavnog projektanta izradio glavni
projekt.
(2) Izdavanje građevinske dozvole za građenje zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, očito protivno uvjetima za
građenje građevina propisanim prostornim planom u pogledu namjene ili veličine zgrade, oblika i veličine građevne čestice ili smještaja zgrade na
građevnoj čestici, teška je povreda službene dužnosti službene osobe koja je izdala dozvolu.
(3) Donošenje rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola za
građenje zgrade iz razloga što bi zgrada bila protivna uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom u pogledu namjene ili veličine
zgrade, oblika i veličine građevne čestice ili smještaja zgrade na građevnoj čestici, iako je očito da bi zgrada u tom pogledu bila u skladu s navedenim
uvjetima, teška je povreda službene dužnosti službene osobe koja je donijela rješenje.
(4) Zahtjev za pokretanje postupka zbog povrede dužnosti i ugleda iz stavka 1. ovoga članka te povrede službene dužnosti iz stavaka 2. i 3. ovoga članka
podnosi se nakon što su činjenice iz navedenih stavaka utvrđene rješenjem donesenim povodom žalbe.
 GRAĐEVINSKA DOZVOLA (KAKVA MORA BITI GRAĐEVINSKA DOZVOLA ZA POČETAK
GRAĐENJA)
7. G RAĐE NJE G RAĐE VINE
7.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA

Članak 106.
(1) Građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim
Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.
24
(2) Investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole.
(3) Građenju građevine za koju je lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice može se pristupiti pod
uvjetom iz stavka 1., odnosno 2. ovoga članka, ako je u katastru formirana građevna čestica.
(4) Stavak 3. ovoga članka ne odnosi se na građenje građevine za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru unutar kojega se
parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica.
Članak 106.a
(1) Investitor je dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ako tijekom građenja namjerava na građevini učiniti izmjene kojima se
mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima.
(2) Izmjene tijekom građenja kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg temeljnog zahtjeva za građevinu, osim na temeljni zahtjev sigurnosti u
slučaju požara, a kojima se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima, investitor može učiniti na temelju izmjene i/ili
dopune glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi, s time da izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ishodi
prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.
(3) Izmjene tijekom građenja kojima se utječe na ispunjavanje temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju požara, a kojima se ne mijenja usklađenost
građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima, investitor može učiniti na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je sastavni dio
građevinske dozvole na temelju koje se gradi za koje je javnopravno tijelo nadležno za zaštitu od požara izdalo potvrdu o usklađenosti s posebnim
uvjetima zaštite od požara, s time da izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ishodi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.
Članak 107.
(1) Građevina izgrađena bez građevinske dozvole, kao i građevina za koju se vodi postupak obustave građenja ili uklanjanja građevine prema
posebnom zakonu ne smije se priključiti na komunalne vodne građevine.
(2) Građevinska dozvola nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdana i ne predstavlja pravnu osnovu za
ulazak u posjed nekretnine.
Članak 107.a
(1) Javnost i zainteresirana javnost obavještava se za građevinu razvrstanu u 2.a skupinu građevina putem elektroničke oglasne ploče o podnesenom
zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole, sadržaju tog zahtjeva, podnesenim dokumentima uz taj zahtjev, izdanim potvrdama glavnog projekta i o
izdanoj građevinskoj dozvoli za građenje te građevine.
(2) Građevinska dozvola za građenje građevine iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se radi upoznavanja javnosti i zainteresirane javnosti na elektroničkoj
oglasnoj ploči najmanje 30 dana.
ZAHTJEV ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE DOZVOLE
Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole

Članak 108.
(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor.
(2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže:
1. glavni projekt u elektroničkom obliku
2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata
3. Iskaznicu energetskih svojstava zgrade u elektroničkom obliku, potpisanu elektroničkim potpisom
4. ispis Iskaznice energetskih svojstava zgrade ovjerene od projektanata i glavnog projektanta ako je u njezinoj izradi sudjelovalo više projektanata
5. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana
6. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima
7. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole
8. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom
propisano tko može biti investitor i
9. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti
sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost
postoji.
(3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola investitor uz dokumente iz
stavka 2. ovoga članka prilaže:
1. lokacijsku dozvolu i
2. parcelacijski elaborat koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina i potvrdilo Ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je
izdalo lokacijsku dozvolu za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen
obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren
elektroničkim potpisom.
(4) Dokumentacija iz stavka 2. podstavaka 1., 3., 5., 6., 7., 8. i 9. ovoga članka može se podnijeti u elektroničkom obliku i elektroničkim putem.
DOKAZ PRAVNOG INTERESA
Dokaz pravnog interesa

Članak 109.
(1) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra se:
1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se
namjerava graditi
2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja
3. odluka nadležne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja
4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje
5. pisana suglasnost vlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postojeće građevine te suglasnost Republike Hrvatske, tijela nadležnog za upravljanje
državnom imovinom, za nekretnine kojima Ministarstvo državne imovine upravlja temeljem članka 71. Zakona o upravljanju državnom imovinom
(»Narodne novine«, br. 52/18.)
6. pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.
(2) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u pogledu obuhvata zahvata u prostoru smatra se:
1. izvadak, ugovor, odluka ili suglasnost iz stavka 1. ovoga članka
25
2. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor nositelj prava služnosti
3. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo služnosti, zakupa ili korištenja
4. odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo služnosti.
(3) Potpis vlasnika nekretnine, odnosno nositelja prava građenja na predugovoru, ugovoru, odnosno suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora biti
ovjeren od javnog bilježnika.
(4) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije moguće ili se prema
posebnom zakonu pravo građenja stječe koncesijom smatra se ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja, ili drugi akt određen posebnim
zakonom, a jedinica lokalne samouprave svoj pravni interes za građenje infrastrukture i jednostavnih građevina na pomorskom dobru dokazuje planom
upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu ili drugim aktom određenim posebnim zakonom.
(5) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra se i odluka Vlade Republike
Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu posebnog zakona kojom je utvrđen interes Republike Hrvatske za građenje
građevine za koju je zatražena građevinska dozvola, ako je investitor podnio zahtjev za izvlaštenje, odnosno ako je investitor podnio zahtjev za rješavanje
imovinskopravnih odnosa na zemljištu, građevinama ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice područne (regionalne) ili lokalne
samouprave.
(6) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građenje građevine čije je građenje u interesu Republike Hrvatske na javnoj cesti,
nerazvrstanoj cesti, željezničkoj infrastrukturi i javnom vodnom dobru smatra se suglasnost osobe, odnosno tijela koje upravlja tom cestom,
infrastrukturom, odnosno javnim vodnim dobrom.
UVJETI ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE DOZVOLE
Uvjeti za izdavanje građevinske dozvole

Članak 110.
(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon
što u provedenom postupku utvrdi da:
1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti
2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja
3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta
4. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom
5. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba
6. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova
7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.
(2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za:
1. rekonstrukciju postojeće građevine
2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se
bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.
(3) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građenje nove zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola
nakon što u provedenom postupku utvrdi da:
1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka
2. postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne
površine
3. postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav
odvodnje i
4. postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom ako se radi o
zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste.
(4) Stavak 3.podstavci 2., 3. i 4.ovoga članka ne odnosi se na rekonstrukciju postojeće zgrade.
Članak 111.
Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola nakon što u
provedenom postupku utvrdi da:
1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti
2. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta
3. je glavni projekt izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru određenim lokacijskom dozvolom
4. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba i
5. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova.
Primjena propisa o prostornom uređenju

Članak 112.
Na izdavanje građevinske dozvole za građevinu za čije građenje se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola u pogledu primjene prostornih
planova i drugih propisa na odgovarajući se način primjenjuju odredbe kojima je uređeno izdavanje lokacijske dozvole.
OBUHVAT I SADRŽAJ GRAĐEVINSKE DOZVOLE
Obuhvat i sadržaj građevinske dozvole

Članak 113.
(1) Građevinska dozvola izdaje se za:
1. građenje cijele građevine
2. izvođenje radova na postojećoj građevini propisanih ovim Zakonom
3. građenje jedne ili više cjelovitih građevina složene građevine (etapa) određenih lokacijskom dozvolom ili
4. jednu ili više faza pojedine građevine određenih lokacijskom dozvolom.
(2) Glavni projekt je sastavni dio građevinske dozvole, a što na njemu mora biti navedeno i ovjereno po tijelu graditeljstva.
26
GRAĐENJE DO ODREĐENOG STUPNJA DOVRŠENOSTI
Građenje do određenog stupnja dovršenosti

Članak 114.
(1) Na zahtjev investitora građevinska dozvola za građenje zgrade stambene, poslovne ili stambeno-poslovne namjene može se izdati i bez dijela
glavnog projekta kojim se daje tehničko rješenje završne obrade ploha podova, zidova i stropova, nenosivih pregradnih zidova, razvoda
instalacija pojedinačnoga stambenog, odnosno poslovnog prostora unutar te građevine.
(2) Za dovršetak građenja građevine iz stavka 1. ovoga članka ako se radovima na tom dovršenju ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim
lokacijskim uvjetima, potrebno je imati glavni projekt.
(3) Za zgradu za koju je izdana građevinska dozvola iz stavka 1. ovoga članka može se izdati uporabna dozvola ako je izgrađena do stupnja
dovršenosti određenog tom građevinskom dozvolom.
STRANKE U POSTUPKU IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE
Stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole

Članak 115.
(1) Stranka u postupku građevinske dozvole je investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj
nekretnini te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola.
(2) Tijelo graditeljstva dužno je stranki, prije izdavanja građevinske dozvole, pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja (u daljnjem tekstu:
uvid u spis predmeta).
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole za građenje građevine od interesa za Republiku Hrvatsku ili
koju izdaje Ministarstvo je investitor te vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini.
Dodatno iz skripte:
Stranka u postupku građevinske dozvole je investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj
nekretnini te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola. Iznimno,
stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole za građenje građevine od interesa za Republiku Hrvatsku ili koju izdaje Ministarstvo je investitor, te
vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini.
Isto se primjenjuje i u slučaju izdavanja lokacijske dozvole.
POZIV NA UVID U SPIS PREDMETA
Poziv za uvid u spis predmeta

Članak 116.
(1) Ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine koja neposredno graniči s više od deset nekretnina, odnosno ako se građevinska dozvola
izdaje za građenje građevine na građevnoj čestici koja se formira od deset ili više nekretnina ili za građenje građevine unutar obuhvata zahvata u prostoru
koji se sastoji od deset ili više nekretnina stranke se radi uvida u spis predmeta pozivaju javnim pozivom koji se objavljuje na oglasnoj ploči tijela
graditeljstva i na elektroničkoj oglasnoj ploči.
(2) Ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine koja neposredno graniči s deset nekretnina ili manje, poziv za uvid u spis predmeta dostavlja
se strankama osobnom dostavom, osim u slučaju u kojem je takva dostava nemoguća ili neprikladna, a osobito osobama čija adresa nije upisana u
zemljišnoj knjizi niti katastru, nepoznatim nasljednicima i osobama nepoznata boravišta, odnosno sjedišta, a kojima se poziv dostavlja na način propisan
stavkom 1. ovoga članka.
(3) Javni poziv smatra se dostavljen istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči tijela graditeljstva, čime je ispunjena dužnost iz članka 115.
stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Stranka koja se ne odazove javnom pozivu, odnosno pozivu ne može zbog toga tražiti obnovu postupka izdavanja građevinske dozvole.
Članak 117.
(1) Javni poziv obvezno sadrži:
1. naziv tijela graditeljstva
2. ime i adresu, odnosno tvrtku investitora
3. naznaku da se radi o predmetu izdavanja građevinske dozvole
4. naziv i vrstu građevine i radova za koje se izdaje građevinska dozvola
5. mjesto i vrijeme na kojemu zainteresirana stranka može izvršiti uvid u spis predmeta i dati izjašnjenje
6. obavijest da se pozivu može odazvati osobno ili putem svojeg opunomoćenika i
7. obavijest da se građevinska dozvola može izdati iako se stranka ne odazove pozivu.
(2) Javni poziv se objavljuje, odnosno izlaže najmanje deset dana prije dana koji je u pozivu određen za uvid.
Članak 118.
(1) Osoba koja se odazove pozivu za uvid u spis predmeta dužna je dokazati da ima svojstvo stranke.
(2) Osobi koja ne dokaže svojstvo stranke odbit će se rješenjem zahtjev za uvid u spis predmeta. Žalba protiv tog rješenja ne zadržava tijek postupka.
Članak 119.
(1) Stranki koja se odazvala pozivu za uvid u spis tijelo graditeljstva može na njezin zahtjev odrediti rok od najviše osam dana u kojemu je stranka dužna
izjasniti se o namjeravanom građenju pisanim putem.
(2) Ako se stranka ne izjasni u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da joj je pružena mogućnost uvida u spis predmeta i da nema primjedbi.
(3) Ako se stranka iz opravdanih razloga ne može odazvati pozivu za uvid u spis predmeta, uvid može izvršiti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam
dana od zadnjeg dana određenog u pozivu za uvid, u kojem je slučaju stranka dužna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvati
pozivu.
Dostava građevinske dozvole

Članak 120.
(1) Građevinska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole dostavlja se:
1. investitoru s glavnim projektom
2. strankama koje su izvršile uvid u spis predmeta ili su se javile tijelu graditeljstva
27
3. strankama koje nisu izvršile uvid u spis predmeta i nisu se javile tijelu graditeljstva izlaganjem na oglasnoj ploči tijela graditeljstva i na elektroničkoj
oglasnoj ploči u trajanju od osam dana.
(2) U slučaju dostave iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka građevinska dozvola, odnosno rješenje smatra se dostavljeno istekom osmoga dana od dana
objave na oglasnoj ploči.
(3) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničke oglasne ploče katastarskom uredu, jedinici lokalne samouprave na čijem se području namjerava
graditi građevina i Hrvatskim vodama, s glavnim projektom.
PRIPREMNI RADOVI 2/2
GRAĐEVINSKA DOZVOLA ZA PRIPREMNE RADOVE
Građevinska dozvola za pripremne radove

Članak 121.
(1) Izvođenju pripremnih radova za građenje građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole za građenje te
građevine.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, posebna građevinska dozvola potrebna je za pripremne radove koji mogu utjecati na život i zdravlje ljudi ili na
stabilnost okolnih građevina i okolnog zemljišta, kao i za građenje privremenih građevina za potrebe organiziranja gradilišta, i to za:
1. asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl.
2. dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno izgraditi radi napajanja gradilišta električnom energijom
3. privremenu zamjensku i spojnu cestu.
(3) Građevinsku dozvolu iz stavka 2. ovoga članka izdaje tijelo graditeljstva koje je izdalo građevinsku dozvolu za građevinu za koju se organizira
gradilište.
(4) Građevinskom dozvolom iz stavka 2. ovoga članka mora se odrediti rok u kojem se privremena građevina mora ukloniti i uspostaviti primjereno stanje
na zemljištu.
(5) Građevinska dozvola za privremenu građevinu iz stavka 2. ovoga članka može se izdati i za građevinu koja nije planirana prostornim planom.
VAŽENJE GRAĐEVINSKE DOZVOLE
Važenje građevinske dozvole

Članak 123.
(1) Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole.
(2) Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu stavka 1. ovoga članka od dana prijave početka građenja.
(3) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja postupka izvlaštenja ili odlučivanja o prijedlogu za donošenje odluke o služnosti ili pravu
građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.
(4) Važenje građevinske dozvole produžuje se na zahtjev investitora jednom za tri godine ako se nisu promijenili uvjeti za provedbu zahvata u
prostoru određeni prostornim planom, odnosno lokacijskom dozvolom u skladu s kojima je građevinska dozvola izdana.
 ROK ZA DOVRŠENJE ZGRADE
Rok za dovršenje zgrade

Članak 124.
(1) Zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku:
1. zgrada 1. skupine u roku od deset godina
2. zgrada 2.a i 2.b skupine u roku od sedam godina
3. zgrada 3.a i 3.b skupine u roku od pet godina.
(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka počinje teći od dana prijave početka građenja.
(3) Rokovi iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na zgrade koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro.
(4) Izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole nije od utjecaja na rokove propisane stavkom 1. ovoga članka
IZMJENA I/ILI DOPUNA GRAĐEVINSKE DOZVOLE
Izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole

Članak 125.
(1) Izvršna, odnosno pravomoćna građevinska dozvola može se po zahtjevu investitora izmijeniti, dopuniti, poništiti i/ili ukinuti.
(2) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima je
uređeno izdavanje građevinske dozvole, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(3) Građevinska dozvola može se po zahtjevu investitora izmijeniti i/ili dopuniti do izdavanja uporabne dozvole.
Vidi i članak 106.a, stavci 2. i 3. Vidi i članak 124, stavak 4.
Članak 126.
(1) Rješenje o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole za građevinu za čije građenje je izdana lokacijska dozvola kojim se mijenjaju i/ili dopunjavaju
lokacijski uvjeti donosi se nakon izmjene i/ili dopune lokacijske dozvole.
(2) Rješenje o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola kojim se mijenjaju
i/ili dopunjavaju lokacijski uvjeti donosi se u skladu s prostornim planom u skladu s kojim je građevinska dozvola izdana ili u skladu s prostornim planom
koji je na snazi u vrijeme donošenja rješenja ako to investitor zatraži.
(3) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole pribavljaju se samo oni posebni uvjeti i uvjeti priključenja, odnosno potvrde
glavnog projekta na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja.
(4) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole ne utvrđuju se ponovno činjenice koje su utvrđene u postupku izdavanja
dozvole.
(5) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole primjenjuje se članak 115. stavak 2. ovoga Zakona samo ako se izmjene i/ili
dopune odnose na vanjsku veličinu građevine, veličinu i oblik građevne čestice ili smještaj građevine na građevnoj čestici.
28
PROMJENA INVESTITORA
Promjena investitora
Članak 127.
(1) Ako se nakon izdavanja građevinske dozvole promijeni investitor, novi investitor je dužan u roku od petnaest dana od dana promjene od tijela
graditeljstva zatražiti izmjenu građevinske dozvole u vezi s promjenom imena, odnosno tvrtke investitora.
(2) Novi investitor zahtjevu izmjene građevinske dozvole iz stavka 1. ovoga članka prilaže dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole ili
suglasnost prijašnjeg investitora te dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini
za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor.
(3) Bez rješenja o promjeni imena, odnosno tvrtke investitora u građevinskoj dozvoli ne smije se graditi građevina za koju je izdana građevinska dozvola.
(4) Rješenje o promjeni imena, odnosno tvrtke investitora u građevinskoj dozvoli dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji.
 GRAĐENJE BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE 1/2 (JEDNOSTAVNE I DRUGE GRAĐEVINE I RADOVI,
POSEBNI SLUČAJEVI GRAĐENJA, OBNAVLJANJE OŠTEĆENIH GRAĐEVINA)
7.2. G RAĐE NJE BE Z G RAĐE VINS KE DO Z VO LE
Jednostavne i druge građevine i radovi

Članak 128.
(1) Jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade se, odnosno izvode bez građevinske dozvole.
(2) Građenju građevina i izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka može se pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je
Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Potreba provedbe stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova određenih pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka te obveza prijave početka
građenja, odnosno izvođenja istih propisuje se tim pravilnikom.
(4) U projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih
propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim
planom, ili na drugi način protivno prostornom planu.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, protivno prostornom planu mogu se projektirati, graditi i izvoditi radovi na:
1. završavanju nezavršene zgrade, odnosno nezavršenog dijela zgrade, stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili nije namijenjena
za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju u okviru ozakonjenih gabarita te za izvođenje na
istoj fasade i ravnog, kosog ili zaobljenog krova bez nadozida
2. rekonstrukciji zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili nije namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne
djelatnosti, koja je ozakonjena kao završena s ravnim krovom, a koja se rekonstrukcija sastoji u izvođenju kosog ili zaobljenog krova bez nadozida.
3. građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade radi izgradnje cisterne za vodu i septičke jame zapremine do 27 m³ te sustava sunčanih
kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije bez mogućnosti predaje u mrežu, osim u
nacionalnom parku i parku prirode
4. postojećoj zgradi ili građevnoj čestici postojeće zgrade kojima se ugrađuje, odnosno gradi dizalo.
PRIVREMENE GRAĐEVINE 1/2
Posebni slučajevi građenja

Članak 129.
(1) U slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog opasnosti od tih događaja, za
vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez građevinske dozvole mogu se graditi građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja,
odnosno otklanjanju štetnih posljedica.
(2) Građevina iz stavka 1. ovoga članka mora se u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja ukloniti.
(3) U slučaju potrebe trajnog zadržavanja građevine iz stavka 1. ovoga članka za istu se mora ishoditi građevinska dozvola.
Obnavljanje oštećenih građevina

Članak 130.
U slučaju oštećenja građevine djelovanjem događaja iz članka 129. stavka 1. ovoga Zakona građevina se može, neovisno o stupnju oštećenja, vratiti u
prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja građevine. U slučaju
kada se radi o građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, potrebno je ishoditi dopuštenje prema posebnom zakonu.
KADA TREBA BITI OFORMLJENA GRAĐEVNA ČESTICA; TKO DOBIVA KAZNU AKO PRIJAVA NIJE
VIDNO IZVJEŠENA ILI AŽURIRANA
 PRIJAVA POČETKA GRAĐENJA (PRIJAVA GRADILIŠTA) I ISKOLČENJE
 KOME SE PODNOSI PRIJAVA POČETKA GRAĐENJA
7.3. PO ČET AK G RAĐE NJA I G RADIL IŠ T E
Prijava početka građenja i iskolčenje

Članak 131.
(1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak
građenja.
Dodatno iz skripte: Investitor dobiva kaznu ako prijava nije vidno izvješena ili ažurirana.
(2) U prijavi početka građenja građevine koja se gradi na temelju građevinske dozvole investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum
izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera te uz prijavu priložiti dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se
gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u prijavi početka građenja građevine za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru unutar
kojega se parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica investitor ne prilaže dokaz da je u katastru formirana građevna čestica.
29
(4) U prijavi početka građenja građevine koja se gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta investitor je dužan navesti izvođača i
nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s propisanim potvrdama.
(5) Investitor u prijavi iz stavka 1. ovoga članka može navesti podatke propisane propisima o zaštiti na radu koji se prema tim propisima navode u
prijavi gradilišta.
(6) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti
Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i
dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.
(7) Prije početka građenja investitor je dužan osigurati provedbu iskolčenja građevine.
PRIVREMENA ZABRANA IZVOĐENJA RADOVA
Odluka o privremenoj zabrani izvođenja radova

Članak 132.
(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave po prethodno pribavljenom mišljenju turističke zajednice općine, odnosno grada može odlukom za
određene vrste građevina, na određenim područjima, odrediti razdoblje iduće kalendarske godine i vrijeme u kojemu se ne mogu izvoditi zemljani
radovi i radovi na izgradnji konstrukcije građevine.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:
1. građevine, odnosno radove za čije je građenje, odnosno izvođenje utvrđen interes Republike Hrvatske
2. uklanjanje građevina na temelju rješenja građevinske inspekcije ili odluke drugog tijela državne vlasti
3. građenje građevina, odnosno izvođenje radova u godini u kojoj je odluka stupila na snagu.
KAKO OZNAČAVAMO GRADILIŠTE, OZNAČAVANJE GRADILIŠTA I JAKO VELIKIH GRADILIŠTA 1/2
PRIVREMENE GRAĐEVINE 2/2
 UREĐENJE GRADILIŠTA (KAKO PREPOZNATI GRADILIŠTE)
Uređenje gradilišta
Članak 133.
(1) Gradilište mora biti uređeno i u skladu s posebnim zakonom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije propisano
drukčije.
(2) Privremene građevine i oprema gradilišta moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i
svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoliša.
(3) Gradilište mora imati uređene instalacije u skladu s propisima.
(4) Na gradilištu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere:
1. zaštite na radu te ostale mjere za zaštitu života i zdravlja ljudi u skladu s posebnim propisima
2. kojima se onečišćenje zraka, tla i podzemnih voda te buka svodi na najmanju mjeru.
(5) Privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju se ukloniti i
dovesti zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta u uredno stanje prije izdavanja uporabne dozvole.
Članak 134.
(1) Gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište.
(2) Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju
biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi način.
(3) Ograđivanje gradilišta nije dopušteno na način koji bi mogao ugroziti prolaznike.
(4) Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži ime, odnosno tvrtku investitora, projektanta, izvođača i osobe koja provodi stručni
nadzor građenja, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj,
datum izdavanja i pravomoćnosti, odnosno izvršnosti te dozvole, datum prijave početka građenja, kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru
ako se radovi izvode na građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
(5) U slučaju prekida građenja investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari.
(6) Pobliži sadržaj i izgled ploče kojom se označava gradilište propisuje ministar pravilnikom.
 DOKUMENTACIJA NA GRADILIŠTU
Članak 135.
(1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati:
1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu
2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača
3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova
4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera
5. građevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene
pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona
6. izvedbeni projekt ako je to propisano ovim Zakonom ili ugovoreno
7. izvješće o obavljenoj kontroli glavnog i izvedbenog projekta ako je to propisano
8. građevinski dnevnik
9. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema
posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja,
zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene
dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom
10. elaborat iskolčenja građevine,
11. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koji uređuju gospodarenje otpadom.
(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
(3) Dokumentacija iz stavka 1. podstavaka 6., 7., 8. i 9. ovoga članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik
građevine.
30
UPORABNA DOZVOLA (ZA KOJE GRAĐEVINE SE IZDAJE UPORABNA DOZVOLA, KADA SE IZDAJE
UPORABNA DOZVOLA ZA JEDNOSTAVNE GRAĐEVINE I RADOVE 1/2)
8. UPO RAB A, E VIDE NT IRANJE , O DRŽ AVANJE , UK L ANJANJE G RAĐE VINA
8.1. Uporaba građevina
Pravne posljedice uporabne dozvole

Članak 136.
(1) Izgrađena građevina, odnosno rekonstruirana građevina može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon te se može donijeti rješenje za
obavljanje djelatnosti u toj građevini prema posebnom zakonu, nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola, ako ovim ili posebnim
zakonom nije propisano drukčije.
(2) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na građevine i radove za koje je to određeno pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Građevina se rabi samo sukladno njezinoj namjeni.
Dodatno iz skripte: Građevine za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola su građevine za koje se izdaje građevinska dozvola, građevine
namijenjene obavljanju djelatnosti i građevine koje se prema posebnim propisima evidentiraju u katastru. Prethodno se ne odnosi na građevine i
radove na postojećoj građevini određene Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima; osim iznimki navedenih u članku 6. tog Pravilnika.
ZAHTJEV ZA IZDAVANJE UPORABNE DOZVOLE, ŠTO SE PRILAŽE ZAHTJEVU
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole

Članak 137.
(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine.
(2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže:
1. fotokopiju građevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi bez
građevinske dozvole na temelju glavnog projekta
2. podatke o sudionicima u gradnji
3. pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine
4. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine
5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s
građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom
6. geodetsku snimku izvedenog stanja građevine ili geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru,
odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama
građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku
7. dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se radi o građevini za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru
unutar kojega se parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica, osim za izdavanje privremene uporabne dozvole iz članka 145. stavka 1. podstavka
2. ovoga Zakona i
8. energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti.«.
(3) Geodetska snimka izvedenog stanja građevine je prikaz lomnih točaka građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru u GML
formatu na katastarskom planu izrađena u elektroničkom obliku po ovlaštenom inženjeru geodezije.
STRANKE U POSTUPKU IZDAVANJA UPORABNE DOZVOLE
Stranka u postupku
Članak 138.
Stranka u postupku izdavanja uporabne dozvole je investitor, odnosno vlasnik građevine na čiji je zahtjev pokrenut postupak izdavanja te dozvole.
TREBA LI IZVOĐAČ PRISUSTVOVATI TEHNIČKOM PREGLEDU, ŠTO RADI 1/2
TEHNIČKI PREGLED 1/2
Tehnički pregled
Članak 139.
(1) Tehnički pregled obavlja se u svrhu utvrđivanja izgrađenosti građevine u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom za
građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta.
(2) Investitor, odnosno vlasnik građevine dužan je omogućiti provedbu tehničkog pregleda, na tehničkom pregledu osigurati nazočnost svih
sudionika u gradnji i na tehničkom pregledu dati na uvid dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona, a po potrebi i drugu propisanu
dokumentaciju.
(3) Investitor, odnosno vlasnik građevine dužan je predstavniku javnopravnog tijela pozvanom na tehnički pregled koji nije prisustvovao tom
pregledu omogućiti pregled građevine i uvid u dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka i nakon tehničkog pregleda, radi davanja mišljenja u
propisanom roku.
(4) Način obavljanja tehničkog pregleda pobliže propisuje ministar pravilnikom.
Članak 140.
(1) Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od trideset, odnosno petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva za
izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine.
(2) Na tehnički pregled pozivaju se investitor, javnopravna tijela koja su u postupku lokacijske dozvole, odnosno građevinske dozvole utvrdila
posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu glavnog projekta i po potrebi neovisni stručnjaci koje odredi tijelo graditeljstva.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine te građevine izgrađene, odnosno radova izvedenih bez građevinske
dozvole na temelju glavnog projekta poziva se investitor.
(4) Pozvani sudionici u gradnji i javnopravna tijela dužni su osigurati sudjelovanje svoga predstavnika na tehničkom pregledu. Tehnički pregled se može
održati bez sudjelovanja predstavnika sudionika u gradnji i javnopravnih tijela koji se nisu odazvali pozivu.
(5) Pozive na tehnički pregled tijelo graditeljstva javnopravnim tijelima iz stavka 2. ovoga članka dostavlja putem elektroničke oglasne ploče.
31
Članak 141.
(1) Predstavnici sudionika u gradnji i javnopravnih tijela dužni su surađivati s voditeljem postupka izdavanja uporabne dozvole koji provodi
tehnički pregled, a predstavnici sudionika u gradnji dužni su voditelju postupka i predstavnicima javnopravnih tijela dati odgovore i
objašnjenja koja od njih zatraže.
(2) O obavljenom tehničkom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se obvezno unosi obrazloženo mišljenje predstavnika javnopravnog tijela o
izgrađenosti građevine u skladu s građevinskom dozvolom u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisom koji je u
nadležnosti javnopravnog tijela i/ili posebnim uvjetima koje je to tijelo utvrdilo, a po potrebi i mišljenja, odgovori i objašnjenja sudionika u
gradnji i neovisnog stručnjaka s tim u vezi.
(3) Ako predstavnik javnopravnog tijela nije prisustvovao tehničkom pregledu niti je u roku od osam dana od dana određenog za obavljanje
tehničkog pregleda dostavio tijelu graditeljstva mišljenje iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da je mišljenje toga tijela dano te da je
građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisom koji je u
nadležnosti javnopravnog tijela i/ili posebnim uvjetima koje je utvrdilo to tijelo.
Članak 142.
(1) Ako se na tehničkom pregledu utvrdi nedostatak zbog kojeg građevina ne ispunjava jedan ili više temeljnih zahtjeva za građevinu,
lokacijskih uvjeta ili drugih uvjeta određenih građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, a taj se nedostatak može otkloniti bez
izmjene i/ili dopune građevinske dozvole, odnosno glavnog projekta, određuje se primjereni rok za otklanjanje takvog nedostatka koji ne može
biti duži od devedeset dana.
(2) Investitor je dužan obavijestiti tijelo graditeljstva o otklonjenom nedostatku radi nastavka tehničkog pregleda.
POKUSNI RAD (KAD SE MORA PREDVIDJETI POKUSNI RAD)
Pokusni rad
Članak 143.
(1) Ako u svrhu izdavanja uporabne dozvole postoji potreba ispitivanja ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu pokusnim radom, investitor je
obvezan početak pokusnog rada prijaviti tijelu graditeljstva te javnopravnom tijelu koje je utvrdilo posebne uvjete s tim u vezi.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor je dužan ispitivanje povjeriti osobi koja za to ispunjava uvjete propisane posebnim propisom.
(3) Prijavi pokusnog rada prilaže se:
1. plan i program ispitivanja temeljnih zahtjeva za građevinu u tijeku pokusnog rada
2. plan i program ispitivanja zadovoljavanja uvjeta priključenja građevine na energetsku infrastrukturu, ako je sukladno posebnom propisu određen
posebnim uvjetima
3. usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti tolerancije i
4. predviđeni završetak pokusnog rada.
(4) Pokusni rad, temeljni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme trajanja pokusnog rada moraju biti
predviđeni i obrazloženi glavnim projektom.
(5) Vrijeme trajanja pokusnog rada ne može biti duže od dvije godine.
Dodatno iz skripte: Pokusni rad detaljno se definira u program kontrole i osiguranja kvalitete glavnog projekta.
IZDAVANJE UPORABNE DOZVOLE
Izdavanje uporabne dozvole

Članak 144.
(1) Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju građevinske dozvole izdaje se u roku od osam dana od dana
obavljenoga tehničkog pregleda ako se utvrdi da:
1. je uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija
2. je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, lokacijskih uvjeta i drugih uvjeta
određenih građevinskom dozvolom
3. je građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom i
4. su privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. uklonjeni, a
zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta dovedeno u uredno stanje.
(2) Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta izdaje se u roku od
osam dana od dana obavljenoga tehničkog pregleda ako se utvrdi da:
1. je uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija
2. je građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, lokacijskih uvjeta i drugih uvjeta
određenih glavnim projektom i
3. građevina svojom namjenom, smještajem i vanjskim mjerama svih nadzemnih i podzemnih dijelova nije protivna prostornom planu u vrijeme izrade
glavnog projekta.
(3) Stavak 2. podstavak 3. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje uporabne dozvole za radove na završavanju zgrade, odnosno dijela zgrade za
koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju za nezavršenu zgradu.
PRIVREMENA UPORABNA DOZVOLA
Privremena uporabna dozvola

Članak 145.
(1) Privremena uporabna dozvola izdaje se za privremenu uporabu građevine za koju je na tehničkom pregledu utvrđeno da je izgrađena u skladu s
građevinskom dozvolom te da su provedeni svi kontrolni postupci u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova
građevine za sve radove tijekom građenja kada je ta obveza propisana ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim
propisima ili određena glavnim projektom, ako:
1. nema konačnih rezultata ispitivanja u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine
2. u katastru nije formirana građevna čestica za građevinu čije je građenje u interesu Republike Hrvatske.
(2) Privremena uporabna dozvola iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka izdaje se na rok koji nije duži od devedeset dana, a istekom tog roka prestaje
važiti.
32
(3) Privremena uporabna dozvola iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka prestaje važiti istekom roka od šest mjeseci od dana formiranja građevne čestice
u katastru.
(4) U svrhu nastavka korištenja građevine za koju je izdana privremena uporabna dozvola koja je prestala važiti, rada pogona u toj građevini, njezina
evidentiranja u katastru i obavljanja djelatnosti prema posebnom zakonu u toj građevini, potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu.
(5) Izdavanje privremene uporabne dozvole zbog razloga navedenog u stavku 1. podstavku 1. ovoga članka ne isključuje mogućnost izdavanja privremene
uporabne dozvole zbog razloga navedenog u stavku 1. podstavku 2. ovoga članka.
UPORABNA DOZVOLA ZA DIO GRAĐEVINE
Uporabna dozvola za dio građevine

Članak 146.
(1) Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati prije dovršetka građenja cijele građevine i za dio građevine:
1. ako je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (korištenje mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.)
2. ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine.
(2) Potreba iz stavka 1. ovoga članka mora biti predviđena glavnim projektom.
Troškovi postupka
Članak 147.
Ako se tehnički pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedište ili ispostava tijela graditeljstva, javnopravnog tijela, odnosno adresa druge osobe
koja sudjeluje na tehničkom pregledu, investitor je dužan nadoknaditi tijelu graditeljstva, javnopravnom tijelu, odnosno toj osobi putne troškove i
dnevnice predstavnika koji su bili na tehničkom pregledu u visini određenoj posebnim propisima.
EVIDENTIRANJE GRAĐEVINE U KATASTRU I ZEMLJIŠNOJ KNJIZI (ŠTO RADI TIJELO NAKON
IZDANE UPORABNE DOZVOLE)
8.2. EVIDENTIRANJE GRAĐEVINE U KATASTRU I ZEMLJIŠNOJ KNJIZI

Članak 148.
(1) Tijelo graditeljstva dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetsku snimku, geodetski elaborat i/ili drugi akt iz članka
137. stavka 2. podstavka 6. ovoga Zakona putem elektroničke oglasne ploče.
(2) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja
nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te
njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja.
Članak 148.a
(1) Podnositelj zahtjeva za evidentiranje zgrade, druge građevine, odnosno načina korištenja zemljišta u katastru, odnosno katastru infrastrukture može uz
svoj zahtjev priložiti uporabnu dozvolu.
(2) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja
nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo koje je dozvolu izdalo, njezine oznake i
datum izdavanja. Ako uporabna dozvola nije priložena, katastarski ured nadležnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja obavijest da dozvola nije
priložena.
Članak 149.
(1) Nadležni sud prilikom upisa građevine u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je za
evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola, navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni
broj i datum izdavanja. Ako uporabna dozvola nije priložena, nadležni sud prilikom upisa građevine u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u
posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da za evidentiranje građevine u katastru nije priložena uporabna dozvola.
(2) Stavljanjem zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka o priloženoj uporabnoj dozvoli nadležni sud istodobno po službenoj dužnosti briše zabilježbu iz
zemljišne knjige da građevinska i/ili uporabna dozvola nije priložena, ako takva zabilježba postoji.
(3) Upis zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka je dokaz o evidentiranju isprave, odnosno da isprava nije evidentirana, a ne dokaz o zakonitosti i
uporabljivosti građevine.
ODRŽAVANJE GRAĐEVINE 2/2
8.3. ODRŽAVANJE GRAĐEVINE

Članak 150.
(1) Vlasnik građevine odgovoran je za njezino održavanje.
(2) Vlasnik građevine dužan je osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezina trajanja očuvaju temeljni zahtjevi za građevinu te
unapređivati ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, energetskih svojstava zgrada i nesmetanog pristupa i kretanja u građevini.
(3) U slučaju oštećenja građevine zbog kojeg postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na
okolnom zemljištu, vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu opasnom do otklanjanja takvog
oštećenja.
Članak 151.
Održavanje građevine te poslove praćenja stanja građevine, povremene godišnje preglede građevine, izradu pregleda poslova za održavanje i
unapređivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine i druge slične stručne poslove vlasnik građevine, odnosno osoba koja obavlja poslove
upravljanja građevinama prema posebnom zakonu mora povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova propisane posebnim
zakonom.
Članak 152.
(1) Uvjete za održavanje i unapređivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, energetskih svojstava zgrada i nesmetanog pristupa i kretanja u
građevini te način ispunjavanja i dokumentiranja ispunjavanja ovih zahtjeva i svojstava, propisuje ministar pravilnikom.
(2) Pitanja održavanja građevina koja nisu uređena ovim Zakonom uređuju se posebnim zakonom.
UKLANJANJE GRAĐEVINE 2/2
KOJE GRAĐEVINE I RADOVI SE MOGU UKLANJATI BEZ PROJEKTA UKLANJANJA 1/2
Vidi i Članak 7. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima.
33
8.4. UKLANJANJE GRAĐEVINA
Članak 153.
(1) Uklanjanju građevine ili njezina dijela može se pristupiti na temelju projekta uklanjanja građevine nakon što je tijelu graditeljstva pisano
prijavljen početak radova na uklanjanju građevine.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, projekt uklanjanja građevine nije potreban za uklanjanje građevina i radova određenih pravilnikom iz članka
128. stavka 1. ovoga Zakona ili ako građevinu uklanja građevinska inspekcija na temelju rješenja kojim je naređeno uklanjanje građevine.
(3) Na uklanjanje građevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske osim ovoga Zakona primjenjuje se i zakon kojim se uređuje
zaštita i očuvanje kulturnih dobara.
(4) Stavci 1., 2. i 3. ovoga članka ne odnosi se na uklanjanje građevine na temelju rješenja građevinskog inspektora donesenog na temelju posebnog
zakona.
Članak 154.
(1) U prijavi početka radova na uklanjanju građevine vlasnik je dužan navesti projektanta koji je izradio projekt uklanjanja, oznake tog projekta, izvođača
i nadzornog inženjera.
(2) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave radova na uklanjanju građevine o tome putem elektroničke oglasne ploče
obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada.
Članak 155.
(1) Prilikom uklanjanja građevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina niti
ugroziti život i zdravlje ljudi ili drugi javni interes, a s građevnim otpadom nastalim uklanjanjem građevine mora se postupati sukladno odredbama ovoga
Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje gospodarenje otpadom.
(2) Stručni nadzor građenja ne provodi se prilikom uklanjanja građevina određenih pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona ili građevina koje
uklanja građevinska inspekcija na temelju rješenja kojim je naređeno uklanjanje građevine, a prilikom uklanjanja drugih građevina ili njihovih dijelova
stručni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost te očuvanje zdravlja ljudi i zaštite okoliša.
9. NADZ O R
Članak 156.-161.
10. PRE K RŠ AJNE O DRE DB E

Članak 162.-172.
11.PRIJEL AZ NE I Z AVRŠ NE O DRE DB E
11.1. ZAPOČETI POSTUPCI, IZDANI AKTI I PRIMJENA PROPISA

Članak 173.-181.
GRAĐEVINA IZGRAĐENA NA TEMELJU AKTA ZA GRAĐENJE IZDANOG DO 1. LISTOPADA 2007. (ŠTO
JE S UPORABNOM DOZVOLOM ZA GRAĐEVINE IZGRAĐENE PRIJE 2007.)
11.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE
Građevina izgrađena na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007.

Članak 182.
(1) Za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta za građenje nadležnog tijela izdane do 1. listopada 2007.
tijelo graditeljstva može na zahtjev stranke, umjesto uporabne dozvole, izdati uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju akta za
građenje izdanog do 1. listopada 2007.
(2) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže građevinsku dozvolu, odnosno drugi akt iz stavka 1. ovoga
članka.
(3) Dozvola iz stavka 1. ovoga članka izdaje se ako je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno drugim odgovarajućim
aktom nadležnog tijela u pogledu namjene najvećih vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine, oblika i veličina građevne čestice i
smještaja građevine na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru.
(4) Dozvola iz stavka 1. ovoga članka može se izdati i za dio građevine.
Članak 183.
Izreka uporabne dozvole za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta za građenje nadležnog tijela
izdanog do 1. listopada 2007. sadrži:
1. utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine, oblika i veličina građevne čestice i
smještaja građevine na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru izgrađena u skladu građevinskom dozvolom, odnosno drugim
odgovarajućim aktom nadležnog tijela
2. naziv, oznaku i datum izdavanja dozvole, odnosno akta iz podstavka 1. ovoga članka
3. naziv građevine, ime katastarske općine i broj jedne ili više katastarskih čestica na kojima je građevina izgrađena i
4. napomenu da ispitivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih uvjeta i zahtjeva, osim lokacijskih uvjeta iz podstavka 1. ovoga stavka,
nije prethodilo izdavanju dozvole.
GRAĐEVINA IZGRAĐENA DO 15. VELJAČE 1968. (U KOJEM ROKU, RAČUNAJUĆI OD DANA
PODNOŠENJA PODNESKA, NADLEŽNI ODJEL ZA GRADNJU I PROSTORNO UREĐENJE IZDAJE
UPORABNU DOZVOLU ZA GRAĐEVINE IZGRAĐENE DO 15.VELJAČE 1968 GODINE)
Dodatno iz skripte: Tada je proveden postupak ozakonjenja građevina te je napravljen prvi ortofoto snimak.
Građevina izgrađena do 15. veljače 1968.

Članak 184.
(1) Građevina izgrađena do 15. veljače 1968. smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole.
(2) Vrijeme izgradnje građevine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se uporabnom dozvolom za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968. koju po zahtjevu
stranke izdaje tijelo graditeljstva, odnosno u drugom postupku u kojem je to potrebno utvrditi, a koji provodi to tijelo ili građevinska inspekcija.
34
(3) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 2. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže:
1. kopiju katastarskog plana za katastarsku česticu na kojoj je građevina izgrađena i
2. dokaze kojima raspolaže da je građevina izgrađena do 15. veljače 1968.
(4) Tijelo graditeljstva vrijeme izgradnje građevine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje uvidom u Državnu snimku iz zraka učinjenu prije 15. veljače 1968.
ili drugu odgovarajuću službenu kartografsku podlogu Državne geodetske uprave te po potrebi izvođenjem drugih dokaza.
Članak 185.
Izreka uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968. sadrži:
1. utvrđenje da je građevina izgrađena do 15. veljače 1968.
2. naziv građevine, ime katastarske općine i broj jedne ili više katastarskih čestica na kojima je građevina izgrađena
3. podatke o građevini, s obzirom na način smještaja na katastarskoj čestici, odnosno česticama, namjenu građevine, broj i vrstu etaža te vanjsku veličinu
svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine (visinu, dužinu i širinu) i
4. napomenu da ispitivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, lokacijskih uvjeta te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo izdavanju dozvole.
Dodatno iz skripte: U roku od šezdeset dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.
Članak 186. – 192.
11.3. OBAVLJANJE POSLOVA

Članak 193.-196.
11.4. ZAKONI, DRUGI PROPISI, UZANCE I PRAVILA

Članak 197.-203.
PRIJEL AZ NE I Z AVRŠ NE O DRE DB E IZ MJE NE NN 125/ 19

…
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim:
– članka 21. stavka 1., izmijenjenog člankom 5. ovoga Zakona, koji stupa na snagu 31. prosinca 2020.
– članaka 21.a, 21.b, 21.c i 21.d, dodanih člankom 6. ovoga Zakona, članka 22., izmijenjenog člankom 7. ovoga Zakona, članaka 22.a, 22.b, 22.c, 22.d i
22.e, dodanih člankom 8. ovoga Zakona, članka 162. stavka 2. podstavaka 18. i 20., dodanih člankom 32. ovoga Zakona, i članka 171. stavka 1.
podstavaka 1., 2., 8. i 10., dodanih člankom 34. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 10. ožujka 2020. te
– članka 162. stavka 2. podstavka 19., dodanog člankom 32. ovoga Zakona, i članka 171. stavka 1. podstavaka 3. i 9., dodanih člankom 34. ovoga
Zakona, koji stupaju na snagu 1. siječnja 2025.
…
PRAVILNIK O OSOBAMA OVLAŠTENIM ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE, ENERGETSKI

PREGLED ZGRADE I REDOVITI PREGLED SUSTAVA GRIJANJA I SUSTAVA HLAĐENJA
ILI KLIMATIZACIJE U ZGRADI
NN 73/15, 133/15
OSOBE OVLAŠTENE ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE, ENERGETSKI PREGLED ZGRADE I
2/2
…
Pojmovi
Članak 3.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1.imenovana osoba je fizička osoba koja je zaposlena u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme u ovlaštenoj pravnoj osobi, te koja u ime te
pravne osobe potpisuje izvješće o provedenom energetskom pregledu zgrade, energetski certifikat zgrade i izvješće o redovitom pregledu sustava grijanja
i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, te provodi i radnje i postupke energetskog pregleda zgrade, energetskog certificiranja i redovitog pregleda
sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (u daljnjem tekstu: imenovana osoba);
2.Ministarstvo je središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva;
3.nositelj Programa izobrazbe je pravna osoba koja je u skladu s uvjetima propisanim Zakonom i ovim Pravilnikom dobila suglasnost Ministarstva za
provedbu Programa izobrazbe;
4.ovlaštena osoba je fizička ili pravna osoba koja ima ovlaštenje Ministarstva za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim
tehničkim sustavom, energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom, energetski pregled zgrade sa složenim
tehničkim sustavom, te za redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi;
5.ploština korisne površine zgrade Ak je ukupna ploština neto podne površine grijanog dijela zgrade (ne uključuje negrijane dijelove zgrade kao
npr. skladišta, stubišta i ostale zatvorene negrijane dijelove zgrade);
6.Program izobrazbe je program propisan ovim Pravilnikom za ovlaštene osobe, a koji se sastoji od Programa osposobljavanja i Programa
usavršavanja;
7.tehnički sustav zgrade je tehnička oprema ugrađena u zgradu koja služi za njezino grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju, pripremu tople vode,
osvjetljenje i proizvodnju električne energije;
8.ukupna (bruto) podna površina zgrade je ukupna ploština svih razina poda zgrade. Uključuje ploštine podnih površina zatvorenog dijela zgrade sa
svih strana, uključivo ploštine svih unutrašnjih i vanjskih graničnih elemenata (zidovi, vrata, prozori, ostakljene stijene). Razine poda mogu biti etaže koje
su u cijelosti ili djelomično pod zemljom, iznad zemlje, potkrovlja, servisne etaže i skladišne etaže. Iskazuje se za svaku etažu, unutar koje se posebno
iskazuju ploštine razina bitno različitih visina –npr. sportska dvorana u odnosu na niže servisne prostorije pored, u m2, zaokružena na dvije decimale;
9.Zakon je Zakon o gradnji (»Narodne novine«, broj 153/13);
35
10.zaposlena osoba je fizička osoba koja je zaposlena na neodređeno vrijeme u ovlaštenoj pravnoj osobi koja provodi radnje i postupke energetskog
pregleda zgrade, energetskog certificiranja i redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (u daljnjem tekstu: zaposlena
osoba);
11.zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom jesu stambene i nestambene zgrade ukupne (bruto) podne površine zgrade manje ili jednake 400 m2 i
koje su:
–s pojedinačnim uređajima za pripremu potrošne tople vode i koje nisu opremljene sustavima grijanja, hlađenja, ventilacije
–s lokalnim i centralnim izvorima topline za grijanje i pripremu potrošne tople vode nazivne snage kotla do 30 kW, bez posebnih sustava za
povrat topline i bez korištenja alternativnih sustava
–s pojedinačnim rashladnim uređajima
–s lokalnim sustavima ventilacije bez dodatne obrade zraka i bez povrata topline
–posebni dijelovi zgrade koji imaju zasebno mjerilo za grijanje, etažno plinsko grijanje, priključak na zajedničku kotlovnicu ili priključak na
daljinsko grijanje;
12.zgrade sa složenim tehničkim sustavom jesu sve ostale stambene i nestambene zgrade koje prema ovome Pravilniku nisu zgrade s jednostavnim
tehničkim sustavom.
Prilozi Pravilniku
Članak 4.
Ovaj Pravilnik sadrži sljedeće priloge:
– Prilog 1A Obrazac zahtjeva za davanje ovlaštenja za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade i redovite preglede sustava grijanja i sustava
hlađenja ili klimatizacije u zgradi za fizičke osobe,
– Prilog 1B Obrazac zahtjeva za davanje ovlaštenja za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade i redovite preglede sustava grijanja i sustava
hlađenja ili klimatizacije u zgradi za pravne osobe,
– Prilog 1C Tablica za opis područja rada i iskustva u struci koja se prilaže uz zahtjev za davanje ovlaštenja,
– Prilog 1D Obrazac izjave o zaposlenim osobama na neodređeno vrijeme i imenovanju osobe koja će potpisivati izvješća o energetskim pregledima
zgrada, energetske certifikate zgrada i izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja i klimatizacije u zgradama,
– Prilog 2 Sadržaj registra osoba ovlaštenih za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili
klimatizacije u zgradi – fizičke osobe,
– Prilog 3 Sadržaj registra osoba ovlaštenih za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili
klimatizacije u zgradi – pravne osobe,
– Prilog 4A Program osposobljavanja za osobe koje provode energetsko certificiranje i energetske preglede zgrade s jednostavnim tehničkim
sustavom (Modul 1),
– Prilog 4B Program osposobljavanja za osobe koje provode energetsko certificiranje i energetske preglede zgrada sa složenim tehničkim sustavom
(Modul 2),
– Prilog 4C Program usavršavanja za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada,
– Prilog 5 Obrazac zahtjeva za davanje suglasnosti za provođenje Programa izobrazbe,
– Prilog 6 Obrazac izjave o zaposlenim osobama kod nositelja Programa izobrazbe,
– Prilog 7 Sadržaj popisa osoba koje imaju suglasnost za provođenje Programa izobrazbe.
II. DAVANJE O VL AŠ TE NJA

Članak 5.
Energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade, te redovite preglede sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, provode osobe koje
imaju ovlaštenje ovog Ministarstva.
Zahtjev
Članak 6.
(1)Zahtjev za davanje ovlaštenja za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili
klimatizacije u zgradi podnosi se Ministarstvu ispunjen u pisanom i/ili elektroničkom obliku na propisanim obrascima iz Priloga 1A i 1B ovoga
Pravilnika.
(2)U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka mora biti naznačeno ovlaštenje za koje se zahtjev podnosi u skladu s člankom 28. i člankom 31. Zakona.
(3)Kad je podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba, zahtjev mora sadržavati podatke o imenovanoj osobi kao i podatke o drugim
zaposlenim osobama, a koje ispunjavaju uvjete propisane Zakonom i ovim Pravilnikom.
(4)Zahtjevu koji podnosi fizička osoba, sukladno stavku 1. ovoga članka, prema obrascu iz Priloga 1A prilažu se sljedeće isprave:
1.preslika osobne iskaznice,
2.preslika diplome o završenom studiju,
3.preslika potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radno-pravnom statusu i stažu ili elektronički zapis o radno-pravnom statusu i stažu
i/ili potvrda poslodavca o radnom iskustvu u struci,
4.opis radnog iskustva na obrascu iz Priloga 1C ovoga Pravilnika,
5.preslika Uvjerenja o uspješno završenom Programu osposobljavanja propisanim ovim Pravilnikom,
6.preslika ugovora o osiguranju od odgovornosti za štetu koju bi podnositelj zahtjeva obavljanjem poslova iz stavka 1. ovoga članka mogao učiniti
investitoru ili drugim osobama, u trajanju najmanje do isteka roka važenja rješenja,
7.uvjerenje o nekažnjavanju fizičke osobe, izdanu od nadležnog Općinskog suda,
8.dokaz o uplaćenoj pristojbi (državni biljezi zalijepljeni na zahtjevu).
(5)Zahtjevu koji podnosi pravna osoba sukladno stavku 1. ovoga članka prema obrascu iz Priloga 1B prilažu se sljedeće isprave:
1.preslike ugovora o radu fizičkih osoba koje ispunjavaju uvjete za provođenje energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade sukladno članku
29. Zakona, zaposlene na neodređeno vrijeme kod podnositelja zahtjeva, s imenovanjem osobe koja će potpisivati izvješća o provedenim energetskim
pregledima zgrade, energetske certifikate zgrada i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, ispunjeni
obrazac iz Priloga 1D ovoga Pravilnika,
2.preslika osobne iskaznice, preslika diplome o završenom studiju, preslika potvrde o radno-pravnom statusu i stažu Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje, opis radnog iskustva na obrascu iz Priloga 1C i preslika Uvjerenja o uspješno završenom Programu osposobljavanja, propisanim ovim
36
Pravilnikom, za svaku imenovanu i drugu zaposlenu osobu kod podnositelja zahtjeva, koja će provoditi radnje i postupke energetskog certificiranja,
energetskog pregleda zgrade te redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi,
3.preslika ugovora o osiguranju od odgovornosti za štetu, koju bi podnositelj zahtjeva obavljanjem poslova iz stavka (1) ovoga članka mogao učiniti
investitoru ili drugim osobama, u trajanju najmanje do isteka roka važenja rješenja,
4.uvjerenje o nekažnjavanju za pravnu osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi, izdano od nadležnog Općinskog suda,
5.dokaz o uplaćenoj pristojbi (državni biljezi zalijepljeni na zahtjevu).
(6)U svrhu utvrđivanja činjenica bitnih za davanje ovlaštenja podnositelj zahtjeva dužan je na zahtjev Ministarstva dostaviti i druge isprave i dokaze.
(7)Ako je za bržu i efikasniju provedbu postupka davanja ovlaštenja nužna isprava o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi drugo javnopravno
tijelo, službenik Ministarstva može zatražiti da ispravu pribavi i dostavi sam podnositelj zahtjeva.
(8)Opis radnog iskustva iz stavka 4. točke 4. i stavka 5. točke 2. ovoga članka podrazumijeva samo ono radno iskustvo u struci koje je stečeno nakon
završenog diplomskog sveučilišnog studija arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke ili specijalističkog diplomskog stručnog
studija arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke, tijekom kojega je osoba stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno nakon
završenog preddiplomskog sveučilišnog ili preddiplomskog stručnog studija arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke.
Članak 7.
(1)Ovlaštena pravna osoba imenuje fizičku osobu (imenovana osoba) koja je zaposlena u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme u toj
pravnoj osobi i koja ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1. podstavka 1, 2 i 4 Zakona, odnosno članka 29. stavka 2. podstavka 1, 2 i 4 Zakona, koja će
u njezino ime potpisivati energetske certifikate zgrada, izvješća o energetskim pregledima zgrada odnosno izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja
i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi koje provodi ta pravna osoba.
(2)Imenovana osoba iz stavka 1. ovoga članka provodi radnje i postupke energetskog certificiranja, energetskog pregleda zgrade i redovitog pregleda
sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, u skladu s uvjetima iz Zakona i ovoga Pravilnika.
Članak 8.
Ovlaštena pravna osoba određuje fizičke osobe koje su zaposlene na neodređeno vrijeme u toj pravnoj osobi (zaposlene osobe) i koje ispunjavaju uvjete iz
članka 29. stavka 1. podstavka 1, 2i 4 Zakona odnosno članka 29. stavka 2. podstavka 1, 2 i 4 Zakona, koje će provoditi radnje i postupke energetskog
certificiranja i energetskog pregleda zgrade, odnosno redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, kao zaposlenici u toj
pravnoj osobi.
Članak 9.
(1)Program usavršavanja jednom godišnje obvezno pohađaju ovlaštene fizičke osobe, te imenovane i druge zaposlene osobe, koje provode
energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, u ovlaštenim
pravnim osobama.
(2)Podaci o završenom Programu usavršavanja obvezno se unose u Registar ovlaštenih osoba, te se mogu objaviti na službenim internetskim stranicama
Ministarstva.
(3)Osobe koje su uspješno završile Programe stručnog osposobljavanja Modul 1 ili Modul 1 i Modul 2, a nisu podnijele zahtjev za davanje odgovarajućeg
ovlaštenja u roku od godine dana od dana polaganja ispita, isti mogu podnijeti uz prilaganje Uvjerenja o sudjelovanju na Programu usavršavanja prema
ovom Pravilniku, uz uvjet da od dana završetka Programa usavršavanja do dana podnošenja zahtjeva nije proteklo više od godine dana.
...
PRAVILNIK O UVJETIMA I MJERILIMA ZA DAVANJE OVLAŠTENJA ZA KONTROLU

PROJEKATA
NN 32/14, 69/14, 27/15
 REVIDENT 2/2
…
Članak 2.
(1) Ovlaštenje se daje za obavljanje kontrole projekata s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost nosivih konstrukcija (u daljnjem tekstu:
konstrukcija)
1. betonskih i zidanih konstrukcija (BK)
2. metalnih i spregnutih konstrukcija (MK)
3. drvenih konstrukcija (DK)
4. geotehničkih konstrukcija (GK).
Članak 3.
(1) Ovlaštenje se daje ovlaštenom inženjeru građevinarstva s najmanje deset godina radnog iskustva u struci koji je projektirao statički složene
konstrukcije, koji je proveo najmanje jedan stručni nadzor statički složene konstrukcije i koji je dao značajan doprinos tehničkoj struci.
…
PRAVILNIK O OBVEZNOM SADRŽAJU I OPREMANJU PROJEKATA GRAĐEVINA

NN 118/19
…
III. OS NO VNI S ADRŽ AJ I O PRE MANJE PRO JEK AT A I NJIH O VIH DIJEL O VA
Članak 15.
Svaki projekt mora sadržavati opći i tehnički dio.
Opći dio projekta

Članak 16.
(1) Projekt u općem dijelu obvezno sadrži:
– naslovnu stranicu projekta
– stranicu za ovjeru revidenta kvalificiranim elektroničkim potpisom ako je revizija potrebna
– popis svih projektanata i suradnika koji su sudjelovali u izradi projekta
37
– popis svih mapa projekta, uz navođenje projektanata koji su ih izradili i
– sadržaj mape.
(2) Osim dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka glavni projekt u općem dijelu sadrži i:
– izjavu projektanta sukladno Zakonu
– izjavu glavnog projektanta (samo u prvoj mapi glavnog projekta) sukladno Zakonu
– rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja
zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i/ili rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš (samo u prvoj mapi
glavnog projekta)
– posebne uvjete i/ili uvjete priključenja ako se utvrđuju (samo u prvoj mapi glavnog projekta) i
– lokacijsku dozvolu (samo u prvoj mapi glavnog projekta ako je izdavanju građevinske dozvole prethodila lokacijska dozvola).
(3) U slučaju izmjene i/ili dopune građevinske dozvole popis svih mapa projekta iz stavka 1. podstavka 4. ovog članka sadrži popis svih mapa projekta
iz osnovne građevinske dozvole koje se ne mijenjaju odnosno koje se mijenjaju u dijelu te popis mapa koje se prilažu uz zahtjev za izmjenu i/ili
dopunu građevinske dozvole.
(4) Osim dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka tipski projekt u općem dijelu sadrži i posebne uvjete ako se utvrđuju.
Članak 17.
(1) Naslovna stranica svake mape projekta obvezno sadrži:
– naziv i sjedište odnosno ime i adresu te OIB osobe registrirane za poslove projektiranja (u daljnjem tekstu: projektantski ured) koja je izradila projekt
– naziv i sjedište, odnosno ime i adresu te OIB investitora
– naziv građevine ili njezinog dijela te oznaku faze ili etape ako su određeni lokacijskom dozvolom
– lokaciju građevine (adresa i/ili katastarska čestica i katastarska općina odnosno podaci o obuhvatu zahvata u prostoru)
– zajedničku oznaku svih mapa koje su sastavni dijelovi cjelovitog projekta (ZOP)
– oznaku mape
– redni broj mape
– razinu razrade odnosno namjenu projekta (jedan od naziva: »GLAVNI PROJEKT«, »IZVEDBENI PROJEKT«, »TIPSKI PROJEKT« ili
»PROJEKT UKLANJANJA«)
– strukovnu odrednicu projekta
– naziv projektiranog dijela građevine na kojeg se projekt odnosi (primjerice: projekt niskonaponske instalacije)
– ime, broj ovlaštenja odgovarajuće komore inženjera odnosno arhitekata (u daljnjem tekstu: broj ovlaštenja) i kvalificirani elektronički potpis
projektanta
– ime i kvalificirani elektronički potpis odgovorne osobe u projektantskom uredu i
– mjesto i datum izrade projekta.
(2) Osim sadržaja iz stavka 1. ovoga članka naslovna stranica prve mape glavnog projekta obvezno sadrži ime, broj ovlaštenja i kvalificirani elektronički
potpis ovlaštenog inženjera geodezije koji je izradio geodetske situacije.
(3) Ako se radi o građevinama kod kojih se utvrđuju posebni uvjeti zaštite od požara naslovna stranica prve mape glavnog projekta obvezno sadrži ime i
kvalificirani elektronički potpis stručne osobe ovlaštene po posebnom propisu koja je izradila prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara.
(4) Obveze iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na obvezan sadržaj naslovne stranice glavnog projekta ako se isti
sastoji od samo jedne mape.
(5) Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, naslovna stranica projekta, odnosno naslovna stranica svake mape obvezno sadrži i ime, broj
ovlaštenja i kvalificirani elektronički potpis glavnog projektanta.
Članak 18.
(1) Tekstualni, proračunski, tablični i drugi tehnički dijelovi projekta, osim grafičkih prikaza, moraju sadržavati:
– na svakoj stranici naziv projektantskog ureda koji je izradio projekt, naziv građevine, mjesto, datum izrade i numeraciju stranica priloga i
– na završnoj stranici uz podatke iz podstavka 1. ovoga stavka i ime projektanta koji je izradio prilog.
(2) Grafički prikazi moraju imati sastavnicu projektantskog ureda koji je izradio projekt smještenu uz desni donji rub grafičkog prikaza širine najviše
18 cm, koja minimalno sadržava sljedeće podatke: naziv građevine, naziv ili ime investitora, naziv projektantskog ureda koji je izradio projekt, ime
projektanta, razina razrade projekta (glavni, izvedbeni, tipski ili projekt uklanjanja), strukovnu odrednicu projekta i naziv projektiranog dijela
građevine na kojeg se projekt odnosi, sadržaj grafičkog prikaza, mjerilo, redni broj grafičkog prikaza, broj izmjene te datum izrade.
(3) Na grafičkom prikazu se smije nalaziti samo jedna važeća sastavnica.
Uporaba drugih jezika i pisma

Članak 19.
(1) Projekt može, osim sadržaja napisanog na hrvatskom jeziku latiničnim pismom, sadržavati i tekst napisan na stranom jeziku.
(2) Ako je to potrebno, dijelovi projekta koji imaju formu obrasca mogu biti u projektu na stranom jeziku, s tim da je u tom slučaju, na početku niza svih
istovrsnih obrazaca, potrebno imati jedan prevedeni obrazac s naznakom na koje se obrasce u nizu koji slijedi on odnosi.
(3) U slučaju dvojbe, za projekte iz stavka 1. odnosno za obrasce iz stavka 2. ovoga članka, mjerodavan je sadržaj na hrvatskom jeziku.
 SADRŽAJ GLAVNOG PROJEKTA, PRVA MAPA GLAVNOG PROJEKTA 2/2
IV. GL AVNI PRO JE KT
Opći zahtjevi za glavni projekt

Članak 20.
(1) Glavni projekt građevine mora sadržavati one odgovarajuće projekte pojedinih struka koji su, ovisno o vrsti građevine, potrebni za davanje cjelovitog
i usklađenog tehničkog rješenja građevine, prikaza smještaja građevine u prostoru i dokazivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu,
kao i drugih zahtjeva i uvjeta iz Zakona, uvjeta gradnje na određenoj lokaciji, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona.
(2) Arhitektonskim, elektrotehničkim, građevinskim i strojarskim projektima pobliže se obrađuju pojedini sklopovi građevine ili njezini dijelovi
odnosno oblikovanje građevine, te se procjenjuju troškovi za njezino građenje.
38
Tehnički dio glavnog projekta
Članak 21.
Tehnički dio glavnog projekta sadrži tekstualni dio i grafičke prikaze.
Tekstualni dio glavnog projekta

Članak 22.
(1) Tekstualni dio glavnog projekta sadrži sve tehničke, tehnološke i druge podatke, proračune i rješenja kojima se dokazuje da će građevina
ispunjavati temeljne zahtjeve za građevinu te druge zahtjeve i uvjete koje građevina mora ispunjavati.
(2) Svi podaci o građevini odnosno njezinom dijelu, te proračuni i rješenja, ovisno o zadaćama struka u skladu s posebnim zakonom, sadržani su u
odgovarajućim projektima pojedinih struka, i to u:
– tehničkom opisu
– dokazima o ispunjavanju temeljnih i drugih zahtjeva, proračunima mehaničke otpornosti i stabilnosti, hidrodinamičkim i termodinamičkim
proračunima, proračunima termotehničkih sustava i opreme, fizikalnih svojstava i drugoga, te drugim proračunima i odgovarajućim metodama kojima se
dokazuje da je građevina projektirana u skladu s odredbama Zakona (dokazi o ispunjavanju temeljnih i drugih zahtjeva)
– programu kontrole i osiguranja kvalitete s uvjetima ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom građenja i održavanja građevine (procedure
osiguranja kvalitete, program ispitivanja i dr.)
– posebnim tehničkim uvjetima građenja, posebnim tehničkim uvjetima za gospodarenje građevnim otpadom koji nastaje tijekom građenja i pri
uklanjanju građevine ili njezinog dijela, i posebnim tehničkim uvjetima za gospodarenje opasnim otpadom, ako se tijekom građenja, korištenja odnosno
pri uklanjanju građevine pojavljuje opasni otpad i
– iskazu procijenjenih troškova građenja.
(3) Osim podataka iz stavka 2. ovoga članka prva mapa sadrži i:
– zajednički tehnički opis
– prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara ako je obvezan za tu građevinu
– podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa i
– zajednički iskaz procijenjenih troškova građenja.
Zajednički tehnički opis

Članak 23.
(1) Ako glavni projekt sadrži više mapa, u prvoj mapi mora biti zajednički tehnički opis koji daje opis građevine sa sažetim opisima dijelova od kojih se
sastoji građevina te sa sažetim opisom načina na koji su ispunjeni uvjeti gradnje na određenoj lokaciji (određeni lokacijskom dozvolom ukoliko je
prethodila izdavanju građevinske dozvole ili prostorno planskoj dokumentaciji ako nije prethodila lokacijska dozvola) i mora sadržavati:
– lokaciju građevine
– opis faze odnosno etape obuhvaćene glavnim projektom te opis međusobne ovisnosti i usklađenosti s ostalim fazama građenja složene građevine za
građevinu za koju je lokacijskom dozvolom predviđeno fazno odnosno etapno građenje
– opis oblika i veličinu građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru, odnosno uvjete za formiranje građevne čestice ako se njeno formiranje određuje
građevinskom dozvolom
– opis oblika i veličine te smještaja jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru
– opis namjene građevine
– opis načina priključenja na prometnu površinu
– opis načina priključenja na komunalnu infrastrukturu
– uvjete za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti
– podatke o pokusnom radu i vremenu trajanja pokusnog rada ako je isti predviđen
– podatke iz članka 24. stavka 2. ovoga Pravilnika, ako je primjenjivo i
– mogućnost i uvjete uporabe dijelova građevine prije dovršetka cijele građevine ako se isto planira, odnosno i druge bitne podatke za opis zahvatu u
prostoru.
(2) Zajednički tehnički opis za građevine, za koje se prema posebnom propisu ne izdaje lokacijska dozvola, osim podataka iz stavka 1. ovoga članka treba
sadržavati ocjenu o usklađenosti građevine ili njezinog dijela s odredbama za provođenje i grafičkim dijelovima prostornih planova.
(3) Iznimno zajednički tehnički opis za zgrade, osim dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka, mora sadržavati i odnos izgrađene površine zemljišta
pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (kig), odnosno građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice (kis) te
druge prostorno planske parametre sukladno posebnom propisu.
Tehnički opis
Članak 24.
(1) Tehnički opis građevine, odnosno njezinog dijela, sadrži sve bitne tehničke podatke o projektiranoj građevini odnosno njezinom dijelu, uvjetima i
zahtjevima koji moraju biti ispunjeni pri izvođenju radova i koje način izvođenja radova mora ispuniti i ugrađenim građevnim proizvodima i opremi te
konstrukciji, ovisno o vrsti građevine.
(2) Iznimno tehnički opis zgrade sadrži i iskaz građevinske (bruto) površine izračunate prema posebnom propisu kojim se uređuje način izračuna
građevinske (bruto) površine zgrade.
Članak 25.
Tehnički opis odgovarajućeg projekta pojedine struke sadrži osobito:
– opis projektiranog dijela građevine
– uvjete i zahtjeve koji moraju biti ispunjeni pri izvođenju radova i koje način izvođenja radova mora ispuniti za projektirani dio građevine (ugradnje i
međusobnog povezivanja građevnih i drugih proizvoda), a koji su bitni za ispunjavanje tehničkih svojstava projektiranog dijela građevine, te temeljnih
zahtjeva za građevinu
– opis utjecaja namjene i načina uporabe projektiranog dijela građevine te utjecaja okoliša na svojstva ugrađenih građevnih i drugih proizvoda, tehničkih
svojstava projektiranog dijela građevine te građevine u cjelini
– opis ispunjenja uvjeta gradnje na određenoj lokaciji za projektirani dio građevine
– opis ispunjenja temeljnih zahtjeva za projektirani dio građevine
39
– podatke iz elaborata o prethodnim istraživanjima i drugih elaborata, studija i podloga koji su od utjecaja na tehnička svojstva projektiranog dijela
građevine i građevine u cjelini
– podatke bitne za provedbu pokusnog rada s obrazloženjem potrebe za pokusnim radom i vremenom trajanja, ako u svrhu izdavanja uporabne
dozvole postoji potreba ispitivanja ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu pokusnim radom
– mogućnost i uvjete uporabe projektiranog dijela građevine prije dovršetka građenja cijele građevine, ako postoji potreba da se dio građevine
počne rabiti prije dovršetka cjelokupne građevine i
– projektirani vijek uporabe i uvjete za održavanje projektiranog dijela građevine.
Članak 26.
Obveze iz članaka 23., 24. i 25. ovoga Pravilnika na odgovarajući način se primjenjuju na izradu tehničkog opisa, ako se glavni projekt sastoji od samo
jedne mape.
Dokazi o ispunjavanju temeljnih i drugih zahtjeva

Članak 27.
(1) Proračunima i drugim prikladnim metodama se, u skladu s posebnim propisom ili, za pitanja koja nisu uređena propisom, prema pravilima struke,
dokazuje da će projektirana građevina s ugrađenim građevnim proizvodima, instalacijama i ugrađenom opremom ispunjavati temeljne zahtjeve:
mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u slučaju požara, higijene, zdravlja i okoliša, sigurnosti i pristupačnosti tijekom uporabe, zaštite od buke,
gospodarenja energijom i očuvanja topline, održive uporabe prirodnih izvora, a što ovisi o vrsti građevine.
(2) Dokazi o ispunjavanju temeljnih zahtjeva u odgovarajućem projektu pojedine struke sadrže:
– podatke o tehničkim propisima i drugim propisima (pobliže upućivanje na dijelove koji se odnose na proračune i druge prikladne metode)
– podatke o predviđenim djelovanjima i utjecajima na građevinu koji su relevantni za ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu
– proračune i druge dokaze o ispunjavanju temeljnih zahtjeva za projektirani dio građevine i
– po potrebi, od projektanta vrednovane rezultate ispitivanja dijela građevine za sva predvidiva djelovanja i utjecaje na građevinu.
(3) Proračuni te rezultati i od projektanta vrednovani rezultati ispitivanja iz stavka 2. ovoga članka, ako se izrađuju na proračunskim i drugim modelima,
moraju biti takvi da, uzimajući u obzir pouzdanost ulaznih podataka i točnost izvedbe, odgovaraju ponašanju projektiranog dijela građevine te građevine u
cjelini, tijekom građenja i u uporabi.
(4) Podaci, proračuni, ispitivanja i vrednovanje ispitivanja iz stavka 2. ovoga članka uzimaju se, odnosno provode u skladu s tehničkim propisima, drugim
propisima donesenim u skladu s odredbama Zakona, normama na čiju primjenu ti propisi upućuju, drugim propisima ili na drugi propisani način.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, kada je posebnim propisima odobrena primjena podataka, proračuna, ispitivanja i/ili vrednovanja ispitivanja koji
nisu u skladu s normama na koje ti propisi upućuju, proračuni trebaju sadržavati sve podatke koji su pri dokazivanju ispunjavanja temeljnih i drugih
zahtjeva primijenjeni, te od projektanta izvedene dokaze da su postignuti rezultati minimalno na razini koju uređuju norme na koje propisi upućuju.
Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara

Članak 28.
(1) Za građevine kod kojih se utvrđuju posebni uvjeti zaštiti od požara, ispunjavanje temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju od požara dokazuje se u svim
dijelovima glavnog projekta sukladno članku 27. ovoga Pravilnika, te Prikazom svim primijenjenih mjera zaštite od požara kao sastavnog dijela
prve mape glavnog projekta.
(2) Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara je skup podataka o sustavnoj zaštiti od požara koji podrazumijeva organizacijske mjere i radnje
za otklanjanje opasnosti od nastanka požara u građevini, rano otkrivanje požara u građevini, obavješćivanje korisnika građevine o izbijanju požara,
sprječavanje širenja požara i dima u građevini te učinkovito gašenje požara u građevini, sigurno spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom građevine,
sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica požara u građevini.
(3) Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara obvezno sadrži zaključak da je u svim dijelovima glavnog projekta dokazano ispunjenje temeljnog
zahtjeva sigurnosti u slučaju od požara.
(4) Detaljan sadržaj Prikaza svih primijenjenih mjera zaštite od požara određuje se posebnim propisom.
(5) U suradnji s glavnim projektantom Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara izrađuje stručna osoba ovlaštena po posebnom propisu.
 PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE (ŠTO U NJEGA IDE, GDJE NAĆI ŠTO TREBA
SADRŽAVATI)
Program kontrole i osiguranja kvalitete

Članak 29.
(1) Program kontrole i osiguranja kvalitete mora sadržavati pregled i specificirana svojstva svih građevnih i drugih proizvoda te predgotovljenih
elemenata koji se ugrađuju u građevinu, kao i opis potrebnih ispitivanja i/ili postupaka i zahtijevanih rezultata kojima se dokazuje sukladnost s
propisima odnosno projektom, ispunjavanje temeljnih zahtjeva i tražena kvaliteta.
(2) Program kontrole i osiguranja kvalitete u odgovarajućem projektu pojedine struke sadrži:
– svojstva i bitne značajke koje moraju imati građevni proizvodi te tehničke zahtjeve koje moraju ispuniti drugi proizvodi koji se ugrađuju u
projektirani dio građevine
– potrebna ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti građevnih i drugih proizvoda za one proizvode koji su izrađeni na gradilištu
pojedinačne građevine u koju će biti ugrađeni
– potrebna ispitivanja i postupke dokazivanja tehničke i/ili funkcionalne ispravnosti projektiranog dijela građevine
– zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja projektiranog dijela građevine, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno
propisanih tehničkih i/ili funkcionalnih svojstava tog dijela građevine, te na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu u cjelini
– postupke ispitivanja projektiranih i izvedenih dijelova građevine koji se provode tijekom građenja građevine, prije početka njezine uporabe te
postupke koji se provode tijekom uporabe građevine kod pune zaposjednutosti
– detaljan opis pokusnog rada kojim se mora prikazati potrebna ispitivanja i/ili postupci dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu,
predviđene rezultate ispitivanja odnosno dokaznih postupaka i predviđeno vrijeme trajanja pokusnog rada, ako za projektirani dio građevine
postoji potreba pokusnog rada
– zahtjeve učestalosti periodičnih pregleda tijekom uporabe, a u svrhu održavanja dijela građevine, pregled i opis potrebnih kontrolnih postupaka i/ili
ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima će se dokazati sukladnost s projektom predviđenim svojstvima tog dijela građevine
– druge uvjete značajne za ispunjavanje drugih propisanih zahtjeva i
– popis propisa i norma čiju primjenu program kontrole i osiguranja kvalitete određuje u podstavcima 1. do 8. ovoga stavka.
40
(3) Ako u programu kontrole i osiguranja kvalitete nije drukčije navedeno, provedba potrebnih ispitivanja i postupaka dokazivanja iz stavka 2. ovoga
članka smatra se kontrolnim ispitivanjima odnosno kontrolnim postupcima čiju provedbu određuje nadzorni inženjer.
Posebni tehnički uvjeti gradnje i gospodarenje otpadom

Članak 30.
(1) Posebni tehnički uvjeti gradnje moraju sadržavati njihov opis, u slučaju kada je to propisano posebnim propisom ili posebnim aktom, odnosno kada to
zahtijevaju uvjeti lokacije.
(2) Posebni tehnički uvjeti gospodarenja građevnim otpadom moraju sadržavati opis postupaka u skladu s posebnim propisima o gospodarenju građevnim
otpadom.
(3) Posebni tehnički uvjeti gospodarenja opasnim otpadom moraju sadržavati opis postupaka u skladu s posebnim propisima o gospodarenju opasnim
otpadom.
Podatci za obračun komunalnog i vodnog doprinosa

Članak 31.
(1) U prvoj mapi glavnog projekta moraju biti podatci za obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima.
(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa, ako je glavni projekt
uvezan u samo jednu mapu.
Iskaz procijenjenih troškova građenja

Članak 32.
(1) Svaki odgovarajući projekt pojedine struke mora sadržavati iskaz procijenjenih troškova građenja za dio građevine na kojeg se odnosi.
(2) U prvoj mapi mora biti zajednički iskaz procijenjenih troškova građenja.
(3) Obveze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na izradu iskaza procijenjenih troškova građenja, ako se glavni projekt
sastoji od samo jedne mape.
Grafički prikazi
Članak 33.
(1) Grafički se prikazuje oblik i veličina građevine ili njezinog dijela, te instalacija i opreme kada je projektirana, kao i njihov međusobni položaj te
položaj u prostoru.
(2) Grafički prikazi za projektirani dio građevine sadrže:
– situaciju kojom se prikazuje položaj projektiranog dijela građevine u prostoru te njegov položaj i povezanost s drugim dijelovima građevine i drugim
građevinama mjerodavnim za njegovo tehničko rješenje, izrađenu u skladu s člancima 34. do 39. ovoga Pravilnika, ako ovim Pravilnikom nije propisano
drukčije
– nacrte (tlocrte, presjeke, poglede odnosno druge nacrte prikladne vrsti građevine) projektiranog dijela građevine, s ucrtanim dužinskim i visinskim
kotama, te ovisno o vrsti građevine, s iskazanim namjenama prostora i iskazom površina
– nacrte kojima se, ovisno o vrsti i namjeni građevine, daje rješenje uređenja građevne čestice (namjenu i obradu površina, ograde, ogradne i druge
zidove te druge elemente projektirane u cilju uređenja terena), ako je potrebno
– sheme, izometrije ili druge prikladne prikaze projektiranog dijela građevine, dijelova građevine i tehničkih i/ili funkcionalnih sklopova koji čine
građevine ili njihove dijelove, te prikaze koji služe za bolje razumijevanje dokaza o ispunjavanju temeljnih zahtjeva (plan pozicija, shema ispitnog modela
i sl.), ako je potrebno i
– 3D i druge grafičke prikaze koji na primjeren način prikazuju tehničko rješenje građevine.
(3) Sadržaj i broj grafičkih prikaza mora biti takav da osigurava da nijedan dio tehničkog rješenja za kojeg je potrebno grafičko prikazivanje ne ostane
neprikazan.
(4) U svim nacrtima u kojima se upisuju relativne visinske kote građevine, obvezno se upisuje i podatak koja apsolutna visinska kota odgovara
relativnoj nultoj koti građevine.
(5) U svim nacrtima koji su prikazi građevine u horizontalnim projekcijama (tlocrti svih razina ili druge vrste horizontalnih presjeka ili projekcija),
obvezno se ucrtava grafička oznaka orijentacije prema sjeveru neposredno uz pojedini prikaz građevine ili sastavnicu.
(6) Nacrti horizontalnih projekcija u pravilu moraju biti postavljeni s orijentacijom grafičkog prikaza tako da je sjeverna orijentacija prema gore ili
približno prema gore na listu s grafičkim prikazom. Iznimno, kod neracionalnosti pozicioniranja grafičkih prikaza građevine sa sjeverom prema gore radi
formata građevine u odnosu na format lista s grafičkim prikazom za primjereno mjerilo, dopuštaju se i drugačije orijentacije prikaza na listu.
(7) Nacrti i drugi grafički prikazi moraju biti izrađeni u primjerenom mjerilu koje osigurava preglednost i detaljnost podataka danih nacrtom ili drugim
grafičkim prikazom primjerenu razini razrade glavnog projekta.
(8) U prvoj mapi mora biti situacija kojom se prikazuje položaj cjelokupne građevine u prostoru te njezin položaj i povezanost s drugim građevinama
mjerodavnim za njezino tehničko rješenje, izrađenu u skladu s člancima 34. do 39. ovoga Pravilnika, ako ovim Pravilnikom nije propisano drukčije.
(9) Situaciju građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na toj čestici i/ili u tom obuhvatu izrađuju ovlašteni
inženjer geodezije i glavni projektant.
(10) Primjereno mjerilo iz stavaka 6. i 7. ovoga članka ne može se razlikovati od mjerila previđenih normom HRN EN ISO 5455.
(11) Obveze iz stavaka 1. do 10. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na izradu grafičkih prikaza, ako se glavni projekt sastoji od samo
jedne mape.
POSEBNA GEODETSKA PODLOGA, TKO JU IZRAĐUJE I ČEMU SLUŽI 1/2
Situacije građevina i zahvata u prostoru za koje nije izdana lokacijska dozvola

Članak 34.
(1) Za građevine i zahvate u prostoru za koje nije izdana lokacijska dozvola prva mapa mora sadržavati:
– geodetsku situaciju stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu koja je sastavni dio geodetskog elaborata i
– geodetsku situaciju građevne čestice te smještaja jedne ili više građevina na toj čestici, u položajnom smislu, kojom se prikazuje položaj
cjelokupne građevine u prostoru te njezin položaj i povezanost s drugim građevinama mjerodavnim za njezino tehničko rješenje, izrađenu u skladu s
člancima 36. i 39. ovoga Pravilnika, ako ovim Pravilnikom nije propisano drukčije.
(2) Iznimno za građevine i zahvate u prostoru za koje se ne formira građevna čestica umjesto situacije iz stavka 1. ovog članka, prva mapa mora
sadržavati situaciju obuhvata zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina u tom obuhvatu u položajnom smislu na službenom
41
digitalnom ortofotu (DOF) s preklopljenim/uklopljenim službenim katastarskim planom ovjerenom od tijela nadležnog za državnu izmjeru i
katastar nekretnina.
(3) Obveze iz stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na izradu grafičkih prikaza, ako se glavni projekt sastoji od samo jedne
mape.
Članak 35.
(1) Geodetska situacija stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu (u daljnjem tekstu: geodetska situacija stvarnog stanja) koja je sastavni
dio geodetskog elaborata izrađuje se prema posebnom propisu kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina.
(2) Na geodetskoj situaciji stvarnog stanja iz stavka 1. ovoga članka punom crvenom linijom prikazuje se oblik i veličina građevne čestice.
(3) Geodetsku situaciju stvarnog stanja terena izrađuje ovlašteni inženjer geodezije.
(4) Uz geodetsku situaciju stvarnog stanja projekt sadrži i potvrdu katastarskog ureda.
Članak 36.
(1) Građevna čestica odnosno građevne čestice se određuju za građevine kada je potrebno osigurati jednoznačno korištenje prostora.
(2) Geodetska situacija građevne čestice te smještaj jedne ili više građevina na toj čestici, u položajnom smislu prikazuje se na geodetskoj situaciji
stvarnog stanja iz članka 35. ovoga Pravilnika.
(3) Za građevine za koje se građevinskom dozvolom određuje formiranje građevne čestice, geodetska situacija građevne čestice te smještaj jedne ili više
građevina na toj čestici u položajnom smislu sadrži:
– oblik, veličinu i površinu građevne čestice čije se formiranje određuje građevinskom dozvolom s ucrtanom građevinom na građevnoj čestici koji
sadrži lomne točke i popis koordinata lomnih točaka koje određuju granicu građevne čestice i granice građevina na građevnoj čestici
– broj građevne čestice, ime i matični broj katastarske općine
– susjedne katastarske čestice koje neposredno graniče s građevnom česticom čije se formiranje određuje građevinskom dozvolom
– oznaku mjerila u kojem je izrađena, datum njene izrade, ime i broj ovlaštenja ovlaštenog inženjera geodezije i glavnog projektanta.
(4) Oblik i veličinu građevne čestice prikazuje se crvenom linijom.
(5) Uz geodetsku situaciju građevne čestice iz stavka 3. ovoga članka projekt sadrži i potvrdu katastarskog ureda o rezervaciji broja građevne čestice.
(6) Ako katastarska čestica utvrđena goedetskom situacijom stvarnog stanja odgovara građevnoj čestici u položajnom smislu, geodetska situacija
građevne čestice te smještaj jedne ili više građevina na toj čestici se izrađuje u skladu s odredbama iz stavka 3. ovoga članka pri čemu se ne primjenjuje
odredba stavka 5. ovoga članka.
Članak 37.
(1) Za građevine i zahvate u prostoru:
– cjevovode i kabelske vodove različitih namjena
– žičare i slične građevine
– dalekovode, vjetroparkove i
– golf igrališta, kampove i slične građevine,
situacija se prikazuje na situaciji obuhvata zahvata u prostoru koji se određuje kao trasa, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova
u prostoru.
(2) Situacija obuhvata zahvata u prostoru koja se određuje kao trasa, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova u prostoru, te smještaj
jedne ili više građevina u tom obuhvatu zahvata u položajnom smislu prikazuje se na službenom digitalnom ortofotu (DOF) s
preklopljenim/uklopljenim službenim katastarskim planom iz članka 34. stavka 2. ovoga Pravilnika i sadrži:
– oblik i veličinu trase, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova u prostoru s ucrtanom građevinom koji sadrži lomne točke i
popis koordinata lomnih točaka koje određuju obuhvat zahvata u prostoru i granice građevina unutar obuhvata zahvata u prostoru
– brojeve katastarskih čestica i matični broj katastarske općine i
(3) Oblik i veličina obuhvata zahvata prikazuje se isprekidanom crvenom linijom.
(4) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, za pojedinačne zgrade i druge građevine za koje se u građevinskoj dozvoli određuje građevna čestica, geodetska
situacija građevne čestice te smještaj jedne ili više građevina na toj čestici u položajnom smislu prikazuje se na geodetskoj situaciji iz članka 36. stavka 3.
ovoga Pravilnika.
Situacije građevina i zahvata u prostoru za koje je izdana lokacijska dozvola

Članak 38.
(1) Geodetska situacija građevne čestice te smještaj jedne ili više građevina na toj čestici u položajnom smislu za građevine za koje je lokacijskom
dozvolom određeno formiranje građevne čestice, prikazuje se na podlozi geodetske situacije građevne čestice iz lokacijske dozvole i izrađuje se u
skladu s člankom 36. stavcima 3. i 4. ovoga Pravilnika.
(2) Za građevine za koje je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se parcelacijskim elaboratom formira građevna
čestica, situacija građevne čestice te smještaj jedne ili više građevina na toj čestici u položajnom smislu prikazuje se na podlozi parcelacijskog
elaborata koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina i potvrdilo Ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je izdalo
lokacijsku dozvolu, sadrži:
– oblik, veličinu i površinu građevne čestice čije se formiranje određuje lokacijskom dozvolom s ucrtanom građevinom na građevnoj čestici koji sadrži
lomne točke i popis koordinata lomnih točaka koje određuju granicu građevne čestice i granice građevina na građevnoj čestici
– broj građevne čestice, ime i matični broj katastarske općine,
– susjedne katastarske čestice koje neposredno graniče s građevnom česticom čije se formiranje određuje građevinskom dozvolom i
(3) Oblik i veličinu građevne čestice prikazuje se crvenom linijom.
(4) Situacija obuhvata zahvata u prostoru koji se u lokacijskoj dozvoli određuje kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih
dijelova u prostoru, te smještaj jedne ili više građevina u tom obuhvatu zahvata u položajnom smislu prikazuje se na službenom digitalnom ortofotu
(DOF) s preklopljenim/uklopljenim službenim katastarskim planom u skladu s člankom 37. stavka 2. ovoga Pravilnika.
(5) Oblik i veličina obuhvata zahvata prikazuje se isprekidanom crvenom linijom.
(6) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, kada se u lokacijskoj dozvoli određuje obuhvat zahvata u prostoru, a unutar tog obuhvata određuju se građevne
čestice za pojedinačne zgrade, a po potrebi i za druge građevine, situacija se prikazuje na geodetskoj situaciji iz stavka 1. odnosno 2. ovoga članka.
(7) Za građevine za koje je lokacijskom dozvolom određeno fazno ili etapno građenje, prva mapa sadrži i grafički prikaz pregledne situacije, kojom se
prikazuje položaj dijela građevine u prostoru te njezin položaj i povezanost s drugim dijelovima građevine.
42
Sastavni dio situacije i GML
Članak 39.
(1) Sastavni dio situacije je popis koordinata lomnih točaka koji sadrži podatke o broju točke, te koordinate u koordinatnom sustavu ravninske
kartografske projekcije (HTRS96/TM).
(2) Sastavni dio situacije je i popis vlasnika nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelja drugih stvarnih prava na toj nekretnini.
Ako nekretnina za koju se izdaje građevinska dozvola neposredno graniči s deset ili manje nekretnina, sastavni dio situacije je i popis vlasnika i nositelja
drugih stvarnih prava na tim nekretninama, ako su isti prema Zakonu stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole.
(3) Iznimno, ako popis koordinata lomnih točaka i popis vlasnika i nositelja drugih stvarnih prava na nekretninama sadrži veliki broj podataka i ne može
se smjestiti na situaciju, popis se može dodati odmah na sljedeću stranicu iza pripadajuće situacije
(4) Uz glavni projekt prilaže se i elektronički zapis koordinata lomnih točaka i lomne točke iz članaka 36. do 37. i članka 38. stavaka 2., 4. i 6. ovoga
Pravilnika u »GML« formatu, i to za:
– zgrade – poligon
– obuhvat zahvata – poligon
– građevne čestice – poligon
– infrastrukturne građevine – poligon i
– infrastrukturne linijske građevine – površine trase – poligon.
(5) Za građevine iz članka 38. stavka 1. ovoga Pravilnika uz glavni projekt prilaže se elektronički zapis koordinata lomnih točaka i lomne točke samo za
građevine (poligon), u »GML« formatu.
REKONSTRUKCIJA 2/2
Rekonstrukcija postojeće građevine

Članak 40.
(1) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora, osim propisanog sadržaja iz članaka 20. do 39. ovoga Pravilnika, dodatno sadržavati:
– podatke o aktu na temelju kojeg je izgrađena odnosno kojim je stekla status zakonito izgrađene građevine
– podatke o utvrđenom zatečenom stvarnom izvedenom stanju postojeće građevine i
– dokaze da će postojeći materijali i građevni proizvodi koji su ugrađeni u dijelove građevine nakon rekonstrukcije zadovoljiti propisane
zahtjeve i uvjete, te da je građevina odnosno njezin dio prikladan za rekonstrukciju kao cjelina (u daljnjem tekstu: dokaz o prikladnosti
građevine za rekonstrukciju).
(2) Zatečeno stvarno izvedeno stanje postojeće građevine prije početka projektiranja rekonstrukcije utvrđuje se očevidom na građevini, uvidom u
dokumentaciju građevine, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova građevine, proračunima ili na drugi primjereni način.
(3) Dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju mora sadržavati:
– opis tehničkog stanja postojećeg dijela građevine koja se rekonstruira s provjerom razine ispunjavanja temeljenih zahtjeva za građevinu i
– snimak postojećeg stanja koji mora obuhvatiti cjelokupnu zonu zahvata rekonstrukcije u primjerenom mjerilu iz članka 33. ovoga Pravilnika.
(4) Iznimno, snimak postojećeg stanja iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka može se za teško dostupne ili nedostupne dijelove postojeće građevine
temeljiti na podacima iz dokumentacije građevine. U tom slučaju projektom se mora odrediti mjera u kojoj stvarno postojeće stanje koje će biti poznato
tek tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine smije odstupati od snimka postojećeg stanja, a da bi tehničko rješenje rekonstrukcije
još uvijek bilo primjenjivo.
(5) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora biti izrađen tako da građevina nakon rekonstrukcije ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu
najmanje u jednakoj mjeri kao prije rekonstrukcije, ako posebnim propisom nije drugačije propisano, te da građevina ispunjava uvjete gradnje na
određenoj lokaciji.
(6) Iznimno situacija građevne čestice te smještaj jedne ili više građevina na toj čestici za rekonstrukciju postojeće građevine kojoj se ne mijenjaju oblik i
veličina građevne čestice i tlocrtna veličina građevine, prikazuje se na kopiji službenog katarskog plana, sadržava lomne točke i popis koordinata
lomnih točaka građevne čestice i građevine kojima se određuje građevina na građevnoj čestici. Uz glavni projekt prilaže se i elektronički zapis
koordinata lomnih točaka i lomne točke građevina (poligon), u »GML« formatu.
(7) U slučaju rekonstrukcije postojeće građevine odnosno obnove ruševine postojeće građevine, članak 25. stavak 1. podstavak 9. ovoga Pravilnika odnosi
se samo na rekonstruirani dio građevine, odnosno na dio koji je nastao rekonstrukcijom.
Građenje do određenog stupnja dovršenosti

Članak 41.
(1) Glavni projekt zgrade stambene, poslovne ili stambeno-poslovne namjene ne mora sadržavati dio glavnog projekta kojim se daje tehničko rješenje
završne obrade ploha podova, zidova i stropova, nenosivih pregradnih zidova i razvoda instalacija pojedinačnoga stambenog, odnosno poslovnog
prostora unutar te zgrade.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka glavni projekt obvezno sadrži uvjete za naknadno tehničko rješavanje stambenog odnosno poslovnog prostora
osobito u smislu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu kojih uvjeta se sudionici u gradnji moraju pridržavati prilikom izrade glavnog i izvedbenog
projekta za taj dio zgrade i njezinog dovršetka.
DA LI JE GEODETSKI ELABORAT (PRIJE JE BIO GEODETSKI PROJEKT) SASTAVNI DIO GLAVNOG
PROJEKTA ZA GRAĐENJE GRAĐEVINE KOJA SE PREMA PRAVILNIKU O JEDNOSTAVNIM I
DRUGIM GRAĐEVINAMA I RADOVIMA GRADI NA TEMELJU GLAVNOG PROJEKTA
Jednostavne i druge građevine i radovi

Članak 42.
(1) Glavni projekt za građevine i radove određene posebnim propisom kojim se određuju jednostavne i druge građevine te radovi koji se mogu graditi
odnosno izvoditi bez građevinske dozvole izrađuje se kao elektronički zapis sukladno odredbama ovoga Pravilnika i potpisuje kvalificiranim
(2) Obveze iz ovog Pravilnika se na odgovarajući način primjenjuju i na izradu glavnog projekta za građevine i radove iz stavka 1. ovoga članka.
Nezavršene zgrade za koje je na temelju posebnog zakona doneseno rješenje o izvedenom stanju
Članak 43.
43
(1) Glavni projekt koji se izrađuje za potrebe završavanja nezavršene zgrade za koje je na temelju posebnog zakona kojim se uređuju uvjeti, postupak i
posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada doneseno rješenje o izvedenom stanju, umjesto dokaza o ispunjavanju temeljnih
zahtjeva iz članka 27. ovoga Pravilnika, za nezavršeni dio zgrade sadrži:
– za zgradu čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m², zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija je građevinska (bruto)
površina veća od 1000 m² i zgradu javne namjene bez obzira na njezinu površinu: izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da nezavršeni dio nezakonite
zgrade ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim
propisima, te da će ti dijelovi zgrade nakon završavanja po glavnom projektu i dalje ispunjavati temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti u
jednakoj ili većoj mjeri
– za zgradu javne namjene bez obzira na njezinu površinu: izjavu ovlaštenog arhitekta te ovlaštenih inženjera građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva
da nezavršeni nezakoniti dio zgrade ispunjava temeljni zahtjev sigurnosti i pristupačnosti tijekom uporabe i temeljni zahtjev sigurnosti u slučaju požara
prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, te da će ti dijelovi zgrade nakon završavanja po glavnom
projektu i dalje ispunjavati rečene temeljne zahtjeve u jednakoj ili većoj mjeri.
(2) Glavni projekt iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati dokaze o ispunjavanju temeljnih zahtjeva iz članka 27. ovoga Pravilnika za one dijelove
zgrade za koju je na temelju posebnog zakona kojim se uređuju uvjeti, postupak i posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada
doneseno rješenje o izvedenom stanju, koji se projektiraju u svrhu završavanja zgrade u skladu s odredbama tog zakona.
(3) Glavni projekt iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati i podatke o aktu temeljem kojeg je građevina stekla status postojeće građevine u smislu
Zakona.
 IZVEDBENI PROJEKT 2/2
V. IZ VE DB E NI PRO JE KT
Članak 44.
(1) Izvedbeni projekt za građevinu sadrži odgovarajuće projekte pojedinih struka kojima se razrađuje tehničko rješenje projektirane građevine,
radi ispunjenja uvjeta određenih u glavnom projektu.
(2) Izvedbeni projekt sadrži sve grafičke prikaze koje je, ovisno o vrsti građevine i njezinom tehničkom rješenju, potrebno imati na gradilištu kako bi se
građevina mogla izvesti na način predviđen glavnim projektom (primjerice: planove oplata, nacrte armature, radioničke nacrte nosivih konstrukcija,
izometrije, sheme stolarije i bravarije, nacrte detalja, detalje ugradnje opreme i instalacija i druge grafičke prikaze).
(3) Izrada izvedbenog projekta može se prilagoditi dinamici građenja građevine, a za tehnički pregled, izvedbeni projekt treba biti opremljen prema
odredbama ovoga Pravilnika.
(4) Izrada izvedbenog projekta treba pratiti etapnost odnosno faznost građenja građevine.
(5) Osim sadržaja propisanog u članku 17. stavku 1. ovoga Pravilnika, prva mapa izvedbenog projekta treba sadržavati i redoslijed, opis te prikaz
etapnosti odnosno faznosti građenja.
Članak 45.
(1) Izvedbeni projekt mora, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja, sadržavati detaljnije opise i dodatne računske provjere.
(2) Izvedbeni projekt može, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja, sadržavati i detaljniju razradu programa kontrole i
osiguranja kvalitete.
(3) Detaljniji opisi, dodatne računske provjere i detaljnija razrada programa kontrole i osiguranja kvalitete iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne smiju
mijenjati tehničko rješenje dano glavnim projektom.
 TIPSKI PROJEKT (ZA ŠTO SE SVE MOŽE KORISTITI TP; RAZLIKA TP OD GP) 2/2
VI. T IPS K I PRO JEK T

Članak 46.
(1) Tipski projekt za potrebe upravnog postupka izrađuje se kao elektronički zapis sukladno odredbama ovoga Pravilnika i potpisuje kvalificiranim
(2) Tipski projekt sadrži sve elemente propisane za sadržaj glavnog projekta ovog Pravilnika osim dijela sadržaja koji je vezan za građenje na
određenoj lokaciji i podatke o investitoru.
(3) U tehničkom opisu, dokazima o ispunjavanju temeljnih i drugih zahtjeva, programu kontrole i osiguranja kvalitete, posebnim tehničkim uvjetima
građenja, iskazu procijenjenih troškova građenja, posebnim tehničkim uvjetima gospodarenja otpadom i grafičkim prikazima posebno moraju biti
obrađeni oni aspekti izvođenja dijela građevine koji su bitni za tipizaciju građevine ili njezinog dijela na koji se tipski projekt odnosi.
(4) Naslovnica tipskog projekta osim naziva građevine ili njezinog dijela iz članka 17. stavka 1. podstavka 3. ovoga Pravilnika mora sadržavati
podrobniji opis koji je bitan za tipizaciju građevine ili njezinog dijela na koji se tipski projekt odnosi (npr. KIOSK tlocrtnih dimenzija axb m, za
projektirano opterećenje vjetar vb,0=1397518451 m/s, snijeg sk=1397518451 kN/m²).
(5) Pri izdavanju građevinske dozvole, tipski projekt za kojeg je izdano rješenje o tipskom projektu i na kojeg upućuje glavni projekt građevine za koju se
građevinska dozvola izdaje, predstavlja dio glavnog projekta i prilaže se u elektronskom zapisu i navodi se u popisu svih mapa projekta iz članka
16. stavka 1. podstavka 4. ovoga Pravilnika.
 PROJEKT UKLANJANJA GRAĐEVINE 2/2
VII. PRO JEK T UK L ANJANJA

Članak 47.
(1) Projekt uklanjanja građevine treba zadovoljiti osnovne odrednice i sadržaj projekta propisanih ovim Pravilnikom.
(2) Na izradu dijelova projekta uklanjanja kojima se razrađuje sadržaj projekta uklanjanja propisan Zakonom, na odgovarajući se način primjenjuju
pravila propisana ovim Pravilnikom za glavni i izvedbeni projekt.
(3) Projekt uklanjanja izrađuje se kao elektronički zapis sukladno odredbama ovog Pravilnika, potpisuje kvalificiranim elektroničkim potpisom i predaje
upravnom tijelu uz prijavu početka radova.
44
NN 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17 !!! NA SNAZI SAMO ODREDBE ČLANAKA 27.-29. !!!
POSEBNA GEODETSKA PODLOGA, TKO JU IZRAĐUJE I ČEMU SLUŽI 2/2
III. GL AVNI PRO JE K T
Podloge za situacije građevina i zahvata u prostoru za koje je izdana lokacijska dozvola

Članak 27.
(1) Za građevine za koje se lokacijskom dozvolom određuje građevna čestica i za koje je potrebno osigurati jednoznačno korištenje prostora, situacija se
prikazuje na geodetskoj situaciji građevine iz Geodetskog projekta na kojoj je prikazana situacija u idejnom projektu koji je sastavni dio lokacijske
dozvole.
1. cjevovode i kabele različitih namjena,
2. žičare i slične građevine,
3. dalekovode, vjetroparkove,
4. nove vojne lokacije i vojne građevine, osim građevina iz stavka 1. ovoga članka,
5. golf igrališta, kampove, luke i slične građevine za koje se u lokacijskoj dozvoli određuje obuhvat zahvata u prostoru, a unutar tog obuhvata određuju se
građevne čestice za pojedinačne zgrade, a po potrebi i za druge građevine,
situacija se prikazuje na ortofoto karti s uklopljenim službenim katastarskim planom u mjerilu 1:1000 ili detaljnijem, koju izrađuje ovlašteni inženjer
geodezije i koja je ovjerena od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina.
(3) U slučaju iz stavka 2. podstavka 5. ovoga članka, za pojedinačne zgrade i druge građevine za koje je u lokacijskoj dozvoli određena građevna čestica,
situacija se prikazuje na geodetskoj situaciji građevine iz Geodetskog projekta.
(4) Za ceste, željezničke pruge i slične građevine situacija se prikazuje na podlozi iz parcelacijskog elaborata kojim se formira građevna čestica u skladu s
lokacijskom dozvolom, koji parcelacijski elaborat mora biti ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i potvrđen od
Ministarstva odnosno upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice.
(5) Za građevine i zahvate u prostoru za koje je izdana lokacijska dozvola, a koje nisu obuhvaćene stavkom 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, situacija se
prikazuje na preslici katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti ili ortofoto karti, u odgovarajućem mjerilu.
Podloge za situacije građevina i zahvata u prostoru za koje nije izdana lokacijska dozvola
Članak 28.
(1) Građevna čestica odnosno građevne čestice se određuju za građevine kada je potrebno osigurati jednoznačno korištenje prostora.
(2) Za građevine za koje se građevinskom dozvolom određuje formiranje građevne čestice, situacija se prikazuje na geodetskoj situaciji građevine iz
Geodetskog projekta.
1. cjevovode i kabele različitih namjena,
2. žičare i slične građevine,
3. dalekovode, vjetroparkove,
4. vojne građevine, osim građevina iz stavka 2. ovoga članka,
5. golf igrališta, kampove, luke i slične građevine za koje se u građevinskoj dozvoli određuje obuhvat zahvata u prostoru, a unutar tog obuhvata određuju
se građevne čestice za pojedinačne zgrade, a po potrebi i za druge građevine,
situacija se prikazuje na ortofoto karti s uklopljenim službenim katastarskim planom u mjerilu 1:1000 ili detaljnijem, koju izrađuje ovlašteni inženjer
geodezije i koja je ovjerena od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina.
(4) U slučaju iz stavka 3. podstavka 5. ovoga članka, za pojedinačne zgrade i druge građevine za koje se u građevinskoj dozvoli određuje građevna
čestica, situacija se prikazuje na geodetskoj situaciji građevine iz Geodetskog projekta.
(5) Za građevine za koje se izdaje građevinska dozvola, a koje nisu obuhvaćene stavkom 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, te za jednostavne i druge građevine za
koje se prema posebnom propisu ne izdaje građevinska dozvola, a izrađuje se glavni projekt, situacija se prikazuje na preslici katastarskog plana,
Hrvatskoj osnovnoj karti ili ortofoto karti, u odgovarajućem mjerilu.
Sastavni dio situacije

Članak 29.
(1) Situacija sadrži popis koordinata lomnih točaka koje određuju granice obuhvata zahvata u prostoru, odnosno granice građevne čestice i lomne točke
koje određuju granice građevina čiji je smještaj određen unutar obuhvata zahvata u prostoru, odnosno na građevnoj čestici.
(2) Popis koordinata sadrži podatke o broju točke, te koordinate (E, N) u HTRS96/TM koordinatnom sustavu.
(3) Sastavni dio situacije je i popis vlasnika nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelja drugih stvarnih prava na toj nekretnini. Ako
nekretnina za koju se izdaje građevinska dozvola graniči s deset ili manje nekretnina, sastavni dio situacije je i popis vlasnika i nositelja drugih stvarnih
prava na tim nekretninama, ako su isti prema Zakonu o gradnji stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole.
(4) U slučajevima u kojima se radi o katastarskim planovima grafičke izmjere, uklop službenog katastarskog plana na digitalnu ortofoto kartu obavlja se
na temelju dovoljnog broja točaka (najmanje tri) koje se mogu smatrati identičnim.
(5) Osim ispisanog popisa koordinata lomnih točaka, uz glavni projekt prilaže se i elektronički zapis popisa koordinata lomnih točaka i lomne točke iz
stavka 1. i 2. ovoga članka u »gml« formatu, na prikladnom nosaču podataka.
45
PRAVILNIK O KONTROLI PROJEKATA
NN 32/14
 KONTROLA PROJEKTA 2/2
I. O PĆE O DRE DB E
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta te
popis građevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta i način verifikacije podataka značajnih za kontrolu tih građevina, odnosno radova.
Članak 2.
Kontrola glavnog projekta, ovisno o vrsti građevine odnosno radova, obavlja se s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost:
– betonskih i zidanih konstrukcija (BK)
– metalnih i spregnutih konstrukcija (MK)
– drvenih konstrukcija (DK)
– geotehničkih konstrukcija (GK).
II. G RAĐE VINE Z A KO JE JE OB VE Z AT NA K O NT RO L A

Članak 3.
(1) Kontrola glavnog projekta glede mehaničke otpornosti i stabilnosti konstrukcija i temeljnog tla obvezna je za:
1. zgrade
– konstrukcije raspona 10 m i više
– građevinske (bruto) površine 800 m2 i više
– visine 20 m i više, mjereno od dna temelja do vijenca
– konzole duljine prepusta 5 m i više
– ovješene fasade
2. industrijske i javne građevine
– tornjeve visine 9 m i više mjereno od dna temelja do vrha tornja, silose, bunkere, spremnike zapremnine 1000 m3 i više, otvorene kranske staze i hale
građevinske (bruto) površine 800 m2 i više ili raspona 10 m i više
– samostojeće stupove visine od dna temelja do vrha stupa 9 m i više, stupove s panoima površine 10 m2 i više i visine 6 m i više
– suhe dokove i navoze u brodogradilištu
– bazene i slične građevine zapremine 300 m3 i više
– višenamjenska skloništa
– tribine
3. prometne građevine
– nasipe, usjeke i zasjeke visine 10 m i više
– konstrukcije gornjeg stroja poletno-sletnih staza
– galerije na prometnicama
– potporne zidove visine 5 m i više, mjereno od dna temelja do vrha zida
– mostove konstrukcije raspona 12 m i više ili visine stupa 10 m i više mjereno od dna temelja do vrha stupa
– žičare i uspinjače
– tornjeve, jarbole i stupove visine stupa 20 m i više mjereno od dna temelja do vrha stupa
– reklamne stupove s panoima površine 20 m2 i više
– operativne obale i pristaništa luka
– lukobrane i valobrane
– brodske prevodnice
4. energetske građevine
– dalekovode 110 kV i više
– elektrane instalirane snagom 20 MW i više
– magistralne i međunarodne naftovode i plinovode s opremom uključivši instalacijske kanale
– vjetroelektrane
5. vodne građevine
– brane s akumulacijama ili retencijskim prostorima i pripadajućim građevinama koje zadovoljavaju kriterij velikih brana visine 5 m i više mjereno od
dna temelja do vrha brane
– vodne građevine za zaštitu voda kapaciteta većeg od 50 000 ekvivalentnih stanovnika
– vodne građevine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata većeg od 100 l/s
– zaštitne nasipe od poplave i nasipe akumulacija visine 5 m i više
– crpne stanice kapaciteta većeg od 100 l/s
6. podzemne građevine
– tunele i druge podzemne građevine dublje od 5 m mjereno od projektirane završne kote tla
7. ukopane građevine
– pothodnike
– građevinske jame dublje od 5 m mjereno od površine terena u fazi građenja
8. posebna temeljenja i sanacija klizišta
– temeljenja na kesonima, bunarima, pilotima i slično
– temeljenja na poboljšanom temeljnom tlu debljine poboljšanog tla 5 m i više
46
– klizišta površine 500 m2 i više i klizišta dubine 3 m i više
9. konstrukcije za koje se mehanička otpornost i stabilnost dokazuje ispitivanjem modela ili gotovih elemenata.
(2) Kontrola glavnog projekta glede mehaničke otpornosti i stabilnosti konstrukcija i temeljnog tla obvezna je za rekonstrukcije građevina kojima se
utječe na mehaničku otpornost i stabilnost, ako je za te građevine prema odredbi stavka 1. ovoga Pravilnika obvezna kontrola projekata.
(3) Za građevine za koje prema odredbi stavka 1. ovoga članka nije obvezna kontrola glavnog projekta, u slučaju da se grade neposredno uz postojeću
građevinu, potrebna je kontrola glede mehaničke otpornosti i stabilnosti nosivih konstrukcija i temeljnog tla.
(4) Za građevine za koje prema odredbi stavka 1. ovoga članka nije obvezna kontrola glavnog projekta, a za koje je projekt izrađen prema stranim
propisima, nakon nostrifikacije je potrebna kontrola glavnog projekata glede mehaničke otpornosti i stabilnosti nosive konstrukcije i temeljnog tla.
III. SADRŽ AJ KO NT RO L E
Članak 4.
Kontrolom glavnog projekta utvrđuje se je li glavni projekt u skladu s člankom 9. Zakona o gradnji, tako da se provjerava:
1. potpunost projekta za kontrolirano područje
2. koncepcija konstrukcije glede stabilnosti
3. ispravnost odabira proračunskih i drugih metoda u projektu
4. ispravnost odabira opterećenja u proračunima
5. potpunost predvidivih djelovanja na konstrukciju koja su uzeta u proračun
6. dimenzioniranje konstrukcije i njezinih dijelova
7. računska točnost statičkog, dinamičkog i drugog pojedinačnog proračuna analizom dobivenih rezultata i po potrebi provjerom kontrolnim računom
8. proračun veličine pomaka koji mogu nastati uslijed predvidivih djelovanja na konstrukciju i temeljno tlo
9. utjecaj na susjedne građevine
10. primjena tehničkih propisa
11. ispravnost koncepcije temeljenja s obzirom na obilježja i nosivost tla
12. dostatnost ispitivanja temeljnog tla.
IV. NAČIN OB AVL JANJA K O NT ROL E PRO JEK T A

Članak 5.
(1) U obavljanju kontrole revident mora postupati nepristrano i savjesno, u skladu sa Zakonom o gradnji, posebnim zakonima i propisima donesenim na
temelju tih zakona, (u daljnjem tekstu: Zakon o gradnji i posebni propisi).
(2) Ako u obavljanju kontrole glavnog projekta revident utvrdi da nije ovlašten kontrolirati određeni dio glavnog projekta, dužan je obavijestiti investitora
radi povjeravanja kontrole tog dijela glavnog projekta drugom revidentu koji ima ovlaštenje za to područje.
(3) U obavljanja kontrole projekta iz više tehničkih područja svaki revident je dužan izraditi izvješće za svoje područje.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ukoliko se radi izvješće o kontroli projekta složene konstrukcije iz više tehničkih područja, kod koje dio
konstrukcije potpada pod obavezu kontrole projekta, a manji dijelovi iz drugih tehničkih područja ne potpadaju pod obvezu kontrole projekta iz tih
područja, revident koji ima ovlaštenje za obavljanje kontrole projekta iz pretežitog područja treba izraditi izvješće o kontroli projekta cjelokupne
konstrukcije.
(5) Revident je dužan o obavljenoj kontroli sastaviti pisano izvješće.
Sadržaj izvješća o kontroli projekta

Članak 6.
(1) Izvješće o kontroli glavnog projekta sadrži:
1. ime, prezime i strukovni naziv revidenta
2. predmet kontrole i naziv građevine odnosno njezinog dijela za koji je obavljena kontrola glavnog projekta s naznakom o obvezi provedbe potrebne
kontrole ostalih dijelova glavnog projekta po drugim za te dijelove ovlaštenim revidentima
3. naziv i sjedište odnosno ime, prezime i adresu investitora
4. podatke o osobi registriranoj za projektiranje i projektantu
5. popis kontroliranih dijelova glavnog projekta
6. popis propisa čija je primjena kontrolirana
7. izjavu revidenta o usklađenosti glavnog projekta sa Zakonom o gradnji i posebnim propisima u odnosu na ispunjenje temeljnih zahtjeva mehaničke
otpornosti i stabilnosti i očitovanje po svim točkama sadržaja za obavljenu kontrolu iz poglavlja III. ovoga Pravilnika
8. zahtjev za dodatne kontrole u određenoj fazi građenja
9. svrstavanje konstrukcije u tehničko područje prema članku 2. stavku 2. Pravilnika o uvjetima i mjerilima za davanje ovlaštenje za kontrolu projekata
10. datum i broj izvješća te potpis revidenta i njegov pečat ovlaštenog inženjera.
(2) Ako revident ocijeni da je potrebno obavljanje dodatne kontrole glavnog projekta, izvješće o kontroli glavnog projekta sadrži i zahtjev za dostavljanje
izvedbenog projekta ili odgovarajućeg dijela izvedbenog projekta odnosno zahtjev za pregled izvedenih radova u određenoj fazi građenja.
(3) Ako glavni projekt ima nedostataka, izvješće o kontroli glavnog projekta umjesto izjave iz stavka 1. podstavka 7. ovoga članka sadrži obrazloženu
izjavu revidenta o neusklađenosti glavnog projekta sa Zakonom o gradnji i posebnim propisima.
Ovjera kontroliranog projekta

Članak 7.
(1) Revident ovjerava svaki propisno uvezani i kontrolirani dio projekta štambiljem za ovjeru kontroliranog projekta (u daljnjem tekstu: štambilj) u kojeg
otiskuje pečat ovlaštenog inženjera ako je projekt izrađen u skladu sa Zakonom o gradnji i posebnim propisima.
(2) Veličina i sadržaj štambilja prikazani su na obrascu koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio (prilog 1).
(3) Revident na temelju ovlaštenja za kontrolu projekta naručuje štambilj od osobe ovlaštene za izradu štambilja.
(4) Štambilj iz stavka 1. ovoga članka predaje se Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja radi njegove pohrane odnosno komisijskog uništenja u
slučaju:
1. oštećenja štambilja
47
2. prestanka važenja ovlaštenja za kontrolu projekata
3. ukidanja ovlaštenja za kontrolu projekata
4. prestanka rada revidenta.
Sadržaj izvješća o obavljenom pregledu radova

Članak 8.
Izvješće o obavljenom pregledu radova na gradilištu sadrži:
1. podatke iz članka 6. stavka 1. podstavaka 1. 2. i 3. ovoga Pravilnika
2. tvrtku i sjedište odnosno ime i adresu izvođača radova
3. nalaz o obavljenom pregledu radova
4. zahtjev za uklanjanje eventualnih nedostataka izvedenih radova i eventualnu ponovnu kontrolu izvedenih radova nakon uklanjanja nedostataka
5. datum i broj izvješća te potpis revidenta i njegov pečat ovlaštenog inženjera.
PRILO G 1
Obrazac štambilja za ovjeru kontroliranog projekta:
Veličina štambilja 66x45 mm
PRAVILNIK O JEDNOSTAVNIM I DRUGIM GRAĐEVINAMA I RADOVIMA

NN 112/17, 34/18, 36/19, 98/19
Napomena: Članak 1. Pravilnika je skoro isti kao članak 128. Zakona o gradnji.
 GRAĐENJE BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE 2/2
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom određuju jednostavne i druge građevine i radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu
s glavnim projektom i bez glavnog projekta, građevine koje se mogu uklanjati bez projekta uklanjanja te se propisuje obveza prijave početka
građenja i stručni nadzor građenja tih građevina, odnosno izvođenja radova.
(2) U projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih
propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno
prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka protivno prostornom planu može se bez građevinske dozvole i glavnog projekta na građevnoj čestici
postojeće zgrade za potrebe te zgrade graditi cisterna za vodu i septička jama zapremine do 27 m³, te sustav sunčanih kolektora, odnosno
fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije bez mogućnosti predaje u mrežu, osim u nacionalnom parku i
parku prirode.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka protivno prostornom planu može se izraditi glavni projekt za:
1. završavanje nezavršene zgrade, odnosno nezavršenog dijela zgrade, stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za
obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju u okviru ozakonjenih gabarita te za izvođenje na istoj
fasade i ravnog, kosog ili zaobljenog krova bez nadozida
2. rekonstrukciju zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti
koja je ozakonjena kao završena sa ravnim krovom, a koja se rekonstrukcija sastoji u izvođenju kosog ili zaobljenog krova bez nadozida
3. ugradnju, odnosno izgradnju dizala na postojećoj zgradi ili građevnoj čestici postojeće zgrade.
 JEDNOSTAVNE GRAĐEVINE I RADOVI (ŠTO SE MOŽE GRADITI BEZ GLAVNOG PROJEKTA I
BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE)
Članak 2.
(1) Bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi:
1.Pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava
građenje, za potrebe te zgrade i to:
a) cisterna za vodu i septička jama zapremine do 27 m³
b) vrtna sjenica
c) slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade
d) terasa uz postojeću zgradu u razini terena tlocrtne površine do 20 m²
e) spremnik za smještaj tipskih kontejnera za komunalni otpad;
2.Zgrada čuvarske službe tlocrtne površine do 12 m² u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o
gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu, na građevnoj čestici ili obuhvatu zahvata u prostoru postojeće građevine ili zahvata u prostoru;
3.Ograda visine do 2,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu;
4.Ogradni zid visine do 1,6 m i potporni zid visine do 1 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu odnosno zid do
najviše točke ograde odnosno zida;
5.Pješačka i biciklistička staza;
6.Boćalište;
48
7.Privremena građevine za potrebe građenja građevine odnosno uređenja gradilišta, osim asfaltne baze, separacije agregata, tvornice betona,
dalekovoda i transformatorske stanice radi napajanja gradilišta električnom energijom te prijenosnog spremnika za smještaj, čuvanje ili držanje
eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika goriva zapremine do 5 m³;
8.Privremena građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, te privremena građevina za prigodnu prodaju na građevnoj čestici trgovačkog
centra, s najdužim rokom trajanja do 90 dana;
9.Prenosiva autoplin jedinice (tzv. »skid« jedinica) zapremine do 10 m³ sa pratećim građevinama na građevnoj čestici postojeće benzinske postaje,
postojećeg trgovačkog centra ili druge postojeće građevine namijenjene maloprodajiu skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na
temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu;
10.Skladište boca za ukapljeni naftni plin na građevnoj čestici postojeće benzinske postaje postojećeg trgovačkog centra ili druge postojeće građevine
namijenjene maloprodaji;
11.Klimatološka postaja, kišomjerna postaja i druga građevina namijenjena mjerenju meteoroloških veličina, ako ovim Pravilnikom nije propisano
drukčije;
12.Grobnica i spomenik na groblju;
13.Spomen-obilježje mjesta masovne grobnice žrtava koje se gradi u skladu s posebnim zakonom;
14.Zaklonište od nevremena i niskih temperatura Hrvatske gorske službe spašavanja u planini ili nepristupačnom području;
15.Promatračnica, obavijesna ploča oglasne površine do 12 m² i druga oprema zaštićenih dijelova prirode prema odluci javnih ustanova koje upravljaju
tim zaštićenim dijelovima prirode;
16.Građevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, kao što je cisterna za vodu zapremine do 27 m3, agrometeorološka
stanica, vjetrenjača za protumraznu zaštitu poljoprivrednih nasada s pogonskim motorom i spremnikom goriva uz izjavu ovlaštenog inženjera
građevinarstva da vjetrenjača ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, oprema za dugogodišnje nasade (vinograde, voćnjake,
hmeljike, maslinike) i rasadnike ukrasnog bilja te voćnog i vinogradarskog sadnog materijala, što uključuje konstrukciju nasada bez obzira na materijal
(stupovi, zatega, žice, podupore) ovisno o uzgojnom obliku, protugradnu mrežu sa potkonstrukcijom i ograđivanje poljoprivrednih površina prozračnom
ogradom sa stupovima bez trakastog temeljenja;
17.Građevina i oprema namijenjena biljnoj proizvodnji u zatvorenom prostoru s potkonstrukcijom koja se ne temelji i komunikacijskim trakama od
betonskih predgotovljenih elemenata i jednostrukim ili dvostrukim pokrovom koji nije krut (plastična folija, mreža i sl.) i to:
a)plastenici širine do 6 m, najveće visine u sljemenu 3,5 m bez temelja, poda i komunikacijskih traka
b)plastenici širine veće od 6 m i/ili visine u sljemenu veće od 3,5 m s ili bez trakastih temelja ili temelja samaca, s ili bez izvedenog poda s
komunikacijskim trakama od betonskih predgotovljenih elemenata u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77.
Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu;
18.Građevina i oprema namijenjena držanju stoke i drugih životinja, kao što je:
a)ograda pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke i druge vrste ograda namijenjene držanju životinja
b)nadstrešnica za sklanjanje stoke, drugih životinja i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane
c)pojilo za stoku i druge životinje
d)konstrukcija za držanje košnica pčela;
19.Vodonepropusni zimovnik riba tlocrtne površine do 1500 m² i dubine do 2,5 m, većim dijelom ukopan u tlo na građevnim česticama ili unutar
obuhvata zahvata u prostoru postojećeg ribnjaka;
20.Čeka, hranilište, solište, mrcilište i gater koji se grade u lovištu;
21.Ugljenara izvan građevinskog područja do 4 m promjera i do 4 m visine;
22.Reklamni pano i informacijski stup oglasne površine do 12 m², a oglasne površine veće od 12 m² u skladu s tipskim projektom za kojega je
doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu, ako ovim Pravilnikom nije propisano drukčije.
(2) Bez građevinske dozvole i glavnog projekta u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se
uređuje komunalno gospodarstvo na javnoj površini može se graditi:
1.Kiosk i druga građevina gotove konstrukcije tlocrtne površine do 15 m² u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju
članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu;
2.Nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o
gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu;
3.Podzemni spremnik za smještaj tipskih kontejnera za komunalni otpad tlocrtne površine do 15 m² i dubine do 2 m;
4.Spomeničko ili sakralno obilježje tlocrtne površine do 12 m² i visine do 4 m od razine okolnog tla, a više od 4 m uz izjavu ovlaštenog inženjera
građevinarstva da spomeničko, odnosno sakralno obilježje ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti;
5.Reklamni pano i informacijski stup oglasne površine do 12 m², a oglasne površine veće od 12 m² u skladu s tipskim projektom za kojega je
doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu;
6.Komunalna oprema (kontejner za komunalni otpad, klupa, koš za otpatke, tenda, jednostavni podesti otvorenih terasa i sl.).
(3) Bez građevinske dozvole i glavnog projekta u skladu s ugovorom o zakupu na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske može se
graditi:
1.Kiosk i druga građevina gotove konstrukcije tlocrtne površine do 15 m², u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju
članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu;
2.Reklamni pano oglasne površine do 12 m².
Članak 3.
(1) Bez građevinske dozvole i glavnog projekta, mogu se izvoditi radovi:
1.Održavanja postojeće građevine;
2.Održavanja, hitnih popravaka ili nužnih popravaka zajedničkih dijelova i uređaja zgrade ili posebnih dijelova zgrade, propisani posebnim propisom
kojim se uređuju pitanja namjene sredstava zajedničke pričuve radi održavanja zgrada u suvlasništvu, kojima se ne utječe na način ispunjavanja
temeljnih zahtjeva za građevinu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili sigurnosti u slučaju požara;
3.Na postojećoj zgradi kojima se:
a)ugrađuje sustav grijanja, sustav hlađenja ili klimatizacije nazivne snage do 30 kW
b)zamjenjuju vanjski i unutarnji prozori i vrata
c)dodaju novi unutarnji prozori, vrata i drugi otvori u nenosivom pregradnom zidu;
49
4.Na uređenju građevne čestice postojeće građevine kao što je građenje staze, platoa i stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s
pripadajućim rukohvatima, vrtnog bazena ili ribnjaka dubine do 1 m od razine okolnog tla, otvorenog ognjišta tlocrtne površine do 3 m² i visine do 3 m od
razine okolnog tla, stabilnih dječjih igračaka;
5.Na priključku kojim se postojeća građevina priključuje na infrastrukturne instalacije (niskonaponsku električnu mrežu, elektroničku komunikacijsku
infrastrukturu i mrežu, vodovod, kanalizaciju, plinski distribucijski sustav srednje i niske tlačne razine, vrelovod, toplovod, parovod i kabelsku televiziju);
6.Na stubama, hodnicima i drugim prostorima na pristupima građevini i unutar građevine te na javnim površinama radi omogućavanja
nesmetanog pristupa i kretanja osobama s teškoćama u kretanju ako se time ne narušava funkcija i namjena građevine, ako se ne utječe na
ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili sigurnosti u slučaju požara ili zadovoljavanje lokacijskih uvjeta, te na
denivelaciji, ugradbi zvučnih semaforskih uređaja i ugradbi taktilnih površina u građevinama i na javno-prometnim površinama;
7.Na vodotoku i vodnom dobru, cesti, građevini željezničke infrastrukture, unutarnjem plovnom putu i drugim građevinama, koji su prema posebnom
propisu nužni za ispunjavanje obveza tehničkog i gospodarskog održavanja ako tim radovima ne nastaje nova građevina niti se mijenjaju lokacijski uvjeti;
8.Na postojećoj električnoj mreži kojima se gradi stupna transformatorska stanica 10(20)/0,4 kV u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno
rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu;
9.Na građevnoj čestici postojeće benzinske postaje, trgovačkog centra ili druge građevine namijenjene maloprodaji kojima se postavlja paleta s bocama
ukapljenog naftnog plina ukupne mase do 4000 kg;
10.Na postojećim ribnjacima slatkovodne akvakulture kojima se:
a)izmuljava tabla ribnjaka
b)popravlja erodirana stranica nasipa i kanala ribnjaka
c)obnavlja postojeća ustava i bent
d)nasipava kamenim materijalom tjeme nasipa uz ribnjak koji služi kao pristupni put za opskrbu hranom automatske hranilice
e)postavlja drveno postolje najvećih dimenzija 1,2 m x 5,0 m i automatska hranilica zapremine od 100 litara za hranjenje ribe u ribnjacima
f)grade betonski temelji najvećih dimenzija 2,5 m x 2,5 m i na njih postavlja automatski silos za hranjenje ribe u ribnjacima, zapremine do12 tona;
11.Na postojećoj zgradi koja nema više od tri stana, odnosno tri funkcionalne jedinice ili građevinsku (bruto) površinu koja nije veća od 600 m2,
a kojima se:
a)dodaju, obnavljaju ili zamjenjuju dijelovi zgrade koji su dio omotača grijanog ili hlađenog dijela zgrade ili su dio tehničkog sustava zgrade, kao što
su prozirni elementi pročelja, toplinska izolacija podova, zidova, stropova, ravnih, kosih i zaobljenih krovova, pokrova, hidroizolacija, oprema, odnosno
postrojenje za grijanje, hlađenje ili ventilaciju, te za automatsko upravljanje, regulaciju i daljinsko praćenje potrošnje energije ili vode, vodovod i
kanalizacija, plinske i elektroinstalacije
b)postojeći sustav grijanja i zagrijavanja potrošne tople vode zamjenjuje sustavom koji je riješen iskorištavanjem toplinske energije tla primjenom
dizalica topline čiji podzemni izmjenjivači topline ne prelaze na susjedne čestice
c)postavlja sustav sunčanih kolektora u svrhu proizvodnje toplinske energije za potrebe te građevine.
Članak 3.a
Građevine i radovi koji se prema odredbama članaka 2. i 3. ovoga Pravilnika mogu graditi, odnosno izvoditi u skladu s tipskim projektom za kojega je
doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu, mogu se, umjesto u skladu s tim projektom,
odnosno ocjenom, graditi, odnosno izvoditi u skladu s glavnim projektom.
 JEDNOSTAVNE GRAĐEVINE I RADOVI (ŠTO SE MOŽE GRADITI S GLAVNIM PROJEKTOM A BEZ
GRAĐEVINSKE DOZVOLE)
Napomena: Za podcrtane točke članka 4. i cijeli članak 5. izdaje se uporabna dozvola, sve prema članku 6.
Članak 4.
Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može se graditi:
1.Pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava
građenje, za potrebe te zgrade i to:
a)pomoćna zgrada koja ima jednu etažu do 50 m² tlocrtne površine
b)podzemni i nadzemni spremnik goriva zapremine do 10 m³
c)bazen tlocrtne površine do 100 m² ukopan u tlo
d)sustav sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije bez mogućnosti predaje u
mrežu;
2.Dječje igralište, te sportsko igralište unutar postojećeg parka, drugih javnih zelenih površina ili na građevnim česticama građevina namijenjenih
odgoju ili obrazovanju;
3.Ograda visine veće od 2,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu;
4.Ogradni zid visine veće od 1,6 m i potporni zid visine veće od 1 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu
odnosno zid do najviše točke ograde odnosno zida;
5. Pješački i biciklistički most na stazi iz članka 2. stavka 1. točke 5. ovoga Pravilnika, do 3,00 m raspona;
6.Građevina namijenjena:
a)mjerenju kvalitete zraka, radioloških i aerosolnih veličina, vodostaja rijeke ili drugim mjerenjima prema posebnom zakonu
b)istražnim mjerenjima na temelju odluke tijela nadležnog za ta istražna mjerenja
c)sustav mjerenja i prikupljanja podataka o kvaliteti medija u transportnim sustavima;
7.Građevina protugradne obrane;
8.Građevina za sigurnost:
a)cestovnog prometa (vertikalna i horizontalna signalizacija)
b)plovidbe (objekt signalizacije)
c)zračnog prometa (objekata za smještaj navigacijskog uređaja građevinske (bruto) površine do 12 m²);
9.Građevina unutar pružnog pojasa željezničke pruge, namijenjena osiguravanju željezničko-cestovnog prijelaza i to:
a)građevina za smještaj unutrašnje opreme, građevinske (bruto) površine do 6 m² i visine do 3,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i
uređenog terena uz pročelje do najviše točke građevine
b)vanjski elementi osiguranja prijelaza (svjetlosni znakovi za označivanje prijelaza ceste preko željezničke pruge dodatno opremljeni s jakozvučnim
zvonima, branici ili polubranici s uključno/isključnim elementi na tračnicama)
c)kabel za međusobno povezivanje unutrašnje opreme u kućici i vanjskih elemenata unutar jednog prijelaza;
50
10.Građevina namijenjena gospodarenju šumom u skladu s posebnim propisom, kao što je:
a)šumska cesta u šumi ili na šumskom zemljištu širine do 5 m, izvedena na tlu bez završnog zastora (makadam ili zemljani put planiran planom
gospodarenja šumom)
b)šumski protupožarni prosjek;
11.Građevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, kao što je:
a)hidrantski priključak za navodnjavanje i protumraznu zaštitu, razvod sustava za navodnjavanje i protumraznu zaštitu od hidrantskog priključka ili
razvod na parceli krajnjeg korisnika
b)zacijevljeni bunar promjera manjeg ili jednakog 100 cm, za potrebe prihvata vode za navodnjavanje i druge aktivnosti poljoprivredne proizvodnje
c)kanal za sakupljanje oborinskih i erozivnih voda izveden neposredno u tlu i sa zaštitom od procjeđivanja izvedenom isključivo od fleksibilnih folija
d)akumulacija za navodnjavanje sa zaštitom od procjeđivanja isključivo fleksibilnom folijom
e)poljski put na poljoprivrednoj površini širine manje ili jednake 5 m, izveden u tlu bez završnog zastora (makadam ili zemljani put);
12.Građevina i oprema namijenjena biljnoj proizvodnji u zatvorenom prostoru, kao što je:
a)staklenik s pokrovom najveće mase plohe pokrova manje ili jednake 12,5 kg/m² i potkonstrukcijom s trakastim temeljima ili temeljima samcima, bez
izvedenog poda s komunikacijskim trakama od betonskih predgotovljenih elemenata
b)plastenik iz članka 2. stavka 1. točke 17. ovoga Pravilnika, odnosno staklenik iz podtočke a) ove točke s razvodom sustava za navodnjavanje,
toplovodnog ili toplozračnog grijanja, niskonaponske električne instalacije te instalacije plina, uključivo priključak na postojeću građevinu za opskrbu
vodom, plinom i električnom energijom, pripremu tople vode ili toplog zraka, pripremu mješavine hranjive otopine ili skladištenje CO2;
13.Građevina i oprema namijenjena držanju stoke, kao što je:
a)vjetrenjača s bunarom i pumpom za crpljenje vode namijenjena jednom korisniku
b)laguna tlocrtne površine do 100 m² i do 1 m dubine namijenjena jednom korisniku
c)sabirališta mlijeka s pristupnim putem širine manje ili jednake 5 m, izveden u tlu bez završnog zastora (makadam ili zemljani put);
14.Građevina seizmološke postaje Seizmološke službe Republike Hrvatske;
15.Antenski stup elektroničke komunikacijske opreme, uključujući i elektroničku komunikacijsku opremu;
16.Antenski stup s pripadajućim kontrolno-mjernim sustavom pasivnih antena namijenjenih zaštiti i kontroli radiofrekvencijskog spektra Republike
Hrvatske;
17.Sanitarni čvor sa ili bez bio pročišćivača i drugih građevina u funkciji sanitarnog čvora za potrebe uređenja plaže ili drugog mjesta za potrebe
turizma, ako je investitor jedinica lokalne samouprave ili pravna osoba u pretežnom vlasništvu jedinice lokalne samouprave;
18.Bazen tlocrtne površine do 100 m² ukopan u tlo unutar građevne čestice ili obuhvata zahvata u prostoru kampa;
19.Rotacijski parking na građevnoj čestici postojeće građevine ili na drugom zemljištu s uređenim pristupom, osim u zonama stambene namjene (S),
mješovite –pretežno stambene
namjene (M1), javne i društvene namjene –predškolske (D3) ili javne i društvene namjene –školske (D4);
20.Parkiralište na građevnoj čestici postojeće građevine ili na drugom zemljištu s uređenim pristupom;
21.Samoposlužna autopraonica na građevnoj čestici trgovačkog centra;
22.Helidrom na građevnoj čestici postojeće građevine javne i društvene namjene ili na drugom zemljištu s uređenim pristupom ako je na tom zemljištu
planiran;
23.Pristupni put rudarskom objektu za izvođenje rudarskih radova u skladu s posebnim propisom, širine do 5 m sa spojem na javno prometnom
površinom (s ili bez završnog zastora), sukladno uvjetima iz lokacijske dozvole.
Članak 5.
Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu se izvoditi radovi:
1.Na postojećoj građevini kojima se poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, a kojima se ne mijenja usklađenost te građevine s
lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena;
2.Na postojećoj zgradi radi preuređenja, odnosno prilagođavanja prostora novim potrebama prema kojima se mijenja organizacija prostora, nenosivi
pregradni elementi zgrade i/ili instalacije, a kojim promjenama se ne utječe na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti za građevinu i/ili sigurnosti
u slučaju požara te se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Promjenom lokacijskih uvjeta ne smatra se
izvođenje radova na postojećoj građevini poslovne namjene koji se izvode u svrhu njezine prilagodbe za obavljanje djelatnosti različite od djelatnosti
navedene u građevinskoj dozvoli, odnosno uporabnoj dozvoli koji se izvode radi obavljanja druge djelatnosti (primjerice za obavljanje ugostiteljsko-
turističke djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti, trgovačke djelatnosti s jednom vrstom proizvoda umjesto trgovačke djelatnosti s drugom vrstom
proizvoda, uslužne djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti i obrnuto) niti smanjivanje, odnosno povećavanje broja ili veličine funkcionalnih jedinica
unutar postojećeg trgovačkog centra;
3.Na postojećoj zgradi kojima se:
a)spajaju posebni dijelovi zgrade u jedan posebni dio
b)izvode krovne kućice
c)podiže novi nadozid do najviše 0,6 m ili postojeći nadozid jednom povećava za najviše 0,6m
d)dodaju novi vanjski i unutarnji prozori, vrata i drugi otvori u nosivim zidovima;
4.Na postojećoj zgradi ili građevnoj čestici postojeće zgrade kojima se ugrađuje, odnosno gradi dizalo;
5.Održavanja, hitnih popravaka ili nužnih popravaka zajedničkih dijelova i uređaja zgrade ili posebnih dijelova zgrade, propisani posebnim propisom
kojim se uređuju pitanja namjene sredstava zajedničke pričuve radi održavanja zgrada u suvlasništvu, kojima se utječe na način ispunjavanja temeljnih
zahtjeva za građevinu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili sigurnosti u slučaju požara;
6.Na završavanju nezavršene zgrade, odnosno nezavršenog dijela zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za
obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može
izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida ili s nadozidom do najviše 0,6 m bez mogućnosti njegova povećanja bez građevinske dozvole;
7.Na rekonstrukciji zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne
djelatnosti koja je ozakonjena kao završena sa ravnim krovom, a koja se rekonstrukcija sastoji u izvođenju kosog ili zaobljenog krova bez nadozida;
8.Na postojećoj građevini kojim se postavlja elektronička komunikacijska oprema (antenski prihvat);
9.Na postojećoj građevini kojim se postavlja najviše 3 ulična ormara ili kabineta namijenjena za smještaj elektroničke komunikacijske opreme oslonjena
na tlo maksimalnih vanjskih gabarita0,60 x 2 x 2 m;
10.Na postojećoj zgradi, ako ovim Pravilnikom nije propisano drukčije, a kojima se:
a)dodaju, obnavljaju ili zamjenjuju dijelovi zgrade koji su dio omotača grijanog ili hlađenog dijela zgrade ili su dio tehničkog sustava zgrade, kao što su
prozirni elementi pročelja, toplinska izolacija podova, zidova, stropova, ravnih, kosih i zaobljenih krovova, pokrova, hidroizolacija, oprema, odnosno
51
postrojenje za grijanje, hlađenje ili ventilaciju, te za automatsko upravljanje, regulaciju i daljinsko praćenje potrošnje energije ili vode, vodovod i
kanalizacija, plinske i elektroinstalacije
b)postojeći sustav grijanja i zagrijavanja potrošne tople vode zamjenjuje sustavom koji je riješen iskorištavanjem toplinske energije tla primjenom
dizalica topline čiji podzemni izmjenjivači topline ne prelaze na susjedne čestice
c)postavlja sustav sunčanih kolektora u svrhu proizvodnje toplinske energije za potrebe te građevine;
11.Na postojećoj građevini priključenoj na elektroenergetsku mrežu kojim se postavlja sustav fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje električne
energije s pripadajućim razdjelnim ormarom i sustavom priključenja na javnu mrežu za predaju energije u mrežu;
12.Na postojećoj građevini kojim se postavlja sustav fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje električne energije za potrebe te građevine bez
mogućnosti predaje energije u mrežu;
13.U svrhu drenaže na građevnoj čestici postojeće građevine;
14.Na postojećim instalacijama javne rasvjete u svrhu poboljšanja njihove energetske učinkovitosti;
15.Na postojećoj građevini, odnosno njezinoj građevnoj čestici kojim se postavlja oprema namijenjena punjenju elektromotornih vozila, bez ili s
pripadajućom nadstrešnicom na kojoj su fotonaponski moduli za proizvodnju električne energije za punjenje vozila;
16.Na postojećoj kabelskoj kanalizaciji i postojećim stupovima kojim se zamjenjuju stari kabeli novima, odnosno postavljaju novi kabeli;
17.Na postojećim elektroenergetskim građevinama kojima se postojeća 10 kV oprema zamjenjuje 20 kV opremom;
18.Na postojećoj električnoj mreži ili elektroničkoj komunikacijskoj mreži kojima se zamjenjuje jedan ili više stupova na istom mjestu;
19.Na razvodu električne ili komunikacijske mreže, vodovoda, odvodnje i drugih cjevovoda te rasvjete, uključujući stupove za rasvjetu, elektrifikaciju i
video nadzor na građevnoj čestici ili u obuhvatu zahvata u prostoru postojeće građevine (kampu, golf igralištu, ribnjaku i sl.);
20.Građenja montažne tribine na postojećem sportskom igralištu ili dvorani;
21.Natkrivanja postojeće otvorene građevine samonosivim balonskim platnom.
Članak 5.a
(1)Bez građevinske dozvole i glavnog projekta na području određenom lokacijskom dozvolom za robinzonski turizam može se graditi šator od platna i
drugih laganih savitljivih materijala tlocrtne površine do 20 m².
(2)Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom na području određenom lokacijskom dozvolom za robinzonski turizam može se graditi:
1.Zgrada na drvetu tlocrtne površine do 20 m²;
2.Zgrada od drveta ili drugog lakog prirodnog materijala tlocrtne površine do 20 m².
KADA SE IZDAJE UPORABNA DOZVOLA ZA JEDNOSTAVNE GRAĐEVINE I RADOVE 2/2
 PRIJAVA GRADILIŠTA I NADZOR ZA GRAĐEVINE I RADOVE BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE
Dodatno iz skripte: Građevine za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola su građevine namijenjene obavljanju djelatnosti ili
građevine koje se prema posebnim propisima evidentiraju u katastru. Po pitanju evidentiranja u katastru u Zakonu o državnoj izmjeri i katastru
nekretnina definirano je da se u katastru mogu evidentirati sve građevine koje su trajnog karaktera i veće od 10m2, osim iznimki čije je evidentiranje
posebno značajno – u tom slučaju mogu biti i manje – npr. trafostanice i zgrade za stanovanje.
Članak 6.
(1) Za gradnju građevina i izvođenje radova iz članaka 2., 3., 3.a, 4. točke 1. podtočaka c) i d), točke 2., točke 3., točke 4., točke 5., točke 6., točke 7.,
točke 8., točke 10., točke 11., točke 12. podtočke a), točke 14., točke 17., točke 20., točke 23. i 5.a ovoga Pravilnika ne izdaje se uporabna dozvola.
(2) Glavni projekti iz članaka 4., 5. i 5.a stavka 2. ovoga Pravilnika za građenje građevina za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje uporabna
dozvola, osim projekta iz članka 5. točaka 6. i 7. ovoga Pravilnika, moraju sadržavati potvrde javnopravnih tijela propisane posebnim propisima.
(3) Na izdavanje potvrda iz stavka 2. ovoga članka i na utvrđivanje posebnih uvjeta koje prethodi izdavanju tih potvrda, na odgovarajući se način
primjenjuju odredbe Zakona o gradnji kojima je uređeno utvrđivanje posebnih uvjeta i izdavanje potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju
se ne izdaje lokacijska dozvola.
(4) Investitor je dužan prijaviti početak građenja građevina iz članaka 4. i 5.a stavka 2. ovoga Pravilnika i izvođenja radova iz članka 5. ovoga
Pravilnika sukladno Zakonu o gradnji.
(5) Stručni nadzor građenja provodi se nad građenjem građevina iz članaka 4. i 5.a stavka 2. ovoga Pravilnika i nad izvođenjem radova iz članka 5.
ovoga Pravilnika, za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola.
KOJE GRAĐEVINE I RADOVI SE MOGU UKLANJATI BEZ PROJEKTA UKLANJANJA 2/2
Članak 7.
Bez projekta uklanjanja mogu se uklanjati građevine i radovi:
1.za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti
2.za koje se utvrđuju uvjeti priključenja, ali se ne utvrđuju drugi posebni uvjeti
3.iz članaka 2., 3., 4., 5. i 5.a ovoga Pravilnika.
Članak 8.
(1)Odredbe članka 6. stavka 1. i 2. ovoga Pravilnika ne odnose se na glavne projekte čija je izrada započeta do stupanja na snagu Pravilnika o
jednostavnim građevinama i radovima (»Narodne novine«, br. 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12 i 69/13), ako je građenje na temelju tog projekta
započeto u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu toga Pravilnika i na glavni projekt za čiju je izradu pokrenut postupak javne nabave do stupanja na
snagu toga Pravilnika.
(2)Početkom izrade glavnog projekta u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se dan sklapanja ugovora o izradi tog projekta.
(3)Odredbe članka 6. stavka 3. i 4. ovoga Pravilnika ne odnose se na građenje građevina i izvođenje radova koje je započeto prije stupanja na snagu
Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (»Narodne novine«, br. 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12 i 69/13).
PRAVILNIK O SADRŽAJU I IZGLEDU PLOČE KOJOM SE OZNAČAVA GRADILIŠTE

NN 42/14
KAKO OZNAČAVAMO GRADILIŠTE, OZNAČAVANJE GRADILIŠTA I JAKO VELIKIH GRADILIŠTA 2/2
Dodatno iz skripte: Kod rekonstrukcije je isto.
Članak 1.
Ovim pravilnikom se određuje sadržaj i izgled ploče kojom se označava gradilište (u daljnjem tekstu ploča).
Članak 2.
(1) Odredbe ovoga Pravilnika odnose se na:
52
– građenje nove građevine
– rekonstrukciju postojeće građevine
– uklanjanje postojeće građevine ili njezinog dijela na temelju projekta uklanjanja
– građenje ili izvođenje radova koji se izvode na temelju glavnog /tipskog projekta te
– na održavanje postojeće građevine kada je potrebna provedba stručnog nadzora i prijava početka građenja.
(2) Ploču je obvezan postaviti izvođač odnosno glavni izvođač najkasnije na dan početka građenja.
(3) U slučaju da je izvođač/glavni izvođač napustio gradilište ili je došlo do prekida građenja, a gradilište je ostalo neoznačeno, obveza je investitora
postaviti ploču u skladu s ovim Pravilnikom.
Članak 3.
(1) Ploča mora biti pravokutnog oblika najmanjih dimenzija 420 mm × 594 mm (A2 format).
(2) Ploča se izrađuje od materijala i na način koji osiguravaju da tijekom vremena građenja zadrži propisani izgled i sadržaj, a po potrebi zamjenjuje se
novom.
(3) Sadržaj ploče mora biti napisan na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom i prikladne veličine slova.
(4) Ploča se postavlja na vidljivom mjestu na ulazu u gradilište. Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste,
dalekovodi i sl.) ploča se postavlja na početku i na kraju trase te po potrebi i na drugim prikladnim mjestima (npr. ulaz u gradilište na dijelu trase).
(5) Ploča mora biti na prikladan način osigurana od pada i oštećenja.
Članak 4.
Gradilište na kojem se gradi na temelju građevinske dozvole mora biti o označeno pločom koja obvezno sadrži:
– naziv i vrstu građevine koja se gradi
– broj katastarske čestice i katastarske općine na kojoj se građevina gradi te adresa (ako je poznata)
– ime, odnosno tvrtku investitora,
– ime odnosno tvrtku projektanta,
– ime odnosno tvrtku izvođača,
– ime odnosno tvrtku osobe koja provodi stručni nadzor građenja,
– naziv tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu,
– klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnosti, odnosno izvršnosti dozvole,
– datum prijave početka građenja,
– naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Članak 5.
Gradilište na kojem se uklanja građevina na temelju projekta uklanjanja, gradi odnosno izvode radovi na temelju glavnog/tipskog projekta ili održava
postojeća građevina, a potrebna je provedba stručnog nadzora i prijava početka građenja, mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži:
– naziv i vrstu građevine koja se uklanja odnosno naziv i vrsta radova koji se izvode odnosno naziv i vrsta radova održavanja postojeće
građevine
– broj katastarske čestice i katastarske općine na kojoj se građevina uklanja odnosno radovi izvode te adresa (ako je poznata)
– ime odnosno tvrtku investitora/vlasnika,
– ime odnosno tvrtku projektanta,
– ime odnosno tvrtku izvođača/osobe kojoj su povjereni radovi održavanja,
– ime odnosno tvrtku osobe koja provodi stručni nadzor,
– datum prijave početka uklanjanja/građenja/izvođenja radova/održavanja,
– naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Članak 6.
Sadržaj ploče kojom se označava gradilište mora se promijeniti u skladu s izmjenama podataka koji su obvezni sadržaj ploče.
PRAVILNIK O SADRŽAJU PISANE IZJAVE IZVOĐAČA O IZVEDENIM RADOVIMA I

UVJETIMA ODRŽAVANJA GRAĐEVINE
NN 43/14
PISANA IZJAVA IZVOĐAČA, PISANA IZJAVA GLAVNOG IZVOĐAČA
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuje sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (u daljnjem tekstu: pisana izjava
izvođača).
(2) Pisana izjava izvođača piše se na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Članak 2.
(1) Pisana izjava izvođača sadrži:
– naziv građevine ili njezinog dijela i klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole u skladu s kojom je
građevina izgrađena,
– podatke o izvođaču (naziv i sjedište odnosno ime i adresu te OIB),
– podatke o inženjeru gradilišta odnosno o drugoj odgovornoj osobi koja vodi građenje (ime i prezime),
– popis radova na koje se izjava odnosi te s time u vezi podatke o odgovarajućem glavnom i izvedbenom projektu ili njegovom dijelu kojima su
dana tehnička rješenja tih radova i podatke o osobama odgovornim za vođenje tih radova,
– izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za
građevinu, te lokacijskih uvjeta,
– izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i
uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu
na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja,
– podatke o izmjenama tijekom građenja u odnosu na glavni projekt, te podatke o izmjenama i/ili dopunama građevinske dozvole,
53
– očitovanje o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom gradnje, te o njihovom utjecaju na uporabljivost građevine,
– druge značajne podatke, ovisno o vrsti građevine i izvedenim radovima (uvođenje u posao, podatke o dokumentu o udruživanju izvođača koji
su se u skladu s posebnim propisom udružili za izvođenje građevine, zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl).
(2) Pisana izjava izvođača za građevine za koje se ne izdaje građevinska dozvola ne sadrži podatke iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na
građevinsku dozvolu, ali mora sadržavati podatke o glavnom, izvedbenom ili tipskom projektu na temelju kojih su izvedeni radovi o kojima se sastavlja
pisana izjava izvođača.
Članak 3.
Prilog pisanoj izjavi izvođača je popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale, popis dokaza o svojstvima ugrađenih
građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, popis dokaza o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu,
isprava o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu, popis dokaza kvalitete (rezultata ispitivanja, zapisa o
provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) i popis drugih dokaza uporabljivosti u skladu s posebnim propisom, odnosno druga
odgovarajuća dokumentacija predviđena građevinskom dozvolom odnosno posebnim propisom.
Članak 4.
(1) Pisanu izjavu izvođača daju svi izvođači koji su sudjelovali u građenju, odnosno izvodili pojedine radove nakon što završe s izvođenjem radova na
građevini.
(2) Izjave iz stavka 1. ovoga članka do podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole čuva inženjer gradilišta ili druga odgovorna osoba koja vodi
građenje, odnosno glavni inženjer gradilišta kada je imenovan.
Članak 5.
U slučaju kada je određen izvođač koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova (u daljnjem tekstu: glavni izvođač) pisana izjava glavnog
izvođača sadrži podatke o građevini i građevinskoj dozvoli, podatke o glavnom izvođaču (naziv i sjedište odnosno ime i adresu te OIB), podatke o
glavnom inženjeru gradilišta (ime i prezime), izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti radova, te popis pisanih izjava svih izvođača koji su
sudjelovali u građenju građevine.
Članak 6.
(1) Istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni
inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača odnosno glavnog izvođača.
(2) Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju.
PRAVILNIK O NAČINU PROVEDBE STRUČNOG NADZORA GRAĐENJA, OBRASCU,

UVJETIMA I NAČINU VOĐENJA GRAĐEVINSKOG DNEVNIKA TE O SADRŽAJU
ZAVRŠNOG IZVJEŠĆA NADZORNOG INŽENJERA
NN 111/14, 107/15, 20/17 , 98/19, 121/19
PRAVILNIK O NAČINU PROVEDBE STRUČNOG NADZORA GRAĐENJA, OBRASCU, UVJETIMA I
NAČINU VOĐENJA GRAĐEVINSKOG DNEVNIKA TE O SADRŽAJU ZAVRŠNOG IZVJEŠĆA
NADZORNOG INŽENJERA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se način provedbe stručnog nadzora građenja, obrazac, uvjeti i način vođenja građevinskog dnevnika i sadržaj završnog
izvješća nadzornog inženjera.
II. NAČIN PRO VE DB E S T RUČNO G NADZ O RA

Članak 2.
(1) U provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer nadzire građenje u odnosu na usklađenost građenja s građevinskom dozvolom, glavnim
projektom, tipskim projektom za kojeg je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja donijelo rješenje o tipskom projektu (dalje u tekstu: tipski
projekt), Zakonom o gradnji, posebnim propisima i pravilima struke na sljedeći način:
1.prisutnošću na gradilištu u svim slučajevima početka i završetka izvođenja pojedinih radova te tijekom izvođenja tih radova u mjeri i
učestalosti koja osigurava da se u izvođenju neće odstupiti od građevinske dozvole, glavnog projekta, tipskog projekta te izvedbenog projekta,
Zakona o gradnji, posebnih propisa i pravila struke u dijelu u kojem su primjenjivi na građevinu koja je predmet stručnog nadzora,
2.poznavanjem projekata i tehničkog rješenja građevine te tehnološkog načina kojim izvođač izvodi pojedine radove u mjeri koja je potrebna da
može uočiti potencijalna odnosno stvarna odstupanja od građevinske dozvole, glavnog projekta, tipskog projekta te izvedbenog projekta,
3.poznavanjem Zakona o gradnji i posebnih propisa primjenjivih na građevinu koja je predmet stručnog nadzora te propisanih obveza izvođača
i nadzornog inženjera u mjeri koja osigurava da pri građenju na kojem provodi stručni nadzor ne dođe do odstupanja od odredbi Zakona o
gradnji i posebnih propisa u dijelu u kojem su primjenjivi na građevinu koja je predmet stručnog nadzora,
4.poznavanjem pravila struke primjenjivih na građevinu koja je predmet stručnog nadzora u mjeri koja osigurava praćenje građenja i
poduzimanje mjera da se ostvari tehničko rješenje građevine kao i uočavanje potencijalnih ili stvarnih aktivnosti koje mogu dovesti do
odstupanja od građevinske dozvole, glavnog projekta, tipskog projekta te izvedbenog projekta, Zakona o gradnji i posebnih propisa u dijelu u
kojem su primjenjivi na građevinu koja je predmet stručnog nadzora,
5.provedbom drugih aktivnosti propisanih Zakonom o gradnji, ovim Pravilnikom i posebnim propisima u dijelu u kojem su primjenjivi na
građevinu koja je predmet stručnog nadzora.
(2) U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer se služi hrvatskim jezikom i latiničnim pismom.
(3) Nadzorni inženjer koji u provedbi stručnog nadzora građenja koristi uslugu prevođenja, čini to na vlastitu odgovornost i trošak.
Članak 3.
(1) U provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer utvrđuje ispunjava li svaki od izvođača s kojima je investitor sklopio ugovor o građenju
uvjete propisane posebnim zakonom na sljedeći način:
1. uvidom u akt o upisu u sudski, odnosno obrtni registar,
2. uvidom u ugovor koji je izvođač sklopio s investitorom,
3. uvidom u dokumente kojima je izvođač osigurao da pojedini rad obavlja osoba s odgovarajućim stručnim kvalifikacijama,
4. uvidom u presliku police osiguranja.
54
(2) U provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer utvrđuje ispunjava li odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno radove uvjete propisane
posebnim zakonom na sljedeći način:
1. uvidom u izjavu o radnopravnom statusu glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, voditelja radova, odnosno osobe koja vodi manje složene
radove, koja izjava mora biti ovjerena potpisom odgovorne osobe izvođača,
2. uvidom u presliku uvjerenja o položenom stručnom ispitu ili presliku potvrde o položenom stručnom ispitu, u vezi položenog stručnog ispita i
odgovarajućem stupnju obrazovanja određene struke, odnosno uvidom u presliku potvrde o položenom majstorskom ispitu ili presliku diplome o
majstorskom zvanju.
(3) U slučaju da obavljanje poslova odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno radove podliježe priznavanju stručne kvalifikacije, u provedbi stručnog
nadzora građenja, nadzorni inženjer utvrđuje ispunjava li odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno radove uvjete propisane posebnim zakonom
uvidom u presliku rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije.
(4) Dokumente iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka izvođač mora dati na uvid na zahtjev nadzornog inženjera.
Članak 4.
(1) U provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer utvrđuje je li iskolčenje građevine obavila osoba ovlaštena za obavljanje tih poslova prema
posebnom zakonu uvidom u rješenje Državne geodetske uprave kojim je izdana suglasnost ovlaštenoj osobi za obavljanje djelatnosti iskolčenja građevina.
Članak 5.
(1) U provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer određuje provedbu kontrolnih ispitivanja odnosno drugih kontrolnih postupaka koji se
odnose na svojstva određenih dijelova građevine ili građevine u cjelini u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za
građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere u pogledu
građevnih proizvoda na sljedeći način:
1.određivanjem kontrolnog tijela i, ako je to potrebno, određivanjem načina provedbe postupaka koji su posebnim propisom propisani kao
kontrolni postupci odnosno koji su normama na koje upućuju propisi određeni kao kontrolni postupci koje provodi treća strana,
2.određivanjem kontrolnog tijela za postupke koji su programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio projekta građevine određeni
kao kontrolni postupci ili se smatraju kontrolnim postupcima u skladu s posebnim propisom kojim se određuje sadržaj programa kontrole i
osiguranja kvalitete,
3.određivanjem kontrolnog tijela i načina provedbe kontrolnih postupaka u slučaju sumnje, uz prethodnu obavijest investitoru,
4.provjerom je li izvođač utvrdio činjenice koje se odnose na građevne proizvode proizvedene izvan gradilišta, odnosno je li dokazana
uporabljivost proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe te građevine, te odobravanjem odnosno zabranom ugradnje tih proizvoda
upisom u građevinski dnevnik,
5.provjerom je li izvođač proveo pripreme za izvođenje radova,
6.provjerom izvodi li izvođač dio građevine i građevinu u cjelini u skladu s projektom.
(2) Pri određivanju kontrolnog tijela iz stavka 1., podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, nadzorni inženjer mora osigurati da to tijelo ispunjava propisane
zahtjeve, te da je dokazana neovisnost i nepristranost tog tijela u odnosu na postupke i dokazivanja uređene člankom 54. stavkom 1. podstavkom 4.
Zakona o gradnji.
KAKO MORA POSTUPITI NADZORNI INŽENJER AKO PROIZVOD NE ZADOVOLJAVA KVALITETOM
Članak 6.
(1) U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer upoznaje pisanom obaviješću investitora sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima
koje uoči u glavnom projektu i tijekom građenja.
(2) U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer upoznaje pisanom obaviješću investitora i građevinsku inspekciju te druge inspekcije o
poduzetim mjerama iz članaka 8., 9. i 10. ovoga Pravilnika i upisa tih mjera u građevinski dnevnik.
(3) Pisanu obavijest iz stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga članka, nadzorni inženjer dostavlja investitoru, građevinskoj inspekciji te drugim inspekcijama
najkasnije u roku od tri radna dana od dana utvrđenja nedostataka ili nepravilnosti odnosno od poduzimanja mjera.
Članak 7.
(1) U provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer ispunjava obveze u vezi sastavljanja završnog izvješća na način da:
1.preda dokumentaciju potrebnu za izradu završnog izvješća nadzornom inženjeru koji nastavlja provoditi stručni nadzor, ako nadzorni
inženjer prekida provođenje nadzora prije završetka izvođenja građevine, odnosno dijela građevine kojeg nadzire,
2.sastavi završno izvješće u skladu s člancima 22. –26. ovoga Pravilnika.
Članak 8.
(1) U provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer određuje način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti građenja građevine ako
dokumentacijom o ispitivanjima određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili
drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta i dokumentacijom o obvezi provjere u
pogledu građevnih proizvoda nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugrađenih građevina, njihovih dijelova, proizvoda, opreme i/ili postrojenja, na
sljedeći način:
1. određivanjem kontrolnog tijela i načina provedbe postupaka kojima se može utvrditi stvarno stanje u odnosu na sukladnost, odnosno kvalitetu
ugrađenih dijelova građevine, građevnih i drugih proizvoda, opreme i/ili postrojenja, i/ili
2. određivanjem računske ili druge provjere ispunjavanja propisanih zahtjeva za građevinu pri čemu se uzima u obzir stvarno stanje u odnosu na
sukladnost, odnosno kvalitetu ugrađenih dijelova građevine, građevnih i drugih proizvoda, opreme i/ili postrojenja, i/ili
3. drugim primjerenim načinom kojim se može utvrditi zatečeno stvarno izvedeno stanje građevine (očevidom, uvidom u dokumentaciju građevine,
uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova građevine, proračunima i sl.) u svrhu usporedbe sa svojstvima koje mora imati građevina odnosno njezini
dijelovi.
(2) Pri određivanju kontrolnog tijela iz stavka 1., podstavka 1. ovoga članka, nadzorni inženjer mora osigurati da to tijelo ispunjava propisane zahtjeve, te
da je dokazana neovisnost i nepristranost tog tijela u odnosu na postupke i dokazivanja uređene člankom 54. stavkom 1. podstavkom 4. Zakona o gradnji.
Članak 9.
(1) U provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer, u svrhu otklanjanja nedostataka odnosno nepravilnosti građenja, zabranjuje izvođenje,
odnosno nastavak izvođenja radova ako izvođač ne ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom.
(2) U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer, u svrhu otklanjanja nedostataka odnosno nepravilnosti građenja, zabranjuje vođenje
građenja, odnosno vođenje pojedinih radova ako odgovorna osoba ne ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom.
(3) Zabrane iz stavaka 1. i 2. ovoga članka se upisuju u građevinski dnevnik odmah nakon utvrđenja činjenica. Izvođač je obvezan nakon upisane zabrane
osigurati građevinu odnosno dio građevine na kojoj se građenje prekida.
55
(4) Izvođenje radova, vođenje građenja i vođenje pojedinih radova smije se nastaviti nakon što nadzorni inženjer utvrdi da su nedostaci odnosno
nepravilnosti građenja građevine otklonjeni i upiše u građevinski dnevnik prestanak zabrane građenja, odnosno prestanak zabrane vođenja građenja ili
vođenja pojedinih radova.
Članak 10.
(1) U provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer, u svrhu otklanjanja nedostataka odnosno nepravilnosti građenja, zabranjuje izvođenje,
odnosno nastavak izvođenja radova u slučaju da nije provedeno iskolčenje građevine ili da iskolčenje građevine nije obavila osoba ovlaštena za
obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu.
(2) U provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer u slučaju iz članka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika, mora do završetka otklanjanja nedostataka
odnosno nepravilnosti građenja zabraniti građenje odnosno nastavak izvođenja pojedinih radova nakon što ocijeni da:
–nastavak građenja odnosno izvođenja pojedinih radova može ugroziti ili onemogućiti provedbu postupaka iz članka 8. stavka 1., i/ili
–postoji opasnost za građevinu koju se gradi, stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina, i/ili
–je moguće ugrožavanje života i zdravlja ljudi ili javnog interesa.
(3) Zabrane iz stavaka 1. i 2. ovoga članka se upisuju u građevinski dnevnik odmah nakon utvrđenja činjenica. Izvođač je obvezan nakon upisane zabrane
osigurati građevinu odnosno dio građevine na kojoj se građenje prekida.
(4) Izvođenje radova se smije nastaviti nakon što nadzorni inženjer utvrdi da su nedostaci odnosno nepravilnosti građenja građevine otklonjeni i upiše u
građevinski dnevnik prestanak zabrane građenja odnosno izvođenja pojedinih radova.
Članak 11.
(1) Osim poslova obavljanja stručnog nadzora, nadzorni inženjer smije obavljati i druge poslove koje mu ugovorom povjeri investitor (poslove tehničkog
savjetovanja, kontrole ispunjavanja ugovornih obveza izvođača radova prema naručitelju i poduzimanja odgovarajućih mjera za realizaciju tih obveza,
poslove obračunavanja izvedenih radova i sl.).
(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka nadzorni inženjer ne smije obavljati na način koji bi ugrozio njegovu neovisnost i nepristranost u ispunjavanju
obveza koje ima prema Zakonu o gradnji, ovom Pravilniku i drugim propisima koji uređuju provedbu stručnog nadzora, te koji bi na drugi način ugrozio
ili onemogućio ispunjavanje tih obveza.
VOĐENJE GRAĐEVINSKOG DNEVNIKA
III. OB RAZ AC, UVJET I I NAČIN VO ĐE NJA G RAĐE VINS KO G DNE VNIK A
Članak 12.
(1) Građevinski dnevnik je dokument o tijeku građenja kojim se dokazuje usklađenost uvjeta i načina građenja, odnosno izvođenja pojedinih
radova s pretpostavkama i zahtjevima iz glavnog projekta, tipskog projekta, izvedbenog projekta, Zakona o gradnji, posebnih propisa i pravila
struke.
(2) Građevinski dnevnik se vodi na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Članak 13.
(1) O građenju građevine, odnosno o izvođenju pojedinih radova za koje je potrebna građevinska dozvola, glavni projekt, tipski projekt, drugi akt na
temelju kojeg se može započeti s građenjem te prilikom građenja građevina i izvođenja radova za koje je posebnim propisom kojim su uređene
jednostavne i druge građevine propisana obveza prijave početka građenja, izvođač je obvezan voditi građevinski dnevnik.
(2) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, građevinski dnevnik vodi glavni izvođač.
Članak 14.
(1) Građevinski dnevnik se vodi tijekom građenja za cijelu građevinu od dana početka pripremnih radova do dana završetka građenja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, građevinski dnevnik se vodi i za dijelove složene građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju
etapnog građenja i/ili dijelove građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju faznog građenja građevine.
Članak 15.
(1) O građenju pojedinačnoga tehničkoga i/ili funkcionalnog sklopa koji je sastavni dio cjelovite građevine (most, tunel, dionica ceste i sl.), odnosno o
izvođenju pojedinih radova (izrada tehničkih i/ili funkcionalnih sklopova izvan mjesta ugradbe, ugradnja opreme, radovi pojedinih izvođača i sl.) izvođač
može voditi zasebni dio građevinskog dnevnika koji je sastavni dio građevinskog dnevnika iz članka 14. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga
Pravilnika.
(2) Zasebni dio građevinskog dnevnika iz stavka 1. ovoga članka vodi se od dana početka građenja pojedinačnog tehničkog i/ili funkcionalnog sklopa
odnosno početka izvođenja pojedinih radova do dana završetka toga građenja odnosno izvođenja radova.
(3) U građevinski dnevnik iz članka 14. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Pravilnika se, osim unošenja podataka u popis zasebnih dijelova građevinskih
dnevnika, upisuju i sljedeći podaci:
1.naziv i opis pojedinačnoga tehničkoga i/ili funkcionalnog sklopa odnosno radova te klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj i datum izdavanja
građevinske dozvole u skladu s kojom se gradi,
2.podatke o izvođaču (naziv i sjedište odnosno ime i adresu te OIB),
3.podatke o odgovornoj osobi koja vodi građenje (ime i prezime),
4.ime i adresa odnosno naziv i sjedište te OIB osobe koja obavlja stručni nadzor te ime nadzornog inženjera odnosno imena glavnog i drugih nadzornih
inženjera,
5.datum početka odnosno datum završetka vođenja zasebnog dijela građevinskog dnevnika.
Članak 16.
(1) Građevinski dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi građenje.
(2) Zasebni dio građevinskog dnevnika vodi odgovorna osoba koja vodi građenje pojedinačnoga tehničkoga i/ili funkcionalnog sklopa koji je
sastavni dio cjelovite građevine odnosno osoba koja vodi pojedine radove.
(3) Građevinski dnevnik odnosno zasebni dio građevinskog dnevnika može voditi i osoba koju upisom u dnevnik odredi odgovorna osoba iz stavka 1.
odnosno stavka 2. ovoga članka.
(4) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, a osim građevinskog dnevnika iz članka 14. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Pravilnika se vode i
zasebni dijelovi građevinskog dnevnika, onda građevinski dnevnik iz članka 14. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Pravilnika vodi glavni inženjer
gradilišta, a zasebne dijelove građevinskog dnevnika vode inženjeri gradilišta odnosno voditelji radova.
Članak 17.
(1) Građevinski dnevnik se vodi u paricama (kopijama) s jednako obilježenim listovima formata 21,0×29,7 cm.
(2) Oblik i sadržaj parica prve i ostalih stranica građevinskog dnevnika prikazan je na obrascima koji su tiskani uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni
dio (prilog 1.).
56
(3) Ako se prilikom građenja građevine izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega, na prvoj stranici građevinskog dnevnika se upisuju podaci o
glavnom nadzornom inženjeru.
(4) Ako se prilikom građenja građevine uz građevinski dnevnik iz članka 14. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Pravilnika vode i zasebni dijelovi
građevinskog dnevnika, u građevinski dnevnik iz članka 14. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Pravilnika upisuju se podaci o glavnom nadzornom
inženjeru i o nadzornim inženjerima koji provode stručni nadzor nad dijelovima građevine za koje se ne vode zasebni dijelovi građevinskog
dnevnika, a u zasebne dijelove građevinskog dnevnika se upisuju podaci o nadzornim inženjerima za pojedinačni tehnički i/ili funkcionalni sklop
koji je sastavni dio cjelovite građevine odnosno za pojedine radove, na koje se zasebni dio građevinskog dnevnika odnosi.
Članak 18.
(1) Osoba koja vodi građevinski dnevnik svakodnevno upisuje podatke o usklađenosti i odstupanjima od uvjeta i načina građenja, odnosno izvođenja
pojedinih radova u odnosu na pretpostavke i zahtjeve iz glavnog projekta, tipskog projekta, izvedbenog projekta i tehničkih propisa, a osobito podatke o:
1.prispijeću projekata odnosno njihovih dijelova, prema kojima se gradi građevina, te o njihovim izmjenama i dopunama,
2.prispijeću i porijeklu građevnih proizvoda i opreme koje se ugrađuje s dokazima o njihovoj uporabljivosti,
3.vremenskim i drugim uvjetima bitnim za izvođenje radova,
4.predloženim odnosno poduzetim mjerama usklađenja uvjeta za izvođenje radova,
5.obavljenim pregledima i dokazima kvalitete izvedenih radova (npr. temeljne jame odnosno tla, skela, oplate, armature, izvedba probne dionice i dr.),
ugrađenih proizvoda i opreme.
(2) Osoba iz stavka 1. ovog članka obvezno upisuje u građevinski dnevnik i podatke o iskolčenju građevine i dokumentu na temelju kojeg je
iskolčenje provedeno, te, odmah po nastanku promjene, podatke koji se odnose na izmjene i dopune građevinske dozvole, kao i podatke o
promjenama sudionika u gradnji i tijeka građenja odnosno izvođenja pojedinih radova.
(3) Nadzorni inženjer upisom u građevinski dnevnik:
1.utvrđuje usklađenost iskolčenja s dokumentom na temelju kojeg je iskolčenje provedeno i odobrava početak izvođenja radova na građevini,
2.ocjenjuje usklađenost pregledanih izvedenih radova sa zahtjevima iz glavnog, tipskog i/ili izvedbenog projekta te tehničkih propisa,
3.određuje provedbu kontrolnih postupaka i druge podatke koji su u vezi s provedbom kontrolnih postupaka,
4.podatke o rezultatima kontrolnih postupaka s komentarom o usklađenosti tih rezultata s rezultatima koji se očekuju prema glavnom projektu,
5.mjere koje poduzima u skladu s člancima 8., 9. i 10. ovoga Pravilnika kojima odobrava odnosno zabranjuje nastavak radova te odobrava, odnosno
određuje način otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.
6.odobrava nastavak radova,
7.odobrava ugradnju građevnih proizvoda i opreme ako je u skladu s posebnim propisom utvrđeno da su uporabljivi.
(4) Revident i projektant te osoba koja provodi inspekcijski ili drugi nadzor prema posebnom propisu upisuju u građevinski dnevnik podatke o
obavljenom pregledu i nalazu.
(5) Na vođenje građevinskog dnevnika o uklanjanju građevine se, u odnosu na uklanjanje i projekt uklanjanja, odgovarajuće primjenjuju odredbe stavka
1., točaka 1., 3., 4. i 5. (u dijelu u kojem se odnosi na obavljene preglede), stavka 2. (u dijelu u kojem se odnosi na upisivanje podataka o promjenama
sudionika u gradnji i tijeka uklanjanja građevine odnosno izvođenja pojedinih radova) te stavka 3. točaka 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka.
Članak 19.
(1) Odgovorna osoba koja vodi građenje potpisom, a nadzorni inženjer potpisom i otiskom pečata ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog
inženjera na svakoj stranici ovjeravaju točnost upisa u građevinski dnevnik.
(2) Nadzorni inženjer obvezan je uzeti i pohraniti paricu svake ovjerene stranice građevinskog dnevnika odmah po ovjeri.
(3) Upis u građevinski dnevnik ne smije se brisati, a precrtani i ispravljeni upis mora biti čitljiv i ovjeren potpisima osoba iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Nadzorni inženjer je po završetku građenja obvezan predati investitoru na trajno čuvanje paricu uvezanoga građevinskog dnevnika.
(5) U slučaju da se vode zasebni dijelovi građevinskog dnevnika, nadzorni inženjer daje paricu završenoga zasebnog dijela građevinskog dnevnika
glavnom nadzornom inženjeru radi sastavljanja građevinskog dnevnika iz članka 14. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Pravilnika.
(6) Glavni nadzorni inženjer upisuje te potpisom i otiskom pečata ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog inženjera ovjerava upise u građevinski
dnevnik koji se odnose na cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora, objedinjavanje građevinskog dnevnika te na podatke iz članka 15.
stavka 3. ovoga Pravilnika.
(7) Građevinski dnevnik mora biti uvezan tako da nije moguća zamjena sastavnih dijelova.
Članak 20.
Građevinski dnevnik smije se voditi kao elektronički zapis, uz obvezu svakodnevnog ispisivanja prema propisanom obrascu i uz obvezu uvezivanja na
način propisan ovim Pravilnikom.
Članak 21.
Odredbe članaka 12., 13., 14., 15., 16., 17., 18., 19. i 20. ovoga Pravilnika koje se odnose na građevinski dnevnik, odgovarajuće se odnose i na vođenje
zasebnog dijela građevinskog dnevnika.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE NADZORNOG INŽENJERA
IV. S ADRŽ AJ Z AVRŠ NO G IZ VJE Š ĆA NADZ O RNO G INŽE NJE RA

Članak 22.
(1) Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine sadrži:
1.naziv građevine ili njezinog dijela s klasifikacijskom oznakom, urudžbenim brojem i datumom izdavanja građevinske dozvole u skladu s
kojom je građevina izgrađena,
2.podatke o imenovanju nadzornog inženjera i glavnog nadzornog inženjera, te podatke o nadziranim radovima i odgovarajućem izvedbenom
projektu ili njegovom dijelu,
3.izjavu o usklađenosti građenja građevine s građevinskom dozvolom, projektima, Zakonom o gradnji i posebnim propisima,
4.izjavu o usklađenosti iskolčenja građevine s dokumentom na temelju kojeg je provedeno iskolčenje i glavnim projektom,
5.izvješće o provedbi kontrolnih ispitivanja i drugih kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti odnosno dokazivanja kvalitete
određenih dijelova građevine odnosno građevine u cjelini,
6.očitovanje o nepravilnostima uočenim tijekom građenja kao i o nedostacima građenja i njihovom otklanjanju te o njihovom utjecaju na
uporabljivost građevine,
7.podatke o vođenju, objedinjavanju i pohrani građevinskog dnevnika,
8.izvješće o izmjenama tijekom izvođenja radova u odnosu na glavni projekt, te o izmjenama i dopunama građevinske dozvole,
57
9.izvješće o provedenom pokusnom radu ako je proveden,
10.izvješće o pokusnom opterećenju ako je provedeno,
11.očitovanje o eventualno neizvedenim radovima koji su predviđeni glavnim projektom, a koji nemaju utjecaja na uporabljivost građevine,
12.druge podatke u svezi s nadzorom ovisno o vrsti građevine i izvedenim radovima (uvođenje u posao, primopredaja radova i dokumentacije i
sl.).
(2) Završno izvješće nadzornog inženjera sastavlja se na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
(3) Završno izvješće nadzornog inženjera za građevine za koje se ne izdaje građevinska dozvola ne sadrži podatke propisane u stavku 1. ovoga članka koji
se odnose na građevinsku dozvolu, ali mora sadržavati podatke o glavnom projektu, tipskom projektu ili projektu uklanjanja građevine na temelju kojih su
izvedeni radovi o kojima se sastavlja završno izvješće.
(4) Na završno izvješće nadzornog inženjera o uklanjanju građevine se, u odnosu na uklanjanje i projekt uklanjanja, odgovarajuće primjenjuju odredbe
stavka 1. točaka 2., 3., 6. (bez navođenja utjecaja nepravilnosti i nedostataka na uporabljivost građevine), 7., 8., 11. i 12., te stavka 2. ovoga članka.
Članak 23.
(1) Završno izvješće izrađuje nadzorni inženjer koji je bio imenovan u trenutku završetka građenja na temelju zapisnika o primopredaji radova i
dokumentacije od prethodnih nadzornih inženjera.
(2) Zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati elemente potrebne za izradu završnog izvješća.
Članak 24.
Završno izvješće glavnog nadzornog inženjera sadrži podatke o građevini i građevinskoj dozvoli, izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti
stručnog nadzora, te o usklađenosti izvedbe građevine s građevinskom dozvolom, kao i podatke o objedinjavanju građevinskog dnevnika te o
izvješćima svih nadzornih inženjera koji su bili imenovani tijekom građenja.
Članak 25.
(1) Završno izvješće nadzornog inženjera za građevinu iz 3.a i 3.b skupine sadrži samo podatke koji se odnose na mehaničku otpornost i stabilnost.
(2) Završno izvješće nadzornog inženjera za građevine i radove određene posebnim propisom kojim su uređene jednostavne i druge građevine i radovi
sadrži samo podatke koji se odnose na one temeljne zahtjeve čije ispunjavanje je dokazano glavnim projektom za pojedinu građevinu odnosno radove.
Članak 26.
Istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 22., 23., 24. i 25. ovoga Pravilnika potvrđuje nadzorni inženjer odnosno glavni
nadzorni inženjer potpisom završnog izvješća i otiskom pečata ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.
…
PRAVILNIK O TEHNIČKOM PREGLEDU GRAĐEVINE

NN 46/18, 98/19
TREBA LI IZVOĐAČ PRISUSTVOVATI TEHNIČKOM PREGLEDU, ŠTO RADI 2/2
TEHNIČKI PREGLED 2/2
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuje se način obavljanja tehničkog pregleda za građevine izgrađene na temelju građevinske dozvole, odnosno glavnog
projekta, u postupku izdavanja uporabne dozvole.
(2) Ovaj Pravilnik ne odnosi se na izdavanje uporabne dozvole za određene građevine iz članaka 182. do 191. Zakona o gradnji.
II. OBAVLJANJE TEHNIČKOG PREGLEDA

Članak 2.
(1) Voditelj postupka izdavanja uporabne dozvole, u smislu ovoga Pravilnika, smatra se voditeljem tehničkog pregleda građevine (u daljnjem tekstu:
voditelj tehničkog pregleda).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva može odrediti neovisnu osobu kao svog predstavnika koja će biti u
svojstvu voditelja tehničkog pregleda.
(3) Na tehničkom pregledu kao predstavnik javnopravnog tijela koje je u postupku lokacijske dozvole, odnosno građevinske dozvole utvrdilo posebne
uvjete, odnosno izdalo potvrdu idejnog ili glavnog projekta (u daljnjem tekstu: predstavnik javnopravnog tijela) te neovisni stručnjak kojeg odredi tijelo
graditeljstva ne može biti osoba koja je u svojstvu odgovorne osobe obavljala poslove projektiranja, kontrole projekta, nostrifikacije projekta,
stručnog nadzora ili građenja građevine, provela energetski pregled ili vodila projekt građevine za koju je zatražena uporabna dozvola.
Članak 3.
(1) Tehničkom pregledu dužni su prisustvovati svi sudionici u gradnji, te voditelju tehničkog pregleda i predstavnicima javnopravnih tijela dati
odgovore i objašnjenja koja od njih zatraže, kao i sve podatke, dokumente i izjave potrebne za obavljanje tehničkog pregleda i izdavanje
uporabne dozvole.
Dodatno iz skripte: Izvođač mora prisustvovati tehničkom pregledu, kao i svi ostali sudionici u gradnji. Odgovara na pitanja predstavnika javnopravnih
tijela, upravnog tijela i neovisnih stručnjaka.
(2) Projektant glavnog projekta dužan je na tehničkom pregledu dati mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela s glavnim
projektom koji je sastavni dio građevinske dozvole, odnosno s glavnim projektom za građevine koje se grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole i
očitovanje o projektantskom nadzoru ako je obavljen.
(3) Ako je revident u izvješću o obavljenoj kontroli glavnog projekta zahtijevao kontrolu dijela izvedbenog projekta, odnosno pregled radova u
određenoj fazi građenja, dužan je na tehničkom pregledu dati mišljenje o ispunjavanju tih zahtjeva.
(4) Ako koji od sudionika u gradnji ne pristupi tehničkom pregledu, voditelj tehničkog pregleda može odgoditi obavljanje tehničkog pregleda ili
odrediti provedbu onih radnji koje se po prirodi stvari mogu provoditi bez prisutnosti tog sudionika.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, ako to priroda stvari dopušta voditelj tehničkog pregleda može odlučiti da je za provedbu tehničkog pregleda,
umjesto sudjelovanja sudionika u gradnji, dostatno njegovo mišljenje ili drugo očitovanje u pisanom obliku.
(6) Ako u slučaju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka projektant, odnosno revident ne daju mišljenje na tehničkom pregledu ili u ostavljenom roku, smatra se
da je mišljenje dano.
Članak 4.
58
(1) U svrhu provedbe tehničkog pregleda i utvrđivanja je li građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom obavlja
se očevid na građevini za koju je zatražena uporabna dozvola, te uvid u dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole, kao i
uvid u dokumentaciju koju je izvođač dužan imati na gradilištu prema građevinskoj dozvoli, odnosno glavnom projektu.
(2) Pojedine radnje na tehničkom pregledu, osim voditelja tehničkog pregleda i predstavnika javnopravnih tijela, mogu obaviti i po potrebi neovisni
stručnjaci koje odredi tijelo graditeljstva.
(3) Po provedbi radnji iz stavka 1. ovoga članka svaki predstavnik javnopravnog tijela u okviru uvjeta utvrđenih građevinskom dozvolom daje pisano
mišljenje je li građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisom koji
je u nadležnosti javnopravnog tijela i/ili posebnim uvjetima koje je to tijelo utvrdilo.
III. ZAPISNIK
Članak 5.
(1) O tehničkom pregledu voditelj tehničkog pregleda vodi zapisnik.
(2) Zapisnik o tehničkom pregledu sadrži:
1. naziv tijela graditeljstva i klasifikacijsku oznaku zahtjeva za uporabnu dozvolu, te urudžbeni broj
2. vrijeme, mjesto, tijek i način obavljanja tehničkog pregleda
3. imena prisutnih predstavnika javnopravnih tijela, neovisnih osoba ako ih je odredilo tijelo graditeljstva i prisutnih predstavnika svih
sudionika u gradnji, kao i podatke o predstavnicima javnopravnih tijela i sudionika u gradnji koji se nisu odazvali pozivu na tehnički pregled
4. podatke o sudionicima u gradnji (investitoru, projektantu, revidentu, izvođaču – obvezno ugovor o građenju, imenovanja inženjera gradilišta,
odnosno voditelja radova te nadzornim inženjerima) prema poslovima koje su obavljali tijekom gradnje građevine
5. podatke o građevinskoj dozvoli i glavnom projektu koji je njezin sastavni dio i njihovim izmjenama i/ili dopunama, ili drugom aktu kojim se
odobrava građenje, odnosno podatke o glavnom projektu za građevine koje se grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole
6. popis svih izvedbenih projekata ako se izrađuju
7. podatke o iskolčenju građevine prema elaboratu iskolčenja te podatke o geodetskoj snimci izvedenog stanja ili geodetskom elaboratu i/ili
drugom aktu određenom posebnim propisom na temelju kojeg se u katastru, odnosno katastru infrastrukture evidentiraju građevine
8. podatak o prijavi početka građenja
9. podatke o formiranoj građevnoj čestici
10. popis građevnih dnevnika
11. podatke o provedenom inspekcijskom nadzoru upisane u građevinskim dnevnicima
12. podatak o prijavi pokusnog rada, tijeku i rezultatima pokusnog rada, ako je predviđen glavnim projektom
13. podatke o završnom izvješću nadzornog inženjera
14. podatke o izjavi izvođača
15. podatke o izjavi ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru
u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom ili da je građevina smještena na građevnoj čestici u skladu s elaboratom
iskolčenja ako se radi o građevini koja se gradi, odnosno izvodi bez građevinske dozvole i
16. druge podatke određene ovim Pravilnikom, te druge podatke ovisno o vrsti i okolnostima gradnje građevine.
(3) U zapisnik o tehničkom pregledu unose se svi podaci i činjenice značajne za izdavanje uporabne dozvole, a naročito u pogledu ispunjavanja temeljnih
zahtjeva za građevinu, lokacijskih uvjeta ili drugih uvjeta određenih građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom kao što su:
1. je li građevina izgrađena prema građevinskoj dozvoli i s kojim izmjenama i/ili dopunama, ako ih je bilo, odnosno je li izgrađena u skladu s
glavnim projektom za građevine koje se grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole
2. kojim se ispravama dokazuje na koji je način i pod kakvim uvjetima izgrađena građevina, naznaka tijela koje je takve isprave izdalo i bitni
podaci iz njihova sadržaja, odnosno poziv na popis tih isprava priložen u izjavi izvođača prema posebnom pravilniku
3. ima li neizvedenih radova prema glavnom projektu i može li se građevina i bez tih neizvedenih radova koristiti, odnosno staviti u pogon
4. ima li na izgrađenoj građevini nedostataka koji se mogu otkloniti i u kojem se roku moraju otkloniti
5. ima li izgrađena građevina nedostataka koji se ne mogu otkloniti bez izmjene i/ili dopune građevinske dozvole
6. mišljenje projektanta o usklađenosti izvedenih radova s glavnim projektom
7. mišljenje revidenta o ispunjavanju zahtjeva za kontrolu dijela izvedbenog projekta, odnosno pregleda radova u određenoj fazi građenja i
8. mišljenje voditelja tehničkog pregleda i predstavnika javnopravnih tijela o tome je li građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom
ili se prethodno moraju otkloniti utvrđeni nedostaci u ostavljenom roku, odnosno mišljenje voditelja tehničkog pregleda o tome je li građevina
koje se grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole izgrađena u skladu s glavnim projektom ili se prethodno moraju otkloniti utvrđeni
nedostaci u ostavljenom roku.
(4) Zapisnik o tehničkom pregledu potpisuju voditelj tehničkog pregleda i svi predstavnici javnopravnih tijela i predstavnici sudionika u gradnji
koji su prisustvovali tehničkom pregledu.
(5) Zapisnik o tehničkom pregledu dostavlja se predstavnicima javnopravnih tijela koji su prisustvovali tehničkom pregledu i investitoru.
Članak 6.
(1) Kada investitor dostavi dokaz da su otklonjeni nedostaci utvrđeni na tehničkom pregledu, vodi se zapisnik o nastavku tehničkog pregleda
kojim se utvrđuju novonastale činjenice, odnosno utvrđuje se da su otklonjeni nedostaci.
(2) Predstavnik javnopravnog tijela, dužan je dostaviti tijelu graditeljstva izdvojeni zapisnik u kojem je utvrdio da su otklonjeni nedostatci utvrđeni
na tehničkom pregledu u roku od 8 dana od dana primitka obavijesti investitora da je utvrđeni nedostatak uklonjen.
(3) Ako predstavnik javnopravnog tijela ne dostavi izdvojeni zapisnik tijelu graditeljstva u roku iz stavka 2. ovoga članka, tijelo graditeljstva pisanim će
putem zatražiti dostavu tog zapisnika u roku od 8 dana od dana primitka poziva tijela graditeljstva, a ako taj zapisnik ne bude dostavljen u
roku, tijelo graditeljstva saziva nastavak tehničkog pregleda.
(4) U zapisnik o otklanjanju nedostataka utvrđenih na tehničkom pregledu unose se samo podaci i činjenice kojima se utvrđuje otklanjanje nedostataka
utvrđenih na tehničkom pregledu.
Članak 7.
(1) U slučaju odbijanja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole i podnošenja novog zahtjeva za izdavanje iste, u novom postupku izdavanja uporabne
dozvole ponovno se provodi tehnički pregled.
(2) Na tehničkom pregledu iz stavka 1. ovoga članka mogu se koristiti podaci kojima je na ranijem tehničkom pregledu utvrđeno da je građevina ili njezin
dio izgrađen u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, pa se u tom slučaju ne provode te radnje, odnosno ne prikupljaju i ne
izvode ti dokazi.
59
(3) Radnje i dokazi iz stavka 2. ovoga članka koje se ne provode ponovno navode se u zapisniku o tehničkom pregledu povezivanjem sa spisom u kojem
je zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbijen ili pribavljanjem podataka iz toga spisa.
Članak 8.
(1) Za dio građevine za koji je glavnim projektom koji je sastavni dio građevinske dozvole, u skladu sa Zakonom o gradnji, predviđeno da se može
početi koristiti prije dovršenja cijele građevine, može se izdati uporabna dozvola ako voditelj postupka i predstavnici javnopravnih tijela nakon
provedenog tehničkog pregleda utvrde da se taj dio građevine može koristiti, odnosno staviti u pogon i prije dovršetka cijele građevine.
(2) Na tehničkom pregledu za preostali dio građevine provode se radnje, odnosno prikupljaju i izvode se dokazi za preostali dio građevine i utvrđuje se je
li preostali dio građevine izgrađen u skladu s građevinskom dozvolom.
(3) Na tehničkom pregledu za preostali dio građevine iz stavka 2. ovoga članka ne provode se radnje, odnosno ne prikupljaju i ne izvode se dokazi koji su
provedeni, odnosno koji su prikupljeni i izvedeni na tehničkom pregledu iz stavka 1. ovoga članka.
(4) U zapisniku o tehničkom pregledu preostalog dijela građevine iz stavka 2. ovoga članka, uz podatke iz stavka 2. ovoga članka, navodi se
klasifikacijska oznaka, urudžbeni broj i datum uporabne dozvole izdane za dio građevine koji se je počeo koristiti prije dovršetka cijele građevine, te
podaci iz tog zapisnika bitni za izdavanje uporabne dozvole za preostali dio građevine.
(5) U uporabnoj dozvoli za preostali dio građevine iz stavka 2. ovoga članka navodi se klasifikacijska oznaka, urudžbeni broj i datum izdavanja uporabne
dozvole izdane za dio građevine koji se je počeo koristiti prije dovršetka cijele građevine.
60
 ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU
NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19
PREDMET ZAKONA
1. O PĆE O DRE DB E
Predmet Zakona i cilj sustava prostornog uređenja

Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje sustav prostornog uređenja: ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, praćenje stanja u prostoru i području prostornog
uređenja, uvjeti planiranja prostora, donošenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi uključujući njihovu izradu i postupak
donošenja, provedba prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta i nadzor.
Članak 2.
Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za korištenje (gospodarenje), zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Država)
te zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom Republike Hrvatske i epikontinentalnim pojasom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim
nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje
prirodnih i kulturnih dobara.
ELEKTRONIČKA OGLASNA PLOČA I EDOZVOLA, ETAPNO I FAZNO GRAĐENJE, GRAĐEVINSKO
PODRUČJE, LOKACIJSKI UVJETI 1/2, PROSTORNI PLANOVI 1/2
Pojmovi
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola
dostupnog na internetskoj adresi: »https://dozvola.mgipu.hr« (u daljnjem tekstu: eDozvola) na temelju zakona kojim se uređuje gradnja
Dodatno iz skripte: EDozvola sadrži popis svih zahtjeva, javnopravnih tijela, prostornih planova, propisa i sl.
Upravni postupak
Zahtjev - univerzalni
Zahtjev - Lokacijska dozvola
Zahtjev - Izmjena ili dopuna lokacijske dozvole
Zahtjev - Rješenje o produljenju važenja lokacijske dozvole
Zahtjev - Građevinska dozvola
Zahtjev - Građevinska dozvola za pripremne radove
Zahtjev - Izmjena ili dopuna građevinske dozvole
Zahtjev - Izmjena građevinske dozvole glede promjene investitora
Zahtjev - Rješenje o utvrđivanju građevne čestice
Zahtjev - Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine
Zahtjev - Uporabna dozvola
Zahtjev - Privremena uporabna dozvola
Zahtjev - Uporabna dozvola za dio građevine
Zahtjev - Uporabna dozvola za građevine izgrađene na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. godine
Zahtjev - Uporabna dozvola za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. godine
Zahtjev - Uporabna dozvola za građevine izgrađene, rekonstruirane, obnovljene ili sanirane u provedbi propisa o obnovi
Zahtjev - Uporabna dozvola za građevine koje je Republika Hrvatska stekla u svrhu stambenog zbrinjavanja
Zahtjev - Uporabna dozvola za građevine čiji je akt za građenje uništen ili nedostupan
Neupravni postupak
Zahtjev - Lokacijska informacija
Zahtjev - Obavijest o posebnim uvjetima
Zahtjev - Obavijest o uvjetima za izradu glavnog projekta
Zahtjev - Potvrda parcelacijskog elaborata
Zahtjev - Prijava početka građenja
Zahtjev - Prijava početka radova na uklanjanju građevine
Zahtjev - Prijava početka pokusnog rada
2. etapno građenje je građenje pojedinih građevina od kojih se sastoji složena građevina određenih lokacijskom dozvolom, a za koje se građevine
izdaje jedna ili više građevinskih dozvola
3. fazno građenje je građenje građevine po njezinim dijelovima određenim lokacijskom dozvolom, a za koje se dijelove izdaje jedna ili više
građevinskih dozvola
Kolegice iz Facebook grupe navele su kao etapno/fazno građenje ove primjere:
Marina Šalina: Etapno građenje – obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo unutar kojeg se gradi jedna složena građevina koja se sastoji od uljare,
pogona za preradu voća, apartmana, spa prostora i slično. Znači, jedna građevina za koju se izdaje lokacijska za etapno građenje i svaki od tih dijelova
može se početi koristiti nakon izdane uporabne dozvole za taj dio (etapu)
Ana Rubeša: Fazno građenje – kanalizacija je linijski objekt pa se gradi u fazama, npr. odvodnja naselja se podijeli u više faza i kada se svaka napravi
može samostalno funkcionirati, a sve skupa čine jedan sustav.
Ja bi za fazno građenje koristio primjer sa cestama. Znači, imate cestu, nakon nje se recimo izvodi most, opet cesta, pa vijadukt itd. Dakle, više objekata
koji čine jednu građevinu, a za svaki dio (fazu) treba posebna građevinska dozvola. Preporučam vam da za faznu gradnju koristite primjer koji vam bolje
leži, da se ne bi desilo kakvo potpitanje.
61
4. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog
uređenja i njegovih modula
5. građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih
prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava
na način propisan ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju ovoga Zakona
6. građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima
pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije
7. građevine javne i društvene namjene su građevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja,
prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne)
samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga građana i vjerskih zajednica
8. građevinsko područje je područje određeno prostornim planom na kojemu je izgrađeno naselje i područje planirano za uređenje, razvoj i
proširenje naselja, a sastoji se od građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog
područja izvan naselja
9. građevinsko zemljište je zemljište unutar granica građevinskog područja te zemljište izvan građevinskog područja obuhvaćeno građevnom
česticom na kojoj je izgrađena građevina
10. infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektroničke komunikacijske i druge građevine
namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara
11. izdvojeno građevinsko područje izvan naselja je područje određeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja
planirana za sve namjene, osim za stambenu
12. izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih,
prostornih i funkcionalnih utjecaja, određen prostornim planom
13. izgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom koje je izgrađeno
14. javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i županija
nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, određene posebnim zakonima,
koja davanjem zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova, odnosno utvrđivanjem posebnih uvjeta i/ili uvjeta
priključenja na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u sustavu prostornog uređenja
15. katastar je katastar zemljišta, odnosno katastar nekretnina
16. katastarski ured je područni ured za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba
17. komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće
naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju
18. lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih
propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom
19. ministar je čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja
20. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja
21. morsko područje su unutarnje morske vode Republike Hrvatske, teritorijalno more Republike Hrvatske, zračni prostor iznad njih te dno i podzemlje
tih morskih prostora, zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: ZERP) i epikontinentalni pojas Republike
Hrvatske, a u smislu pripadnosti morskoj regiji pripada morskoj regiji Sredozemno more, podregija Jadransko more
22. namjena prostora, površina, zemljišta, odnosno građevina je planirani sustav korištenja prostora, površina, zemljišta, mora odnosno uporabe
građevina, određena, odnosno propisana prostornim planom
23. neizgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom planirano za daljnji razvoj
24. neuređeni dio građevinskog područja je neizgrađeni dio građevinskog područja određen prostornim planom na kojemu nije izgrađena planirana
osnovna infrastruktura
25. osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna
površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade
26. obalna crta je crta koja razdvaja kopno od mora određena propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina
27. obuhvat prostornog plana je prostorna ili administrativno određena cjelina za koju se donosi ili je donesen prostorni plan
28. parcelacijski elaborat je elaborat na temelju kojega se prema propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina vrši dioba ili spajanje
katastarskih čestica
29. prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se
na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora te očuvanja kakvoće okoliša i prirode
određuje namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu
sanaciju izgrađenih područja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru
30. prostorno planiranje morskog područja je proces prostornog planiranja u kojem subjekti prostornog uređenja analiziraju i organiziraju ljudske
aktivnosti na morskom području radi ostvarivanja ekoloških, gospodarskih i socijalnih ciljeva
31. posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa
javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, osim uvjeta priključenja, uvjeta koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja
zahvata na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
32. površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice,
biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.)
33. prometna površina je površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo
služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice
34. prostor je sastav fizičkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje i mora, do kojih dopiru ili mogu doprijeti utjecaji djelovanja ljudi
35. prostorni standardi su skup uvjeta zaštite, uređenja i korištenja prostora koji se primjenjuju u izradi prostornih planova
36. prostorni planovi su Državni plan prostornog razvoja, prostorni planovi područja posebnih obilježja, urbanistički plan uređenja državnog
značaja, prostorni plan županije, Prostorni plan Grada Zagreba, urbanistički plan uređenja županijskog značaja, prostorni plan uređenja
grada, odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja
37. složeni zahvat u prostoru je zahvat u prostoru koji se sastoji od jedne ili više građevina i jednog ili više zahvata u prostoru koji se prema propisima o
gradnji ne smatraju građenjem, a za koji se određuje obuhvat zahvata u prostoru i jedna ili više građevnih čestica unutar obuhvata zahvata u prostoru
(kampovi, golf igrališta, adrenalinski parkovi i sl.)
62
38. stručno upravno tijelo je upravni odjel, odnosno služba općine, grada, velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležna za obavljanje
stručnih poslova prostornog uređenja
39. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno služba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije, nadležna za obavljanje upravnih poslova prostornog
uređenja
40. urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obilježja izgrađenog dijela građevinskog područja promjenom urbane
mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina, i/ili rasporeda, oblika i veličine građevnih čestica
41. urbana sanacija je skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter izgrađenih područja unutar i izvan granica građevinskog područja
devastiranih nezakonitim građenjem i na drugi način
42. urbanistički plan uređenja je urbanistički plan uređenja državnog značaja, urbanistički plan uređenja županijskog značaja i urbanistički
plan uređenja koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave
43. uvjeti priključenja su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa
javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja
zahvata u prostoru za njegove potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda,
prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu
44. veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedište županije, određeni prema posebnom zakonu
45. vrsnoća izgrađenog prostora je opći interes koji se osigurava provedbom dokumenta »Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013.-2020.,
ApolitikA, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja«, prilikom izrade prostornih planova i projekata na temelju ovoga Zakona i posebnog
zakona kojim se uređuje građenje
46. zahvat u prostoru je svako građenje građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u
prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje u prostoru
47. zahtjevi za izradu prostornog plana su prijedlozi, podaci, planske smjernice, propisani dokumenti i drugi akti s kojima javnopravna tijela prema
posebnom propisu sudjeluju u izradi prostornog plana ili koji se prema tim propisima koriste u postupku izrade plana
48. zelena infrastruktura su planski osmišljene zelene i vodne površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju unutar
gradova i općina, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i
društvenih koristi održivoga razvoja.
…
CILJEVI I NAČELA PROSTORNOG UREĐENJA
Ciljevi prostornog uređenja

Članak 6.
(1) Ciljevi prostornog uređenja su:
1. ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima
2. prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora
3. povezivanje teritorija Države s europskim sustavima prostornog uređenja
4. njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti
5. međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz
zaštitu integralnih vrijednosti prostora
6. razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja
7. zaštita kulturnih dobara i vrijednosti
8. dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta
9. kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja, razvoj zelene infrastrukture te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš
10. cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju
11. odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz
12. opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba
smanjenih sposobnosti i pokretljivosti
13. kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja
14. stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora s uvažavanjem specifičnosti pojedinih cjelina te razvijanjem zelene infrastrukture uz poštivanje
prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa, a posebice uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području uz zaštitu
užeg obalnog pojasa od građenja
15. prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva
16. nacionalna sigurnost i obrana Države te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.
(2) Ciljevi prostornog uređenja postižu se primjenom načela prostornog uređenja u izradi i donošenju prostornih planova te njihovoj provedbi.
Načela prostornog uređenja

Članak 7.
Prostorno uređenje temelji se na načelima:
1. integralnog pristupa u prostornom planiranju
2. uvažavanja znanstveno i stručno utvrđenih činjenica
3. prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje
4. ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa
5. horizontalne integracije u zaštiti prostora
6. vertikalne integracije
7. javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje.
Načelo integralnog pristupa u prostornom planiranju

Članak 8.
(1) Prostorno planiranje temelji se na sveobuhvatnom sagledavanju korištenja i zaštite prostora u odnosu na planiranje pojedinih gospodarskih i upravnih
područja koja se očituje u tome da se prostornim planovima koji se donose na temelju ovoga Zakona planira provedba svih zahvata u prostoru bez obzira
63
na njihovu lokaciju, namjenu ili vrstu, uz uzimanje u obzir interakcije kopna i morskog područja te osobitosti drugih prostora i poštivanje načela
integralnog upravljanja obalnim područjem.
(2) Prostorno planiranje je stalni proces koji obuhvaća poznavanje, provjeru i procjenu mogućnosti korištenja, zaštite i razvoja prostora, izradu i
donošenje prostornih planova te praćenje provedbe prostornih planova i stanja u prostoru.
Načelo uvažavanja znanstveno i stručno utvrđenih činjenica

Članak 9.
Upoznavanje, provjera i procjena mogućnosti korištenja i razvoja prostora te odabir planskih rješenja u izradi, donošenju i provedbi prostornih planova
temelji se na primjeni suvremenih znanstvenih i stručnih postignuća te normi i standarda uz uvažavanje, odnosno davanje prednosti:
1. gospodarskom razvoju
2. prilagodbi planskih rješenja značajkama prostora i njegovanju regionalnih osobitosti područja
3. očuvanju cjelovitosti i kvalitativnih značajki prostora, racionalno i štedljivo korištenje prostora za izgradnju uz utvrđivanje prihvatljivog opterećenja
prostora
4. korištenju, obnovi i rekonstrukciji izgrađenog pred neizgrađenim prostorom te korištenju i modernizaciji postojećih kapaciteta za djelatnosti u prostoru
5. isključivanju, odnosno smanjenju na prihvatljivu mjeru štetnog utjecaja na okoliš, prirodu, zdravlje ljudi te na korisnike prostora prilikom planiranja i
provedbe zahvata u prostoru
6. energetskoj učinkovitosti planskih rješenja, s naglaskom na svrhovito i održivo korištenje obnovljivih izvora energije.
Načelo prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje

Članak 10.
(1) U svrhu ostvarivanja održivog razvitka i vrsnoće gradnje, prilikom prihvaćanja polazišta, strategija, programa, planova, propisa i drugih općih akata te
njihove provedbe, Država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju poticati gospodarski i socijalni razvitak društva tako da se
udovoljavanjem potreba današnje generacije uvažavaju jednake mogućnosti za udovoljavanje potreba budućih generacija te da se sprječava prevladavanje
interesa pojedinih djelatnosti na račun uravnoteženosti razvoja, prirode, zaštite okoliša, kulturnih dobara i potreba drugih korisnika prostora.
(2) Prostornim uređenjem podržava se održivi razvitak tako da se na temelju praćenja, analize i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti prostora,
osigura kvaliteta životnog i radnog okoliša, ujednačenost standarda uređenja pojedinih područja, učinkovitost gospodarenja energijom, zemljišta i
prirodnih dobara te očuva prostorna osobnost i dugoročno zaštiti prostor kao osnovu zajedničke dobrobiti.
(3) Održivi razvitak podržava se i kružnim gospodarenjem prostorom i građevinama tako da se očuvaju postojeći resursi uređenjem i revitalizacijom
prostora i ponovnom uporabom građevina kako bi se stvorila dodatna duža vrijednost i omogućilo učinkovito gospodarenje resursima.
Načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa

Članak 11.
(1) U svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja nadležna tijela državne uprave, tijela i osobe određeni posebnim propisima i tijela jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave prosuđuju i međusobno usklađuju javni interes i pojedinačne interese koje moraju poštivati u obavljanju poslova
prostornog uređenja, pri čemu pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu.
(2) Javni interes zaštićuje se razgraničenjem prostora za javne namjene primjenom odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda od ostalog
prostora vodeći pri tome računa da svi korisnici, koliko je to moguće, podjednako snose teret razgraničenja.
Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora
Članak 12.
(1) U izradi i donošenju razvojnih dokumenata (strategija, planova, programa i sl.), propisa i drugih općih akata od utjecaja na prostor, koji se donose na
temelju posebnih propisa, te prilikom njihove provedbe mora se uvažavati načelo integralnog pristupa u prostornom planiranju i druga načela prostornog
uređenja i s tim u vezi ujednačenost mjera između različitih gospodarskih i upravnih područja koje utječu na prostorni razvoj i korištenje prostora, osobito
radi postizanja uravnotežene prostorne održivosti u procesima kojima se utječe na preobrazbu naselja, korištenje prirodnih dobara, zaštitu prirode i okoliša
te na razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihova razmještaja u prostoru.
(2) Prihvaćanju i provedbi akata iz stavka 1. ovoga članka obvezno prethodi koordinacija s javnopravnim tijelima određenim posebnim propisima.
(3) U izradi i donošenju Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske i prostornih planova zahtjevi sadržani u dokumentima i aktima iz stavka 1.
ovoga članka se analiziraju, međusobno vrednuju i ocjenjuju kroz sintezu i usuglašavanje, pri čemu se posebno uzima u obzir osjetljivost prostora, odnos
prema neobnovljivim i obnovljivim prirodnim dobrima i kulturnoj baštini, te ukupnost njihovih međusobnih utjecaja kao i međusobnih utjecaja postojećih
i planiranih zahvata u prostoru.
Načelo vertikalne integracije

Članak 13.
Pri utvrđivanju polazišta i donošenju prostornih planova te razvojnih dokumenata (strategije, planovi, programi i sl.) koji se donose na temelju posebnih
propisa, a kojima se utječe na prostorno planiranje ili prostorni razvoj, Država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te druga
javnopravna tijela dužni su međusobno surađivati i uvažavati ciljeve i interese izražene u dokumentima više razine, odnosno šireg područja.
Načelo javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje
Članak 14.
(1) Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donošenja prostornih planova u skladu s ovim Zakonom.
(2) Država i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju o stanju u prostoru obavještavati javnost, omogućiti i poticati njezino
sudjelovanje razvijanjem društvene povezanosti i jačanjem svijesti o potrebi zaštite prostora te upravljanjem sudjelovanja (prikupljanje i organizacija
prijedloga, pribavljanje stručnih mišljenja o javnim stavovima, posredovanje medija i sl.).
(3) Javnost ima pravo pristupa informacijama, odnosno podacima o prostoru kojima raspolažu javnopravna tijela i pravne osobe koje podatke čuvaju za ta
tijela, a koji nemaju povjerljivo značenje sukladno posebnom zakonu.
2. S UB JE KT I PRO S TO RNO G URE ĐE NJA
Osiguranje učinkovitosti i stručnosti prostornog uređenja

Članak 15.
64
(1) Učinkovitost prostornog uređenja osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) te predstavnička tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave donošenjem prostornih planova te donošenjem, odnosno prihvaćanjem drugih dokumenata propisanih ovim
Zakonom.
(2) Stručnu utemeljenost planova i dokumenata iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju tijela državne uprave, stručna upravna tijela, zavodi i druge pravne
osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja te ovlašteni arhitekti koji samostalno obavljaju stručne poslove prostornog
planiranja.
Osiguranje međusobne usklađenosti i provedbe prostornih planova

Članak 16.
(1) Međusobnu usklađenost prostornih planova, uz tijela, zavode i osobe iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona osigurava Ministarstvo davanjem
suglasnosti u skladu s ovim Zakonom.
(2) Provedbu prostornih planova osiguravaju Ministarstvo i upravna tijela.
Osiguranje interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva

Članak 17.
(1) U svrhu osiguranja interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva u prostoru putem sustava prostornog uređenja javnopravna tijela
sudjeluju u uspostavi i vođenju informacijskog sustava prostornog uređenja i dostavi podataka za taj sustav na način propisan ovim Zakonom i propisima
donesenim na temelju ovoga Zakona te u izradi prostornih planova izradom o vlastitom trošku stručnih podloga potrebnih za izradu prostornih planova
propisanih posebnim zakonima i izradom prostornih slojeva u skladu s pravilnikom iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona, davanjem svojih zahtjeva i
mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova i utvrđivanjem posebnih uvjeta prije, odnosno tijekom postupka izdavanja lokacijske dozvole
u slučajevima propisanim posebnim propisima, a na način i u postupku propisanom ovim Zakonom.
(2) Interesi i potrebe gospodarstva i posebnih upravnih područja u prostoru putem sustava prostornog uređenja osiguravaju se i donošenjem posebnih
propisa kojima se uređuje planiranje i projektiranje posebnih vrsta građevina i područja te donošenjem sektorskih strategija, planova, studija i drugih
dokumenata propisanih posebnim zakonima kojima, odnosno u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu prostornih planova.
Zavod za prostorni razvoj

Članak 18.
Stručne poslove prostornog uređenja za Državu obavlja Ministarstvo putem nadležne ustrojstvene jedinice – Zavoda za prostorni razvoj (u daljnjem
tekstu: Zavod).
Članak 19.
Poslovi Zavoda obuhvaćaju osobito:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, Državnog plana prostornog razvoja i drugih
prostornih planova koje donosi Hrvatski sabor ili Vlada
2. izradu, odnosno koordinaciju izrade i suradnju u izradi drugih dokumenata od važnosti za prostorno uređenje i zaštitu prostora Države
3. vođenje, razvoj i upravljanje informacijskog sustava prostornog uređenja
4. pripremu liste pokazatelja o stanju u prostoru
5. izradu, odnosno vođenje izrade izvješća o stanju u prostoru Države
6. obavljanje stručnih poslova za određivanje sadržaja i metodologije prostornog planiranja u izradi prostornih planova i praćenju stanja u prostoru
7. suradnju s osobama, međunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i provedbi projekata i programa iz područja prostornog uređenja
8. sudjelovanje u provedbi međunarodnih obveza Republike Hrvatske iz područja prostornog uređenja
9. osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o prostoru, kojima raspolaže
10. sudjelovanje u izradi sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata državne razine propisanih posebnim zakonima
11. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
Članak 20.
Tijela Zavoda su Upravno vijeće Zavoda i ravnatelj Zavoda.
Članak 21. Brisan.
Članak 22. Brisan.
Članak 23. Brisan.
Članak 24. Brisan.
Članak 25. Brisan.
Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba

Članak 26.
(1) Stručne poslove prostornog uređenja za županiju, odnosno Grad Zagreb obavlja zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba.
(2) Osnivač zavoda za prostorno uređenje županije je županija, a osnivačka prava ostvaruje župan u skladu s posebnim zakonom.
(3) Osnivač zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba je Grad Zagreb, a osnivačka prava ostvaruje gradonačelnik u skladu s posebnim zakonom.
(4) Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba osniva se kao javna ustanova i ima svojstvo pravne osobe s pravima i odgovornostima
propisanim ovim Zakonom.
(5) Ravnatelja zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba imenuje i razrješava osnivač uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Članak 27.
(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine, odnosno razine Grada Zagreba
2. izradu izvješća o stanju u prostoru
3. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti
4. pripremu polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova užih područja
5. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine
6. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.
65
(2) Zavod za prostorno uređenje županije može izrađivati i prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan uređenja grada i općine, generalni
urbanistički plan, urbanistički plan uređenja od značaja za Državu, odnosno županiju te obavljati stručne analitičke poslove iz područja prostornog
uređenja, ako to zatraži Ministarstvo ili župan.
(3) Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba može izrađivati i prostorni plan područja posebnih obilježja, urbanistički plan uređenja državnog značaja
te obavljati stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja, ako to zatraži Ministarstvo.
Zavod za prostorno uređenje velikog grada

Članak 28.
(1) Veliki grad može u svrhu obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja osnovati zavod za prostorno uređenje velikog grada za svoje područje ako
za to postoji potreba i ako se za to mogu osigurati sredstva u njegovu proračunu.
(2) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje velikog grada obuhvaća osobito:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornog plana uređenja grada i generalnog urbanističkog plana
2. praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja koji se primjenjuju unutar teritorija tog grada
3. izradu izvješća o stanju u prostoru
4. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti
5. pripremu polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području.
(3) Zavod za prostorno uređenje velikog grada može izrađivati urbanistički plan uređenja za svoje područje te obavljati stručne analitičke poslove iz
područja prostornog uređenja, ako to zatraži gradonačelnik.
Povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti

Članak 29.
Općinsko vijeće, gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba može u svrhu osiguranja vrsnoće izgrađenog prostora na svom području, ako za to
postoji potreba i ako za to može osigurati sredstva u svojem proračunu, osnovati povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti.
Pravne osobe i ovlašteni arhitekti

Članak 30.
Nacrte prijedloga i nacrte konačnih prijedloga prostornih planova i druge stručne poslove prostornog uređenja može izrađivati, odnosno obavljati pravna
osoba, odnosno ovlašteni arhitekt, ako ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisane posebnim zakonom.
INFORMACIJSKI SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJA
3. PRAĆE NJE S T ANJA U PRO S T O RU I PO DRUČJU PRO ST O RNO G URE ĐE NJA
Informacijski sustav prostornog uređenja

Članak 31.
(1) Za potrebe izrade, donošenja, provedbe i nadzora prostornih planova, trajnog praćenja stanja u prostoru i području prostornog uređenja te
izrade izvješća o stanju u prostoru, u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima, uspostavlja se i vodi informacijski sustav prostornog uređenja (u
daljnjem tekstu: informacijski sustav).
(2) Informacijski sustav uspostavlja se i vodi kao interoperabilni i multiplatformni sustav u kojem se povezuju informacijski sustavi pojedinih
javnopravnih tijela koja na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa izrađuju i/ili održavaju prostorne podatke i druge podatke značajne za
prostorno uređenje.
(3) Informacijski sustav se uspostavlja i vodi u elektroničkom obliku.
Članak 32.
(1) Informacijski sustav obuhvaća podatke o:
1. postojećem stanju i korištenju prostora, uključujući i podatke o nekretninama
2. prostornim planovima i prostornim planovima čija je izrada i donošenje u tijeku
3. namjeni prostora/površina i drugim uvjetima korištenja i zaštite prostora određenih i propisanih prostornim planovima i posebnim propisima
4. upravnim i drugim aktima nadležnih tijela koji se izdaju i koji su izdani u svrhu provedbe prostornih planova, građenja, uporabe i uklanjanja
građevina i
5. sektorskim strategijama, planovima, studijama i drugim dokumentima propisanim posebnim zakonima značajnim za prostorno uređenje.
(2) Akti o podacima iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka imaju snagu javne isprave.
Članak 33.
(1) Informacijski sustav uspostavlja i razvija Ministarstvo u suradnji sa zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba.
(2) Informacijski sustav vodi i njime upravlja Zavod, zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba i zavod velikog grada ako je
osnovan, svaki u okviru svojih ovlasti.
Članak 34.
(1) Ministarstvo, zavodi, upravna tijela, stručna upravna tijela i druga javnopravna tijela dužni su podatke značajne za prostorno uređenje
kojima raspolažu učiniti dostupnima putem informacijskog sustava na način propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga
Zakona.
(2) Javnopravna tijela dužna su podatke o postojećem stanju, načinu i uvjetima korištenja i zaštite prostora te druge podatke značajne za prostorno
uređenje kojima raspolažu učiniti dostupnima putem informacijskog sustava:
1. povezivanjem u informacijski sustav svojeg informacijskog sustava ili njegova dijela i/ili
2. dostavom podataka potrebnih za uspostavu i vođenje informacijskog sustava u propisanom obliku Zavodu.
(3) Ministarstvo, zavodi, upravna tijela, stručna upravna tijela i druga javnopravna tijela, nemaju pravo na naknadu za dostavljene podatke niti za
omogućavanje korištenja podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 35.
(1) Podaci u informacijskom sustavu su javni ako nemaju povjerljivo značenje određeno sukladno posebnom zakonu.
(2) Svatko ima u skladu sa zakonom pravo na uvid i pribavljanje podataka iz informacijskog sustava koji nisu povjerljivi.
(3) Nositelj izrade prostornog plana i stručni izrađivač prostornog plana koriste i preuzimaju podatke iz informacijskog sustava bez naknade.
66
Dodatno:
INFORMACIJSKI SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJA (ispu.mgipu.hr)
NIPP (Natura 2000, zaštićena područja; Wms-ovi, za svaku županiju po 4 linka za otvorit u posebnom programu)
Podloge (U DGU podloge su mogućnosti ubacivanja karte iz 68, ortfoto, topografske i sl.);
Javni pristup vs. Ovlašteni korisnici;
Info lokacija (Planovi nove razine- učitani preko e planova, Planovi stare razine- učitani kao raster, slike)
LOKACIJSKA INFORMACIJA
Lokacijska informacija
Članak 36.
(1) U svrhu upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova na određenom zemljištu, upravno
tijelo na čijem se području nalazi zemljište, po zahtjevu zainteresirane osobe, izdaje lokacijsku informaciju u roku od osam dana od dana
podnošenja zahtjeva.
(2) U zahtjevu za izdavanje lokacijske informacije navodi se ime, prezime i adresa, odnosno tvrtka i sjedište podnositelja zahtjeva te katastarska oznaka
jednog ili više zemljišta (broj katastarske čestice i katastarska općina) za koja se traži izdavanje informacije.
(3) Lokacijska informacija se izdaje u pisanom obliku za zemljište navedeno u zahtjevu, a sadrži informaciju o:
1. prostornim planovima svih razina unutar čijeg obuhvata se nalazi zemljište
2. namjeni prostora propisanoj prostornim planovima svih razina
3. područjima u kojima je posebnim propisima propisan poseban režim korištenja prostora (kulturnim dobrima upisanim u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske i dr.), ako se zemljište nalazi na takvom području
4. obvezi donošenja urbanističkog plana uređenja, ako se zemljište nalazi na području za koje je takva obveza propisana ovim Zakonom
5. prostornim planovima i/ili njihovim izmjenama i dopunama, čija je izrada i donošenje u tijeku
6. mjestima na kojima se može izvršiti uvid u prostorne planove i vrijeme kada se to može učiniti.
(4) Lokacijska informacija se na zahtjev stranke dostavlja elektroničkim putem.
(5) Lokacijska informacija sadrži i napomenu da se na temelju iste ne može pristupiti provedbi zahvata u prostoru niti izradi projekata propisanih
posebnim zakonom.
(6) Lokacijska informacija nije upravni akt.
Uredba o informacijskom sustavu

Članak 37.
Pobližu strukturu, sadržaj, način rada, oblik i elektronički standard informacijskog sustava, ovlasti i obveze u vođenju i upravljanju informacijskim
sustavom Ministarstva, zavoda, upravnih tijela i stručnih upravnih tijela u vezi s informacijskim sustavom te javnopravna tijela i stručne izrađivače
prostornih planova koji su prostorne i druge podatke dužni učiniti dostupnima putem informacijskog sustava i način na koji su to dužni učiniti, propisuje
Vlada Uredbom o informacijskom sustavu.
Pristup podacima o nekretninama i vlasništvu

Članak 38.
(1) Ministarstvo, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi i osobe koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja imaju za
potrebe obavljanja poslova prema ovom Zakonu pravo uvida i pribavljanja podataka (izvoda i dr.) iz katastra i zemljišnih knjiga bez naknade te su
oslobođeni plaćanja upravnih i sudskih pristojbi s tim u vezi.
(2) Uvid u podatke i pribavljanje podataka iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
Izvješće o stanju u prostoru

Članak 39.
67
(1) Hrvatski sabor, odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, svaki za svoju razinu, razmatraju izvješće o stanju u
prostoru za razdoblje od četiri godine.
(2) Izvješće o stanju u prostoru za razinu jedinice lokalne samouprave izrađuje stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave, ako ovim Zakonom
nije propisano drukčije.
(3) U izradi izvješća o stanju u prostoru dužna su, na zahtjev zavoda, odnosno stručnog upravnog tijela koje izrađuje izvješće, sudjelovati javnopravna
tijela u čijem je djelokrugu obavljanje poslova od utjecaja na sadržaj izvješća.
(4) Nacrt izvješća, odnosno njegova dijela, osim zavoda, na svim razinama može izrađivati pravna osoba, odnosno ovlašteni arhitekt, koji ispunjava uvjete
za obavljanje poslova prostornog uređenja propisane posebnim zakonom.
Članak 40.
(1) Izvješće o stanju u prostoru sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih
dokumenata koji utječu na prostor, te prijedloge za unaprjeđenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje.
(2) Pobliži sadržaj izvješća, obvezne prostorne pokazatelje, način sudjelovanja javnopravnih tijela u izradi izvješća i druge zahtjeve u vezi s praćenjem
stanja u području prostornog uređenja propisuje ministar pravilnikom.
Članak 41.
(1) Zaključak o razmatranju izvješća o stanju u prostoru i izvješće o stanju u prostoru objavljuju se u Narodnim novinama, odnosno u službenom glasilu
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je Ministarstvu i Zavodu dostaviti izvješće o stanju u prostoru u elektroničkom obliku u
roku od petnaest dana od dana objave u službenom glasniku.
4. UVJE T I PL ANIRANJA PROS T O RA
4.1 GRAĐEVINSKO PODRUČJE I PLANIRANJE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Članak 42.
(1) Građevinsko područje određuje se prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba radi
razgraničenja izgrađenih dijelova tih naselja i površina predviđenih za njihov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i
šumarstva kao i drugih djelatnosti koje se s obzirom na svoju namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja.
(2) Građevinsko područje naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja u nacionalnom parku i parku prirode određuje se prostornim planom
nacionalnog parka, odnosno prostornim planom parka prirode.
(3) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja može se odrediti i Državnim planom prostornog razvoja i prostornim planom županije u svrhu
provedbe zahvata u prostoru od značaja za Državu, odnosno županiju.
(4) Naselja se mogu planirati samo na građevinskom području.
(5) Na građevinskom području naselja, izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja i području posebne zaštite voda ne može se planirati izgradnja
niti proširenje građevina za gospodarenje otpadom od državnog značaja i od županijskog značaja.
Članak 43.
(1) Na zemljištu poljoprivredne namjene, zemljištu namijenjenom šumi i šumskom zemljištu te izdvojenom građevinskom području izvan naselja,
određenom Državnim planom prostornog razvoja ne može se prostornim planom županije, Prostornim planom Grada Zagreba i prostornim planom
uređenja grada, odnosno općine, određivati (planirati niti proširivati) građevinsko područje niti određivati namjena.
(2) Na izdvojenom građevinskom području izvan naselja određenom prostornim planom županije ne može se prostornim planom uređenja grada, odnosno
općine određivati (planirati niti proširivati) građevinsko područje niti određivati druga namjena.
(3) Nova izdvojena građevinska područja izvan naselja mogu se određivati prostornim planom grada, odnosno općine i Prostornim planom Grada
Zagreba samo ako su postojeća izdvojena građevinska područja izvan naselja izgrađena 50% ili više svoje površine.
(4) Građevinska područja naselja mogu se proširivati samo ako je postojeće područje izgrađeno 50% ili više svoje površine.
(5) Ako je ispunjen uvjet iz stavka 3., odnosno 4. ovoga članka građevinska područja izvan naselja, odnosno građevinska područja naselja mogu se
povećati do 30% njihove površine.
(6) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za koje u roku od sedam godina od dana njegova određivanja nije donesen urbanistički plan
uređenja ili do kojega nije izgrađena osnovna infrastruktura, prestaje biti građevinsko područje.
GRAĐENJE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA 1/2
Članak 44.
(1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja:
1. infrastrukture
2. građevina obrane
3. građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji
4. građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu
5. područja gospodarskog korištenja pomorskog dobra i uređenje plaža
6. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina
7. reciklažnih dvorišta za građevinski otpad s pripadajućim postrojenjima, asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade
mineralnih sirovina, unutar određenih eksploatacijskih polja a
8. golf igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim zgradama
9. zahvata u prostoru za robinzonski smještaj smještajnog kapaciteta do 30 gostiju izvan prostora ograničenja, strogog rezervata, posebnog
rezervata i nacionalnog parka
10. stambenih i pomoćnih građevina za vlastite (osobne) potrebe na građevnim česticama od 20 ha i više i za potrebe seoskog turizma na
građevnim česticama od 2 ha i više
11. rekonstrukcija postojećih građevina.
(2) Istraživanje ugljikovodika i geotermalne vode može se planirati na svim prostorima na kojima za to u prostornim planovima ne postoje
zapreke.
(3) U zahvatima u prostoru za robinzonski smještaj ne može se planirati građenje građevina za čije je građenje potrebna građevinska dozvola.
68
ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE
4.2. Zaštićeno obalno područje mora

Članak 45.
(1) Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP), je područje od posebnog interesa za Državu.
(2) ZOP obuhvaća područje obalnih jedinica lokalne samouprave.
(3) Planiranje i korištenje prostora ZOP-a se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja provodi uz
ograničenja u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte (u daljnjem tekstu: prostor
ograničenja).
(4) Granice i područje prostora ograničenja prikazuju se na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofoto kartama.
Planiranje u ZOP-u
Članak 46.
U ZOP-u se prostornim planiranjem mora:
1. očuvati i sanirati ugrožena područja prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu
šuma i autohtone vegetacije
2. odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito zaštititi resurse pitke vode
3. osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, pomorskog dobra
4. očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez formiranja
građevinskih područja
5. uvjetovati razvitak infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika
6. ograničiti međusobno povezivanje i dužobalno proširenje postojećih građevinskih područja, odnosno nova građevinska područja planirati izvan
površina koje su u naravi šume
7. sanirati napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna područja prvenstveno pejzažnom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turističkom i
sportsko-rekreacijskom namjenom.
Određivanje građevinskih područja u prostoru ograničenja

Članak 47.
(1) U prostoru ograničenja se građevinsko područje određuje tako da se može proširiti za najviše 20% površine njegova izgrađenog dijela, ako je
taj dio veći od 80% površine toga građevinskog područja.
(2) U prostoru ograničenja ne mogu se osnivati nova naselja, odrediti novi izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja, a postojeći izdvojeni
dijelovi građevinskog područja naselja ne mogu se proširivati u pojasu od 100 m od obalne crte.
(3) Novo izdvojeno građevinsko područje izvan naselja proizvodne namjene može se planirati samo izvan pojasa od 1000 m od obalne crte, osim
za one djelatnosti koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.).
(4) Iznimno, ako se građevinsko područje nalazi izvan prostora ograničenja s više od polovice svoje površine, na planiranje i uređenje tog dijela ne moraju
se primijeniti odredbe iz stavka 1. ovoga članka.
Zahvati u prostoru ograničenja

Članak 48.
(1) U prostoru ograničenja ne mogu se planirati građevine namijenjene za:
1. istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
2. iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju
3. obradu otpada
4. uzgoj plave ribe
5. vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.)
6. privezište i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja
7. zahvate čija je posljedica fizička dioba otoka.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na:
1. zone tradicijskih naseobina i/ili građevina, određenih prostornim planom nacionalnog parka, prostornim planom parka prirode ili drugim
prostornim planom područja posebnih obilježja
2. eksploataciju morske soli, istraživanje mineralne i geotermalne vode te na eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena u svrhu
nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Braču i Korčuli te poluotoku Pelješcu
3. eksploataciju pijeska morskog dna u svrhu uređenja plaža u građevinskom području
4. proširenja postojećih odlagališta otpada do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te izgradnje reciklažnih dvorišta i pretovarnih
stanica, ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena
5. obradu otpada u postojećim industrijskim zonama
6. reciklažna dvorišta, odnosno skladišta otpada u lukama u skladu s obvezama u vezi gospodarenja otpadom u lukama propisanim Pomorskim
zakonikom
7. građevine namijenjene za privez plovila u svrhu uzgoja marikulture
8. građevine namijenjene za privez plovila koja prevoze turiste na nenaseljenim otocima i otočićima.
GRAĐENJE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA 2/2
Članak 48.a
U prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može se planirati:
1. gradnja i rekonstrukcija zgrade građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m², najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog
podruma do 1000 m² građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica
ukupne površine od najmanje 3 ha, s time što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno
ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha, za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje
69
ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za
obavljanje poljoprivrede
2. rekonstrukcija postojeće zgrade kojom se ne povećava veličina zgrade (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela)
3. gradnja pomoćne zgrade i druge građevine na građevnoj čestici postojeće zgrade koje se prema posebnom propisu grade na građevnoj čestici
postojeće zgrade bez građevinske dozvole
4. gradnja zgrade građevinske (bruto) površine do 30 m² namijenjene uzgoju marikulture na pomorskom dobru za potrebe obrta ili pravne
osobe, registriranih za uzgoj marikulture na pomorskom dobru koji imaju koncesiju na pomorskom dobru za korištenje površine mora
najmanje 1 ha
5. gradnja i rekonstrukcija građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj izvan građevinskog područja, uključujući i infrastrukturu za
potrebe urbane sanacije, uz uvjet usklađenosti s odredbom članka 48. ovoga Zakona.
Članak 48.b
(1) Ako građevna čestica iz članka 48.a podstavka 1. ovoga Zakona ima površinu manju od 3 ha, u građevinskoj dozvoli za građenje zgrade i/ili podruma
na toj čestici uz oznaku građevne čestice navode se i oznake ostalih katastarskih čestica koje zajedno s građevnom česticom imaju površinu od najmanje 3
ha.
(2) Građevna čestica, katastarske čestice i građevine navedene u građevinskoj dozvoli iz stavka 1. ovoga članka predstavljaju gospodarsku i pravnu
cjelinu te se ne mogu otuđivati pojedinačno već samo sve zajedno, o čemu nadležni sud po službenoj dužnosti u zemljišnoj knjizi za svaku katastarsku
česticu stavlja zabilježbu.
(3) Građevinska dozvola iz stavka 1. ovoga članka sadrži nalog nadležnom sudu za stavljanje po službenoj dužnosti u zemljišnoj knjizi zabilježbe da
građevna čestica, katastarske čestice i građevine navedene u toj građevinskoj dozvoli predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te da se ne mogu
otuđivati pojedinačno već samo sve zajedno, a koja se zabilježba u zemljišnoj knjizi stavlja za svaku katastarsku česticu.
(4) Tijelo koje je izdalo građevinsku dozvolu iz stavka 1. ovoga članka istu po njezinoj izvršnosti dostavlja nadležnom sudu radi stavljanja zabilježbe iz
stavka 2. ovoga članka.
(5) Promjena vlasništva ili osnivanje stvarnih prava na katastarskim česticama iz stavka 1. ovoga članka prije stavljanja zabilježbe iz stavka 2. ovoga
članka ne utječe na stavljanje te zabilježbe.
(6) Pravni posao sklopljen protivno stavku 2. ovoga članka je ništetan.
(7) Građevinska dozvola iz stavka 1. ovoga članka koja nema sadržaj propisan tim stavkom i stavkom 3. ovoga članka je ništava.
Članak 48.c
U izdvojenom građevinskom području izvan naselja te na prostoru izvan građevinskog područja na kojem se namjerava graditi igralište za golf i sportsko-
rekreacijsko igralište na otvorenom u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati građenje novih građevina, osim građevina komunalne i
prometne infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene,
građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.), te uređenje javnih površina.
Planiranje ugostiteljsko- turističke i sportske namjene

Članak 49.
(1) U prostoru ograničenja izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke i sportske namjene, u kojima se osnovna namjena
(smještaj, sport) ostvaruje u izgrađenim strukturama, mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, uvažavanjem zahtjeva
vrsnoće izgrađenog prostora, tako da:
1. smještajne građevine i prateći sadržaji (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i
zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika i mjerama zaštite kulturnih dobara
2. smještajne građevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte
3. vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina
4. izgrađenost pojedinačne građevne čestice nije veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije veći od 0,8
5. najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo
6. odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem
7. broj vezova jednog ili više privezišta iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke i sportske (sportske dvorane, zatvoreni bazeni i slično)
namjene planira se tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veličine veće od
onih određenih u stavku 1. ovoga članka.
(3) U ZOP-u u građevinskom području naselja ugostiteljsko-turistička namjena planira se tako da:
1. ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog naselja
2. smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu.
(4) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke
namjene, uz primjereno vrednovanje zatečene vegetacije, prirodnih dijelova obale te krajobraznih vrijednosti, tako da:
1. izgrađenost tog građevinskog područja ne bude veća od 10%
2. najmanje 40% površine toga građevinskog područja bude uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo
3. smještajne jedinice i prateći sadržaji budu udaljeni najmanje 25 metara od obalne crte
4. smještajne jedinice ne budu povezane s tlom na čvrsti način.
(5) Prostor izvan građevinskog područja na kojem se namjerava graditi igralište za golf može se planirati tako da je najveća dopuštena izgrađenost
pratećim sadržajima u obuhvatu zahvata u prostoru golf igrališta određena na način da je kig 0,02, a kis 0,05, s tim da se za izračun kig-a i kis-a ne može
uzeti veća obračunska površina od 120 ha za igralište s 18 polja, a ista se može planiranjem daljnjih devet polja povećati za najviše 40 ha, odnosno
planiranjem daljnjih 18 polja za najviše 80 ha.
(6) Stavci 4. i 5. ovog članka primjenjuju se u planiranju kampova i igrališta za golf i izvan prostora ograničenja, kao i za igrališta za golf u građevinskim
područjima.
(7) Prostor izvan građevinskog područja na kojem se namjerava graditi sportsko-rekreacijsko igralište na otvorenom može se planirati na predjelima
manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:
1. izgrađenost zgradama u obuhvatu zahvata u prostoru sportsko-rekreacijskog igrališta na otvorenom nije veća od 4%
2. najmanje 30% obuhvata zahvata u prostoru bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
(8) Faze izgradnje pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene određuju se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje
građevina osnovne namjene.
70
(9) Za građenje igrališta za golf i sportsko-rekreacijskog igrališta na otvorenom iz stavaka 5. i 7. ovoga članka planira se obuhvat zahvata u prostoru i
građevne čestice zgrada unutar obuhvata zahvata u prostoru.
Planiranje morskog područja

Članak 49.a
(1) Morsko područje se planira:
1. Državnim planom prostornog razvoja
2. Prostornim planom zaštićenog ekološkog i ribolovnog područja (u daljnjem tekstu: Prostorni plan ZERP-a)
3. Prostornim planom epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske
4. prostornim planovima nacionalnih parkova i parkova prirode koji obuhvaćaju morsko područje
5. prostornim planovima županija koje obuhvaćaju morsko područje i prostornim planovima uređenja gradova, odnosno općina, unutar njihovih granica
određenih sukladno posebnim propisima i prikazanim u Registru prostornih jedinica koji se vodi na temelju posebnih propisa kojima se uređuje državna
izmjera i katastar nekretnina
6. generalnim urbanističkim planovima i urbanističkim planovima uređenja koji obuhvaćaju morsko područje.
(2) Zahvati u prostoru i površine državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se mogu planirati na morskom području određuju se uredbom
iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, a zahvati u prostoru i površine koje se mogu planirati na morskom području prostornim planovima lokalne razine
određuju se pravilnikom iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona.
Članak 49.b
(1) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje posvećuje se odgovarajuća pozornost posebnostima morskog
područja, značajnim postojećim i budućim djelatnostima, namjeni i načinima korištenja morskog područja te njihovim utjecajima na okoliš i sigurnost
plovidbe, kao i prirodnim resursima, uzimajući u obzir interakciju kopna i morskog područja te dugoročne promjene izazvane klimatskim promjenama.
(2) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje uzimaju se u obzir gospodarski, socijalni i okolišni aspekti radi
pružanja potpore održivom razvitku i rastu pomorskog sektora, primjenjujući pristup utemeljen na ekosustavima, te radi promicanja uzajamnog
prilagođavanja značajnih djelatnosti, namjena i načina korištenja morskog područja.
(3) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje treba nastojati dati doprinos održivom razvoju turizma, pomorskog
prijevoza, sektora ribarstva i marikulture, energetskog sektora na morskom području, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, te očuvanju, zaštiti i
poboljšanju stanja okoliša i prirode, uključujući otpornost na učinke klimatskih promjena, kao i zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Članak 49.c
U svrhu ostvarivanja ciljeva iz članka 49.b ovoga Zakona prostornim planovima koji obuhvaćaju morsko područje analizira se i utvrđuje prostorna i
vremenska raspodjela postojećih i budućih značajnih djelatnosti, namjena i način korištenja morskog područja, pri čemu se uzima u obzir njihova
interakcija.
Članak 49.d
(1) Država u svrhu osiguranja usklađenosti i koordinacije planiranja morskog područja, osim priobalnih voda, u podregiji Jadransko more surađuje s
drugim državama članicama Europske unije u toj podregiji.
(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na suverena prava i jurisdikciju Države.
(3) Način suradnje iz stavka 1. ovoga članka određuje se odlukom o izradi prostornog plana.
Članak 49.e
Država treba nastojati, kada je to moguće, u svojim djelovanjima koja se odnose na prostorno planiranje morskog područja, osim priobalnih voda,
surađivati s državama u podregiji Jadransko more koje nisu članice Europske unije u skladu s međunarodnim pravom i konvencijama, primjerice koristeći
se postojećim međunarodnim forumima ili regionalnom institucionalnom suradnjom.
Članak 49.f
(1) Zavod se obvezuje u provedbi ovoga Zakona dostavljati Europskoj komisiji kopije prostornih planova državne razine koji obuhvaćaju morsko
područje, u elektroničkom obliku, u roku od devedeset dana od dana njihove objave i sažetak o načinima suradnje iz članka 49.d stavka 3. ovoga Zakona
za te planove u roku od devedeset dana od dana njihove uspostave.
(2) Zavodi za prostorno uređenje županija čiji teritorij obuhvaća morsko područje obvezuju se u provedbi ovoga Zakona dostavljati Europskoj komisiji
kopije prostornih planova regionalne i lokalne razine, u elektroničkom obliku, na svome području koji obuhvaćaju morsko područje u roku od devedeset
dana od dana njihove objave i sažetak uspostavljenih načina suradnje iz članka 49.d stavka 3. ovoga Zakona za te planove u roku od devedeset dana od
dana njihove uspostave.
(3) Ministarstvo se obvezuje u provedbi ovoga Zakona:
1. obavijestiti Europsku komisiju o donošenju ovoga Zakona u roku od šezdeset dana od dana njegova stupanja na snagu
2. dostaviti Europskoj komisiji popis zavoda iz stavka 1. i 2. ovoga članka s potrebnim informacijama o tim tijelima u roku od šezdeset dana od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona
3. obavještavati Europsku komisiju o promjenama informacija iz podstavka 2. ovoga stavka u roku od šest mjeseci od dana nastanka promjene.
(4) Pod potrebnim informacijama iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka podrazumijeva se:
1. naziv i adresa tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka
2. kratak opis pravnog statusa tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka
3. kratak opis pravnih i administrativnih odgovornosti tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i njihove uloge u odnosu na morsko područje.
STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE
5. ST RAT E G IJA PROS T O RNO G RAZ VO JA RE PUB L IKE H RVAT S KE
Značenje Strategije
Članak 50.
(1) Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) je temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u
prostoru.
(2) Strategija u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, potrebama i
mogućnostima, izraženim u temeljnim državnim razvojnim dokumentima (strategije, planovi, programi i sl.) koji se donose na temelju posebnih propisa,
sukladno načelima prostornog uređenja, određuje dugoročne zadaće prostornog razvoja, strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i
polazišta za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru.
71
(3) Prostorni planovi, sektorske strategije, planovi i drugi razvojni dokumenti pojedinih gospodarskih i upravnih područja i djelatnosti ne mogu biti u
suprotnosti sa Strategijom.
Sadržaj Strategije
Članak 51.
Strategija sadrži osobito:
1. polazišta prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih, kulturnih te okolišnih uvjeta
2. osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja u funkciji zaštite prostora, očuvanja i
unaprjeđenja okoliša
3. razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini, osobito za razvoj naselja, infrastrukture i zaštitu
krajobraza i kulturnih dobara
4. mjere zaštite okoliša određene u skladu sa Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske.
Izrada, donošenje i objava Strategije

Članak 52.
(1) Ministarstvo je odgovorno za izradu Strategije.
(2) Strategiju donosi Hrvatski sabor.
(3) Izmjene i dopune, odnosno nova Strategija donosi se obvezno na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru utvrđenog u
Izvješću o stanju u prostoru državne razine, kada to utvrdi Ministarstvo.
(4) Strategija se objavljuje u »Narodnim novinama«.
PROSTORNI PLANOVI 2/2
6. PROS T O RNI PL ANO VI
6.1. OPĆE ODREDBE
Predmet prostornih planova

Članak 53.
(1) Prostornim planovima se u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja, sukladno s načelima prostornog uređenja uređuje svrhovita organizacija,
korištenje i namjena prostora te uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora Države, županija, gradova i općina.
(2) Prostornim planovima propisuju se uvjeti za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru na određenoj razini i/ili lokaciji u skladu s
kojima se izdaje akt za provedbu prostornog plana (u daljnjem tekstu: uvjeti provedbe zahvata u prostoru), smjernice za izradu prostornih planova užih
područja kada je to propisano ovim Zakonom i mjere za urbanu sanaciju ako su potrebne.
(3) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru propisuju se odredbama za provedbu prostornog plana i/ili njegovim grafičkim dijelom.
(4) Mjere za urbanu sanaciju propisuju se prostornim planom za područje za koje se tim planom propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru.
(5) Mjere za urbanu sanaciju propisuju se prostornim planom za područja na kojima pretežu zgrade ozakonjene na temelju posebnog zakona.
(6) Područja iz stavka 4. ovoga članka planiraju se kao posebne zone urbane sanacije u kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru ovisno o
pretežnom postojećem stanju.
Sadržaj prostornih planova

Članak 54.
(1) Prostorni plan obvezno sadrži odredbe za provedbu prostornog plana, grafički dio i obrazloženje.
(2) Odredbe za provedbu prostornog plana sadrže u obliku pravne norme odvojeno odredbe kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru od
smjernica za izradu prostornih planova užih područja u slučajevima propisanim ovim Zakonom i od mjera za urbanu sanaciju, ako su takve mjere
potrebne.
(3) Grafički dio prostornog plana sastoji se od kartografskih prikaza na koje upućuju odredbe za provedbu prostornog plana.
(4) Obrazloženje prostornog plana sadrži polazišta (analizu), ciljeve prostornog uređenja i obrazloženje planskih rješenja.
Članak 55.
(1) Odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine propisuje se, po potrebi, obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja za odabir idejnog
rješenja za zgrade i druge zahvate u prostoru javne i društvene namjene te za zahvate u prostoru na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.
(2) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave posebnom odlukom.
Članak 56.
(1) U svrhu propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru prostorni planovi, ovisno o razini i obuhvatu, sadrže, odnosno propisuju prostorne
pokazatelje, prostorne standarde, kartografske prikaze namjena prostora, površina, odnosno zemljišta, infrastrukturnih koridora, uvjete važne za provedbu
prostornog plana, razinu uređenosti naselja, mjere zaštite okoliša, zahtjeve zaštite prirode, kulturne baštine i drugih zaštićenih vrijednosti, te druge
potrebne tekstualne i grafičke dijelove kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, uvjeti i pravila u skladu s kojima se u provedbi zahvata u
prostoru određuju lokacijski uvjeti.
(2) Zahvate u prostoru i površine državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju
građenjem, građevine državnog značaja i građevine područnog (regionalnog) značaja određuje Vlada uredbom.
(3) Pobliži sadržaj prostornih planova, zahvate u prostoru za koje se prostornim planovima lokalne razine obvezno propisuju uvjeti provedbe zahvata u
prostoru, prostorne slojeve te njihov sadržaj i strukturu, način propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru, sadržaj namjena pojedinih zona i koridora
koje se planiraju u prostornim planovima i namjena građevina koje se u njima mogu graditi, obvezne prostorne pokazatelje, prostorne standarde,
pojmovnik prostornog uređenja, mjerila kartografskih prikaza prostornih planova, standard elaborata prostornih planova i elektronički standard prostornih
planova, propisuje, odnosno određuje ministar pravilnikom odnosno pravilnicima.
Mjere ublažavanja
Članak 57.
Mjere ublažavanja za građenje građevina na području određenom posebnim propisom kojim se uređuje zaštita prirode kao ekološka mreža, čija se lokacija
planira Državnim planom prostornog razvoja, definira se na temelju posebnih propisa u postupku izrade tog plana.
72
Pravna priroda prostornih planova
Članak 58.
(1) Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.
(2) Na prostornim planovima, njihovim nacrtima i planskim rješenjima ne mogu se stjecati autorska prava.
Oblik prostornih planova

Članak 59.
(1) Prostorni planovi se izrađuju i donose u elektroničkom obliku, a mogu se, po potrebi, ispisati na papir.
(2) Analogni oblik prostornog plana je ispis elektroničkog oblika prostornog plana na papir.
Razine prostornih planova

Članak 60.
(1) Prostorni planovi donose se na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.
(2) Prostorni planovi državne razine su Državni plan prostornog razvoja, Prostorni plan ZERP-a, Prostorni plan epikontinentalnog pojasa Republike
Hrvatske, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode i drugi prostorni plan područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja
propisana Državnim planom prostornog razvoja i urbanistički plan uređenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja za gospodarsku i/ili javnu
namjenu državnog značaja (u daljnjem tekstu: urbanistički plan uređenja državnog značaja).
(3) Prostorni planovi područne (regionalne) razine su prostorni plan županije, Prostorni plan Grada Zagreba i urbanistički plan uređenja izdvojenog
građevinskog područja izvan naselja za gospodarsku i/ili javnu namjenu županijskog značaja (u daljnjem tekstu: urbanistički plan uređenja županijskog
značaja).
(4) Prostorni planovi lokalne razine su prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja, osim
urbanističkog plana uređenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
Usklađenost prostornih planova

Članak 61.
(1) Prostorni plan mora biti u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(2) Prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine.
(3) Prostorni plan užega područja mora biti usklađen s prostornim planom širega područja iste razine.
(4) Prostorni planovi iste razine moraju biti međusobno usklađeni.
Članak 62.
Prostornim planom lokalne razine užega područja mogu se propisati stroži kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru,
odnosno viši prostorni standardi od onih propisanih prostornim planom lokalne razine širega područja, te se njime ne moraju planirati sve namjene
prostora određene prostornim planom širega područja kao mogućnost, ako takvih ima.
Financiranje izrade prostornih planova

Članak 63.
(1) Sredstva za izradu stručnih podloga određenih u Izvješću i prostornog plana koji donosi Hrvatski sabor, osiguravaju se u državnom proračunu
Republike Hrvatske, a prostornog plana koji donosi Vlada u državnom proračunu Republike Hrvatske i iz drugih izvora sukladno zakonu.
(2) Sredstva za izradu prostornog plana koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave osiguravaju se iz sredstava
državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te iz drugih izvora sukladno zakonu.
Dostupnost prostornih planova

Članak 64.
Prostorni planovi moraju biti dostupni na uvid javnosti u tijeku njihove izrade, donošenja i važenja, osim onog sadržaja koji je prema posebnom zakonu
povjerljive naravi.
Članak 65.
(1) Dostupnost javnosti elektroničkog oblika prostornog plana tijekom njegove izrade, donošenja i važenja osigurava se putem informacijskog sustava.
(2) Dostupnost javnosti analognog oblika prostornog plana tijekom njegove izrade, donošenja i važenja osigurava nositelj izrade prostornog plana u
svojem sjedištu.
(3) Dostupnost javnosti donesenog prostornog plana državne razine u analognom obliku osigurava Ministarstvo u svojem sjedištu.
(4) Dostupnost javnosti donesenog prostornog plana područne (regionalne) i lokalne razine u analognom obliku osigurava upravno tijelo u svojem
sjedištu.
Dodatno iz skripte:
Planove donose upravna tijela zadužena za poslove prostornog uređenja.
Državni plan prostornog razvoja i Prostorni plan područja posebnih obilježja donosi HRVATSKI SABOR
Urbanistički plan uređenja državnog značaja donosi: VLADA
Prostorni plan Grada Zagreba i Urbanistički plan uređenja županijskog značaja donosi ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA / SKUP.GRADA ZG
Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine donosi GRADSKO/OPĆINSKO VIJEĆE
Generalni urbanistički plan donosi SKUPŠTINA GRADA ZAGREBA / GRADSKO VIJEĆE
Urbanistički plan uređenja donosi: SKUPŠTINA GRADA ZAGREBA / GRADSKO VIJEĆE / OPĆINSKO VIJEĆE
PODJELA PROSTORNIH PLANOVA
DRŽAVNI PLAN PROSTORNOG RAZVOJA
6.2. PROSTORNI PLANOVI DRŽAVNE RAZINE
Državni plan prostornog razvoja

Članak 66.
Državni plan prostornog razvoja donosi se za područje Države.
73
Članak 67.
(1) Državni plan prostornog razvoja određuje:
1. osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi
2. zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja
3. koridore infrastrukture državnog značaja
4. zone namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina
5. područja posebne namjene
6. granice područja za koje se donosi prostorni plan područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja propisana tim planom
7. izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu državnog značaja
8. površine drugih namjena državnog značaja određene uredbom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Državni plan prostornog razvoja propisuje:
1. uvjete provedbe zahvata u prostoru za građevine državnog značaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru državnog značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
3. obvezu donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja ako za to postoji potreba
4. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja državnog značaja.
Prostorni plan područja posebnih obilježja

Članak 68.
(1) Prostorni planovi područja posebnih obilježja su Prostorni plan ZERP-a koji se obvezno donosi za područje ZERP-a, Prostorni plan
epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske koji se obvezno donosi za taj pojas, prostorni plan nacionalnog parka i prostorni plan parka prirode koji se
obvezno donose za područja tih parkova određenih posebnim zakonom i prostorni plan područja posebnih obilježja određen Državnim planom prostornog
razvoja koji se donosi za područje određeno tim planom.
(2) Prostorni plan područja posebnih obilježja se izrađuje i donosi ovisno o posebnostima prirodnih, kulturno-povijesnih, gospodarskih i/ili drugih
obilježja, odnosno zahtjeva određenog prostora.
Članak 69.
(1) Prostorni plan područja posebnih obilježja određuje obvezu donošenja urbanističkog plana uređenja državnog značaja i njegov obuhvat.
(2) Prostorni plan područja posebnih obilježja propisuje:
1. mjere za unaprjeđenje i zaštitu prirode, okoliša, kulturnih dobara i drugih vrijednosti područja
2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru planiranih na području za koje se ne donosi urbanistički plan uređenja
3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja.
(3) Prostorni plan područja posebnih obilježja sadrži:
1. temeljnu organizaciju i razgraničenje prostora područja prema namjeni, uključujući i građevinsko područje naselja i izdvojeni dio građevinskog
područja naselja ako takvo postoji
2. razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem
3. sustav infrastrukture i građevina javne i društvene namjene
4. mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja s prioritetnim aktivnostima.
Urbanistički plan uređenja državnog značaja

Članak 70.
(1) Urbanistički plan uređenja državnog značaja donosi se obvezno za područje određeno Državnim planom prostornog razvoja.
(2) Urbanistički plan uređenja državnog značaja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata i uvjete provedbe infrastrukture
izvan područja za koje se donosi urbanistički plan uređenja za potrebe tog područja.
(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka urbanistički plan uređenja državnog značaja, uz ostale propisane dijelove, obvezno sadrži:
1. detaljnu podjelu područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu
2. prikaz građevnih čestica namijenjenih za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene i
3. druge detaljne uvjete korištenja i uređenja prostora te građenja građevina.
Članak 70.a
Izrada prostornih planova državne razine i izdavanje akata za njihovu provedbu su poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
6.3. PROSTORNI PLANOVI PODRUČNE (REGIONALNE) RAZINE
Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba

Članak 71.
Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba donosi se obvezno za područje županije, odnosno Grada Zagreba.
Članak 72.
(1) Prostorni plan županije određuje:
1. vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište
2. koridore infrastrukture županijskog značaja
3. izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku namjenu županijskog značaja
4. površine drugih namjena županijskog značaja određene uredbom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Prostorni plan županije propisuje:
1. uvjete provedbe zahvata u prostoru za javne, društvene i druge građevine područnog (regionalnog) značaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja na izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu područnog
(regionalnog) značaja.
Članak 73.
74
(1) Prostorni plan Grada Zagreba određuje:
1. zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište značajno za Grad
2. koridore infrastrukture značajne za Grad Zagreb
3. građevinsko područje naselja, izdvojeno građevinsko područje izvan naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja
4. neizgrađeni dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, za
koje se ne donosi generalni urbanistički plan te neuređeni dio tih područja
5. dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, za koje se ne
donosi generalni urbanistički plan, planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju
6. obuhvat generalnog urbanističkog plana
7. obuhvat urbanističkih planova uređenja koji se prema ovom Zakonu donose u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području
izvan naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički plan.
(2) Prostorni plan Grada Zagreba propisuje:
1. uvjete provedbe zahvata u prostoru za javne, društvene i druge građevine, područnog (regionalnog) značaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
3. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim državnog značaja
4. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru u dijelu građevinskog područja naselja i dijelu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja kojeg određuje
Grad Zagreb, a za koje se prema ovom Zakonu ne donosi generalni urbanistički plan ili urbanistički plan uređenja, te u izdvojenom dijelu građevinskog
područja naselja
5. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja koji se prema ovom Zakonu donose u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom
području izvan naselja, a za koje se ne donosi generalni urbanistički plan.
Urbanistički plan uređenja županijskog značaja

Članak 74.
(1) Urbanistički plan uređenja županijskog značaja donosi se obvezno za područje određeno Prostornim planom županije.
(2) Urbanistički plan uređenja županijskog značaja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata i uvjete provedbe
infrastrukture izvan područja za koje se donosi urbanistički plan uređenja za potrebe tog područja.
(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka urbanistički plan uređenja županijskog značaja, uz ostale propisane dijelove, obvezno sadrži:
2. prikaz građevnih čestica namijenjenih za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene
6.4. PROSTORNI PLANOVI LOKALNE RAZINE
Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine

Članak 75.
Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine donosi se obvezno za područje grada, odnosno općine.
Članak 76.
(1) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine određuje:
1. građevinsko područje naselja, izdvojeno građevinsko područje izvan naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja
2. neizgrađeni dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, za
koje se ne donosi generalni urbanistički plan te neuređeni dio tih područja
3. dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, za koje se ne
donosi generalni urbanistički plan, planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju
4. prostore izvan građevinskog područja planirane za urbanu sanaciju
5. obuhvat generalnog urbanističkog plana
6. obuhvat urbanističkih planova uređenja koji se donose u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja koje
određuje grad, odnosno općina, a za koje se prema ovom Zakonu ne donosi generalni urbanistički plan
7. koridore infrastrukture značajne za grad, odnosno općinu.
(2) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim zahvata državnog i županijskog značaja
2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru u dijelu građevinskog područja naselja i dijelu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja kojeg određuje
grad, odnosno općina, a za koje se prema ovom Zakonu ne donosi generalni urbanistički plan ili urbanistički plan uređenja, te u izdvojenom dijelu
građevinskog područja naselja
3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja koji se prema ovom Zakonu donose u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom
području izvan naselja, a za koje se ne donosi generalni urbanistički plan.
(3) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine može za dijelove građevinskog područja, za koje se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistički
plan uređenja, propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.
Generalni urbanistički plan

Članak 77.
Generalni urbanistički plan donosi se obvezno za građevinsko područje naselja i izdvojeno građevinsko područje izvan naselja središnjeg naselja
velikog grada.
Članak 78.
(1) Generalni urbanistički plan određuje:
1. neizgrađeni dio građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja za koje se donosi generalni urbanistički plan te
neuređeni dio tih područja
2. dio građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju
75
3. obuhvat urbanističkih planova uređenja koji se prema ovom Zakonu donose za građevinsko područje naselja i izdvojeno građevinsko područje izvan
naselja koje određuje grad, odnosno općina.
(2) Generalni urbanistički plan propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar dijela svog obuhvata za koji se ne donosi urbanistički plan uređenja
2. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja čiji je obuhvat određen generalnim urbanističkim planom.
(3) Generalni urbanistički plan može za dijelove građevinskog područja za koje se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistički plan uređenja
propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.
Urbanistički plan uređenja

Članak 79.
(1) Urbanistički plan uređenja donosi se obvezno za neuređene dijelove građevinskog područja i za izgrađene dijelove tih područja planiranih za urbanu
preobrazbu ili urbanu sanaciju unutar građevinskog područja.
(2) Donošenje urbanističkog plana uređenja nije obvezno za područje iz stavka 1. ovoga članka za koje su prostornim planom uređenja, odnosno
generalnim urbanističkim planom propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.
(3) Do donošenja urbanističkog plana uređenja na područjima iz stavka 1. ovoga članka, odnosno propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru iz
stavka 2. ovoga članka ne može se izdati lokacijska dozvola i građevinska dozvola za građenje nove građevine.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, akt za građenje može se izdati za rekonstrukciju postojeće građevine i za građenje nove građevine na mjestu ili u
neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i
utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.
Članak 80.
(1) Urbanistički plan uređenja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata.
(2) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka urbanistički plan uređenja, uz ostale propisane dijelove, obvezno sadrži:
2. prikaz građevnih čestica namijenjenih za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene i
POSTUPAK IZRADE I DONOŠENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
6.5. POSTUPAK IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA
Nositelj izrade prostornog plana i koordinacija izrade prostornog plana

Članak 81.
(1) Stručne poslove u vezi s izradom nacrta prijedloga i nacrta konačnog prijedloga prostornog plana, osim same izrade tih nacrta, te
administrativne poslove u vezi s izradom i donošenjem prostornog plana, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, obavlja nositelj izrade
prostornog plana (u daljnjem tekstu: nositelj izrade).
(2) Nositelj izrade prostornog plana državne razine je Ministarstvo, prostornog plana područne (regionalne) razine stručno upravno tijelo županije,
odnosno Grada Zagreba, a prostornog plana lokalne razine stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave.
(3) Koordinacija izrade prostornog plana je obavljanje jednog ili više poslova iz stavka 1. ovoga članka koje nositelj izrade prostornog plana povjeri
Zavodu, zavodu za prostorno uređenje županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada.
(4) Koordinacija izrade prostornog plana ne može se povjeriti Zavodu, zavodu iz stavka 3. ovoga članka koji je stručni izrađivač prostornog plana.
Odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga prostornog plana

Članak 82.
(1) Zavod, zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, zavod za prostorno uređenje velikog grada, odnosno pravna osoba, koji
izrađuju nacrt prijedloga, odnosno konačnog prijedloga prostornog plana (u daljnjem tekstu: stručni izrađivač), moraju prije početka njegove
izrade imenovati odgovornog voditelja izrade nacrta prijedloga prostornog plana (u daljnjem tekstu: odgovorni voditelj).
(2) Za odgovornog voditelja mora se imenovati službenik Zavoda, zaposlenik zavoda, odnosno pravne osobe koji ima strukovni naziv ovlašteni arhitekt,
odnosno ovlašteni arhitekt urbanist.
(3) Ovlašteni arhitekt koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog uređenja je odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga prostornog plana koji
izrađuje.
Članak 83.
(1) Odgovorni voditelj je odgovoran da je nacrt prijedloga prostornog plana, odnosno nacrt konačnog prijedloga prostornog plana izrađen u skladu s ovim
Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima te da su određene dijelove, odnosno sadržaj tog plana izradili stručnjaci
odgovarajućih struka.
(2) Stručnjaci odgovarajućih struka su osobe koje prema posebnom propisu mogu obavljati poslove prostornog uređenja u svojstvu suradnika.
(3) Osoba koja sudjeluje u davanju zahtjeva za izradu prostornog plana, mišljenja ili suglasnosti na prijedlog ili konačni prijedlog tog dokumenta ne smije
u svojstvu stručnjaka odgovarajuće struke sudjelovati u izradi nacrta prijedloga i nacrta konačnog prijedloga tog dokumenta.
Članak 84.
(1) Odgovorni voditelj je dužan upozoriti pisanim putem nositelja izrade prostornog plana i Ministarstvo o zahtjevu, traženju ili prijedlogu nositelja izrade
prostornog plana postavljenom prilikom izrade prostornog plana koji je protivan ovom Zakonu ili drugom propisu te zastati s izradom tog plana do
primitka odluke Ministarstva.
(2) Prije otklanjanja nezakonitosti u izradi prostornog plana utvrđenog rješenjem Ministarstva ne može se dati mišljenje niti suglasnost koji se daju na
temelju ovoga Zakona.
Iniciranje izrade prostornog plana

Članak 85.
(1) Izradu prostornog plana lokalne razine, kao i njegovih izmjena i dopuna može inicirati svatko.
(2) Gradonačelnik, odnosno načelnik općine dužan je najmanje jednom u kalendarskoj godini izvijestiti predstavničko tijelo jedinice lokalne
samouprave o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje
prostornog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna.
76
(3) Inicijativa iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i prijedlog načina financiranja izrade prostornog plana.
Odluka o izradi prostornog plana

Članak 86.
(1) Izrada prostornog plana započinje na temelju odluke o izradi prostornog plana.
(2) Odluku o izradi prostornog plana državne razine donosi ministar po prethodno pribavljenom mišljenju sukladno posebnim zakonima kojima se
uređuje zaštita okoliša i prirode.
(3) Odluku o izradi prostornog plana područne (regionalne), odnosno lokalne razine donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne), odnosno
lokalne samouprave po prethodno pribavljenom mišljenju sukladno posebnim zakonima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode.
(4) Odluka o izradi prostornog plana objavljuje se u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne, odnosno područne
(regionalne) samouprave koja je tu odluku donijela.
(5) Odluka o izradi prostornog plana dostavlja se Zavodu.
Članak 87.
Odluka o izradi prostornog plana može se mijenjati i/ili dopunjavati te se može staviti izvan snage.
Članak 88.
(1) Nositelj izrade po objavi odluke o izradi prostornog plana obavještava javnost o izradi prostornog plana na mrežnoj stranici jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave i kroz informacijski sustav putem Zavoda.
(2) O izradi prostornog plana uređenja grada, odnosno općine moraju se pisanim putem obavijestiti i susjedni gradovi i općine.
Članak 89.
(1) Odluka o izradi prostornog plana, ovisno o vrsti prostornog plana i postupku njegove izrade (izrada novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna,
odnosno zasebno stavljanje izvan snage), sadrži osobito:
1. pravnu osnovu za izradu i donošenje prostornog plana
2. razloge donošenja prostornog plana
3. obuhvat prostornog plana
4. sažetu ocjenu stanja u obuhvatu prostornog plana
5. ciljeve i programska polazišta prostornog plana
6. popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima kojima, odnosno u skladu s kojima se utvrđuju
zahtjevi za izradu prostornih planova
7. način pribavljanja stručnih rješenja prostornog plana
8. popis javnopravnih tijela određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu prostornog plana te drugih sudionika korisnika prostora koji
trebaju sudjelovati u izradi prostornog plana
9. planirani rok za izradu prostornog plana, odnosno njegovih pojedinih faza i rok za pripremu zahtjeva za izradu prostornog plana tijela i osoba
određenih posebnim propisima, ako je taj rok, ovisno o složenosti pojedinog područja, duži od trideset dana
10. izvore financiranja izrade prostornog plana
11. odluku o drugim pitanjima značajnim za izradu nacrta prostornog plana.
(2) Odlukom o izradi urbanističkog plana uređenja može se odrediti uži ili širi obuhvat tog plana od obuhvata određenog prostornim planom lokalne
razine šireg područja te se može odrediti obuhvat tog plana i za područje za koje obuhvat nije određen prostornim planom lokalne razine šireg područja.
(3) Izrada i donošenje urbanističkog plana uređenja i s time povezanih izmjena i/ili dopuna prostornog plana šireg područja može se provoditi u
jedinstvenom postupku, u kojem se donosi zajednička odluka o izradi izmjena i/ili dopuna prostornog plana šireg područja i izradi urbanističkog plana
uređenja.
Zahtjevi za izradu prostornog plana

Članak 90.
(1) Nositelj izrade dostavlja nadležnom javnopravnom tijelu odluku o izradi prostornog plana s pozivom da mu u roku od najviše trideset dana,
odnosno u roku koji odredi tom odlukom, dostavi zahtjeve za izradu prostornog plana koji nisu sadržani u informacijskom sustavu.
(2) Ako javnopravno tijelo ne dostavi zahtjeve za izradu prostornog plana u određenom roku, smatra se da zahtjeva nema. U tom slučaju u izradi
i donošenju prostornog plana uzimaju se u obzir uvjeti koji su od utjecaja na prostorni plan prema odgovarajućem posebnom propisu i/ili dokumentu.
(3) Javnopravno tijelo nema pravo na naknadu za dostavljene zahtjeve za izradu prostornog plana.
(4) U zahtjevima za izradu prostornog plana moraju se navesti odredbe propisa, sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih
posebnim zakonima na kojima se temelje zahtjevi. Ako to nije učinjeno, nositelj izrade takve zahtjeve nije dužan uzeti u obzir, ali je to dužan posebno
obrazložiti.
Članak 91.
(1) Javnopravno tijelo ne može zahtjevima za izradu prostornog plana postavljati uvjete kojima bi se mijenjali ciljevi i/ili programska polazišta za izradu
prostornog plana određeni odlukom o izradi prostornog plana.
(2) Javnopravno tijelo u svrhu davanja zahtjeva za izradu prostornog plana ne može zahtijevati od nositelja izrade plana ili stručnog izrađivača izradu i
podnošenje dokumenata ili pribavljanje podatka iz njegova upravnog područja.
(3) Ako se prostorni plan radi za područje na kojem se preklapaju nadležnosti više ustrojstvenih jedinica nadležnog javnopravnog tijela, zahtjevi za izradu
prostornog plana se dostavljaju objedinjeno.
Članak 92.
(1) Javnopravno tijelo je dužno nositelju izrade na njegov zahtjev dostaviti i sve raspoložive podatke i drugu dokumentaciju iz svojega djelokruga, koji su
potrebni za izradu prostornog plana, a koji nisu sadržani u informacijskom sustavu.
(2) Javnopravno tijelo nema pravo na naknadu za dostavljene podatke i drugu dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka.
Stručna rješenja prostornog plana

Članak 93.
(1) Stručna rješenja prostornog plana lokalne razine mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više
različitih stručnih izrađivača tako da se mogu međusobno usporediti.
(2) Nositelj izrade može za stručna rješenja urbanističkog plana uređenja provesti javni natječaj na kojemu se odabire stručno rješenje koje je podloga za
izradu plana.
77
(3) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 2. ovoga članka propisuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave posebnom odlukom.
Obveza provedbe javne rasprave

Članak 94.
(1) O prijedlogu prostornog plana provodi se javna rasprava u kojoj može sudjelovati svatko.
(2) Sudionici u javnoj raspravi daju mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog prostornog plana u roku i na način propisan ovim Zakonom.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, postupak javne rasprave ne provodi se u slučaju usklađivanja prostornog plana s ovim Zakonom, prostornim
planom više razine ili šireg područja, drugim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona ili posebnim propisom, kao ni u slučaju otklanjanja
nezakonitosti i/ili nepravilnosti naređenog rješenjem Ministarstva donesenog u provedbi nadzora nad provedbom ovoga Zakona.
(4) Odredba stavka 3. ovoga članka ne odnosi se na slučaj usklađivanja prostornog plana ako se time mijenja namjena prostora, osim u slučaju usklađenja
prostornog plana lokalne razine s prostornim planom područne (regionalne) razine i/ili prostornog plana područne (regionalne) razine s prostornim
planom državne razine.
Prijedlog prostornog plana

Članak 95.
(1) Prijedlog prostornog plana koji se utvrđuje za javnu raspravu sadrži tekstualni i grafički dio plana te njegovo obrazloženje i sažetak za javnost.
(2) Prijedlog prostornog plana lokalne razine utvrđuje gradonačelnik, odnosno općinski načelnik.
(3) Prijedlog prostornog plana područne (regionalne) razine utvrđuje župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba.
(4) Prijedlog prostornog plana državne razine utvrđuje Vlada, osim prijedloga urbanističkog plana uređenja državnog značaja koji utvrđuje
Ministarstvo.
Objava javne rasprave

Članak 96.
(1) Javna rasprava o prijedlogu prostornog plana državne razine objavljuje se u »Narodnim novinama« te na mrežnim stranicama Ministarstva.
(2) Javna rasprava o prijedlogu prostornog plana područne (regionalne) razine objavljuje se u službenom glasilu jedinice područne (regionalne)
samouprave te na mrežnim stranicama Ministarstva i jedinice područne (regionalne) samouprave.
(3) Javna rasprava o prijedlogu prostornog plana lokalne razine objavljuje se u dnevnom tisku te na mrežnim stranicama Ministarstva i jedinice
lokalne samouprave.
(4) Objava javne rasprave iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka sadrži mjesto, datum početka i trajanje javnog uvida u prijedlog prostornog plana,
mjesto i datum jednog ili više javnih izlaganja, poziv zainteresiranim osobama za sudjelovanje u javnoj raspravi te rok u kojem se nositelju
izrade dostavljaju pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana, a objavljuje se prije početka javne rasprave.
Posebna obavijest o javnoj raspravi

Članak 97.
Nositelj izrade osim objave iz članka 96. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona obvezno dostavlja i posebnu pisanu obavijest o javnoj raspravi:
1. javnopravnim tijelima određenim posebnim propisima koja su dala ili trebala dati zahtjeve za izradu prostornog plana i
2. mjesnim odborima, odnosno gradskim četvrtima za područje obuhvata prijedloga urbanističkog plana uređenja.
Javni uvid
Članak 98.
(1) U skladu s objavom javne rasprave, prijedlog prostornog plana stavlja se na javni uvid na oglasnu ploču i mrežne stranice nositelja izrade
prostornog plana i u informacijskom sustavu.
(2) Javni uvid u prijedlog Državnog plana prostornog razvoja traje šezdeset dana, a javni uvid u prijedloge ostalih prostornih planova traje trideset
dana.
(3) Javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage prostornog plana traje najmanje osam dana, a najviše petnaest dana.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage Državnog plana prostornog razvoja,
Prostornog plana ZERP-a, Prostornog plana epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske te prostornog plana nacionalnog parka, prostornog plana parka
prirode, prostornog plana županije i prostornog plana uređenja grada, odnosno općine kojim se planira morsko područje te u prijedlog izmjena i dopuna
prostornog plana za koji se provodi strateška procjena utjecaja na okoliš traje trideset dana.
Javno izlaganje
Članak 99.
(1) Za vrijeme javnog uvida nositelj izrade organizira, ovisno o složenosti rješenja prostornog plana, jedno ili više javnih izlaganja radi
obrazloženja rješenja, smjernica i mjera, odnosno razloga za stavljanje izvan snage prostornog plana, koje daju nositelj izrade, odgovorni
voditelj i prema potrebi drugi stručnjaci koji sudjeluju u izradi prostornog plana.
(2) O javnom izlaganju nositelj izrade vodi zapisnik koji potpisuje odgovorna osoba nositelja izrade.
(3) Zapisnik iz stavka 2. ovoga članka sadrži pitanja, mišljenja, prijedloge i primjedbe sudionika javne rasprave danih za vrijeme javnog izlaganja te
odgovore na pitanja koje daju osobe iz stavka 1. ovoga članka.
Način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi

Članak 100.
(1) Sudionici sudjeluju u javnoj raspravi na način da:
1. imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog prostornog plana
2. postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima, na koja usmeno odgovaraju osobe koje vode javno izlaganje
3. daju prijedloge i primjedbe u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja
4. upućuju nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe u roku određenom u objavi o javnoj raspravi.
(2) Prijedlozi i primjedbe iz stavka 1. ovoga članka koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitljivo napisani, ne moraju se uzeti u obzir u pripremi izvješća o
javnoj raspravi.
Članak 101.
78
(1) Javnopravno tijelo koje je dalo, odnosno trebalo dati zahtjeve za izradu prostornog plana u javnoj raspravi sudjeluje davanjem mišljenja o
prihvaćanju tih zahtjeva, odnosno mišljenja o primjeni posebnog propisa i/ili dokumenta koji je od utjecaja na prostorni plan.
(2) U mišljenju iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se postavljati novi ili drukčiji uvjeti od onih koji su dani u zahtjevima za izradu nacrta
prostornog plana.
(3) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka prema kojemu određeni dio prijedloga prostornog plana nije u skladu sa zahtjevima javnopravnog tijela mora biti
obrazloženo. U suprotnom nositelj izrade nije dužan takvo mišljenje razmatrati.
(4) Ako javnopravno tijelo ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga članka u roku, smatra se da je mišljenje dano i da je prijedlog prostornog plana
izrađen u skladu s danim zahtjevima, odnosno s posebnim propisom i/ili dokumentom koji je od utjecaja na prostorni plan.
(5) Mišljenja, suglasnosti, odobrenja i drugi akti javnopravnih tijela koji se prema posebnim propisima moraju pribaviti u postupku izrade i donošenja
prostornog plana smatraju se u smislu ovoga Zakona mišljenjem iz stavka 1. ovoga članka.
Izvješće o javnoj raspravi

Članak 102.
(1) Odgovorni voditelj u suradnji s nositeljem izrade obrađuje mišljenja, prijedloge i primjedbe iznesene u javnoj raspravi i priprema izvješće o
javnoj raspravi.
(2) Izvješće o javnoj raspravi objavljuje se na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu,
a objava se uklanja 60 dana od dana stupanja na snagu plana.
Članak 103.
(1) Izvješće o javnoj raspravi o prijedlogu prostornog plana lokalne razine sadrži osobito:
1. podatke iz objave javne rasprave
2. popis sudionika u javnoj raspravi koji su pozvani posebnom obavijesti o javnoj raspravi
3. popis sudionika u javnoj raspravi čija su mišljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana prihvaćeni
4. mišljenja, prijedloge i primjedbe sudionika u javnoj raspravi koji nisu prihvaćeni ili su djelomično prihvaćeni s razlozima neprihvaćanja
5. popis sudionika u javnoj raspravi čija mišljenja, prijedlozi i primjedbe nisu razmatrani iz razloga propisanih ovim Zakonom.
(2) Izvješće o javnoj raspravi o prijedlogu prostornog plana područne (regionalne) i državne razine sadrži osobito:
1. podatke iz objave javne rasprave
2. popis sudionika u javnoj raspravi koji su pozvani posebnom obavijesti o javnoj raspravi
3. mišljenja javnopravnih tijela koja nisu prihvaćena ili su djelomično prihvaćena s razlozima neprihvaćanja
4. sažeti prikaz najčešćih i/ili najznačajnijih prijedloga i primjedbi na prijedlog prostornog plana koji nisu prihvaćeni s razlozima neprihvaćanja
5. popis javnopravnih tijela sudionika u javnoj raspravi čija mišljenja nisu razmatrana iz razloga propisanih ovim Zakonom.
(3) Akti i drugi dokazi objave javne rasprave, posebne pisane obavijesti o javnoj raspravi, zapisnici o javnim izlaganjima, mišljenja javnopravnih tijela i
dokazi sudjelovanja u javnom izlaganju pozvanih sudionika u javnoj raspravi, sastavni su dio izvješća o javnoj raspravi.
(4) Izvješće o javnoj raspravi služi za izradu i utvrđivanje konačnog prijedloga prostornog plana.
Ponovna javna rasprava

Članak 104.
(1) Ponovna javna rasprava provodi se ako se prijedlog prostornog plana zbog prihvaćenih mišljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi ili
iz drugih razloga promijeni tako da nova rješenja nisu u skladu s programskim polazištima iz odluke o izradi prostornog plana, ako se promijeni
granica građevinskog područja ili ako se promjenom utječe na vlasničke odnose.
(2) Javni uvid u ponovnoj javnoj raspravi traje najmanje osam dana, a najviše petnaest dana.
(3) Nova mišljenja, prijedlozi i primjedbe na izmijenjen prijedlog prostornog plana mogu se podnositi samo u vezi s dijelovima prijedloga prostornog
plana koji su u odnosu na prvi prijedlog izmijenjeni.
(4) Ponovna javna rasprava objavljuje se na način propisan za objavu javne rasprave, a provodi se odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Zakona
kojima je uređena provedba javne rasprave.
(5) Ponovna javna rasprava može se provoditi najviše tri puta, nakon čega se donosi nova odluka o izradi prostornog plana i provodi novi postupak
izrade.
Konačni prijedlog prostornog plana

Članak 105.
(1) Nacrt konačnog prijedloga prostornog plana izrađuje stručni izrađivač u suradnji s nositeljem izrade nakon što je provedena javna rasprava
i izrađeno izvješće o javnoj raspravi.
(2) Nacrt konačnog prijedloga prostornog plana i konačni prijedlog prostornog plana sadrži tekstualni i grafički dio plana te obrazloženje.
(3) Nacrt konačnog prijedloga prostornog plana dostavlja se zajedno s izvješćem o javnoj raspravi tijelu koje je utvrdilo prijedlog prostornog plana, a koje
utvrđuje i konačni prijedlog prostornog plana.
Obavijest sudionicima javne rasprave

Članak 106.
Prije upućivanja konačnog prijedloga prostornog plana lokalne razine predstavničkom tijelu na donošenje, nositelj izrade dostavlja sudionicima javne
rasprave pisanu obavijest o tome s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja, odnosno djelomičnog prihvaćanja njihovih prijedloga i primjedbi.
Mišljenje zavoda
Članak 107.
(1) Prije donošenja prostornog plana uređenja grada, odnosno općine i generalnog urbanističkog plana mora se pribaviti mišljenje zavoda za
prostorno uređenje županije u pogledu usklađenosti tog plana s prostornim planom županije.
(2) Zavod za prostorno uređenje županije dužan je mišljenje iz stavka 1. ovoga članka izdati i dostaviti ga nositelju izrade najkasnije u roku od petnaest
dana od dana primitka zahtjeva nositelja izrade.
(3) Ako zavod ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da je mišljenje dao i da nema primjedbi.
(4) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka ne pribavlja se o prostornom planu čiji je stručni izrađivač ili koordinator zavod za prostorno uređenje
županije.
79
Suglasnost Ministarstva
Članak 108.
(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, prostornog plana uređenja grada,
odnosno općine unutar ZOP-a, te generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja koji je dijelom ili cijelim obuhvatom u pojasu od 1000 m
od obalne crte, mora se pribaviti suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(2) Ako Ministarstvo odbije dati suglasnost, nositelj izrade može u roku od devedeset dana ispraviti konačni prijedlog prostornog plana u skladu s
razlozima odbijanja davanja suglasnosti i ponovno zatražiti suglasnost Ministarstva.
(3) Ako nositelj izrade ne postupi na način propisan stavkom 2. ovoga članka ili Ministarstvo ponovno odbije dati suglasnost, postupak izrade i donošenja
prostornog plana se obustavlja.
(4) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima
predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva.
(5) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka
101. ovoga Zakona.
(6) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 5. ovoga članka je petnaest dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra
se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.
NADLEŽNOST ZA DONOŠENJE PROSTORNIH PLANOVA (TKO DONOSI PROSTORNE PLANOVE)
Nadležnost za donošenje prostornih planova

Članak 109.
(1) Državni plan prostornog razvoja, Prostorni plan ZERP-a i Prostorni plan epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske, prostorni plan nacionalnog
parka, prostorni plan parka prirode i prostorni plan područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja propisana Državnim planom prostornog razvoja
donosi Hrvatski sabor.
(2) Urbanistički plan uređenja državnog značaja donosi Vlada.
(3) Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba i urbanistički plan uređenja županijskog značaja donosi županijska skupština, odnosno skupština
Grada Zagreba.
(4) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine donosi gradsko vijeće, odnosno općinsko vijeće.
(5) Generalni urbanistički plan donosi skupština Grada Zagreba, odnosno gradsko vijeće.
(6) Urbanistički plan uređenja donosi skupština Grada Zagreba, gradsko vijeće, odnosno općinsko vijeće.
Objava i sadržaj odluke o donošenju prostornog plana

Članak 110.
(1) Odluka o donošenju prostornog plana koji donosi Hrvatski sabor objavljuje se u »Narodnim novinama.«
(2) Odluka o donošenju prostornog plana koji donosi županijska skupština, odnosno skupština Grada Zagreba objavljuje se u službenom glasilu jedinice
područne (regionalne) samouprave koja je odluku donijela.
(3) Odluka o donošenju prostornog plana koji donosi gradsko, odnosno općinsko vijeće objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave
koja je odluku donijela, a ako tog glasila nema, tada u službenom glasilu područne (regionalne) samouprave.
Članak 111.
(1) Odluka o donošenju prostornog plana sadrži:
1. izreku o donošenju prostornog plana, uključujući i naziv plana
2. odredbe za provedbu prostornog plana
3. popis kartografskih prikaza od kojih se sastoji grafički dio prostornog plana
4. naziv, tvrtku, odnosno ime stručnog izrađivača prostornog plana
5. odredbu o prestanku važenja, odnosno važenju prostornog plana koji je bio na snazi do donošenja novog prostornog plana, ako takav postoji
6. odredbu o stupanju na snagu prostornog plana.
(2) Odluka o donošenju prostornog plana sastoji se od članaka i stavaka, a po potrebi i od podstavaka i točaka, pri čemu članci, stavci unutar članka,
podstavci unutar stavka i točke unutar podstavka, imaju brojčane oznake u neprekinutom nizu od prvog do zadnjeg.
(3) U slučaju dopune odluke o donošenju prostornog plana kojom se dodaje novi članak, novi članak ima brojčanu oznaku članka iza kojega je dodan uz
koju se oznaku dodaje malo slovo »a«, a u slučaju dodavanja više članaka zaredom, dodaje se sljedeće slovo abecede.
Dostava dokumenata prostornog uređenja

Članak 112.
(1) Županije, gradovi i općine dužni su Ministarstvu i zavodu za prostorno uređenje županija na čijem se području nalaze dostaviti prostorni plan s
odlukom o donošenju najkasnije petnaest dana od dana objave odluke u svojem službenom glasilu.
(2) Grad Zagreb dužan je Ministarstvu i zavodu za prostorno uređenje Grada Zagreba dostaviti prostorni plan s odlukom o donošenju najkasnije petnaest
dana od dana objave odluke u svojem službenom glasilu.
(3) U smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavlja se analogni oblik prostornog plana te njegov elektronički oblik u standardu i na mediju propisanom
Uredbom o informacijskom sustavu.
Izmjene i dopune te zasebno stavljanje izvan snage prostornih planova

Članak 113.
(1) Odredbe ovoga Zakona kojima je uređena izrada i donošenje prostornih planova na odgovarajući se način primjenjuju na izradu i donošenje izmjena i
dopuna prostornih planova te njihovo zasebno stavljanje izvan snage, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Izmjene i dopune prostornih planova različitog obuhvata i/ili razine mogu se izrađivati i donositi istodobno.
(3) Nakon svake izmjene i/ili dopune prostornog plana predstavničko tijelo koje je donijelo prostorni plan dužno je objaviti pročišćeni tekst odredbi za
provedbu prostornog plana i grafičkog dijela prostornog plana u elektroničkom obliku i analognom obliku u roku od trideset dana od dana stupanja na
snagu odluke o izmjenama i/ili dopunama prostornog plana.
(4) Pročišćeni tekst prostornog plana objavljuje se na način propisan za odluku o donošenju prostornog plana.
80
PROVEDBA PROSTORNIH PLANOVA
7. PRO VE DB A PRO ST O RNIH PL ANO VA
7.1. ZAJEDNIČKE ODREDBE
Provedba zahvata u prostoru

Članak 114.
(1) Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s prostornim planom, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim
propisima, ako ovim Zakonom ili propisima kojima se uređuje gradnja nije propisano drukčije.
(2) Prostorni planovi se provode izdavanjem lokacijske dozvole, dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine, rješenja o utvrđivanju
građevne čestice, potvrde parcelacijskog elaborata (u daljnjem tekstu: akti za provedbu prostornih planova) te građevinske dozvole na temelju
posebnog zakona.
Nadležnost za izdavanje akata za provedbu prostornih planova

Članak 115.
(1) Akte za provedbu prostornih planova izdaje Ministarstvo te upravno tijelo.
(2) Rješenje o izmjeni, dopuni, produženju važenja, ukidanju ili poništenju akta za provedbu prostornih planova u slučajevima u kojima je to propisano
ovim Zakonom donosi Ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je donijelo akt za provedbu.
Članak 116.
(1) Ministarstvo izdaje akte za provedbu prostornih planova za zahvate u prostoru:
1. planirane prostornim planom državne razine, osim u parku prirode
2. određene uredbom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona kao građevine i drugi zahvati u prostoru državnog značaja
3. planirane prostornim planovima područne (regionalne) razine na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba.
(2) U slučaju provedbe pojedinog zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može prenijeti nadležnost za izdavanje pojedinog akta za
provedbu prostornog plana na upravno tijelo.
Članak 117.
(1) Upravno tijelo županije, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, izdaje na svojem području akte za provedbu prostornih planova za zahvate u
prostoru planirane:
1. prostornim planom državne razine u parku prirode
2. prostornim planom područne (regionalne) razine
3. prostornim planom lokalne razine izvan područja velikog grada
4. prostornim planovima lokalne razine na području velikog grada i drugog grada ili općine.
(2) Upravno tijelo Grada Zagreba izdaje akte za provedbu zahvata u prostoru planiranih prostornim planom državne razine u parku prirode, prostornim
planom Grada Zagreba i prostornim planom lokalne razine na svojem području, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(3) Upravno tijelo velikog grada izdaje akte za provedbu zahvata u prostoru planiranih prostornim planom lokalne razine na svojem području, ako ovim
Pravni lijekovi, povreda službene dužnosti i dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera
Članak 118.
(1) Protiv upravnog akta za provedbu prostornog plana i rješenja o izmjeni, dopuni, ukidanju, poništenju i/ili produženju važenja tog akta, rješenja o
odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za izdavanje tog akta, odnosno rješenja te rješenja o obustavi postupka, koje donosi upravno tijelo, može se izjaviti
žalba o kojoj odlučuje Ministarstvo.
(2) Protiv odluke Ministarstva o žalbi iz stavka 1. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.
(3) Protiv akta za provedbu prostornog plana i rješenja o izmjeni, dopuni, ukidanju, poništenju i/ili produženju važenja tog akta, rješenja o odbijanju ili
odbacivanju zahtjeva za izdavanje tog akta, odnosno rješenja te rješenja o obustavi postupka, kojeg donosi Ministarstvo ne može se izjaviti žalba, ali se
može pokrenuti upravni spor.
Članak 119.
(1) Ako Ministarstvo povodom žalbe poništi akt iz članka 118. stavka 1. ovoga Zakona i vrati predmet na ponovni postupak, upravno tijelo dužno je u
svemu postupiti po rješenju Ministarstva.
(2) Nepostupanje po rješenju iz stavka 1. ovoga članka iz neopravdanog razloga je teška povreda službene dužnosti službene osobe ovlaštene za
donošenje akta iz članka 118. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Nepostupanje po rješenju Ministarstva kojim je povodom žalbe zbog nerješavanja zahtjeva u roku određen novi rok za donošenje rješenja je teška
povreda službene dužnosti čelnika upravnog tijela.
Članak 120.
Ako upravno tijelo ne postupi po rješenju iz članka 119. stavka 1., odnosno stavka 3. ovoga Zakona, na izvršenje će se ga prisiliti novčanom kaznom koja
se izriče jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čije je to upravno tijelo.
Članak 121.
(1) Izrada idejnog projekta očito protivno uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veličine zgrade ili
oblika i veličine građevne čestice ili smještaja zgrade na građevnoj čestici je teška povreda dužnosti i ugleda ovlaštenog arhitekta koji je u svojstvu
projektanta izradio idejni projekt.
(2) Izdavanje lokacijske dozvole očito protivno uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veličine
zgrade ili oblika i veličine građevne čestice ili smještaja zgrade na građevnoj čestici je teška povreda službene dužnosti službene osobe koja je izdala
dozvolu.
(3) Donošenje rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za građenje zgrade iz razloga što bi zgrada bila protivna uvjetima za
građenje građevina propisanim prostornim planom u pogledu namjene ili veličine zgrade, oblika i veličine građevne čestice ili smještaja zgrade na
građevnoj čestici, iako je očito da bi zgrada u tom pogledu bila u skladu s navedenim uvjetima je teška povreda službene dužnosti službene osobe koja je
donijela rješenje.
81
(4) Zahtjev za pokretanje postupka zbog povrede dužnosti i ugleda iz stavka 1. ovoga članka te povrede službene dužnosti iz stavaka 2. i 3. ovoga članka
podnosi se nakon što su činjenice iz navedenih stavaka utvrđene rješenjem donesenom povodom žalbe.
Primjena propisa u postupku izdavanja akta za provedbu prostornog plana

Članak 122.
(1) Akt za provedbu prostornog plana se izdaje u skladu s ovim Zakonom, prostornim planom i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i
posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) U slučaju protivnosti odredbe prostornog plana odredbi ovoga Zakona, prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se odredba
ovoga Zakona.
(3) U slučaju protivnosti odredbe prostornog plana donesenog na temelju ovoga Zakona, odredbi propisa donesenog na temelju ovoga Zakona prilikom
izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se odredba propisa donesenog na temelju ovoga Zakona.
(4) Akt za provedbu prostornog plana izdaje se u skladu s prostornim planom koji važi na dan podnošenja zahtjeva za njegovo izdavanje, odnosno u
skladu s prostornim planom koji važi na dan izdavanja akta za provedbu prostornog plana ako to podnositelj zahtjeva zatraži.
(5) Iznimno od stavaka 1. i 4. ovoga članka omogućava se dogradnja vanjskog dizala na postojeću zgradu neovisno o odredbama prostornog plana.
Članak 123.
(1) U slučaju protivnosti prostornog plana niže razine prostornom planu više razine prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se
prostorni plan više razine.
(2) U slučaju protivnosti odredbe, odnosno dijela prostornog plana lokalne razine užega područja odredbi, odnosno dijelu prostornog plana lokalne razine
širega područja prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se odredba, odnosno dio prostornog plana širega područja.
Odluka o koncesiji prema posebnom propisu

Članak 124.
(1) Odluka o koncesiji koja se donosi prema posebnom propisu koja obuhvaća provedbu zahvata u prostoru može se donijeti ako je taj zahvat planiran
prostornim planom, a što tijelo koje priprema dodjelu koncesije utvrđuje uvidom u lokacijsku informaciju ili na drugi način propisan posebnim propisom.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, odluka o provedbi javnog nadmetanja za odabir najpovoljnijeg ponuditelja za istraživanje ugljikovodika,
geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe ili skladištenja ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova radi
davanja koncesije za eksploataciju može se donijeti za sve prostore na kojima ne postoje zapreke u prostornim planovima za obavljanje istraživanja tih
mineralnih sirovina.
LOKACIJSKA DOZVOLA (ZA ŠTO SE IZDAJE LOKACIJSKA DOZVOLA)
7.2. LOKACIJSKA DOZVOLA
Zahvati u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola

Članak 125.
(1) Lokacijska dozvola izdaje se za:
1. eksploatacijsko polje, osim za eksploatacijsko polje ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe, građenje rudarskih objekata i
postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama
2. rudarske objekte i postrojenja za eksploataciju ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe u skladu s prostornim planom na
eksploatacijskom polju određenom na temelju posebnog zakona kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika
3. određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina
4. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem
5. etapno i/ili fazno građenje građevine
6. složeni zahvat u prostoru
7. građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak
izvlaštenja
8. građenje građevina ako to stranka zatraži.
(2) Eksploatacijsko polje ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe određuje se na način propisan posebnim zakonom kojim se uređuje
istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u skladu s prostornim planom.
(3) Zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje lokacijska dozvola,
određuje ministar pravilnikom.
Dodatno iz skripte:
Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom uređenju i propisa donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s
dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima. Upravni akt je akt koji podliježe upravnom sporu. Protiv upravnog akta može se pokrenuti
upravni spor na Upravnom sudu.
(Prijelazne i završne odredbe) Za građenje građevine za koju je izdana lokacijska dozvola na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga
Zakona izdaje se građevinska dozvola na temelju ovoga Zakona, ako to zatraži investitor i ako lokacijska dozvola nije prestala važiti.
RUDARSKA POSTROJENJA, KAKAV JE POSTUPAK ZA NJIH 1/2
ZAHVATI U PROSTORU KOJI SE NE SMATRAJU GRAĐENJEM 1/3
Provedba zahvata u prostoru koji nisu građenje

Članak 126.
(1) Provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima smatraju rudarskim objektima ili postrojenjima, pristupa se na temelju akta
određenog tim propisima, a koji se akt izdaje na temelju pravomoćne lokacijske dozvole.
Dodatno iz skripte: Za građenje rudarskih postrojenja i objekata potrebno je prvo ishoditi lokacijsku dozvolu, te će ona poslužiti tijelima koja izdaju
posebnu dozvolu prema posebnim propisima kojima se uređuje građenje takvih objekata.
(2) Na zahtjev investitora te na njegovu odgovornost i rizik akt iz stavka 1. ovoga članka može se izdati i na temelju izvršne lokacijske dozvole.
(3) Provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem, određenim pravilnikom iz
članka 125. stavka 3. ovoga Zakona, pristupa se na temelju pravomoćne lokacijske dozvole te se isti provodi u skladu s tom dozvolom.
82
(4) Investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti provedbi zahvata u prostoru iz stavka 3. ovoga članka na temelju izvršne lokacijske
dozvole.
RUDARSKA POSTROJENJA, KAKAV JE POSTUPAK ZA NJIH 2/2
ŠTO SE PRILAŽE ZAHTJEVU ZA LOKACIJSKOM DOZVOLOM
Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole

Članak 127.
(1) Postupak izdavanja lokacijske dozvole pokreće se na zahtjev zainteresirane stranke.
(2) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole podnositelj zahtjeva prilaže:
1. idejni projekt u elektroničkom obliku
2. ispis idejnog projekta ovjeren od projektanata
3. rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja
zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
4. rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš ako to rješenje sadrži mjere zaštite okoliša i/ili program praćenja stanja okoliša
5. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima.
(3) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole za provedbu zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju rudarstvo i gradnju ne
smatraju rudarskim građevinama, odnosno građenjem, uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka, podnositelj zahtjeva prilaže i dokaz pravnog interesa
za izdavanje građevinske dozvole prema posebnom zakonu kojim se uređuje gradnja, odnosno dokaz da može provoditi zahvat u prostoru, ako
se radi o zahvatu za koji je posebnim zakonom propisano tko ga može provoditi.
(4) Dokumentacija iz stavka 2. podstavaka 1., 3. i 4. te stavka 3. ovoga članka može se podnijeti u elektroničkom obliku i elektroničkim putem.
DA LI SU PRAVNI INTERES I OBVEZNO VLASNIŠTVO GRAĐEVNE ČESTICE BITNI ZA IZDAVANJE
LOKACIJSKE DOZVOLE I/ILI ZA POČETAK GRAĐENJA
Dodatno iz skripte: Postojanje pravnog interesa nije propisano kao obvezni uvjet za izdavanje lokacijske dozvole, pa se postojanje istog u načelu ne
ispituje prilikom njenog izdavanja. Dokaz pravnog interesa potreban je za lokacijsku dozvolu samo za rudarske objekte i postrojenja.
Vlasništvo građevne čestice nije nužno niti za izdavanje lokacijske dozvole niti za početak građenja, ali prije početka građenja građevna čestica mora
biti formirana (evidentirana u katastru).
IDEJNI PROJEKT, SADRŽAJ IDEJNOG PROJEKTA 1/2
Idejni projekt
Članak 128.
(1) Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata struka koje, ovisno o vrsti zahvata u prostoru, sudjeluju u projektiranju,
kojima se:
1. daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja zahvata u prostoru (idejno-tehničko rješenje)
2. prikazuje smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru i
3. određuju osnovna polazišta značajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih zahtjeva za građevinu.
(2) Idejni projekt mora na neposredan i odgovarajući način sadržavati sve podatke potrebne za izdavanje lokacijske dozvole (lokacijske uvjete) te mora
biti izrađen na način iz kojeg je vidljivo da su projektirana idejno-tehničko rješenja u skladu s propisima i aktima u skladu s kojima se izdaje lokacijska
dozvola i posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode.
(3) Idejni projekt sadrži izjavu projektanta da je izrađen u skladu s prostornim planom te posebnim zakonima i propisima u skladu s kojima se
izdaje lokacijska dozvola.
(4) Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se provesti zahvat u prostoru za koji se izrađuje idejni projekt, potrebna privremena građevina, idejni
projekt sadrži i tehničko rješenje privremene građevine.
Članak 129.
Idejni projekt za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više
građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata uz nacrte i dokumente iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona sadrži:
1. geodetsku situaciju stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu koja je sastavni dio geodetskog elaborata
2. potvrdu katastarskog ureda da je geodetski elaborat iz podstavka 1. ovoga stavka predan na pregled i potvrđivanje
3. geodetsku situaciju građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaja jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom
obuhvatu u položajnom i visinskom smislu i
4. popis koordinata lomnih točaka građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom
obuhvatu predan i izrađen u GML formatu.
Članak 130.
(1) Idejni projekt izrađuje projektant. Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili
ovlašteni inženjer.
(2) Projektant je odgovoran da je idejni projekt izrađen u skladu s ovim Zakonom, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim
planom, posebnim propisima i posebnim uvjetima te da su njegovi pojedini dijelovi međusobno usklađeni.
(3) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta odgovoran je za cijeli idejni projekt.
Članak 131.
(1) Idejni projekt, odnosno njegovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njegovu jedinstvenost s obzirom na zahvat u prostoru za koji je
izrađen (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv zahvata u prostoru, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).
(2) Idejni projekt, odnosno njegovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis tako da je onemogućena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena
njegovih dijelova, osim u propisanom slučaju, te se potpisuju elektroničkim potpisom.
Članak 132.
Autorska prava na zahvatu u prostoru projektiranom idejnim projektom i provedenom zahvatu u prostoru u skladu s tim projektom stječu se sukladno
posebnom zakonu, osim ako ugovorom o izradi projekta nije ugovoreno drukčije.
Članak 133.
83
Podrobniji obvezni sadržaj i elemente idejnog projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta i način ovjere projekta od strane
odgovornih osoba, pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata, te građevine za koje se određuje građevna čestica i/ili obuhvat zahvata u prostoru i
način njegova određivanja propisuje ministar pravilnikom.
Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) idejnog projekta

Članak 133.a
(1) Idejni projekt izrađen prema stranim propisima smatra se projektom izrađenim prema ovom Zakonu ako je provedeno utvrđivanje njegove
usklađenosti s hrvatskim propisima (u daljnjem tekstu: nostrifikacija).
(2) Idejni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije.
(3) Uz prijevod na hrvatski jezik projekt može zadržati izvorni tekst na stranom jeziku.
Članak 133.b
(1) Nostrifikaciju idejnog projekta u okviru zadaća svoje struke provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva
ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer, odnosno pravna osoba koja ima zaposlenu osobu koja ima pravo uporabe tog strukovnog naziva.
(2) Osoba koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na propisani način sastaviti pisano izvješće, ovjeriti projekt i dati izjavu.
(3) Ako idejnom projektu koji se nostrificira nedostaju propisani dijelovi, osoba koja provodi nostrifikaciju može izraditi te dijelove projekta.
Obavijest o načinu provedbe Zakona i drugih propisa

Članak 134.
(1) Projektant može u svrhu izrade idejnog projekta od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatražiti da ga obavijesti o načinu provedbe ovoga Zakona i
propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i/ili pojedinih odredbi prostornog plana.
(2) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je na upit iz stavka 1. ovoga članka odgovoriti u roku od 15 dana od dana njegova zaprimanja.
UTVRĐIVANJE POSEBNIH UVJETA I UVJETA PRIKLJUČENJA
Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja

Članak 135.
(1) U svrhu izrade idejnog projekta javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj
dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom.
(2) Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja traži projektant putem upravnog tijela, odnosno Ministarstva koje je nadležno za izdavanje
lokacijske dozvole za zahvat u prostoru za čiju se provedbu izrađuje idejni projekt.
(3) U traženju iz stavka 2. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno
uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz zahvata u prostoru i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje
posebnih uvjeta.
(4) Opis i grafički prikaz zahvata u prostoru sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta,
odnosno uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.
Članak 135.a
(1) U svrhu provedbe zahvata u prostoru za koji se ne izdaje lokacijska dozvola, a koji se prema posebnom propisu provodi bez građevinske
dozvole i glavnog projekta, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu zainteresirane osobe utvrđuje posebne uvjete u slučaju u
kojem je to propisano posebnim propisom.
(2) U zahtjevu za utvrđivanje posebnih uvjeta navode se podaci koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta.
(3) Javnopravno tijelo dužno je na zahtjev zainteresirane osobe utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od
petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva.
(4) Javnopravno tijelo od zainteresirane osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova
utvrđivanja posebnih uvjeta niti dostavu, odnosno izradu dokumenata ili elaborata
Članak 136.
(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja u roku od
osam dana od dana primitka urednog traženja projektanta.
(2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja
tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih
dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 135. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete,
odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka traženja, odnosno u roku od 30 dana
ako su zatraženi posebni uvjeti, odnosno uvjeti priključenja za građevinu koja je propisima o gradnji razvrstana u 1. skupinu građevina.
(4) Postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja se obustavlja ako njihovo utvrđivanje prema posebnim propisima nije moguće,
odnosno ako ne postoji mogućnost priključenja.
(5) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se zahvat u prostoru može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3.
ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja
postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.
(6) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo nakon što su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, odnosno nakon što je postupak
utvrđivanja istih pravomoćno obustavljen, o tome obavještava projektanta.
Članak 137.
(1) Posebni uvjeti i uvjeti priključenja u skladu s kojima je izrađeni idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole prestaju važiti s danom prestanka
važenja lokacijske dozvole.
(2) Posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđeni u svrhu izrade idejnog projekta mogu se koristiti za izradu glavnog projekta potrebnog za izdavanje
građevinske dozvole.
Članak 138.
Traženje utvrđivanja posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja od strane upravnog tijela, odnosno Ministarstva, njihovo utvrđivanje od strane javnopravnog
tijela ili dobivanje obavijesti iz članka 136. stavka 6. ovoga Zakona, ne znači da je zahvat u prostoru za koji je utvrđivanje tih uvjeta zatraženo ili za koji
su isti utvrđeni u skladu s prostornim planom.
84
Žalba, odnosno tužba protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja
Članak 139.
(1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe, odnosno
pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo tijelo državne uprave.
(2) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata
javnopravnog tijela.
(3) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od 30 dana od dana
predaje uredne žalbe.
(4) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv
rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja.
Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja

Članak 139.a
(1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja međusobno komuniciraju
elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »eDozvola«.
(2) Posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđuju se kao elektroničke isprave.
LOKACIJSKI UVJETI 2/2
Lokacijski uvjeti
Članak 140.
(1) Lokacijskom dozvolom se, ovisno o vrsti zahvata u prostoru i vrsti radova, određuju sljedeći lokacijski uvjeti:
1. vrsta radova (građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i sl.)
2. lokacija zahvata u prostoru
3. namjena građevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili
funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.)
4. veličina građevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela građevine te broj i vrsta etaža ako ih ima)
5. uvjeti za oblikovanje građevine
6. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru
7. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru
8. uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina
9. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti
10. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu
11. mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu određene u skladu s prostornim planom
12. ostali uvjeti iz prostornog plana od utjecaja na zahvat u prostoru
13. dijelovi složene građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju etapnog građenja i/ili dijelovi građevine za koje se izdaju
građevinske dozvole u slučaju faznog građenja građevine
14. posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđeni prema posebnim propisima
15. uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija terena građevne čestice, obveza ispitivanja
tla, kompenzacijski uvjeti i dr.).
(2) Lokacijski uvjeti se određuju u skladu s propisima i aktima u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola.
(3) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili
njezinih dijelova određen na odgovarajući način.
(4) Sastavni dio lokacijske dozvole je idejni projekt.
STRANKE U POSTUPKU IZDAVANJA LOKACIJSKE DOZVOLE
Stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole

Članak 141.
(1) Stranka u postupku lokacijske dozvole je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih
stvarnih prava na toj nekretnini, te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se
izdaje lokacijska dozvola.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, stranka u postupku lokacijske dozvole za provedbu zahvata u prostoru koji je od interesa za Republiku Hrvatsku
ili koju izdaje Ministarstvo su podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj
nekretnini.
(3) Prije izdavanja lokacijske dozvole upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je stranki pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja
(u daljnjem tekstu: uvid u spis predmeta).
Uvid u spis predmeta

Članak 142.
(1) Ako se lokacijska dozvola izdaje za zahvat u prostoru koji neposredno graniči s više od deset nekretnina, stranke se radi uvida u spis predmeta
pozivaju putem javnog poziva koji se objavljuje na oglasnoj ploči upravnog tijela, odnosno Ministarstva i na elektroničkoj oglasnoj ploči.
(2) Ako se lokacijska dozvola izdaje za zahvat u prostoru koji neposredno graniči s deset nekretnina ili manje, poziv za uvid u spis predmeta dostavlja
se strankama osobnom dostavom.
(3) Javni poziv smatra se dostavljen istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči upravnog tijela, odnosno Ministarstva, čime je ispunjena
dužnost iz članka 141. stavka 3. ovoga Zakona.
(4) Stranka koja se ne odazove javnom pozivu, odnosno pozivu ne može zbog toga tražiti obnovu postupka izdavanja lokacijske dozvole.
Članak 143.
(1) Javni poziv obvezno sadrži:
1. naziv upravnog tijela, odnosno Ministarstva
85
2. ime i adresu, odnosno tvrtku podnositelja zahtjeva
3. naznaku da se radi o predmetu izdavanja lokacijske dozvole
4. naziv, vrstu i lokaciju zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola
5. mjesto i vrijeme na kojemu zainteresirana stranka može izvršiti uvid u spis predmeta i dati izjašnjenje
6. obavijest da se pozivu može odazvati osobno ili putem svojeg opunomoćenika
7. obavijest da se lokacijska dozvola može izdati iako se stranka ne odazove pozivu.
(2) Javni poziv se objavljuje, odnosno izlaže najmanje deset dana prije dana koji je u pozivu određen za uvid.
Članak 144.
(1) Osoba koja se odazove pozivu za uvid u spis predmeta, dužna je dokazati da ima svojstvo stranke.
(2) Osobi koja ne dokaže svojstvo stranke odbit će se rješenjem zahtjev za uvid u spis predmeta. Žalba protiv tog rješenja ne zadržava tijek postupka.
Članak 145.
(1) Stranki koja se je odazvala pozivu za uvid u spis, upravno tijelo, odnosno Ministarstvo može na njezin zahtjev odrediti rok od najviše osam dana u
kojemu je stranka dužna izjasniti se o namjeravanom zahvatu u prostoru pisanim putem.
(2) Ako se stranka ne izjasni u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da joj je pružena mogućnost uvida u spis predmeta i da nema primjedbi.
(3) Ako se stranka iz opravdanih razloga ne može odazvati pozivu za uvid u spis predmeta, uvid može izvršiti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam
dana od zadnjeg dana određenog u pozivu za uvid, u kojem je slučaju stranka dužna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvati
pozivu.
Uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole

Članak 146.
(1) Lokacijska dozvola izdaje se nakon što je u provedenom postupku utvrđeno da:
1. je uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priložena propisana dokumentacija
2. je idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom, posebnim uvjetima i uvjetima priključenja
3. su utvrđeni svi posebni uvjeti i uvjeti priključenja
4. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je ovim Zakonom propisana obveza njegova donošenja
5. je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost iz članka 171. ovoga Zakona, ako takva dužnost postoji.
(2) Stavak 1. podstavak 4. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole za:
1. rekonstrukciju postojeće građevine
2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se
bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine
3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim
prostornim planom.
(3) Lokacijska dozvola za građenje nove zgrade se izdaje nakon što je u provedenom postupku utvrđeno da:
1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka
2. da postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje
prometne površine
3. da postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na
vlastiti sustav odvodnje i
4. da postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom,
ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste.
Članak 147.
(1) Lokacijska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole dostavlja se:
1. podnositelju zahtjeva s idejnim projektom
2. strankama koje su izvršile uvid u spis predmeta ili su se javile upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu
3. strankama koje nisu izvršile uvid u spis predmeta i nisu se javile upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu, izlaganjem na oglasnoj ploči upravnog
tijela, odnosno Ministarstva i na elektroničkoj oglasnoj ploči u trajanju od osam dana.
(2) U slučaju dostave iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka lokacijska dozvola, odnosno rješenje smatra se dostavljeno istekom osmoga dana od dana
objave na oglasnoj ploči.
(3) Lokacijska dozvola za zahvat u prostoru koji je bio predmetom postupka procjene utjecaja na okoliš, postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na
okoliš ili postupka ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu prema posebnim propisima, objavljuje se radi upoznavanja javnosti i zainteresirane
javnosti na elektroničkoj oglasnoj ploči najmanje trideset dana.
(4) Javnost i zainteresirana javnost obavještava se putem elektroničke oglasne ploče za zahvat u prostoru koji se prema propisima kojima se uređuje
gradnja ne smatra građenjem, a koji je bio predmetom postupka procjene utjecaja na okoliš, postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ili
postupka ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu prema posebnim propisima o podnesenom zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole, sadržaju
tog zahtjeva, podnesenim dokumentima uz taj zahtjev i o izdanoj lokacijskoj dozvoli za taj zahvat.
(5) Lokacijska dozvola za energetsko postrojenje koje proizvodi električnu energiju i/ili toplinsku energiju dostavlja se ministarstvu nadležnom za
poslove energetike putem elektroničke oglasne ploče.
Izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole

Članak 148.
(1) Izvršna, odnosno pravomoćna lokacijska dozvola može se po zahtjevu podnositelja zahtjeva, odnosno investitora izmijeniti, dopuniti, ukinuti
i/ili poništiti.
(2) Rješenje o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole donosi se u skladu s prostornim planom u skladu s kojim je lokacijska dozvola izdana ili u skladu s
prostornim planom koji je na snazi u vrijeme donošenja rješenja ako to podnositelj zahtjeva, odnosno investitor zatraži.
Članak 149.
(1) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole pribavljaju se samo oni posebni uvjeti i/ili uvjeti priključenja na koje izmjena
i/ili dopuna ima utjecaja.
86
(2) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole primjenjuje se članak 141. stavak 3. ovoga Zakona samo ako se izmjene i/ili
dopune odnose na vanjsku veličinu građevine, veličinu i oblik građevne čestice ili smještaj građevine na građevnoj čestici.
VAŽENJE LOKACIJSKE DOZVOLE
Važenje lokacijske dozvole

Članak 150.
(1) Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole ne:
1. podnese zahtjev za davanje koncesije
2. podnese zahtjev za donošenje rješenja o izvlaštenju
3. podnese prijedlog za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske
4. podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, odnosno
5. pristupi provedbi zahvata u prostoru za kojega se ne izdaje akt za građenje.
(2) Važenje lokacijske dozvole produžuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva ili investitora jednom za još dvije godine ako se nisu promijenili
uvjeti propisani prostornim planom u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana.
(3) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja postupka davanja koncesije, izvlaštenja, izdavanja građevinske dozvole, odlučivanja
o prijedlogu za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, provođenja parcelacijskog elaborata u
katastru, odnosno tijekom provedbe zahvata u prostoru za koji se ne izdaje akt za građenje, a prestaje teći donošenjem rješenja o izvlaštenju,
izdavanjem građevinske dozvole, rješavanjem imovinskopravnih odnosa, odnosno provedbom zahvata u prostoru.
(4) Ako se za građenje građevine za koju je izdana jedna lokacijska dozvola izdaje više građevinskih dozvola, rok iz stavka 1. ovoga članka prestaje teći
izdavanjem prve građevinske dozvole.
(5) Lokacijska dozvola u skladu s kojom je izdana građevinska dozvola prestaje važiti s danom prestanka važenja građevinske dozvole.
(6) Lokacijska dozvola za zahvat u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatra građenjem i zahvat u prostoru iz članka 125. stavka 1. podstavka
1. ovoga Zakona za koji je u roku iz stavka 1. ovoga članka sklopljen ugovor o koncesiji, važi do isteka roka trajanja koncesije.
DOZVOLA ZA PROMJENU NAMJENE I UPORABU GRAĐEVINE
7.3. DOZVOLA ZA PROMJENU NAMJENE I UPORABU GRAĐEVINE

Članak 151.
(1) Promjena namjene postojeće građevine i/ili drugog lokacijskog uvjeta, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline u čiju svrhu nije
potrebno izvođenje građevinskih radova za koje je potrebna građevinska dozvola odobrava se dozvolom za promjenu namjene i uporabu
građevine.
(2) Dozvola iz stavka 1. ovoga članka ne može se izdati za promjenu oblika ili veličine građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru.
(3) Postojeća građevina, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina za koju je izdana dozvola iz stavka 1. ovoga članka može se na temelju te dozvole
početi koristiti za novu namjenu te se za obavljanje djelatnosti u istoj građevini može izdati rješenje prema posebnom zakonu.
Članak 152.
Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine donosi se po zahtjevu vlasnika postojeće građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline uz
koji se prilaže:
1. dokaz vlasništva građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline
2. dokaz da se radi o postojećoj građevini, uključujući glavni projekt u skladu s kojim je izgrađena, snimku izvedenog stanja, odnosno snimku
postojećeg stanja
3. akt za uporabu građevine, odnosno drugi dokaz da se građevina može koristiti
4. suglasnost nadležnog tijela, ako se traži promjena namjene nepokretnog kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili
njegova dijela i
5. rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja
zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.
Članak 153.
(1) Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine izdaje se ako je podnositelj zahtjeva uz zahtjev priložio propisanu dokumentaciju te ako se u
postupku utvrdi da je nova namjena građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline i/ili lokacijski uvjet koji se namjerava promijeniti, u skladu s
prostornim planom i da ista ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili drugi lokacijski uvjet.
(2) Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine za koju se promjenu namjene prema posebnom propisu provodi postupak ocjene, odnosno
procjene utjecaja zahvata na okoliš ili postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu izdaje se ako su ispunjeni uvjeti i stavka 1. ovoga članka
i ako javnopravno tijelo koje je provelo taj postupak izda potvrdu da je promjena namjene u skladu s rješenjem donesenim u tom postupku.
Članak 154.
Stranke u postupku izdavanja dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine su podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje ta
dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini.
Članak 155.
(1) U svrhu utvrđivanja ispunjava li građevina, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili
novi lokacijski uvjet, upravno tijelo, odnosno Ministarstvo obavlja očevid na koji radi izdavanja potvrde s tim u vezi (u daljnjem tekstu: potvrda) poziva
javnopravna tijela koja prema posebnim propisima u postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuju posebne uvjete i/ili uvjete priključenja te
javnopravno tijelo koje je provelo postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ili postupak ocjene
prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ako je on proveden.
(2) Potvrdu javnopravno tijelo daje usmeno na zapisnik prilikom očevida, a ako to nije moguće, upravno tijelo, odnosno Ministarstvo određuje rok
od petnaest dana za izdavanje potvrde pisanim putem, odnosno za odbijanje izdavanja iste.
(3) Rješenje o odbijanju izdavanja potvrde javnopravno tijelo dostavlja upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i podnositelju zahtjeva koji na istu ima
pravo žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora.
(4) Smatra se da građevina, odnosno samostalna uporabna cjelina ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili drugi lokacijski
uvjet te da je potvrda izdana ako se javnopravno tijelo ne odazove pozivu za očevid, odnosno ako u roku iz stavka 2. ovoga članka upravnom tijelu,
odnosno Ministarstvu ne dostavi potvrdu ili rješenje kojim se odbija izdavanje iste.
Članak 156.
87
(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja kojim se odbija izdavanje potvrde podnositelj zahtjeva je u roku od
deset dana od dana izjavljivanja žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju
postupak izdavanja dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi.
(2) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi protiv rješenja o odbijanju
izdavanja potvrde.
(3) Ako podnositelj zahtjeva ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o odbijanju izdavanja potvrde ne izjavi žalbu, odnosno ne
pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine se odbija.
RJEŠENJE O UTVRĐIVANJU GRAĐEVNE ČESTICE I PARCELACIJA
7.4. RJEŠENJE O UTVRĐIVANJU GRAĐEVNE ČESTICE

Članak 157.
(1) Ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanja tog
zemljišta, odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća
zgrada u skladu s prostornim planom, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice.
(2) Smatra se da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine:
1. ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina
2. ako je građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica
3. ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina manja ili veća od površine propisane prostornim planom
4. ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine
5. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu.
Članak 158.
(1) Zahtjevu za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice prilaže se preslika katastarskog plana na kojoj se određuju oblik i veličina građevne
čestice te dokaz da je građevina za koju se utvrđuje građevna čestica postojeća.
(2) Rješenje o utvrđivanju građevne čestice donosi se po zahtjevu vlasnika zemljišta, vlasnika građevine, investitora građevine ili druge osobe koja za to
ima pravni interes.
Članak 159.
(1) Građevna čestica određuje se u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće tada u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna
čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s
prostornim planom, građevna čestica se određuje u skladu s prostornim planom.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka građevna čestica zgrade koja ima više samostalnih uporabnih cjelina (stanova, poslovnih prostora, garaža i sl.) i/ili
funkcionalnih jedinica (hotelskih soba, apartmana i sl.), a koja je planirana, projektirana i/ili izgrađena tako da s više svojih strana graniči s površinom
javne namjene, određuje se kao zemljište koje je ispod te zgrade.
7.5. PARCELACIJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Uvjeti parcelacije
Članak 160.
(1) Parcelacija građevinskog zemljišta može se provoditi samo u skladu s:
1. lokacijskom dozvolom
2. rješenjem o utvrđivanju građevne čestice
3. građevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgrađena građevina
4. urbanističkim planom uređenja ili prostornim planom područja posebnih obilježja koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice,
odnosno zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000
5. prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i generalnim urbanističkim planom u svrhu određivanja zemljišta koje je vlasnik dužan prenijeti u
vlasništvo jedinice lokalne samouprave na temelju članka 171. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno
6. granicom građevinskog područja određenom važećim ili ranije važećim prostornim planom u svrhu određivanja vlasništva zemljišta sukladno
posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama.
(2) Parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja radi povećanja građevne čestice unutar granice građevnog područja nije dopuštena.
Članak 161.
(1) Parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta može se, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona, provoditi i u
skladu sa:
1. svakim prostornim planom ako se zemljište nalazi na području na kojemu ovim Zakonom nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana
uređenja
2. rješenjem o povratu zemljišta donesenog na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
3. sudskom presudom o utvrđivanju prava vlasništva zemljišta.
(2) Parcelacija izgrađenog građevinskog zemljišta može se, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona, provoditi i u svrhu
spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada.
(3) Članak 160. stavak 1. ovoga Zakona ne odnosi se na parcelaciju građevinskog zemljišta kojom se međusobno usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj
knjizi i naravi.
Potvrda parcelacijskog elaborata

Članak 162.
(1) Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta izrađen u skladu s aktima, odnosno planovima iz članka 160. stavka 1. i članka 161. stavka 1. podstavka 1.
ovoga Zakona provodi se u katastru na temelju parcelacijskog elaborata za koji je upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj
usklađenosti s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.
(2) Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta izrađen u skladu s rješenjem, odnosno presudom iz članka 161. ovoga Zakona provodi se u katastru prema
posebnom propisu nakon provedbe u zemljišnoj knjizi, ako je izrađen u skladu s tim rješenjem, odnosno presudom, a što utvrđuje katastarski ured.
88
(3) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na formiranje građevne čestice u katastru u skladu s lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom u kojoj su
lomne točke građevne čestice određene u GML formatu ili čiji je sastavni dio geodetski projekt.
8. URE ĐE NJE G RAĐE VINS KO G Z E ML JIŠ T A
Cilj i sadržaj uređenja građevinskog zemljišta

Članak 163.
(1) Građevinsko zemljište uređuje se u cilju njegova osposobljavanja za građenje, rekonstrukciju i korištenje zgrada u skladu s prostornim planom te s tim
u vezi poboljšanja uvjeta života i rada u naseljima.
(2) Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća sljedeće radnje i radove:
1. pribavljanje projekata i druge dokumentacije, rješavanje imovinskopravnih odnosa u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonom i ishođenje akata
potrebnih za provedbu radova u svrhu uređenja građevinskog zemljišta
2. građenje infrastrukture i građevina javne i društvene namjene, odnosno njihovu rekonstrukciju u skladu s posebnim zakonima, ako ovim Zakonom nije
propisano drukčije
3. sanaciju terena (odvodnjavanje, izravnavanje, osiguranje zemljišta i sl.).
Obveza uređenja građevinskog zemljišta i investitor infrastrukture

Članak 164.
(1) Uređenje građevinskog zemljišta obveza je jedinica lokalne samouprave i javnopravnih tijela koja prema posebnim propisima grade i/ili upravljaju
infrastrukturom.
(2) Poticanje i organizacija izgradnje i rekonstrukcije infrastrukture i građevina javne i društvene namjene, koordinacija javnopravnih tijela s tim u vezi i
sanacija terena u naselju obveza je jedinica lokalne samouprave.
Članak 165.
(1) Investitor komunalne infrastrukture i sanacije terena u naselju je jedinica lokalne samouprave ili trgovačko društvo koje obavlja odgovarajuću
komunalnu djelatnost, a druge infrastrukture javnopravno tijelo ili druga osoba koja je istu prema posebnom propisu ovlaštena graditi.
(2) Investitor komunalne, odnosno druge infrastrukture može biti i jedna ili više osoba čijem zemljištu ili građevini služi infrastruktura ako za to imaju
suglasnost jedinice lokalne samouprave, odnosno osobe iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga članka može se dati samo osobi, odnosno osobama koje se ugovorom obvežu komunalnu, odnosno drugu infrastrukturu
planiranu prostornim planom izgraditi vlastitim sredstvima u određenom roku i istu predati u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno osobe
određene posebnim propisom. Ova suglasnost može se dati i za građenje komunalne, odnosno druge infrastrukture koja svojom trasom i kapacitetom
premašuje potrebe zemljišta, odnosno građevine investitora.
(4) Međusobna prava i obveze u pogledu uvjeta građenja komunalne, odnosno druge infrastrukture jedinica lokalne samouprave, odnosno trgovačko
društvo ili osoba iz stavka 1. ovoga članka i investitor komunalne, odnosno druge infrastrukture uređuju ugovorom iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Ugovorom iz stavka 3. ovoga članka može se ugovoriti povrat dijela sredstava utrošenih za izgradnju komunalne, odnosno druge infrastrukture ili
djelomično prebijanje s obvezom plaćanja komunalnog doprinosa u slučaju građenja građevine komunalne infrastrukture.
Redoslijed uređenja građevinskog zemljišta

Članak 166.
(1) Prilikom uređenja pojedinih dijelova građevinskog zemljišta ili građenja pojedinih građevina infrastrukture mora se voditi računa o redoslijedu
uređenja tako da se omogući trenutačna i konačna usklađenost i funkcionalna povezanost tih dijelova.
(2) Nove građevine infrastrukture ili njihovi novi dijelovi ne mogu se priključivati na postojeće građevine infrastrukture, odnosno druge infrastrukturne
građevine koje kapacitetom ili drugim obilježjima ne udovoljavaju novim građevinama i uređajima, odnosno njihovim dijelovima.
9. IMO VINS K I INS T IT UT I URE ĐE NJA G RAĐE VINS K OG Z E ML JIŠ T A
Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta

Članak 167.
(1) Troškove ili dio troškova potrebnih za izradu urbanističkog plana uređenja ili za izgradnju komunalne infrastrukture može snositi vlasnik zemljišta
kojem to uređenje koristi ili druga zainteresirana osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju uređenja građevinskog
zemljišta.
(2) Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta sklapa se u pisanoj formi, a ovisno o svom predmetu, sadrži osobito:
1. naziv, odnosno ime i adresu stranaka
2. naziv i obuhvat urbanističkog plana uređenja čija se izrada financira i osnovne smjernice za njegovu izradu značajne za obje stranke
3. obvezu jedinice lokalne samouprave da donese urbanistički plan uređenja i rok za njegovo donošenje
4. vrstu i opseg radnji i radova na uređenju zemljišta koje se obvezuje izvršiti jedinica lokalne samouprave, te rok za njihovo izvršenje
5. iznos, način i rok plaćanja troškova uređenja zemljišta koji se obvezuju platiti vlasnik zemljišta, odnosno zainteresirana osoba.
(3) Sredstva ostvarena sklapanjem ugovora o financiranju uređenja građevinskog zemljišta prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave.
(4) Sklapanje ugovora o financiranju uređenja građevinskog zemljišta ne isključuje primjenu posebnih propisa o javnoj nabavi.
(5) Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave.
Članak 168.
(1) Iznimno od članka 167. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, ako se urbanistički plan uređenja donosi za zemljište u vlasništvu jedne ili više osoba koje u
cijelosti financiraju njegovu izradu, ugovorom o financiranju uređenja građevinskog zemljišta može se ugovoriti da izrađivača tog plana odabiru i izravno
plaćaju te osobe.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka nositelj izrade prostornog plana je stručno upravno tijelo općine, grada, velikog grada, odnosno Grada Zagreba.
Članak 169.
Osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta u pogledu financiranja izgradnje objekta ili
uređaja komunalne infrastrukture koji se prema posebnom zakonu financira iz komunalnog doprinosa ne plaća taj doprinos do iznosa troškova uređenja
zemljišta kojeg plaća na temelju ugovora.
89
Prijenos zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave
Članak 170.
(1) Vlasnik neizgrađenog i neopterećenog zemljišta na kojemu je urbanističkim planom uređenja planirano građenje, odnosno uređenje površine javne
namjene može to zemljište prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave.
(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka može postupiti i vlasnik neizgrađenog zemljišta na kojemu ne može graditi jer se ne može formirati građevna
čestica u skladu s detaljnim planom uređenja.
Članak 171.
(1) Vlasnik građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja dužan je prije dobivanja lokacijske dozvole, prenijeti jedinici lokalne
samouprave u vlasništvo dio tog zemljišta koje je prostornim planom koji određuje oblik i veličinu građevne čestice, lokacijskom dozvolom ili
građevinskom dozvolom određeno za građenje komunalne infrastrukture koja služi njegovoj građevnoj čestici ili građevini koja će se izgraditi na toj
čestici.
(2) Vlasnik građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja dužan je prije dobivanja lokacijske dozvole s jedinicom lokalne samouprave ili
drugom ovlaštenom osobom sklopiti ugovor o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza ili druge služnosti na svojoj građevnoj čestici ili građevini koja će
na njoj biti izgrađena za korist komunalne infrastrukture kada je to potrebno prema urbanističkom planu uređenja, drugom prostornom planu koji ima
detaljnost tog plana, lokacijskoj dozvoli ili građevinskoj dozvoli.
Članak 172.
(1) Za preneseno zemljište iz članka 170. i članka 171. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno za osnovanu služnost iz članka 171. stavka 2. ovoga Zakona,
vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti prenesenog zemljišta, odnosno u iznosu za koji je umanjena vrijednost nekretnine uslijed osnivanja
služnosti.
(2) Vlasniku prenesenog zemljišta iz članka 170. i članka 171. stavaka 1. ovoga Zakona pripada i naknada troškova izrade parcelacijskog elaborata ako je
isti bio potreban za prijenos zemljišta.
(3) Naknadu iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužna je isplatiti jedinica lokalne samouprave, odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku
od četiri godine od dana prijenosa zemljišta, odnosno sklapanja ugovora.
Članak 173.
(1) Zemljište iz članka 170. i članka 171. stavka 1. ovoga Zakona vlasnik prenosi izjavom o prijenosu zemljišta koju daje na zapisnik nadležnom
upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prostorno
uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo). O prijenosu zemljišta se ne donosi upravni akt.
(2) Nadležno upravno tijelo dužno je pozvati jedinicu lokalne samouprave da prisustvuje davanju izjave iz stavka 1. ovoga članka najmanje četrnaest dana
prije davanja izjave.
(3) Pristanak, odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave prijenosu zemljišta nije od utjecaja na prijenos, odnosno na stjecanje prava vlasništva
zemljišta koje se prenosi.
Članak 174.
(1) Nadležno upravno tijelo dužno je zapisnik o prijenosu zemljišta i parcelacijski elaborat pregledan i potvrđen u skladu s ovim Zakonom i posebnim
zakonom kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina, ako je isti bio potreban za prijenos zemljišta, uručiti zastupniku jedinice lokalne
samouprave, odnosno bez odgađanja dostaviti jedinici lokalne samouprave u čije je vlasništvo preneseno zemljište, te iste dostaviti katastarskom uredu i
zemljišnoknjižnom sudu radi provedbe po službenoj dužnosti.
(2) Zapisnik o prijenosu zemljišta koji je potpisao vlasnik zemljišta i službena osoba, ovjeren pečatom nadležnog upravnog tijela je pravna osnova za
stjecanje vlasništva prenesenog zemljišta od strane jedinice lokalne samouprave.
Članak 175.
(1) Nadležno upravno tijelo na prijedlog vlasnika saziva raspravu u svrhu sporazumnog utvrđivanja naknade za preneseno zemljište.
(2) Ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljište, nadležni sud ovu naknadu po zahtjevu
vlasnika određuje u izvanparničnom postupku.
Obveza prodaje zemljišta

Članak 176.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su na zahtjev vlasnika zemljišta, odnosno građevine odnosno investitora zgrade po tržišnoj
cijeni prodati bez provedbe javnog natječaja:
1. dio neizgrađenog zemljišta potrebnog za formiranje neizgrađene građevne čestice u skladu s urbanističkim planom uređenja ili detaljnim planom
uređenja, ako taj dio ne prelazi 50% površine planirane građevne čestice
2. dio zemljišta potrebnog za formiranje izgrađene građevne čestice u skladu s urbanističkim planom uređenja ili detaljnim planom uređenja
3. zemljište koje čini građevnu česticu zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju na temelju posebnog zakona kojim se uređuje ozakonjenje
nezakonitih zgrada.
Pravo prvokupa
Članak 177.
(1) Vlada, skupština županije, odnosno Grada Zagreba, gradsko vijeće i općinsko vijeće (u daljnjem tekstu: nositelj prava prvokupa) može odlukom
odrediti područje na kojemu ima pravo prvokupa nekretnina potrebnih za građenje infrastrukture ili građevine javne i društvene namjene.
(2) Vlada, skupština županije, odnosno Grada Zagreba, gradsko vijeće i općinsko vijeće može odlukom odrediti područje na kojemu pravna osoba s
javnim ovlastima ima pravo prvokupa nekretnina potrebnih za građenje infrastrukture za koju je prema posebnom propisu nadležna.
(3) Područje iz stavka 1., odnosno 2. ovoga članka određuje se na katastarskoj ili drugoj odgovarajućoj podlozi, tako da je nedvojbeno na koje se
nekretnine odnosi pravo prvokupa.
(4) Odluka iz stavka 1., odnosno 2. ovoga članka objavljuje se u informacijskom sustavu i »Narodnim novinama«, odnosno službenom glasilu županije,
Grada Zagreba, velikog grada, grada i općine, te na njihovim mrežnim stranicama.
(5) Odluka iz stavka 1., odnosno 2. ovoga članka dostavlja se nadležnom zemljišnoknjižnom sudu i nadležnom katastarskom uredu.
Članak 178.
(1) Vlasnik nekretnine na području na kojemu postoji pravo prvokupa koji namjerava prodati ovu nekretninu dužan je putem javnog bilježnika ili na drugi
odgovarajući način istu ponuditi na prodaju nositelju prava prvokupa i priopćiti mu cijenu i uvjete prodaje.
(2) Ako nositelj prava prvokupa kojemu je stavljena ponuda ne izjavi u roku od šezdeset dana od dana priopćenja ponude da prihvaća ponudu, vlasnik
nekretnine može istu prodati drugom, ali samo pod istim uvjetima ili za višu cijenu.
90
(3) Kada se prema uvjetima prodaje cijena treba u cijelosti ili djelomice isplatiti u novcu, izjava o prihvaćanju ponude može imati učinak samo ako
nositelj prava prvokupa kome je stavljena ponuda vlasniku nekretnine ili kod javnog bilježnika, odnosno nadležnog suda deponira cijeli iznos koji se
prema ponudi treba isplatiti u novcu.
Članak 179.
(1) Sklapanje ugovora o kupoprodaji nekretnine protivno članku 177. ovoga Zakona razlog je za poništenje tog ugovora.
(2) Tužba za poništenje ugovora iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti nakon isteka tri godine od dana njegova sklapanja.
 PRAVO SLUŽNOSTI (MOŽE LI SE GRADITI NA GRAĐEVNOJ ČESTICI KOJA NEMA IZLAZ NA

JAVNU POVRŠINU)
iz skripte: Na građevnoj čestici koja nema izlaz na javnu površinu može se graditi ovisno o načinu na koje je to pitanje uređeno građevinskom
dozvolom. Naime, građevinskom dozvolom može se odrediti obveza priključenja građevne čestice, odnosno zgrade izravno na javnu površinu ili
posredno na javnu površinu putem služnosti prolaza i/ili provoza odnosno preko zemljišta u vlasništvu investitora.
U nastavku je izvadak iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08,
38/09, 153/09, 143/12, 152/14) koji proširuje opis prava služnosti navedenog u pojmu „prometna površina“ Zakona o prostornom uređenju (Članak 3.,
stavak 1., točka 33.).
DIO ČET VRT I - SL UŽ NOS T I
GL AVA 1. - O S L UŽ NO ST IMA UO PĆE
Ovlaštenikovo pravo
Članak 174.
(1) Služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma
čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati.
(2) Kako je nositelj prava služnosti ovlašten služiti se poslužnom stvari, određuje se kod osnivanja prava služnosti; ako se služnost osniva na temelju
pravnoga posla, određuje to svojom voljom ili u sporazumu sa stjecateljem onaj čija je poslužna stvar; ako se osniva na temelju odluke suda ili drugoga
tijela vlasti, određuje se to tom odlukom; inače to određuje zakon.
(3) Služnost ima sadržaj s kojim je osnovana, ako nije kasnije zakonito izmijenjen; tko tvrdi da je izmijenjen, treba to dokazati.
GL AVA 2. – ST VARNE SL UŽ NO ST I
Odjeljak 1. – Opće odredbe
Povlasna nekretnina i služnost

Članak 186.
(1) Stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način
služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje
bi inače imao pravo činiti.
(2) Stvarna služnost osnovana u korist neke nekretnine kao povlasne ne može se razdvojiti od vlasništva te nekretnine, te je njezin pripadak, prenosiv
samo zajedno s tom nekretninom.
(3) Stvarna služnost može postojati i u korist nekretnina koje su javna dobra u općoj ili u javnoj uporabi, ako se tome ne protivi njihova pravna
narav.
(4) Kad je povlasna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih ima jednako pravo izvršavanja stvarnih služnosti u
korist povlasne nekretnine; a kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaštenik
služnosti koja tereti njihovu nekretninu njome služi na način na koji ga ovlašćuje njegovo pravo, odnosno svaki mora propuštati radnje glede poslužne
nekretnine koje bi bile suprotne tuđem pravu stvarne služnosti.
Članak 187.
Što je određeno za vlasnika povlasne nekretnine, na odgovarajući način vrijedi i za nositelja prava građenja, ako nije što drugo određeno, niti
proizlazi iz naravi toga prava.
PRAVILNIK O NAČINU IZRAČUNA GRAĐEVINSKE (BRUTO) POVRŠINE ZGRADE

NN 93/17
PRAVILNIK O NAČINU IZRAČUNA GRAĐEVINSKE (BRUTO) POVRŠINE ZGRADE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom pobliže uređuje način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade i određuju dijelovi podova etaža koji se ne uračunavaju
u ovu površinu.
Članak 2.
Građevinska (bruto) površina zgrade obračunava se zbrajanjem površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K,
Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, ako ovim Pravilnikom nije propisano drukčije.
Članak 3.
Građevinska (bruto) površina zgrade za etažu koja se s najmanje 75% svojeg obujma nalazi ispod površine konačno uređenog i izravnanog terena uz
pročelje zgrade obračunava se množenjem s koeficijentom:
− 0,25, ako se koristi kao garaža, odnosno parkirališni prostor
− 0,50, ako se koristi kao pomoćni prostor osnovnoj namjeni.
Članak 4.
U građevinsku (bruto) površinu ne uračunava se površina slijedećih dijelova zgrade:
− vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu
− toplinske izolacije kojom se poboljšavaju energetska svojstva zgrade koja se stavlja na postojeću zgradu
91
− etaže, odnosno dijelovi etaže svijetle visine manje od 2,0 m
− galerije unutar funkcionalne jedinice zgrade
− otvorenih dijelova zgrade (natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe vijenca i drugih istaka, vanjska stubišta, vanjske rampe
za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne dimne i ventilacijske kupole i sl.).
Članak 5.
Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se u postupcima započetim do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, osim ako to investitor ili vlasnik
građevine zatraži.
UREDBA O ODREĐIVANJU GRAĐEVINA, DRUGIH ZAHVATA U PROSTORU I POVRŠINA

DRŽAVNOG I PODRUČNOG (REGIONALNOG) ZNAČAJA
NN 37/14, 154/14
UREDBA O ODREĐIVANJU GRAĐEVINA, DRUGIH ZAHVATA U PROSTORU I POVRŠINA DRŽAVNOG I
PODRUČNOG (REGIONALNOG) ZNAČAJA
Članak 1.
Ovom se Uredbom određuju građevine i površine državnog i područnog (regionalnog) značaja te zahvati u prostoru i površine državnog i područnog
(regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem, a koji se prostornim planovima planiraju na
teritoriju Republike Hrvatske i u njenom epikontinentalnom pojasu.
G RAĐE VINE I PO VRŠ INE DRŽ AVNO G Z NAČAJA

Članak 2.
Građevine državnog značaja su:
1.Prometne i komunikacijske građevine i površine
1.1.cestovne građevine:
–autoceste,
–državne ceste,
1.2.željezničke građevine:
–željeznička pruga za međunarodni promet, s pripadajućom željezničkom infrastrukturom,
–željeznička pruga za regionalni promet, s pripadajućom željezničkom infrastrukturom,
1.3.građevine zračnog prometa:
–međunarodni aerodromi,
–zgrade te komunikacijska i navigacijska infrastruktura kontrole zračne plovidbe,
–helidromina otocima,
1.4.građevine i površine pomorske plovidbe:
–luke otvorene za javni promet od osobitog (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku,
–luke posebne namjene od značaja za Republiku Hrvatsku,
–međunarodni plovni putovi,
–zgrade i objekti sigurnosti plovidbe,
–građevine i telekomunikacijska i navigacijska infrastruktura za nadzor i upravljanje pomorskim prometom,
1.5.građevine unutarnje plovidbe:
–luke i pristaništa na vodnim putovima od državnog značaja,
–međunarodni vodni putovi s pripadajućim objektima sigurnosti plovidbe,
–međudržavni vodni putovi s pripadajućim objektima sigurnosti plovidbe,
1.6.građevine i površine elektroničkih komunikacija:
–međunarodni i međužupanijski elektronički komunikacijski vodovi s pripadajućim građevinama,
–koridori elektroničke komunikacijske infrastrukture radijskih i televizijskih operatora elektroničkih komunikacija državnog značaja,
–građevine namijenjene zaštiti i kontroli radiofrekvencijskog spektra Republike Hrvatske.
2.Energetske građevine
2.1.elektrane instalirane snage 20 MW i veće s pripadajućim građevinama,
2.2.hidroelektrane s pripadajućim građevinama,
2.3.dalekovodi 220 kV i više, s trafostanicom i rasklopnim postrojenjem na tom dalekovodu,
2.4.međunarodni i magistralni cjevovodi koji služe za transport nafte, plina ili naftnih derivata, uključivo terminal, otpremnu i mjerno-regulacijsku
(redukcijsku) stanicu tehnološki povezanu s tim cjevovodom,
2.5.podzemna skladišta prirodnog plina,
2.6.skladišta nafte ili njezinih tekućih derivata koja su samostalni objekti kapaciteta 50.000 tona i više,
2.7.skladišta ukapljenog naftnog plina koja su samostalni objekti kapaciteta 10.000 tona i više.
3.Vodne građevine
3.1.regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama I. reda,
3.2.brane s akumulacijom ili retencijskim prostorom s pripadajućim građevinama koje zadovoljavaju kriterije velikih brana,
3.3.vodne građevine za:
–melioracijsku odvodnju površine 10.000 ha i više,
–vodoopskrbu kapaciteta zahvata 500 l/s i više,
–navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda kapaciteta 500 l/s i više,
–zaštitu voda kapaciteta 100.000 ekvivalentnih stanovnika i više.
4.Proizvodne građevine
4.1.građevine u kojima se obavlja nuklearna djelatnost, osim zdravstvene djelatnosti,
92
4.2.građevine za proizvodnju metala, koksa, cementa, stakla i celuloze,
4.3.rafinerije nafte.
5.Posebne građevine i površine
5.1.vojne lokacije i građevine,
5.2.građevine Ministarstva unutarnjih poslova:
–građevine vezane uz nadzor granice,
–prihvatilišta za tražitelje azila,
–zatvori, kaznionice i odgojni zavodi,
5.3.granični prijelazi:
–stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba s inspekcijskim službama,
–stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba,
–stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika,
–granični prijelazi određeni za veterinarski i fitosanitarni nadzor,
–stalni granični prijelazi za pogranični promet,
–sezonski granični prijelazi za međunarodni promet putnika,
5.4.centralna skladišta Državne uprave za zaštitu i spašavanje,
5.5.građevine za proizvodnju eksploziva i minsko-eksplozivnih sredstava za gospodarsku uporabu,
5.6.građevine za gospodarenje otpadom:
–regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom,
–odlagališta opasnog otpada,
–privremena odlagališta opasnog otpada,
–građevine za obradu, skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada,
–spalionice otpada,
5.7.veterinarske građevine:
–spalionice nusproizvoda životinjskog podrijetla kategorije I.,
–građevine za smještaj životinja zatečenih u ilegalnom prometu,
–odmorišta za životinje u transportu,
5.8.centralno oporavilište za zbrinjavanje strogo zaštićenih životinjskih vrsta iz prirode ili divljih životinja zaplijenjenih u provedbi zakona kojim se
uređuje zaštita prirode.
6.Ostale građevine
6.1.golf igrališta s 18 i više rupa ili površine veće od 40 ha, sa ili bez smještajnih kapaciteta,
6.2.građevine planirane na izdvojenim građevinskim područjima državnog značaja,
6.3.građevine za koje je izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole uređeno međudržavnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku,
6.4.građevine i drugi zahvati u prostoru u sklopu strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske određeni prema posebnom zakonu.
Članak 3.
Površine državnog značaja su:
–površine izdvojenih građevinskih područja državnog značaja gospodarske, javne ili druge namjene,
–infrastrukturni koridori podmorskih kabela i cjevovoda u teritorijalnom moru Republike Hrvatske koji prelaze granice epikontinentalnog pojasa i koji
prelaze granice dviju ili više županija,
–istražni koridori i površine za planiranje građevina iz članka 2. ove Uredbe.
G RAĐE VINE I PO VRŠ INE PO DRUČNO G (RE G IO NAL NO G ) Z NAČAJA

Članak 4.
Građevine područnog (regionalnog) značaja su:
1.Prometne i komunikacijske građevine i površine
1.1.cestovne građevine:
–županijske ceste,
–lokalne ceste,
1.2.željezničke građevine:
–željeznička pruga za lokalni promet, s pripadajućom željezničkom infrastrukturom,
1.3.građevine zračnog prometa:
–zračne luke, osim međunarodnih aerodroma,
–helidromi, osim helidromana otocima,
1.4.građevine pomorske plovidbe:
–luke županijskog značaja,
–luke posebne namjene koje nisu od značaja za Republiku Hrvatsku,
–plovni putovi, osim međunarodnih plovnih putova,
1.5.građevine unutarnje plovidbe:
–luke i pristaništa na unutarnjim vodnim putovima županijskog značaja,
–državni vodni putovi s pripadajućim objektima sigurnosti plovidbe,
1.6.građevine elektroničkih komunikacija:
–odašiljači nepokretnih i pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža izvan građevinskog područja,
–županijski elektronički komunikacijski vodovi s pripadajućim građevinama.
2.Energetske građevine
2.1.elektrane instalirane snage od 10 MW do 20 MW s pripadajućim građevinama,
93
2.2.dalekovodi od 35 kV do 220 kV, s trafostanicom i rasklopnim postrojenjem na tom dalekovodu,
2.3.skladišta nafte ili njezinih tekućih derivata koja su samostalni objekti kapaciteta od 10.000 do 50.000 tona,
2.4.skladišta ukapljenog naftnog plina koja su samostalni objekti kapaciteta od 1.000 do 10.000 tona.
3.Vodne građevine
3.1.regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama, osim građevina iz članka 2. točke 3. podtočke3.1. ove Uredbe,
3.2.brane s akumulacijom ili retencijskim prostorom s pripadajućim građevinama izvan granica građevinskog područja, osim građevina iz članka 2. točke
3. podtočke3.2. ove Uredbe,
3.3.vodne građevine za:
–melioracijsku odvodnju površine do 10.000 ha,
–navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda kapaciteta do 500 l/s,
–zaštitu voda kapaciteta do 100.000 ekvivalentnih stanovnika u dvije ili više jedinica lokalne samouprave.
4.Posebne građevine
4.1.građevine za zaštitu i spašavanje:
–zonska skladišta Državne uprave za zaštitu i spašavanje,
–učilišta vatrogastva, zaštite i spašavanja s izdvojenim objektima i vježbalištima,
4.2.građevine za skladištenje eksploziva i minsko-eksplozivnih sredstava za gospodarsku uporabu,
4.3.građevine za gospodarenje otpadom:
–skladišta opasnog otpada,
–kazete za zbrinjavanje azbesta,
4.4.sabirališta nusproizvoda životinjskog podrijetla.
5.Ostale građevine
5.1.golf igrališta s 9 ili više rupa površine 40 ha ili manje, sa ili bez smještajnih kapaciteta,
5.2.građevine planirane na izdvojenim građevinskim područjima područnog (regionalnog) značaja.
Članak 5.
Površine županijskog značaja su:
–površine izdvojenih građevinskih područja područnog (regionalnog) značaja gospodarske i/ili javne namjene,
–površine druge namjene područnog (regionalnog) značaja veće od 5 ha,
–infrastrukturni koridori podmorskih kabela i cjevovoda u teritorijalnom moru Republike Hrvatske koji ne prelaze granice županije.
Z AH VAT I U PROS T O RU I PO VRŠ INE DRŽ AVNO G I PO DRUČNO G (RE G IO NAL NO G )

Z NAČAJA KO JI S E NE S MAT RAJU G RAĐE NJE M
Članak 6.
Zahvati u prostoru, odnosno površine državnog značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem su:
–istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina,
–građevine za eksploataciju na eksploatacijskom polju mineralnih sirovina,
–podzemna skladišta prirodnog plina u geološkim strukturama,
–deponije mineralnih sirovina,
–uzgoj ribe i drugih morskih organizama na udaljenosti većoj od 300 m od obalne crte,
–ribolovna područja na moru.
Članak 7.
Zahvati u prostoru, odnosno površine područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju
građenjem su:
–uzgoj ribe i drugih morskih organizama na udaljenosti do 300 m od obalne crte,
–sidrišta na moru.
PRAVILNIK O ZAHVATIMA U PROSTORU KOJI SE NE SMATRAJU GRAĐENJEM, A ZA

KOJE SE IZDAJE LOKACIJSKA DOZVOLA
NN 105/17, 108/17
Članak 1.
Ovim Pravilnikom se određuju zahvati u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje
lokacijska dozvola.
Članak 2.
Zahvati u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje lokacijska dozvola su:
1. postavljanje, privezivanje ili sidrenje kaveza i drugih naprava u moru za uzgoj ribe ili drugih morskih organizama
2. trajno postavljanje, privezivanje ili sidrenje pomorskih objekata (plovnih objekata, plutajućih objekata i nepomičnih od obalnih objekata),
osim objekata sigurnosti plovidbe
3. sidrišta na moru
4. trajno postavljanje, privezivanje ili sidrenje plovila na unutarnjim vodama kao što su brodovi, plutajući objekti (pristan, gat, bazen, kućica na
vodi, stambena lađa, pontonski most, plutajući ugostiteljski objekt, plutajući dok i sl.) i skele
5. iskopi u moru čija svrha nije građenje građevine
6. deponiranje viška iskopa iz mora
7. deponije mineralnih sirovina
8. potapanje pomorskih objekata i drugih stvari u moru
94
9. površine za uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova na prirodnom tlu, unutarnjim vodama i moru koje nisu u sklopu građevina.
PRAVILNIK O OBVEZNOM SADRŽAJU IDEJNOG PROJEKTA

NN 118/19
SADRŽAJ IDEJNOG PROJEKTA 2A/2
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom podrobnije propisuje obvezni sadržaj i elementi idejnog projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanje
projekta i način ovjere projekta od strane odgovornih osoba, pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata, te građevine za koje se određuje
građevna čestica i/ili obuhvat zahvata u prostoru i način njegova određivanja.
Članak 2.
(1) Idejni projekt izrađuje se za provedbu zahvata u prostoru određenog projektnim zadatkom i po potrebi prethodno izrađenim idejnim rješenjima, te
dokumentaciji na temelju koje su stečena prava za provedbu zahvata u prostoru.
(2) Idejni projekt izrađuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: Zakon), prostornim planom i drugim
propisima donesenim na temelju Zakona, idejnim rješenjem čija je izrada propisana Zakonom, posebnim propisima, posebnim uvjetima i uvjetima
priključenja pribavljenim elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola, elaboratima čija izrada prethodi izradi idejnog projekta
na temelju posebnih propisa te uvjetima koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti
zahvata za ekološku mrežu.
(3) Uz zahtjev projektanta kojim traži utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja iz stavka 2. ovoga članka, obvezno se prilaže rješenje o
prihvatljivosti zahvata za okoliš, rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim
propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ili rješenje o ocjeni potrebe
procjene utjecaja na okoliš.
(4) Za zahvate u prostoru od interesa za Republiku Hrvatsku kao i one državnog značaja propisane posebnim propisom, idejni projekt sadrži pristupni put
odnosno cestu i drugu infrastrukturu u funkciji zahvata izvan obuhvata osnovnog zahvata u prostoru, u slučaju kada za iste nije izdana građevinska
dozvola.
Članak 3.
(1) Nacrti i dokumenti pojedinih struka koji čine idejni projekt moraju biti međusobno usklađeni i prikazivati cjeloviti zahvat u prostoru u tehničko-
tehnološkom i funkcionalnom smislu.
(2) Nacrti su grafički i shematski prikazi koji na primjeren način prikazuju tehničko rješenje.
(3) Dokumenti struke su tekstualni, relevantni ulazni tehnički podatci za proračune, tablični i drugi prilozi pojedine struke.
II. SADRŽ AJ IDE JNOG PRO JE K T A

Članak 4.
Idejni projekt sadrži opći i tehnički dio.
Opći dio idejnog projekta

Članak 5.
(1) Opći dio idejnog projekta sadrži:
– naslovnu stranicu idejnog projekta
– popis svih projektanata i suradnika koji su izradili idejni projekt
– sadržaj idejnog projekta i
– izjavu projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom te posebnim zakonima i propisima u skladu s kojima se izdaje lokacijska
dozvola.
(2) Naslovna stranica idejnog projekta sadrži:
– naziv i sjedište, odnosno ime i adresu te OIB osobe registrirane za poslove projektiranja (u daljnjem tekstu: projektantskog ureda) koja je izradila
idejni projekt
– naziv i sjedište, odnosno ime i adresu te OIB podnositelja zahtjeva
– naziv zahvata u prostoru
– lokaciju zahvata u prostoru (katastarska čestica, katastarska općina, grad/općina i županija/Grad Zagreb)
– strukovnu odrednicu idejnog projekta (npr. arhitektonski, građevinski, strojarski i elektrotehnički dio)
– ime, naziv i broj ovlaštenja te kvalificirani elektronički potpis svih strukovnih projektanata
– ime te kvalificirani elektronički potpis odgovorne osobe u projektantskom uredu
– mjesto i datum (mjesec/godina) izrade idejnog projekta i
– oznaku idejnog projekta.
(3) Ako se za izradu idejnog projekta pruža administrativna i stručna pomoć ministarstva nadležnog za poslove graditeljstva i prostornoga uređenja (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo) ugovorena kroz Mjeru 11 Operativnog programa konkurentnost i kohezija (u daljnjem tekstu: OPKK), naslovna stranica, u
dijelu zaglavlja ili podnožja, sadrži grafičke oznake EU fonda – OPKK.
(4) Sadržaj naslovne stranice idejnog projekta iz stavka 2. ovoga članka prikazan je u grafičkom prilogu koji je sastavni je dio ovoga Pravilnika (Prilog
1.).
(5) Sadržaj naslovne stranice idejnog projekta iz stavka 3. ovoga članka prikazan je u grafičkom prilogu koji je sastavni je dio ovoga Pravilnika (Prilog
2.).
(6) Sadržaj izjave projektanta iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka prikazan je u grafičkom prilogu koji je sastavni je dio ovog Pravilnika (Prilog 3.).
Članak 6.
(1) Idejni projekt za rekonstrukciju građevine, uz sadržaj iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika, sadrži i dokaz zakonitosti građevine koja se
rekonstruira.
(2) Idejni projekt za izmjenu zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem, uz sadržaj iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika, sadrži i podatke o
izdanim aktima temeljem kojih se pristupilo provedbi tog zahvata u prostoru.
95
(3) Idejni projekt za linijsku infrastrukturnu građevinu, uz sadržaj iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika, sadrži i podatke o izdanim aktima za provedbu
prostornih planova dionica infrastrukture na koje se građevina povezuje.
Tehnički dio idejnog projekta

Članak 7.
Tehnički dio idejnog projekta, ovisno o vrsti i namjeni zahvata u prostoru, sadrži:
– jedinstveni opis zahvata u prostoru
– tehnički opis, koji ovisno o vrsti zahvata sadrži:
1. tehničke podatke bitne za izradu glavnog projekta, za zahvate u prostoru kojima se pristupa na temelju građevinske dozvole ili
2. sve tehničke podatke o projektiranom zahvatu te uvjetima i zahtjevima koji moraju biti ispunjeni pri izvođenju radova, za zahvate u prostoru kojima se
pristupa bez građevinske dozvole
– podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova, ako je potrebno
– tehničko rješenje privremene građevine, koje sadrži tekstualni i grafički dio, ako je potrebno za provedbu zahvata u prostoru i
– nacrte.
Jedinstveni opis zahvata u prostoru

Članak 8.
(1) Jedinstvenim opisom zahvata u prostoru, ovisno o vrsti zahvata, određuju se lokacijski uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru na temelju
prostornog plana i posebnih propisa.
(2) Jedinstveni opis zahvata u prostoru sadrži:
– tekstualni opis svih lokacijskih uvjeta za zahvat u prostoru
– ocjenu usklađenosti planiranog zahvata u prostoru s prostornim planom, koja sadrži analizu podataka iz prostornih planova (kartografski prikazi i
provedbene odredbe koje se odnose na zahvat u prostoru), te preklop zahvata u prostoru s kartografskim prikazima prostornih planova
– ocjenu usklađenosti planiranog zahvata u prostoru s posebnim zakonima i propisima, koja sadrži popis zakona i propisa koji se odnose na zahvat u
prostoru
– ocjenu usklađenosti projektnog rješenja iz idejnog projekta s posebnim uvjetima i uvjetima priključenja, te rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš,
rješenjem o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene
utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ili rješenjem o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš, ako to rješenje
sadrži mjere zaštite okoliša i/ili program praćenja stanja okoliša i
– grafičke prikaze zahvata u prostoru na situacijama iz članka 22. ovoga Pravilnika.
(3) Osim lokacijskih uvjeta iz stavka 1. ovoga članka propisanih Zakonom, jedinstveni opis zahvata sadrži i druge lokacijske uvjete kojima se određuje
zahvat u prostoru, odnosno građevina:
– prema značaju (sukladno Zakonu, npr. državnog, regionalnog ili lokalnog)
– prema stupnju složenosti (sukladno posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, npr. skupina 1., 2.a, 2.b., 3.a. i 3.b.) i
– prema kapacitetu, koji se ovisno vrsti zahvata određuje brzinom u km/h, kapacitetom u ES, l/s, površinom u ha, zapremninom u m3, instaliranom
snagom u W, naponom u mreži u V, instaliranim kapacitetom proizvodnog postrojenja, uzgojnim godišnjim kapacitetom u tonama i uvjetnim grlima i
drugo.
(4) Za zahvate u prostoru financirane sredstvima iz fondova EU jedinstveni opis zahvata sadrži i ostale podatke bitne za uvjete i način financiranja, o
kojima je potrebno voditi računa prilikom ishođenja provedbenih akata.
KADA JE POTREBNO DEFINIRANJE GRAĐEVNE ČESTICE, A KADA OBUHVATA ZAHVATA U
PROSTORU
Vidi i članak 22. ovog Pravilnika.
Formiranje građevne čestice i obuhvat zahvata u prostoru

Članak 9.
(1) Lokacijskom dozvolom se obvezno određuje oblik i veličina građevne čestice, smještaj i veličina građevine u slučajevima jednoznačnog
korištenja prostora sukladno prostornom planu.
(2) Zahvati u prostoru za koje se određuje obuhvat zahvata u prostoru, unutar kojeg se ne formiraju građevne čestice su:
– eksploatacijsko polje čvrste mineralne sirovine s rudarskim objektima i postrojenjima u funkciji izvođenja rudarskih radova i pristupnim putem izvan
obuhvata zahvata u prostoru
– rudarski objekti i postrojenja na radnim prostorima koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova na istražnim prostorima i eksploatacijskim poljima
energetskih mineralnih sirovina, skladištenja ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama koji se smještaju unutar utvrđenih
eksploatacijskih polja i istražnih prostora, uključivši i pristupne puteve izvan obuhvata zahvata u prostoru koji se koriste isključivo u tu svrhu
– zahvati u prostoru i složeni zahvati u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem
– cjevovodi i kabelski vodovi različitih namjena, osim u dijelu u kojem je za građevine na trasi istih potrebno formirati građevnu česticu
– žičare, zračni energetski vodovi svih naponskih razina i slične građevine, osim u dijelu u kojem je za građevine na trasi istih potrebno formirati
građevnu česticu
– nove vojne lokacije i vojne građevine, osim u dijelu u kojem je za građevine unutar obuhvata potrebno formirati građevnu česticu i
– druge slične građevine za koje nije potrebno osigurati jednoznačno korištenje prostora.
(3) Zahvati u prostoru za koje se određuje obuhvat zahvata u prostoru, unutar kojeg se formiraju građevne čestice su:
– ceste i željezničke pruge
– nasipi i akumulacije
– elektrane za koje se formira građevna čestica
– zračne luke
– turističke zone i
– druge slične građevine za koje se formira građevna čestica sukladno prostornom planu.
(4) Zahvati u prostoru za koje se određuje obuhvat zahvata u prostoru, unutar kojeg se za dio zahvata određuje građevna čestica su:
– morske luke i luke na unutarnjim vodama
96
– hidroelektrane, u dijelu u kojem je za građevine u funkciji istih potrebno formirati građevnu česticu
– vodne građevine tipa: retencije, melioracije i sl.
– golfovi, skijališta, adrenalinski parkovi i sl.
– cjevovodi, žičare, zračni energetski vodovi svih naponskih razina i slične građevine, u dijelu u kojem je za građevine na trasi istih potrebno
formirati građevnu česticu
– vjetroparkovi i solarne elektrane, u dijelu u kojem je za građevine u funkciji istih potrebno formirati građevnu česticu
– nove vojne lokacije i vojne građevine, u dijelu u kojem je za građevine u funkciji istih potrebno formirati građevnu česticu i
– druge slične građevine za koje se za dio zahvata formira građevna čestica sukladno prostornom planu.
(5) Jednoznačno korištenje prostora je korištenje prostora u jednoj namjeni određenoj aktom za provedbu u skladu s prostornim planom, za koje se u
istima određuje točan oblik i veličina građevne čestice, te smještaj i veličina građevine na istoj.
(6) Obuhvat zahvata u prostoru je prostor utvrđen sukladno prostornom planu, posebnim zakonima i propisima, unutar kojega se može provesti
pojedinačni zahvat, koji u slučajevima iz članka 2. stavka 4. ovoga Pravilnika obuhvaća i prostor pripadajuće infrastrukture.
Članak 10.
(1) Za ceste, željezničke pruge i slične građevine, u idejnom projektu određuje se obuhvat zahvata u prostoru određivanjem koridora, a građevna čestica
formira se parcelacijskim elaboratom u skladu s lokacijskom dozvolom, kao i građevne čestice pripadajućih građevina na trasama linijskih i sličnih
građevina (cjevovodi, kabelski vodovi različitih namjena, zračni energetski vodovi svih naponskih razina, sustavi navodnjavanja i sl.), ako je njihovo
formiranje određeno lokacijskom dozvolom.
(2) Za zračne luke, turističke zone i slične građevine, u idejnom projektu određuje se obuhvat zahvata u prostoru, a građevna čestica formira se
parcelacijskim elaboratom u skladu s lokacijskom dozvolom, ako ista u idejnom projektu nije određena lomnim točkama u GML formatu.
(3) Za luke, hidroelektrane, golf igrališta i slične zahvate u prostoru, u idejnom projektu određuje se obuhvat zahvata u prostoru, unutar kojeg se određuje
površina za koju se ne formira građevna čestica, već se uspostavlja služnost, koncesija i sl., a za građevine unutar obuhvata formiraju se građevne čestice
parcelacijskim elaboratom, sve u skladu s lokacijskom dozvolom.
(4) Za postojeću složenu građevinu za koju je izdana uporabna dozvola, a rekonstruira se izgradnjom nove građevine kao dijela složene građevine, u
idejnom projektu određuje se obuhvat zahvata u prostoru unutar postojeće građevne čestice, na način da su njezin smještaj, veličina i oblikovanje u skladu
s uvjetima propisanima prostornim planom za cijelu građevnu česticu.
(5) Za složeni zahvat u prostoru, u okviru obuhvata zahvata potrebno je u idejnom projektu označiti dio zahvata koji se prema posebnim propisima kojima
se uređuje gradnja ne smatra građenjem, te dio zahvata koji se odnosi na građevine, a za koje se formira građevna čestica parcelacijskim elaboratom u
skladu s lokacijskom dozvolom.
Uvjeti za formiranje građevne čestice linijske infrastrukture

Članak 11.
(1) Građevna čestica za linijsku infrastrukturu mora biti smještena u cijelosti unutar koridora, čiji je položaj i širina određen prostornim
planom, a oblik i veličina građevne čestice određuju se sukladno projektnim rješenjima građevine, čiji se smještaj određuje na situaciji
građevine na građevnoj čestici.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, izvan građevne čestice mogu se smjestiti dijelovi građevine za koje se utvrđuje služnost (odvodnja, cjevovodi,
energetski vodovi, spojni kabeli i sl.), ako za to nema zapreka u prostornom planu.
(3) Građevna čestica za linijsku infrastrukturu i druge slične građevine u načelu je jedna katastarska čestica, osim u slučajevima kada se ista može
sastojati od dvije ili više katastarskih čestica i to:
– kada se građevna čestica proteže područjima dviju ili više katastarskih općina
– u slučajevima prelaska preko zemljišta u posebnim režimima (javno vodno dobro, javno dobro i sl.), odnosno preko zemljišta drugih upravitelja (cesta,
pruga i sl.) ili
– za potrebe evidencije o stanju izdanih dozvola modula eDozvola informacijskog sustava prostornog uređenja (početak i kraj obuhvata zahvata i sl.).
(4) Pojedine katastarske čestice od kojih se sastoji građevna čestica utvrđuju se:
– lokacijskom dozvolom u kojoj su lomne točke određene u GML formatu ili
– parcelacijskim elaboratom usklađenim sa situacijom građevine.
(5) U slučaju kada se radi o linijskim infrastrukturnim građevinama za koje se izrađuje više parcelacijskih elaborata za potrebe formiranja građevne
čestice potrebno je grafički prikazati položaj pojedinih elaborata u odnosu na cjelovitu građevnu česticu za koju je izdana lokacijska dozvola, te isto
dostaviti i u GML formatu u HTRS 96/TM koordinatnom sustavu.
(6) Parcelacijski elaborat je geodetski elaborat prema propisima kojima se uređuje državna izmjera i katastar.
SADRŽAJ IDEJNOG PROJEKTA 2B/2
Grafički prikazi
Članak 12.
(1) Grafički prikazi, ovisno o vrsti zahvata, sadrže:
– situacije propisane člankom 22. ovoga Pravilnika
– nacrte (tlocrte, presjeke, poglede odnosno druge nacrte prikladne za prikaz zahvata u prostoru) projektiranog zahvata u prostoru u primjerenom mjerilu,
s ucrtanim dužinskim i visinskim kotama, te ovisno o vrsti zahvata u prostoru, s iskazanim namjenama prostora i iskazom površina
– nacrte kojima se, ovisno o vrsti i namjeni zahvata u prostoru, daje rješenje uređenja građevne čestice ili obuhvata zahvata i
– druge grafičke i shematske prikaze koji na primjeren način prikazuju položaj, smještaj, tehničko rješenje, oblikovanje, uređenje zahvata u prostoru, te
ovisno o vrsti zahvata, sanaciju i prenamjenu prostora (primjerice: 3D prikazi, krajobrazni prikazi i sl.).
(2) Sadržaj i broj nacrta mora biti takav da osigurava da nijedan dio tehničkog rješenja za koje je potrebno grafičko prikazivanje ne ostane neprikazan.
(3) U svim nacrtima u kojima se upisuju relativne visinske kote zahvata u prostoru, obvezno se upisuje i podatak koja apsolutna visinska kota odgovara
relativnoj nultoj koti zahvata u prostoru, prema posebnom propisu.
(4) Grafički prikazi iz stavka 1. ovoga članka moraju biti izrađeni u primjerenom mjerilu koje osigurava preglednost i detaljnost podataka primjerenu
razini razrade idejnog projekta.
(5) Primjereno mjerilo je ono iz kojeg se mogu jasno i nedvojbeno iščitati svi potrebni podatci za građevinu odnosno zahvat u prostoru.
(6) Sastavni dio idejnog projekta za izdavanje lokacijske dozvole može biti i tipski projekt dijela građevine za kojeg je izdano rješenje o tipskom
projektu na temelju posebnog propisa. Uvjeti utvrđeni tipskim projektom predstavljaju lokacijske uvjete za taj dio građevine.
97
III. NAČIN IZ RADE , IS PIS , OZ NAČAVANJE , O PRE MANJE , PRO MJE NA S ADRŽ AJA I
O VJE RA IDE JNO G PRO JE K T A
Izrada idejnog projekta kao elektroničkog zapisa

Članak 13.
(1) Idejni projekt se izrađuje kao elektronički zapis u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
(2) Idejni projekt kao elektronički zapis predaje se elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola.
(3) Idejni projekt mora biti izrađen u elektroničkom obliku u PDF formatu i potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(4) Elektronički zapis idejnog projekta u PDF formatu mora nastati pretvorbom projekta izrađenog računalnom tehnikom, a iznimno može sadržavati
skenirane priloge (posebni uvjeti, uvjeti priključenja i druga dokumentacija).
Članak 14.
(1) Idejni projekt kao elektronički zapis mora biti naslovljen kao: »Idejni projekt«_ oznaka projekta _ redni broj ispravka projekta (ako je došlo do
promjene sadržaja projekta tijekom upravnog postupka izdavanja lokacijske dozvole).
(2) Idejni projekt kao elektronički zapis u PDF formatu mora biti pohranjen kao pojedinačna datoteka koja ne smije prelaziti veličinu od 100 MB, a koja
je nastala izvozom iz odgovarajućeg elektroničkog programa. Iznimno, u slučaju da veličina prelazi 100 MB, idejni projekt može biti izrađen kao više
posebnih datoteka, a svaka od njih mora biti potpisana sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
(3) Uz idejni projekt iz članka 13. stavka 1. ovoga Pravilnika potrebno je dostaviti datoteku u GML formatu s prikazom lomnih točaka građevne
čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru u obliku poligona, naslovljenu na način iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Za građevine iz članka 9. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Pravilnika, uz datoteku u GML formatu iz stavka 3. ovoga članka potrebno je dostaviti i datoteke u
GML formatu s prikazom lomnih točaka u obliku poligona za pojedine dijelove zahvata u prostoru različitih namjena.
(5) Za građevine za eksploataciju, odnosno istraživanje ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe, uz datoteku, odnosno datoteke u GML
formatu iz stavaka 3. i 4. ovoga članka potrebno je dostaviti i datoteku u GML formatu s prikazom lomnih točaka u obliku poligona granice istražnog
prostora, odnosno eksploatacijskog polja ugljikovodika, geotermalne vode za energetske svrhe, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u
geološkim strukturama.
(6) Datoteke u GML formatu iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka potrebno je dostaviti na elektroničkom nosaču podataka.
(7) Ovisno o vrsti zahvata u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, uz idejni projekt iz članka 13. stavka 1. ovoga Pravilnika podnositelj
zahtjeva po potrebi predaje grafičke prikaze iz idejnog projekta u DWG, DXF i/ili drugom odgovarajućem formatu prikazane u HTRS96/TM
koordinatnom sustavu na elektroničkom nosaču podataka.
Potpisivanje idejnog projekta izrađenog kao elektronički zapis

Članak 15.
(1) Idejni projekt potpisuje se kvalificiranim elektroničkim potpisom sukladno Uredbi (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i vijeća od 23. srpnja
2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ.
(2) Ovlašteni inženjeri odnosno arhitekti potpisuju se kvalificiranim elektroničkim potpisom odgovarajuće komore inženjera odnosno arhitekata, koji
mora sadržavati naziv i OIB komore, te ime i OIB ovlaštenog inženjera odnosno arhitekta (korporativna kartica komore).
Članak 16.
Na idejne projekte izrađene kao elektronički zapis primjenjuju se i odredbe posebnog propisa kojima se uređuje uporaba elektroničke isprave.
Ispis idejnog projekta – preslika elektroničke isprave

Članak 17.
(1) Idejni projekt se za potrebe provedbe upravnog postupka izdavanja lokacijske dozvole ispisuje u jednom primjerku na način da naslovnica sadrži
potpis i otisak pečata svih strukovnih projektanta, odnosno odgovorne osobe u projektantskom uredu u originalu.
(2) Nacrti i dokumenti pojedinih struka koji čine idejni projekt moraju biti izrađeni u skladu sa sljedećim zahtjevima:
– uvezuju se u mape prikladnih dimenzija, pri čemu zamjena sastavnih dijelova mape mora biti onemogućena na pouzdani način
– mogu biti uvezani u jednu ili više mapa i
– papir, odnosno drugi odgovarajući materijal za pisanje, odnosno crtanje na kojem se izrađuje projekt mora prilikom uvezivanja u mapu biti dimenzija
21,0 x 29,7 cm, odnosno ako je veći, mora biti složen na navedenu dimenziju.
Označavanje idejnog projekta

Članak 18.
(1) Tekstualni, proračunski, tablični i drugi prilozi sadrže:
– na svakoj stranici naziv projektantskog ureda koji je izradio idejni projekt, naziv zahvata u prostoru odnosno građevine, mjesto, datum izrade
i numeraciju stranica priloga i
– na završnoj stranici, uz podatke iz podstavka 1. ovoga stavka i potpis i otisak pečata projektanta koji je izradio prilog.
(2) Nacrti moraju imati sastavnicu smještenu uz donji desni rub grafičkog prikaza, širine najviše 18 cm, koja sadrži naziv zahvata u prostoru, odnosno
obuhvat zahvata, naziv ili ime podnositelja zahtjeva, naziv projektantskog ureda koji je izradio idejni projekt, ime projektanta, naziv idejnog projekta,
razinu projekta (idejni), strukovnu odrednicu dijela idejnog projekta, naziv projektiranog dijela zahvata u prostoru, naziv grafičkog prikaza, mjerilo,
oznaku idejnog projekta, redni broj nacrta (broj lista), te mjesto i datum izrade.
(3) Na nacrtu se smije nalaziti samo jedna važeća sastavnica.
Promjena sadržaja idejnog projekta

Članak 19.
Ako tijekom upravnog postupka izdavanja lokacijske dozvole dođe do promjene sadržaja idejnog projekta, potrebno je cjeloviti idejni projekt s
promijenjenim sadržajem izraditi i dostaviti u PDF formatu uz GML datoteku, odnosno datoteke iz članka 14. stavaka 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika,
dostaviti ispisani primjerak tako izrađenog idejnog projekta, te na naslovnoj stranici naznačiti da se radi o promjeni sadržaja idejnog projekta uz redni broj
promjene.
Odgovornosti za potpisani idejni projekt, odnosno dio projekta

Članak 20.
98
Kvalificiranim elektroničkim potpisom elektroničkog zapisa idejnog projekta, potpisom naslovne stranice ispisanog primjerka idejnog projekta odnosno
mape koja je sastavni dio cjelovitog projekta, projektant i odgovorna osoba u projektantskom uredu preuzimaju odgovornosti u propisanom dijelu,
sukladno Zakonu i drugim propisima.
Uporaba drugog jezika i pisma

Članak 21.
(1) Idejni projekt, osim sadržaja na hrvatskom jeziku latiničnim pismom, može sadržavati i tekst na stranom jeziku.
(2) Ako je to potrebno, dijelovi projekta koji imaju formu obrasca mogu biti uvezani u projekt na stranom jeziku, s time da je u tom slučaju, na početku
niza svih istovrsnih obrazaca, potrebno uvezati jedan prevedeni obrazac s naznakom na koje obrasce u nizu koji slijedi se on odnosi.
(3) U slučaju neusklađenosti teksta na hrvatskom i stranom jeziku, mjerodavan je tekst na hrvatskom jeziku.
IV. SITUACIJE I GML FORMAT ZAPISA

Članak 22.
(1) Jedinstveni opis zahvata u prostoru obvezno sadrži sljedeće grafičke prikaze u odgovarajućem mjerilu:
– preglednu situaciju planiranog zahvata u prostoru, osim za zahvate za koje se lokacijskom dozvolom utvrđuje oblik i veličine građevne čestice
– situaciju planiranog zahvata unutar obuhvata i smještaj jedne ili više građevina unutar obuhvata zahvata u prostoru i/ili na građevnoj čestici
prikazana na geodetskoj situaciji stvarnog stanja, a iznimno za zahvate iz članka 9. stavaka 2., 3. i 4. na digitalnoj ortofotokarti (DOF) s
preklopom/uklopom službenog katastarskog plana ovjerenoj od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina
– prijedlog formiranja građevne čestice odnosno čestica na situaciji iz podstavka 2. ovoga stavka, s jednoznačnim prikazom čestica po namjeni,
odnosno načinu upravljanja, koji se iznimno, za zahvate iz članka 10. stavaka 1., 2. i 3. ovog Pravilnika može priložiti upravnom tijelu, odnosno
Ministarstvu uz zahtjev za izdavanje potvrde parcelacijskog elaborata o njegovoj usklađenosti s lokacijskom dozvolom
– grafički prikaz etapnosti i/ili faznosti izdavanja građevinskih i uporabnih dozvola i
– situacijski prikaz uklanjanja postojećih i građenja privremenih građevina, te prikaz lokacije privremene deponije viškova iskopa.
(2) Pregledna situacija planiranog zahvata u prostoru izrađuje se na Hrvatskoj osnovnoj karti ili ortofotokarti, u odgovarajućem mjerilu, a
obavezno sadrži smjer sjevera, mjerilo, granice županija, gradova i općina, te katastarskih općina, te prikazuje obuhvat zahvata u prostoru određen
koordinatama lomnih točaka poligona i/ili linijsku infrastrukturu određenu kotama stacionaže.
(3) Geodetska situacija stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu, koja je sastavni dio geodetskog elaborata, sadrži:
– položajne i visinske podatke o svim vidljivim prirodnim i izgrađenim objektima zemljine površine u području obuhvata zahvata u prostoru i
– stvarni oblik i veličinu pojedinih katastarskih čestica u ravninskoj kartografskoj projekciji (HTRS96/TM), brojeve katastarskih čestica, ime i matični
broj katastarske općine, oznaku mjerila u kojoj je izrađena, datum izrade, te ime, broj i oznaku ovlaštenog inženjera geodezije.
(4) Geodetsku situaciju stvarnog stanja terena iz stavka 3. ovoga članka, izrađenu u mjerilu prikladnom vrsti zahvata, potpisuje ovlašteni inženjer
geodezije kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(5) Uz geodetsku situaciju stvarnog stanja terena, idejni projekt sadrži i potvrdu katastarskog ureda da je geodetski elaborat predan na pregled i
potvrđivanje, osim u slučaju kada se geodetski elaborat ne izrađuje, sukladno propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina.
(6) Digitalna ortofotokarta (DOF) s preklopljenim/uklopljenim službenim katastarskim planom je karta odgovarajućeg mjerila, izrađena od
ovlaštenog inženjera geodezije, iz koje je razvidno stvarno stanje terena i stanje katastarskih čestica evidentiranih u katastru, u položajnom smislu, a
koju ovjerava tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina.
Članak 23.
(1) Uz situaciju iz članka 22. stavka 1. podstavka 2. ovoga Pravilnika prilaže se i popis koordinata lomnih točaka koje određuju granice buduće
građevne čestice, odnosno granice obuhvata zahvata u prostoru.
(2) Popis koordinata lomnih točaka sadrži podatke o broju točke, te koordinate u koordinatnom sustavu ravninske kartografske projekcije (HTRS96/TM).
(3) Sastavni dio situacije iz stavka 1. ovoga članka je i popis vlasnika nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelja drugih stvarnih
prava na toj nekretnini. Ako zahvat u prostoru graniči s deset ili manje nekretnina, sastavni dio situacije je i popis vlasnika i nositelja drugih stvarnih
prava na nekretninama koje neposredno graniče s nekretninom za koju se izdaje lokacijska dozvola, ako su isti stranke u postupku.
(4) Koordinate lomnih točaka u HTRS96/TM koordinatnom sustavu za zgrade, građevine, građevne čestice, te zahvate u prostoru iz članka 9. stavaka 2.,
3. i 4. ovoga Pravilnika, u glavnom projektu moraju biti izrađene u skladu s uvjetima iz lokacijske dozvole.
(5) Postojeća infrastruktura koja se izmješta zbog realizacije zahvata u prostoru može se smjestiti i izvan obuhvata zahvata ako za to postoje tehnički
razlozi, a ne postoje zapreke u prostornom planu, sukladno posebnim uvjetima, uvjetima priključenja i posebnim propisima.
(6) Priključci u funkciji zahvata u prostoru koji bitno ne mijenjaju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja zahvata u prostoru mogu se
smjestiti i izvan obuhvata zahvata ako za to postoje tehnički razlozi, a ne postoje zapreke u prostornom planu, sukladno posebnim uvjetima, uvjetima
priključenja i posebnim propisima.
(7) Za idejni projekt izrađen u svrhu izmjene i/ili dopune lokacijske dozvole, situacije zahvata u prostoru mogu biti izrađene prema propisima na temelju
kojih je izdana ta lokacijska dozvola, a moraju sadržavati prikaz granica građevne čestice odnosno obuhvata zahvata za cjelokupni zahvat u prostoru, te
popis koordinata lomnih točaka takvog prikaza u GML formatu sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
(8) Za idejni projekt izrađen za rekonstrukciju postojeće građevine kojom se ne mijenjaju granice građevne čestice, odnosno tlocrtni oblik građevine,
situacije mogu biti izrađene prema propisima na temelju kojih je izdan akt za građenje.
99
PRILOZI (NASLOVNE STRANICE)
PRILO G 1 PRILO G 2
PRILO G 3
PRAVILNIK O GEODETSKIM ELABORATIMA

NN 59/18
Napomena: Pravilnik o geodetskom projektu (NN 12/14, 56/14) je još na snazi, ALI izmjenama NN 39/19 Zakona o gradnji i Zakona o prostornom
uređenju, te NN118/19 Pravilnika o obaveznom sadržaju i opremanju projekata građevina i Pravilnika o obveznom sadržaju idejnog projekta, dijelovi
koji su dotad upućivali na potrebu izrade geodetskog projekta zamijenjeni su uputom na potrebu izrade geodetskog elaborata.
 GEODETSKI ELABORAT (PRIJE BIO GEODETSKI PROJEKT)
Vidi i opise situacija u pravilnicima o sadržaju idejnog i glavnog projekta.
DIO PRVI
UVO DNE O DRE DB E

Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj i oblik geodetskih elaborata te način njihove izrade, pregledavanja i potvrđivanja.
Članak 2.
Sadržaj i oblik geodetskih elaborata propisuje se na način da se određuje svrha u koju se elaborati izrađuju, njihov izgled te sastavni dijelovi
elaborata.
Članak 3.
Izrada geodetskih elaborata propisuje se na način da se određuju radnje koje se obavljaju tijekom izrade elaborata.
100
Članak 4.
Pregledavanje i potvrđivanje geodetskih elaborata propisuje se na način da se određuju radnje koje provode područni uredi za katastar odnosno tijelo
nadležno za katastarske poslove Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: katastarski uredi) prilikom pregledavanja i potvrđivanja elaborata.
Članak 5.
Geodetski elaborati se mogu upotrebljavati u svrhu i za potrebe za koju su izrađeni kada su potvrđeni od strane katastarskog ureda.
DIO DRUG I
S ADRŽ AJ I OB L IK EL AB O RAT A
Svrha izrade geodetskih elaborata

Članak 6.
(1) Geodetski elaborati mogu biti izrađeni u svrhu:
1. diobe ili spajanja katastarskih čestica
2. provedbe lokacijske dozvole
3. provedbe rješenja o utvrđivanju građevne čestice
4. provedbe građevinske dozvole, odnosno drugog akta na temelju kojega je izgrađena građevina
5. provedbe urbanističkog plana uređenja ili prostornih planova područja posebnih obilježja
6. provedbe prostornog plana uređenja grada, odnosno općine i generalnog urbanističkog plana, kada se određuje zemljište koje je vlasnik
dužan prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave
7. određivanja vlasništva zemljišta sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama prema granicama građevinskog
područja određenim važećim ili ranije važećim prostornim planom
8. provedbe prostornih planova za neizgrađeno građevinsko zemljište, ako se zemljište nalazi na području na kojem zakonom kojim se uređuje
prostorno uređenje nije propisana obaveza donošenja urbanističkog plana uređenja
9. evidentiranja pomorskog ili vodnog dobra
10. spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada
11. evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama
12. evidentiranja podataka o zgradama ili drugim građevinama evidentiranih načinom uporabe zemljišta izgrađeno zemljište
13. evidentiranja ili promjene podataka o načinu uporabe katastarskih čestica
14. evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica
15. evidentiranja međa uređenih u posebnome postupku
16. provedbe rješenja o povratu zemljišta donesenog na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke
vladavine za neizgrađeno građevinsko zemljište
17. provedbe sudskih presuda o utvrđivanju prava vlasništva, za neizgrađeno građevinsko zemljište
18. provedbe u zemljišnoj knjizi
19. izmjere postojećeg stanja radi ispravljanja zemljišne knjige
20. ispravljanja propusta u održavanju katastra
21. ispravljanja podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije
22. ispravljanja nedostataka na katastarskom planu
23. promjene područja i granica katastarskih općina
24. evidentiranja izvedenog stanja ceste.
(2) Geodetski elaborati mogu biti izrađeni osim u svrhe iz stavka 1. ovoga članka i u svrhe koju određuju posebni propisi.
Članak 7.
(1) Geodetski elaborati su tehnička osnova za provedbu promjena u katastarskom operatu i mogu se izrađivati za potrebe:
1. održavanja katastra nekretnina
2. postupnog osnivanja katastra nekretnina
3. provođenja promjena u katastru zemljišta.
(2) U katastarskim općinama za koje je donijeta Odluka o postupnom osnivanju katastra nekretnina (u daljnjem tekstu: Odluka) sukladno Zakonu o
državnoj izmjeri katastru nekretnina (»Narodne novine«, broj 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16 i 9/17) (u daljnjem tekstu: Zakon) geodetski elaborati
izrađuju na način da se njima predlaže osnivanje katastarskih čestica katastra nekretnina.
…
 ZAKON O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE

NN 78/15, 118/18, 110/19
PRIMJENA ZAKONA
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje obavljanje stručnih poslova i djelatnosti prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja,
građenja, upravljanja projektom gradnje te ispitivanja i prethodnih istraživanja, propisuju se zadaće struka, stručni ispit i stručno usavršavanje
te uvjeti za strane osobe koje obavljaju poslove i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.
(2) Obavljanje stručnih poslova geodetske struke u vezi s prostornim uređenjem i gradnjom uređuje se posebnim zakonom.
Članak 3.
(1) Pod obavljanjem stručnih poslova prostornog uređenja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se izrada nacrta prostornih planova i nacrta izvješća o
stanju u prostoru te obavljanje poslova u vezi s pripremom i donošenjem prostornih planova i izvješća o stanju u prostoru.
(2) Pod obavljanjem poslova projektiranja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova u izradi idejnog, glavnog, izvedbenog,
tipskog projekta, utvrđivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, projekta uklanjanja građevine i projekta postojećeg stanja građevine,
propisanih posebnim zakonima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i područje gradnje, te propisima donesenim na temelju tih zakona.
101
(3) Pod obavljanjem poslova stručnog nadzora građenja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova koje, prema posebnom zakonu
kojim se uređuje područje gradnje, obavlja nadzorni inženjer.
(4) Pod obavljanjem djelatnosti građenja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani,
konstrukterski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i
održava postojeća građevina.
(5) Pod obavljanjem djelatnosti upravljanja projektom gradnje, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje u ime i za račun investitora poslova
financijskog, pravnog i tehničkog savjetovanja u vezi s projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem građevina te drugi poslovi propisani ovim
Zakonom.
(6) Pod obavljanjem djelatnosti ispitivanja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje poslova ispitivanja materijala, određenih dijelova ili
cijele građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta, predviđenih glavnim
projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta te kontrolna ispitivanja materijala koja se provode na temelju posebnih propisa, projekta građevine
ili sumnje, a koji su od važnosti za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine.
(7) Pod obavljanjem djelatnosti prethodnih istraživanja u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se utvrđivanje uvjeta za građenje, utvrđivanje stanja
materijala i građevine te uređaja i instalacija u odnosu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.
(8) Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka.
(9) Strukovni naziv ovlašteni arhitekt, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva i strukovni naziv ovlašteni arhitekt urbanist za osobe koje su ovlaštenje za
obavljanje poslova odgovornog voditelja izrade nacrta prijedloga prostornih planova i izvješća o stanju u prostoru stekle prije 1. listopada 2005.
(10) Komora, u smislu ovoga Zakona, je Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Hrvatska komora inženjera strojarstva i
Hrvatska komora inženjera elektrotehnike.
(11) Ministarstvo, u smislu ovoga Zakona, jest ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva i prostornog uređenja.
(12) Ministar je ministar nadležan za poslove graditeljstva i prostornog uređenja.
UVJETI ZA ODGOVORNE OSOBE ZA IZVOĐENJE RADOVA (INŽENJER GRADILIŠTA I VODITELJ
RADOVA)
IV. OB AVL JANJE POS L O VA I DJE L AT NO S T I G RAĐE NJA
Inženjer gradilišta
Članak 24.
(1) Inženjer gradilišta vodi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova različitih struka kojima se gradi nova građevina,
rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.
(2) Za inženjera gradilišta može se imenovati osoba s obrazovanjem iz znanstvenog područja tehničkih znanosti u nekom od znanstvenih polja:
arhitekture i urbanizma, građevinarstva, strojarstva ili elektrotehničke struke koja:
– je završila preddiplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke ili stručni
studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 180 ECTS
bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima položen stručni
ispit ili
– je upisana u imenik inženjera gradilišta Komore, u skladu sa zakonom kojim se uređuje udruživanje u Komoru.
(3) Inženjer gradilišta može ujedno biti i voditelj radova.
Voditelj radova
Članak 25.
(1) Voditelj radova u okviru zadaća svoje struke vodi izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih,
instalaterskih i završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja.
(2) Za voditelja radova može se imenovati osoba arhitektonske, građevinske, strojarske, elektrotehničke ili geotehničke struke, odnosno
geoinženjerske struke koja:
– je završila preddiplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke ili stručni
studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 180 ECTS
bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima položen stručni
ispit ili
– je upisana u imenik voditelja radova Komore, u skladu sa zakonom kojim se uređuje udruživanje u Komoru.
Vođenje manje složenih radova

Članak 25.a
(1) Poslove vođenja manje složenih radova, osim osobe iz članka 25. ovoga Zakona, unutar zadaća svoje struke, obavlja osoba koja je završila
odgovarajuću srednju školu po programu za tehničara odgovarajuće struke te ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položen
stručni ispit.
(2) Poslove vođenja manje složenih radova, osim osobe iz stavka 1. ovoga članka, u okviru svojeg majstorskog zvanja, obavlja osoba koja ima položen
majstorski ispit ili priznati majstorski status iz područja graditeljstva.
(3) Manje složene radove koje vode osobe iz stavka 1. ovoga članka, odnosno osobe iz stavka 2. ovoga članka, kao i manje složene radove za koje nije
potrebno imenovati voditelja propisuje ministar pravilnikom.
GLAVNI INŽENJER GRADILIŠTA, INŽENJER GRADILIŠTA I VODITELJ RADOVA - O ČEMU OVISI KOJI
JE IMENOVAN
Dodatno iz skripte: Imenovanje voditelj/inženjer ovisi o skupini građevine (A do G, radovi H i I), a glavni ili ne o tome tko je glavni izvođač.
Posebni slučajevi u građenju

Članak 25.b
(1) Ako se na građevini izvode manje složeni radovi različitih struka, za vođenje tih radova može se imenovati voditelj radova.
(2) Ako se na zgradi stambene namjene s najviše dvije stambene jedinice čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² ili zgradi
poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti, izvode manje složeni radovi
102
različitih struka, za vođenje tih radova može se imenovati osoba koja je završila srednju školu po programu za tehničara te ima najmanje pet
godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit.
(3) Izvođač iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona koji za pojedini rad nema zaposlenu osobu s odgovarajućim stručnim kvalifikacijama sudjelovanje te
osobe u građenju građevine koju gradi može osigurati sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji s drugim izvođačem koji izvodi radove na istoj građevini
i ima zaposlenu takvu osobu.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, koji je zaposlenik glavnog izvođača, mora osigurati cjelovitost i međusobnu
usklađenost radova koje izvode izvođači iz stavka 3. ovoga članka.
 IZVOĐAČ 2/2 (TKO MOŽE GRADITI, TKO MOŽE BITI IZVOĐAČ)
Izvođač
Članak 29.
(1) Graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno
za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom te posebnim propisima kojima se uređuje
gradnja.
(2) Izvođač je dužan osigurati da pojedini rad obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije.
Članak 30.
(1) Izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje
složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25.b ovoga Zakona.
(2) Izvođač je dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje gradnja te osigurati
da obavljanje poslova građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova.
(3) Izvođač je dužan osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem poslova, odnosno djelatnosti mogao učiniti investitoru ili drugim
osobama za sve vrijeme obavljanja poslova, odnosno djelatnosti.
Članak 31.
Izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine te obavljanje ispitivanja iz članka 40. ovoga Zakona.
GRADNJA ZA VLASTITE POTREBE OVLAŠTENE FIZIČKE OSOBE
Članak 32.
Iznimno od odredbe članka 29. ovoga Zakona, fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni
studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u
cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70 % građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije
stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.
ZADAĆE ARHITEKTONSKE STRUKE
VII. Z ADAĆE S T RUK A, ST RUČNI IS PIT I S T RUČNO US AVRŠ AVANJE
1. Z ADAĆE S T RUK A
Stručni poslovi prostornog uređenja

Članak 47.
Zadaća arhitektonske struke u obavljanju stručnih poslova prostornog uređenja je obavljanje tih poslova u svojstvu odgovornog voditelja izrade nacrta
prijedloga prostornih planova i izvješća o stanju u prostoru i obavljanja drugih stručnih poslova prostornog uređenja u okviru znanja stečenog
obrazovanjem i radom.
Projektiranje i kontrola projekata

Članak 49.
Zadaće arhitektonske struke u obavljanju poslova projektiranja su:
– izrada arhitektonskih projekata: za zgrade, za krajobrazno uređenje građevina i krajobraznu arhitekturu te projekata instalacije vodovoda i
kanalizacije u zgradama
– izrada iskaza procijenjenih troškova građenja, u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje
– izrada arhitektonskog projekta postojećeg stanja za sve građevine, u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje
– utvrđivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu za sve građevine s izradom dokaza o ispunjavanju temeljnih zahtjeva, u okviru zadaća za
koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje
– izrada arhitektonske snimke izvedenog stanja, u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje
– izrada dijelova projekta uklanjanja za sve građevine, u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje
– nostrifikacija arhitektonskih projekata.
Stručni nadzor građenja

Članak 53.
(1) Arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova
koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.
(2) Građevinska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena
projektirati arhitektonska struka.
(3) Arhitektonska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora izvođenja radova na zgradama koje je prema ovome Zakonu ovlaštena
projektirati građevinska struka, a za koje prema posebnom propisu nije potrebna kontrola glavnog projekta.
Vođenje građenja
Članak 54.
(1) Arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova
koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.
103
(2) Građevinska struka može obavljati i poslove vođenja građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati
arhitektonska struka.
(3) Arhitektonska i građevinska struka mogu obavljati i poslove vođenja građenja zgrada i izvođenja radova na zgradi koje su prema ovome
Zakonu ovlaštene projektirati arhitektonska i građevinska struka.
Projektantski nadzor
Članak 55.
(1) Poslove projektantskog nadzora obavlja projektant arhitektonske, građevinske, strojarske i/ili elektrotehničke struke koji je izradio glavni projekt
prema kojem se gradi građevina.
(2) Osoba koja obavlja projektantski nadzor odgovorna je u svojstvu projektanta odgovarajuće struke.
(3) Ako projektant projekta, u skladu s kojim se izvode radovi, za vrijeme izvođenja radova više ne obavlja projektantsku djelatnost ili izričito svojom
voljom pismeno izrazi da to ne može iz objektivnih razloga, poslove projektantskog nadzora obavlja projektant odgovarajuće struke.
RAD INOZEMNIH IZVOĐAČA U HRVATSKOJ
VIII. ST RANE O S OB E KO JE O B AVL JAJU PO SL O VE I DJEL AT NO S TI PRO S T O RNO G A

URE ĐE NJA I G RADNJE
Poslovi prostornoga uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, poslovi vođenja građenja, voditelja
projekta i poslovi ispitivanja i prethodnih istraživanja
Iz skripte:
Strani izvođači imaju pravo raditi one građevine za koje imaju ovlaštenje u svojoj matičnoj državi.
Obavljanje djelatnosti građenja u RH – strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi ugovornici EGP-a (npr. Bugarska)
- na privremenoj i povremenoj osnovi
-- obavljati one poslove koje je ovlaštena obavljati prema propisima države u kojoj ima sjedište,
-- nakon što o tome obavijesti Ministarstvo izjavom u pisanom obliku
-- priložiti i isprave kojim se dokazuje pravo obavljanja djelatnosti u državi sjedišta strane osobe
-- osigurana od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili dr. osobama.
-- ovlaštena fizička osoba iz države ugovornice EGP-a ima pravo u RH povremeno ili privremeno obavljati poslove voditelja građenja i voditelja radova
u svojstvu odgovorne osobe pod strukovnim nazivom koji ovlaštene osobe za obavljanje tih poslova imaju u RH, ako prije početka prvog posla izjavom
izvijestila o tome odgovarajuću Komoru. Komora provodi postupak provjere inozemne stručne kvalifikacije.
Izvođenje građevinskih radova tvrtke iz treće države (ne članice EGP-a)
- obavljanja privremene ili povremene djelatnosti građenja
-- graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za
izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane „Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i
gradnje“ te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja,
-- izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova upisan u registar
Komore ili s priznatim inozemnim stručnim kvalifikacijama.
- trajno obavljanje djelatnosti građenja mora
-- biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova te mora u obavljanju djelatnosti građenja
-- imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova upisan u registar Komore ili s priznatim inozemnim stručnim
kvalifikacijama.
Članak 59.
(1) Fizička osoba koja u stranoj državi ima pravo obavljati poslove prostornoga uređenja u svojstvu ovlaštene osobe ima pravo u Republici
Hrvatskoj pod pretpostavkom uzajamnosti trajno obavljati te poslove u svojstvu ovlaštenog voditelja na poslovima prostornoga uređenja pod istim
uvjetima kao i ovlašteni arhitekt urbanist ako ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova u skladu s posebnim zakonom kojim se
uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima.
(2) Fizička osoba koja u stranoj državi ima pravo obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, kontrole projekata, vođenja
građenja ili voditelja projekta i poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja ima pravo u Republici Hrvatskoj, pod pretpostavkom uzajamnosti,
trajno obavljati te poslove u svojstvu ovlaštene osobe pod istim uvjetima kao i ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer, revident, inženjer
gradilišta i/ili voditelj radova, voditelj projekta, odnosno stručna osoba za obavljanje poslova prethodnih istraživanja, ako ima stručne kvalifikacije
potrebne za obavljanje tih poslova u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim
propisima.
(3) Pretpostavka uzajamnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuje se na državljana države ugovornice Europskog gospodarskog prostora
(dalje u tekstu: EGP-a) i države članice Svjetske trgovinske organizacije.
Članak 60.
Strana ovlaštena fizička osoba ima pravo u Republici Hrvatskoj trajno obavljati poslove prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog
nadzora građenja, odnosno kontrole projekata pod strukovnim nazivom koje ovlaštene osobe za obavljanje tih poslova imaju u Republici
Hrvatskoj, ako je upisana u imenik stranih ovlaštenih arhitekata urbanista, imenik stranih ovlaštenih arhitekata, odnosno imenik stranih
ovlaštenih inženjera odgovarajuće komore, u skladu sa zakonom kojim se uređuje udruživanje u Komoru.
Članak 61.
Ovlaštena fizička osoba iz države ugovornice EGP-a ima pravo u Republici Hrvatskoj povremeno ili privremeno obavljati poslove prostornog
uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno poslove kontrole projekata u svojstvu odgovorne osobe pod strukovnim nazivom koji
ovlaštene osobe za obavljanje tih poslova imaju u Republici Hrvatskoj, ako prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku
izvijesti o tome odgovarajuću komoru, uz uvjet da dostavi podatke:
– povezane sa stručnim kvalifikacijama, potrebnim za obavljanje poslova prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno
poslova kontrole projekata u državi iz koje dolazi i
– o pojedinostima svakog osiguranja ili drugog načina osobne ili kolektivne zaštite s obzirom na profesionalnu odgovornost.
Članak 62.
(1) Uz izjavu iz članka 61. ovoga Zakona podnositelj mora priložiti:
104
– dokaz o državljanstvu
– potvrdu da njezin nositelj ima poslovni nastan u državi ugovornici EGP-a u svrhu obavljanja poslova prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog
nadzora građenja, odnosno poslova kontrole projekata u svojstvu ovlaštene osobe
– uvjerenje kojim se potvrđuje da pravo na obavljanje profesionalnih poslova nije privremeno ili trajno oduzeto, s obzirom na to da se radi o profesiji koja
ima utjecaj na javno zdravlje i sigurnost i
– dokaz o stručnim kvalifikacijama.
(2) Ako se u državi iz koje dolazi strana ovlaštena osoba poslovi prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno poslovi
kontrole projekata obavljaju bez posebnog ovlaštenja ili ako obrazovanje i stručno osposobljavanje koji dovode do te profesije nisu regulirani, umjesto
dokaza iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka uz izjavu se prilaže dokaz da je podnositelj izjave profesionalne poslove obavljao u državi ugovornici EGP-
a u punom ili nepunom radnom vremenu istovjetnog ukupnog trajanja najmanje godinu dana u posljednjih deset godina.
(3) Strana profesionalna osoba može početi pružati svoje usluge odmah nakon dane izjave iz članka 61. ovoga Zakona uz koju dostavi potpunu
dokumentaciju.
Članak 63.
Stranoj ovlaštenoj osobi priznaje se osiguranje, odnosno jamstvo profesionalne odgovornosti u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj ima poslovni
nastan ako je osiguranik pokriven osiguranjem profesionalne odgovornosti ili drugim jamstvom koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na
namjenu ili pokriće koje se osigurava, a u slučaju djelomične jednakovrijednosti strana ovlaštena osoba dužna je dodatno se osigurati za pokriće
nepokrivenih aspekata: osiguranog rizika, osigurane gornje granice jamstva ili mogućeg isključenja iz pokrića.
Članak 64.
(1) Izjava iz članka 61. ovoga Zakona podnosi se za svaku godinu u kojoj podnositelj namjerava privremeno ili povremeno pružati usluge u Republici
Hrvatskoj.
(2) Komora ocjenjuje je li riječ o povremenom obavljanju poslova u smislu članka 61. ovoga Zakona prema okolnostima pojedinog slučaja.
Članak 65.
(1) Prilikom podnošenja prve izjave iz članka 61. ovoga Zakona Komora provodi postupak provjere inozemne stručne kvalifikacije u skladu s odredbama
posebnog zakona kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima i o tome izdaje potvrdu.
(2) Provjera iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na arhitekte koji će u Republici Hrvatskoj obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora
građenja i posjeduju dokaz o formalnoj osposobljenosti naveden u točki 5.7.1. Priloga V. i točki 6. Priloga VI. Direktive 2005/36/EZ i Direktive
2013/55/EU.
(3) Potvrda iz stavka 1. ovoga članka strane ovlaštene osobe za povremeno ili privremeno obavljanje poslova prostornog uređenja, projektiranja i/ili
stručnog nadzora građenja, odnosno poslova kontrole projekata u svojstvu odgovorne osobe upisuje se u evidenciju odgovarajuće komore.
Članak 66.
(1) Ako dođe do bitnih promjena okolnosti na temelju kojih je izdana potvrda iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, uz izjavu iz članka 61. ovoga Zakona,
prilikom ponovnog podnošenja izjave iz članka 61. ovoga Zakona, prilažu se dokumenti odlučni za ocjenu te bitne promjene.
(2) Komora provodi postupak provjere podataka iz stavka 1. ovoga članka i o tome izdaje potvrdu.
(3) Potvrda iz stavka 2. ovoga članka strane ovlaštene osobe za povremeno ili privremeno obavljanje poslova prostornog uređenja, projektiranja i/ili
stručnog nadzora građenja, odnosno poslova kontrole projekata u svojstvu odgovorne osobe upisuje se u evidenciju odgovarajuće komore.
Poslovi projektiranja – posebni slučajevi

Članak 67.
(1) Fizička osoba koja u stranoj državi ima pravo obavljati poslove projektiranja u svojstvu ovlaštene osobe (u daljnjem tekstu: strana ovlaštena
osoba), koja država nije ugovornica EGP-a, može u Republici Hrvatskoj obavljati poslove projektiranja u svojstvu ovlaštene osobe ako je na
natječaju stekla pravo na izvedbu natječajnog rada, pod uvjetom da dobije odobrenje odgovarajuće komore.
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka može se dati, pod pretpostavkom uzajamnosti, stranoj ovlaštenoj osobi ako ima stručne kvalifikacije potrebne za
obavljanje tih poslova u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima.
(3) Pretpostavka uzajamnosti iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na stranu ovlaštenu osobu koja je državljanin države članice Svjetske trgovinske
organizacije.
(4) Rješenje o upisu u evidenciju odobrenja za rad stranoj ovlaštenoj osobi donosi Komora.
(5) Protiv rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad iz stavka 4. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.
Članak 68.
Strana ovlaštena osoba koju je Vlada Republike Hrvatske pozvala da izradi projekt od posebnoga kulturnog značaja dužna je o tome izvijestiti
odgovarajuću komoru radi evidentiranja.
Strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik

Članak 69.
(1) Strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno
kontrole projekta te strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost građenja može u Republici Hrvatskoj, pod pretpostavkom
uzajamnosti, na privremenoj i povremenoj osnovi, obavljati one poslove koje je prema propisima države u kojoj ima sjedište ovlaštena obavljati ako prije
početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijesti o tome Ministarstvo, uz uvjet da dostavi isprave kojima se dokazuje:
– pravo obavljanja djelatnosti u državi sjedišta strane osobe
– da je pokrivena jamstvom, odnosno osiguranjem od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama,
pri čemu se priznaje jednakovrijedno jamstvo, odnosno osiguranje sklopljeno u državi sjedišta strane osobe.
(2) Pretpostavka uzajamnosti iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na stranu pravnu osobu sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost
prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno kontrole projekta te stranu pravnu ili stranu fizičku osobu obrtnika koji obavlja
djelatnost građenja sa sjedištem u drugoj državi EGP-a, odnosno državi članici Svjetske trgovinske organizacije.
(3) Ministarstvo provodi postupak provjere podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i o tome izdaje potvrdu.
Članak 70.
(1) Strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost prostornoga uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja te strana
pravna ili strana fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost građenja, upravljanja projektom gradnje ili ispitivanja i prethodnih istraživanja može, pod
pretpostavkom uzajamnosti, u Republici Hrvatskoj trajno obavljati djelatnost pod istim uvjetima kao i osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, u skladu
s ovim Zakonom i drugim posebnim propisima.
105
(2) Pretpostavka uzajamnosti iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na stranu pravnu osobu sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost
prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja te stranu pravnu ili stranu fizičku osobu obrtnika koji obavlja djelatnost građenja,
upravljanja projektom gradnje ili ispitivanja i prethodnih istraživanja sa sjedištem u drugoj državi EGP-a, odnosno državi članici Svjetske trgovinske
organizacije.
Članak 71. Brisan.
Strana ovlaštena fizička osoba

Članak 72.
(1) Strana ovlaštena osoba koja u Republici Hrvatskoj obavlja poslove prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja
građenja u svojstvu odgovorne osobe, poslove voditelja projekta, poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja, odgovara za teže i lakše povrede dužnosti i
ugleda arhitekata, odnosno inženjera pred stegovnim tijelima odgovarajuće komore.
(2) U obavljanju poslova prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja ili vođenja građenja, poslove voditelja projekta i poslove
ispitivanja i prethodnih istraživanja u svojstvu odgovorne osobe u Republici Hrvatskoj strana ovlaštena osoba dužna je primjenjivati propise Republike
Hrvatske i služiti se hrvatskim jezikom i latiničnim pismom.
(3) Komora je dužna stranu ovlaštenu osobu kojoj je priznala inozemnu stručnu kvalifikaciju uputiti na provjeru znanja hrvatskog jezika kada postoji
ozbiljna i osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju hrvatskog jezika u odnosu na profesionalnu djelatnost koja se namjerava obavljati, u slučaju
profesije koja utječe na sigurnost primatelja usluga i drugih profesija, pri čemu provjera znanja hrvatskog jezika mora biti razmjerna djelatnosti koju
osoba namjerava obavljati.
(4) Provjeru znanja hrvatskog jezika provodi ovlaštena škola za strane jezike.
Priznavanje inozemne stručne kvalifikacije

Članak 73.
(1) Postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje poslova prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, kontrole
projekata, vođenja građenja i poslove voditelja projekta u svojstvu ovlaštene osobe, za osobe arhitektonske, građevinske, strojarske i elektrotehničke
struke provodi i rješenje o tome donosi odgovarajuća komora na način propisan posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih
kvalifikacija te drugim posebnim propisima.
(2) Na osobe arhitektonske struke – arhitekte koji u Republici Hrvatskoj žele obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i posjeduju
dokaz o formalnoj osposobljenosti naveden u točki 5.7.1. Priloga V. i točki 6. Priloga VI. Direktive 2005/36/EZ i Direktive 2013/55/EU primjenjuju se
odredbe o automatskom priznavanju kvalifikacija.
(3) Uvjete i postupak za pružanje usluga na privremenoj ili povremenoj osnovi te za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za osobe iz stavka 1.
ovoga članka propisat će općim aktom Komore.
EU potvrda
Članak 74.
Potvrdu za neometano pružanje usluga na teritoriju druge države ugovornice EGP-a pravnoj ili fizičkoj osobi poslovno nastanjenoj u Republici Hrvatskoj
(u daljnjem tekstu: EU potvrda) koja namjerava u drugoj državi ugovornici EGP-a obavljati poslove prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog
nadzora građenja, kontrole projekata, vođenja građenja izdaje odgovarajuća strukovna Komora, prema posebnom propisu kojim se uređuje izdavanje EU
potvrde i odgovarajućem općem aktu Komore.
Europska profesionalna kartica i dosje IMI

Članak 75.
Za ostvarivanje prava pružanja usluga prostornoga uređenja i gradnje u svojstvu ovlaštene osobe na teritoriju druge države ugovornice EGP-a fizičkoj
osobi poslovno nastanjenoj u Republici Hrvatskoj koja namjerava u drugoj državi ugovornici EGP-a obavljati te poslove trajno ili na privremenoj i
povremenoj osnovi, odgovarajuća strukovna komora, kao nadležno tijelo za izdavanje europske profesionalne kartice (u daljnjem tekstu: EPC kartica),
provodi obradu/pripremu IMI dosjea u informacijskom sustavu unutarnjeg tržišta (u daljnjem tekstu: IMI sustavu), prema posebnom propisu kojim se
uređuje priznavanje inozemne stručne kvalifikacije.
PRAVILNIK O MANJE SLOŽENIM RADOVIMA

NN 14/20
PRAVILNIK O MANJE SLOŽENIM RADOVIMA
Predmet Pravilnika
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se manje složeni radovi koje vode osobe koje su završile odgovarajuću srednju školu po programu za tehničara odgovarajuće
struke te imaju najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit, odnosno osobe koje imaju pravo upisa ili su ostvarile upis u obrtni
registar za obavljanje djelatnosti za koju se traži majstorski ispit iz područja graditeljstva ili osobe koje imaju položen majstorski ispit iz područja
graditeljstva, koje te poslove obavljaju u okviru svojeg majstorskog zvanja.
Pojmovi
Članak 2.
Pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
građevine 3.b skupine, u smislu ovoga Pravilnika, su zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade
poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti
građevine 3.b skupine s najviše dvije stambene jedinice, u smislu ovoga Pravilnika, su zgrade stambene namjene s najviše dvije stambene jedinice čija
građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne
utvrđuju posebni uvjeti.
Popis manje složenih radova

Članak 3.
(1) Manje složeni radovi koje vode osobe koje su završile odgovarajuću srednju školu po programu za tehničara odgovarajuće struke te imaju najmanje
pet godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit su:
106
1. Zidarski radovi
2. Fasaderski radovi
3. Krovopokrivački radovi
4. Tesarski radovi
5. Klesarski radovi
6. Zemljani radovi (iskopi do dubine od 1,0 m od razine okolnog tla i iskopi do 30 m3)
7. Izolaterski radovi
8. Gipsarski radovi
9. Betonski radovi (izrada trakastih temelja i zidova od nearmiranog betona do C12/15 i podloga od nearmiranog betona do C16/20)
10. Ugradnja vanjske stolarije i bravarije
11. Vodoinstalaterski radovi
12. Radovi ugradnje instalacija grijanja
13. Radovi ugradnje instalacija klimatizacije
14. Plinoinstalaterski radovi
15. Elektroinstalaterski radovi na građevinama 3.b skupine s najviše dvije stambene jedinice, bez nadzora i upravljanja.
16. Radovi ugradnje instalacija bazenske tehnike u bazene koji nisu za javnu uporabu.
17. Manje složeni podvodni radovi (ronilačka pripomoć kod održavanja obala u podvodnom dijelu, podvodne ugradnje betona, tesarskih i armiračkih
radova, kod postavljanja podvodnih instalacija, podvodni ručni iskop refulerima, podvodno rezanje i varenje i sl.).
(2) Manje složeni radovi koje vode osobe koje imaju pravo upisa ili su ostvarile upis u obrtni registar za obavljanje djelatnosti za koju se traži majstorski
ispit iz područja graditeljstva ili osobe koje imaju položen majstorski ispit iz područja graditeljstva, koje te poslove obavljaju u okviru svojeg majstorskog
zvanja su:
1. Zidarski radovi na građevinama 3.b skupine
2. Fasaderski radovi na građevinama 3.b skupine
3. Krovopokrivački radovi na građevinama 3.b skupine
4. Tesarski radovi na građevinama 3.b skupine
5. Klesarski radovi na građevinama 3.b skupine
6. Vodoinstalaterski radovi na građevinama 3.b skupine
7. Radovi ugradnje instalacija grijanja do 20 kW
8. Radovi ugradnje instalacija klimatizacije do 12 kW
9. Plinoinstalaterski radovi do 12 kW
10. Elektroinstalaterski radovi na građevinama 3.b skupine s najviše dvije stambene jedinice, bez nadzora i upravljanja.
Popis manje složenih radova za koje nije potrebno imenovati voditelja manje složenih radova
Članak 4.
Manje složeni radovi za koje nije potrebno imenovati voditelja manje složenih radova su:
1. Redovno održavanje postojeće građevine prema posebnom propisu kojim se uređuje održavanje građevina
2. Redovno održavanje i hitni popravci zajedničkih dijelova i uređaja zgrade ili posebnih dijelova zgrade, propisani posebnim propisom kojim se uređuju
pitanja namjene sredstava zajedničke pričuve radi održavanja zgrada u suvlasništvu, kojima se ne utječe na način ispunjavanja temeljnih zahtjeva za
građevinu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili sigurnosti u slučaju požara
3. Pripremni radovi (predradnje kao što su sječenje gustog šiblja i stabala, košenje svih vrsta trava, čupanje korijenja, čišćenje terena od smeća i manjih
prepreka, čišćenje terena od raslinja, šiblja i stabala odnosno svako čišćenje terena za potrebe izvođenja radova u vodogradnji i cestogradnji)
4. Betonski radovi (ručna ugradba betona u nearmirane konstrukcije u količini do 0,3 m3/m2)
5. Limarski radovi
6. Staklarski radovi
7. Teracerski radovi uključujući izradu kulira, dekorativnog betona i sl.
8. Podopolagački radovi i radovi oblaganja
9. Parketarski radovi
10. Soboslikarski i ličilački radovi
11. Izrada gipsane plastike
12. Hortikulturno uređenje i radovi uređenja okoliša.
 ZAKON O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH

KVALIFIKACIJA
NN 82/15, 70/19
Napomena iz popisa: Traži se članak 43,44,45,59.
PREDMET ZAKONA
Predmet zakona
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom utvrđuju minimalni uvjeti osposobljavanja u Republici Hrvatskoj za pristup i obavljanje profesija doktora medicine, doktora
medicine specijalista, doktora dentalne medicine, doktora dentalne medicine specijalista, medicinskih sestara odgovornih za djelatnost opće njege,
primalja, magistara farmacije, doktora veterinarske medicine i arhitekata, kao i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, uključujući sustav
priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj u svrhu ostvarivanja prava na poslovni
nastan, slobodu pružanja usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija te
postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i priznavanje stručnih kvalifikacija na temelju zajedničkih kompetencijskih standarda te
uspostavu i funkcioniranje Europske profesionalne kartice.
107
…
PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA ARHITEKTE
IV. AUT O MAT S KI S US T AV PRIZ NAVANJA INO Z E MNIH S T RUČNIH K VAL IFIK ACIJA U
S VRH U OS T VARIVANJA PRAVA NA PO SL O VNI NAS T AN
1. Automatsko priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija na temelju

usklađivanja minimalnih uvjeta osposobljavanja
…
1.4. Minimalni uvjeti osposobljavanja za arhitekte
1.4.1. Osposobljavanje za arhitekte

Članak 43.
(1) Osposobljavanje za arhitekte obuhvaća:
a) ukupno najmanje pet godina redovnog studija na sveučilištu ili sličnoj obrazovnoj ustanovi, koje se završava uspješno položenim ispitom
sveučilišnog tipa ili
b) najmanje četiri godine redovnog studija na sveučilištu ili sličnoj obrazovnoj ustanovi, koje se završava uspješno položenim ispitom sveučilišnog
tipa, uz priloženu potvrdu o završetku dvogodišnjeg pripravničkog staža u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.
(2) Arhitektura mora biti glavni element studija iz stavka 1. ovoga članka. Studij uravnoteženo pokriva teorijske i praktične aspekte arhitektonskog
osposobljavanja i osigurava stjecanje sljedećih kompetencija:
a) sposobnost arhitektonskog projektiranja koje ispunjava estetske i tehničke zahtjeve
b) odgovarajuće poznavanje povijesti arhitekture i teorija te povezanih umjetnosti, tehnologija i društvenih znanosti
c) poznavanje lijepih umjetnosti kod utjecaja na kvalitetu arhitektonskog projektiranja
d) odgovarajuće poznavanje urbanizma, planiranja i vještina uključenih u proces planiranja
e) razumijevanje odnosa između ljudi i građevina, između građevina i njihova okruženja te razumijevanje potrebe da se građevine i prostor međusobno
prilagode ljudskim potrebama i mjerama
f) razumijevanje profesije i uloge arhitekta u zajednici, posebno kod pripreme idejnih osnova koje uvažavaju društvene čimbenike
g) razumijevanje metoda istraživanja i metoda za pripremu idejnog plana projekta
h) razumijevanje strukturnih, arhitektonskih i građevinskih problema povezanih s građevinskim planiranjem
i) odgovarajuće poznavanje fizikalnih problema i tehnologija te funkcije zgrada kako bi njihova unutrašnjost pružala udobnost i zaštitu od klimatskih
utjecaja u okviru održiva razvoja
j) potrebne vještine projektiranja koje omogućuju ispunjavanje zahtjeva korisnika u okviru granica određenih troškovnim čimbenicima i građevinskim
propisima i
k) odgovarajuće poznavanje djelatnosti, organizacije, propisa i postupaka koji su uključeni u realizaciju projektnih osnova i za povezivanje planova u
sustav cjelovitog prostornog planiranja.
(3) Broj godina akademskog studija iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može biti iskazan u odgovarajućim ECTS bodovima.
(4) Pripravnički staž iz stavka 1. točke b) ovoga članka obavlja se nakon završene prve tri godine studija. Najmanje godina dana pripravničkog staža
nadopunjuje kompetencije stečene tijekom studija iz stavka 2. ovoga članka. Pripravnički staž odvija se u bilo kojoj državi pod nadzorom ovlaštenog
kvalificiranog stručnjaka ili tijela koje su nadležna tijela matične države članice za to ovlastila, a ocjenjuje ga nadležno tijelo matične države
članice.
1.4.2. Odstupanje od uvjeta osposobljavanja za arhitekte

Članak 44.
Iznimno od odredbe članka 43. ovoga Zakona, smatra se da su ispunjene odredbe članka 22. ovoga Zakona i u slučaju osposobljavanja koje je dio
programa socijalnih poboljšanja ili izvanrednog sveučilišnog studija koji ispunjava zahtjeve iz članka 43. stavka 2. ovoga Zakona, što se potvrđuje
ispitom iz arhitekture koji položi nositelj stručne kvalifikacije koji je sedam ili više godina radio u području arhitekture, pod nadzorom arhitekta ili
arhitektonskog ureda. Taj ispit mora biti na sveučilišnoj razini obrazovanja i istovjetan završnom ispitu iz članka 43. stavka 1. točke b) ovoga Zakona.
1.4.3. Obavljanje poslova arhitekata

Članak 45.
(1) U smislu ovoga Zakona poslovi arhitekata su poslovi koji se redovito rade na temelju profesionalnog naziva: »arhitekt».
(2) Državljani država članica, koji su ovlašteni rabiti naziv: »arhitekt« u skladu sa zakonom kojim se ovlašćuje nadležno tijelo države članice da dodijeli
taj naziv državljanima država članica koji se posebno ističu kvalitetom svoga rada u području arhitekture, smatrat će se da zadovoljavaju uvjete koji se
traže za obavljanje poslova arhitekata pod profesionalnim nazivom: »arhitekt«; smatra se da potvrda koju tim nositeljima stručne kvalifikacije izda
matična država članica potvrđuje arhitektonsku vrstu poslova.
1.5. Stečena prava
1.5.7. Stečena prava specifična za arhitekte

Članak 59.
(1) Dokaz o stručnoj kvalifikaciji za arhitekte naveden u točki 6. Prilogu VI. Direktive izdan od druge države članice, što je dokaz koji potvrđuje program
osposobljavanja koji je započeo najkasnije u referentnoj akademskoj godini iz tog Priloga, čak i ako on ne ispunjava uvjete iz članka 43. ovoga Zakona,
priznaje se, u svrhu pristupa profesiji i obavljanja poslova arhitekata, kao istovrijedni dokaz, jednako kao dokaz o ispunjavanju uvjeta za obavljanje
poslova arhitekata, što su izdala nadležna tijela Republike Hrvatske.
(2) Dokazom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i potvrda koju je izdalo nadležno tijelo Savezne Republike Njemačke kojom se potvrđuje stručna
kvalifikacija stečena nakon 8. svibnja 1945. od nadležnog tijela Njemačke Demokratske Republike.
(3) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na dokaz o stručnoj kvalifikaciji arhitekata naveden u Prilogu V. Direktive ako je osposobljavanje
započelo prije 18. siječnja 2016.
108
(4) Neovisno o odredbama stavaka 1. – 3. ovoga članka, sljedeći dokazi o stručnoj kvalifikaciji priznaju se, u svrhu pristupa profesiji i obavljanja poslova
arhitekata, kao istovrijedni dokazi, jednako kao dokazi o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova arhitekata, koje izdaje nadležno tijelo i to potvrde
izdane državljanima drugih država članica koje izdaju te države članice, a koje su usvojile pravila kojima se uređuje pristup profesiji i obavljanje poslova
arhitekata na sljedeće datume:
– 1. siječnja 1995. za Austriju, Finsku i Švedsku
– 1. svibnja 2004. za Češku, Estoniju, Cipar, Latviju, Litvu, Mađarsku, Maltu, Poljsku, Sloveniju i Slovačku
– 5. kolovoza 1987. za sve ostale države članice Europske unije.
(5) Potvrde iz stavka 4. ovoga članka potvrđuju da je nositelj te potvrde bio ovlašten, najkasnije do navedenog datuma, koristiti se profesionalnim
nazivom: »arhitekt» te da je u okviru tih pravila stvarno i zakonito obavljao poslove arhitekata najmanje tri godine uzastopno, unutar pet godina prije
izdavanja potvrde.
(6) Nadležno tijelo priznaje sljedećem dokazu o stručnoj kvalifikaciji arhitekata jednaku valjanost na svojem području kao dokazu o stručnoj kvalifikaciji
koji samo izdaje, u svrhu pristupa profesiji i obavljanja poslova arhitekata:
– dokaz o završenom osposobljavanju u Saveznoj Republici Njemačkoj, koje je postojalo od 5. kolovoza 1985., a započeto je najkasnije 17. siječnja
2014., osposobljavanje koje je pružao Fachhochschulen u trajanju od tri godine te koje ispunjava uvjete iz članka 43. stavka 2. ovoga Zakona i omogućuje
pristup djelatnostima iz članka 45. ovoga Zakona u Saveznoj Republici Njemačkoj pod profesionalnim nazivom: »arhitekt«, uz uvjet da je nakon tog
osposobljavanja uslijedilo četverogodišnje stručno iskustvo u struci u Saveznoj Republici Njemačkoj, što se potvrđuje potvrdom nadležnog tijela Savezne
Republike Njemačke.
…
 ZAKON O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I

PROSTORNOM UREĐENJU
NN 78/15, 114/1, 110/19
PREDMET ZAKONA
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera
građevinarstva, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike (u daljnjem tekstu: Komora).
(2) Ovim se Zakonom uređuje javnost rada Komore, tijela Komore, opći akti koje donosi Komora, upisi u imenike Komore, mirovanje i prestanak
članstva u Komori, kvaliteta pružene usluge u poslovima prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, stručni nadzor nad
radom članova Komore, stegovna odgovornost članova Komore, profesionalno osiguranje i osiguranje od odgovornosti, prekršajne odredbe i
nadzor nad provođenjem Zakona.
Članak 2.
(1) Komora je samostalna strukovna organizacija koja čuva ugled, čast i prava članova Komore, promiče, zastupa i usklađuje njihove zajedničke
interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu te se skrbi o tome da članovi Komore savjesno i u skladu sa zakonom i javnim
interesom obavljaju svoje poslove i pri tome štite i unapređuju hrvatsku graditeljsku baštinu i vrsnoću izgrađenog prostora u skladu s posebnim
propisima.
(2) U Komoru se obvezno udružuju ovlašteni arhitekti, ovlašteni arhitekti urbanisti i ovlašteni inženjeri koji u svojstvu ovlaštene osobe obavljaju
stručne poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja te poslove prostornog uređenja radi zastupanja i usklađivanja zajedničkih
interesa, zaštite javnog interesa i zaštite interesa trećih osoba.
(3) Inženjeri gradilišta i voditelji radova slobodno odlučuju o svojem pristupanju članstvu Komore i istupu iz članstva Komore.
(4) Inženjeri gradilišta i voditelji radova koji nisu članovi Komore ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na inženjere gradilišta i voditelje
radova koji su članovi Komore.
(5) Postupanje protivno stavcima 3. i 4. ovoga članka predstavlja diskriminaciju u smislu zakona kojim se uređuje suzbijanje diskriminacije.
(6) Osobe iz stavka 2. ovoga članka obavljaju poslove regulirane profesije u skladu s posebnim propisima te postupaju samostalno i odgovorno.
Članak 3.
(1) Članovi Komore ostvaruju svoje interese u Komori neposredno u strukovnim oblicima organiziranja i posredno preko svojih izabranih
predstavnika u tijelima Komore i drugim ustrojenim oblicima rada utvrđenih statutom Komore.
(2) Komora surađuje s drugim komorama i odgovarajućim udruženjima u zemlji i inozemstvu.
(3) Komora surađuje s tijelima državne uprave osobito u postupku izrade propisa iz područja graditeljstva i prostornoga uređenja, i to:
– sudjelujući u radu radnih skupina za izradu zakona i podzakonskih akata
– davanjem mišljenja, prijedloga i primjedaba na prijedloge zakona i podzakonskih akata te upućivanjem inicijativa za donošenje novih propisa od
interesa za njezine članove.
UVJETI ZA UPIS U IMENIK OVLAŠTENIH ARHITEKATA, OVLAŠTENIH ARHITEKATA URBANISTA,
ODNOSNO OVLAŠTENIH INŽENJERA
VI. UPIS U IME NIK E KO MO RE , MIRO VANJE I PRES T ANAK ČL ANST VA U K O MO RI
Uvjeti za upis u imenik ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, odnosno ovlaštenih inženjera
Članak 27.
Pravo na upis u imenik ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, odnosno ovlaštenih inženjera Komore ima fizička osoba koja
kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:
1. da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla
akademski naziv magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist
inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla
odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke
2. da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili nakon završetka odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija
provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje dvije godine, da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili
odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje jednu godinu, ako je uz navedeno
109
iskustvo nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog sveučilišnog ili nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog stručnog studija
stekla odgovarajuće iskustvo u struci u trajanju od najmanje tri godine, odnosno bila zaposlena na stručnim poslovima graditeljstva i/ili
prostornoga uređenja u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje
županije, odnosno Grada Zagreba najmanje deset godina
3. da je ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje stručnog ispita.
 ZAKON O DRŽAVNOM INSPEKTORATU

NN 115/18
Napomena: Stupanjem na snagu Zakona o Državnom inspektoratu (članak 136.) na obavljanje inspekcijskih poslova građevinskih inspektora Državnog
inspektorata ne primjenjuju se odredbe Zakona o građevinskoj inspekciji (NN 153/13), osim u postupcima koji su započeti prema odredbama toga
Zakona.
PREDMET ZAKONA
DIO PRVI UVO DNE O DRE DB E
Predmet i svrha Zakona

Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo Državnog inspektorata, upravljanje, uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog
inspektorata, dužnosti i ovlasti inspektora u svrhu zaštite javnog interesa i javnozdravstvenog interesa u provedbi propisa te prekršajna
odgovornost.
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Ustrojstvo i sjedište Državnog inspektorata

Članak 2.
(1) Državni inspektorat je središnji državni ured.
(2) Sjedište Državnog inspektorata je u Zagrebu.
DIO DRUG I DJE LO K RUG , UPRAVL JANJE I UNUT ARNJE US T RO JS T VO TE UVJE T I Z A

OB AVL JANJE INS PE K CIJSK IH POS L O VA
POGLAVLJE I.
DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA
Djelokrug Državnog inspektorata

Članak 3.
(1) Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove u području:
– trgovine, usluga, zaštite potrošača, sigurnosti neprehrambenih proizvoda
– hrane, uključujući i genetski modificiranu hranu i novu hranu, genetski modificirane organizme (u daljnjem tekstu: GMO), sprečavanja i suzbijanja
zaraznih bolesti, proizvodnje i stavljanja na tržište predmeta opće uporabe, stavljanja na tržište i uporabe biocidnih proizvoda, zaštite od buke i zaštite od
neionizirajućeg zračenja, ograničavanja uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, proizvodnje, stavljanja na tržište i uporabe opasnih kemikalija te
gospodarenja otrovnim kemikalijama
– veterinarstva i sigurnosti hrane, što uključuje zaštitu zdravlja i dobrobiti životinja, reprodukciju, držanje, uzgoj životinja, promet i označivanje životinja,
hranu i hranu za životinje, veterinarsko-medicinske proizvode, nusproizvode životinjskog podrijetla i veterinarsku zaštitu okoliša
– poljoprivrede, lovstva, šumarstva, biljnog zdravstva, sredstava za zaštitu bilja, održive uporabe pesticida i ostataka pesticida
– sjemena i sadnog materijala poljoprivrednog bilja, šumskog reprodukcijskog materijala, sprječavanja unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih
vrsta i upravljanja njima
– ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga, pružanja usluga u turizmu, boravišne odnosno turističke pristojbe
– rudarstva, opreme pod tlakom, energetike (elektroenergetike, toplinarstva i plinarstva, energetske učinkovitosti, ugljikovodika i geotermalnih voda za
energetske svrhe, skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida)
– rada i zaštite na radu
– građenja, provedbe stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina
– zaštite okoliša, održivoga gospodarenja otpadom, zaštite zraka, zaštite od svjetlosnog onečišćenja, zaštite prirode, vodnoga gospodarstva i vode
za ljudsku potrošnju.
(2) Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove i u drugim upravnim područjima kada je to određeno posebnim zakonom.
(3) Glavni državni inspektor i ministar nadležan za obranu odnosno glavni državni inspektor i ministar nadležan za unutarnje poslove uređuju
sporazumom koje će poslove nadzora iz stavka 1. ovoga članka obavljati Državni inspektorat za potrebe ministarstva nadležnog za obranu odnosno
ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
Inspekcije Državnog inspektorata

Članak 4.
Inspekcijske poslove iz djelokruga Državnog inspektorata, sukladno člancima 5. – 28. ovoga Zakona, obavljaju tržišna inspekcija, sanitarna inspekcija,
veterinarska inspekcija, poljoprivredna inspekcija, lovna inspekcija, šumarska inspekcija, fitosanitarna inspekcija, turistička inspekcija, rudarska
inspekcija, inspekcija opreme pod tlakom, energetska inspekcija, inspekcija gospodarenja otrovnim kemikalijama, inspekcija rada, građevinska
inspekcija, inspekcija zaštite okoliša, inspekcija zaštite prirode i vodopravna inspekcija.
…
Djelokrug inspekcije rada

Članak 24.
(1) Inspekcijske poslove u području rada i zaštite na radu, ako posebnim ili ovim Zakonom nije drugačije propisano, obavlja inspekcija rada.
110
(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuju:
– radni odnosi i zaštita na radu
– obveza prijave, odjave i promjena tijekom osiguranja radnika na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje
– odnosi između poslodavca i fizičke osobe koja s poslodavcem nema sklopljen ugovor o radu, ali u skladu s posebnim propisom kod njega obavlja
određene aktivnosti odnosno poslove ili se nalazi na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa (osoba na sezonskom radu za
obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu kod poslodavca
u skladu s posebnim propisima; osoba koja radi za vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere; osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez
zasnivanja radnog odnosa i druga osoba koja s poslodavcem nema sklopljen ugovor o radu, ali kod njega u skladu s posebnim propisom obavlja određene
poslove)
– obavljanje djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem
– ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, osoba s invaliditetom te mirnodopskih,
vojnih i civilnih invalida rata i članova njihovih obitelji
– obveze investitora, vlasnika, koncesionara i drugih osoba u provedbi zaštite na radu pri projektiranju i izvođenju radova
– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.
(3) Inspekcija rada obavlja:
– inspekcijske nadzore povodom ozljeda osoba u prostorijama i na prostorima poslodavca
– nadzor nad zakonitošću rada osoba ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite na radu
– poslove i inspekcijske nadzore provedbe propisa zaštite na radu u području gradnje u skladu s posebnim propisom o gradnji
– inspekcijske poslove u vezi s provedbom drugih propisa kada je to propisano posebnim zakonom.
(4) Inspekcija rada sudjeluje u radu Odbora viših inspektora rada Europske komisije, njegovih pododbora i stručnih tijela te provodi dogovorene
zajedničke aktivnosti inspektora rada u državama članicama Europske unije.
(5) Inspekcija rada upozorava stručnog nositelja pripreme propisa na nedostatke i probleme u provedbi propisa koje je ovlaštena nadzirati.
(6) Radnik i poslodavac su u smislu ovoga Zakona osobe koje se radnikom i poslodavcem smatraju prema zakonu kojim se uređuju radni odnosi odnosno
zakonu kojim se uređuje zaštita na radu.
(7) Osoba na radu je u smislu ovoga Zakona osoba kod poslodavca koja se smatra osobom na radu prema propisima zaštite na radu.
Djelokrug građevinske inspekcije

Članak 25.
(1) Inspekcijske poslove nadzora građenja, provedbe stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina obavlja građevinska
inspekcija.
(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuje:
– građenje građevina
– uporaba građevina i održavanje građevina
– provedba stručnog nadzora građenja za koje je potreban akt za građenje, kao i građevina odnosno izvođenje radova koji se grade odnosno izvode bez
građevinske dozvole
– poduzimanje mjera u slučajevima nezakonitog građenja, uključujući i poslove izvršenja inspekcijskih rješenja putem treće osobe
– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.
(3) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka ne podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora:
– građevina čije građenje prema posebnom propisu nadziru druge inspekcije, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te
nadzorne službe javnih ustanova.
…
POGLAVLJE III.
UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA

Članak 33.-47.
Inspektori rada
Članak 48.
(1) Poslove višeg inspektora rada – specijalista za nadzor provedbe propisa kojima se uređuju radni odnosi može obavljati osoba koja, osim zakonom
utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni
studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja društvenih znanosti, polje: pravo, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim
poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 24. ovoga Zakona, istaknute
rezultate u području nadzora propisa o radnim odnosima, položen državni stručni ispit za inspektora rada, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B
kategorije.
(2) Poslove višeg inspektora rada – specijalista za nadzor provedbe propisa kojima se uređuje zaštita na radu može obavljati osoba koja, osim zakonom
utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni
studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: strojarstvo, elektrotehnika, kemijsko inženjerstvo, građevinarstvo,
interdisciplinarne tehničke znanosti (smjer: zaštita na radu), najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri
godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 24. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području nadzora propisa o
zaštiti na radu, položen državni stručni ispit za inspektora rada, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.
(3) Poslove višeg inspektora rada za nadzor provedbe propisa kojima se uređuju radni odnosi može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta
za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili
specijalistički diplomski stručni studij iz područja društvenih znanosti, polje: pravo, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima,
od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 24. ovoga Zakona, položen državni stručni
ispit za inspektora rada, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.
(4) Poslove višeg inspektora rada za nadzor provedbe propisa kojima se uređuje zaštita na radu može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta
za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili
specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: strojarstvo, elektrotehnika, kemijsko inženjerstvo, građevinarstvo,
interdisciplinarne tehničke znanosti (smjer: zaštita na radu), najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije
111
godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 24. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za inspektora rada,
poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.
(5) Poslove inspektora rada za nadzor provedbe propisa kojima se uređuju radni odnosi može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za
prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili
specijalistički diplomski stručni studij iz područja društvenih znanosti, polje: pravo, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima,
položen državni stručni ispit za inspektora rada, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.
(6) Poslove inspektora rada za nadzor provedbe propisa kojima se uređuje zaštita na radu može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za
prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili
specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: strojarstvo, elektrotehnika, kemijsko inženjerstvo, građevinarstvo,
interdisciplinarne tehničke znanosti (smjer: zaštita na radu), najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni
ispit za inspektora rada, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.
GRAĐEVINSKI INSPEKTOR
Građevinski inspektori
Članak 49.
(1) Poslove višeg građevinskog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima
završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij
iz područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, arhitektura, urbanizam i geotehnika, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim
poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 25. ovoga Zakona, istaknute
rezultate u području od značaja za rad građevinske inspekcije, položen državni stručni ispit, položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva,
poznavanje rada na računalu, položen vozački ispit B kategorije.
(2) Poslove višeg građevinskog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen
preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz
područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, arhitektura, urbanizam i geotehnika, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim
poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 25. ovoga Zakona, položen
državni stručni ispit, položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva, poznavanje rada na računalu, položen vozački ispit B kategorije.
(3) Poslove građevinskog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski
i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja tehničkih
znanosti, polja: građevinarstvo, arhitektura, urbanizam i geotehnika, najmanje dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen
državni stručni ispit, položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva, poznavanje rada na računalu, položen vozački ispit B kategorije.
(4) Poslove građevinskog inspektora II. vrste može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima
preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, arhitektura, urbanizam i geotehnika,
najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit, položen stručni ispit za obavljanje poslova
graditeljstva, položen vozački ispit B kategorije.
…
DIO T RE ĆI DUŽ NO S T I I O VL AS T I INS PE K TO RA

…
ODJELJAK VIII.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU GRAĐEVINSKOG INSPEKTORA
Pojmovi i izrazi
Članak 100.
(1) Pojmovi iz ovoga odjeljka vezani za postupanje građevinske inspekcije imaju značenje određeno posebnim zakonima kojima se uređuju upravna
područja gradnje i prostornoga uređenja te drugim posebnim zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Investitor u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi ili je
izgrađena građevina.
Posebne ovlasti građevinskog inspektora

Članak 101.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ovlašten je utvrditi zakonitost građenja i uporabe građevina te provedbu stručnog
nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina te narediti mjere propisane ovim Zakonom.
(2) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor je ovlašten:
– ući na gradilište, privremeno gradilište, šumska, poljoprivredna i druga zemljišta, ući u građevine, uključujući zgrade (stanove i poslovne prostore),
njezine posebne dijelove i građevinsku česticu odnosno pripadajuće zemljište, bez obzira na njihovu namjenu, te ih pregledati
– narediti investitoru odnosno vlasniku građevine/zemljišta da u nužnom opsegu odstrani drveće, drugo raslinje, životinje i druge stvari ako ometaju
provedbu inspekcijskog nadzora
– narediti investitoru odnosno vlasniku građevine/zemljišta da privremeno obustavi rad, rad postrojenja odnosno poslovanje u građevini tijekom
provedbe inspekcijskog nadzora ako na drugi način nije moguće utvrditi činjenično stanje ili provesti inspekcijski nadzor
– pregledati dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje stranke za potrebe provedbe inspekcijskog nadzora
– zatražiti uzorkovanje i ispitivanje građevnog proizvoda odnosno dijela građevine putem ovlaštene osobe, s tim da troškove podmiruje stranka ako
rezultati uzorkovanja dokažu odstupanja od propisanih zahtjeva, a u protivnom troškovi se namiruju iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske
– zatražiti nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka
– zatražiti pisano izvješće stranke o poduzetim mjerama naređenim u provedbi inspekcijskog nadzora
– do pravomoćnosti rješenja o prekršaju odnosno sudske odluke privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili sudbenom
postupku mogu poslužiti kao dokaz, a o čemu stranki u inspekcijskom nadzoru mora izdati potvrdu s točnim podacima o oduzetoj dokumentaciji i
predmetima.
112
UPRAVNO TIJELO I INVESTITOR
Obveze javnopravnih tijela i stranaka

Članak 102.
(1) Javnopravna tijela i stranke obvezne su građevinskom inspektoru, bez naknade za rad i troškove, u roku koji im odredi, dostaviti ili dati na
uvid svu traženu dokumentaciju i podatke potrebne za utvrđenje činjenica u provedbi inspekcijskog nadzora i osigurati uvjete za neometan rad
u okviru ovlaštenja propisanih ovim Zakonom.
(2) Policija je obvezna, sukladno svojim ovlastima, pružiti pomoć ovlaštenom podnositelju zahtjeva – građevinskom inspektoru ako se prilikom
nadzora ili izvršenja rješenja pruži otpor ili se on osnovano očekuje.
Postupak inspekcijskog nadzora

Članak 103.
(1) Građevinska inspekcija obavlja inspekcijske nadzore radi zaštite javnog interesa po službenoj dužnosti, na temelju mjesečnih planova rada i sukladno
prioritetima određenim u Godišnjem programu rada Državnog inspektorata.
(2) Prioriteti građevinske inspekcije za planiranje i obavljanje nadzora su:
– građenje u tijeku u posebno zaštićenim područjima
– građenje u tijeku izvan građevinskih područja i/ili protivno planiranoj namjeni
– građenje javnih zgrada i građevina (škole, vrtići, bolnice, trgovački centri, hoteli, prometnice i drugo)
– građenje višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada
– gradilišta odnosno građevine na kojima je građenje u tijeku.
Iznimno, izvanredni nadzori se obavljaju žurno u slučajevima opasnosti za život ljudi i stabilnost građevina.
(3) Kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj
dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s ovim Zakonom.
(4) Glavni državni inspektor naputkom propisuje način rada građevinske inspekcije.
(5) Glavni državni inspektor pravilnikom propisuje materijalno-tehničke uvjete rada građevinskih inspektora.
Obustava izvršenja rješenja

Članak 104.
Ako je stranka izvršila obvezu iz inspekcijskog rješenja ili iz nekoga drugog razloga prestane obveza izvršenja inspekcijskog rješenja, inspektor će po
službenoj dužnosti rješenjem obustaviti postupak izvršenja inspekcijskog rješenja.
Stranke u postupku inspekcijskog nadzora

Članak 105.
Stranke u postupku inspekcijskog nadzora mogu biti sudionici u gradnji, vlasnik građevine, vlasnik zemljišta na kojemu se gradi ili je izgrađena
građevina i nositelj drugih stvarnih prava na tom zemljištu odnosno građevini.
Rješenje građevinskog inspektora

Članak 106.
(1) Inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim
Zakonom.
(2) Ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe.
(3) Rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor.
(4) Ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez
saslušanja stranke.
(5) Protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(6) Kada je protiv rješenja koje je donio građevinski inspektor pokrenut upravni spor, on može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje
zbog onih razloga zbog kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje.
Dostava rješenja i zaključka

Članak 107.
(1) Ako je stranka u postupku inspekcijskog nadzora nepoznata ili nepoznatog boravišta, rješenje odnosno zaključak dostavlja se stavljanjem na oglasnu
ploču područnog ureda odnosno ispostave. Obavijest o tome ostavlja se na gradilištu odnosno građevini i objavljuje na mrežnim stranicama Državnog
inspektorata.
(2) Rješenje odnosno zaključak u slučaju dostave iz stavka 1. ovoga članka smatra se dostavljenim istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj
ploči.
(3) Ako poznata stranka nakon pokušaja dostave rješenja odnosno zaključka ne zaprimi rješenje odnosno zaključak, dostava se provodi na način propisan
stavcima 1. i 2. ovoga članka.
(4) Rješenje se dostavlja na znanje tijelima državne uprave u slučajevima u kojima je to propisano ovim Zakonom.
(5) Podatak da je zbog nezakonitog građenja na određenom zemljištu doneseno rješenje kojim je naređena određena inspekcijska mjera te klasifikacijska
oznaka, urudžbeni broj i datum donošenja tog rješenja evidentira se i objavljuje u informacijskom sustavu prostornog uređenja po izvršnosti tog rješenja.
(6) Podaci iz stavka 5. ovoga članka ne prikazuju se u informacijskom sustavu prostornog uređenja nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi
inspekcijskog postupka ili obustavi izvršenja inspekcijskog rješenja.
Inspekcijske mjere građevinskog inspektora

Članak 108.
U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje
sljedećih inspekcijskih mjera:
1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja
2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda
113
3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini
3. usklađivanje građenja
4. uklanjanje građevine
5. zabranu uklanjanja građevine
6. obustavu građenja.
Otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja

Članak 109.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor sudionicima u gradnji rješenjem naređuje da u primjerenom roku otklone nepravilnosti
utvrđene tijekom građenja.
(2) Pod nepravilnošću u smislu stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se postupanje sudionika u gradnji tijekom građenja koje je protivno propisima
kojima se uređuje gradnja ili pravilima struke odnosno nepostupanje u skladu s tim propisima, odnosno pravilima, a za koju nepravilnost nije ovim
Zakonom propisana druga inspekcijska mjera.
(3) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru i mjeru obustave građenja do otklanjanja utvrđene
nepravilnosti, a što utvrđuje tim rješenjem.
(4) Ako su nepravilnosti utvrđene tijekom građenja manjeg značenja i ne utječu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, građevinski inspektor
može umjesto naređivanja mjere obustave građenja pisano upozoriti investitora da će ovu mjeru narediti posebnim rješenjem ako se ne postupi po rješenju
iz stavka 1. ovoga članka.
Zabrana ugradnje građevnog proizvoda

Članak 110.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem zabranjuje izvođaču i investitoru ugradnju građevnog proizvoda čija je uporaba
zabranjena ili za koji utvrdi da se ugrađuje bez dokaza da je uporabljiv.
(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje izvođaču i investitoru mjeru uklanjanja građevine odnosno njezina dijela u koji je
ugrađen građevni proizvod čija ugradnja je zabranjena.
(3) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru mjeru obustave građenja do uklanjanja građevine
odnosno njezina dijela u koji je ugrađen građevni proizvod čija ugradnja je zabranjena, a što utvrđuje tim rješenjem.
(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se na znanje tijelu državne uprave u čijoj su nadležnosti građevni proizvodi i tržišnoj inspekciji.
Otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini

Članak 111.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje vlasniku građevine otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini zbog
kojih postoji opasnost za život ljudi, okoliš, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu u određenom roku.
(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka naređuje se vlasniku i:
1. obveza odgovarajućeg označivanja građevine kao opasne do otklanjanja oštećenja i prema potrebi zabranu korištenja građevine do otklanjanja
oštećenja te
2. mjera uklanjanja građevine odnosno njezina dijela zbog kojeg postoji opasnost ako u određenom roku ne otkloni oštećenja.
(3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka određuje se način izvršenja rješenja putem treće osobe u pogledu obveze i mjere iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se vlasnika da će se:
1. izvršenju rješenja o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela putem treće osobe pristupiti ako se utvrdi da u određenom roku nije postupio po
rješenju
2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika.
(5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se putem treće osobe uklanjanjem opasnog dijela građevine odnosno građevine, a vlasnik građevine može
oštećenje otkloniti popravkom ili uklanjanjem opasnog dijela građevine odnosno građevine, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(6) Smatra se da je građevinski inspektor donošenjem rješenja iz stavka 1. ovoga članka postupio u skladu s člankom 383. Zakona o vlasništvu i drugim
stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 143/12.).
Usklađivanje građenja
Članak 112.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine rok u kojemu je obvezan
uskladiti:
1. građenje s građevinskom dozvolom ako utvrdi da se građevina gradi protivno izvršnoj građevinskoj dozvoli
2. građenje s glavnim projektom, drugim propisima ili pravilima struke koji se odnose na građenje građevine ako utvrdi da se građevina koja se može
graditi bez građevinske dozvole gradi protivno glavnom projektu, propisima odnosno pravilima
3. građevinu izgrađenu protivno građevinskoj dozvoli odnosno glavnom projektu s propisima kojima se uređuje gradnja.
(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru
obustave građenja do usklađenja građenja s građevinskom dozvolom odnosno s glavnim projektom, prostornim planom, drugim propisima ili pravilima
struke, a što utvrđuje tim rješenjem.
(3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru i poduzimanje mjere uklanjanja građevine odnosno njezina dijela ako u
određenom roku ne uskladi građenje odnosno građevinu na način određen tim rješenjem.
(4) Iznimno od stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, usklađivanje građenja s građevinskom dozvolom odnosno glavnim projektom, drugim propisima ili
pravilima struke koji se odnose na građenje građevine ne naređuje se ako se utvrde neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine
i stabilnost okolnih građevina ili je na drugi način ugrožen život ljudi.
Uklanjanje građevine
Članak 113.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela,
u određenom roku:
1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole
114
2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog
projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu
3. ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na
drugi način ugrožen život ljudi
4. koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja
5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111. stavak 2. i članak 112. stavak 3.).
(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru
obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem.
(3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se:
1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja
2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3.
ovoga Zakona
3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, građevinski inspektor neće narediti uklanjanje građevine ili njezina dijela (potporni zidovi, nosivi dijelovi
konstrukcije, podzemne građevine u neposrednoj blizini drugih građevina i sl.) ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život ljudi, druge građevine ili
stabilnost tla na okolnom zemljištu, nego će narediti usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja u roku najduže 90 dana te će građevinu označiti
opasnom.
(5) Građevinski inspektor na usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja iz stavka 4. ovoga članka stranku prisiljava novčanim kaznama.
(6) Glavni državni inspektor pravilnikom propisuje način označivanja građevine opasnom.
Izvršenje rješenja putem treće osobe
Članak 114.
(1) Rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe.
(2) Rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana.
(3) Prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.
Iznimke u postupku izvršenja

Članak 115.
(1) Iznimno od članka 114. ovoga Zakona, u rješenju kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan
granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području te u rješenju o uklanjanju građevine u slučajevima iz članka 110. stavka 2., članka 111.
stavka 2. i članka 113. stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga Zakona i u rješenju o uklanjanju donesenom nepoznatoj osobi, bez obzira na kojem se području
građevina nalazi, rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju ne može biti duži od 15 dana.
(2) Posebno zaštićena područja u smislu stavka 1. ovoga članka su:
1. površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku ili parku prirode ili izvan tradicijskih naseobina
2. regionalni park, park-šuma, strogi rezervat, posebni rezervat, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture
3. planirani, istraženi ili izgrađeni koridor odnosno površina prometnih, energetskih i vodnih građevina
4. područja posebne zaštite voda
5. zona sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema posebnim propisima zabranjeno građenje
6. arheološka nalazišta ili arheološke zone i područje unutar prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra, koje je upisano u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske
7. pomorsko dobro
8. vodno dobro.
Uklanjanje dijela građevine

Članak 116.
Na temelju rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja uklanja se i dio
građevine koji:
1. bi nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno mogao biti opasan za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla
na okolnom zemljištu
2. nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno ne ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti
3. je izgrađen nakon obustave građenja.
Rekonstrukcija kulturnog dobra

Članak 117.
(1) Građevinski inspektor investitoru odnosno vlasniku građevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili postojeće građevine
koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar naređuje uklanjanje građevine odnosno dijela građevine koja je nezakonito
rekonstruirana odnosno koja se nezakonito rekonstruira, u roku koji ne može biti duži od 120 dana.
(2) Stranka iz stavka 1. ovoga članka obvezna je pribaviti projekt uklanjanja koji je izradila ovlaštena osoba te uklanjanje izvesti sukladno projektu
uklanjanja koje je ovjerilo tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.
(3) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje stranki iz stavka 1. ovoga članka i mjeru obustave građenja ako je
rekonstrukcija u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem.
(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se na znanje tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite kulturnih dobara, koje provodi nadzor
nad provedbom uklanjanja građevine odnosno njezina dijela sukladno ovjerenom projektu uklanjanja.
(5) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor upozorava investitora odnosno vlasnika da će se:
1. izvršenje provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja
2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3.
ovoga Zakona
3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 115. ovoga Zakona, ako takvih bude.
115
(6) Treća osoba odnosno ugovorni izvođač radova dužan je pribaviti projekt uklanjanja koji je izradila ovlaštena osoba te ukloniti građevinu odnosno
njezin dio sukladno projektu uklanjanja koji je ovjerilo tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.
(7) Ako tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara odbije ovjeriti projekt uklanjanja, građevinski inspektor rješenjem obustavlja izvršenje inspekcijskog
rješenja te to rješenje dostavlja i tijelu nadležnom za zaštitu kulturnih dobara koje s građevinom odnosno njezinim dijelom postupa prema posebnom
zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.
Zabrana uklanjanja građevine

Članak 118.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku zabranu uklanjanja građevine odnosno
njezina dijela ako se građevina ili njezin dio uklanja bez projekta uklanjanja građevine ili protivno posebnom zakonu kojim se uređuje upravno područje
gradnje.
(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje i mjeru obustave građenja, a što utvrđuje tim rješenjem.
(3) Ako se u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da je investitor odnosno vlasnik građevine započeo s uklanjanjem bez projekta uklanjanja, a preostali
dio građevine koji nije uklonjen predstavlja opasnost za stabilnost preostalog dijela građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom
zemljištu, građevinski inspektor neće rješenjem narediti zabranu uklanjanja građevine odnosno njezina dijela, već će podnijeti optužni prijedlog zbog
uklanjanja bez projekta uklanjanja.
Obustava građenja
Članak 119.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i izvođaču obustavu građenja, ako
nije prijavljen početak građenja odnosno nastavak radova.
(2) Obustava građenja utvrđuje se rješenjem kojim se naređuje druga inspekcijska mjera u slučajevima iz članka 109. stavka 3., članka 110. stavka 3.,
članka 112. stavka 2., članka 113. stavka 2. i članka 118. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Građevinski inspektor obustavu građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište odnosno građevinu.
(4) Nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno je svako građenje na zatvorenom gradilištu, osim radova koji se izvode radi
izvršenja rješenja građevinskog inspektora.
(5) Ako investitor odnosno vlasnik i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi
sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni.
(6) Način zatvaranja i označivanja zatvorenog gradilišta od strane građevinskog inspektora pravilnikom propisuje glavni državni inspektor.
(7) Ako građevinski inspektor zaprimi od nadležnog tijela izvršno rješenje o obnovi postupka izdavanja građevinske dozvole, a koje rješenje odgađa
izvršenje rješenja protiv kojeg je obustava dopuštena, zatvara gradilište te u slučaju nastavka građenja provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem
novčanih kazni.
Prisila obustave gradnje

Članak 120.
(1) Ako investitor odnosno vlasnik ne obustavi građenje nakon obustave građenja, izvršenju rješenja o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela može
se pristupiti putem treće osobe i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kazni i prije isteka roka u kojem je obvezan postupiti po rješenju
inspektora odnosno prije nego što su izrečene sve novčane kazne.
(2) Obustava građenja prestaje izvršnošću rješenja o obustavi inspekcijskog postupka odnosno postupka izvršenja rješenja.
Odgovornost izvršenika
Članak 121.
(1) Rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem
naređeno uklanjanje (u daljnjem tekstu: izvršenik).
(2) Smatra se da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je
izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete.
(3) Izvršenik je obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen
za postupanje po tom rješenju, a ako to ne učini, smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade
odnosno bez prava na naknadu štete.
Troškovi izvršenja
Članak 122.
(1) Troškove izvršenja rješenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada, snosi izvršenik.
(2) Troškovi izvršenja rješenja namiruju se iz državnog proračuna do naplate od izvršenika.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, troškovi izvršenja rješenja putem treće osobe koje se provodi na traženje jedinice lokalne samouprave na čijem se
području provodi izvršenje namiruju se iz proračuna te jedinice do naplate od izvršenika.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka troškovi izvršenja rješenja naknađuju se od izvršenika u korist proračuna jedinice lokalne samouprave.
(5) Iznos troškova izvršenja rješenja i obveza njihova plaćanja od strane izvršenika utvrđuju se rješenjem koje se donosi nakon izvršenja rješenja putem
treće osobe.
(6) Rješenje iz stavka 5. ovoga članka donosi se i u slučaju izvršenja rješenja putem treće osobe kojim je uklanjanje građevine ili zatvaranje gradilišta
naređeno nepoznatoj osobi, ako se tijekom izvršenja rješenja ili u roku od deset godina od dana početka izvršenja utvrdi investitor odnosno vlasnik
građevine koja je uklonjena odnosno čiji je dio uklonjen.
(7) Nadležni građevinski inspektor koji vodi izvršenje inspekcijskog rješenja putem treće osobe sastavlja zapisnik o izvršenju i ovlašten je ovjeravati
građevinski dnevnik i građevinsku knjigu te ostalu dokumentaciju treće osobe odnosno ugovornog izvođača radova.
Zastara izvršenja
Članak 123.
Nakon isteka roka od deset godina od dana kada je rješenje postalo izvršno rješenje se ne može izvršiti putem treće osobe, ali se može donijeti novo
rješenje.
Članak 124.-126.
116
…
PRAVILNIK O NAČINU ZATVARANJA I OZNAČIVANJA ZATVORENOG GRADILIŠTA

NN 116/19
NAČIN ZATVARANJA I OZNAČIVANJA ZATVORENOG GRADILIŠTA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom određuje se način zatvaranja gradilišta i označivanja zatvorenog gradilišta, odnosno dijela gradilišta od strane građevinskog
inspektora u provedbi inspekcijskog nadzora.
Članak 2.
Građevinski inspektor naredit će zatvaranje gradilišta na licu mjesta postavljanjem službenog znaka i/ili trake na gradilištu, odnosno dijelu gradilišta
ako utvrdi da su ispunjeni propisani uvjeti za izricanje te mjere.
Iznimno, građevinski inspektor može zatvoriti gradilište, odnosno dio gradilišta velike površine i/ili duljine, postavljanjem više službenih znakova.
Članak 3.
Naredbu o zatvaranju gradilišta, odnosno dijela gradilišta građevinski inspektor utvrđuje zapisnikom o inspekcijskom nadzoru.
Članak 4.
Službeni znak i/ili traka s oznakom »GRAĐEVINSKA INSPEKCIJA« postavljaju se na gradilištu, odnosno dijelu gradilišta na vidljivom mjestu i na
prikladan način.
Članak 5.
(1) Građevinski inspektor zapisnikom o inspekcijskom nadzoru utvrđuje zatvaranje gradilišta.
(2) Građevinski inspektor zatvara gradilište postavljanjem službenog znaka i/ili trake na gradilištu i u slučaju kada na gradilištu nisu zatečeni
investitor, odnosno vlasnik i/ili izvođač ako utvrdi da su ispunjeni propisani uvjeti za izricanje te mjere.
Članak 6.
Likovni prikaz službenog znaka i trake s pripadajućim tekstom i bojom sastavni je dio ovoga Pravilnika.
LIK O VNI PRIK AZ S L UŽ B E NOG Z NAK A I TRAK E

Likovni prikaz službenog znaka (mjere 300 mm x 400 mm): Likovni prikaz trake:
OPIS: Traka je žute boje i sadrži istovjetan grafički dio službenog znaka
u odgovarajućem mjerilu. Tekst je crne boje.
OPIS: Okvir slike i »X« unutar slike su crvene boje, podloga unutar
okvira je žute boje, a ostali dio slike i tekst su crne boje. Službeni
znak je izrađen od tvrde plastike.
 ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU

NN 47/09
Napomena iz popisa: Traži se poznavanje odredaba: PRVI DIO, TEMELJNE ODREDBE - Glava I, Opće odredbe i DRUGI DIO, POKRETANJE I
VOĐENJE POSTUPKA - Glava IV, Radnje u postupku (samo poglavlje Podnesci i poglavlje Zapisnik) te članaka 105. do 110. i članka 161.
TEMELJNE ODREDBE
PRVI DIO - TE ME L JNE O DRE DB E
GL AVA I. - O PĆE O DRE DBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju pravila na temelju kojih tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave, pravne osobe koje imaju javne ovlasti (u daljnjem tekstu: javnopravna tijela), u okviru djelokruga utvrđenog na temelju zakona,
postupaju i rješavaju u upravnim stvarima.
Upravna stvar
Članak 2.
(1) Upravnom stvari smatra se svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima
fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka (u daljnjem tekstu: stranke) neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se
uređuje odgovarajuće upravno područje.
(2) Upravnom stvari smatra se i svaka stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar.
117
Primjena Zakona
Članak 3.
(1) Ovaj se Zakon primjenjuje u postupanju u svim upravnim stvarima. Samo se pojedina pitanja upravnog postupka mogu zakonom urediti drukčije, ako
je to nužno za postupanje u pojedinim upravnim područjima te ako to nije protivno temeljnim odredbama i svrsi ovoga Zakona.
(2) Ovaj se Zakon primjenjuje na odgovarajući način na sklapanje upravnih ugovora i na svako drugo postupanje javnopravnih tijela iz područja upravnog
prava, koje ima neposredan učinak na prava, obveze ili pravne interese stranaka, ako zakonom nije drukčije propisano.
(3) Ovaj se Zakon primjenjuje na odgovarajući način i u postupcima zaštite prava, odnosno pravnih interesa stranaka u predmetima u kojima pravne osobe
koje obavljaju javne službe (u daljnjem tekstu: pružatelji javnih usluga), odlučuju o njihovim pravima, obvezama ili pravnim interesima, ako zakonom
nije propisana sudska ili druga pravna zaštita.
Stranka u upravnom postupku

Članak 4.
(1) Stranka u upravnom postupku je fizička ili pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv koje se vodi postupak ili koja radi
zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku.
(2) Stranka može biti i tijelo državne uprave te drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili drugo
javnopravno tijelo koje nema pravnu osobnost te njihova područna jedinica, odnosno podružnica ili skupina osoba povezanih zajedničkim
interesom, ako može biti nositelj prava, odnosno obveza o kojima se rješava.
Načelo zakonitosti
Članak 5.
(1) Javnopravno tijelo rješava upravnu stvar na temelju zakona i drugih propisa te općih akata donesenih na temelju zakonom utvrđenih javnih ovlasti.
(2) U upravnim stvarima u kojima je javnopravno tijelo zakonom ovlašteno rješavati po slobodnoj ocjeni, odluka mora biti donesena u granicama dane
ovlasti i sukladno svrsi radi koje je ovlast dana.
Načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa

Članak 6.
(1) Pravo stranke može se ograničiti postupanjem javnopravnih tijela samo kad je to propisano zakonom te ako je takvo postupanje nužno za postizanje
zakonom utvrđene svrhe i razmjerno cilju koji treba postići.
(2) Kad se na temelju propisa stranci nalaže kakva obveza, prema njoj će se primjenjivati one mjere za ispunjenje obveze koje su za nju povoljnije, ako se
takvim mjerama postiže svrha propisa.
(3) Pri vođenju postupka javnopravna tijela dužna su strankama omogućiti da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome računa da
ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava trećih osoba niti u protivnosti s javnim interesom.
Načelo pomoći stranci

Članak 7.
Kad ovlaštena službena osoba (u daljnjem tekstu: službena osoba) tijekom postupka sazna ili ocijeni da stranka ima osnovu za ostvarenje nekog prava,
upozorit će je na to, kao i na posljedice njezinih radnji ili propuštanja u postupku, a brinut će se i da neznanje odnosno neukost stranke i drugih osoba koje
sudjeluju u postupku ne budu na štetu prava koja im po zakonu pripadaju.
Načelo utvrđivanja materijalne istine

Članak 8.
U postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne
stvari.
Načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza

Članak 9.
(1) Službena osoba u javnopravnome tijelu samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih činjenica i okolnosti rješava
upravnu stvar.
(2) Koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrđuje službena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza
posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka.
Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti

Članak 10.
U upravnim stvarima postupa se što je moguće jednostavnije, bez odgode i uz što manje troškova, ali tako da se utvrde sve činjenice i okolnosti bitne za
rješavanje o upravnoj stvari.
Načelo pristupa podacima i zaštite podataka

Članak 11.
(1) Javnopravna tijela dužna su strankama omogućiti pristup potrebnim podacima, propisanim obrascima, internetskoj stranici javnopravnog tijela i pružiti
im druge obavijesti, savjete i stručnu pomoć.
(2) U postupku se moraju zaštititi osobni i tajni podaci, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka, odnosno tajnosti podataka.
Pravo stranke na pravni lijek

Članak 12.
(1) Protiv prvostupanjske odluke, odnosno ako javnopravno tijelo nije o upravnoj stvari riješilo u propisanom roku, stranka ima pravo žalbe,
ako zakonom nije drukčije propisano.
(2) Protiv drugostupanjske odluke, odnosno protiv prvostupanjske odluke protiv koje nije dopuštena žalba može se pokrenuti upravni spor.
(3) Protiv upravnog ugovora ili drugog postupanja javnopravnog tijela ili pružatelja javnih usluga stranka ima pravo na prigovor.
118
Načelo zaštite stečenih prava stranaka
Članak 13.
Odluka javnopravnog tijela protiv koje se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor (pravomoćna odluka), a kojom je stranka stekla određeno
pravo odnosno kojom su stranci određene neke obveze, može se poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima propisanim zakonom.
Službena uporaba jezika i pisma

Članak 14.
(1) Postupak se vodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
(2) Postupak se može voditi i na drugom jeziku ili pismu koji su u službenoj uporabi pri javnopravnom tijelu kod kojeg se vodi postupak, sukladno
uvjetima utvrđenim propisima donesenim na temelju zakona o službenoj uporabi jezika i pisma.
RADNJE U POSTUPKU: PODNESAK, ZAPISNIK
DRUG I DIO - PO K RE T ANJE I VO ĐE NJE UPRAVNO G PO ST UPK A
GL AVA IV. - RADNJE U PO ST UPK U
Podnesci
Članak 71.
(1) Podnescima u postupku smatraju se zahtjevi, prijedlozi, ispunjeni obrasci, prijave, molbe, žalbe, predstavke, prigovori, obavijesti, priopćenja
te drugi podnesci kojima se stranke obraćaju javnopravnim tijelima u vezi s određenom upravnom stvari.
(2) Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, a osobito naziv javnopravnog tijela kojem se
upućuje, naznaku upravne stvari na koju se odnosi, osobno ime (ime i prezime) stranke, odnosno osobe ovlaštene za zastupanje ako je stranka
ima i adresu te osobe.
(3) Podnesci se javnopravnom tijelu mogu predati neposredno u pisanom obliku, poslati poštom, dostaviti u obliku elektroničke isprave izrađene
sukladno zakonu ili usmeno izjaviti na zapisnik.
(4) Službena osoba koja primi podnesak dužna je na traženje podnositelja potvrditi primitak podneska.
(5) Podnesak potpisuje stranka, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje stranke. Stranku koja ne zna ili ne može pisati, potpisat će druga pismena osoba uz
naznaku svoga osobnog imena i adrese.
…
Zapisnik
Članak 76.
(1) O usmenoj raspravi, očevidu ili drugoj važnijoj radnji u postupku te o važnijim usmenim izjavama stranaka ili trećih osoba u postupku
sastavlja se zapisnik.
(2) U zapisnik se upisuje naziv javnopravnog tijela koje obavlja radnju, mjesto gdje se obavlja, datum i sat kad se obavlja, upravna stvar o kojoj
se vodi postupak, osobna imena službenih osoba, nazočnih stranaka i osoba ovlaštenih za njihovo zastupanje, opis tijeka i sadržaja u postupku
provedenih radnji i danih izjava te isprava koje su korištene.
(3) Prije zaključenja zapisnik će se pročitati nazočnim osobama koje su sudjelovale u upravnoj radnji. Na kraju zapisnika navest će se da je
zapisnik pročitan i da nisu stavljene primjedbe ili će se, ako su primjedbe stavljene, ukratko navesti njihov sadržaj. Zapisnik će potpisati službena osoba
koja je vodila upravnu radnju i zapisničar ako ga je bilo. Osobe koje su dale izjave potpisuju zapisnik neposredno iza svoje izjave te na kraju svake
stranice na kojima se njihova izjava nalazi. U potpisanom i zaključenom zapisniku ne smije se ništa dodavati niti mijenjati. Dopuna u već zaključeni
zapisnik unosi se kao dodatak zapisniku koji potpisuje službena osoba i osoba na prijedlog koje je dopuna unesena.
(4) Ako neka od nazočnih osoba odbije potpisati zapisnik ili napusti mjesto radnje prije zaključenja zapisnika, to će se navesti u zapisniku, kao i razlozi
zbog kojih je potpis uskraćen.
(5) Zapisnik sastavljen na način propisan zakonom javna je isprava. Zapisnik je dokaz o tijeku i sadržaju radnje postupka i danih izjava, osim onih
dijelova zapisnika na koje je stavljena primjedba da nisu pravilno sastavljeni.
…
PRAVNI LIJEKOVI: ŽALBA
ČET VRT I DIO - PRAVNI LIJE KO VI
GL AVA I. – Ž AL B A
Izjavljivanje žalbe
Članak 105.
(1) Protiv prvostupanjskog rješenja stranka ima pravo izjaviti žalbu drugostupanjskom tijelu, ako zakonom žalba nije isključena.
(2) Stranka može izjaviti žalbu i kad rješenje nije doneseno u zakonom propisanom roku.
Odricanje od prava na žalbu i odustanak od žalbe

Članak 106.
(1) Stranka se može odreći prava na žalbu u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik, od dana primitka prvostupanjskog rješenja do dana isteka roka za
izjavljivanje žalbe.
(2) Odricanje od prava na žalbu u višestranačkim stvarima ima pravni učinak samo ako se sve stranke odreknu prava na žalbu.
(3) Stranka može odustati od žalbe sve do otpreme rješenja o žalbi.
(4) Kad stranka odustane od izjavljene žalbe, postupak u povodu žalbe obustavit će se rješenjem.
(5) Odricanje ili odustanak od žalbe ne mogu se opozvati.
119
Predmet žalbenog postupka
Članak 107.
(1) U žalbenom postupku ispituje se zakonitost rješenja koje se pobija.
(2) Kad je rješenje doneseno po slobodnoj ocjeni, u žalbenom postupku ocjenjuje se i svrhovitost rješenja.
Sadržaj žalbe
Članak 108.
(1) U žalbi stranka treba navesti rješenje koje pobija, naziv javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo i zbog čega je nezadovoljna rješenjem.
(2) Kad se u žalbi iznose nove činjenice i novi dokazi, stranka je dužna obrazložiti zašto te činjenice i dokaze nije iznijela tijekom prvostupanjskog
postupka.
(3) Kad se u žalbi iznose nove činjenice i novi dokazi, a u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, svakoj stranci dostavlja se
prijepis žalbe i daje rok za izjašnjavanje o novim činjenicama i dokazima.
(4) Ako je u upravnoj stvari doneseno privremeno rješenje, u žalbi protiv rješenja o glavnoj stvari može se osporavati utvrđeno činjenično stanje i kad to
nije osporavano u postupku donošenja privremenog rješenja.
Rok za izjavljivanje žalbe

Članak 109.
Žalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, ako nije propisan duži rok.
Predaja žalbe
Članak 110.
(1) Žalba se predaje prvostupanjskom tijelu na način propisan za predaju podnesaka. Ako je žalba predana drugostupanjskom tijelu, ono će je bez odgode
proslijediti prvostupanjskom tijelu. Žalba koja je u roku predana drugostupanjskom tijelu smatra se pravodobnom.
(2) Kad stranka izjavljuje žalbu zbog nedonošenja rješenja u propisanom roku, žalba se može predati izravno i drugostupanjskom tijelu.
TROŠKOVI POSTUPKA
DE VET I DIO - T RO ŠK O VI PO ST UPK A
Troškovi postupka i stranaka

Članak 161.
(1) Javnopravno tijelo snosi redovite troškove postupka, osim troškova upravnih pristojbi ili drugih troškova koje stranke plaćaju po posebnim
propisima.
(2) U postupcima pokrenutim na zahtjev stranke ili u upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima
troškove postupka snosi stranka na zahtjev koje je postupak pokrenut ili protiv koje se vodio postupak koji je za nju nepovoljno okončan, ako
nije drukčije propisano.
(3) Kad je postupak pokrenut na zahtjev stranke, a sa sigurnošću se može predvidjeti da će u ispitnom postupku izazvati posebne izdatke, službena
osoba može zaključkom naložiti stranci da unaprijed položi potreban novčani iznos za pokriće tih troškova. Ako stranka ne položi taj iznos u
određenom roku, službena osoba može odustati od izvođenja dokaza ili obustaviti postupak, osim ako produženje postupka zahtijeva javni interes.
(4) O troškovima postupka odlučuje se rješenjem o upravnoj stvari. Iznimno, ako u trenutku donošenja rješenja o upravnoj stvari nisu poznati svi troškovi
postupka, o troškovima postupka donijet će se dopunsko rješenje.
(5) Kad je postupak koji je pokrenut po službenoj dužnosti okončan povoljno za stranku, troškove postupka snosi javnopravno tijelo koje je
postupak pokrenulo, ako nije drukčije propisano.
(6) Kad je postupak okončan nagodbom, svaka stranka snosi svoje troškove, osim ako nagodbom nije drukčije određeno.
UREDBA O UREDSKOM POSLOVANJU

NN 07/09
Napomena iz popisa: Traži se poznavanje odredbe članka 4. (samo pojmovi akt, podnesak, prilog, dokument, pisarnica), u vezi s primjenom dijelova
Zakona o općem upravnom postupku navedenih pod točkom 22.
TEMELJNI POJMOVI UREDSKOG POSLOVANJA
…
Članak 4.
U smislu ove Uredbe:
– pisarnica je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica koja obavlja poslove primanja i pregleda pismena i drugih dokumenata, njihovog
razvrstavanja i raspoređivanja, upisivanja u odgovarajuće evidencije (očevidnike), dostave u rad, otpremanja, razvođenja te njihova čuvanja u
pismohrani;
– pismohrana je dio pisarnice koja obavlja poslove čuvanja i izlučivanja pismena te drugih dokumenata;
– dokument je svaki podatak, odnosno svaki napisani, umnoženi, nacrtani, slikovni, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili bilo koji
drugi zapis podatka, fizički predmet, priopćenje ili informacija, koji sadržajem i strukturom čini raspoznatljivu i jednoznačno određenu cjelinu
povezanih podataka;
– elektronički dokument je bilo koja vrsta elektroničkog zapisa koji nema svojstva elektroničke isprave;
– elektronička isprava je isprava uređena sukladno posebnim propisima;
– pismeno je podnesak ili akt;
– podnesak je pismeno kojim stranka pokreće postupak, dopunjuje, mijenja svoj zahtjev odnosno drugo traženje ili od tog odustaje;
– akt je pismeno kojim tijelo odlučuje o predmetu postupka, odgovara na podnesak stranke, određuje, prekida ili završava neku službenu radnju
te obavlja službeno dopisivanje s drugim tijelima odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti;
– prilog je svaki pisani sastavak ili slikovni prikaz (tablica, slika, crtež ili slično) kao i fizički predmet koji se prilaže uz podnesak ili akt radi
nadopune, pojašnjenja ili dokazivanja njegovog sadržaja;
120
– spis (predmet) je skup pismena, priloga i drugih dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili zadaću ili koji na drugi način čine posebnu
cjelinu;
– dosje je skup predmeta koji se odnose na istu cjelinu, istu osobu, tijelo ili zadaću;
– brojčana oznaka je identifikacija predmeta odnosno pismena i sastoji se od klasifikacijske oznake i urudžbenog broja;
– klasifikacijska oznaka označava predmet prema sadržaju, godini nastanka, obliku i rednom broju predmeta;
– urudžbeni broj označava stvaratelja pismena, godinu nastanka i redni broj pismena unutar predmeta.
Članak 18.
(1) Primljena pismena razvrstavaju se na pismena predmeta upravnog postupka i pismena predmeta neupravnog postupka.
…
Dodatno iz skripte: Upravni akt – znači da postoje stranke u postupku, uz mogućnost uvida i mogućnost žalbe. Upravni akt je akt koji podliježe
upravnom sporu. Protiv upravnog akta može se pokrenuti upravni spor na Upravnom sudu. Građevinska dozvola, lokacijska dozvola, vodopravni uvjeti i
vodopravna dozvola su upravni akti.
UREDBA O TARIFI UPRAVNIH PRISTOJBI

NN 08/17, 37/17, 129/17, 18/19, 97/19, 128/19
Napomena iz popisa: Traži se poznavanje odredbe članka 1.
UREDBA O TARIFI UPRAVNIH PRISTOJBI
I. TE ME L JNE O DRE DBE

Članak 1.
(1) Ovom Uredbom propisuju se opće pristojbe i pristojbe u posebnim područjima za pojedina pismena i radnje te iznosi tih pristojbi.
(2) Pristojbe iz stavka 1. ovoga članka propisane su tarifnim brojevima u Tarifi upravnih pristojbi u Prilogu I. koji je sastavni dio ove Uredbe.
…
PRILO G I. - T ARIFA UPRAVNIH PRIST O JB I

…
9. Građevinske pristojbe
Tar. br. 50.

(1) Za izdavanje lokacijske dozvole, rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole i dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine za:
1. zgradu koja nije veća od 600 m2 građevinske (bruto) površine neovisno o veličini građevne čestice 800,00
2. zgradu veću od 600 m2 građevinske (bruto) površine na građevnoj čestici površine do 2 000 m2 2.500,00
3. obuhvat zahvata u prostoru, odnosno građevnu česticu do 1 ha ili infrastrukturnu građevinu dužine do 1 km, osim za zgradu iz točaka 1. i 2. ovoga
stavka 10.000,00
4. obuhvat zahvata u prostoru, odnosno građevnu česticu veću od 1 ha do 5 ha ili infrastrukturnu građevinu dužine veću od 1 km do 5 km 15.000,00
5. obuhvat zahvata u prostoru, odnosno građevnu česticu veću od 5 ha do 10 ha ili infrastrukturnu građevinu dužine veću od 5 km do 10 km 20.000,00
6. obuhvat zahvata u prostoru, odnosno građevnu česticu veću od 10 ha ili infrastrukturnu građevinu dužine veću od 10 km 25.000,00
(2) Za izdavanje izvatka iz baze, odnosno zbirke kupoprodajnih cijena 180,00
(3) Za izdavanje izvatka iz kartografskog prikaza približnih vrijednosti nekretnina grada ili županije 180,00
(4) Za izdavanje kartografskog prikaza približnih vrijednosti nekretnina grada ili županije 400,00
Napomena:
Ako je zahtjev za izdavanje akata iz ovoga Tarifnog broja podnesen elektroničkim putem, te je isti ispunjen sukladno naputku koji se donosi na
temelju zakona kojim se uređuje upravno područje prostornoga uređenja, iznos propisan ovim Tarifnim brojem za njihovo izdavanje umanjuje se za
15%.
Tar. br. 51.

(1) Za izdavanje građevinske dozvole, rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole, osim u pogledu promjene imena, odnosno tvrtke
investitora i građevinske dozvole za rekonstrukciju građevine za:
1. građevine za koje pojedine dozvole izdaje ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva od procijenjenih troškova građenja 0,17‰, s time da iznos
upravne pristojbe ne može biti manji od 14.000,00 kuna
2. građevine za koje se prema posebnim propisima posebni uvjeti utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti
zahvata za ekološku mrežu, osim građevina iz točke 1. ovoga stavka, od procijenjenih troškova građenja 0,17‰, s time da iznos upravne pristojbe ne
može biti manji od 12.000,00 kuna
3. zgradu koja nije veća od 600 m2 građevinske (bruto) površine 800,00 kuna
4. ostale građevine od procijenjenih troškova građenja 0,25‰, s time da iznos upravne pristojbe ne može biti manji od 1.000,00 kuna.
(2) Za izdavanje uporabne dozvole za:
1. građevine za koje pojedine dozvole izdaje ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva od procijenjenih troškova građenja 0,17‰, s time da iznos
upravne pristojbe ne može biti manji od 14.000,00 kuna
2. građevine za koje se prema posebnim propisima posebni uvjeti utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti
zahvata za ekološku mrežu, osim građevina iz točke 1. ovoga stavka, od procijenjenih troškova građenja 0,17‰, s time da iznos upravne pristojbe ne
može biti manji od 12.000,00 kuna
3. zgradu koja nije veća od 600 m2 građevinske (bruto) površine 800,00 kuna
4. ostale građevine od procijenjenih troškova građenja 0,25‰, s time da iznos upravne pristojbe ne može biti manji od 1.000,00 kuna.
(3) Za izdavanje privremene uporabne dozvole za građevine iz stavka 2. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Tarifnog broja plaća se 17% od iznosa propisanog u
stavku 2. ovoga Tarifnog broja za te građevine.
(4) Za izdavanje uporabne dozvole za dio građevine iz stavka 2. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Tarifnog broja plaća se razmjerni dio vrijednosti izgrađenog
dijela građevine za koju se izdaje uporabna dozvola od iznosa propisanog u stavku 2. ovoga Tarifnog broja za cijelu građevinu.
121
(5) Za izdavanje uporabne dozvole za građevinu izgrađenu na temelju glavnog projekta i uporabne dozvole za određene građevine 600,00 kuna.
(6) Za izdavanje rješenja o tipskom projektu 800,00 kuna.
Napomena:
1. Ako je zahtjev za izdavanje akata iz ovoga Tarifnog broja podnesen elektroničkim putem, te je isti ispunjen sukladno naputku koji se donosi na
temelju zakona kojim se uređuje upravno područje graditeljstva, iznos propisan ovim Tarifnim brojem za njihovo izdavanje umanjuje se za 15%.
2. Za prijavu početka građenja građevine, prijavu početka uklanjanja građevine i prijavu pokusnog rada građevine ne plaća se upravna pristojba.
3. Za davanje mišljenja o primjeni pravnih propisa iz područja graditeljstva i prostornoga uređenja ne plaća se upravna pristojba.
…
 ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA

NN 35/05, 41/08, 78/15, 29/18
Napomena iz popisa: Traži se poznavanje odredbi koje se odnose na ugovor o djelu, na ugovor o građenju i na odgovornost za proizvod.
UGOVOR O DJELU
DIO DRUG I PO SE B NI DIO
GL AVA VIII. UG O VO RNI O B VE Z NI O DNO S I
O DJE L JAK 2. UG O VO RI
O DS JE K 11. – UG O VO R O DJE L U
I. OPĆE ODREDBE
Pojam
Članak 590.
Ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada
i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu.
Odnos prema kupoprodaji

Članak 591.
(1) Ugovor kojim se jedna strana obvezuje izraditi određenu pokretnu stvar od svog materijala smatra se u sumnji kupoprodajom.
(2) Ali ugovor ostaje ugovor o djelu ako se naručitelj obvezao dati bitan dio materijala potreban za izradu stvari.
(3) U svakom slučaju ugovor se smatra ugovorom o djelu ako su ugovaratelji imali na umu osobitu vrijednost izvođačeva rada.
Kakvoća izvođačeva materijala

Članak 592.
(1) Kad je ugovoreno da izvođač izradi stvar od svog materijala, a nije određena kakvoća, izvođač je dužan dati materijal najmanje srednje kakvoće.
(2) On odgovara naručitelju za kakvoću upotrijebljenog materijala isto kao prodavatelj.
II. NADZOR
Članak 593.
Naručitelj ima pravo nadzora nad obavljanjem posla i davati upute kad to odgovara naravi posla, a izvođač mu je to dužan omogućiti.
III. SKLAPANJE UGOVORA NADMETANJEM
Poziv na nadmetanje o cijeni radova

Članak 594.
(1) Poziv upućen određenom ili neodređenom broju osoba na nadmetanje za izvršenje određenih radova, pod određenim uvjetima i uz određena jamstva,
obvezuje pozivatelja da sklopi ugovor o tim radovima s onim koji ponudi najnižu cijenu, osim ako je tu obvezu isključio u pozivu na nadmetanje.
(2) U slučaju isključenja obveze da se sklopi ugovor, poziv na nadmetanje smatra se pozivom zainteresiranima da dostave ponude ugovora pod
objavljenim uvjetima.
Poziv na nadmetanje za umjetničko ili tehničko rješenje

Članak 595.
Poziv upućen određenom ili neodređenom broju osoba na nadmetanje za umjetničko ili tehničko rješenje namjeravanih radova obvezuje pozivatelja da
pod uvjetima sadržanim u pozivu na nadmetanje sklopi ugovor sa sudionikom u nadmetanju čije rješenje prihvati povjerenstvo sastav kojega je unaprijed
objavljen, osim ako je tu obvezu isključio u pozivu na nadmetanje.
IV. OBVEZE IZVOĐAČA
Nedostaci materijala i naloga

Članak 596.
(1) Izvođač je dužan upozoriti naručitelja na nedostatke materijala koji mu je naručitelj predao, a koje je primijetio ili je morao primijetiti, inače će
odgovarati za štetu.
(2) Ako je naručitelj zahtijevao da se stvar izradi od materijala na čije mu je nedostatke izvođač ukazao, izvođač je dužan postupiti po njegovu zahtjevu,
osim ako je očito da materijal nije podoban za naručeno djelo ili ako bi izrada od zahtijevanog materijala mogla nanijeti štetu ugledu izvođača, u kojem
slučaju izvođač može raskinuti ugovor.
122
(3) Izvođač je dužan upozoriti naručitelja na nedostatke u njegovu nalogu te na druge okolnosti za koje je znao ili je morao znati, koje mogu biti
značajne za naručeno djelo ili za njegovo izvršenje na vrijeme, inače će odgovarati za štetu.
Obveza izvršenja djela

Članak 597.
(1) Izvođač je dužan izvršiti djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke.
(2) On je dužan izvršiti ga za određeno vrijeme, a ako ono nije određeno, onda za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove.
(3) On ne odgovara za zakašnjenje nastalo zbog toga što mu naručitelj nije predao materijal na vrijeme, ili zbog toga što je tražio izmjene, ili što mu nije
isplatio dužni predujam i uopće za zakašnjenje nastalo ponašanjem naručitelja.
Raskid ugovora zbog odstupanja od ugovorenih uvjeta

Članak 598.
(1) Ako se u tijeku izvršenja djela pokaže da se izvođač ne drži uvjeta ugovora i uopće da ne radi kako bi trebalo, te da će izvršeno djelo imati nedostatke,
naručitelj može upozoriti izvođača na to i odrediti mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama.
(2) Ako do isteka toga roka izvođač ne postupi po zahtjevu naručitelja, ovaj može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.
Raskid ugovora prije roka

Članak 599.
(1) Ako je izvršenje djela u određenom roku bitan sastojak ugovora, a izvođač je u tolikom zakašnjenju sa započinjanjem ili završavanjem posla da je
očito da ga neće završiti u roku, naručitelj može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.
(2) On to pravo ima i onda kad rok nije bitan sastojak ugovora, ako zbog takva zakašnjenja naručitelj očito ne bi imao interes za ispunjenje ugovora.
Povjeravanje izvršenja posla trećemu

Članak 600.
(1) Ako iz ugovora ili naravi posla ne proizlazi što drugo, izvođač nije dužan posao obaviti osobno.
(2) Izvođač i nadalje odgovara naručitelju za izvršenje posla i kad posao ne obavi osobno.
Odgovornost za suradnike
Članak 601.
Izvođač odgovara za osobe koje su po njegovu nalogu radile na poslu koji je preuzeo kao da ga je sam izvršio.
Neposredan zahtjev izvođačevih suradnika prema naručitelju

Članak 602.
Za naplatu svojih tražbina prema izvođaču njegovi se suradnici mogu obratiti neposredno naručitelju i zahtijevati od njega da im isplati te tražbine na teret
iznosa koji u tom času duguje izvođaču.
Predaja izrađene stvari naručitelju

Članak 603.
(1) Izvođač je dužan naručitelju predati izrađenu ili popravljenu stvar.
(2) Izvođač se oslobađa te obveze ako stvar koju je izradio ili popravio propadne iz uzroka za koji on ne odgovara.
V. ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE
Pregled izvršenog djela i obavijest

Članak 604.
(1) Naručitelj je dužan pregledati izvršeno djelo čim je to po redovitom tijeku stvari moguće i o nađenim nedostacima bez odgađanja obavijestiti
izvođača.
(2) Ako naručitelj na poziv izvođača da pregleda i primi izvršeni rad to ne učini bez opravdanog razloga, smatra se da je rad primljen.
(3) Nakon pregleda i primanja izvršenog djela izvođač više ne odgovara za nedostatke koji su se mogli opaziti uobičajenim pregledom, osim ako je znao
za njih, a nije ih pokazao naručitelju.
Skriveni nedostaci
Članak 605.
(1) Ako se kasnije pokaže neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobičajenim pregledom, naručitelj se ipak može pozvati na njega, pod uvjetom da o
njemu obavijesti izvođača što prije, a najkasnije u roku od mjesec dana od njegova otkrivanja.
(2) Istekom dviju godina od primitka obavljenog posla, naručitelj se više ne može pozvati na nedostatke.
Gubitak prava
Članak 606.
(1) Naručitelj koji je izvođača na vrijeme obavijestio o nedostacima izvršenog djela gubi svoja prava nakon isteka dvije godine od učinjene obavijesti,
osim ako je izvođačevom prijevarom bio spriječen da ih ostvaruje.
(2) Ali i nakon isteka toga roka naručitelj ima pravo, ako je o nedostacima pravodobno obavijestio izvođača, prigovorom protiv izvođačeva zahtjeva za
isplatu naknade istaknuti svoj zahtjev na sniženje naknade i naknadu štete.
Kad izvođač gubi prava

Članak 607.
Izvođač se ne može pozvati na neku odredbu o odgovornosti za nedostatke kad se nedostatak odnosi na činjenice koje su mu bile poznate, ili mu nisu
mogle ostati nepoznate, a nije ih priopćio naručitelju.
123
Pravo zahtijevati uklanjanje nedostataka
Članak 608.
(1) Naručitelj koji je uredno obavijestio izvođača da obavljeno djelo ima neki nedostatak može zahtijevati od njega da nedostatak otkloni, i za to mu
odrediti primjeren rok.
(2) On ima pravo i na naknadu štete koju trpi zbog toga.
(3) Ako uklanjanje nedostatka zahtijeva pretjerane troškove, izvođač može odbiti da ga izvrši, ali u tom slučaju naručitelju pripada, po njegovu izboru,
pravo na sniženje naknade ili raskid ugovora te pravo na naknadu štete.
Raskid ugovora zbog većeg nedostatka

Članak 609.
Kad obavljeni posao ima takav nedostatak koji djelo čini neuporabljivim ili je obavljen u suprotnosti s izričitim uvjetima ugovora, naručitelj može, ne
tražeći prethodno otklanjanje nedostatka, raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.
Prava naručitelja u slučaju manjih nedostataka

Članak 610.
(1) Kad obavljeni posao ima nedostatak zbog kojega djelo nije neuporabljivo, odnosno kad posao nije obavljen u suprotnosti s izričitim uvjetima ugovora,
naručitelj je dužan dopustiti izvođaču da nedostatak otkloni.
(2) Naručitelj može odrediti izvođaču primjeren rok za otklanjanje nedostataka.
(3) Ako izvođač ne otkloni nedostatak do isteka toga roka, naručitelj može, po svom izboru, otkloniti nedostatak na račun izvođača ili sniziti naknadu, ili
raskinuti ugovor.
(4) Kad je riječ o neznatnom nedostatku, naručitelj se ne može koristiti pravom na raskid ugovora.
(5) U svakom slučaju on ima pravo i na naknadu štete.
Sniženje naknade
Članak 611.
Naknada se snižava u razmjeru između vrijednosti djela bez nedostatka u vrijeme sklapanja ugovora i vrijednosti koju bi imalo u to vrijeme djelo s
nedostatkom.
VI. OBVEZE NARUČITELJA
Primanje djela
Članak 612.
Naručitelj je dužan primiti djelo obavljeno prema odredbama ugovora i pravilima struke.
Određivanje i isplata naknade

Članak 613.
(1) Naknada se određuje ugovorom, ako nije određena obvezatnom tarifom ili kojim drugim obvezatnim aktom.
(2) Ako naknada nije određena, utvrdit će je sud prema vrijednosti djela, prema normalno potrebnom vremenu za takav posao te prema uobičajenoj
naknadi za tu vrstu posla.
(3) Naručitelj nije dužan isplatiti naknadu prije nego što je pregledao djelo i odobrio ga, osim ako je drukčije određeno.
(4) Isto vrijedi ako je ugovoreno obavljanje i predaja djela u dijelovima.
Proračun s izričitim jamstvom

Članak 614.
(1) Ako je naknada ugovorena na temelju proračuna s izričitim jamstvom izvođača za njegovu točnost, on ne može zahtijevati povećanje
naknade čak i ako je u posao uložio više rada i ako je obavljanje posla zahtijevalo veće troškove nego što je bilo predviđeno.
(2) Ovim se ne isključuje primjena pravila o raskidu i izmjeni ugovora zbog promijenjenih okolnosti.
(3) Ako je naknada ugovorena na temelju proračuna bez izričitog jamstva izvođača za njegovu točnost, pa se u tijeku rada prekoračenje
proračuna pokaže neizbježnim, izvođač mora o tome bez odgađanja obavijestiti naručitelja, inače gubi pravo na povećane troškove.
VII. RIZIK
Kad je izvođač dao materijal

Članak 615.
(1) Kad je izvođač dao materijal za izradu stvari, a stvar bude oštećena ili propadne iz bilo kojega uzroka prije predaje naručitelju, rizik snosi
izvođač, te nema pravo na naknadu za dani materijal, a ni na naknadu za svoj rad.
(2) Ako je naručitelj pregledao obavljeno djelo i odobrio ga, smatra se da mu je stvar predana, a da je kod izvođača ostala na čuvanju.
(3) Ako je naručitelj pao u zakašnjenje zbog neprimanja ponuđene stvari, rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari prelazi na njega.
Kad je naručitelj dao materijal

Članak 616.
(1) Rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari snosi naručitelj ako je on dao materijal za njezinu izradu.
(2) U tom slučaju izvođač ima pravo na naknadu samo ako je stvar propala ili bila oštećena nakon dolaska naručitelja u zakašnjenje, ili ako se naručitelj
nije odazvao njegovu urednu pozivu da stvar pregleda.
Rizik u slučaju predaje po dijelovima

Članak 617.
Ako je ugovoreno da će naručitelj obavljati pregled i primanje pojedinih dijelova kako budu izrađeni, izvođač ima pravo na naknadu za izradu dijelova što
ih je naručitelj pregledao i odobrio, čak i ako bi oni nakon toga propali kod njega bez njegove krivnje.
124
NAČINI OSIGURANJA NAPLATE IZVEDENIH RADOVA 1/2
VIII. PRAVO ZADRŽANJA

Članak 618.
Radi osiguranja naplate naknade za rad i naknade za utrošeni materijal te ostalih tražbina po osnovi ugovora o djelu, izvođač ima pravo
zadržanja na stvarima što ih je napravio ili popravio te na ostalim predmetima koje mu je predao naručitelj u vezi s njegovim radom.
IX. PRESTANAK UGOVORA
Raskid ugovora voljom naručitelja

Članak 619.
Sve dok naručeno djelo nije dovršeno naručitelj može raskinuti ugovor kad god hoće, ali je u tom slučaju dužan isplatiti izvođaču ugovorenu
naknadu, umanjenu za iznos troškova koje ovaj nije imao, a koje bi inače imao da ugovor nije raskinut, a i za iznos zarade što ju je ostvario na
drugoj strani ili što ju je namjerno propustio ostvariti.
Dodatno iz skripte (malo skaču između odgovora, a mislim da je točniji odgovor ovo iznad nego ovo u nastavku):
Mogući načini obračuna: po stvarno izvedenim količinama, po fazama, paušalno, fiksni mjesečni iznosi.
Ili se misli na načine naplate koji se definiraju ugovorom o gradnji pa bi u tom slučaju odgovor bio AKO SE RADI O OSIGURANJU NARUČITELJA DA
ĆE RADOVI BITI IZVEDENI o bankovnoj garanciji (tzv. činidbena garancija) i zadržanom plaćanju.
AKO SE RADI O OSIGURANJU IZVOĐAČA DA NAPLATI IZVEDENE RADOVE onda zbog neispunjenih obveza naručitelja, izvođač u pravilu nema
nikakve garancije kojom se može zaštititi, već zaštitu svog interesa može tražiti otvaranjem spora
 UGOVOR O GRAĐENJU
Dodatno iz skripte: Ugovor o građenju je dio obavezne dokumentacije na gradilištu. Investitor ga mora imati kod sebe prilikom tehničkog pregleda.
Dijelovi ugovora o građenju: Predmet ugovora i cijena, Rokovi izvođenja, Plaćanje, Odgovornost izvoditelja, Nadzor nad izvođenjem radova,
Primopredaja radova, Jamstva, Jamstveni rokovi, Nepredviđeni radovi, vtr radovi, više radnje, Ugovorna kazna, Ostale odredbe, Raskid ugovora, Viša
sila, Rješavanje sporova, Sastavni dijelovi ugovora (projektna dokumentacija itd.), Završne odredbe
DIO DRUG I - PO S EB NI DIO
GL AVA VIII. UG O VO RNI O B VE Z NI O DNO S I
O DJE L JAK 2. UG O VO RI
O DS JE K 12. – UG O VO R O G RAĐE NJU
I. OPĆE ODREDBE
Pojam
Članak 620.
(1) Ugovorom o građenju izvođač se obvezuje prema određenom projektu izgraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom
zemljištu, ili na takvom zemljištu, odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za
to određenu cijenu.
(2) Ugovor o građenju mora biti sklopljen u pisanom obliku.
Građevina
Članak 621.
Pod »građevinom« razumijevaju se zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, ceste, željezničke pruge, bunari i ostale građevine čija izrada
zahtijeva veće i složenije radove.
Nadzor
Članak 622.
Izvođač je dužan omogućiti naručitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu količine, kakvoće i sukladnosti ugrađenih proizvoda.
Odstupanje od projekta
Članak 623.
(1) Za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih radova izvođač mora imati pisanu suglasnost naručitelja.
(2) On ne može zahtijevati povećanje ugovorene cijene za radove što ih je izveo bez takve suglasnosti.
Hitni nepredviđeni radovi

Članak 624.
(1) Nepredviđene radove izvođač može izvesti i bez prethodne suglasnosti naručitelja ako zbog njihove hitnosti nije mogao pribaviti tu suglasnost.
(2) Nepredviđeni radovi iz stavka 1. ovoga članka su radovi koje je nužno izvesti:
– radi osiguranja stabilnosti građevine, sprječavanja opasnosti za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na
okolnom zemljištu a izazvana je izvanrednim i neočekivanim događajima,
– radi sprječavanja nastanka štete uslijed tih događaja, te
– po naredbi mjerodavnog tijela javne vlasti.
(3) Izvođač je dužan o tim pojavama i poduzetim mjerama bez odgađanja izvijestiti naručitelja.
(4) Izvođač ima pravo na pravičnu naknadu za nepredviđene radove koji su morali biti izvedeni.
(5) Naručitelj može raskinuti ugovor ako bi zbog tih radova ugovorena cijena morala biti znatno povećana, o čemu je dužan bez odgađanja obavijestiti
izvođača.
125
(6) U slučaju raskida ugovora naručitelj je dužan isplatiti izvođaču odgovarajući dio cijene za već izvedene radove, a i pravičnu naknadu za
učinjene nužne troškove.
Cijena radova
Članak 625.
Cijena radova može se odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinična cijena) ili u ukupnom iznosu za cijelu građevinu (ukupno
ugovorena cijena).
Izmjena cijene
Članak 626.
(1) Ako ugovorom glede izmjene cijene nije predviđeno što drugo, izvođač koji je svoju obvezu ispunio u predviđenom roku može zahtijevati
povećanje cijene radova ako su se u vremenu između sklapanja ugovora i njegova ispunjenja, a bez njegova utjecaja, povećale cijene elemenata na
temelju kojih je određena cijena radova, tako da bi ta cijena trebala biti veća za više od dva postotka.
(2) U slučaju da izvođač svojom krivnjom nije izveo radove u roku predviđenom ugovorom, on može zahtijevati povećanje cijene radova ako su se u
vremenu između sklapanja ugovora i dana kad su radovi prema ugovoru trebali biti završeni, a bez njegova utjecaja, povećale cijene elemenata na
temelju kojih je određena cijena radova, tako da bi ona, prema novim cijenama tih elemenata, trebala biti veća za više od pet postotaka.
(3) U oba slučaja izvođač može zahtijevati samo razliku u cijeni radova koja prelazi dva, odnosno pet postotaka.
(4) Izvođač se ne može pozivati na povećanje cijena elemenata na temelju kojih je određena cijena radova ako je do povećanja cijene došlo nakon njegova
dolaska u zakašnjenje.
Odredba o nepromjenljivosti cijena

Članak 627.
(1) Ako je ugovoreno da se cijena radova neće mijenjati u slučaju da se nakon sklapanja ugovora povećaju cijene elemenata na temelju kojih je ona
određena, izvođač može, usprkos takvoj odredbi ugovora, zahtijevati izmjenu cijene radova ako su se cijene elemenata, a bez njegova utjecaja, povećale
u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veća za više od deset postotaka.
(2) Ali i u tom slučaju izvođač može zahtijevati samo razliku u cijeni koja prelazi deset postotaka, osim ako je do povećanja cijene elemenata došlo
poslije njegova dolaska u zakašnjenje.
Raskid ugovora zbog povećane cijene

Članak 628.
(1) Ako bi ugovorena cijena morala biti znatno povećana, naručitelj može raskinuti ugovor.
(2) U slučaju raskida ugovora naručitelj je dužan isplatiti izvođaču odgovarajući dio ugovorene cijene za do tada izvedene radove te pravičnu
naknadu za učinjene nužne troškove.
Pravo naručitelja na sniženje ugovorene cijene

Članak 629.
(1) Ako su se u vremenu između sklapanja ugovora i ispunjenja obveze izvođača cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena radova snizile za
više od dva postotka, a radovi su izvedeni u ugovorenom roku, naručitelj ima pravo tražiti odgovarajuće sniženje ugovorene cijene radova iznad
toga postotka.
(2) Ako je ugovorena nepromjenljivost cijene radova, a oni su izvedeni u ugovorenom roku, naručitelj ima pravo na sniženje ugovorene cijene u
slučaju da su se cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena smanjile za toliko da bi cijena bila niža za više od deset postotaka, i to za razliku u
cijeni preko deset postotaka.
(3) U slučaju zakašnjenja izvođača radova naručitelj ima pravo na razmjerno sniženje cijene radova za svako sniženje cijene elemenata na
temelju kojih je cijena radova određena.
II. UGOVOR O GRAĐENJU S ODREDBOM »KLJUČ U RUKE«

Članak 630.
(1) Ako ugovor o građenju sadrži odredbu »ključ u ruke« ili neku drugu sličnu odredbu, izvođač se samostalno obvezuje izvesti sve radove
potrebne za izgradnju i uporabu građevine.
(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka mogu biti obuhvaćeni i poslovi projektiranja.
(3) Ugovorena cijena obuhvaća i vrijednost svih nepredviđenih radova i viškova radova, a isključuje utjecaj manjkova radova na ugovorenu
cijenu, pod pretpostavkom da nije došlo do izmjene opsega ugovorenih radova na temelju sporazuma ugovornih strana ili iz razloga za koje odgovara
naručitelj.
(4) Ako u ugovoru »ključ u ruke« sudjeluje kao ugovorna strana više izvođača, njihova odgovornost prema naručitelju je solidarna.
III. ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE
Primjena pravila ugovora o djelu

Članak 631.
Ako u sljedećim odredbama nije drukčije određeno, na odgovornost za nedostatke građevine primjenjuju se odgovarajuće odredbe ugovora o djelu.
Prijelaz prava iz odgovornosti za nedostatke

Članak 632.
Prava naručitelja prema izvođaču zbog nedostatka građevine prelaze i na sve kasnije stjecatelje građevine ili njezina dijela, ali s tim da kasnijim
stjecateljima ne teče novi rok za obavijest i tužbu, već im se uračunava rok prednika.
IV. ODGOVORNOST ZA BITNE ZAHTJEVE ZA GRAĐEVINU
U čemu se sastoji
Članak 633.
126
(1) Izvođač odgovara za nedostatke građevine koji se tiču ispunjavanja zakonom određenih bitnih zahtjeva za građevinu ako se ti nedostaci pokažu za
vrijeme od deset godina od predaje i primitka radova.
(2) Izvođač odgovara i za nedostatke zemljišta na kojem je podignuta građevina, koji bi se pokazali za vrijeme od deset godina od predaje i primitka
radova, osim ako elaboratom o geotehničkim istražnim radovima ili drugom odgovarajućom ispravom nije utvrđeno da je zemljište podobno za građenje,
a tijekom građenja se nisu pojavile okolnosti koje dovode u sumnju osnovanost navedenih isprava.
(3) Isto vrijedi i za projektanta ako nedostatak građevine ili zemljišta potječe od nekog nedostatka u projektu.
(4) Isto vrijedi i za osobu koja obavlja nadzor ako nedostatak građevine ili zemljišta potječe od nekog nedostatka u provedbi nadzora.
(5) Oni su odgovorni ne samo prema naručitelju nego i svakom drugom stjecatelju građevine.
(6) Ova njihova odgovornost ne može se ugovorom isključiti ni ograničiti.
Dužnost obavješćivanja i gubitak prava

Članak 634.
(1) Naručitelj ili drugi stjecatelj dužan je o nedostacima obavijestiti izvođača, projektanta ili osobu koja obavlja nadzor u roku od šest mjeseci
otkad je nedostatak utvrdio, inače gubi pravo da se na nj pozove.
(2) Pravo naručitelja ili drugog stjecatelja prema izvođaču, odnosno projektantu po osnovi njihove odgovornosti za nedostatke prestaje za godinu dana
računajući od dana kad je naručitelj, odnosno stjecatelj obavijestio projektanta, odnosno izvođača o nedostatku.
Smanjenje i isključenje odgovornosti

Članak 635.
(1) Izvođač se ne oslobađa odgovornosti ako je pri izvođenju određenih radova postupao po zahtjevima naručitelja.
(2) Ali ako je prije izvršenja određenog rada po zahtjevu naručitelja upozorio ovoga na opasnost od štete, njegova odgovornost se smanjuje, a
prema okolnostima konkretnog slučaja može se i isključiti.
NAČINI OSIGURANJA NAPLATE IZVEDENIH RADOVA 2/2
Regresi
Članak 636.
(1) Kad su za štetu odgovorni izvođač, projektant i osoba koja obavlja nadzor, odgovornost svakog od njih određuje se razmjerno njihovoj
krivnji.
(2) Projektant kojem je povjeren i nadzor nad izvođenjem planiranih radova odgovara i za nedostatke u izvedenim radovima nastale krivnjom
izvođača, ako ih je mogao opaziti savjesnim nadgledanjem radova, ali ima pravo zahtijevati od izvođača odgovarajuću naknadu.
(3) Osoba koja obavlja nadzor odgovara i za nedostatke u izvedenim radovima nastale krivnjom izvođača, ako ih je mogla opaziti savjesnim
nadziranjem radova, ali ima pravo zahtijevati od izvođača odgovarajuću naknadu.
(4) Izvođač koji je naknadio štetu nastalu zbog nedostatka u izvedenim radovima ima pravo zahtijevati naknadu od projektanta u mjeri u kojoj
nedostaci u izvedenim radovima potječu od nedostataka u projektu.
(5) Izvođač koji je naknadio štetu nastalu zbog nedostatka u izvedenim radovima ima pravo zahtijevati naknadu od osobe koja je nadzirala
izvođenje radova u mjeri u kojoj nedostaci u izvedenim radovima potječu od nedostataka u provedbi nadzora.
(6) Kad je za nedostatak odgovorna osoba kojoj je izvođač bio povjerio obavljanje jednog dijela posla, izvođač je, ako namjerava od nje zahtijevati
naknadu, mora obavijestiti o postojanju nedostatka u roku od dva mjeseca računajući od dana kad je on sam obaviješten od naručitelja o istom
nedostatku.
ODGOVORNOST ZA NEISPRAVAN PROIZVOD
DIO DRUG I PO SE B NI DIO
GL AVA IX. IZ VANUG O VO RNI OB VE Z NI O DNOS I
O DJE L JAK 1. PRO UZ RO ČE NJE ŠT E TE
O DS JE K 5. O DGO VO RNO S T Z A NE IS PRAVAN PRO IZ VO D
Opće pravilo
Članak 1073.
(1) Proizvođač koji stavi u promet neki proizvod, odgovara za štetu prouzročenu neispravnošću toga proizvoda bez obzira na krivnju.
(2) Odredbe ovoga odsjeka odnose se na imovinsku štetu prouzročenu smrću ili tjelesnom ozljedom te na štetu prouzročenu uništenjem ili oštećenjem
oštećenikove stvari različite od neispravnog proizvoda, ako se radi o takvoj vrsti stvari koja je uobičajeno namijenjena za osobnu uporabu te ako je
oštećenik tu stvar uglavnom rabio u tu svrhu.
(3) Oštećenik ima, po odredbama ovoga odsjeka, pravo na naknadu štete prouzročene uništenjem ili oštećenjem stvari samo za dio štete koji prelazi
kunsku protuvrijednost iznosa od 500 eura.
(4) Naknada neimovinske štete prouzročene neispravnim proizvodom može se zahtijevati samo prema općim pravilima odgovornosti za štetu.
(5) Na obujam naknade imovinske štete prouzročene smrću ili tjelesnom ozljedom na odgovarajući se način primjenjuju posebne odredbe ovoga Zakona o
naknadi imovinske štete u slučaju smrti, tjelesne ozljede i oštećenja zdravlja.
(6) Odredbe ovoga odsjeka ne primjenjuju se na štete prouzročene nuklearnom nesrećom.
(7) Odredbe ovoga odsjeka ne isključuju primjenu pravila o odgovornosti za štetu prouzročenu opasnom stvari ili opasnom djelatnošću, pravila o
odgovornosti za materijalne nedostatke ispunjenja te pravila o ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti za štetu.
(8) Oštećenik je dužan dokazati neispravnost proizvoda, štetu i uzročnu vezu između neispravnosti proizvoda i štete.
Proizvod
Članak 1074.
(1) Proizvod je bilo koja pokretna stvar, pa i onda kad je ugrađena u neku drugu pokretnu ili nepokretnu stvar.
127
(2) Proizvod su električna i drugi oblici energije.
Neispravni proizvod
Članak 1075.
(1) Proizvod nije ispravan ako, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, a poglavito način na koji je proizvod predstavljen, svrhe u koje, prema
razumnom očekivanju, proizvod može biti uporabljen te vrijeme kad je proizvod stavljen u promet, ne pruža sigurnost koja se od takva proizvoda
opravdano očekuje.
(2) Proizvod nije neispravan samo zbog toga što je naknadno bolji proizvod stavljen u promet.
Proizvođač
Članak 1076.
(1) Proizvođač je osoba koja je izradila gotov proizvod, osoba koja je proizvela sirovinu, samostalni ili nesamostalni dio ugrađen u gotov proizvod, kao i
osoba koja se, obilježavanjem proizvoda svojim imenom, žigom ili kakvim drugim znakom raspoznavanja, predstavlja kao proizvođač.
(2) Ako je proizvod uvezen, uzima se da je proizvođač osoba koja je uvezla proizvod radi prodaje, davanja u zakup ili bilo kojega drugog oblika stavljanja
proizvoda u promet i odgovara solidarno s osobama navedenim u stavku 1. ovoga članka.
(3) Ako nije moguće utvrditi tko je proizvođač, proizvođačem se smatra svaka osoba koja proizvod stavlja u promet, osim ako ta osoba u razumnom roku
ne obavijesti oštećenika o osobi od koje je nabavila proizvod.
(4) Odredba iz stavka 3. ovoga članka primjenjuje se i kad se ne može utvrditi tko je uvezao proizvod, pa i onda ako su ime, tvrtka ili naziv proizvođača
navedeni na proizvodu.
Solidarna odgovornost
Članak 1077.
Ako više osoba odgovara za štetu prouzročenu neispravnošću proizvoda, njihova je odgovornost solidarna.
Oslobođenje od odgovornosti
Članak 1078.
(1) Proizvođač se oslobađa odgovornosti ako dokaže:
– da nije stavio proizvod u promet,
– da je na temelju okolnosti slučaja vjerojatno da neispravnost, a ni njezin uzrok, nisu postojali u vrijeme kad je stavio proizvod u promet,
– da proizvod nije proizveden za prodaju, davanje u zakup ili bilo koju drugu poslovnu svrhu, kao niti da je proizveden ili stavljen u promet u okviru
njegova poslovanja,
– da je neispravnost posljedica pridržavanja prisilnih propisa koji su bili na snazi u trenutku kad je stavio proizvod u promet,
– da stanje znanosti ili tehničkog znanja u vrijeme stavljanja proizvoda u promet nije omogućavalo otkrivanje neispravnosti,
– da je šteta prouzročena isključivo radnjom oštećenika ili osobe za koju on odgovara, odnosno radnjom treće osobe koju proizvođač nije mogao
predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti.
(2) Proizvođač sirovine ili dijela proizvoda oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je neispravnost prouzročena konstrukcijom glavnog proizvoda ili
uputama dobivenim od proizvođača glavnog proizvoda.
(3) Proizvođač se djelomično oslobađa odgovornosti ako je nastanku štete djelomično pridonio oštećenik ili osoba za koju on odgovara.
(4) Ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara solidarno s proizvođačem.
Zabrana ugovornog isključenja ili ograničenja odgovornosti

Članak 1079.
(1) Odgovornost proizvođača nije dopušteno ugovorom s oštećenikom unaprijed isključiti ili ograničiti.
(2) Ništetna je ugovorna odredba suprotna odredbi stavka 1. ovoga članka.
Rokovi ostvarivanja prava

Članak 1080.
(1) Tražbina popravljanja štete prouzročene neispravnim proizvodom zastarijeva u roku od tri godine od dana kad je oštećenik saznao ili morao
saznati za štetu, neispravnost i osobu proizvođača.
(2) Pravo na popravljanje štete prouzročene neispravnim proizvodom gasi se u roku od deset godina od dana njegova stavljanja u promet, osim ako
je u tom roku protiv proizvođača pokrenut postupak pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja ili ostvarivanja tražbine na popravljanje
štete iz ovoga odsjeka.
 ZAKON O NORMIZACIJI
NN 80/13
Napomena iz popisa: Traži se poznavanje odredbi koje se odnose na pripremanje i izdavanje hrvatskih norma i njihova uporaba (glava V.).
PREDMET ZAKONA
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju ciljevi i načela hrvatske normizacije, određuje se nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EU) broj 1025/2012 Europskoga
parlamenta i Vijeća o europskoj normizaciji, o izmjenama Direktive Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i Direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ,
98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i ukidanju Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br.
1673/2006/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća (SL L 316, 14. 11. 2012., str. 12–33.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) broj 1025/2012 Europskoga
parlamenta i Vijeća o europskoj normizaciji), osnivanje, ustrojstvo i djelatnost nacionalnog normirnog tijela, pripremanje i izdavanje hrvatskih
norma i njihova uporaba te druga pitanja s tim u vezi.
Članak 2.
128
(1) Nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EU) broj 1025/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća o europskoj normizaciji i ovoga Zakona je hrvatsko
nacionalno normirno tijelo (u daljnjemu tekstu: hrvatsko normirno tijelo).
(2) Informacijska točka za provedbu službenog obavješćivanja za područje norma djeluje u okviru hrvatskog normirnog tijela.
Članak 3.
Pojmovi koji se upotrebljavaju u smislu odredaba ovoga Zakona propisani su i upotrebljavaju se u smislu članka 2. Uredbe (EU) broj 1025/2012
Europskoga parlamenta i Vijeća o europskoj normizaciji.
Članak 4.
Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati.
II. CIL JE VI NO RMIZ ACIJE

Članak 5.
Ciljevi normizacije jesu:
– povećanje razine sigurnosti proizvoda i procesa, čuvanje zdravlja i života ljudi te zaštita okoliša,
– promicanje kakvoće proizvoda, procesa i usluga,
– osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije,
– poboljšanje proizvodne učinkovitosti, ograničenje raznolikosti, osiguranje spojivosti i zamjenjivosti,
– otklanjanje tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini.
…
HRVATSKE NORME 1/2
GL AVA V. NO RME H RVATS K E NO RME – PRIPRE MA, PRIH VAĆANJE I OB JAVA

Članak 12.
(1) Hrvatska norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatilo hrvatsko normirno tijelo.
(2) Hrvatske se norme pripremaju, prihvaćaju i objavljuju u skladu s odredbama ovoga Zakona i njegovih provedbenih propisa.
(3) Akt o pokretanju postupka za prihvaćanje, norma i objava o prihvaćenoj normi objavljuju se u službenome glasilu hrvatskog normirnog tijela.
(4) Hrvatske norme označuju se pisanom oznakom HRN. Naziv hrvatska norma i oznaka HRN ne smiju se upotrebljavati za označivanje drugih vrsta
dokumenata.
(5) U skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku pri izradbi hrvatskih norma uzimaju se u obzir međunarodne norme,
europske norme i nacionalne norme drugih država.
Članak 13.
(1) Hrvatske se norme objavljuju kao posebne publikacije i zaštićene su u skladu sa zakonom, nacionalnim propisima i međunarodnim propisima
o autorskim pravima.
(2) Sva autorska prava i prava korištenja norma pripadaju hrvatskom normirnom tijelu.
(3) Zabranjeno je umnožavanje, kao i distribucija dijelova ili cjeline bilo koje hrvatske norme bez suglasnosti hrvatskoga normirnog tijela.
Članak 14.
Sukladnost određenoga proizvoda, procesa ili usluge s hrvatskom normom može se temeljem posebnih propisa potvrditi izjavom o sukladnosti,
potvrdom (certifikatom) o sukladnosti ili oznakom sukladnosti.
PRAVILNIK O IZRADBI, IZDAVANJU I OBJAVI HRVATSKIH NORMI

NN 74/97, 87/97
HRVATSKE NORME 2/2
OZNAČAVANJE HRVATSKIH I PREUZETIH EUROPSKIH NORMI, DA LI JE PREUZETE EU NORME
POTREBNO NOSTRIFICIRATI
Iz skripte: Hrvatske HRN, preuzete europske HRN EN. Ne treba ih nostrificirati.
Hrvatske norme nastaju jednim od ova četiri načina
- prihvaćanjem stranih (međunarodnih/europskih/nacionalnih) norma uz prevođenje na hrvatski jezik (pp)
-prihvaćanjem stranih norma u izvorniku s hrvatskim ovitkom (po)
-prihvaćanjem stranih norma u izvorniku objavom obavijesti o prihvaćanju (pr)
-izradbom izvorne hrvatske norme (izv).
Članak 1.
Ovim se pravilnikom propisuje postupak izradbe, izdavanja i objave hrvatskih normi te utvrđuju pravila za označivanje hrvatskih normi.
Članak 2.
Ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo (u daljnjem tekstu: ravnatelj Zavoda) donosi godišnje i višegodišnje programe normizacije
kojima se utvrđuje koje će se hrvatske norme u određenom razdoblju, način na koji će se one izdavati te rokovi u kojima će se te norme izdavati.
II. IZ RADB A I IZ DAVANJE H RVAT S K IH NO RMI

Članak 3.
Hrvatske norme mogu nastati:
- izradbom norme
- prihvaćanjem međunarodne ili europske norme ili norme normizacijske ustanove druge države (u daljnjem tekstu: strane norme).
a) Izradba hrvatske norme

Članak 4.
129
Postupak za izradbu hrvatske norme započinje prijedlogom za izradbu i izdavanje hrvatske norme, koji mogu podnijeti zainteresirane pravne osobe iz
gospodarstva, tijela državne uprave, gospodarske i obrtničke komore, zainteresirane ustanove i druge pravne osobe.
Prijedlog za izradbu i izdavanje hrvatske norme mogu podnijeti i programski odbori ili tehnički odbori (u daljnjem tekstu: TO).
Uz prijedlog za izradbu i izdavanje hrvatske norme predlagatelj je dužan dostaviti obrazloženje i podatke na temelju kojih se može ocijeniti opravdanost
prijedloga.
Obrazloženi prijedlog podnosi se Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo (u daljnjem tekstu: Zavod)
Prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka može biti priložen prednacrt norme.
Članak 5.
Ravnatelj Zavoda donosi odluku o izradbi i izdavanju hrvatske norme.
Odluka o izradbi i izdavanju hrvatske norme sadrži:
- naziv postojeće strane norme ili drugog odgovarajućeg dokumenta koji je osnova za pripremu hrvatske norme
- način izradbe hrvatske norme
- naziv i oznaku TO-a koji će obaviti pripremu prednacrta norme.
O odluci o izradbi i izdavanju hrvatske norme Zavod obavještava predlagatelja iz članka 4. ovoga pravilnika u roku od 30 dana od dana donošenja odluke.
Ako prijedlog iz članka 4. ovoga pravilnika bude odbijen, predlagatelj može podnijeti prigovor ravnatelju Zavoda u roku od 8 dana po primitku odluke. O
tom prigovoru konačnu odluku donosi ravnatelj Zavoda.
Članak 6.
O odluci o izradbi i izdavanju hrvatske norme javnost se obavještava obaviješću o prihvaćanju prijedloga za izradbu i izdavanje hrvatske norme koja se
objavljuje u Glasilu Zavoda.
Na temelju odluke o izradbi i izdavanju hrvatske norme TO izrađuje nacrt norme.
Članak 7.
Izradba nacrta norme započinje izradbom prednacrta norme koji prihvaćaju članovi TO-a.
Prednacrt norme prihvaćen na način određen u stavku 1. ovoga članka predstavlja nacrt norme koji TO upućuje na raspravu.
Članak 8.
TO upućuje nacrt norme na raspravu i o tome objavljuje obavijest u Glasilu Zavoda.
Objava rasprave o nacrtu norme sadrži oznaku i naziv nacrta norme, način izradbe nacrta norme, naziv mjerodavnog TO-a i poziv zainteresiranima da
sudjeluju u raspravi putem pisanih primjedbi na nacrt norme.
Rok je za slanje pisanih primjedbi najmanje 30 dana od dana objave rasprave o nacrtu norme u Glasilu Zavoda.
Tekst nacrta norme koji je na raspravi na raspolaganju je svim zainteresiranima u Zavodu.
Članak 9.
Mjerodavni TO razmatra dobivene primjedbe na nacrt norme, prihvaća ih ili odbija i o tome donosi odluku.
O odluci kojom odbija primjedbe mjerodavni TO obavještava davatelja primjedbe najkasnije 30 dana od dana donošenja odluke.
Protiv odluke mjerodavnog TO-a može se najkasnije u roku od 15 dana po primitku obavijesti iz stavka 2. ovoga članka podnijeti prigovor ravnatelju
Zavoda, koji donosi konačnu odluku.
TO predlaže ravnatelju Zavoda da konačni tekst nacrta norme objavi kao hrvatsku normu.
U radu TO-a sve odluke donose se dvotrećinskom većinom glasova svih članova TO-a.
Članak 10.
Izgled naslovne stranice i teksta norme mora biti u skladu s hrvatskom normom o oblikovanju norme.
Prije izdavanja hrvatske norme konačni tekst hrvatske norme potpisuju:
- predsjednik mjerodavnog TO
- načelnik odjela za normizaciju i
- ravnatelj Zavoda.
Hrvatska se norma izdaje kao posebno izdanje Zavoda, a obavijest o tome objavljuje se u Glasilu Zavoda.
Izvornik hrvatske norme s potpisima iz stavka 2. ovog članka pohranjuje se u Zavodu.
b) Prihvaćanje stranih normi

Članak 11.
Strane norme mogu se prihvatiti:
- objavljivanjem obavijesti o prihvaćanju strane norme
- objavljivanjem strane norme s hrvatskim ovitkom.
Članak 12.
TO priprema prijedlog za prihvaćanje strane norme.
Prijedlog za prihvaćanje strane norme daje se na raspravu, tako da se odluka o objavi prijedloga za prihvaćanje strane norme objavljuje u Glasilu Zavoda.
Rok je za raspravu najmanje 30 dana od dana objave rasprave.
Nakon provedene rasprave ravnatelj Zavoda može donijeti odluku o prihvaćanju strane norme.
Članak 13.
Kod prihvaćanja strane norme objavljivanjem obavijesti o prihvaćanju Zavod objavljuje obavijest o tome u Glasilu Zavoda te one tako postaju hrvatske
norme.
Članak 14.
Objavljivanje strane norme s hrvatskim ovitkom način je prihvaćanja strane norme kojim se norma pretiskuje te joj se dodaje naslovna stranica, predgovor
i, po potrebi, dodatci i objašnjenja za uporabu norme u Republici Hrvatskoj na hrvatskom jeziku.
Obavijest o prihvaćanju strane norme objavom strane norme s hrvatskim ovitkom objavljuje se u Glasilu Zavoda te ona tako postaje hrvatska norma.
c) Preispitivanje, mijenjanje i dopunjavanje hrvatskih normi

Članak 15.
130
Mjerodavni TO dužan je najdalje u roku od 5 godina od izdavanja te svakih daljnjih 5 godina preispitati postojeće hrvatske norme te predložiti ravnatelju
Zavoda da izmijeni, dopuni ili povuče odgovarajuću hrvatsku normu.
Članak 16.
Hrvatske norme mogu se ispravljati, mijenjati, dopunjavati i povlačiti.
Izmjena je mijenjanje ili brisanje određenoga dijela sadržaja hrvatske norme.
Dopuna je dodavanje određenoga dijela sadržaja hrvatske norme.
Ispravak se objavljuje radi uklanjanja tiskarskih, jezičnih ili sličnih pogrešaka u objavljenom tekstu hrvatske norme.
Ispravak, izmjena ili dopuna izdane hrvatske norme objavljuju se kao dodatak izdanoj hrvatskoj normi.
Za izradbu i izdavanje izmjene i dopune hrvatske norme odgovarajuće se primjenjuju odredbe za izradbu i izdavanje hrvatskih normi.
Ako se strana norma za koju je već objavljena izmjena, dopuna ili ispravak, prihvaća prvi put, tada se tekst dopune ili ispravka smatra sastavnim dijelom
norme i prihvaća zajedno s tom normom u jedinstvenu hrvatsku normu.
Članak 17.
U slučaju kad je donesena nova hrvatska norma ili kad je postojeća hrvatska norma postala neprimjenjiva ravnatelj Zavoda može donijeti odluku o
povlačenju hrvatske norme, o čemu se objavljuje obavijest u Glasilu Zavoda.
III. OZ NAČIVANJE H RVAT S KIH NO RMI

Članak 18.
Zavod vodi upisnik hrvatskih normi koje su izdane i objavljene.
Upisnik iz stavka 1. ovog članka sadrži oznaku i naziv hrvatske norme, mjerodavni TO, broj stranica, ICS oznaku, oznaku jezika te godinu i broj izdanja.
Zavod jednom godišnje izdaje katalog izdanih i objavljenih hrvatskih normi koji sadrži oznaku i naziv hrvatske norme, mjerodavni TO, broj stranica, ICS
oznaku, oznaku jezika, godinu i broj izdanja i dr.
Članak 19.
Hrvatske se norme označuju ovako:
HRN XXXX(X)
dodatna brojčana oznaka
(4 odnosno 5 znamenki)
oznaka za hrvatsku normu
Dodatne brojčane oznake slijede jedna za drugom počevši od broja 1000 nadalje, ovisno o redoslijedu upisa u upisnik iz članka 18. ovoga pravilnika.
Članak 20.
U slučaju prihvaćanja stranih normi kao hrvatskih normi oznaci za hrvatsku normu dodaje se oznaka strane norme.
Primjeri:
HRN ISO 6701-1
HRN EN ISO 8402
HRN EN 45001
HRN DIN 4102-2
HRN IEC 50(426)
HRN ETS 300 265
Članak 21.
Referencijska je oznaka hrvatske norme oznaka sastavljena od oznake hrvatske norme i pripadajuće godine izdavanja te norme, razdvojene
dvotočjem.
Primjer:
HRN ISO 9000-2:1996
Referencijska oznaka hrvatske norme dopunjuje se oznakom jezika na kojem je tekst norme objavljen.
Primjeri:
HRN 1001:1997 hr
HRN EN 54-1:1997 de
HRN EN 45001:1996 hr/en/fr/de
Članak 22.
Izmjena i dopuna hrvatske norme označjuje se ovako: HRN XXXX:1997/D1:1998
Ispravak hrvatske norme označuje se ovako: HRN XXXX:1997/Ispr.1:1998
 ZAKON O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU

NN 68/18, ODLUKA 110/18
Napomena iz popisa: Traži se samo poznavanje odredbi o komunalnoj naknadi i komunalnom doprinosu, a u vezi s Zakonom o gradnji.
FINANCIRANJE GRAĐENJA I ODRŽAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
POG L AVL JE III.
FINANCIRANJE G RAĐE NJA I O DRŽ AVANJA KO MUNAL NE INFRAS T RUK T URE

Članak 75.
Građenje i održavanje komunalne infrastrukture financira se sredstvima:
1. iz komunalnog doprinosa
2. iz komunalne naknade
3. iz cijene komunalne usluge
4. iz naknade za koncesiju
131
5. iz proračuna jedinice lokalne samouprave
6. iz fondova Europske unije
7. iz ugovora, naknada i drugih izvora propisanih posebnim zakonom i
8. iz donacija.
KOMUNALNI DOPRINOS
O DJE L JAK 1.
KOMUNALNI DOPRINOS
Članak 76.
(1) Komunalni doprinos je novčano javno davanje koje se plaća za korištenje komunalne infrastrukture na području cijele jedinice lokalne
samouprave i položajne pogodnosti građevinskog zemljišta u naselju prilikom građenja ili ozakonjenja građevine, ako ovim Zakonom nije
propisano drukčije.
(2) Komunalni doprinos je prihod proračuna jedinice lokalne samouprave koji se koristi samo za financiranje građenja i održavanja komunalne
infrastrukture.
Članak 77.
(1) Komunalni doprinos plaća vlasnik zemljišta na kojem se gradi građevina ili se nalazi ozakonjena građevina odnosno investitor ako je na njega
pisanim ugovorom prenesena obveza plaćanja komunalnog doprinosa.
(2) Komunalni doprinos plaća se jednokratno, a odlukom o komunalnom doprinosu može se propisati mogućnost njegove obročne otplate.
(3) Jedinica lokalne samouprave ne plaća komunalni doprinos na svom području.
(4) Komunalni doprinos ne plaća se za građenje i ozakonjenje:
1. komunalne infrastrukture i vatrogasnih domova
2. vojnih građevina
3. prometne, vodne, pomorske, komunikacijske i elektroničke komunikacijske infrastrukture
4. nadzemnih i podzemnih produktovoda i vodova
5. sportskih i dječjih igrališta
6. ograda, zidova i potpornih zidova
7. parkirališta, cesta, staza, mostića, fontana, cisterna za vodu, septičkih jama, sunčanih kolektora, fotonaponskih modula na građevnoj čestici ili
obuhvatu zahvata u prostoru postojeće građevine ili na postojećoj građevini, koji su namijenjeni uporabi te građevine
8. spomenika.
Članak 78.
(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom doprinosu kojom se određuju:
1. zone u jedinici lokalne samouprave za plaćanje komunalnog doprinosa
2. jedinična vrijednost komunalnog doprinosa po pojedinim zonama u jedinici lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: jedinična vrijednost komunalnog
doprinosa)
3. način i rokovi plaćanja komunalnog doprinosa
4. opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima odobrava djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa.
(2) Odluka o komunalnom doprinosu objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave.
Članak 79.
(1) Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa određuje se za pojedine zone u jedinici lokalne samouprave tako da je ta vrijednost najviša za prvu zonu, a
manja za svaku iduću zonu.
(2) Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za prvu zonu u jedinici lokalne samouprave ne može biti viša od 10% prosječnih troškova građenja
kubnog metra (m³) građevine u Republici Hrvatskoj.
(3) Prosječne troškove građenja iz stavka 2. ovoga članka ministar nadležan za graditeljstvo objavljuje u »Narodnim novinama«.
Članak 80.
(1) Zone u jedinici lokalne samouprave za plaćanje komunalnog doprinosa određuju se s obzirom na uređenost i opremljenost zone komunalnom
infrastrukturom i položaj područja zone u jedinici lokalne samouprave.
(2) Položaj područja zone u jedinici lokalne samouprave određuje se s obzirom na:
1. udaljenosti od središta u naselju
2. mrežu javnog prijevoza
3. dostupnost građevina javne i društvene namjene
4. dostupnost građevina opskrbe i usluga
5. prostorne i prirodne uvjete (prostorna atraktivnost, zona visoke, srednje ili niske gustoće stanovanja, zaštićene kulturno-povijesne cjeline, opći
mikroklimatski uvjeti, negativni utjecaji na okoliš – zrak, voda, tlo, buka).
Članak 81.
(1) Komunalni doprinos za zgrade obračunava se množenjem obujma zgrade koja se gradi ili je izgrađena izraženog u kubnim metrima (m³) s
jediničnom vrijednošću komunalnog doprinosa u zoni u kojoj se zgrada gradi ili je izgrađena.
(2) Komunalni doprinos za otvorene bazene i druge otvorene građevine te spremnike za naftu i druge tekućine s pokrovom čija visina se mijenja
obračunava se množenjem tlocrtne površine građevine koja se gradi ili je izgrađena izražene u četvornim metrima (m²) s jediničnom vrijednošću
komunalnog doprinosa u zoni u kojoj se građevina gradi ili je izgrađena.
(3) Ministar u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo pravilnikom pobliže propisuje način utvrđivanja obujma i površine građevina u svrhu
obračuna komunalnog doprinosa.
Članak 82.
(1) Ako se postojeća zgrada uklanja zbog građenja nove zgrade ili ako se postojeća zgrada dograđuje ili nadograđuje, komunalni doprinos obračunava se
na razliku obujma zgrade u odnosu na prijašnji obujam zgrade.
(2) Ako je obujam zgrade koja se gradi manji ili jednak obujmu postojeće zgrade koja se uklanja, ne plaća se komunalni doprinos, a o čemu nadležno
tijelo donosi rješenje kojim se utvrđuje da ne postoji obveza plaćanja komunalnog doprinosa.
132
(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na obračun komunalnog doprinosa za građevine koje nisu zgrade te na obračun
komunalnog doprinosa za ozakonjene građevine.
Članak 83.
(1) Rješenje o komunalnom doprinosu donosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva odnosno
jedinstveni upravni odjel (u daljnjem tekstu: upravno tijelo) u skladu s odlukom o komunalnom doprinosu u postupku pokrenutom po službenoj
dužnosti ili po zahtjevu stranke.
(2) Ako je jedinica lokalne samouprave u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje sklopila ugovor kojim se obvezuje
djelomično ili u cijelosti prebiti potraživanja s obvezom plaćanja komunalnog doprinosa, rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se i u skladu s
tim ugovorom.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se i ovršava u postupku i na način propisan zakonom kojim se uređuje opći odnos između poreznih
obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
Članak 84.
(1) Rješenje o komunalnom doprinosu donosi se po pravomoćnosti građevinske dozvole odnosno rješenja o izvedenom stanju, a u slučaju građenja
građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole nakon prijave početka građenja ili nakon početka građenja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rješenje o komunalnom doprinosu za skladište i građevinu namijenjenu proizvodnji donosi se po pravomoćnosti
uporabne dozvole odnosno nakon što se građevina te namjene počela koristiti, ako se koristi bez uporabne dozvole.
(3) Uporabna dozvola za skladište ili građevinu namijenjenu proizvodnji dostavlja se na znanje jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi
skladište odnosno građevina.
Članak 85.
(1) Rješenje o komunalnom doprinosu sadrži:
1. podatke o obvezniku komunalnog doprinosa
2. iznos sredstava komunalnog doprinosa koji je obveznik dužan platiti
3. obvezu, način i rokove plaćanja komunalnog doprinosa i
4. prikaz načina obračuna komunalnog doprinosa za građevinu koja se gradi ili je izgrađena s iskazom obujma odnosno površine građevine i jedinične
vrijednosti komunalnog doprinosa.
(2) Ništavo je rješenje o komunalnom doprinosu koje nema sadržaj propisan stavkom 1. ovoga članka.
Članak 86.
(1) Rješenje o komunalnom doprinosu u postupku pokrenutom po zahtjevu stranke donosi se u skladu s odlukom o komunalnom doprinosu koja je na
snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva stranke za donošenje tog rješenja.
(2) Rješenje o komunalnom doprinosu u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti donosi se u skladu s odlukom o komunalnom doprinosu koja je na
snazi na dan pravomoćnosti građevinske dozvole, pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju odnosno koja je na snazi na dan donošenja rješenja o
komunalnom doprinosu ako se radi o građevini koja se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja može graditi bez građevinske dozvole.
Članak 87.
(1) Upravno tijelo izmijenit će po službenoj dužnosti ili po zahtjevu obveznika komunalnog doprinosa odnosno investitora ovršno odnosno pravomoćno
rješenje o komunalnom doprinosu ako je izmijenjena građevinska dozvola, drugi akt za građenje ili glavni projekt na način koji utječe na obračun
komunalnog doprinosa.
(2) Rješenjem o izmjeni rješenja o komunalnom doprinosu u slučaju iz stavka 1. ovoga članka obračunat će se komunalni doprinos prema izmijenjenim
podacima i odrediti plaćanje odnosno povrat razlike komunalnog doprinosa u skladu s odlukom o komunalnom doprinosu u skladu s kojom je rješenje o
komunalnom doprinosu doneseno.
(3) Obveznik komunalnog doprinosa odnosno investitor u slučaju iz odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka nema pravo na kamatu od dana uplate
komunalnog doprinosa do dana određenog rješenjem za povrat doprinosa.
Članak 88.
(1) Upravno tijelo poništit će po zahtjevu obveznika komunalnog doprinosa odnosno investitora ovršno odnosno pravomoćno rješenje o komunalnom
doprinosu ako je građevinska dozvola odnosno drugi akt za građenje oglašen ništavim ili poništen bez zahtjeva odnosno suglasnosti investitora.
(2) Rješenjem o poništavanju rješenja o komunalnom doprinosu u slučaju iz stavka 1. ovoga članka odredit će se i povrat uplaćenog komunalnog
doprinosa u roku koji ne može biti dulji od dvije godine od dana izvršnosti rješenja.
(3) Obveznik komunalnog doprinosa odnosno investitor u slučaju iz odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka nema pravo na kamatu od dana uplate
komunalnog doprinosa do dana određenog rješenjem za povrat doprinosa.
Članak 89.
(1) Iznos komunalnog doprinosa plaćen za građenje građevine na temelju građevinske dozvole odnosno drugog akta za građenje koji je prestao važiti jer
građenje nije započeto ili građevinske dozvole odnosno drugog akta za građenje koji je poništen na zahtjev ili uz suglasnost investitora uračunava se kao
plaćeni dio komunalnog doprinosa koji se plaća za građenje na istom ili drugom zemljištu na području iste jedinice lokalne samouprave, ako to
zatraži obveznik komunalnog doprinosa odnosno investitor.
(2) Obveznik komunalnog doprinosa odnosno investitor nema pravo na kamatu za iznos koji je uplaćen niti na kamatu za iznos koji se uračunava kao
plaćeni dio komunalnog doprinosa kojim se plaća građenje na istom ili drugom zemljištu.
Članak 90.
Protiv rješenja o komunalnom doprinosu i rješenja o njegovoj ovrsi, rješenja o njegovoj izmjeni, dopuni, ukidanju ili poništenju, rješenja o odbijanju ili
odbacivanju zahtjeva za donošenje tog rješenja te rješenja o obustavi postupka može se izjaviti žalba o kojoj odlučuje upravno tijelo županije nadležno
za poslove komunalnog gospodarstva, a o žalbi protiv rješenja koja donosi upravno tijelo Grada Zagreba odlučuje središnje tijelo državne uprave
nadležno za poslove komunalnog gospodarstva.
KOMUNALNA NAKNADA
O DJE L JAK 2.
KOMUNALNA NAKNADA
Članak 91.
(1) Komunalna naknada je novčano javno davanje koje se plaća za održavanje komunalne infrastrukture.
(2) Komunalna naknada je prihod proračuna jedinice lokalne samouprave koji se koristi za financiranje održavanja i građenja komunalne
infrastrukture, a može se na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave koristiti i za financiranje građenja i održavanja
objekata predškolskog, školskog, zdravstvenog i socijalnog sadržaja, javnih građevina sportske i kulturne namjene te poboljšanja energetske
133
učinkovitosti zgrada u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, ako se time ne dovodi u pitanje mogućnost održavanja i građenja komunalne
infrastrukture.
Članak 92.
(1) Komunalna naknada plaća se za:
1. stambeni prostor
2. garažni prostor
3. poslovni prostor
4. građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti
5. neizgrađeno građevinsko zemljište.
(2) Komunalna naknada plaća se za nekretnine iz stavka 1. ovoga članka koje se nalaze na području na kojem se najmanje obavljaju komunalne
djelatnosti održavanja nerazvrstanih cesta i održavanja javne rasvjete te koje je opremljeno najmanje pristupnom cestom, niskonaponskom
električnom mrežom i vodom prema mjesnim prilikama te čini sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samouprave.
(3) Građevinskim zemljištem koje služi obavljanju poslovne djelatnosti smatra se zemljište koje se nalazi unutar ili izvan granica građevinskog područja,
a na kojemu se obavlja poslovna djelatnost.
(4) Neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se zemljište koje se nalazi unutar granica građevinskog područja na kojemu se u skladu s propisima
kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja mogu graditi zgrade stambene ili poslovne namjene, a na kojemu nije izgrađena zgrada ili na kojemu
postoji privremena građevina za čiju izgradnju nije potrebna građevinska dozvola. Neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se i zemljište na
kojemu se nalazi ruševina zgrade.
Članak 93.
(1) Komunalnu naknadu plaća vlasnik odnosno korisnik nekretnine iz članka 92. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Korisnik nekretnine iz stavka 1. ovoga članka plaća komunalnu naknadu:
1. ako je na njega obveza plaćanja te naknade prenesena pisanim ugovorom
2. ako nekretninu koristi bez pravne osnove ili
3. ako se ne može utvrditi vlasnik.
(3) Vlasnik nekretnine solidarno jamči za plaćanje komunalne naknade ako je obveza plaćanja te naknade prenesena na korisnika nekretnine pisanim
ugovorom.
Članak 94.
(1) Obveza plaćanja komunalne naknade nastaje:
1. danom izvršnosti uporabne dozvole odnosno danom početka korištenja nekretnine koja se koristi bez uporabne dozvole
2. danom sklapanja ugovora kojim se stječe vlasništvo ili pravo korištenja nekretnine
3. danom pravomoćnosti odluke tijela javne vlasti kojim se stječe vlasništvo nekretnine
4. danom početka korištenja nekretnine koja se koristi bez pravne osnove.
(2) Obveznik plaćanja komunalne naknade dužan je u roku od 15 dana od dana nastanka obveze plaćanja komunalne naknade, promjene osobe
obveznika ili promjene drugih podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade prijaviti upravnom tijelu nastanak te obveze
odnosno promjenu tih podataka.
(3) Pod drugim podacima bitnim za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade iz stavka 2. ovoga članka smatra se promjena obračunske površine
nekretnine ili promjena namjene nekretnine.
(4) Ako obveznik plaćanja komunalne naknade ne prijavi obvezu plaćanja komunalne naknade, promjenu osobe obveznika ili promjenu drugih podataka
bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade u propisanom roku, dužan je platiti komunalnu naknadu od dana nastanka obveze.
Članak 95.
(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnoj naknadi kojom se određuju:
1. područja zona u jedinici lokalne samouprave u kojima se naplaćuje komunalna naknada
2. koeficijent zone (Kz) za pojedine zone u jedinici lokalne samouprave u kojima se naplaćuje komunalna naknada
3. koeficijent namjene (Kn) za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada
4. rok plaćanja komunalne naknade
5. nekretnine važne za jedinicu lokalne samouprave koje se u potpunosti ili djelomično oslobađaju od plaćanja komunalne naknade
6. opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima odobrava djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalne naknade.
(2) Odluka o komunalnoj naknadi objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave.
Članak 96.
(1) Područja zona u jedinici lokalne samouprave u kojima se naplaćuje komunalna naknada određuju se s obzirom na uređenost i opremljenost područja
komunalnom infrastrukturom.
(2) Prva zona je područje jedinice lokalne samouprave koje je najbolje uređeno i opremljeno komunalnom infrastrukturom.
(3) Koeficijent zone (Kz) najviši je za prvu zonu i iznosi 1,00.
Članak 97.
(1) Koeficijent namjene (Kn) ovisno o vrsti nekretnine i djelatnosti koja se obavlja iznosi za:
1. stambeni prostor 1,00
2. stambeni i poslovni prostor koji koriste neprofitne udruge građana 1,00
3. garažni prostor 1,00
4. poslovni prostor koji služi za proizvodne djelatnosti ne može biti manji od 1,00 ni veći od 5,00
5. poslovni prostor koji služi za djelatnosti koje nisu proizvodne ne može biti manji od 1,00 ni veći od 10,00
6. građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti može biti najviše 10% koeficijenta namjene koji je određen za poslovni prostor
7. neizgrađeno građevinsko zemljište 0,05.
(2) Za poslovni prostor i građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti, kad se poslovna djelatnost ne obavlja više od šest mjeseci u
kalendarskoj godini, koeficijent namjene umanjuje se za 50%, ali ne može biti manji od koeficijenta namjene za stambeni prostor odnosno za neizgrađeno
građevinsko zemljište.
(3) Za hotele, apartmanska naselja i kampove visina godišnje komunalne naknade ne može biti veća od 1,5% ukupnoga godišnjeg prihoda iz prethodne
godine, ostvarenog u hotelima, apartmanskim naseljima i kampovima koji se nalaze na području dotične jedinice lokalne samouprave.
134
Članak 98.
(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave do kraja studenoga tekuće godine donosi odluku kojom određuje vrijednost boda komunalne
naknade (B) koja se primjenjuje od 1. siječnja iduće godine.
(2) Vrijednost boda komunalne naknade (B) određuje se u kunama po četvornome metru (m²) korisne površine stambenog prostora u prvoj zoni
jedinice lokalne samouprave.
(3) Polazište za određivanje vrijednost boda komunalne naknade (B) je procjena troškova održavanja komunalne infrastrukture iz programa održavanja
komunalne infrastrukture uz uzimanje u obzir i drugih predvidivih i raspoloživih izvora financiranja održavanja komunalne infrastrukture.
(4) Ako predstavničko tijelo ne odredi vrijednost boda komunalne naknade (B) do kraja studenoga tekuće godine, za obračun komunalne naknade u
sljedećoj kalendarskoj godini vrijednost boda se ne mijenja.
Članak 99.
(1) Komunalna naknada obračunava se po četvornome metru (m²) površine nekretnine za koju se utvrđuje obveza plaćanja komunalne naknade, i to
za:
1. stambeni, poslovni i garažni prostor po jedinici korisne površine koja se utvrđuje na način propisan Uredbom o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje
zaštićene najamnine (»Narodne novine«, br. 40/97.)
2. građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti i neizgrađeno građevinsko zemljište po jedinici stvarne površine.
(2) Iznos komunalne naknade po četvornome metru (m²) površine nekretnine utvrđuje se množenjem koeficijenta zone (Kz), koeficijenta namjene
(Kn) i vrijednosti boda komunalne naknade (B).
Članak 100.
(1) Rješenje o komunalnoj naknadi donosi upravno tijelo u skladu s odlukom o komunalnoj naknadi i odlukom o vrijednosti boda komunalne
naknade (B) u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se do 31. ožujka tekuće godine ako se odlukom predstavničkog tijela mijenja vrijednost boda komunalne
naknade (B) ili drugi podatak bitan za njezin izračun u odnosu na prethodnu godinu te u slučaju promjene drugih podataka bitnih za utvrđivanje obveze
plaćanja komunalne naknade.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se i ovršava u postupku i na način propisan zakonom kojim se uređuje opći odnos između poreznih
obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
Članak 101.
(1) Rješenjem o komunalnoj naknadi utvrđuje se:
1. iznos komunalne naknade po četvornome metru (m²) nekretnine
2. obračunska površina nekretnine
3. godišnji iznos komunalne naknade
4. mjesečni iznos komunalne naknade odnosno iznos obroka komunalne naknade ako se naknada ne plaća mjesečno i
5. rok za plaćanje mjesečnog iznosa komunalne naknade odnosno iznosa obroka komunalne naknade ako se naknada ne plaća mjesečno.
(2) Godišnji iznos komunalne naknade utvrđuje se množenjem površine nekretnine za koju se utvrđuje obveza plaćanja komunalne naknade i iznosa
komunalne naknade po četvornome metru (m²) površine nekretnine.
(3) Ništavo je rješenje o komunalnoj naknadi koje nema sadržaj propisan stavkom 1. ovoga članka.
Članak 102.
Protiv rješenja o komunalnoj naknadi i rješenja o njegovoj ovrsi te rješenja o obustavi postupka može se izjaviti žalba o kojoj odlučuje upravno tijelo
županije nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, a o žalbi protiv rješenja koja donosi upravno tijelo Grada Zagreba odlučuje središnje tijelo
državne uprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva.
PRAVILNIK O NAČINU UTVRĐIVANJA OBUJMA I POVRŠINE GRAĐEVINA U SVRHU

OBRAČUNA KOMUNALNOG DOPRINOSA
NN 15/19
PRAVILNIK O NAČINU UTVRĐIVANJA OBUJMA I POVRŠINE GRAĐEVINA U SVRHU OBRAČUNA
KOMUNALNOG DOPRINOSA
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom pobliže propisuje način utvrđivanja obujma i površine građevina u svrhu obračuna komunalnog doprinosa.
Članak 2.
Obujam i površina građevina u svrhu obračuna komunalnog doprinosa izračunavaju se prema podacima iz glavnog projekta koji je sastavni dio
građevinske dozvole dobivenim od javnopravnog tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu, glavnog projekta za građevinu koja se prema propisima o
gradnji gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta, odnosno prema podacima utvrđenim u postupku donošenja rješenja o komunalnom
doprinosu za građevinu koja se prema propisima o gradnji gradi bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta.
Članak 3.
(1) Obujam građevine za obračun komunalnog doprinosa utvrđuje se u kubnim metrima (m³) kao stvarni obujam, odnosno zbroj obujma pojedinih
dijelova građevine koji su zatvoreni tj. omeđeni s vanjske strane, uvećano za obujam dijelova te građevine koji nisu zatvoreni, ali su natkriveni i
omeđeni prema van, a čiji obujam se izračunava na način propisan ovim Pravilnikom.
(2) Obujam dijelova građevine iz stavka 1. ovoga članka koji nisu zatvoreni, kao što su loggie, natkrivene terase, odnosno natkriveni dijelovi terasa,
trijemovi, natkriveni prolazi i drugi dijelovi građevine koji nisu zatvoreni, ali su natkriveni i omeđeni prema van, utvrđuje se u kubnim metrima
(m³) kao stvarni obujam tih dijelova do visine jedan metar od gornje kote površine njihovog poda, te odgovara stvarnoj tlocrtnoj površini u
četvornim metrima (m²) poda tih dijelova prostora koji su natkriveni.
Članak 4.
Prilikom utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa, pri određivanju visine za izračun obujma zatvorenih dijelova građevine
uzimaju se sljedeće kote:
– za početnu, donju kotu visine građevine ili dijelova građevine uzima se gornja kota površine poda prema tlu, odnosno kota završne obloge
poda visinski najniže razine zatvorenog dijela građevine (podruma, suterena, prizemlja ili kata iznad otvorenih prolaza),
– za završnu, gornju kotu visine građevine ili dijelova građevine uzima se najviša donja kota krova tj. završna obloga unutarnje površine kosog
ravnog ili zaobljenog krova, odnosno terase.
Članak 5.
135
U obujam građevine ne uračunavaju se:
– žbuka, odnosno toplinska izolacija uključivo i završne slojeve na vanjskim zidovima, odnosno vanjskim površinama građevine
– balkoni i nenatkrivene terase
– prostor ispod dijela kosog ili zaobljenog krova visine manje od 1,2 m
– strehe, vijenci i drugi krovni istaci
– otvorena vanjska stubišta i vanjske rampe
– vanjska dizala nastala rekonstrukcijom postojeće građevine
– nadstrešnice ispred ulaza do 6 m2 površine poda natkrivenoga prostora (u slučaju veće natkrivene površine računa se samo razlika u površini)
– konstrukcija građevine ispod gornje kote površine poda prema tlu, odnosno ispod završne obloge poda visinski najniže razine zatvorenog
dijela građevine
– dijelovi vanjskih zidova i stropova građevine koji se nalaze ispod površine zemlje od vertikalne ili horizontalne hidroizolacije prema van
(uključivo hidroizolaciju)
– temelji, odnosno temeljna konstrukcija
– dimnjaci i ventilacije
– konstruktivni i oblikovni istaci ili udubine na vanjskim površinama
– istaknute konstrukcije za zaštitu od sunca na vanjskim površinama
– rasvjetne, dimne i ventilacijske kupole
– podrumska i druga okna
– solarni kolektori i drugi uređaji građevine predviđeni za povećanje energetske učinkovitosti.
Članak 6.
(1) Površina otvorenih bazena i drugih otvorenih građevina, te spremnika za naftu i druge tekućine s pokrovom čija visina se mijenja, utvrđuje
se u četvornim metrima (m²) tlocrtne površine građevine.
(2) Tlocrtna površina građevine iz stavka 1. ovoga članka je vertikalna projekcija svih dijelova konstrukcije građevine na tlo.
136
 TEHNIČKA REGULATIVA
 ZAKON O GRADNJI
U nastavku su podzakonski akti Zakona o gradnji.
TEHNIČKI PROPISI ZA GRAĐEVINSKE KONSTRUKCIJE

NN 17/17
Napomena iz popisa: Traži se dobro poznavanje osnovnog teksta.
OPĆA PRAVILA ZA GRAĐEVINSKE KONSTRUKCIJE (PROJEKTIRANJE, IZVOĐENJE, ODRŽAVANJE,
REKONSTRUKCIJA I UKLANJANJE GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA)
DIO PRVI
O PĆA PRAVIL A
Predmet Propisa
Članak 1.
Ovim se Tehničkim propisom (u daljnjem tekstu: Propis), u okviru ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za
građevinske konstrukcije u građevinama (u daljnjem tekstu: građevinske konstrukcije), zahtjevi za projektiranje, izvođenje, održavanje, uklanjanje
te drugi zahtjevi za građevinske konstrukcije, svojstva koja moraju imati građevni proizvodi u odnosu na njihove bitne značajke i drugi zahtjevi
za građevne proizvode namijenjene ugradnji u građevinske konstrukcije (u daljnjem tekstu: građevni proizvodi).
Primjena Propisa
Članak 2.
(1) Ovaj Propis se primjenjuje na konstrukcijske i nekonstrukcijske elemente građevine, a konstrukcijski i nekonstrukcijski elementi moraju biti
mehanički otporni i stabilni te je za njih potrebno dokazati otpornost, uporabljivost, trajnost i požarnu otpornost u skladu s njihovom
namjenom u konstrukciji.
(2) Ovaj Propis odnosi se na nove i rekonstruirane građevinske konstrukcije.
(3) Građevinske konstrukcije na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu: betonske konstrukcije, čelične konstrukcije, spregnute konstrukcije od čelika i
betona, drvene konstrukcije, zidane konstrukcije, geotehničko projektiranje i geotehničke konstrukcije, potresno otporne građevinske
konstrukcije, aluminijske konstrukcije te ostale konstrukcije.
Pojmovi
Članak 3.
(1) Pojmovi uporabljeni u ovom Propisu imaju značenje određeno propisima kojima se uređuje područje gradnje te posebnim propisima kojima se uređuje
područje građevnih proizvoda.
(2) Pojmovi uporabljeni u posebnim pravilima ovoga Propisa za pojedine vrste građevinskih konstrukcija imaju značenje određeno u hrvatskoj normi
HRN EN 1990 te hrvatskim normama nizova HRN EN 1991, HRN EN 1992, HRN EN 1993, HRN EN 1994, HRN EN 1995, HRN EN 1996, HRN EN
1997, HRN EN 1998 i HRN EN 1999.
Prilozi Propisu
Članak 4.
Sastavni prilozi ovoga Propisa su:
− Prilog I. – »Popis normi za projektiranje građevinskih konstrukcija«
− Prilog II. – »Popis normi za izvođenje i održavanje građevinskih konstrukcija«.
Temeljni zahtjevi za građevinske konstrukcije

Članak 5.
(1) Projektiranje, izvođenje, održavanje, uvjeti korištenja i uklanjanje građevine moraju biti takvi da se ispune zahtjevi propisani ovim
Propisom.
(2) Građevinska konstrukcija, u smislu ovoga Propisa, je skup građevinskih elemenata raspoređenih i povezanih na projektom određen način, na
konačnom mjestu u građevini, čija je osnovna svrha, ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine i dijela
temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju požara.
(3) Ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine i dijela temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju požara, koji se odnosi na
očuvanje nosivosti građevinske konstrukcije u slučaju požara tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom (u daljnjem tekstu: otpornost na
požar), postiže se građevinskom konstrukcijom koja ima tehnička svojstva i ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom.
(4) Građevinska konstrukcija mora imati tehnička svojstva i ispunjavati druge zahtjeve propisane ovim Propisom.
Tehnička svojstva građevinskih konstrukcija

Članak 6.
(1) Tehnička svojstva građevinske konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja građevine, uz propisano odnosno projektom određeno
izvođenje i održavanje građevinske konstrukcije, ona podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoliša, tako da tijekom izvođenja i
uporabe predvidiva djelovanja na građevinu ne prouzroče:
– rušenje cijele građevine ili nekog njezinog dijela
137
– velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv
– oštećenja na drugim dijelovima građevine, instalacijama ili ugrađenoj opremi kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije
– oštećenja kao rezultat nekog događaja, u mjeri koja je nerazmjerna izvornom uzroku i
– vibracije konstrukcije koje ugrožavaju sigurnost konstrukcije ili izazivaju neugodu kod korisnika građevine.
(2) Tehnička svojstva građevinske konstrukcije, uz uvjete iz stavka 1. ovog članka, moraju biti takva da se u slučaju požara očuva nosivost
konstrukcije ili njezinog dijela tijekom određenog vremena propisanog posebnim propisom.
(3) Tehnička svojstva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka postižu se projektiranjem i izvođenjem građevinske konstrukcije u skladu s odredbama ovoga
Propisa.
(4) Očuvanje tehničkih svojstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka postiže se održavanjem građevinske konstrukcije u skladu s odredbama ovoga Propisa.
(5) Ako građevinska konstrukcija ima tehnička svojstva propisana stavcima 1. i 2. ovoga članka, podrazumijeva se da građevina ispunjava
temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti te da ima propisanu otpornost na požar.
(6) Kada je, sukladno posebnim propisima, potrebna dodatna zaštita građevinske konstrukcije radi ispunjavanja zahtjeva otpornosti na požar, ta zaštita
smatrat će se sastavnim dijelom tehničkog rješenja građevinske konstrukcije.
(7) Tehnička svojstva građevinske konstrukcije moraju biti takva, da građevinska konstrukcija ispunjava zahtjeve ovoga Propisa i zahtjeve posebnih
propisa kojima se uređuje ispunjavanje drugih temeljnih zahtjeva za građevinu.
PROJEKT KONSTRUKCIJE (PROJEKT BETONSKE KONSTRUKCIJE, KOJI SU DIJELOVI PROJEKTA
ZIDANIH KONSTRUKCIJA 1/2)
II. PRO JE K T IRANJE G RAĐE VINS K IH KO NS T RUK CIJA
Opća pravila za projektiranje građevinskih konstrukcija

Članak 7.
(1) Projektiranjem građevinskih konstrukcija moraju se za fazu izvođenja i za projektirani (proračunski) uporabni vijek građevine predvidjeti svi
utjecaji na građevinsku konstrukciju koji proizlaze iz načina i redoslijeda građenja, predvidivih djelovanja i utjecaja na građevinu.
(2) Projektom građevinske konstrukcije dokazuje se, u skladu s ovim Propisom, da će građevina tijekom izvođenja i projektiranog (proračunskog)
uporabnog vijeka ispunjavati temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, otpornost na požar te druge temeljne zahtjeve u skladu s
posebnim propisima.
(3) Ako normom na koju upućuje ovaj Propis ili posebnim propisom nije drukčije propisano, uporabni vijek građevine iz stavka 1. ovoga članka je
najmanje 50 godina.
(4) Kada je, radi ispunjavanja zahtjeva ovoga Propisa potrebna dodatna zaštita građevinske konstrukcije, ta zaštita će se smatrati sastavnim dijelom
tehničkog rješenja građevinske konstrukcije.
(5) Projektiranje građevinske konstrukcije provodi se temeljem prethodnih istraživanja. Obim i vrstu potrebnih istražnih radova određuje projektant,
sukladno konkretnoj situaciji i značajkama građevine.
(6) Građevinski projekt – projekt građevinske konstrukcije mora sadržavati dokaze o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti privremenih i pomoćnih
konstrukcija koje tijekom izvođenja osiguravaju stabilnost građevinske konstrukcije koja se izvodi, te konstrukcije, okolnih građevina i/ili
okolnog tla.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, građevinski projekt – projekt građevinske konstrukcije zgrade ne mora sadržavati dokaze o mehaničkoj
otpornosti i stabilnosti privremenih i pomoćnih konstrukcija koje tijekom izvođenja osiguravaju stabilnost građevinske konstrukcije koja se
izvodi. Odluku o ovome donosi projektant građevinske konstrukcije, sukladno konkretnoj situaciji i značajkama zgrade.
(8) Mehanička otpornost i stabilnost te otpornost na požar dokazuju se u glavnom projektu, proračunima nosivosti i uporabljivosti građevinske
konstrukcije ili drugim primjerenim postupcima, i to za sva predvidiva djelovanja i utjecaje na građevinu.
(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, otpornost na požar se ne mora dokazivati ako posebnim propisom nije određeno vrijeme očuvanja nosivosti
građevinske konstrukcije u slučaju požara za tu građevinu.
(10) Proračuni iz stavka 8. ovoga članka provode se primjenom prikladnih proračunskih postupaka koji se po potrebi dopunjuju ispitivanjima, pri čemu se
u obzir uzimaju svi mjerodavni parametri.
(11) Proračunske metode i modeli moraju odgovarati ponašanju građevinske konstrukcije tijekom građenja i u uporabi, uzimajući u obzir pouzdanost
ulaznih podataka i točnost izvedbe.
(12) U projektu se određuje možebitna potreba provedbe probnog opterećenja kako bi se prije uporabe građevine utvrdilo i ocijenilo ponašanje
građevinske konstrukcije u odnosu na projektom predviđene pretpostavke.
Probno opterećenje konstrukcije

Članak 8.
(1) Probno opterećenje konstrukcije projektant definira u projektu, a kada je potrebno i razrađuje, u skladu s odredbama ovoga Propisa te normama
na koje isti upućuje.
(2) Probno opterećenje provodi se kad je to predviđeno projektom, a obvezno kod:
– cestovnih i pješačkih mostova s rasponom 15 m i većim
– željezničkih mostova s rasponom 10 m i većim
– tribina u sportskim građevinama na kojima je projektom predviđeno zadržavanje 1000 ili više osoba
– konstrukcija raspona 30 m i većeg
– nosača kranskih staza raspona 15 m i većeg ili za kranove nosivosti 20 t i više
– konstrukcija javnih građevina na kojima je projektom predviđeno zadržavanje 1000 ili više osoba
– konstrukcija javnih građevina pod kojima je projektom predviđeno zadržavanje 1000 ili više osoba
– konstrukcija brana akumulacija
– konstrukcija spremnika zapremine 1000 m3 i veće i
– konstrukcija spremnika za skladištenje opasnih i zapaljivih tvari, zapremnine 20 m3 i veće.
(3) Probno opterećenje provodi se prema projektu građevinske konstrukcije, odredbama ovoga Propisa te normama na koje isti upućuje.
(4) Posebnim pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija dani su dodatni zahtjevi za probno opterećenje posebnih vrsta
konstrukcija koje nisu obuhvaćene popisom iz stavka 2. ovog članka.
138
Norme za projektiranje građevinskih konstrukcija
Članak 9.
(1) Na projektiranje građevinskih konstrukcija primjenjuju se hrvatske norme iz Priloga I. ovoga Propisa, odnosno pravila koja su propisana posebnim
pravilima za pojedine vrste konstrukcija.
(2) U projektu građevinske konstrukcije moraju biti navedene primijenjene datirane važeće norme.
(3) Projektiranje građevinskih konstrukcija i zahvata koji nisu obuhvaćeni hrvatskim normama i pravilima iz ovoga Propisa, može se provoditi
prema pravilima struke, ako ista nisu u suprotnosti s tim normama i pravilima.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, projektant je dužan korištena pravila struke kratko opisati i obrazložiti uz navođenje izvornih dokumenata gdje su
ista detaljno opisana.
(5) Dopuštena je primjena i drugih pravila projektiranja građevinskih konstrukcija koja se razlikuju od pravila danih hrvatskim normama iz Priloga I.
ovoga Propisa, odnosno posebnim pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija, ako se dokaže da se primjenom tih drugih pravila
ispunjavaju zahtjevi ovoga Propisa najmanje na razini pouzdanosti određenoj hrvatskim normama iz Priloga I. ovoga Propisa, odnosno posebnim
pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija, osim ako ovim Propisom nije drukčije određeno.
(6) Za konstrukcije izrazito visokog rizika (velike brane, nuklearne elektrane, LNG terminali, podvodni naftovodi i plinovodi i sl.) u pravilu se
primjenjuju, uz pravila iz hrvatskih normi iz Priloga I. ovoga Propisa, i posebna pravila projektiranja kao i posebna pravila dokazivanja ispunjavanja
temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti te otpornost na požar za takve građevine.
Sadržaj projekta građevinske konstrukcije

Članak 10.
(1) Građevinski projekt – projekt građevinske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora biti izrađen sukladno posebnom
propisu koji uređuje obvezni sadržaj i opremanje projekata građevina.
(2) Građevinski projekt – projekt građevinske konstrukcije, uz uvjet iz stavka 1. ovoga članka, dodatno mora sadržavati u:
1. tehničkom opisu:
a) opis načina izvođenja građevinske konstrukcije i ugradnje pojedinih građevnih proizvoda
b) razred izloženosti dijelova građevinske konstrukcije i
c) opis mjera zaštite konstrukcije.
2. proračunu mehaničke otpornosti i stabilnosti podatke o temeljnom tlu, potresnom, temperaturnom, snježnom i vjetrovnom području te zahtijevanoj
otpornosti na požar.
3. programu kontrole i osiguranja kvalitete građevinske konstrukcije:
a) kontrolu građevnih proizvoda koji se ugrađuju u građevinsku konstrukciju, koju treba provesti prije ugradnje i
b) druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim propisima.
(3) Zahtjevi iz stavka 2. ovoga članka, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja mogu biti detaljnije razrađeni u izvedbenom
projektu građevinske konstrukcije.
(4) Posebnim pravilima propisanim ovim Propisom dodatno je propisan sadržaj glavnog projekta za pojedine vrste građevinskih konstrukcija.
Iz skripte:
PROJEKT BETONSKE KONSTRUKCIJE
Projekt betonske konstrukcije, koji je sastavni dio GP za građevine mora sadržavati:
1. u tehničkom opisu
opis utjecaja namjene i načina uporabe građevine te utjecaja okoliša na svojstva betonske konstrukcije,
podatke iz elaborata o prethodnim istraživanjima i drugih elaborata, studija i podloga
opis betonske konstrukcije, uključivo temeljenje,
opis načina izvođenja i ugradnje građevnih proizvoda
2. u proračunu mehaničke otpornosti i stabilnosti
podatke o predviđenim djelovanjima i utjecajima na građevinu koji se odnose na proračun nosivosti i uporabljivosti
podatke o temeljnom tlu, potresnom, temperaturnom, snježnom i vjetrovnom području te zahtijevanoj otpornosti na požar
proračun nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje te proračune pojedinih dijelova betonske konstrukcije, za sve
faze građenja i uporabe građevine.
3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije:
svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u betonske konstrukcije
Zahtjevi, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja moraju se detaljnije razraditi u izvedbenom projektu.
ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji se izrađuju na gradilištu
ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti
uvjete građenja i dr. zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja betonske konstrukcije, a koji imaju utjecaj na postizanje propisanih tehničkih
svojstava betonske konstrukcije i ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te druge .uvjete
PROJEKT ZIDANE KONSTRUKCIJE
Projekt zidane konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati:
* tehnički opis
* proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti
* program kontrole i osiguranja kvalitete zidane konstrukcije
Sadržaj projekta građevinske konstrukcije izrađene od predgotovljenih elemenata

Članak 11.
Osim odredaba članka 10. ovoga Propisa, projekt građevinske konstrukcije izvedene od predgotovljenih elemenata, obvezno mora sadržavati:
– opis svojstava predgotovljenih elemenata te načina njihove proizvodnje odnosno izrade, kontrole tijekom izrade i dokazivanja uporabljivosti ako su
proizvedeni ili se izrađuju prema projektu konstrukcije
– tehničko rješenje ugradnje predgotovljenih elemenata u građevinsku konstrukciju, uključivo proračun i zahtijevana svojstva materijala spojeva te način
povezivanja s ostalim elementima građevinske konstrukcije
139
– tehničko rješenje prijenosa i prijevoza predgotovljenih elemenata (mjesta oslanjanja i vješanja i opis sustava podizanja, položaj elemenata prilikom
prijenosa i prijevoza, put prijevoza, i drugo), te projektiranu težinu i dopuštena odstupanja težine elemenata i
– prikaz rasporeda oslonaca, potrebnih potpora, sustava i drugih mjera za osiguravanje stabilnosti i sprječavanja oštećivanja predgotovljenih elemenata
tijekom prijenosa, prijevoza, ugrađivanja i spajanja.
Sadržaj projekta rekonstrukcije građevinske konstrukcije

Članak 12.
(1) Osim odredaba članka 10. ovoga Propisa, projekt rekonstrukcije građevine, kojom se mijenja građevinska konstrukcija, obvezno sadrži podatke o
utvrđenim zatečenim tehničkim svojstvima građevinske konstrukcije za stvarno izvedeno stanje građevinske konstrukcije.
(2) Zatečena tehnička svojstva za stvarno izvedeno stanje građevinske konstrukcije prije početka projektiranja rekonstrukcije, utvrđuju se obaveznim
očevidom na građevini, uvidom u dokumentaciju građevine, uzimanjem uzoraka, ispitivanjima uzoraka i dijelova građevinske konstrukcije, proračunima
ili na drugi primjereni način.
Građevni proizvodi
Članak 13.
(1) Svojstva građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke za namjeravanu uporabu građevine, predvidiva djelovanja i utjecaje
okoliša na građevinu u njezinom projektiranom (proračunskom) uporabnom vijeku moraju se odrediti u programu kontrole i osiguranja
kvalitete iz projekta građevinske konstrukcije.
(2) Ako je projektirani (proračunski) uporabni vijek građevine duži od projektiranog (proračunskog) uporabnog vijeka građevnog proizvoda projektom se
moraju odrediti uvjeti i način njegove zamjene.
(3) Uvjeti za ugradnju, uporabu i održavanje građevnih proizvoda moraju se odrediti u projektu građevinske konstrukcije ako se građevni proizvod
izrađuje na gradilištu, ili u pogonu izvan gradilišta u svrhu ugradnje u konkretnu građevinu.
(4) Program kontrole i osiguranja kvalitete, koji se odnosi na građevne proizvode, mora sadržavati odredbe iz posebnog propisa.
(5) Zahtjevi koji nisu bili poznati u vrijeme izrade glavnog projekta ili nisu bili obuhvaćeni glavnim projektom, moraju se razraditi u izvedbenom
projektu.
(6) Odredba stavka 5. ovoga članka odnosi se i na slučaj kada program kontrole i osiguranja kvalitete nije potpun i cjelovit ili ne sadrži sve propisane
dijelove.
(7) Stavljanje na tržište odnosno stavljanje na raspolaganje na tržište građevnih proizvoda namijenjenih ugradnji u građevinsku konstrukciju provodi se u
skladu s posebnim propisima kojima se uređuju građevni proizvodi.
Djelovanja na građevinske konstrukcije

Članak 14.
(1) Proračuni mehaničke otpornosti i stabilnosti građevinske konstrukcije moraju se provesti za sva predvidiva djelovanja i utjecaje na
građevinu tijekom svih faza izvođenja i uporabe.
(2) Za određivanje djelovanja na građevinske konstrukcije primjenjuju se hrvatske norme iz Priloga I. ovoga Propisa, odnosno posebna pravila propisana
ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija.
III. IZ VO ĐE NJE G RAĐE VINS K IH KO NS T RUK CIJA
Uvjeti za izvođenje građevinskih konstrukcija

Članak 15.
(1) Izvođenjem građevinskih konstrukcija mora se osigurati da građevinska konstrukcija ima tehnička svojstva i da ispunjava druge zahtjeve propisane
ovim Propisom u skladu s tehničkim rješenjem građevine i uvjetima za građenje danim projektom, te da se omogući očuvanje tih svojstava i uporabljivost
građevine tijekom njezinog trajanja.
(2) Pri izvođenju građevinske konstrukcije izvođač je dužan pridržavati se projekta građevinske konstrukcije i uputa odnosno tehničkih uputa proizvođača
za ugradnju i uporabu građevnih proizvoda te odredaba ovoga Propisa.
(3) Uvjeti za izvođenje građevinske konstrukcije određuju se programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio glavnog projekta – projekta
građevinske konstrukcije, najmanje u skladu s odredbama posebnih pravila propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija.
(4) Ako je tehničko rješenje građevinske konstrukcije, odnosno ako su uvjeti u kojima se izvode radovi i druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na
tehnička svojstva građevinske konstrukcije, takvi, da nisu obuhvaćeni posebnim pravilima za pojedine vrste konstrukcija, tada se programom kontrole i
osiguranja kvalitete moraju urediti posebni uvjeti građenja kojima se ispunjava zahtjev iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja, prilikom izvođenja građevinskih konstrukcija moraju biti ispunjeni i uvjeti za
izvođenje koji su određeni detaljnijom razradom programa kontrole i osiguranja kvalitete iz izvedbenog projekta.
(6) Za izvođenje primjenjuju se pravila dana u hrvatskim normama iz Priloga II. ovoga Propisa, odnosno posebnim pravilima propisanim ovim Propisom
za pojedine vrste konstrukcija ili jednakovrijedna.
(7) Jednakovrijednim iz stavka 6. ovoga članka smatra se tehnička specifikacija koja postavlja jednake ili strože zahtjeve od onih danim normom na koju
upućuje ovaj Propis.
Dokazivanje uporabljivosti građevinske konstrukcije

Članak 16.
(1) Radi utvrđivanja tehničkih svojstava građevinske konstrukcije potrebno je prikupiti odgovarajuće podatke o građevinskoj konstrukciji u opsegu i mjeri
koji omogućavaju procjenu stupnja ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, požarne otpornosti i drugih temeljnih zahtjeva za
građevinu prema odredbama posebnih propisa.
(2) Dokazivanje uporabljivosti građevinske konstrukcije treba provesti uzimajući pri tome u obzir:
– zapise u građevinskom dnevniku o svojstvima i drugim podacima o građevnim proizvodima ugrađenim u građevinsku konstrukciju
– rezultate kontrole koja se sukladno ovom Propisu obvezno provodi prije ugradnje građevnih proizvoda u građevinsku konstrukciju
– dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.) koje je izvođač osigurao tijekom izvođenja građevinske konstrukcije
– rezultate probnog opterećenja građevinske konstrukcije ili njezinih dijelova i
140
– uvjete građenja i druge okolnosti koje prema građevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji koju izvođač mora imati na gradilištu te dokumentaciju
koju izdaje proizvođač građevnog proizvoda, a mogu utjecati na tehnička svojstva građevinske konstrukcije.
Građevni proizvodi
Članak 17.
(1) Građevni proizvodi koji se ugrađuju u građevinsku konstrukciju moraju imati svojstva u odnosu na njihove bitne značajke određena projektom
građevinske konstrukcije, posebnim pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija i posebnim propisima kojima je uređeno
(2) Svojstva građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke koji se ugrađuju u građevinsku konstrukciju moraju ispunjavati zahtjeve propisane
ovim Propisom.
(3) Tvornički proizveden građevni proizvod može se ugraditi u građevinsku konstrukciju ako je za njega dokazana uporabljivost u skladu s projektom
građevinske konstrukcije i ako ispunjava zahtjeve posebnog propisa kojim je uređeno područje građevnih proizvoda.
(4) Građevni proizvod izrađen na gradilištu ili u pogonu izvan gradilišta u svrhu ugradnje u konkretnu građevinu može se ugraditi u građevinsku
konstrukciju ako je za njega dokazana uporabljivost u skladu s projektom građevinske konstrukcije.
(5) Građevni i drugi proizvodi od kojih se izvode građevinske konstrukcije moraju biti međusobno usklađeni na način da nakon izvođenja građevinske
konstrukcije osiguravaju ispunjavanje zahtjeva određenih ovim Propisom.
(6) Neposredno prije ugradnje građevnih proizvoda obvezno se provode kontrolna ispitivanja u skladu s programom kontrole i osiguranja kvalitete iz
projekta građevinske konstrukcije, ili na temelju odredbi iz posebnih pravila propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija, ili u slučaju
sumnje.
(7) Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje građevnih proizvoda, ovisno o vrsti proizvoda, provodi se prema normama za ispitivanje, odnosno
metodom iz programa kontrole i osiguranja kvalitete iz projekta građevinske konstrukcije.
(8) Zabranjena je ugradnja proizvoda koji nije zadovoljio zahtjeve kontrole prije ugradnje. Takvi proizvodi moraju se ukloniti s gradilišta.
Predgotovljeni elementi
Članak 18.
(1) Predgotovljeni element u smislu ovog Propisa je element izrađen ili proizveden na mjestu različitom od konačnog mjesta u građevini, izrađen na
gradilištu ili u pogonu izvan gradilišta u svrhu njegove ugradnje u konkretnu građevinu ili proizveden u tvornici predgotovljenih elemenata.
(2) Svojstva predgotovljenog elementa u odnosu na njegove bitne značajke i drugi zahtjevi te dokazivanje uporabljivosti predgotovljenog elementa
izrađenog prema projektu građevinske konstrukcije, određuju se odnosno provode u skladu s tim projektom te posebnim propisom kojim je uređeno
(3) Svojstva predgotovljenog elementa u odnosu na njegove bitne značajke i drugi zahtjevi te ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava predgotovljenog
elementa proizvedenog prema tehničkoj specifikaciji, određuju se odnosno provodi prema toj specifikaciji te odredbama posebnog propisa kojim je
uređeno područje građevnih proizvoda.
(4) Svojstva predgotovljenih elemenata u odnosu na njihove bitne značajke moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za njihovu krajnju namjenu u
građevini, i moraju biti specificirana u projektu građevinske konstrukcije.
(5) Dokazivanje uporabljivosti predgotovljenog elementa izrađenog prema projektu građevinske konstrukcije, a koji se izrađuje na gradilištu ili u pogonu
izvan gradilišta u svrhu ugradnje u konkretnu građevinu, uključuje zahtjeve za izvođačevu kontrolu te nadzor pogona izvan gradilišta i nadzor izvođačeve
kontrole.
(6) Predgotovljeni element izrađen prema projektu građevinske konstrukcije označava se na otpremnici i na samom elementu sukladno oznaci iz projekta.
(7) Predgotovljeni element proizveden prema tehničkoj specifikaciji označava se na otpremnici i na samom elementu sukladno odredbama te
specifikacije, a u skladu s posebnim propisom kojim je uređeno područje građevnih proizvoda.
(8) Za predgotovljeni element moraju se dokazati tehnička svojstva i ponašanje za cijeli životni ciklus elementa, što podrazumijeva izradu, prijenos,
odlaganje na odlagalištu, prijevoz do gradilišta, ugradnju, uporabu, održavanje i razgradnju.
(9) Pri izvođenju građevinske konstrukcije s predgotovljenim elementima treba odgovarajuće primijeniti pravila određena ovim Propisom te pojedinosti
koje se odnose na:
– cijeli životni ciklus elemenata
– sastavne građevne proizvode uključujući spojeve te tehničke specifikacije kojima se ocjenjuje i provjerava stalnost svojstava tih proizvoda i
– uporabu i održavanje, dane projektom građevinske konstrukcije i/ili tehničkom uputom odnosno uputom za ugradnju i uporabu.
(10) Predgotovljeni element izrađen u skladu s projektom građevinske konstrukcije smije se ugraditi u građevinsku konstrukciju ako je stalnost svojstava
građevnih proizvoda namijenjenih za ugradnju u građevinsku konstrukciju, spojnih sredstava i zaštitnih sredstava ocijenjena i provjerena i ako je
uporabljivost predgotovljenog elementa dokazana na način određen projektom građevinske konstrukcije i ovim Propisom.
(11) Predgotovljeni element proizveden prema tehničkoj specifikaciji za kojeg je stalnost svojstava ocijenjena i provjerena na način određen posebnim
propisom kojim je uređeno područje građevnih proizvoda, smije se ugraditi u građevinsku konstrukciju ako je sukladan zahtjevima projekta te
građevinske konstrukcije.
(12) Rukovanje, skladištenje i zaštita predgotovljenog elementa treba biti u skladu sa zahtjevima iz projekta građevinske konstrukcije, odgovarajućim
tehničkim specifikacijama za taj predgotovljeni element te odredbama ovoga članka.
(13) Izvođač mora prije početka ugradnje u građevinsku konstrukciju provjeriti je li izrađeni odnosno proizvedeni predgotovljeni element u skladu sa
zahtjevima iz projekta građevinske konstrukcije te je li tijekom rukovanja i skladištenja predgotovljenog elementa došlo do njegovog oštećivanja,
deformacije ili druge promjene koja bi mogla utjecati na tehnička svojstva građevinske konstrukcije.
(14) Nadzorni inženjer neposredno prije ugradnje predgotovljenog elementa u građevinsku konstrukciju mora provesti provjere i dokumentirati nalaze u
skladu s odredbama članka 19. stavaka 4. i 5. ovoga Propisa.
Nadzor nad izvođenjem građevinskih konstrukcija

Članak 19.
(1) Nadzor nad izvođenjem građevinskih konstrukcija provodi se sukladno odredbama posebnog propisa koji uređuje stručni nadzor građenja.
(2) Za građevine sa složenim građevinskim konstrukcijama projektant konstrukcije može u glavnom projektu tražiti provođenje projektantskog nadzora
nad izvođenjem određenih radova, što mora posebno ugovoriti s investitorom pisanim ugovorom.
(3) Građevine sa složenim građevinskim konstrukcijama iz stavka 2. ovoga članka su one za koje je propisana provedba kontrole projekta glede
mehaničke otpornosti i stabilnosti, sukladno posebnom propisu koji uređuje područje kontrole projekata.
(4) Nadzorni inženjer neposredno prije ugradnje građevnog proizvoda u građevinsku konstrukciju mora:
141
– provjeriti je li za građevni proizvod, izrađen prema projektu građevinske konstrukcije, dokazana njegova uporabljivost u skladu s projektom
– provjeriti postoji li za građevni proizvod proizveden prema tehničkoj specifikaciji valjana prateća dokumentacija i oznaka u skladu s posebnim
propisima kojima se uređuje područje građevnih proizvoda, te je li građevni proizvod sukladan zahtjevima iz projekta građevinske konstrukcije
– provjeriti je li građevni proizvod postavljen u skladu s projektom građevinske konstrukcije ili s uputom odnosno tehničkom uputom za ugradnju i
uporabu i
– dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u građevinski dnevnik.
(5) Iznimno od stavka 4. podstavka 2. ovoga članka za građevni proizvod koji se zakonito prodaje u drugoj državi članici Europske unije i koji je u skladu
sa zakonom kojim se uređuju građevni proizvodi stavljen na raspolaganje na tržište unutar granica Republike Hrvatske, a za koji proizvod nije sastavljena
izjava o svojstvima te koji nije označen »C« oznakom, nadzorni inženjer neposredno prije ugradnje građevnog proizvoda u građevinsku konstrukciju
mora provjeriti postoji li uz takav građevni proizvod prateća dokumentacija propisana tim zakonom.
IV. O DRŽ AVANJE G RAĐE VINSK IH K O NS T RUK CIJA
Opća pravila za održavanje građevinskih konstrukcija

Članak 20.
(1) Građevinska konstrukcija održava se na način da se tijekom trajanja građevine očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni
projektom građevine i ovim Propisom, te drugi temeljni zahtjevi koje građevina mora ispunjavati u skladu s posebnim propisima.
(2) Građevinska konstrukcija koja je izvedena u skladu s ranije važećim propisima održava se na način da se tijekom trajanja građevine očuvaju njezina
tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine i propisima u skladu s kojima je građevinska konstrukcija izvedena.
(3) Uz odredbe dane ovim Propisom, održavanje građevinskih konstrukcija mora se provoditi i sukladno odredbama posebnog propisa koji uređuje
održavanje građevina.
(4) Za održavanje građevinskih konstrukcija primjenjuju se pravila dana u hrvatskim normama iz Priloga II. ovoga Propisa, odnosno posebnim pravilima
propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija ili jednakovrijedna.
(5) Jednakovrijednim iz stavka 4. ovoga članka smatra se tehnička specifikacija koja postavlja jednake ili strože zahtjeve od onih danim normom na koju
upućuje ovaj Propis.
Pregledi građevinskih konstrukcija

Članak 21.
(1) U okviru redovitog održavanja građevinske konstrukcije provode se redoviti pregledi, koji se obzirom na vremenske intervale provođenja pregleda i
obim radnji provode kao:
1. osnovni pregledi koji obuhvaćaju minimalno radnje iz članka 23. stavka 1. ovoga Propisa
2. glavni pregledi koji obuhvaćaju minimalno radnje iz članka 23. stavka 2. ovoga Propisa
3. dopunski pregledi koji se provode za pojedine građevinske konstrukcije sukladno posebnim pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste
konstrukcija.
(2) Izvanredno održavanje građevinske konstrukcije provodi se poslije izvanrednih događaja, sukladno odredbama posebnog propisa koji uređuje
održavanje građevina.
(3) Osim za građevine koje se obzirom na zahtjevnost postupka u vezi s gradnjom prema odredbama Zakona o gradnji svrstavaju u građevine 1., 2. i 3.
skupine, vlasnik je dužan i za građevine sa složenim građevinskim konstrukcijama iz članka 19. stavka 3. ovoga Propisa, izraditi plan i program
održavanja koji određuje koje će se radnje redovitog održavanja provoditi u razdoblju od pet godina, uzimajući u obzir pripadne specifičnosti građevine.
(4) Za građevine sa složenim građevinskim konstrukcijama, vlasnik građevine mora voditi i čuvati dokumentaciju o održavanju u kontinuitetu rednih
brojeva i datuma provedenih radnji, koja sadrži sve podatke o izvršenim pregledima i provedenim radovima, podatke o svojstvima građevnih proizvoda
koji su ugrađeni u konstrukciju tijekom održavanja, radovima na ugradnji, izvješćima o ispitivanjima koja su provedena tijekom održavanja, osobama
koje su provodile održavanje, projektima koji su izrađeni u svrhu održavanja građevine te ostaloj dokumentaciji kojom je tijekom održavanja građevinske
konstrukcije bilo potrebno dokazati uporabljivost konstrukcije.
Učestalost pregleda građevinskih konstrukcija

Članak 22.
Vremenski razmak između pojedinih redovitih pregleda građevinske konstrukcije ne smije biti duži od:
1. osnovni pregledi – 1 godina (odnosno kraće prema pravilima danim posebnim dijelovima ovog Propisa za pojedine vrste konstrukcija)
2. glavni pregledi – 10 godina za zgrade, a 5 godina za mostove, tornjeve i druge inženjerske građevine
3. dopunski pregledi – prema posebnim pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija.
Sadržaj pregleda građevinskih konstrukcija

Članak 23.
(1) Osnovni pregledi građevinskih konstrukcija iz članka 21. stavka 1. podstavka 1. ovoga Propisa, kojima je svrha utvrđivanje općeg stanja konstrukcije,
moraju obuhvatiti uvid u raspoloživu dokumentaciju i vizualni pregled stanja glavnih elemenata konstrukcije koji su bitni za nosivost i otpornost na požar
konstrukcije u cjelini te za pravilno funkcioniranje građevine (spojevi glavnih nosivih elemenata, potporni elementi, glavni nosači, zatege, i sl.), a čijim
otkazivanjem može biti ugrožena sigurnost korisnika građevine i/ili prouzročena značajna materijalna šteta.
(2) Glavni pregledi građevinskih konstrukcija iz članka 21. stavka 1. podstavka 2. ovoga Propisa, kojima je svrha utvrđivanje stanja konstrukcije i
materijala, obavezno moraju obuhvatiti kontrolu:
– temelja – pregled stanja dostupnih dijelova temelja, a za temelje u vodi i podvodni pregled te posrednu kontrolu putem provjere ispravnosti geometrije
ostalih dijelova građevine
– stanja elemenata nosive konstrukcije – detaljan pregled obavezan je za elemente konstrukcije koji su bitni za nosivost konstrukcije u cjelini te za
pravilno funkcioniranje građevine (spojevi glavnih nosivih elemenata, potporni elementi, glavni nosači, zatege, i sl.), a čijim otkazivanjem može biti
ugrožena sigurnost korisnika građevine i/ili prouzročena značajna materijalna šteta
– geometrije konstrukcije, koja je obavezna za sve one dijelove čija bi promjena oblika ili dimenzija u odnosu na izvorno izvedeno stanje mogla utjecati
na sigurnost ili funkcionalnost građevine
– stanja ležajeva i oslonaca – pravilnost položaja, pritegnutost, čistoća, oštećenja i funkcionalnost
– stanja zaštite od korozije
142
– stanja otpornosti na požar (premazi, zaštitne obloge, zaštitni slojevi, i sl.)
– stanja sustava za odvodnju i drenažu
– stanja priključaka instalacija i opreme na elemente konstrukcije
– brtvljenja odnosno provjetravanja kod sandučastih elemenata
– stanja elemenata za osiguranje konstrukcije i ljudi, kao što su ograde, penjalice, leđnici, vodilice i
– ugrađene opreme za opažanje i mjerenje ponašanja građevinske konstrukcije (monitoring).
(3) Kod provedbe osnovnih pregleda iz stavka 1. ovoga članka, ukoliko se utvrde nedostaci koji mogu imati utjecaja na ispunjavanje zahtjeva mehaničke
otpornosti i stabilnosti te otpornosti na požar, potrebno je provesti dodatne kontrole i ispitivanja.
(4) Kod provedbe glavnih pregleda konstrukcije, utvrđivanje činjenica iz stavka 2. ovoga članka provodi se vizualnim pregledom, mjerenjima,
ispitivanjima te uvidom u dokumentaciju građevine, uređaja i opreme (projektna dokumentacija, građevinski dnevnik, izjave, potvrde, izvješća,
fotodokumentacija, nalozi, zapisnici, otpremnice, i sl.) te na drugi prikladan način.
(5) Ako se pregledom utvrde nedostaci u tehničkim svojstvima građevinske konstrukcije, mora se provesti naknadno dokazivanje da građevinska
konstrukcija u zatečenom stanju ispunjava minimalno zahtjeve propisa i pravila u skladu s kojima je projektirana i izvedena.
(6) U slučaju da se pokaže da zatečena tehnička svojstva građevinske konstrukcije ne zadovoljavaju zahtjeve propisa i pravila u skladu s kojima je
konstrukcija projektirana i izvedena, potrebno je provesti zahvate (popravci, sanacija, adaptacija, rekonstrukcija) kojima se tehnička svojstva građevinske
konstrukcije dovode na razinu koja zadovoljava minimalno zahtjeve tih propisa i pravila, ili je ukloniti.
(7) Za provedbu zahvata iz stavka 6. ovoga članka potrebno je izraditi odgovarajući projekt.
V. RE KO NS T RUK CIJA I UKL ANJANJE G RAĐE VINS KE K O NST RUK CIJE
Rekonstrukcija građevinske konstrukcije

Članak 24.
(1) Prije pristupanja rekonstrukciji građevinske konstrukcije, pri čemu se podrazumijeva konstrukcija u cijelosti ili samo neki njen nosivi dio, projektant
rekonstrukcije treba prethodno ocijeniti primjerenost građevine za rekonstrukciju te odrediti obim potrebnih prethodnih istraživanja koji će biti podloga za
izradu projekta rekonstrukcije.
(2) Nakon rekonstrukcije građevine građevinska konstrukcija čiji je sastavni dio mora imati tehnička svojstva propisana ovim Propisom.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, nakon rekonstrukcije građevine građevinska konstrukcija kojom se ne utječe bitno na tehnička svojstva
građevinske konstrukcije, mora imati najmanje tehnička svojstva koja je imala prije rekonstrukcije (u daljnjem tekstu: zatečena tehnička svojstva).
(4) Smatra se da rekonstrukcija građevine nema bitan utjecaj na tehnička svojstva građevinske konstrukcije ako su zatečena tehnička svojstva vezana za
mehaničku otpornost i stabilnost zadovoljavajuća ili ako se mijenjaju do uključivo 10% (na primjer: promjena mase građevine, promjena položaja središta
masa ili središta krutosti, promjena računskih vrijednosti reznih sila u proračunskim presjecima, i sl.), što treba dokazati u projektu.
(5) Odredba stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se na:
– nove dijelove građevinske konstrukcije koji nastaju rekonstrukcijom
– višestruke rekonstrukcije građevine kojima se mijenjaju zatečena tehnička svojstva građevinske konstrukcije u cjelini odnosno njezinih pojedinih
dijelova, koja svojstva su vezana za mehaničku otpornost i stabilnost građevine
– rekonstrukciju građevine kojoj je građevinska konstrukcija oštećena tako da postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i
stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu
– rekonstrukciju građevine kojoj je prema projektnom zadatku cilj produljenje vijeka trajanja građevine
– rekonstrukcije energetskih građevina, građevina za skladištenje zapaljivih tekućina, plinova i toksičnih materijala, građevina radija i televizije,
telekomunikacija, građevina u kojima se okuplja veći broj ljudi (na primjer: kinodvorane, kazališta, sportske i izložbene građevine, fakulteti, škole,
zdravstveni objekti, i sl.), građevina interventnih službi (vatrogasne, hitne pomoći, javne i nacionalne sigurnosti, i sl.), građevina s više od deset etaža, i sl.
i
– rekonstrukciju građevine javne namjene za koju je projekt izrađen prije 8. listopada 1964. godine, u kojem slučaju građevina nakon rekonstrukcije mora
imati seizmičku otpornost prema ovom Propisu.
Uklanjanje građevinske konstrukcije

Članak 25.
(1) Uklanjanje građevinske konstrukcije izvodi se prema projektu uklanjanja građevine, a uklanjanje ili zamjena pojedinih dijelova građevinske
konstrukcije kod rekonstrukcije izvodi se prema projektu rekonstrukcije građevine.
(2) Projekt uklanjanja mora imati sadržaj propisan posebnim zakonom kojim je uređena gradnja građevina, a na sadržaj projekta uklanjanja primjenjuju se
pravila propisana posebnim propisom kojim je uređen obavezan sadržaj i opremanje projekata građevina.
VI. PRIMJE NA OS T AL IH K O NST RUK CIJA, MAT E RIJAL A I PRO IZ VO DA
Ostale vrste građevinskih konstrukcija

Članak 26.
Na tehnička svojstva, zahtjeve za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje, preglede i ispitivanje, uklanjanje te druge zahtjeve za ostale vrste
konstrukcija koje nisu izrijekom navedene u ovom Propisu, primjenjuju se opće odredbe ovog Propisa, uz specifičnosti dane u posebnim pravilima
propisanim ovim Propisom, ovisno o vrsti konstrukcije i materijalima od kojih je ista izrađena.
Ostale vrste materijala

Članak 27.
Dopuštena je primjena građevinskih konstrukcija izrađenih od ostalih vrsta materijala i građevnih proizvoda, koji nisu zasebno navedeni u posebnim
pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija, ako tehnička svojstva, projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje, pregledi i
ispitivanja te uklanjanje tih konstrukcija ispunjavaju zahtjeve dane općim pravilima ovoga Propisa.
GRANIČNA STANJA NOSIVOSTI I UPORABIVOSTI
Iz skripte:
Granično stanje nosivosti označava granično opterećenje pri kojem konstrukcija gubi nosivost (neki osnovni uvjeti sa strane mehaničke otpornosti i
stabilnost koje konstrukcija mora zadovoljiti da bi bila sigurna za upotrebu.), a granično stanje uporabivosti granično opterećenje pri kojem
143
konstrukcija gubi uporabivost (odnosi na uvjete koji nisu bitni za sigurnost, ali mogu utjecati na mogućnost korištenja zgrade; pojava pukotina i progiba
zbog kojih se konstrukcija ne može koristiti). Što se važnosti tiče, oba su važna, a češći je slučaj da je uporabivost stroži kriterij pa se projektira u skladu
s njime.
Koeficijenti sigurnosti: GSN – 1,35 za vlastito, 1,5 za korisno opterećenje (ako je korisno, kao protiv odižućeg vjetra, ne uzima se u obzir); GSU – 1,0
za oba
Postoje i koeficijenti za smanjenje čvrstoće materijala i koeficijenti za kombinacije djelovanja.
POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE
DIO DRUG I
POS E B NA PRAVIL A Z A BE TO NS K E KO NS T RUK CIJE
I. OPĆE ODREDBE
Definiranje betonske konstrukcije

Članak 28.
(1) Betonska konstrukcija je konstrukcija od nearmiranog, armiranog ili prednapetog betona.
(2) Betonska konstrukcija je konstrukcija s običnim, laganim i teškim betonom.
(3) Za betonske konstrukcije rabe se materijali i građevni proizvodi koji su navedeni u hrvatskoj normi HRN EN 1992-1-1 (beton, čelik za armiranje,
čelik za prednapinjanje, uređaji za prednapinjanje, predgotovljeni betonski elementi), a čija su svojstva u skladu s odgovarajućim tehničkim
specifikacijama na koje upućuje ova hrvatska norma i poseban propis.
…
POSEBNA PRAVILA ZA ČELIČNE KONSTRUKCIJE
Iz skripte:
Ovim Propisom se, u okviru ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za nosive čelične konstrukcije u građevinama,
zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za čelične konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne
proizvode namijenjene ugradnji u čeličnu konstrukciju.
‐ Odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio čelične konstrukcije (nekonstrukcijski elementi) odnosno na elemente čelične
konstrukcije koji ne utječu na mehaničku otpornost i stabilnost građevine u cjelini.
Čelična konstrukcija se ovisno o traženim zahtjevima izvedbe svrstava u jedan od razreda izvedbe (EXC1, EXC2, EXC3 ili EXC4), sukladno
odgovarajućoj tehničkoj specifikaciji za tehničke zahtjeve za čelične konstrukcije i hrvatskoj normi HRN EN 1090
DIO T RE ĆI
POS E B NA PRAVIL A Z A ČEL IČNE K O NST RUK CIJE
I. OPĆE ODREDBE
Definiranje čelične konstrukcije

Članak 37.
Čelična konstrukcija je građevinska konstrukcija izrađena od čelika, koja se može sastojati od:
– proizvoda od čelika (toplo i hladno oblikovani čelični profili, limovi, trake, šipke, žice, čelični lijev)
– spojnih elemenata
– dodatnog materijala za zavarivanje
– vlačnih elemenata visoke čvrstoće
– konstrukcijskih ležajeva
– drugih građevnih proizvoda za koje su zahtjevi propisani ovim Propisom radi ugradnje zajedno s proizvodima iz podstavaka 1. do 5. ovoga članka.
…
(POSEBNA PRAVILA ZA SPREGNUTE KONSTRUKCIJE OD ČELIKA I BETONA)
DIO ČET VRT I
POS E B NA PRAVIL A Z A SPRE G NUT E KO NS T RUK CIJE O D ČEL IK A I B ET O NA
I. OPĆE ODREDBE
Definiranje spregnute konstrukcije

Članak 52.
Spregnuta konstrukcija je konstrukcija s konstrukcijskim elementima koji se sastoje od betona i konstrukcijskog ili hladno oblikovanog čelika, povezanih
posmičnim spojem koji ograničava uzdužno klizanje između betona i čelika i razdvajanje jednog dijela od drugog.
…
144
(POSEBNA PRAVILA ZA DRVENE KONSTRUKCIJE)
DIO PE T I
POS E B NA PRAVIL A Z A DRVE NE KO NS T RUK CIJE
I. OPĆE ODREDBE
Definiranje drvene konstrukcije

Članak 63.
Drvena konstrukcija je konstrukcija izvedena od konstrukcijskih elemenata od cjelovitog drva i materijala na osnovi drva (na primjer: lamelirano drvo,
LVL).
Primjena posebnih pravila

Članak 64.
Ova posebna pravila se ne primjenjuju na završne obloge konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata (obloge stropova, podova, zidova i dr.) i drvne
proizvode koji služe kao toplinska, zvučna ili druga izolacija.
…
POSEBNA PRAVILA ZA ZIDANE KONSTRUKCIJE, O ČEMU GOVORI PROPIS; VRSTE ZIDANIH
KONSTRUKCIJA; KOJI SU DIJELOVI PROJEKTA ZIDANIH KONSTRUKCIJA 2/2
Iz skripte:
Ovim se Tehničkim propisom u okviru ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za zidane konstrukcije u građevinama,
zahtjevi za projektiranje, izvođenje radova, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za zidane konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za
građevne proizvode namijenjene ugradnji u zidanu konstrukciju.
‐ Ova posebna pravila primjenjuju se na: nosivo, fasadno, obložno, pregradno, vezno, ispunsko ziđe i protupožarno ziđe.
- Primjenjuje se i na ziđe u građevinama koje nije sastavni dio zidane konstrukcije (pregradno ziđe, parapeti i sl.).
‐ Ne primjenjuje se na zidane konstrukcije industrijskih dimnjaka, potpornih zidova, propusta, mostova, brana, spremnika za tekućine, zidane
konstrukcije opterećene pretežito dinamičkim djelovanjem i posebne vrste konstrukcija kao što su lukovi, svodovi, kupole i sl.
‐ Specificiranje svojstava, dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti, označavanje građevnih proizvoda i posebnosti pri projektiranju i
građenju građevina koje sadrže zidanu konstrukciju nalaze se u prilozima.
Razlika između zida i ziđa:
ZIDOVI općenito označavaju uspravan dio zgrade (građevine) koji prenosi opterećenje ili pregrađuje unutarnji prostor, ili jednostavno vanjsku zidanu
ogradu. Podjela zidova se može izvršiti prema:
1. Ulozi u konstrukciji – nosivi zid, nenosivi zid (Konstruktivno, zidove dijelimo na nosive i pregradne.)
2. Načinu zidanja – jednostruki, dvostruki sa zračnim slojem, dvostruki sa zračnim slojem i toplinskom izolacijom, dvostruki bez zračnog sloja, dvostruki
s ispunjenim slojem, jednoslojni fasadni zid, zid s ležajnom reškom morta u vidu traka
3. Načinu izvedbe – nearmirani zidovi, armirani zidovi, omeđeni zidovi
ZIĐE – je skup zidanih elemenata položenih na projektom određeni način povezanih mortom na konačnom mjestu u građevini
Podjela ziđa: nosivo, fasadno, obložno, pregradno, vezno, ispunsko ziđe i protupožarno ziđe.
Vrste ziđa:
Predgotovljno ziđe – je ziđe izrađeno ili proizvedeno od istovrsnih zidnih elemenata položenih na unaprijed određen način i povezanih mortom ili
betonom, izrađeno ili proizvedeno na mjestu različitom od konačnog mjesta u građevini. Ne može biti nearmirano ziđe. Izrađuje se/proizvodi za:
- konstrukcijsku uporabu – element djelomično predgotovljene zidane konstrukcije, element predgotovljene zidane konstrukcije ili zasebna građevina
- nekonstrukcijsku uporabu – pregradno, parapetno, fasadno, obložno, vezno, protupožarno ziđe i ziđe ispune
Omeđeno ziđe - mora imati vertikalne i horizontalne AB ili armirane zidane omeđujuće vijence (serklaže) koji trebaju imati ploštinu presjeka ne manju
od 0,02 m2, s najmanjom izmjerom od 150 mm u tlocrtu zida.
- Vertikalni i horizontalni serklaži nemaju učinak okvirne konstrukcije, nego zajedno sa ziđem daju nosivost konstrukciji
- omeđeno ziđe preuzima vertikalna opterećenja od gornjih katova zgrade
- serklaži znatno doprinose duktilnom ponašanju ziđa
- oni su najčešće iste ili manje debljine od debljine zida (ploštinu presjeka ne manju od 0,02 m2, s najmanjom izmjerom od 150 mm u tlocrtu zida)
- ponekad su skriveni u šupljine zidnih elemenata
Okvir ispunjen ziđem – sastoje se od AB ili čeličnih okvira koji se naknadno ispunjavaju ziđem
- ziđe im povećava krutost i nosivost na horizontalno opterećenje
- stupovi i grede armiranobetonskog okvira ispunjenog ziđem najčešće su debljine veće od debljine zidova ispune
- sva vertikalna opterećenja preuzima okvir, dok ziđe ispune nosi samo svoju vlastitu težinu
DIO ŠE ST I
POS E B NA PRAVIL A Z A ZIDANE KO NS T RUK CIJE
Definiranje zidane konstrukcije

Članak 76.
Zidana konstrukcija je konstrukcija koja se izvodi od:
– nearmiranog ziđa
– omeđenog ziđa
145
– armiranog ziđa i
– prednapetog ziđa.
Izbor materijala i građevnih proizvoda

Članak 77.
Za zidane konstrukcije rabe se materijali i građevni proizvodi koji su navedeni u hrvatskoj normi HRN EN 1996-1-1, a čija su svojstva u skladu s
odgovarajućim tehničkim specifikacijama na koje upućuje ova hrvatska norma i poseban propis.
II. PRO JE K T IRANJE Z IDANIH K O NS T RUK CIJA
Opća pravila za projektiranje

Članak 78.
(1) Za projektiranje zidane konstrukcije primjenjuju se pravila iz članaka 7. do 14. ovoga Propisa i dodatno ova posebna pravila.
(2) Za projektiranje zidanih konstrukcija primjenjuje se hrvatska norma HRN EN 1990 i hrvatske norme nizova HRN EN 1991, HRN EN 1992, HRN EN
1996, HRN EN 1997 i HRN EN 1998, s pripadajućim nacionalnim dodacima te norme na koje ove norme upućuju.
(3) Popis normi za projektiranje zidanih konstrukcija dan je u Prilogu I. ovoga Propisa.
Ziđe
Članak 79.
Ova posebna pravila primjenjuju se na: nosivo, fasadno, obložno, pregradno, vezno, ispunsko ziđe i protupožarno ziđe.
Predgotovljeno ziđe
Članak 80.
(1) Predgotovljeno ziđe u smislu ovoga Propisa je ziđe izrađeno ili proizvedeno od istovrsnih zidnih elemenata položenih na unaprijed određen način
povezanih mortom ili betonom, na mjestu različitom od konačnog mjesta u građevini.
(2) Predgotovljeno ziđe ne može biti nearmirano ziđe.
(3) Predgotovljeno ziđe izrađuje se odnosno proizvodi za:
– konstrukcijske elemente (element djelomično predgotovljene zidane konstrukcije, element predgotovljene zidane konstrukcije ili zasebna građevina) i
– nekonstrukcijske elemente (pregradno, parapetno, fasadno, obložno, vezno, protupožarno ziđe i ispunsko ziđe).
Posebna pravila za zidane konstrukcije

Članak 81.
(1) Temelji zidane konstrukcije međusobno se povezuju veznim gredama, zategama ili armiranobetonskom pločom na način koji osigurava zajednički
horizontalni pomak i prijenos horizontalnih sila, te moraju imati dostatnu krutost koja umanjuje utjecaje nejednolikog slijeganja građevine.
(2) Pregradno i obložno ziđe, ispunsko ziđe i protupožarno ziđe mora se u smjeru okomitom na vlastitu ravninu povezati s nosivim ziđem odnosno
nosivim dijelovima zidane konstrukcije, u skladu s projektom zidane konstrukcije.
(3) Nosivo ziđe kojemu vrh nije pridržan okomito na vlastitu ravninu mora biti izvedeno kao omeđeno ziđe.
Projektiranje zidane konstrukcije s drugim vrstama konstrukcija

Članak 82.
(1) Pri projektiranju novih ili rekonstrukciji postojećih građevina u kojima se kombiniraju zidane konstrukcije s drugim vrstama konstrukcija dokaz
graničnog stanja nosivosti provodi se sukladno posebnim pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija.
(2) Za dokaz graničnog stanja nosivosti konstrukcija u kojima se kombiniraju zidane konstrukcije s drugim vrstama konstrukcija na djelovanje potresa,
potrebno je uzeti jedinstveni faktor ponašanja (q), koji odgovara manjoj vrijednosti faktora ponašanja analizirajući pojedine vrste konstrukcija neovisno, a
proračun i razrada detalja za osiguranje duktilnosti provode se sukladno posebnim pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, za dokaz graničnog stanja nosivosti konstrukcija u kojima su temelj i jedna etaža iznad temelja, u vertikalnom
kontinuitetu, projektirane kao betonska konstrukcija od betonskih zidova i ploča na koju se nastavlja zidana konstrukcija, uzima se faktor ponašanja koji
vrijedi za primijenjenu vrstu ziđa prema hrvatskoj normi HRN EN 1998.
(4) Za dokaz graničnog stanja nosivosti konstrukcija, u kojima se kombinira ziđe zidanih konstrukcija s betonskim konstrukcijama, na djelovanje vjetra i
ostalih vodoravnih djelovanja, proračun se provodi sukladno posebnim pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija.
(5) Za dokaz graničnog stanja uporabljivosti konstrukcija, u kojima se kombinira ziđe zidanih konstrukcija s betonskim konstrukcijama, mjerodavni su
nepovoljniji kriteriji za odnosnu vrstu konstrukcije.
III. IZ VO ĐE NJE Z IDANIH KO NS T RUK CIJA
Zahtjevi za izvođenje zidanih konstrukcija

Članak 83.
Za izvođenje zidane konstrukcije primjenjuju se zahtjevi iz članaka 15. do 19. ovoga Propisa i dodatni zahtjevi iz članka 84. ovoga Propisa.
Dodatni zahtjevi
Članak 84.
(1) Zidni elementi na gradilištu moraju biti složeni po tipovima, skupinama i kategoriji i osigurani od djelovanja atmosferilija (kiše, snijega, leda).
(2) Zidni elementi se ne smiju tijekom građenja postavljati na stropne konstrukcije na način da prouzroče trajnu deformaciju stropne konstrukcije.
(3) Mort za zidanje mora biti transportiran do gradilišta i skladišten na način da je zaštićen od utjecaje vlage i drugih štetnih utjecaja na svojstva morta.
(4) Mort mora biti složen po vrstama i razredima.
(5) Mort opće namjene se mora miješati strojno i ne smije se ugrađivati ako je započeo proces stvrdnjavanja.
(6) Mortovi se ne smiju, bez prethodnih kontrolnih ispitivanja, ugrađivati odnosno primjenjivati nakon isteka roka uporabe.
(7) S građevnim proizvodima koji se ugrađuju u zidanu konstrukciju postupa se u skladu sa uputom odnosno tehničkom uputom proizvođača.
(8) Prije zidanja ziđa mora se provesti sljedeće:
146
– provjera dokumentacije koja prati građevni proizvod i oznake građevnih proizvoda sukladno posebnim propisima kojima se uređuju građevni
proizvodi
– provjera usklađenosti objavljenih svojstava građevnog proizvoda u odnosu na njegove bitne značajke sa zahtjevima iz projekta zidane konstrukcije
– vizualna kontrola zidnih elemenata, morta i ostalih građevnih proizvoda zbog utvrđivanja mogućih odstupanja od svojstava i/ili oštećenja
– utvrđivanje kategorije zidnih elemenata (I ili II) i
– utvrđivanje razreda izvedbe (1, 2 ili 3), odnosno osposobljenosti izvođača za pojedini razred izvedbe, a u skladu sa zahtjevima iz projekta zidane
konstrukcije.
(9) Kontrolu iz stavka 8. ovoga članka provodi izvođač.
(10) Kontrolu razreda izvedbe provodi nadzorni inženjer i utvrđuje da postoji osposobljenost izvođača za provedbu projektom propisanog razreda
izvedbe.
(11) Zidni elementi moraju biti povezani vezivom u skladu s pravilima struke i prema uputama odnosno tehničkim uputama proizvođača.
(12) Horizontalne i vertikalne sljubnice morta izrađene od mortova opće namjene i laganih mortova trebaju imati debljinu od 6 mm do 15 mm, a sljubnice
morta od tankoslojnih mortova trebaju imati debljinu od 0,5 mm do 3 mm.
(13) Pri izvedbi ziđa zidane konstrukcije sa zidnim elementima s mortnim džepovima, vertikalne sljubnice ispunjavaju se po punoj visini zidnog elementa
i u punoj širini mortnog džepa, pri čemu širina mortnog džepa mora iznositi najmanje 40% širine zidnog elementa.
(14) Pri zidanju ziđa zidni elementi u pravilu se preklapaju za pola duljine zidnog elementa, mjereno u smjeru zida, a iznimno za 0,4 visine zidnog
elementa, ali ne manje od 4 cm.
(15) Omeđeno ziđe mora imati vertikalne i horizontalne armiranobetonske ili armirane zidane omeđujuće vijence (serklaže) koji trebaju imati ploštinu
presjeka ne manju od 0,02 m2, s najmanjom izmjerom od 150 mm u tlocrtu zida.
(16) Vertikalni serklaži pojedine etaže betoniraju se nakon izvedbe ziđa te etaže.
(17) Obvezno je osigurati vezu ziđa i vertikalnih serklaža (osim u slučaju izvedbe vertikalnih serklaža predgotovljenim zidnim elementima), bilo načinom
gradnje (istacima zidnih elemenata svakog drugog reda za najmanje 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4 cm) ili mehaničkim spojnim sredstvima
u skladu s projektom zidane konstrukcije.
(18) Horizontalni serklaži u razini stropne konstrukcije betoniraju se zajedno s izvedbom stropne konstrukcije.
(19) Tijekom građenja osigurava se opća stabilnost konstrukcije i pojedinih zidova.
(20) Dovršeno ziđe koje je izravno izloženo padalinama treba zaštititi od močenja kako bi se spriječilo ispiranje morta, usporilo sazrijevanje
(očvršćivanje) te kako bi se izbjegli mogući ciklusi zamrzavanja i odmrzavanja i time oslabilo ziđe. Zaštitu je potrebno postaviti što je prije moguće
nakon završenog zidanja.
(21) Novoizvedeno ziđe treba održavati vlažnim i zaštititi od isušivanja zbog visokih temperatura i vjetra dok cement u mortu ne hidratizira te po potrebi
na odgovarajući način pridržati do povezivanja u konačno projektirano stanje.
(22) Prilikom izvođenja zidnih kanala važno je voditi računa da se ne ugrozi stabilnost zida.
(23) Zidni kanali ne smiju prolaziti kroz nadvoje ili druge konstrukcijske elemente.
(24) Temperatura svježeg morta ne smije biti niža od +5°C, niti viša od +35°C.
(25) Kada je srednja dnevna temperatura zraka manja od +5°C ili viša od +35°C, zidanje ziđa treba izvoditi pod posebnim uvjetima sukladno projektu
zidane konstrukcije.
Dokazivanje uporabljivosti ziđa

Članak 85.
(1) Dokazivanje uporabljivosti ziđa provodi se prema projektu zidane konstrukcije te odredbama ovoga Propisa i uključuje:
– kategorije zidnog elementa i
– razred izvedbe.
(2) Ukoliko se naknadno dokaže da nisu ostvarene sve pretpostavke iz projekta zidane konstrukcije iz stavka 1. ovoga članka, potreban je dokaz graničnih
stanja nosivosti i graničnih stanja uporabljivosti.
IV. O DRŽ AVANJE ZIDANIH KO NS T RUK CIJA
Održavanje
Članak 86.
Na održavanje zidanih konstrukcija primjenjuju se pravila propisana člancima 20. do 23. ovoga Propisa.
VRSTE MORTA, ŠTO ZNAČI M20
Dodatno:
Vrste mortova
U gradnji se smije rabiti jedna od sljedećih vrsta mortova:
Cementni mort – spravljen od određenih omjera cementa i pijeska, s plastifikatorima ako je potrebno
Cementno-vapneni mort – mješavina određene količina cementa, vapna i pijeska (“produžni mort”)
Hidraulični vapneni mort – mješavina hidratiziranog vapna i pijeska u propisanim omjerima
Tankoslojni mort – Unaprijed pripremljeni (“ready mixed”) cementni mort s najvećim zrnom pijeska od 1 mm s dodacima. Nanosi se u debljinama 1 do 3
mm
Unaprijed pripremljeni mort – Doprema se na gradilište u suhom stanju u vrećama (“ready mixed”) ili već pripremljen za ugradnju u vlažnom stanju
(“ready-to use”) s usporivačima vezanja
Lakoagregatni mort – spravljen s lakim agregatom gustoće manje od 1000 kg/m3. Agregat je ekspandirana glina, perlit, plovućac i sl.
Klasifikacija morta
Slično oznakama drugih materijala (npr. beton), mort se klasificira prema svojoj tlačnoj čvrstoći. Označava se oznakom M (od “mortar”) i brojem koji
predstavlja tlačnu čvrstoću u [N/mm2].
147
(POSEBNA PRAVILA ZA GEOTEHNIČKE KONSTUKCIJE)
DIO SE DMI
POS E B NA PRAVIL A Z A GE OT E H NIČK O PRO JEK T IRANJE I G EO T EH NIČK E

KO NS T RUK CIJE
…
(OTPORNOST KONSTUKCIJE NA POTRES)
DIO OS MI
POS E B NA PRAVIL A Z A PO T RE S NO OT PO RNE G RAĐE VINS K E KO NS T RUK CIJE
Projektiranje potresne otpornosti građevinskih konstrukcija

Članak 92.
(1) Projektiranje potresne otpornosti građevinskih konstrukcija uključuje proračun građevnih konstrukcija za potresnu situaciju djelovanja,
dimenzioniranje te odgovarajuće oblikovanje konstrukcije i razradu pojedinosti radi osiguranja mehaničke otpornosti i stabilnosti konstrukcija
izloženih potresnom djelovanju.
(2) Projektiranje potresne otpornosti građevinskih konstrukcija mora se provesti za sve građevine osim onih koje se nalaze u području vrlo male
seizmičnosti prema važećem nacionalnom dodatku HRN EN 1998-1/NA.
(3) Za projektiranje potresne otpornosti građevinskih konstrukcija primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1998, s pripadajućim nacionalnim
dodacima te norme na koje ove norme upućuju.
(4) Popis normi za projektiranje potresne otpornosti konstrukcija dan je u Prilogu I. ovoga Propisa.
Proračun mehaničke otpornost i stabilnost građevinskih konstrukcija

Članak 93.
Mehanička otpornost i stabilnost građevinskih konstrukcija u odnosu na potresno djelovanje dokazuje se proračunima graničnih stanja
nosivosti i oštećenja prema hrvatskim normama iz članka 92. stavka 4. ovoga Propisa.
Proračun mješovitih konstrukcija zgrada

Članak 94.
(1) Proračun konstrukcija zgrada kod kojih se elementi za preuzimanje potresnog djelovanja izvode od konstrukcija od različitih materijala (na primjer:
armiranobetonski elementi u kombinaciji sa ziđem, armiranobetonski elementi u kombinaciji sa čeličnim ili spregnutim elementima od čelika i betona i
druge kombinacije) provodi se primjenom nelinearnih metoda proračuna.
(2) Dopušta se provedba linearnog proračuna konstrukcija iz stavka 1. ovoga članka, koje nisu obuhvaćene pravilima za provedbu linearnog proračuna u
hrvatskoj normi HRN EN 1998-1, na potresno djelovanje uz najmanji faktor ponašanja koji odgovara pojedinom konstrukcijskom sustavu.
(3) Konstrukcije zgrada koje se sastoje od krutog podruma i gornjeg dijela konstrukcije od različitog materijala od kojeg je izvedena konstrukcija krutog
podruma, ne smatraju se mješovitim konstrukcijama u smislu stavka 1. ovoga članka.
(4) Bez obzira na vrijednost faktora ponašanja prema stavku 2. ovoga članka, armiranobetonski, i čelični konstrukcijski elementi i spregnuti
konstrukcijski elementi od čelika i betona moraju se projektirati (dimenzioniranje, lokalna duktilnost i detalji) po pravilima koja vrijede za razred
umjerene duktilnosti (DCM) definiran hrvatskom normom HRN EN 1998-1.
(5) Ne dopušta se odabir faktora ponašanja konstrukcija iz stavka 2. ovoga članka većeg od faktora ponašanja za razred umjerene duktilnosti
armiranobetonskih, čeličnih ili spregnutih konstrukcija od čelika i betona, ovisno o tome koje su od navedenih konstrukcijskih vrsta zastupljene u
konstrukciji zgrade.
(6) Proračunski model konstrukcije mora uzeti u obzir različito ponašanje konstrukcija od različitih materijala u mješovitim konstrukcijama iz stavka 1.
ovoga članka.
(POSEBNA PRAVILA ZA ALUMINIJSKE KONSTRUKCIJE)
DIO DE VET I
POS E B NA PRAVIL A Z A AL UMINIJS KE K O NST RUK CIJE
I. OPĆE ODREDBE
Definiranje aluminijske konstrukcije

Članak 95.
Aluminijska konstrukcija je konstrukcija izvedena od konstrukcijskih elemenata koji su izrađeni od aluminijskih legura.
…
148
(PRILOZI)
PRILO G I.
PO PIS NO RMA Z A PRO JE KT IRANJE G RAĐE VINSK IH K O NS T RUK CIJA

…
PRILO G II.
PO PIS NO RMA Z A IZ VO ĐE NJE I O DRŽ AVANJE G RAĐE VINS K IH KO NS T RUK CIJA

…
TEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U

ZGRADAMA
NN 128/15, 70/18, 73/18, 86/18
Napomena iz popisa: Traži se dobro poznavanje osnovnog teksta i svih priloga.
TEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE, POJMOVI, ŠTO PROPISUJE, UGLAVNOM
SVE VEZANO UZ ENERGETSKE CERTIFIKATE I ENERGETSKU UČINKOVITOST
Iz skripte:
Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama utvrđuju se:
Q''h,nd max - najvećom dopuštenom godišnjom potrebnom toplinskom energijom za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade, (definirana je i
Q''c,nd max, ali zašto se ne spominje članku 7 u propisa… ne znam)
Edel max - najvećom dopuštenom godišnjom isporučenom energijom po jedinici ploštine korisne površine zgrade,
Eprim max - najvećom dopuštenom godišnjom primarnom energijom po jedinici ploštine korisne površine zgrade,
H'tr,adj max - najvećim dopuštenim koeficijentom transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade,
sprječavanjem pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja sunčeva zračenja tijekom ljeta,
n50 max - dopuštenom zrakopropusnosti ovojnice zgrade,
U, Uw i Ud max - najvećim dopuštenim koeficijentima prolaska topline pojedinih građevnih dijelova ovojnice grijanog dijela zgrade i pojedinih
građevnih dijelova između grijanih dijelova zgrade različitih korisnika,
smanjenjem utjecaja toplinskih mostova,
najvećom dopuštenom kondenzacijom vodene pare unutar građevnog dijela zgrade,
sprječavanjem površinske kondenzacije vodene pare,
učinkovitošću tehničkog sustava grijanja, hlađenja, ventilacije, klimatizacije i pripreme potrošne tople vode,
najvećom dopuštenom godišnjom potrebnom energijom za rasvjetu zgrade, osim obiteljskih kuća i višestambenih zgrada,
razredom učinkovitosti sustava automatizacije i upravljanja zgrade,
udjelom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji primarne energije, ako ovim propisom nije drukčije određeno.
Energetska svojstva zgrada
Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom uporabe ima propisana energetska svojstva.
Prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se
pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) koji izdaje ovlaštena osoba
U energetski certifikat, kupac ili unajmljivač zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema
posebnom zakonu.
Ovlaštenje za izdavanje energetskog certifikata izdaje Ministarstvo
Energetski certifikat - Izračun za nove zgrade se radi na temelju Glavnog projekta, pisanog izvješća izvođača radova i završnog izvješća nadzornog
inženjera i izlaska na terenu ako je potrebno. U navedenim izvješćima mora pisati je li zgrada izgrađena u skladu s Glavnim projektom, a kako u pravilu
piše da nema odstupanja i da je zgrada napravljena u skladu s glavnim projektom može se izraditi na temelju Glavnog projekta. (Nova zgrada je
izgrađena zgrada prije nego je puštena u pogon, odnosno prije početka uporabe, a koja se gradi na temelju akta za građenje izdanog nakon 1. listopada
2007.)
Izrada energetskog certifikata za postojeće zgrade tj. za zgrade koje imaju uporabnu dozvolu temelji se na energetskom pregledu zgrade te na analizi
računa za vodu i sve energente.
IZ MJE NA I DO PUNA NN 86/ 18:

U cijelome tekstu Tehničkog propisa o izmjenama i dopunama Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, pogrešno
su otisnute neke oznake određenih mjernih jedinica tako da je u svim člancima propisa ispravna oznaka za dnevnu potrošnju potrošne tople vode
VW,f,day; ispravna oznaka za specifičnu godišnju primarnu energiju po jedinici plošne korisne površine grijanog dijela zgrade je Eprim[kWh/(m2·a)];
ispravna oznaka za prostor korisne površine grijanog dijela zgrade je Ak; u tekstu nakon tablice 8. ispravna oznaka za proračunski iskaz je Ak’.
Članak 1.
(1)Ovim se Tehničkim propisom (u daljnjem tekstu: propis) propisuju:
–tehnički zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite građevinskog dijela zgrade, tehničkih sustava grijanja, ventilacije,
hlađenja, klimatizacije, pripreme potrošne tople vode i rasvjete koje treba ispuniti prilikom projektiranja i građenja novih zgrada, te tijekom
uporabe zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12 °C,
–tehnički zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti prilikom projektiranja rekonstrukcije i veće
rekonstrukcije postojećih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12 °C,
–ostali tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama,
–sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije te toplinsku zaštitu,
149
–sadržaj Iskaznice energetskih svojstava zgrade,
–održavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu.
(2)Ovim se propisom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19.svibnja 2010. o
energetskim svojstvima zgrada (preinaka) (SL L 153,18.6. 2010.) u dijelu koji se odnosi na:
–propisivanje minimalnih zahtjeva za energetska svojstva novih zgrada i postojećih zgrada kod kojih se provode rekonstrukcije i veće rekonstrukcije,
–minimalne zahtjeve na dijelove zgrade koji čine dio ovojnice zgrade i tehničkih sustava zgrada kada se ugrađuju, zamjenjuju ili moderniziraju i
–potrebu izrade elaborata tehničke, ekološke i ekonomske primjenjivosti alternativnih sustava za opskrbu energijom za nove zgrade i kod veće
rekonstrukcije postojećih zgrada.
(3)Ovim se propisom osigurava provedba Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 244/2012 od 16. siječnja 2012. o dopuni Direktive2010/31/EU Europskog
parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada utvrđivanjem usporednog metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina za
minimalne zahtjeve energetskih svojstava zgrada i dijelova zgrada (Tekst značajan za EGP) (SL L 81, 21. 3. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br
244/2012).
Članak 2.
(1) Zahtjeve iz ovoga propisa koji se moraju ispuniti projektiranjem i građenjem novih zgrada, odnosno projektiranjem rekonstrukcije i rekonstrukcijom
postojećih zgrada, vlasnik zgrade je dužan očuvati njezinim održavanjem.
(2) Za zgrade za koje nije predviđeno grijanje ili koje se griju do temperature 12 °C, moraju se, u skladu s namjenom zgrade, pri projektiranju i građenju
novih, odnosno projektiranju rekonstrukcije i rekonstrukciji postojećih zgrada, ispuniti zahtjevi ovoga propisa koji se odnose na:
–toplinsku zaštitu zgrade tijekom ljeta,
–sprječavanje nastajanja građevinske štete, koja nastaje npr. zbog kondenzacije vodene pare,
–racionalnu uporabu energije za rasvjetu.
Članak 3.
(1)Ovaj propis ne primjenjuje se na:
1.privremene zgrade s rokom uporabe do dvije godine,
2.industrijska postrojenja, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s niskim energetskim potrebama (staklenike u poljoprivredi, staje i
sl...),
3.radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i zgrade poljoprivredne i skladišne namjene koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju
držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugrađene zračne zavjese,
4.zgrade i radove određene posebnim propisom koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta,
5.zgrade ili dio zgrade koje se koriste u obredne i vjerske svrhe;
(2)Racionalna uporaba energije za rasvjetu mora se ostvariti i u građevinama navedenim u stavku 1. ovoga članka uz primjenu prihvatljivih ekonomskih i
tehničkih rješenja.
Značenje pojedinih pojmova u ovom propisu

Članak 4.
(1)Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Propisu imaju u smislu ovoga propisa sljedeće značenje:
1.Bolnica jest zgrada u kojoj se pruža medicinski i kirurški tretman, te njega za bolesne i ozlijeđene osobe, sanatorij, zgrada koja se upotrebljava za
rehabilitaciju, veterinarsko liječenje i sl.;
2.Broj izmjena zraka, n (h-1), jest broj izmjena unutarnjeg zraka zgrade s vanjskim zrakom u jednom satu;
3.Daljinsko grijanje ili daljinsko hlađenje jest sustav koji se sastoji od centralnog izvora za proizvodnju energije, razvoda toplinske ili rashladne
energije u obliku vode ili pare te toplinskih podstanica u više međusobno udaljenih zgrada na različitim lokacijama radi korištenja za grijanje, ili hlađenje
prostora ili tehnoloških procesa ili pripremu potrošne tople vode. Toplinska podstanica jest sklop uređaja i opreme potrebne za preuzimanje i mjerenje
toplinske ili rashladne energije na lokaciji zgrade;
4.Dio zgrade znači tehnički sustav zgrade ili dio ovojnice zgrade (npr. zid, pod, krov, građevinski otvor i dr.);
5.Dizalica topline jest uređaj koji prenosi toplinu iz toplinskog spremnika niže temperaturne razine prema toplinskom spremniku više temperaturne
razine. Toplinski spremnik može biti zrak, voda ili tlo. Kod reverzibilnih dizalica topline toplina se također može prenositi iz zgrade u prirodno okruženje;
6.Energija iz obnovljivih izvora jest energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, tj. energija vjetra, sunčeva energija, aerotermalna, geotermalna,
hidrotermalna energija i energija mora, hidroenergija, biomasa, deponijski plin, plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i bioplinovi;
7.Faktor oblika zgrade, f0 = A/Ve (m-1), jest količnik oplošja, A(m2), i obujma, Ve (m3), grijanog dijela zgrade;
8.Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, FC (-), jest količnik između prosječne sunčeve energije koja dospije u zgradu kroz
prozor s napravom za zaštitu od sunčeva zračenja i sunčeve energije koja bi dospjela u zgradu kroz prozor bez te naprave;
9.Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje, QH,nd (kWh/a), jest računski određena količina topline koju sustavom grijanja treba
tijekom jedne godine dovesti u zgradu za održavanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja grijanja zgrade;
10.Godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje, QC,nd (kWh/a), jest računski određena količina topline koju sustavom hlađenja treba
tijekom jedne godine odvesti iz zgrade za održavanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja hlađenja zgrade;
11.Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom višom od 12 °C, koja se grije neposredno ogrjevnim tijelima ili
posredno zbog prostorne povezanosti s neposredno grijanim prostorijama. Sve grijane prostorije čine grijani dio zgrade;
12.Hotel ili restoran uključuje hotel, motel, gostionicu, restoran, pansion, planinarski dom;
13. Isporučena energija jest energija, izražena po nositelju energije, koja se dovodi u tehnički sustav u zgradi kroz granicu sustava kako bi se
zadovoljile promatrane potrebe za grijanjem, hlađenjem, ventilacijom i klimatizacijom, potrošnom toplom vodom i rasvjetom prema tablici 8a.
14. Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem, HVe,adj(W/K), jest količnik između toplinskog toka koji se prenosi iz grijane zgrade prema
vanjskom prostoru izmjenom zraka u prostoriji s vanjskim zrakom i razlike između unutarnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature;
15.Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka, Htr,adj (W/K), jest količnik između toplinskog toka koji se transmisijom prenosi iz grijane zgrade
prema vanjskom prostoru i razlike između unutarnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature;
16.Metodologija provođenja energetskog pregleda zgrada (dalje u tekstu: Metodologija) je skup radnji i postupaka za provođenje energetskog
pregleda zgrada koja sadrži Algoritam za izračun energetskog svojstva zgrade u standardnim uvjetima korištenja i objavljuje se na službenim web
stranicama Ministarstva;
17.Ministarstvo jest središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva;
18.Ministar je čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležan za poslove graditeljstva;
150
19.Nova zgrada jest izgrađena zgrada prije nego je puštena u pogon, odnosno prije početka uporabe, a koja se gradi na temelju akta za građenje
izdanog nakon 1. listopada 2007.;
20.Obiteljska kuća jest stambena zgrada s najviše tri samostalne uporabne cjeline stambene namjene i koja ima građevinsku (bruto) površinu manju ili
jednaku 600 m2;
21.Obujam grijanog dijela zgrade, Ve (m3), jest bruto obujam, obujam grijanog dijela zgrade kojemu je oplošje A (m2);
22.Obujam grijanog zraka, V (m3), jest neto obujam, obujam grijanog dijela zgrade u kojem se nalazi zrak. Taj se obujam određuje koristeći
unutarnje dimenzije ili prema približnom izrazu V = 0,76・Ve za zgrade do tri etaže, odnosno V = 0,8・Ve u ostalim slučajevima;
23.Oplošje grijanog dijela zgrade, A (m2), jest ukupna ploština građevnih dijelova koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog prostora, tla ili
negrijanih dijelova zgrade (ovojnica grijanog dijela zgrade), uređena prema HRN EN ISO 13789:2008, dodatak B, za slučaj vanjskih dimenzija
građevnih dijelova;
24.Ostala nestambena zgrada jest muzej, knjižnica i informacijsko-dokumentacijski centar, zgrada za čuvanje arhivske građe (arhiva),kinodvorana,
koncertna dvorana, operna kuća, kazalište i sl.;
25.Ovojnica zgrade jesu ugrađeni dijelovi zgrade koji odvajaju unutrašnjost zgrade od vanjskog okoliša.
26.Ovojnica hladnjače jest skup objedinjenih elemenata zgrade ili dijela zgrade projektirane i hlađene na unutarnju projektnu temperaturu od 12 °C ili
nižu, za građevne dijelove koji razdvajaju unutarnji prostor hladnjače od vanjskog prostora ili dijelova zgrade koji nisu u funkciji hladnjače;
27.Ploština korisne površine grijanog dijela zgrade, AK (m2), jest ukupna ploština neto podne površine grijanog dijela zgrade.
28.Ploština neto podne površine zgrade jest ukupna ploština poda svih etaža zgrade između elemenata koji ga omeđuju i računa se prema točki 5.1.5.
HRN ISO 9836:2011;29.Primarna energija jest energija iz obnovljivih i neobnovljivih izvora koja nije podvrgnuta niti jednom postupku pretvorbe;
30.Referentna klima jest klima za meteorološke postaje preuzete kao karakteristične za područje kontinentalnog (kada srednja mjesečna temperatura
vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteoroloških podataka za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku
postaju θmm jest ≤ 3 °C) i za područje primorskog (kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema
podacima iz Meteoroloških podataka za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju θmm jest > 3 °C) dijela Hrvatske;
31.Regulacijski element temperature jest element termotehničkog sustava pomoću kojega se regulira temperatura u prostoriji, kao npr. termostatski
ventil;
32.Samostalna uporabna cjelina zgrade jest stan odnosno apartman, poslovni prostor i slično unutar zgrade koji je predviđen ili preuređen za zasebno
korištenje;
33.Sportska dvorana jest zgrada za sportove koji se održavaju u zatvorenom prostoru (košarkaška i teniska igrališta, plivališta, gimnastičke dvorane,
dvorane za klizanje i sl.);
34.Stambena zgrada jest zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 90% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje;
35.Stvarni klimatski podaci su podaci dobiveni statističkom obradom prema meteorološkoj postaji najbližoj lokaciji zgrade;
36.Sustav automatizacije i upravljanja zgradom (u daljnjem tekstu: SAUZ) jesu proizvodi, softver i tehničke usluge za automatsku regulaciju,
nadgledanje i optimizaciju, intervenciju ljudi i upravljanje, u cilju postizanja energetski učinkovitog, ekonomičnog i sigurnog rada opreme i sustava
zgrade, a uključuju električne kontrolne sustave grijanja, hlađenja, ventilacije, osvjetljenja zgrade i slično;
37.Termotehnički sustav jest tehnička oprema za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode zgrade ili samostalne
uporabne cjeline zgrade;
38.Tehnički sustav jest tehnička oprema za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode, sustav rasvjete te sustav
automatizacije i upravljanja zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade ili kombinacija navedenog;
39.Toplinski most jest manje područje u ovojnici grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene proizvoda, debljine ili
geometrije građevnog dijela;
40.Troškovno optimalna razina jest razina energetskih svojstava koja rezultira najmanjim troškom tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja,
pri čemu se najmanji trošak određuje uzimajući u obzir troškove ulaganja povezanih s energijom, troškove održavanja i operativne troškove (uključujući
troškove i uštede energije, vrstu dotične zgrade, zaradu od proizvedene energije), gdje je primjenjivo, kao i troškove zbrinjavanja, gdje je primjenjivo, a
procijenjeni gospodarski vijek trajanja određuje svaka država članica. Procijenjeni gospodarski vijek se odnosi na preostali procijenjeni vijek trajanja
zgrade, ako se zahtjevi energetskih svojstva određuju u odnosu na zgradu u cjelini, odnosno na procijenjeni gospodarski vijek trajanja dijela zgrade, ako
se zahtjevi energetskih svojstava određuju u odnosu na dijelove zgrade. Troškovno optimalna razina nalazi se unutar područja razina energetskih
svojstava za koje je analiza troškova i koristi tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja pozitivna;
41.Udio ploštine prozora u ukupnoj ploštini pročelja, f (-), jest količnik ploštine prozora, balkonskih vrata i prozirnih elemenata pročelja
(građevinski otvor) i ukupne ploštine pročelja (zid + prozor,...).Kod grijanih potkrovlja ploštini prozora dodaje se ploština krovnih prozora, a ukupnoj
ploštini pročelja dodaje se pripadna ploština kosog krova s krovnim prozorima;
42.Unutarnja projektna temperatura grijanja, θint,set,H (°C), jest projektom predviđena temperatura unutarnjeg zraka svih prostora grijanog
dijela zgrade;
43.Uredska zgrada jest zgrada koja se upotrebljava u poslovne svrhe, za administrativne i upravne svrhe, npr. banka, poštanski ured, ured lokalne uprave
i državnih tijela, sud i sl.;
44.Vanjska temperatura, θe (°C), jest srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteoroloških podataka
za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju θmm ;
45.Vanjska projektna temperatura za strojarske projekte grijanja jest temperatura vanjskog zraka θminym (°C) prema podacima iz
Meteoroloških podataka za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju;
46.Veća rekonstrukcija zgrade jest rekonstrukcija zgrade gdje se rekonstrukciji podvrgava više od 25% površine ovojnice zgrade;
47.Višestambena zgrada jest stambena zgrada s četiri ili više stana, stambeni blok, stambena zgrada za stanovanje zajednica (npr. dom umirovljenika,
radnički, dječji, đački, studentski dom, sirotište, vojarna, zatvor i sl.) zgrada s apartmanima za povremeni boravak i sl.;
48.Zgrada jest građevina s krovom i zidovima, u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja određenih klimatskih uvjeta, namijenjena boravku ljudi,
odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari, a sastoji se od tijela zgrade, instalacija, ugrađene opreme i prostora zgrade;
49. Zgrada gotovo nulte energije jest zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta odnosno vrlo niska količina energije trebala bi
se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj
blizini, a za koju su zahtjevi utvrđeni ovim propisom.
50.Zgrada trgovine na veliko i malo jest trgovački centar, zgradas dućanima, robna kuća, samostojeći dućan i butik i sl.;
51.Zgrada za obrazovanje jest zgrada za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (npr. jaslice, vrtić, škola), zgrada koja se upotrebljava za više
obrazovanje i istraživanje i sl.;
Prilozi propisu
Članak 5.
151
(1)Sastavni dio ovoga propisa su prilozi:
1.Prilog A u kojemu su popisane hrvatske norme i druge tehničke specifikacije za proračune i ispitivanja građevnih dijelova zgrade i zgrade kao cjeline u
pogledu zahtjeva za racionalnu uporabu energije i zahtjeva za toplinsku zaštitu koje treba ispuniti prilikom projektiranja novih i rekonstrukcije postojećih
zgrada na primjenu kojih upućuje ovaj propis;
2. Prilog B u kojemu su popisane najveće dopuštene vrijednosti koeficijenata prolaska topline, U [W/(m2·K)], građevnih dijelova zgrade koje treba
ispuniti pri projektiranju novih i projektiranju rekonstrukcije postojećih zgrada, utvrđene vrijednosti tehničkih svojstava nekih građevnih proizvoda s
kojima se mogu provoditi dokazni proračuni propisani ovim propisom, te propisane najveće dopuštene vrijednosti godišnje potrebne toplinske energije za
grijanje po jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade Q’’H,nd[kWh/(m2·a)], najveće dopuštene vrijednosti godišnje primarne energije po
jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade Eprim[kWh/(m2·a)], za nove zgrade grijane i/ili hlađene na temperaturu 18 °C ili višu, za
postojeće zgrade na kojima se provodi rekonstrukcija na način propisan člankom 45. stavkom 7. ovog propisa i zgrade gotovo nulte energije;«.
3.Prilog C u kojemu su propisani obrasci Iskaznica energetskih svojstava zgrade za zgradu grijanu na temperaturu 18 °C ili višu i Iskaznice energetskih
svojstava zgrade za zgradu grijanu na temperaturu od 12 °C do 18 °C;
4.Prilog D u kojemu je sadržan katalog s grafičkim prikazima dobro riješenih toplinskih mostova na zgradama.
5.Prilog E u kojemu su sadržane tablice energetske učinkovitosti sustava za automatizaciju i upravljanje i tablica organizacije i funkcija sustava
automatizacije i upravljanja.
(2)Meteorološke podatke u kojima su sadržane meteorološke veličine za klimatski mjerodavne meteorološke postaje (u daljnjem tekstu: postaje) potrebne
za proračun fizikalnih svojstava zgrade u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite (Meteorološki parametri u tablicama po postajama,
Reprezentativna godina Zagreb Maksimir, Reprezentativna godina Split Marjan, Brzine vjetra–referentne postaje, Brzine vjetra –ostale postaje, Satni
podaci i smjer brzine vjetra za Zagreb i Split) objavljuje ministar na službenim internetskim stranicama Ministarstva.
Članak 6.
(1)Ako je glavni projekt zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu nove zgrade, odnosno rekonstrukciju postojeće zgrade,
izrađen u skladu s ovim propisom te ako je zgrada izgrađena, održavana odnosno rekonstruirana u skladu s tim projektom, smatra se da zgrada ispunjava
temeljni zahtjev za građevinu gospodarenje energijom i očuvanje topline u dijelu uštede energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu potrošne tople
vode i toplinske zaštite zgrade te da ispunjava energetska svojstva propisana ovim propisom.
(2)Uporabni vijek zgrade u odnosu na temeljni zahtjev za građevinu gospodarenje energijom i očuvanje topline je najmanje 50godina ako zakonom kojim
se uređuje gradnja nije drukčije propisano.
Članak 7.
Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama utvrđuju se :
1.najvećom dopuštenom godišnjom potrebnom toplinskom energijom za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade,
2.najvećom dopuštenom godišnjom primarnom energijom po jedinici ploštine korisne površine zgrade,
3.najvećim dopuštenim koeficijentom transmisijskog po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade,
4.sprječavanjem pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja sunčeva zračenja tijekom ljeta,
5.dopuštenom zrakopropusnosti ovojnice zgrade,
6.najvećim dopuštenim koeficijentima prolaska topline pojedinih građevnih dijelova ovojnice grijanog dijela zgrade i pojedinih građevnih
dijelova između grijanih dijelova zgrade različitih korisnika,
7.smanjenjem utjecaja toplinskih mostova,
8.najvećom dopuštenom kondenzacijom vodene pare unutar građevnog dijela zgrade,
9.sprječavanjem površinske kondenzacije vodene pare,
10.učinkovitošću tehničkog sustava grijanja, hlađenja, ventilacije, klimatizacije i pripreme potrošne tople vode,
11. godišnjom potrebnom energijom za rasvjetu zgrade, osim obiteljskih kuća i višestambenih zgrada,
12.razredom učinkovitosti sustava automatizacije i upravljanja zgrade,
13.udjelom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji isporučene energije, ako ovim propisom nije drukčije određeno.
Članak 8.
(1)Tehnički zahtjev za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu zgrade utvrđuje se najvećom dopuštenom godišnjom potrebnom toplinskom
energijom za grijanje po jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade Q’’H,nd[kWh/(m2·a)] i najvećom dopuštenom godišnjom primarnom
energijom po jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade Eprim[kWh/(m2·a)] na temelju troškovno optimalnih razina.
(2)O rezultatima provedenih troškovno optimalnih razina Ministarstvo će izvijestiti Europsku komisiju u skladu s člankom6. Uredbe (EU) br. 244/2012,
svakih pet godina, putem utvrđivanja usporednog metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina za minimalne zahtjeve energetske
učinkovitosti zgrada i elemenata zgrada.
…
(ZGRADE KOJE SE NE GRIJU)
Zahtjev za zgrade grijane na temperaturu višu od 12 °C, a manju od 18 °C

Članak 22.
(1)Zgrada za koju je grijanje predviđeno na temperaturu višu od 12 °C, a manju od 18 °C, mora biti projektirana i izgrađena na način da koeficijent
transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade, H’tr,adj = Htr,adj /A [W/(m2・K)], ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije
veći od vrijednosti utvrđene jednadžbom:
1.H’tr,adj = 0,65 + 0,10/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 °C, odnosno
2.H’tr,adj = 0,53 + 0,10/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest ≤ 3 °C.
(2)Vrijednost H’tr,adj, koja se prema jednadžbama iz stavka 1.ovoga članka dobije za f0 = 0,20 m-1 primjenjuje se i za f0 < 0,20 m-1.
(3)Vrijednost H’tr,adj, koja se prema jednadžbama iz stavka 1.ovoga članka dobije za f0 = 1,05 m-1 primjenjuje se i za f0 > 1,05 m-1.
(4)Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka iz stavka 1.ovoga članka očitava se za najbližu postaju iz podataka sadržanih u Meteorološkim
podacima.
(5)Zahtjevi iz članka 10., 17. i 18. ovog propisa odnose se i na zgrade iz stavka 1. ovoga članka ukoliko su hlađene.
Članak 23.
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade, H’tr,adj [W/(m2・K)], računa se i prema HRNEN ISO
13790:2008, u svezi s HRN EN ISO 13789:2008.
152
Zahtjev za zgrade koje se ne griju
Članak 24.
(1)Zahtjeve iz članaka 17. i 18. ovoga propisa mora ispuniti zgrada koja se ne grije, a kod koje se tijekom ljeta treba odrediti dopušteni porast
unutarnje temperature, u skladu s njezinom namjenom.
(2)Zahtjevi iz članka 10. odnose se i na zgrade iz stavka 1.ovoga članka.
(3)Zahtjevi iz stavka 1. ovoga članka odnose se i na sve vrste ili načine korištenja hotelskih i apartmanskih zgrada.
SADRŽAJ PROJEKTA ZGRADE U ODNOSU NA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE U ZGRADAMA 1/2
Iz skripte: Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu sadrži: tehnički opis, proračun fizikalnih
svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske izolacije, proračun godišnje toplinske energije za grijanje/ hlađenje, Edel i Eprim,
program kontrole i osiguranja kvalitete, nacrte, iskaznicu energetskih svojstava zgrade
V. S ADRŽ AJ PRO JE KT A ZG RADE U O DNOS U NARACIO NAL NU UPO RAB U E NE RG IJE I

TO PL INSK UZ AŠ T IT U U ZG RADAM A
Članak 62.
U svrhu postizanja zahtjeva energetskih svojstava zgrade, sadržaj glavnog projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku
zaštitu uključuje tehničko rješenje zgrade, dokaze o ispunjavanju zahtjeva energetskih svojstava zgrade i uvjete za njezino građenje i održavanje
u projektima arhitektonske ili građevinske struke, te u projektima strojarske struke i/ili elektrotehničke struke.
Članak 63.
(1)Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u projektima arhitektonske ili građevinske struke,
ovisno o vrsti i namjeni zgrade, osim obveznog sadržaja glavnog projekta, propisanog posebnim propisom,
1.U Tehničkom opisu sadrži i podatke o:
–korištenim meteorološkim parametrima,
–podjeli zgrade u toplinske zone prema odredbi članka 48.stavka 1. ovoga propisa ako je zgrada podijeljena u toplinske zone,
–projektnim temperaturama i režimu korištenja zgrade (prekidi grijanja, ventilacije, hlađenja, način ventiliranja i količina izmjena zraka) prema
odredbama članka 16. ovoga propisa,
–geometrijskim karakteristikama zgrade/toplinske zone (oplošje i obujam grijanog dijela zgrade, faktor oblika zgrade, ploština korisne površine zgrade,
udio ploštine prozirnih građevnih dijelova u ukupnoj ploštini pročelja),
–sastavu pojedinih građevnih dijelova zgrade sa svojstvima bitnih značajki koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u zgradu,
–predviđenim tehničkim rješenjima za sprječavanje unutrašnje površinske kondenzacije na mjestima konstruktivnih i geometrijskih toplinskih mostova na
ovojnici zgrade,
–predviđenim tehničkim rješenjima za ispravno osiguranje minimalne zrakopropusnosti spojnica punih građevnih dijelova i otvora (i ostalih prozirnih
građevnih dijelova),
–vrsti izvora energije za grijanje i hlađenje te sustavu grijanja odnosno hlađenja,
–vrsti, načinu uporabe i učešću obnovljivih izvora energije u podmirenju potrebne topline za grijanje ako je predviđena uporaba obnovljive energije za
grijanje,
–predviđenim tehničkim rješenjima za sprječavanje pregrijavanja prostora zgrade tijekom ljeta,
–ugrađenoj opremi i instalacijama, koji su u funkciji racionalne uporabe energije za grijanje i hlađenje te toplinske zaštite zgrade.
2.U proračunima i drugim dokazima o ispunjavanju temeljnih i drugih zahtjeva za građevinu, sadrži i proračun fizikalnih svojstava zgrade u
pogledu racionalne uporabe energije, toplinske zaštite i kondenzacije vodene pare i zahtjeva energetskih svojstava i to:
–dokaze o ispunjavanju zahtjeva iz ovoga propisa, kako za pojedine dijelove zgrade, tako i za zgradu kao cjelinu,
–ulazne podatke koji su poslužili kao podloga kod proračunavanja,
–proračune godišnje potrebne toplinske energije za grijanje i hlađenje zgrade za stvarne ili referentne dostupne klimatske podatke i podatke potrebne za
Iskaznicu energetskog svojstva zgrade.
3.U Programu kontrole i osiguranja kvalitete, sadrži i:
–preporuke korisnicima zgrade o mogućnostima (ili načinu)korištenja zgrade kojima se osigurava ušteda energije, higijena i zdravlje te izbjegavaju
građevinske štete.
–druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim propisom (npr. obveza ispitivanja zrakopropusnosti zgrade),
4.U grafičkim prikazima, sadrži i:
–shematski prikaz tlocrta i presjeka zgrade s ucrtanom granicom ovojnice zgrade, granicom negrijanog zatvorenog dijela zgrade i granicom između
toplinskih zona definiranih u članku 50. ovoga propisa, s upisanom srednjom unutarnjom projektnom temperaturom za grijanje i hlađenje te oznakama
geografske orijentacije na tlocrtima,
–ucrtane oznake sastava građevnih dijelova zgrade na tlocrtima i presjecima,
–opis svih elemenata zaštite od pregrijavanja tijekom ljeta koji se koriste na prozirnim građevnim dijelovima.
(2)Sadržaj Iskaznice energetskih svojstava zgrade iz članka 71. propisan je u Prilogu C ovoga propisa.
(3)Glavni projekt iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i druge podatke ovisno o vrsti zgrade.
(4)Iznimno od stavka 1. ovoga članka za određene vrste zgrada, kada je to određeno posebnim propisom donesenim u skladu sa zakonom kojim se
uređuje gradnja, izrađuje se poseban projektu odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu zgrade.
(5)Zahtjevi za građevni proizvod sukladno uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja detaljnije se razrađuju u izvedbenom projektu.
(6)Proračune godišnje potrebne toplinske energije za grijanje i hlađenje zgrade provode projektanti arhitektonske, građevinske ili strojarske struke.
Članak 64.
(1) Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u projektima strojarske struke ovisno o vrsti i namjeni
zgrade, osim obveznog sadržaja propisanog posebnim propisom,
1.U Tehničkom opisu, sadrži i:
–opis rada sustava, način montaže i uporabe te opis procesa gospodarenja energijom u svrhu štednje energije,
–utjecaj sustava na okoliš(buka, vibracije, zagađenost, povrat topline),
–projektne temperature i režim korištenja zgrade (režim rada sustava grijanja, hlađenja, ventilacije, način ventiliranja i količina izmjena zraka)
–opis rješenja ugradnje, pričvršćenja i ovješenja na nosivu konstrukciju zgrade,
153
–uvjete za održavanje sustava, uključivo uvjete za zbrinjavanje dijelova sustava nakon zamjene ili djelomičnog uklanjanja koji moraju biti uključeni u
izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja zgrade, stava, certificiranja i izvješća o ispitivanjima.
2.U proračunima (ovisno o sustavu), sadrži i:
–termodinamički proračun toplinskih gubitaka zgrade (zima)temeljem vanjskih projektnih temperatura iz Meteoroloških podataka,
–termodinamički proračun toplinskih opterećenja zgrade (ljeto),
–proračun protoka zraka za ventilaciju,
–proračun tehničkih karakteristika elemenata odnosno komponenata s postupkom odabira,
–proračun i odabir sustava ekspanzije,
–proračun toplinskih istezanja s planom kliznih i čvrstih točaka hidrauličkog (cijevnog) razvoda energenata,
–hidraulički proračun cijevnog razvoda ogrjevnog odnosno rashladnog medija i kanalnog razvoda zraka,
–po potrebi akustički proračun sustava uključivo utjecaj buke na zgradu i okoliš te rješenje sprječavanja prijenosa vibracija sustava na konstrukciju
zgrade,
–proračun isporučene i primarne energije za termotehničke sustave prema Tablici 8.a Priloga B i podatke potrebne za Iskaznicu energetskog svojstva
zgrade,
–bilancu instaliranog toplinskog i rashladnog učina te instalirane električne snage za sve termotehničke sustave.
3.U Programu kontrole i osiguranja kvalitete, sadrži i:
–ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti elemenatasustava i sustava u cjelini (tlačnim i funkcionalnim probama)
–tehnologiju zavarivanja i spajanja uključivo metode ispitivanjazavarenih spojeva kod visokih zgrada,
–uvjeti izvođenja i drugi zahtjevi koji moraju biti ispunjenitijekom izvođenja sustava,
–postupak izvođenja i ugradnje komponenata i elemenata sustava,
–izvješće uravnoteženja razdiobe energije po elementima sustava(uravnoteženje sustava)
–postupak ispitivanja učinkovitosti projektiranih i izvedenih sustava.
4.U grafičkim prikazima, sadrži i:
–sklopove i poglede,
–prikaze sa točnim položajem sustava i elemenata sustava u zgradi i izvan zgrade,
–funkcionalne sheme sustava,
–funkcionalnu shemu automatske regulacije i upravljanja.
(2) Glavni strojarski projekt obvezan je za sve nove zgrade koje se griju i/ili hlade te imaju predviđenu pripremu potrošne tople vode i mehaničku
ventilaciju i klimatizaciju.
(3) Glavni strojarski projekt obvezan je za rekonstrukciju termotehničkih sustava postojećih zgrada nazivne snage veće od 30 kW.
Članak 65.
(1)Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u projektima elektrotehničke struke ovisno o vrsti i
namjeni zgrade, osim obveznog sadržaja propisanog posebnim propisom
1.U Tehničkom opisu sadrži i:
–opis i uvjete izvođenja električne opreme za rasvjetu,
–opis i uvjete izvođenja električne opreme za sustav za automatizaciju i upravljanje
–opis racionalne uporabe energije za rasvjetu te prikaz organizacije i funkcija sustava za automatizaciju i upravljanje,
–opis i uvjete izvođenja za opskrbu obnovljivim izvorima energije,
–određivanje općih značajki električne instalacije na osnovu klasifikacije zgrade prema vanjskim utjecajima,
–posebne uvjete,
–eventualne utjecaje električne instalacije i opreme na okoliši obratno,
–uvjete za održavanje električne opreme, uključivo uvjete za zbrinjavanje dijelova sustava nakon zamjene ili djelomičnog uklanjanja koji moraju biti
uključeni u izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja zgrade,–procedure i postupke kontrole, kvalitete izvedbe i funkcije sustava, certificiranja
i izvješća o ispitivanjima.
2.U proračunima sadrži i:
–proračun rasvjete,
–izračun godišnje potrebne energije za rasvjetu zgrade,
–određivanje i kontrola dopuštenih vrijednosti numeričkog indikatora energije rasvjete,
–opravdanost izvođenja i određivanja tehničkih značajki sustava automatizacije i upravljanja, određivanje razreda sustava,
–opravdanost izvođenja i određivanja tehničkih značajki obnovljivih izvora energije,
–određivanje ukupne instalirane i vršne snage električne instalacije, te dijela koji se odnosi na rasvjetu,–određivanje ukupne instalirane i vršne snage
električne instalacije, te dijela koji se odnosi na obnovljive izvore energije.
–proračun isporučene i primarne energije za sustav rasvjete, ovisno o vrsti zgrade, prema Tablici 8.a priloga B i podatke potrebne za Iskaznicu
energetskog svojstva zgrade.
3.U Programu kontrole i osiguranja kvalitete sadrži i:
–ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti elemenata sustava i sustava u cjelini
–uvjete izvođenja i drugi zahtjevi koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja sustava, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih
tehničkih svojstava–tehnološki postupak izvođenja i ugradnje komponenata i elemenata sustava,
4.U grafičkim prikazima sadrži i:
–situaciju zgrade s položajem električnih priključaka,
–tlocrte, presjeke,
–funkcionalne sheme obnovljivih izvora energije,
–funkcionalnu shemu sustava automatizacije i upravljanja.
 ELABORAT ALTERNATIVNIH SUSTAVA OPSKRBE ENERGIJOM
Članak 66.
154
(1)Za zgrade s ploštinom korisne površine, AK, 50 m2 i veće, koje moraju ispuniti zahtjeve energetskih svojstava zgrade i koje se griju na
unutarnju temperaturu ≥18 °C, izrađuje se Elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom.
(2)Elaborat iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se za nove zgrade i kod veće rekonstrukcije postojećih zgrada prema Studiji primjenjivosti
alternativnih sustava.
(3)Za zgrade s ploštinom korisne površine, AK, jednakom ili većom od 50 m2 i manjom ili jednakom od 1000 m2 koje moraju ispuniti zahtjeve
energetskih svojstava zgrade, Elaborat iz stavka 1.ovoga članka izrađuje se na temelju tipskog rješenja prema Studiji –katalogu tipskih rješenja za
primjenu alternativnih sustava i Studije iz stavka 2. ovog članka.
(4)Studije iz stavka 2. i stavka 3. ovoga članka objavljuju se na službenim internetskim stranicama Ministarstva.
(5)Iznimno od stavka 1. i 3. ovoga članka, elaborat odnosno tipsko rješenje se ne izrađuje ukoliko godišnja potreba za toplinskom energijom za
grijanje zgrade po jedinici ploštine korisne površine zgrade u kojoj se održava kontrolirana temperatura ne prelazi Q’’H,nd= 25 kWh/(m2・a),
ili ukoliko se najmanje 70% potrebne toplinske energije za grijanje podmiruje iz obnovljivih izvora energije, te za zgradu kod koje se više od
polovice toplinskih gubitaka nadoknađuje unutarnjim izvorima topline iz tehnološkog procesa, o čemu projektant prilaže izjavu.
(6)Iznimno od stavka 1. i stavka 3. Elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom ne izrađuje se ako glavni projekt sustava grijanja i pripreme
potrošne tople vode već sadrži tehničko rješenje s alternativnim sustavom opskrbe energijom kao temeljnim sustavom grijanja i pripreme
potrošne tople vode, o čemu projektant prilaže izjavu.
Dodatno:
Elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom bio je određen člankom 21. Zakona o gradnji prije izmjene NN 125/19. U nastavku je STARI tekst
Zakona.
Elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom

Članak 21.
(1) Projektant je dužan prije izrade glavnog projekta zgrade koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti izraditi elaborat alternativnih
sustava opskrbe energijom i predati ga investitoru.
(2) Alternativni sustavi u smislu stavka 1. ovoga članka su:
1. decentralizirani sustav opskrbe energijom na temelju energije iz obnovljivih izvora
2. kogeneracija
3. daljinsko grijanje ili hlađenje, posebice ako se u cijelosti ili djelomično temelji na energiji iz obnovljivih izvora
4. dizalice topline.
SADRŽAJ PROJEKTA ZGRADE U ODNOSU NA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE U ZGRADAMA 2/2
Članak 67.
(1)Glavni projekt kojim se daje tehničko rješenje za grijanje za zgrade iz članka 11. podstavka 1. ovoga propisa obvezno sadrži i tehničko rješenje
uporabe individualnih obnovljivih izvora energije za grijanje.
(2)Glavni projekt kojim se daje tehničko rješenje za grijanje za zgrade iz članka 11. podstavka 2. ovoga propisa obvezno sadrži i dokaz o uporabi
unutarnjih izvora topline iz tehnološkog procesa za potrebe grijanja.
Članak 68.
(1)Izvedbeni projekt zgrade u projektima arhitektonske ili građevinske struke sadrži grafičke prikaze karakterističnih detalja i opise pojedinih dijelova
zgrade koji imaju utjecaja na ispunjavanje propisanih uvjeta u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite zgrade:
–za područje potencijalnih toplinskih mostova,
–za sprječavanje pojave unutrašnje ili vanjske površinske kondenzacije na toplinskim mostovima,
–za osiguravanje minimalne zrakopropusnosti spojnica između građevnih dijelova zgrade i na mjestima prodora instalacijskih kanala i vodova.
(2)Izvedbeni projekt zgrade u projektima strojarske struke sadrži:
–grafičke prikaze karakterističnih detalja i opise svih strojarskih sustava koji imaju utjecaja na ispunjavanje propisanih uvjeta u pogledu racionalne
uporabe energije i toplinske zaštite zgrade, za izvođenje strojarskih sustava.
(3)Izvedbeni projekt zgrade u projektima elektrotehničke struke sadrži:
–grafičke prikaze karakterističnih detalja i opise rasvjete te sustava za automatizaciju i upravljanje koji imaju utjecaja na ispunjavanje propisanih uvjeta u
pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite zgrade, te opskrbu obnovljivim izvorima energije.
Članak 69.
(1)Za rekonstrukciju postojeće zgrade opisane u poglavlju III. ovoga propisa, glavni projekt kojim se daje tehničko rješenje zgrade u odnosu na racionalnu
uporabu energije i toplinsku zaštitu, osim sadržaja iz članaka 63., 64. i 65. ovoga propisa sadrži i detaljan opis i tehničke karakteristike postojećeg stanja
zgrade, odnosno postojećeg građevnog dijela zgrade obuhvaćenog rekonstrukcijom, u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu prije
predviđenog građevinskog zahvata.
(2)Zatečena tehnička svojstva postojećeg građevnog dijela u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu prije početka projektiranja
rekonstrukcije, utvrđuju se očevidom na zgradi, uvidom u dokumentaciju zgrade, uzimanjem uzoraka, proračunima ili na drugi primjeren način.
(3)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za određene vrste zgrada, izradi glavnog projekta, ako je potrebno, prethodi izrada snimke postojećeg stanja kao
podloga za izradu glavnog projekta.
Meteorološke veličine
Članak 70.
Za toplinske proračune prema propisanim zahtjevima iz ovoga propisa primjenjuju se meteorološke veličine za mjerodavne postaje sadržane u
Meteorološkim podacima.
ISKAZNICA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE 1/2 (MEĐUTIM NA ISPITU SE JOŠ UVIJEK
POSTAVLJA PITANJE „ISKAZNICA TOPLINE“, ŠTO JE ISKAZNICA, TKO IZRAĐUJE ISKAZNICU
ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE, A TKO IZRAĐUJE ENERGETSKI CERFITIKAT)
VI. IS K AZ NICA E NE RG E TS K IH S VO JS T AVA Z G RADE

Članak 71.
(1) Iskaznica energetskih svojstava zgrade je zaseban dokument koji se obvezno prilaže uz glavni projekt racionalne uporabe energije i toplinske
zaštite.
155
(2)Posebna Iskaznica energetskih svojstava zgrade izrađuje se za pojedini dio zgrade kada se provode odvojeni proračuni prema odredbi članka 48. stavka
1. ovoga propisa.
(3)Projektant dijela glavnog projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu i glavni projektant, a za Obrazac 1 Iskaznice
i ostali projektanti prema odgovornosti za podatke potpisuju Iskaznicu iz stavka 1. ovoga članka i ovjeravaju je svojim pečatom.
(4)Iskaznicu energetskih svojstava zgrade nije potrebno izraditi za zgrade ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade AK manje od 50 m2,
zgrade hladnjače, dio zgrade koji je hladnjača i rekonstrukcije postojećih zgrada u skladu s odredbama članaka 44., 45. i 46., osim za zgrade iz
članka 45. stavka 7., 8. i 9.
Dodatno iz skripte:
Iskaznica energetskih svojstava zgrade je dokument koji pokazuje kolika je potrošnja energije zgrade i u koju skupinu ona spada, s dodatnim
podatcima o zgradi. Sastavni je dio glavnog projekta i izrađuje ju projektant. Osnovni je dokument prema kojem se izrađuje energetski certifikat za
nove zgrade (koristeći podatke iz iskaznice, uz potvrdu da je projekt izveden prema projektnoj dokumentaciji - izjava izvođača i završno izvješće
nadzornog inženjera te uvid na licu mjesta). Potpisuju i ovjeravaju žigom glavni projektant i ostali projektanti prema odgovornosti za podatke.
Iskaznica energetskih svojstava zgrada je sastavni dio glavnog projekta u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u
projektima arhitektonske ili građevinske struke. Iskaznica je dokument koji predočuje kolika je potrebna godišnja primarna energija, toplinska energija
za grijanje i za hlađenje zgrade, OiE i druga energetska obilježja zgrade te podatke o osobi koja je izradila projekt i podatke o zgradi.
Za postojeće zgrade radi se energetski certifikat (kao i za nove zgrade prije uporabne dozvole).
Iskaznicu izrađuje projektant, a energetski certifikat izrađuje osoba ovlaštena za energetsko certificiranje.
VII. O DRŽ AVANJE Z G RADE U O DNOS U NA RACIO NAL NU UPO RAB U E NE RG IJE I
TO PL INSK U Z AŠ T IT U
Članak 72.
Održavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu mora biti takvo da se tijekom trajanja zgrade očuvaju njezina tehnička
svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom zgrade i ovim propisom, te drugi zahtjevi koje zgrada mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom
donesenim u skladu sa Zakonom o gradnji.
…
PRILOZI
PRILO G A
POPIS HRVATSKIH NORMI I DRUGIH TEHNIČKIH SPECIFIKACIJA ZA PRORAČUNE I

ISPITIVANJAGRAĐEVNIH DIJELOVA ZGRADEI ZGRADE KAO CJELINE
…
PRILO G B
POPIS NAJVEĆIH DOPUŠTENIH VRIJEDNOSTI KOEFICIJENATA PROLASKA TOPLINE, U, GRAĐEVNIH

DIJELOVA ZGRADE KOJE TREBA ISPUNITI PRI PROJEKTIRANJU NOVIH I REKONSTRUKCIJI
POSTOJEĆIH ZGRADA IUTVRĐENE VRIJEDNOSTI TEHNIČKIH SVOJSTAVA NEKIH GRAĐEVNIH
PROIZVODA S KOJIMA SE MOGU PROVODITI DOKAZNI PRORAČUNIPROPISANI OVIM PROPISOM
156
157
ISKAZNICA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE 2/2
PRILO G C
ISKAZNICA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE
158
PRILOG D
KA TA LOG DOB R O RIJEŠ E NIH TOPLINS K IH MOS TOV A NA ZGR A DA MA
PRILOG E
TAB LIČ NI PR IK A ZI E NER GE TS KE UČ INK OV ITOS TI TE OR GA NIZA C IJE I F UNK C IJA

S US TA VA ZA A UTOMA TIZAC IJU I UPR A V LJA NJE
TEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U

ZGRADAMA
NN 110/08, 89/09, 79/13, 90/13 !!! NIJE NA SNAZI OSIM PRILOGA B !!!
PRILOG B
PRILO G B
POPIS HRVATSKIH NORMI I DRUGIH TEHNIČKIH SPECIFIKACIJA KOJE UPUĆUJU NA ZAHTJEVE KOJE,
U SVEZI S TOPLINSKOM ZAŠTITOM, TREBAJU ISPUNITI TOPLINSKO-IZOLACIJSKI GRAĐEVNI
PROIZVODI ZA ZGRADE
…
PRAVILNIK O ENERGETSKOM PREGLEDU ZGRADE I ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU

NN 88/17
Napomena iz popisa: Traži se poznavanje općih odredbi.
PRAVILNIK O ENERGETSKOM PREGLEDU ZGRADE I ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU
Predmet Pravilnika
Članak 1.
159
(1) Ovim Pravilnikom propisuju se način i uvjeti provedbe energetskog pregleda zgrade i redovitog pregleda sustava grijanja, sustava hlađenja i
sustava ventilacije i klimatizacije u zgradi, sadržaj izvješća o tim pregledima, način energetskog certificiranja, sadržaj i izgled energetskog
certifikata i kriteriji za zgrade s malim energetskim potrebama, način gospodarenja energijom u zgradama koje troše energiju i vodu,
utvrđivanje mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i njihove isplativosti.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na poslove i postupke iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na samostalnu
uporabnu cjelinu zgrade.
(3) Za zgradu odnosno za samostalnu uporabnu cjelinu zgrade izgrađenu bez završne obrade ploha podova, zidova i stropova, nenosivih pregradnih
zidova, razvoda instalacija pojedinačnoga stambenog, odnosno poslovnog prostora unutar te građevine, za koju je izdana građevinska dozvola sukladno
Zakonu o gradnji (u daljnjem tekstu Zakon) i za koju se može izdati uporabna dozvola po tome Zakonu (građenje do određenog stupnja dovršenosti) i za
koju nije definirana krajnja namjena energetski razred se određuje kao za ostale nestambene zgrade.
Svrha Pravilnika
Članak 2.
(1) Pravilnikom se uspostavlja sustav energetskih pregleda zgrada i redovitih pregleda sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i
klimatizacije u zgradi.
(2) Ovim Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se:
– Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada (preinaka) (SL L 153, 18. 6. 2010.)
Pojmovi
Članak 3.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1. dio zgrade znači tehnički sustav zgrade ili dio ovojnice zgrade (npr. zid, pod, krov, građevinski otvor i dr.);
2. efektivna nazivna snaga je najveća kalorijska vrijednost izražena u kW koju proizvođač navede i za koju potvrđuje da se može isporučiti tijekom
neprekidnog rada uz istovremeno održavanje korisne učinkovitosti koju je proizvođač naznačio;
3. energetski pregled zgrade je sustavan postupak za stjecanje odgovarajućeg znanja o postojećoj potrošnji energije i energetskim svojstvima
zgrade ili skupine zgrada koje imaju zajedničke energetske sustave, za utvrđivanje i određivanje isplativosti primjene mjera za poboljšanje
energetske učinkovitosti te izradu izvješća o energetskom pregledu zgrade s prikupljenim informacijama i predloženim mjerama, a obavlja ga
ovlaštena osoba;
4. energetski pregled nove zgrade je sustavan postupak koji obuhvaća pregled projektne dokumentacije glavnog projekta, uvid u završno
izvješće nadzornog inženjera, uvid u izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, vizualni pregled zgrade, te izradu
izvješća o energetskom pregledu prema Metodologiji, a obavlja ga ovlaštena osoba;
5. energetski razred zgrade je pokazatelj:
– specifične godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za referentne klimatske podatke i Algoritmom propisan režim korištenja prostora i
režim rada tehničkih sustava,
– specifične godišnje primarne energije za referentne klimatske podatke i Algoritmom propisan režim korištenja prostora i režim rada tehničkih
sustava, koja kod stambenih zgrada obuhvaća energiju za grijanje, pripremu potrošne tople vode i ventilaciju/klimatizaciju (ventilacija/klimatizacija se
uzima u obzir ukoliko postoji i to samo kroz grijanje), a kod nestambenih zgrada obuhvaća energiju za rasvjetu i energije onih termotehničkih sustava
naznačenih u Metodologiji u Tablici 5.18 (Definirani tehnički sustavi za proračun do primarne energije za referentne klimatske podatke za pojedine vrste
zgrada) za pojedinu vrstu nestambene zgrade (uredske zgrade, zgrade za obrazovanje, bolnice, hoteli i restorani, sportske dvorane, zgrade trgovine, ostale
nestambene zgrade);
Dodatno iz skripte:
6. energetsko svojstvo zgrade je izračunata količina energije potrebne za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode i rasvjetu
prilikom karakteristične uporabe zgrade. Energetsko svojstvo zgrade se izražava preko specifične godišnje primarne energije za referentne klimatske
podatke i Algoritmom propisan režim korištenja prostora i režim rada tehničkih sustava;
7. europska norma označuje normu koju je prihvatio Europski odbor za normizaciju, Europski odbor za elektrotehničku normizaciju ili Europski institut
za telekomunikacijske norme te koja je dostupna za javnu uporabu;
8. izvješće o energetskom pregledu je dokument koji sadrži sve propisane podatke, analize, procjene i prijedloge iz ovog Pravilnika te je izrađen u
skladu s Metodologijom provođenja energetskog pregleda zgrada;
9. Metodologija provođenja energetskog pregleda zgrada (dalje u tekstu: Metodologija) je skup radnji i postupka za provođenje energetskog
pregleda zgrada koja sadrži algoritam za izračun energetskog svojstva zgrade u standardnim uvjetima korištenja;
10. ministar je čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove graditeljstva;
11. Ministarstvo je središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva;
12. nestambena zgrada je zgrada koja nema niti jednu stambenu jedinicu ili skup prostorija namijenjen stanovanju zajednica;
13. nova zgrada je izgrađena zgrada prije nego je puštena u pogon, odnosno prije početka uporabe, a koja se gradi na temelju akta za građenje izdanog
nakon 1. listopada 2007;
14. ovlaštena osoba je osoba koja prema posebnom propisu kojim se propisuju uvjeti i mjerila za osobe koje provode energetsko certificiranje i
energetske preglede zgrada i redovite preglede sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije u zgradi ima ovlaštenje za energetsko
160
certificiranje i/ili energetske preglede zgrada i/ili redovite preglede sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije u zgradi, izdano
od Ministarstva;
15. ploština korisne površine grijanog dijela zgrade Ak je ukupna ploština neto podne površine grijanog dijela zgrade (ne uključuje negrijane dijelove
zgrade kao npr. skladišta, stubišta i ostale zatvorene negrijane dijelove zgrade i slično);
16. redoviti pregled je redoviti pregled sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije u zgradi radi ocjene načina rada i održavanja
sustava s obzirom na energetsku učinkovitost i po potrebi utvrđivanja mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava radi osiguranja maksimalne
učinkovitosti tih sustava u normalnim uvjetima rada, a obavlja ga za to ovlaštena osoba.
17. referentna klima za područje kontinentalnog dijela Hrvatske je klima za meteorološku postaju preuzetu kao karakterističnu (Zagreb Maksimir)
kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteoroloških podataka za najbližu
klimatski mjerodavnu meteorološku postaju θmm jest ≤ 3 °C) , a za područje primorskog dijela Hrvatske je klima za meteorološku postaju preuzetu kao
karakterističnu (Split Marjan) kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz
Meteoroloških podataka za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju θmm jest > 3 °C;
18. samostalna uporabna cjelina zgrade je stan odnosno apartman, poslovni prostor i slično unutar zgrade koji je predviđen ili preuređen za zasebno
korištenje;
19. stambena zgrada je obiteljska kuća ili višestambena zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 90 % građevinske (bruto) površine namijenjeno za
stanovanje;
20. stvarni klimatski podaci su klimatski podaci dobiveni statističkom obradom prema meteorološkoj postaji najbližoj lokaciji zgrade;
21. termotehnički sustav je tehnička oprema za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode zgrade ili samostalne
uporabne cjeline zgrade;
22. troškovno optimalna razina je razina energetskih svojstava koja rezultira najmanjim troškom tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja,
pri čemu se najmanji trošak određuje uzimajući u obzir troškove ulaganja povezanih s energijom, troškove održavanja i operativne troškove (uključujući
troškove i uštede energije, kategoriju dotične zgrade, zaradu od proizvedene energije), gdje je primjenjivo, kao i troškove zbrinjavanja, gdje je
primjenjivo, a procijenjeni gospodarski vijek trajanja određuje svaka država članica. Procijenjeni gospodarski vijek se odnosi na preostali procijenjeni
vijek trajanja zgrade, ako se zahtjevi energetskih svojstava određuju u odnosu na zgradu u cjelini, odnosno na procijenjeni gospodarski vijek trajanja
dijela zgrade, ako se zahtjevi energetskih svojstava određuju u odnosu na dijelove zgrade. Troškovno optimalna razina nalazi se unutar područja razina
energetskih svojstava za koje je analiza troškova i koristi tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja pozitivna;
23. Zakon je Zakon o gradnji (»Narodne novine«, broj 153/2013, 20/2017);
24. zgrada s više namjena je zgrada koja ima više od 10 % građevinske (bruto) površine u drugoj namjeni od osnovne i kada je ploština neto podne
površine u drugoj namjeni veća od 50 m2, zbog čega je potrebno zgradu podijeliti u toplinske zone koje se proračunavaju u skladu s namjenom;
25. zgrada s više zona je zgrada koja se sastoji iz više dijelova koje su zaokružene zasebne funkcionalne cjeline za koje se mogu izraditi zasebni
energetski certifikati i:
a) koja se sastoji od dijelova koji čine zaokružene funkcionalne cjeline koje imaju različitu namjenu te imaju mogućnost odvojenih sustava grijanja i
hlađenja (stambeni dio u nestambenoj zgradi), ili se razlikuju po unutarnjoj projektnoj temperaturi za više od 4 °C, osim ako čine funkcionalnu cjelinu
(npr.: kupaonica u stanu, garderoba uz sportsku dvoranu i slično),
b) ili kod koje je 10% i više neto podne površine prostora zgrade u kojem se održava kontrolirana temperatura u drugoj namjeni od osnovne namjene i
kada je ploština neto podne površine u drugoj namjeni veća od 50 m²,
c) ili kod koje dijelovi zgrade koji su zaokružene funkcionalne cjeline imaju različiti termotehnički sustav i/ili bitno različite režime korištenja
termotehničkih sustava.
26. sustav za klimatizaciju je sklop kojim se djeluje na neki od slijedećih parametara: temperaturu, vlažnost i kvalitetu zraka te ostvaruje prisilna
izmjena zraka u prostoriji u svrhu postizanja mikro-higijenskih uvjeta i odgovarajućeg stupnja ugodnosti prostora.
Prilozi Pravilniku
Članak 4.
Ovaj Pravilnik sadrži sljedeće priloge:
Prilog 1 Energetski razredi zgrada i način označavanja energetskog razreda na energetskom certifikatu,
Prilog 2 Izgled i sadržaj energetskog certifikata,
Prilog 3 Prikaz registra Izvješća o energetskim pregledima zgrada i izdanih energetskih certifikata,
Prilog 4 Prikaz registra Izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije.
II. OB VE Z A PRO VO ĐE NJA E NE RG ET S KO G PRE G LE DA ZG RADE , ENE RG ET S K OG

CE RT IFICIRANJA I JAVNO G IZ L AG ANJA E NE RG E TS K O G CE RT IFIK AT A Z A Z G RADE
JAVNE NAMJE NE
Zgrada javne namjene

Članak 5.
Obveza izrade i izlaganja energetskog certifikata zgrade javne namjene primjenjuje se i na samostalnu uporabnu cjelinu zgrade koja je javne namjene.
Provođenje energetskog pregleda

Članak 6.
(1) Energetski pregled zgrade provodi se prije izdavanja energetskog certifikata za:
– zgrade javne namjene čija ukupna korisna površina prelazi 250 m2,
– nove zgrade prije izdavanja uporabne dozvole osim ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano,
– zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju u zakup, odnosno daju na leasing.
(2) Iznajmljivanje iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na stanove, apartmane i kuće za odmor u kojima se pruža ugostiteljska usluga smještaja.
Obveza energetskog certificiranja

Članak 7.
(1) Vrste zgrada u cjelini odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade za koje se izdaje energetski certifikat određene su prema pretežitoj
namjeni korištenja i dijele se na:
1. višestambene zgrade – za koje se u pravilu izrađuje jedan zajednički certifikat, a može se izraditi i zasebni energetski certifikat
161
2. obiteljske kuće
3. uredske zgrade
4. zgrade za obrazovanje
5. bolnice
6. hoteli i restorani
7. sportske dvorane
8. zgrade trgovine – veleprodaja i maloprodaja
9. ostale nestambene zgrade koje se griju na temperaturu +18 °C ili višu (npr.: zgrade za promet i komunikacije, terminali, postaje, pošte,
telekomunikacijske zgrade, zgrade za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, muzeji, knjižnice i slično),
(2) U slučaju da se zgrada prodaje, iznajmljuje, daje u zakup odnosno daje na leasing u tijeku građenja, budući kupac, najmoprimac, odnosno zakupac
može zahtijevati od investitora da mu predoči izračun budućih energetskih svojstava zgrade
(3) Vrste zgrada iz stavka 1. i zgrade iz stavka 2. ovog članka definirane su posebnim propisom kojim se propisuju tehnički zahtjevi u pogledu racionalne
uporabe energije i toplinske zaštite u zgradama.
Zgrade s malim energetskim potrebama

Članak 8.
Zgrade s malim energetskim potrebama, u smislu ovoga Pravilnika su industrijske zgrade, radionice, poljoprivredne zgrade i sl. koje se griju na
temperaturu manju od 18 °C.
Obveza javnog izlaganja energetskog certifikata

Članak 9.
(1) Ukoliko zgrada odnosno samostalna uporabna cjelina zgrade za koju postoji obveza energetskog pregleda i izrade i izlaganja energetskog certifikata
ima više ulaza, tada se energetski certifikat izlaže na jasno vidljivom mjestu uz glavni ulaz zgrade.
(2) Energetski certifikat se izrađuje prema Prilogu 2 ovoga Pravilnika.
(3) Javno se izlaže prva stranica energetskog certifikata koja sadrži osnovne podatke o zgradi i energetski razred, te stranica energetskog certifikata koja
sadrži prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane kod zgrada, odnosno preporuke za korištenje zgrade
vezano na ispunjenje temeljnog zahtjeva za građevinu gospodarenje energijom i očuvanje topline i ispunjenje energetskih svojstava zgrade, zajedno na
formatu A3, zaštićene od eventualnih oštećenja i pričvršćene na siguran način.
Članak 10.
(1) Za izradu i javno izlaganje energetskog certifikata propisanog ovim Pravilnikom odgovoran je investitor, odnosno vlasnik zgrade.
(2) Korisnik zgrade za koju je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata dužan je omogućiti izradu energetskog certifikata zgrade i njegovo javno
izlaganje.
Iz skripte:
Javno izlaganje energetskog certifikata obavezno je za zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrada koje se koriste za javnu namjenu u
zgradama mješovite namjene korisne površine veće od 250 m2 moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat. (Javno se izlaže prva stranica
energetskog certifikata koja sadrži osnovne podatke o zgradi i energetski razred, te stranica energetskog certifikata koja sadrži prijedlog mjera za
poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane kod zgrada, odnosno preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje
temeljnog zahtjeva za građevinu gospodarenje energijom i očuvanje topline i ispunjenje energetskih svojstava zgrade, zajedno na formatu A3, zaštićene
od eventualnih oštećenja i pričvršćene na siguran način.)
Od 01.07.2013. energetski certifikat moraju imati zgrade odnosno njihove samostalne uporabne cjeline (stanovi, uredi) koji se prodaju.
III. OB VE ZE INVE S TIT O RA, VL AS NIK A I K O RIS NIK A ZG RADE K O D PRO VO ĐE NJA
E NE RG E TS K O G PREG L E DA Z G RADE I E NE RG E TS K O G CE RT IFICIRANJA
Članak 11.
(1) Investitor, odnosno vlasnik zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade dužan je osigurati provođenje energetskog pregleda zgrade i
energetsko certificiranje, kako je to propisano ovim Pravilnikom.
(2) Investitor ili vlasnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je poslove energetskog pregleda zgrade i energetskog certificiranja povjeriti za to ovlaštenim
osobama.
(3) Investitor ili vlasnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je ovlaštenoj osobi osigurati sve podatke, dokumentaciju kojom raspolaže, te ostale uvjete za
neometan rad, a osobito:
1. podatke o potrošnji svih oblika energije i vode u zgradi za razdoblje od tri prethodne kalendarske godine putem računa od opskrbljivača ili na drugi
način dogovoren s ovlaštenom osobom,
2. tehničku dokumentaciju zgrade i tehničku dokumentaciju opreme ugrađene u sustave koji su predmet pregleda,
3. izvješća o prethodno provedenim energetskim pregledima zgrade,
4. izvješća o redovitim pregledima i servisima sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije u zgradi u svrhu održavanja čija je
obveza propisana posebnim tehničkim propisima,
5. izvješća o redovitim pregledima i servisima u svrhu održavanja ostalih tehničkih sustava,
6. slobodan pristup svim dijelovima zgrade ili tehničkih sustava uz uvažavanje sigurnosnih uvjeta propisanih posebnim zakonom iz područja zaštite na
radu i drugim posebnim propisima,
7. razgovor s osobljem u svrhu ocjene načina korištenja i gospodarenja energijom u zgradi.
(4) Opskrbljivači energijom i vodom dužni su podatke o opskrbi kojima raspolažu, a koje zatraži investitor, vlasnik zgrade odnosno samostalne uporabne
cjeline zgrade ili predstavnik suvlasnika bez naknade dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(5) Korisnik zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade dužan je omogućiti ovlaštenim osobama provođenje energetskog pregleda zgrade i/ili
energetskog certificiranja i pristup u sve dijelove zgrade.
ENERGETSKI PREGLED ZGRADE (RAZLIKA IZMEĐU ENERGETSKOG CERTIFIKATA I
ENERGETSKOG PREGLEDA
Iz skripte: Energetsko certificiranje zgrade je skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja energetskog certifikata.
Svrha energetskog certifikata je pružanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskom svojstvu zgrade ili njezine samostalne uporabne
cjeline i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, učinkovitost njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i svojstva ovojnice zgrade.
162
Energetski pregled je sustavan postupak za stjecanje odgovarajućeg znanja o postojećoj potrošnji energije i energetskim svojstvima zgrade ili skupine
zgrada koje imaju zajedničke energetske sustave, za utvrđivanje i određivanje isplativosti primjene mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti te
izradu izvješća o energetskom pregledu zgrade s prikupljenim informacijama i predloženim mjerama, a obavlja ga ovlaštena osoba;
Energetski pregled nove zgrade je sustavan postupak koji obuhvaća pregled projektne dokumentacije glavnog projekta, uvid u završno izvješće
nadzornog inženjera, uvid u izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, vizualni pregled zgrade, te izradu izvješća o
energetskom pregledu prema Metodologiji, a obavlja ga ovlaštena osoba
IV. E NE RGE TS K I PRE G LE D Z G RADE I E NE RGE T SK O CE RT IFICIRANJE
Energetski pregled zgrade

Članak 12.
(1) Energetski pregled zgrade uključuje:
– pripremne radnje,
– prikupljanje svih potrebnih podataka i informacija o zgradi koji su nužni za provođenje postupka energetskog certificiranja i određivanja
energetskog razreda zgrade,
– provođenje kontrolnih mjerenja prema potrebi,
– analizu potrošnje i troškova svih oblika energije, energenata i vode za razdoblje od tri prethodne kalendarske godine,
– prijedlog mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrade, odnosno za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski
opravdane s proračunom razdoblja povrata investicija i izvore cijena za provođenje predloženih mjera,
– izvješće i zaključak s preporukama i redoslijedom provedbe ekonomski opravdanih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrade,
odnosno energetskih svojstava zgrade.
(2) U postupku provođenja energetskog pregleda zgrade provode se analize koje se odnose na:
– način gospodarenja energijom u zgradi,
– toplinske karakteristike vanjske ovojnice,
– sustav grijanja,
– sustav hlađenja,
– sustav ventilacije i klimatizacije,
– sustav za pripremu potrošne tople vode,
– sustav napajanja, razdiobe i potrošnje električne energije,
– sustav električne rasvjete,
– sustav opskrbe vodom,
– sustav mjerenja, regulacije i upravljanja,
– alternativne sustave za opskrbu energijom.
(3) Energetski pregled zgrade osim radnji i postupaka iz stavka 1. i analiza iz stavka 2. ovoga članka može sadržavati i druge radnje, postupke i analize
ovisno o vrsti, karakteristikama i namjeni zgrade i aktivnostima koje se u njoj obavljaju.
(4) Energetski pregled zgrade provodi se u skladu s Metodologijom i pravilima struke.
(5) Metodologiju iz stavka 4. ovoga članka donosi ministar Odlukom, a objavljuje se na službenoj internetskoj stranici Ministarstva.
Izvješće o energetskom pregledu zgrade

Članak 13.
(1) Ovlaštena osoba koja je izradila izvješće o energetskom pregledu zgrade dostavlja ga investitoru, vlasniku, naručitelju ili korisniku zgrade, a kod
višestambenih zgrada upravitelju zgrade i predstavniku suvlasnika, odnosno predstavniku korisnika zgrade, izrađeno na papiru u jednom primjerku i kao
elektronički zapis izrađen na način da je onemogućena promjena sadržaja odnosno zamjena dijelova. Ostalim suvlasnicima dostavlja se kao elektronički
zapis na mediju za pohranjivanje podataka.
(2) Izvješće o energetskom pregledu zgrade sadrži sve opise, pretpostavke, podatke, informacije i priloge korištene u provedbi energetskog pregleda
zgrade.
(3) Za zgrade za koje postoji obaveza izdavanja energetskog certifikata, izvješće o energetskom pregledu zgrade mora sadržavati sve podatke i
informacije nužne za postupak energetskog certificiranja prikazane u posebnom poglavlju izvješća, a detaljan sadržaj izvješća o energetskom pregledu
zgrade utvrđen je Metodologijom.
Članak 14.
Izvješće o energetskom pregledu zgrade potpisuju sve ovlaštene osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi.
Energetsko certificiranje nove zgrade

Članak 15.
(1) Energetsko certificiranje nove zgrade uključuje potrebne proračune za referentne klimatske podatke za iskazivanje specifične godišnje
potrebne toplinske energije za grijanje, specifične godišnje potrebne toplinske energije za hlađenje, specifične godišnje isporučene energije,
specifične godišnje primarne energije, specifične godišnje emisije CO2, određivanje energetskog razreda zgrade i izradu energetskog certifikata.
(2) Energetski certifikat nove zgrade izdaje se na temelju podataka iz glavnog projekta u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu
zgrade, pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja zgrade, vizualnog pregleda zgrade i završnog izvješća nadzornog
inženjera o izvedbi ukoliko je postojala obveza njegove izrade.
(3) Sadržaj Izvješća o energetskom pregledu nove zgrade propisan je Metodologijom.
(4) Za slučaj da ovlaštena osoba utvrdi da nova zgrada nije izgrađena u skladu s glavnim projektom u odnosu na racionalnu uporabu energije i
toplinsku zaštitu zgrade ili da su eventualne izmjene tijekom gradnje u odnosu na taj projekt od utjecaja na energetsko svojstvo zgrade ili da na temelju
podataka iz dokumentacije navedene u stavku 2. ovoga članka nije moguće proračunati potrebnu godišnju specifičnu toplinsku energiju za grijanje i
hlađenje ili klimatizaciju zgrade za referentne klimatske podatke, odnosno odrediti energetski razred zgrade i izraditi energetski certifikat, tada se
provodi postupak energetskog pregleda.
(5) Proračuni iz stavka 1. ovoga članka provode se prema Metodologiji.
163
Energetsko certificiranje zgrade
Članak 16.
(1) Energetsko certificiranje zgrade uključuje energetski pregled zgrade, potrebne proračune za referentne klimatske podatke za iskazivanje
specifične godišnje potrebne toplinske energije za grijanje, specifične godišnje potrebne toplinske energije za hlađenje, specifične godišnje
isporučene energije, specifične godišnje primarne energije, specifične godišnje emisije CO2, određivanje energetskog razreda zgrade i izradu
energetskog certifikata.
(2) Proračuni iz stavka 1. ovoga članka provode se prema Metodologiji.
(3) Najveće dopuštene vrijednosti specifične godišnje potrebne toplinske energije za grijanje Qhnd, specifične godišnje potrebne toplinske energije za
hlađenje Qcnd, specifične godišnje isporučene energije Edel i specifične godišnje primarne energije Eprim propisane su posebnim propisom kojim se
propisuju tehnički zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite u zgradama.
(4) Provođenje redovitog pregleda sustava grijanja, sustava hlađenja, te sustava ventilacije i klimatizacije u postojećoj zgradi kada ta obveza propisana
Zakonom i ovim Pravilnikom dospijeva istodobno kada i energetsko certificiranje iste zgrade provodi se istovremeno s energetskim pregledom zgrade te
završava Izvješćem o energetskom pregledu zgrade, Energetskim certifikatom i Izvješćem o redovitom pregledu sustava grijanja, sustava hlađenja i
sustava ventilacije i klimatizacije.
ENERGETSKI RAZREDI ZGRADE 1/2
Energetski razredi zgrade

Članak 17.
(1) Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s tim da A+ označava energetski
najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred.
(2) Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke.
(3) Energetski razredi i način označavanja energetskog razreda na energetskom certifikatu za stambene i za nestambene zgrade dani su u Prilogu 1 ovoga
Pravilnika.
Referentni klimatski podaci

Članak 18.
(1) Referentni klimatski podaci prema kojima se određuje energetski razred zgrade određeni su posebno za kontinentalnu i posebno za primorsku
Hrvatsku.
(2) Primorska Hrvatska uključuje sva mjesta kod kojih je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade > 3
°C.
(3) Kontinentalna Hrvatska uključuje sva mjesta kod kojih je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade ≤ 3
°C.
(4) Za primorsku Hrvatsku koriste se referentni podaci za klimatski mjerodavnu meteorološku postaju Split (Marjan), a za kontinentalnu Hrvatsku
referentni podaci za klimatski mjerodavnu meteorološku postaju Zagreb (Maksimir). Meteorološki podaci se objavljuju na internetskoj stranici
Ministarstva.
ENERGETSKI CERTIFIKAT 2/3 (U ČEMU SE RAZLIKUJU CERTIFIKAT ZA STARE I ZA NOVE ZGRADE)
V. E NE RGE T SK I CE RT IFIK AT
Sadržaj i izgled energetskog certifikata

Članak 19.
(1) Energetski certifikat sadrži opće podatke o zgradi, energetski razred zgrade, rok važenja certifikata, podatke o osobi koja je izdala i izradila
energetski certifikat, podatke o osobama koje su sudjelovale u izradi energetskog certifikata, oznaku energetskog certifikata, podatke o
termotehničkim sustavima, energetske potrebe zgrade, podatke o korištenju obnovljivih izvora energije, prijedlog mjera, detaljnije informacije i
objašnjenje sadržaja energetskog certifikata.
(2) Prijedlog mjera uključuje mjere koje utječu na energetski razred i koje ne utječu na energetski razred, a odnose se na troškovno optimalno ili
troškovno učinkovito poboljšanje energetskih svojstava zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade osim ako nema realnog potencijala
za poboljšanje energetske učinkovitosti u odnosu na propisane zahtjeve.
(3) Prijedlog mjera u energetskom certifikatu uključuje:
– mjere koje se provode u vezi sa većom rekonstrukcijom ovojnice zgrade ili tehničkog sustava zgrade i mjere za pojedinačne dijelove zgrade neovisno o
većoj rekonstrukciji ovojnice zgrade ili tehničkog sustava
– optimalnu kombinaciju mjera.
(4) Prijedlog mjera na energetskom certifikatu mora biti tehnički izvediv za konkretnu zgradu te sadrži korake za provedbu mjera. Prijedlog mjera može
sadržavati procjenu razdoblja povrata ulaganja ili analizu troškova i koristi tijekom gospodarskog vijeka trajanja zgrade ako je primjenjivo.
(5) Detaljnije informacije na energetskom certifikatu upućuju vlasnika odnosno najmoprimca ili zakupca gdje mogu dobiti dodatne informacije u pogledu
mogućnosti provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti uključivo informacije u pogledu troškovne učinkovitosti mjera navedenih u
energetskom certifikatu. Detaljnije informacije mogu sadržavati i druge informacije o povezanim pitanjima, kao informacije o poticajima i mogućnostima
financiranja.
(6) Ocjenjivanje troškovne učinkovitosti prijedloga mjera temelji se na setu standardnih uvjeta, kao što su procjena ušteda energije i cijene energije na
kojima se ta procjena temelji te preliminarna prognoza troškova.
(7) Energetski certifikat za nove zgrade sadrži preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje temeljnog zahtjeva za građevinu
gospodarenja energijom i očuvanja topline i ispunjenje energetskih svojstava zgrade.
(8) Energetski certifikat zgrade sa složenim tehničkim sustavom potpisuju imenovana osoba u pravnoj osobi koja je nositelj izrade energetskog certifikata
i po jedna fizička ovlaštena osoba koja je sudjelovala u energetskom certificiranju te zgrade u dijelu svoje struke odnosno osoba zaposlena u ovlaštenoj
pravnoj osobi (osoba navedena na rješenju o ovlaštenju pravne osobe) koja je sudjelovala u energetskom certificiranju te zgrade.
Članak 20.
Energetski certifikat izrađuje se elektronički i ispisuje isključivo putem informacijskog sustava za izradu energetskog certifikata uspostavljenog od strane
Ministarstva, a prema Prilogu 2. ovog Pravilnika.
Dodatno iz skripte:
164
Za postojeće zgrade tu je prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava (zgrade koje su ekonomski opravdane), a za nove zgrade tu su preporuke
za korištenje zgrade vezano na ispunjenje temeljnog zahtjeva gospodarenje energijom i očuvanje topline te ispunjenje energetskih svojstava zgrade.
Energetski certifikat za postojeće zgrade obvezno sadrži i prijedlog ekonomski opravdanih mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje se
temelje na prethodno provedenom energetskom pregledu građevine.
Za nove zgrade morate napisati kako koristiti zgradu, dakle zatvoriti persijane, upaliti perilicu po noći, sve u svemu, kako se koristi zgrada. Za novu
zgradu se smatra kako ona već zadovoljava uvjete, te su ovo samo smjernice za korištenje. Kod postojećih zgrada postoje prijedlozi za intervencije i
svaka ta intervencija mora biti obrađena u pregledu, na način da se predloži novi uređaj i izračun za koliko se vrati ta investicija. to je recimo približni
troškovnik, mora se objasniti kolika je ušteda, koliko godina se investicija vraća i slično.
Izdavanje energetskog certifikata

Članak 21.
(1) Energetski certifikat izdaje se za cijelu zgradu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka energetski certifikat može se izdati i za dio zgrade ako se radi o zgradi koja je prema ovome Pravilniku definirana
kao »zgrada s više zona«.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka za zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup energetski certifikat se može izdati i za dio
zgrade koji čini samostalnu uporabnu cjelinu zgrade.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka za zgradu koja je prema ovome Pravilniku definirana kao »zgrada s više namjena« kod koje se samostalna
uporabna cjelina zgrade koristi za javnu namjenu prema članku 5. stavku 1. ovoga Pravilnika, za taj dio zgrade se izdaje zaseban energetski certifikat.
(5) Zgrada i samostalna uporabna cjelina zgrade može imati samo jedan važeći energetski certifikat. Izdavanjem novog energetskog certifikata
prethodni energetski certifikat prestaje važiti.
(6) Vlasnik samostalne uporabne cjeline zgrade može naručiti izradu energetskog certifikata i u slučaju ako zgrada u cjelini ima važeći
energetski certifikat, tada je za tu samostalnu uporabnu cjelinu važeći energetski certifikat onaj koji je izdan za tu samostalnu uporabnu cjelinu
zgrade.
(7) U slučaju da se za »zgradu s više namjena« izdaje jedan zajednički energetski certifikat za cijelu zgradu, tada se postupak energetskog certificiranja te
zgrade provodi sukladno pretežitoj namjeni zgrade.
(8) Ovlaštena osoba koja je izradila energetski certifikat zgrade potpisan od svih ovlaštenih osoba koje su sudjelovale u njegovoj izradi dostavlja ga
investitoru, vlasniku odnosno naručitelju ili korisniku, kod višestambenih zgrada upravitelju zgrade i predstavniku suvlasnika zgrade, odnosno
predstavniku korisnika zgrade, izrađeno na papiru u dva istovjetna primjerka i kao elektronički zapis izrađen na način da je onemogućena promjena
sadržaja odnosno zamjena dijelova. U slučaju da se radi o zgradi s više suvlasnika, ovlaštena osoba dostavlja po jednu presliku energetskog certifikata
svakom od suvlasnika zgrade.
VI. RE DO VIT I PREG L E D S US T AVA G RIJANJA, S US T AVA H L AĐE NJA I S UST AVA
VE NT IL ACIJE I K L IMAT IZ ACIJE U ZG RADI
Redoviti pregled sustava grijanja

Članak 22.
(1) Redoviti pregled sustava grijanja se obvezno provodi za kotlove na tekuća, plinovita ili kruta goriva pojedinačne nazivne toplinske snage za grijanje
prostora veće od 20 kW.
(2) Redoviti pregled sustava grijanja sadrži prikupljanje i pregled dokumentacije, vizualni i funkcionalni pregled sustava grijanja i grijanih prostora,
potrebna mjerenja, pripremu prijedloga mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava i izradu završnog izvješća.
(3) Za redoviti pregled sustava grijanja s kotlom potrebne podatke ovlaštena osoba prikuplja iz izviješća o ispitivanju kotla od ovlaštenih/akreditiranih
osoba za tu vrstu djelatnosti.
(4) Ovlaštena osoba temeljem redovitog pregleda i prijedloga mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava može naručitelju predložiti i kraći rok
do sljedećeg redovitog pregleda propisanog Zakonom.
Redoviti pregled sustava hlađenja

Članak 23.
(1) Redoviti pregled sustava hlađenja se obvezno provodi za sve rashladne uređaje pojedinačne nazivne rashladne snage veće od 12 kW.
(2) Redoviti pregled sustava hlađenja sadrži prikupljanje i pregled dokumentacije, vizualni i funkcionalni pregled sustava hlađenja i hlađenih prostora,
prikupljanje potrebnih podataka od ovlaštenih/akreditiranih osoba za tu vrstu djelatnosti, pripremu prijedloga mjera za poboljšanje energetske
učinkovitosti sustava i izradu završnog izvješća.
do sljedećeg redovitog pregleda propisanog posebnim propisom kojim se uređuje gradnja.
Redoviti pregled sustava mehaničke ventilacije i klimatizacije

Članak 24.
(1) Redoviti pregled sustava mehaničke ventilacije i klimatizacije se obvezno provodi za sve klima komore koje ispunjavaju barem jedan od slijedeća dva
uvjeta: nazivni protok zraka od najmanje 2.500 m3/h i veći, nazivna rashladna snaga hladnjaka veća od 12 kW.
(2) Redoviti pregled sustava mehaničke ventilacije i klimatizacije sadrži prikupljanje i pregled dokumentacije, vizualni i funkcionalni pregled sustava
mehaničke ventilacije i klimatizacije i kondicioniranih prostora, prikupljanje potrebnih podataka od ovlaštenih/akreditiranih osoba za tu vrstu djelatnosti,
pripremu prijedloga mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava i izradu završnog izvješća.
do sljedećeg redovitog pregleda propisanog Zakonom.
Članak 25.
(1) Redoviti pregled sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije u postojećoj zgradi završava Izvješćem o redovitom pregledu
sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije.
(2) Sadržaj Izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije utvrđen je Metodologijom.
(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži informacije o svim provedenim radnjama u sklopu redovitog pregleda, rezultate pregleda, procjena
učinkovitosti i dimenzioniranja sustava u odnosu na potrebe zgrade, usporedbe s tehničkim specifikacijama proizvođača te prijedlog mjera za poboljšanje
energetske učinkovitosti sustava.
165
(4) Ovlaštena osoba koja je izradila Izvješće iz stavka 1. ovoga članka potpisuje ga i dostavlja investitoru, vlasniku, naručitelju ili korisniku zgrade, a kod
višestambenih zgrada upravitelju zgrade i predstavniku suvlasnika stanara, odnosno predstavniku korisnika zgrade, izrađeno na papiru u jednom
primjerku i kao elektronički zapis izrađen na način da je onemogućana promjena sadržaja odnosno zamjena dijelova. Ostali suvlasnici imaju pravo uvida
u Izvješće.
(5) Izvješće o redovitom pregledu sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije izrađuje se elektronički i ispisuje isključivo putem
informacijskog sustava za izradu Izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije uspostavljenog od
strane Ministarstva, a prema Prilogu 4. ovog Pravilnika.
(6) Vlasnik ili upravitelj zgrade dužan je voditi evidenciju o redovitim pregledima sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije i
čuvati ta Izvješća najmanje deset godina od dana izrade istih.
(7) Vlasnik ili upravitelj zgrade kod ponovnog redovitog pregleda sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije dužan je
ovlaštenoj osobi dati na uvid prethodna izvješća o redovitom pregledu i izvješća o redovitom pregledu i servisu u svrhu održavanja.
VII. RE GIS T AR IZ VJEŠ ĆA O ENE RG ET S K IM PRE G LE DIMA Z G RADE I E NE RG E TS K IH
CE RT IFIK AT A I IZ VJEŠ ĆA O RE DO VIT IM PRE GL E DIMA S US T AVA G RIJANJA,
S US T AVA HL AĐE NJA I SUS T AVA VE NT IL ACIJE I KL IMAT IZ ACIJE U Z G RADI
Članak 26.
(1) Ministarstvo u elektroničkom obliku ustrojava i vodi registre:
– izvješća o energetskim pregledima zgrade,
– izdanih energetskih certifikata prema obrascu iz Priloga 3 ovoga Pravilnika
– izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije u zgradi prema obrascu iz Priloga 4 ovoga
Pravilnika.
(2) Izvješća o energetskim pregledima zgrade, energetski certifikati i izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava
ventilacije i klimatizacije u zgradi koji se ne nalaze u Registrima iz stavka 1. ovoga članka nisu važeći.
VIII. NEO VIS NA KO NT RO L A E NE RGE T SK O G CE RT IFIK AT A I IZ VJEŠ ĆA O RE DO VIT O M

PRE GL E DU S UST AVA G RIJANJA, S US T AVA HL AĐE NJA I S US T AVA VE NT IL ACIJE I
KL IMAT IZ ACIJE U Z G RADI
Neovisna kontrola
Članak 27.
Energetski certifikati i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije u zgradi podliježu neovisnoj
kontroli koja se provodi na način utvrđen posebnim propisom.
ENERGETSKI RAZREDI ZGRADE 2/2
PRILO G 1
E NE RG E TS K I RAZ RE DI Z G RADA I NAČIN O Z NAČAVANJA E NE RG E TS K O G RAZ RE DA

NA E NE RG ET S KO M CE RTIFIK AT U
166
ENERGETSKI CERTIFIKAT 3/3 (IZGLED I SADRŽAJ)
PRILO G 2
IZ G LE D I SADRŽ AJ E NE RG E TS K O G CE RT IFIK AT A
167
PRILO G 3
PRIK AZ REG IS T RA IZ VJEŠ ĆA O E NE RG ET S K IM PRE GL E DIMA ZG RADA I IZ DANIH

E NE RG E TS K IH CE RTIFIK AT A Z G RADA
…
PRILO G 4
PRIK AZ REG IS T RA IZ VJEŠ ĆA O RE DO VIT IM PRE G L E DIMA S UST AVA G RIJANJA,

S US T AVA HL AĐE NJA I SUS T AVA PRIS IL NE VE NT IL ACIJE I K L IMAT IZ ACIJE
…
TEHNIČKI PROPIS O GRAĐEVNIM PROIZVODIMA

NN 35/18, 104/19
Napomena iz popisa: Traži se opće poznavanje odredbi poglavlja I. do IV.
TEHNIČKI PROPIS O GRAĐEVNIM PROIZVODIMA
DIO PRVI
UVO DNE O DRE DB E
Predmet propisa
Članak 1.
Ovim se Tehničkim propisom (u daljnjem tekstu: Propis), u okviru ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, propisuju bitne značajke i
svojstva građevnih proizvoda, uporabljivost i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u građevine (u daljnjem tekstu: građevni
proizvodi), ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
Projektiranje, građenje, održavanje i način korištenja građevine

Članak 2.
Projektiranje, građenje, održavanje i način korištenja građevine moraju biti takvi da se ispune zahtjevi propisani ovim Propisom.
KOJE ZAHTJEVE MORAJU ISPUNJAVATI GRAĐEVNI PROIZVODI 1/2, KAKO SE OZNAČAVA
GRAĐEVNI PROIZVOD; ŠTO SVE GRAĐEVNI PROIZVOD MORA IMATI; ZAŠTO OD KAD SMO U EU
NIJE SAMO CE
Pojmovi
Članak 3.
(1) Pojmovi uporabljeni u ovom Propisu imaju značenje određeno propisima kojima se uređuju građevni proizvodi te kojima se uređuje gradnja, ako ovim
Propisom nije propisano drukčije.
(2) Valjana dokumentacija u smislu ovoga Propisa za:
– građevni proizvod u usklađenom području jest izjava o svojstvima, oznaka CE, uputa i sigurnosne obavijesti
– građevni proizvod u neusklađenom području jest izjava o svojstvima, »C« oznaka i tehnička uputa ili
– građevni proizvod proizveden ili izrađen na gradilištu u svrhu njegove ugradnje u konkretnu građevinu u skladu s glavnim projektom jest izvještaj o
ispitivanju odnosno drugi dokument kojim se dokazuje ispunjavanje zahtjeva iz projekta.
(3) Valjana dokumentacija za građevni proizvod u neusklađenom području koji se prodaje u drugoj državi članici Europske unije u skladu s
njezinim propisima jest:
– prateća dokumentacija u kojoj će biti naznačena namjeravana uporaba ili uporabe i značajke proizvoda te koja će sadržavati sigurnosne
obavijesti i upute o rukovanju, skladištenju, ugradnji i trajnom odlaganju građevnog proizvoda
– dokument kojeg proizvođač sastavlja za građevni proizvod koji se stavlja na tržište i
– izvještaj o ispitivanju odnosno drugi dokument kojim se dokazuje ispunjavanje zahtjeva iz projekta.
(4) Valjana dokumentacija iz stavaka 2. i 3. ovoga članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Prilozi Propisu
Članak 4.
Sastavni prilozi ovoga Propisa su:
– Prilog I. – »Popis neusklađenih normi«
– Prilog II. – »Građevni proizvodi za koje su svojstva i bitne značajke te način provođenja postupka ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava propisani
ovim Propisom«.
UPORABIVOST GRAĐEVINSKOG PROIZVODA
 TEHNIČKA SPECIFIKACIJA
DIO DRUG I
UPO RAB L JIVOS T TE S VO JS T VA I B IT NE Z NAČAJK E G RAĐE VNIH PRO IZ VO DA
Uporabljivost građevnog proizvoda

Članak 5.
168
(1) Građevni proizvod je uporabljiv ako su njegova svojstva i bitne značajke sukladne svojstvima i bitnim značajkama propisanim tehničkim
propisom, normom na koju upućuje tehnički propis i dokumentom za ocjenjivanje (u daljnjem tekstu: tehničke specifikacije) i zahtjevima iz
projekta građevine.
(2) Za građevni proizvod proizveden ili izrađen na gradilištu u svrhu njegove ugradnje u konkretnu građevinu, dokazivanje uporabljivosti provodi se
prema programu kontrole i osiguranju kvalitete sadržanog u glavnom projektu građevine, te odredbama ovoga Propisa i posebnih propisa.
(3) Za građevni proizvod u neusklađenom području koji se prodaje u drugoj državi članici Europske unije u skladu s njezinim propisima, dokazivanje
uporabljivosti provodi se prema programu kontrole i osiguranju kvalitete sadržanog u glavnom projektu građevine te odredbama ovoga
Propisa.
(4) Uporabljivost građevnog proizvoda dokazuje se odgovarajućom valjanom dokumentacijom iz članka 3. stavaka 2. i 3. ovoga Propisa.
Dodatno:
Prema članku 3. Zakona o građevnim proizvodima hrvatska tehnička specifikacija – znači tehnički propis, hrvatska norma na koju upućuje tehnički
propis i hrvatski dokument za ocjenjivanje“
Prema članku 2. Uredbe 305/2011 „usklađene tehničke specifikacije” znači usklađene norme i europski dokumenti za ocjenjivanje;
Dodatno iz skripte:
Građevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna (europskoj ili hrvatskoj) tehničkoj specifikaciji, a dokazuje se izjavom o
svojstvima i CE ili C oznakom, odnosno ako mu nije istekao rok upotrebe koji je definiran u tehničkoj uputi.
Tehnička specifikacija je dokument u skladu s kojim se ocjenjuju svojstva građevnog proizvoda, u odnosu na njegove bitne značajke, a može biti
usklađena /neusklađena norma ili europski/hrvatski dokument za ocjenjivanje.
Usklađena (harmonizirana) tehnička specifikacija podrazumijeva:
1. usklađenu europsku normu (HRN EN normu koja u prilogu ima ZA dodatak)
2. europski dokument za ocjenjivanje (EAD)
3. europsku tehničku ocjenu (ETA)
Hrvatska tehnička specifikacija podrazumijeva:
1. tehnički propis, odnosno neusklađenu (hrvatsku) normu (norme bez ZA dodatka) na koju upućuje tehnički propis
2. hrvatski dokument za ocjenjivanje (HDO)
Europski dokument za ocjenjivanje (EAD) donosi organizacija TAB-ova (tijelo za tehničko ocjenjivanje). Na osnovu dokumenta za ocjenjivanje donosi se
tehnička ocjena.
KOJE ZAHTJEVE MORAJU ISPUNJAVATI GRAĐEVNI PROIZVODI 2/2
Svojstva i bitne značajke građevnih proizvoda

Članak 6.
(1) Građevni proizvodi moraju imati svojstva i bitne značajke propisane propisom kojim se uređuje gradnja, posebnim tehničkim propisima i
posebnim propisima kojima su uređeni građevni proizvodi te moraju ispunjavati druge zahtjeve propisane ovim Propisom.
(2) Svojstva i bitne značajke građevnih proizvoda moraju biti specificirane prema tehničkim specifikacijama ovisno o njihovoj namjeravanoj
uporabi.
(3) Tehničke specifikacije iz stavka 2. ovoga članka za:
– građevne proizvode u usklađenom području sadržane su u prilozima posebnog propisa kojim se utvrđuju tehničke specifikacije za građevne proizvode u
usklađenom području i
– građevne proizvode u neusklađenom području sadržane su u Prilogu I. i II. ovoga Propisa.
PROIZVODNJA GRAĐEVNIH PROIZVODA (ČIME SE DOKAZUJU SVOJSTVA PROIZVODA KOJI JE
IZRAĐEN NA GRADILIŠTU)
DIO T RE ĆI
PRO IZ VO DNJA G RAĐE VNIH PRO IZ VO DA
Proizvodnja u tvornici i na gradilištu

Članak 7.
(1) Građevni proizvodi proizvode se u tvornicama.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka građevni proizvodi mogu biti proizvedeni ili izrađeni na gradilištu u svrhu ugradnje građevnog proizvoda u
konkretnu građevinu ako je to određeno programom kontrole i osiguranja kvalitete sadržanom u glavnom projektu građevine.
(3) Pod gradilištem se, osim prostora određenog propisom kojim se uređuje gradnja, u smislu odredbe stavka 2. ovoga članka podrazumijeva i proizvodni
pogon u kojem se, primjenom tehnologije koja će osigurati ispunjavanje bitnih značajki i svojstava građevnih proizvoda u skladu s glavnim projektom,
proizvode ili izrađuju građevni proizvodi.
Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava

Članak 8.
(1) Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava građevnih proizvoda u odnosu na njihova svojstva i bitne značajke (u daljnjem tekstu: ocjenjivanje i
provjera stalnosti svojstava) provodi se prema posebnim propisima kojima se uređuju građevni proizvodi te odredbama ovoga Propisa.
(2) Za građevni proizvod namjeravane uporabe u dodiru s vodom za ljudsku potrošnju, uz radnje ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava iz stavka 1.
ovoga članka, mora se provesti i postupak utvrđivanja podobnosti za tu namjeravanu uporabu prema posebnom propisu.
Ispitivanje
Članak 9.
(1) Ispitivanje građevnih proizvoda uređeno je i provodi se prema:
– normama ili metodama ispitivanja na koje upućuju tehničke specifikacije iz Priloga I. i II. ovoga Propisa: za građevne proizvode u neusklađenom
području
169
– normama ili metodama ispitivanja na koje upućuju tehničke specifikacije iz posebnog propisa kojim se utvrđuju tehničke specifikacije za građevne
proizvode u usklađenom području: za građevne proizvode u usklađenom području ili
– glavnom projektu građevine: za građevne proizvode koji se proizvode ili izrađuju na gradilištu u svrhu njihove ugradnje u konkretnu
građevinu i za građevne proizvode u neusklađenom području koji se prodaju u drugoj državi članici Europske unije u skladu s njezinim
propisima.
(2) Bitne značajke i svojstva građevnih proizvoda iz podstavaka 1. i 2. ovoga članka koje su dodatno sadržane u glavnom projektu građevine u svrhu
ispunjavanja temeljnih zahtjeva građevine prema njenoj konačnoj namjeni, ispituju se u skladu s glavnim projektom građevine.
Dodatno iz skripte: Svojstva i uporabljivost građevnog proizvoda izrađenog na gradilištu dokazuje se prema glavnom projektu građevine, u skladu s
propisima donesenim za provedbu Zakona o građevnim proizvodima. Utvrđeno se upisuje u građevinski dnevnik.
Označavanje
Članak 10.
Građevni proizvodi označavaju se sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje građevnih proizvoda.
Održavanje svojstava i bitnih značajki

Članak 11.
(1) Izvođač građevine dužan je poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava i bitnih značajki građevnog proizvoda tijekom rukovanja,
skladištenja, prijevoza i ugradnje građevnog proizvoda.
(2) Održavanje svojstava i bitnih značajki građevnog proizvoda mora biti u skladu s uputom odnosno tehničkom uputom proizvođača ili prema glavnom
projektu građevine.
DIO ČET VRT I
PRO JEK T IRANJE G RAĐE VINA
Određivanje svojstava i bitnih značajki građevnog proizvoda

Članak 12.
(1) Za građevne proizvode moraju se, za predvidive uvjete uobičajene uporabe građevine i predvidive utjecaje okoliša na građevinu u njezinom
projektiranom uporabnom vijeku, glavnim projektom građevine u programu kontrole i osiguranja kvalitete, specificirati svojstva i bitne značajke
građevnog proizvoda prema njegovoj namjeravanoj uporabi, a kojima se ispunjavaju temeljni zahtjevi za građevinu u svrhu njene konačne namjene.
(2) Uvjeti za ugradnju, uporabu i održavanje građevnih proizvoda moraju se odrediti glavnim projektom građevine tako da se ispune temeljni zahtjevi za
građevinu i drugi uvjeti koje mora ispunjavati građevina.
(3) Ako je projektirani (proračunski) uporabni vijek građevine duži od projektiranog uporabnog vijeka građevnog proizvoda, glavnim projektom se
moraju odrediti uvjeti i način njegove zamjene.
Sadržaj programa kontrole i osiguranja kvalitete u dijelu koji se odnosi na građevne proizvode
Članak 13.
(1) Program kontrole i osiguranja kvalitete iz članka 12. ovoga Propisa mora, u dijelu koji se odnosi na građevne proizvode koji se ugrađuju u građevinu,
imati sadržaj propisan posebnim propisom kojim se uređuje obvezni sadržaj i opremanje projekata građevina.
(2) Za građevni proizvod koji je proizveden ili izrađen na gradilištu u svrhu ugradnje u konkretnu građevinu, program kontrole i osiguranja
kvalitete iz stavka 1. ovoga članka dodatno sadrži:
– jasnu naznaku načina uporabe tog građevnog proizvoda u projektiranoj građevini
– sigurnosne pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi se taj proizvod mogao ugraditi u projektiranu građevinu
– uvjete rukovanja, skladištenja, ugradnje i trajnog odlaganja toga proizvoda u odnosu na građenje, uporabu i razgradnju projektirane građevine
– ispitivanja svojstava i bitnih značajki građevnog proizvoda u odnosu na zemljopisne, klimatske ili druge osobitosti lokacije na kojoj se građevina gradi
i/ili osobitosti projektirane građevine glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i
– zahtjeve glede izvođačeve kontrole izrade i ispitivanja u svrhu dokazivanja pojedinog svojstva ili bitne značajke proizvoda, te može uključivati i
zahtjeve glede nadzora proizvodnog pogona i nadzora izvođačeve kontrole izrade građevnog proizvoda, na način primjeren ispunjavanju temeljnih
zahtjeva za građevinu.
(3) Za građevni proizvod u neusklađenom području koji se prodaje u drugoj državi članici Europske unije u skladu s njezinim propisima
program kontrole i osiguranja kvalitete iz stavka 1. ovoga članka dodatno sadrži:
– jasnu naznaku načina uporabe tog građevnog proizvoda u projektiranoj građevini
– sigurnosne pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi se taj proizvod mogao ugraditi u projektiranu građevinu
– uvjete rukovanja, skladištenja, ugradnje i trajnog odlaganja toga proizvoda u odnosu na građenje, uporabu i razgradnju projektirane građevine i
– ispitivanja svojstava i bitnih značajki građevnog proizvoda u odnosu na zemljopisne, klimatske ili druge osobitosti lokacije na kojoj se građevina gradi
i/ili osobitosti projektirane građevine glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu.
(4) Za građevne proizvode iz stavaka 2. i 3. ovoga članka specificiraju se ona svojstva i bitne značajke kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva
za građevinu prema njenoj konačnoj namjeni.
(5) Svojstva i bitne značajke građevnog proizvoda iz stavka 4. ovoga članka specificiraju se navođenjem:
– opisa traženih svojstava i bitnih značajki
– fizikalnih i drugih veličina koje građevni proizvod mora imati u vezi traženih svojstava i bitnih značajki
– opisa potrebnih ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima se dokazuje tražena kvaliteta i ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu i
– drugog što je glede građevnog proizvoda značajno za ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.
Detaljnija razrada zahtjeva

Članak 14.
(1) Zahtjevi iz članka 13. ovoga Propisa se, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja koji nisu bili poznati u vrijeme izrade glavnog
projekta ili nisu bili obuhvaćeni glavnim projektom, moraju detaljnije razraditi u izvedbenom projektu građevine, odnosno u dopuni glavnog projekta.
170
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na slučaj kada program kontrole i osiguranja kvalitete nije potpun i cjelovit ili ne sadrži sve propisane
dijelove.
DIO PE T I
PRE UZ IMANJE , UG RADNJA I O DRŽ AVANJE G RAĐE VNO G PRO IZ VO DA

…
PRILO G I.
POPIS NEUSKLAĐENIH NORMI
171
PRILO G II.
GRAĐEVNI PROIZVODI ZA KOJE SU SVOJSTVA I BITNE ZNAČAJKE TE NAČIN PROVOĐENJA POSTUPKA

OCJENJIVANJA I PROVJERE STALNOSTI SVOJSTAVA PROPISANI OVIM PROPISOM
II.1. Staklene mrežice koje se rabe u graditeljstvu
II.2. Unutarnja vrata i prozori koji se mogu otvarati te strojno pogonjena vrata sa svojstvom otpornosti na
požar i/ili kontrolom propusnosti dima
…
172
TEHNIČKI PROPIS ZA PROZORE I VRATA
NN 69/06
TEHNIČKI PROPIS ZA PROZORE I VRATA
Članak 1.
Ovim se Tehničkim propisom (u daljnjem tekstu: Propis), u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva i drugi
zahtjevi za građevne proizvode – prozore i vrata koji se ugrađuju u građevine (u daljnjem tekstu: prozori i vrata), te način potvrđivanja
sukladnosti prozora i vrata s navedenim zahtjevima.
Članak 2.
(1) Vrata u smislu ovoga Propisa su vrata namijenjena isključivo prolazu pješaka.
(2) Prozorima odnosno vratima u smislu ovoga Propisa smatraju se:
– vanjski prozori odnosno vrata, ugrađeni u građevinske otvore građevnih dijelova koji razdvajaju unutarnji prostor građevine od vanjskog
prostora,
– ostali prozori odnosno vrata, na koje se odnose zahtjevi otpornosti na opterećenje vjetrom, vodonepropusnosti, propusnosti zraka, prolaska
topline, zvučne izolacije te otpornosti na požar i propuštanje dima.
(3) Prozorima odnosno vratima smatraju se i stijene, po konstrukciji slične prozorima ili vratima, koje se ugrađuju u građevinske otvore na isti način
kao prozori ili vrata, ako se na njih odnose uvjeti odnosno zahtjevi iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 3.
Ovaj se Propis ne primjenjuje na:
– vrata i stijene izrađene u potpunosti od stakla,
– rotirajuća vrata,
– vrata opremljena mehaničkim pogonom,
– ostakljene krovne konstrukcije i druge krovne konstrukcije sličnog pokrova,
– ovješene fasade,
– garažna vrata, industrijska vrata i vrata za skloništa.
PREUZIMANJE PROIZVODA NA GRADILIŠTU 1/3
 TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA PROZORE I VRATA
Članak 4.
Tehnička svojstva prozora i vrata moraju biti takva da, u predviđenom roku trajanja građevine, uz propisanu odnosno projektom određenu
ugradnju i održavanje, oni podnesu sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoline, tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne
zahtjeve.
Članak 5.
Prozori i vrata proizvode se u proizvodnim pogonima izvan gradilišta.
Članak 6.
(1) Prozori i vrata smiju se ugraditi u građevinu ako ispunjavaju zahtjeve propisane ovim Propisom i ako su za prozor odnosno vrata izdane izjave o
sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa.
(2) Prozori i vrata koji se ugrađuju između prostora i/ili prostorija koje pripadaju različitim požarnim sektorima smiju se ugraditi u građevinu ako
ispunjavaju uvjet iz stavka 1. ovoga članka i ako je za njih izdana potvrda o sukladnosti u skladu s priznatim tehničkim pravilima iz članka 14. ovoga
Propisa.
(3) Prozori i/ili vrata proizvedeni prema projektu za potrebe ugradnje u tu građevinu, smiju se ugraditi ako je za prozor odnosno vrata dokazana
uporabljivost u skladu s projektom i ovim Propisom.
(4) Dokumentacija s kojom se isporučuju prozori i/ili vrata mora sadržavati:
– podatke koji povezuju radnje i dokumentaciju o sukladnosti prozora odnosno vrata i izjave o sukladnosti iz stavka 1. ovoga članka odnosno
potvrde o sukladnosti iz stavka 2. ovoga članka,
– podatke u vezi s označavanjem prozora odnosno vrata propisane u Prilogu iz članka 7. stavka 1. ovoga Propisa, i
– druge podatke značajne za rukovanje, prijevoz, pretovar, skladištenje, ugradnju, uporabu i održavanje prozora i/ili vrata te za njihov utjecaj
na bitna svojstva i trajnost građevine.
(5) U slučaju nesukladnosti prozora odnosno vrata s tehničkim specifikacijama ili projektom za taj građevni proizvod, proizvođač prozora i/ili vrata
mora odmah prekinuti njihovu proizvodnju i poduzeti mjere radi utvrđivanja i otklanjanja grešaka koje su nesukladnost uzrokovale.
(6) Ako dođe do isporuke nesukladnog prozora i/ili vrata proizvođač odnosno uvoznik mora, bez odgode, o nesukladnosti toga građevnog proizvoda
obavijestiti sve kupce, distributere, ovlaštenu pravnu osobu koja je sudjelovala u potvrđivanju sukladnosti i Ministarstvo zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva.
(7) Proizvođač odnosno uvoznik i distributer prozora i/ili vrata, te izvođač građevine, dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja
svojstava prozora odnosno vrata tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladištenja i njihove ugradnje u građevinu.
Članak 7.
(1) Tehnička svojstva i njihovo specificiranje, potvrđivanje sukladnosti, dokazivanje uporabljivosti, označavanje i ispitivanje prozora i vrata, te potrebni
kontrolni postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati prozori i vrata, određeni su u Prilogu ovoga Propisa.
(2) Potvrđivanje sukladnosti prozora odnosno vrata, koji nisu obuhvaćeni normama ili znatno odstupaju od normi na koje upućuje Prilog iz stavka 1.
ovoga članka, provodi se prema tehničkim dopuštenjima za te građevne proizvode.
(3) Potvrđivanje sukladnosti u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka obuhvaća radnje ocjenjivanja sukladnosti prozora odnosno vrata.
Članak 8.
(1) Svojstva prozora odnosno vrata za predvidive uvjete uobičajene uporabe građevine i predvidive utjecaje okoliša na građevinu u njezinom
projektiranom uporabnom vijeku moraju se odrediti projektom građevine, osobito u vezi:
– otpornosti na opterećenje vjetrom, koja mora odgovarati predviđenom djelovanju vjetra,
– vodonepropusnosti, koja mora odgovarati utjecaju kiše pri predviđenom djelovanju vjetra,
– propusnosti zraka, za prozore i vrata koji se ugrađuju u prostorima i prostorijama koje moraju ispunjavati uvjete izmjene zraka i/ili toplinskih gubitaka
provjetravanjem (kuhinje, kupaonice, radne i pomoćne prostorije i sl.) sukladno posebnom propisu,
173
– prolaska topline, za prozore i vrata koji se ugrađuju između vanjskog prostora i grijanih prostorija odnosno između prostorija koje imaju različitu
unutarnju projektnu temperaturu sukladno posebnom propisu,
– zvučne izolacije, za prozore i vrata koji se ugrađuju između prostora i/ili prostorija s različitim razinama buke sukladno posebnom propisu,
– otpornosti na požar i propuštanje dima, za prozore i vrata koji se ugrađuju između prostora i/ili prostorija koje pripadaju različitim požarnim
sektorima sukladno posebnom propisu.
(2) Uvjeti za ugradnju, uporabu i održavanje prozora i vrata moraju se odrediti projektom građevine tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti koje
mora ispunjavati građevina.
(3) Ako je projektirani uporabni vijek građevine duži od projektiranog uporabnog vijeka prozora i/ili vrata, projektom se moraju odrediti uvjeti
i način njihove zamjene.
Članak 9.
Ako se prozori i/ili vrata proizvode prema projektu, tada glavni projekt mora u programu kontrole i osiguranja kvalitete sadržavati zahtjeve u
vezi karakteristika prozora odnosno vrata i postupaka dokazivanja njihove uporabljivosti, najmanje na razini određenoj normama na koje
upućuje Prilog iz članka 7. stavka 1. ovoga Propisa.
Članak 10.
(1) Kod rekonstrukcije odnosno adaptacije građevine, novougrađeni prozori i/ili vrata smiju imati jednaka ili povoljnija svojstva od postojećih
ugrađenih prozora ili vrata odgovarajućeg položaja i namjene u građevini, a dokazivanje uporabljivosti tih prozora odnosno vrata provodi se
odgovarajućom primjenom norma na koje upućuje Prilog iz članka 7. stavak 1. ovoga Propisa.
(2) Kod održavanja građevine odgovarajuće se primjenjuju odredbe stavka 1. ovoga članka, s time da se ne smije mijenjati oblik i veličinu
zamijenjenih prozora odnosno vrata.
Članak 11.
Ugradnja i održavanje prozora odnosno vrata određenih projektom moraju biti takvi da osiguraju ispunjavanje projektom određenih svojstava prozora i/ili
vrata i ispunjavanje drugih uvjeta iz članka 8. ovoga Propisa.
…
PRILOG
PRILOG: TEHNIČKA SVOJSTVA I DRUGI ZAHTJEVI ZA PROZORE I VRATA, TE NAČIN POTVRĐIVANJA

SUKLADNOSTI
1. Područje primjene
1.1. Ovim se Prilogom sukladno članku 7. stavku 1. ovoga Propisa određuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za prozore i vrata, te način potvrđivanja
sukladnosti prozora i vrata, ako ovim Popisom nije drukčije propisano.
1.2. Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti prozora i vrata određuju se odnosno provode, ovisno o vrsti prozora i/ili vrata, prema
normama iz točke 6.2.1. ovoga Priloga, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Propisa, te u skladu s posebnim propisom.
2. Specificirana svojstva, potvrđivanje sukladnosti i označavanje

2.1. Specificirana svojstva
2.1.1. Tehnička svojstva prozora i vrata, ovisno o vrsti prozora odnosno vrata moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za njihovu krajnju
namjenu u građevini i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 14351-1 odnosno prema posebnom propisu.
2.1.2. Prozori i vrata prema podjeli u normi HRN EN 14351-1, te ostali prozori i vrata na koje se odnose zahtjevi otpornosti na opterećenje vjetrom,
vodonepropusnosti, propusnosti zraka, prolaska topline i zvučne izolacije, moraju se specificirati prema toj normi.
2.1.3. Prozori i vrata koji se nalaze između prostora različitih požarnih sektora glede otpornosti na požar i propuštanja dima moraju se specificirati u
skladu s posebnim propisom.
2.1.4. Svojstva prozora i vrata moraju biti specificirana u projektu građevine.
2.1.4.1. Svojstvo propusnosti zraka obvezno se specificira.
2.1.4.2. Svojstvo otpornosti na opterećenje vjetrom, vodonepropusnosti, prolaska topline, zvučne izolacije te otpornost na požar i propuštanje dima mora
se specificirati u ovisnosti o namjeni i položaju prozora ili vrata u građevini i uvjetima njezine uporabe.
2.2. Potvrđivanje sukladnosti
2.2.1. Potvrđivanje sukladnosti prozora i/ili vrata na koje se primjenjuje ovaj Prilog glede svojstava propusnosti zraka, otpornosti na opterećenje vjetrom,
vodonepropusnosti, prolaska topline i zvučne izolacije provodi se, ovisno o vrsti prozora odnosno vrata, prema odredbama Dodatka za norme HRN EN
14351-1, te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.
2.3. Označavanje
2.3.1. Prozori i vrata označavaju se, na otpremnici i na prozoru ili vratima prema normi HRN EN 14351-1. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje
na tu normu, a u skladu s posebnim propisom.
2.3.2. Oznaka iz točke 2.3.1 ovoga Priloga obvezno sadržava iskazanu obavijest o svojstvima propusnosti zraka te o ostalim svojstvima (kao što su:
otpornost na opterećenje vjetrom, vodonepropusnost, prolaz topline, zvučna izolacija te otpornost na požar i propuštanje dima) kada se ta svojstva, u
ovisnosti o namjeni i položaju prozora ili vrata u građevini i uvjetima njezine uporabe, specificiraju projektom građevine.
3. Ispitivanje
3.1. Ispitivanje svojstava propusnosti zraka, otpornosti na opterećenje vjetrom, vodonepropusnosti, prolaska topline i zvučne izolacije prozora i vrata i
uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje, ovisno o vrsti prozora i vrata, provodi se prema normama na koje upućuje norma iz točke 6.2.1. ovoga
Priloga.
3.2. Ispitivanje prozora i/ili vrata na svojstva otpornosti na požar i na propuštanje dima provodi se, ovisno o vrsti prozora odnosno vrata, prema priznatom
tehničkom pravilu iz točke 6.1.3. ovoga Priloga i priznatim tehničkih pravilima na koje ono upućuje.
4. Održavanje svojstava
4.1. Održavanje svojstva prozora i/ili vrata tijekom prijevoza, pretovara i skladištenja mora se osigurati u skladu s uputom proizvođača.
5. Projektiranje
5.1 Djelovanje vjetra određuje se proporcionalno referentnim brzinama vjetra određenim normom nHRN ENV 1991-2-4 za odgovarajuću visinu ugradnje
prozora odnosno vrata.
174
6. Popis priznatih tehničkih pravila i norma
6.1 Priznata tehnička pravila
6.1.2 Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu (»Službeni list« 21/90), te priznata tehnička pravila
i tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju.
6.1.3. Pravilnik u obaveznom atestiranju elemenata tipnih građevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru te o uvjetima kojima moraju udovoljavati
organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (»Službeni list« 24/90 i »Narodne novine« 47/97 i 68/00), te priznata tehnička pravila i
tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju.
6.2 Norme za prozore i vrata
6.2.1.
HRN EN 14351-1:2006 Prozori i vrata – norma za proizvod, izvedbene značajke – 1. dio: Prozori i vanjska pješačka vrata bez otpornosti na
požar i/ili propuštanje dima (EN 14351-1:2006)
HRN EN 1192:2001 Vrata – Razredba zahtjeva čvrstoće (EN 1192:1999)
HRN EN 1529:2001 Vratna krila – Visina, širina, debljina i pravokutnost – Razredba dopuštenih odstupanja (EN 1529:1999)
HRN EN 1530:2001 Vratna krila – Opća i lokalna ravnost – Razredba dopuštenih odstupanja (EN 1530:1999)
HRN EN 12207:2001 Prozori i vrata – Propusnost zraka – Razredba (EN 12207:1999)
HRN EN 12208:2001 Prozori i vrata – Vodonepropusnost – Razredba (EN 12208:1999)
HRN EN 12210:2001 Prozori i vrata – Otpornost na opterećenje vjetrom – Razredba (EN 12210:1999)
HRN EN 12210/AC:2005 Prozori i vrata – Otpornost na opterećenje vjetrom – Razredba (EN 12210:1999/AC:2002)
HRN EN 12217:2005 Vrata – Sile otvaranja i zatvaranja – Zahtjevi i razredba (EN 12217:2003)
HRN EN 12219:2001 Vrata – Klimatski utjecaji – Zahtjevi i razredba (EN 12219:1999)
HRN EN 12608:2003 Profili od neomekšanog polivinil-klorida (PVC-U) za proizvodnju prozora i vrata – Razredba, zahtjevi i ispitne metode
(EN 12608:2003)
HRN EN 13115:2001 Prozori – Razredba mehaničkih svojstava – Vertikalno opterećenje, torzija i sile otvaranja i zatvaranja (EN
13115:2001)
HRN EN 179:2001 Građevni okovi – Dijelovi izlaza za nuždu s kvakom ili pritisnom pločom -– Zahtjevi i metode ispitivanja (EN
179:1997+A1:2001)
HRN EN 179/A1/AC:2003 Građevni okovi – Dijelovi izlaza za nuždu s kvakom ili pritisnom pločom – Zahtjevi i metode ispitivanja (EN
179:1997/A1:2001/AC:2002)
HRN EN 1125:2003 Građevni okovi – Dijelovi izlaza za nuždu s pritisnom šipkom – Zahtjevi i ispitne metode (EN 1125:1997+A1:2001)
HRN EN 1125/A1/AC:2005 Građevni okovi – Naprave izlaza za nuždu s pritisnom horizontalnom šipkom – Zahtjevi i ispitne metode (EN
1125:1997/A1:2001/AC:2002)
HRN EN ISO 10077-1:2002 Toplinske značajke prozora, vrata i zaslona – Proračun koeficijenta prolaska topline – 1. dio: Pojednostavnjena metoda
(ISO 10077-1:2000; EN ISO 10077-1:2000)
HRN EN ISO 10077-2:2004 Toplinske značajke prozora, vrata i zaslona – Proračun koeficijenta prolaska topline – 2. dio: Numerička metoda za
okvire (ISO 10077-2:2003; EN ISO 10077-2:2003)
6.2.2. Ministar ovlašten za donošenje ovoga Propisa posebnom odlukom će utvrđivati popis ostalih norma bitnih za primjenu ovoga Propisa i norma na
koje upućuje norma iz točke 6.2.1. ovoga Priloga. Ova odluka objavljuje se na WEB stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva.
6.3 Norme za određivanje djelovanja vjetra
6.3.1. nHRN ENV 1991-2-4 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije – 2-4– dio: Djelovanja na konstrukcije – Opterećenje
vjetrom (ENV 1991-2-3:1995)
TEHNIČKI PROPIS O SUSTAVIMA VENTILACIJE, DJELOMIČNE KLIMATIZACIJE I

KLIMATIZACIJE ZGRADA
NN 03/07
Napomena iz popisa: Traži se dobro poznavanje osnovnog teksta.
TEHNIČKI PROPIS O SUSTAVIMA VENTILACIJE, DJELOMIČNE KLIMATIZACIJE I KLIMATIZACIJE
ZGRADA
Članak 1.
Ovim se Tehničkim propisom (u daljnjem tekstu: Propis), u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za zgradu, propisuju tehnička svojstva za sustave
ventilacije, sustave djelomične klimatizacije te za sustave klimatizacije u zgradama (u daljnjem tekstu: sustavi), zahtjevi za projektiranje,
izvođenje sustava, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za sustave.
Članak 2.
Projektiranje, građenje, održavanje i način korištenja zgrade moraju biti takvi da se ispune zahtjevi propisani ovim Propisom.
Članak 3.
Ovaj se Propis ne primjenjuje na:
– prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom,
– sustave namijenjene za odvođenje dima i topline nastalih u požaru,
– čiste prostore (kao što su operacijske dvorane, prostori za ispitivanje lijekova, dijelovi laboratorija, mikro i nanotehnologija i sl.),
– skloništa,
– garaže,
– industrijske objekte i proizvodne pogone,
– skladišta.
Članak 4.
175
Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Propisu imaju sljedeće značenje:
– sustav ventilacije – je sustav koji služi za dovođenje vanjskog i odvođenje onečišćenog zraka iz zgrade, iz više prostorija ili iz samo jedne
prostorije u zgradi,
– sustav klimatizacije – je sustav kojim se djeluje na temperaturu, vlažnost i kvalitetu zraka te ostvaruje prisilna izmjena zraka u prostoriji što
neposredno služi postizanju mikro higijenskih uvjeta i odgovarajućeg stupnja ugodnosti prostora,
– sustav djelomične klimatizacije – je sustav kod kojeg bilo koja od značajki koje mora ispunjavati sustav klimatizacije nije ispunjena i
kontrolirana,
– prirodna ventilacija – je prozračivanje prostorija kod kojeg se zrak u prostoriji izmjenjuje korištenjem njegovih prirodnih svojstava pri
različitim temperaturama u prostoriji i izvan nje, a ostvaruje se kroz prozore, kontrolirane otvore na pročeljima ili ventilacijskim kanalima,
– prisilna ventilacija – je prozračivanje prostorija kod kojeg je strujanje zraka potpomognuto djelovanjem ventilatora, odnosno dodatne
mehaničke energije,
– termodinamička priprema zraka – je proces izmjene topline i tvari u sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije koji se odvija
dovođenjem i/ili odvođenjem topline i dovođenjem /ili odvođenjem vlage zraku sukladno zahtjevima stupnja ugodnosti prostora tijekom
cjelogodišnjeg razdoblja,
– zgrada – jest građevina s krovom i zidovima u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja određenog stupnja ugodnosti prostora; zgradom se
podrazumijeva zgrada kao cjelina odnosno dio zgrade koji čini odvojenu funkcionalnu cjelinu.
Članak 5.
Ispunjavanje bitnih zahtjeva za zgradu, u odnosu na ventilaciju, djelomičnu klimatizaciju i klimatizaciju zgrada postiže se odgovarajućim sustavom koji
ima tehnička svojstva i ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom.
Članak 6.
(1) Sustavi ventilacije obzirom na način izmjene zraka su:
– sustavi s prirodnom izmjenom zraka,
– sustavi s prisilnom izmjenom zraka.
(2) Sustavi ventilacije s prisilnom izmjenom zraka obzirom na način termodinamičke pripreme zraka su:
– sustavi bez termodinamičke pripreme zraka (s ograničenom primjenom),
– sustavi s termodinamičkom pripremom zraka (proces grijanja odnosno dovođenja topline – zimsko razdoblje).
(3) Sustavi djelomične klimatizacije s obzirom na kvalitetu zraka su:
– sustavi za rad s vanjskim zrakom,
– sustavi za rad bez vanjskog zraka,
– sustavi za rad s mješavinom vanjskog i optočnog zraka.
(4) Sustavi klimatizacije obzirom na kvalitetu zraka su:
– sustavi za rad s (samo) vanjskim zrakom,
– sustavi za rad s mješavinom vanjskog i optočnog zraka.
Članak 7.
(1) Građevni, strojarski i drugi proizvod može se ugraditi u sustave odnosno u zgradu ako ispunjava zahtjeve posebnih propisa te ako je označen i ako je
za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s posebnim propisom.
(2) Građevni, strojarski i drugi proizvodi od kojih se izvode sustavi moraju biti međusobno usklađeni na način da nakon izvedbe sustava osiguravaju
ispunjavanje zahtjeva određenih ovim propisom.
Članak 8.
Sustavi moraju imati tehnička svojstva i ispunjavati druge zahtjeve propisane ovim propisom.
II. TE H NIČK A S VO JS T VA S US T AVA

Članak 9.
(1) Tehnička svojstva sustava ventilacije moraju biti takva da tijekom trajanja zgrade u koju su ugrađeni, uz propisano, odnosno projektom
određeno izvođenje i održavanje sustava podnesu sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoliša tako da:
– se u slučaju požara spriječi širenje vatre i dima unutar zgrade, odnosno širenje vatre na susjedne građevine;
– se u zgradi zadovolje uvjeti kvalitete zraka te spriječi sakupljanje vlage u dijelovima zgrade ili na površinama unutar zgrade;
– se izbjegnu moguće ozljede korisnika zgrade;
– razina buke kao posljedica rada sustava bude na takvoj razini da ne ugrožava zdravlje i da se osigura noćni mir i zadovoljavajući uvjeti za odmor i rad
te da se sustavima spriječi širenje buke između pojedinih prostora u zgradi.
(2) Tehnička svojstva sustava ventilacije s procesom grijanja zraka, sustava djelomične klimatizacije i sustava klimatizacije moraju biti takva da tijekom
trajanja zgrade u koju su ugrađeni podnesu sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoliša tako da:
– ispune sve uvjete iz stavka 1. ovoga članka i
– osiguraju zadovoljavajuće toplinske uvjete u zgradi uz potrošnju energije jednaku ili nižu od potrošnje određene posebnim propisom.
(3) Tehnička svojstva iz stavka 1. i 2. ovoga članka postižu se projektiranjem i izvođenjem sustava u skladu s odredbama ovoga propisa.
(4) Očuvanje tehničkih svojstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka postiže se održavanjem sustava u skladu s odredbama ovoga Propisa.
Članak 10.
Ako sustavi imaju tehnička svojstva propisana člankom 9. stavkom 1. i 2. ovoga propisa, podrazumijeva se da zgrada ispunjava bitne zahtjeve glede
zaštite od požara; higijene, zdravlja i zaštite okoliša; sigurnosti u korištenju; zaštite od buke te uštede energije i toplinske zaštite u odnosu na
ventilaciju, djelomičnu klimatizaciju i klimatizaciju zgrada.
Članak 11.
Tehnička svojstva sustava moraju biti takva da, osim ispunjavanja zahtjeva iz ovoga Propisa, budu ispunjeni i zahtjevi posebnih propisa kojima se uređuje
ispunjavanje drugih bitnih zahtjeva za zgradu.
Članak 12.
Sustavi moraju nakon rekonstrukcije odnosno adaptacije zgrade čiji su sastavni dio, a kojima se utječe na postojeći sustav, imati tehnička svojstva
propisana člankom 9. stavkom 1. i 2. i člankom 11. ovoga Propisa.
176
III. PRO JE K T IRANJE S US T AVA
Članak 13.
(1) Projektiranjem sustava moraju se za izvođenje i projektirani uporabni vijek sustava i zgrade predvidjeti svi utjecaji na sustave koji proizlaze iz
načina i redoslijeda izvođenja, predvidivih uvjeta uobičajene uporabe sustava i predvidivih utjecaja okoliša na sustave i zgradu.
(2) Projektom sustava mora se, u skladu s ovim Propisom, dokazati da će zgrada tijekom izvođenja sustava i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati
bitne zahtjeve zaštite od požara, higijene, zdravlja i zaštite okoliša, sigurnosti u korištenju, zaštite od buke te procesima gospodarenja energijom u svrhu
uštede energije i toplinske zaštite zgrade, u odnosu na potrebu izmjena i kvalitetu zraka u prostorijama zgrade.
(3) Ako posebnim propisom nije drukčije propisano, uporabni vijek sustava iz stavka 1. ovoga članka je najmanje 25 godina.
(4) Kada je, radi ispunjavanja zahtjeva iz ovoga Propisa potrebna dodatna zaštita sustava, ta će se zaštita smatrati sastavnim dijelom tehničkog rješenja
sustava.
Članak 14.
(1) Ispunjavanje bitnih zahtjeva zaštite od buke te procesima gospodarenja energijom u svrhu uštede energije i toplinske zaštite zgrade dokazuje se u
glavnom projektu proračunima tehničkih karakteristika i energetske opravdanosti sustava.
(2) Proračuni iz stavka 1. ovoga članka provode se primjenom normiranih i prikladnih proračunskih postupaka koji se po potrebi dopunjuju ispitivanjima,
pri čemu se u obzir uzimaju svi mjerodavni parametri.
(3) Proračunski i drugi modeli moraju biti takvi da, uzimajući u obzir pouzdanost ulaznih podataka i točnost izvedbe, odgovaraju ponašanju sustava
tijekom izvođenja i uporabe zgrade.
(4) Ispunjavanje bitnog zahtjeva zaštite od požara dokazuje se u glavnom projektu određivanjem odgovarajućih svojstava i položaja dijelova
sustava namijenjenih sprječavanju širenja vatre i dima unutar zgrade i na susjedne građevine odnosno svojstava dodatne zaštite za druge
dijelove sustava u skladu s propisanom razinom zaštite od požara.
(5) Ispunjavanje bitnog zahtjeva sigurnosti u korištenju te higijene, zdravlja i zaštite okoliša dokazuje se u glavnom projektu određivanjem
odgovarajućih tehničkih karakteristika i svojstava dijelova sustava te opisom o primjeni propisanih mjera.
Članak 15.
(1) Na projektiranje sustava primjenjuju se hrvatske norme i priznata tehnička pravila iz Priloga »A« ovoga Propisa.
(2) Dopuštena je primjena i drugih pravila projektiranja sustava koja se razlikuju od pravila danih hrvatskim normama iz Priloga »A« ovoga Propisa, ako
se dokaže da se primjenom tih pravila ispunjavaju zahtjevi ovoga Propisa najmanje na razini određenoj tim normama i priznatim tehničkim pravilima.
(3) Prilogom »A« iz stavka 1. ovoga članka pobliže se određuje projektiranje sustava.
Članak 16.
(1) Temperatura i vlažnost zraka u klimatiziranim prostorijama moraju zadovoljavati vrijednosti dane normama iz Priloga »A«.
(2) Broj potrebnih izmjena zraka odnosno kvaliteta zraka u prostorijama mora zadovoljavati vrijednosti dane normama iz Priloga »A«.
(3) Ako posebnim propisom nije drukčije propisano buka u ventiliranim, djelomično klimatiziranim i klimatiziranim prostorima mora zadovoljavati
vrijednosti dane normama iz Priloga »A«.
Članak 17.
(1) Sadržaj glavnog projekta zgrade u dijelu koji se odnosi na tehničko rješenje sustava i uvjete za njegovo izvođenje i održavanje obuhvaćeno je:
– strojarskim projektom,
te po potrebi:
– arhitektonskim i/ili građevinskim projektom, i
– elektrotehničkim projektom
kao i projektima ostalih struka ako je to potrebno radi ostvarivanja funkcije sustava.
(2) Strojarski projekt sustava koji je sastavni dio glavnog projekta zgrade mora sadržavati osobito:
1. u tehničkom opisu:
– opis rada sustava i njegov način uporabe te opis procesa gospodarenja energijom u svrhu uštede energije,
– utjecaj sustava na okoliš (buka, vibracije, zagađenost, povrat topline),
– opis rješenja ugradnje, pričvršćenja i ovješenja na nosivu konstrukciju zgrade,
– određivanje svojstava i položaja dijelova sustava namijenjenih sprječavanju širenja vatre i dima unutar zgrade odnosno svojstava dodatne zaštite za
druge dijelove sustava u skladu s propisanom razinom zaštite od požara i požarnim sektorima,
– uvjete za održavanje sustava, uključivo uvjete za zbrinjavanje dijelova sustava nakon zamjene ili djelomičnog uklanjanja koji moraju biti uključeni u
izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja zgrade,
– zahtjeve za završnu obradu ploha i geometriju kanala kada se isti izvode kao zidani odnosno betonski.
2. u proračunima (ovisno o sustavu):
– termodinamički proračun toplinskih opterećenja zgrade (ljeto/zima),
– proračun tehničkih svojstava elemenata odnosno komponenata s postupkom odabira uzimajući u obzir gospodarenje energijom (toplinska i električna),
posebno odabir glede stupnja iskoristivosti podsustava i sustava u cjelini,
– hidraulički proračun vodnih sustava,
– hidraulički proračun zračnih sustava,
– proračun sustava povrata energije za sve uređaje s količinom vanjskog zraka većom od 2 500 m/h,
– akustički proračun sustava uključivo utjecaj na zgradu i okoliš te rješenje sprječavanja prijenosa vibracija sustava na konstrukciju zgrade,
– bilancu toplinske, rashladne i električne energije za sve elektromotorne pogone.
3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete:
– svojstva koja moraju imati proizvodi koji se ugrađuju u sustave,
– ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti elemenata sustava koji se izrađuju na gradilištu, a za potrebe tog gradilišta (tlačne i funkcionalne
probe, tehnologije zavarivanja i spajanja uključivo metode ispitivanja zavarenih spojeva)
– uvjeti izvođenja i drugi zahtjevi koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja sustava, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih
svojstava sustava i ispunjenja bitnih zahtjeva za sustave i zgrade,
– tehnološki postupak izvođenja i ugradnje komponenata i elemenata sustava,
– zahtjevi učestalosti periodičnih pregleda tijekom održavanja sustava, pregled i opis potrebnih kontrolnih postupaka ispitivanja i zahtijevanih rezultata
kojima će se dokazati sukladnost s projektom predviđenim svojstvima,
177
– postupak ispitivanja učinkovitosti projektiranih i izvedenih sustava prije uporabe i kod pune zaposjednutosti zgrade,
– druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim propisom i posebnim propisima.
4. u crtežima:
– situaciju zgrade u koju je ugrađen sustav izrađenu na izvodu iz katastra,
– nacrte (tlocrte, presjeke, poglede) i prostorne prikaze sa točnim položajem sustava u zgradi,
– funkcionalne sheme sustava.
(3) Nacrti iz točke 4. prethodnog stavka moraju biti izrađeni minimalno u mjerilu 1:100.
(4) Arhitektonski ili građevinski projekt u dijelu koji se odnosi na tehničko rješenje sustava mora sadržavati osobito:
1. u nacrtima:
– položaj prodora i prolaza ventilacijskih kanala i cijevnog razvoda energetskih medija u zgradi,
– položaj ulaznih i izlaznih otvora ventilacijskih kanala,
– položaj svih dijelova sustava smještenih na krovu zgrade te visina zgrade uključivo navedene dijelove,
– položaj svih dijelova sustava na pročeljima zgrade.
(5) Nacrti iz točke 1. prethodnog stavka moraju biti izrađen minimalno u mjerilu 1:100.
(6) Ako se dijelovi sustava izvode kao sastavni dijelovi građevinskog dijela zgrade (npr. zidani ili betonski ventilacijski kanali) arhitektonski ili
građevinski projekt u dijelu koji se odnosi na tehničko rješenje sustava dodatno mora osobito sadržavati:
– opis završne obrade ploha tih dijelova sustava,
– određivanje svojstava tih dijelova sustava glede sprječavanja širenja vatre i dima unutar zgrade u skladu s propisanom razinom zaštite od požara i
požarnim sektorima.
– svojstva koja moraju imati građevni proizvodi od kojih su izvedeni dijelovi sustava uključivo završna obrada.
(7) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, građevinski projekt u dijelu koji se odnosi na tehničko rješenje nosive konstrukcije dijelova sustava mora
sadržavati dijelove propisane posebnim propisom za odgovarajuću vrstu konstrukcije.
(8) U dijelu projekta koji se odnosi na tehničko rješenje podsustava automatske regulacije, strojarski projekt odnosno elektrotehnički projekt mora
sadržavati osobito:
– opis rješenja automatske regulacije sustava,
– opis upravljanja i položaja opreme u zgradi,
– opis upravljanja dijelovima sustava namijenjenih sprječavanju širenja dima i vatre,
– opis upravljanja sustavom u slučaju požara,
– opis upravljanja sustavom odimljavanja,
– program centralnog nadzornog sustava i povezivanja podsustava automatskog upravljanja i regulacije u svrhu procesa gospodarenja energijom,
– kontrole parametara temperature, vlage, buke i kvalitete zraka.
– svojstva koja moraju imati proizvodi koji se ugrađuju u podsustav,
– tehnološki postupak izvođenja i ugradnje pojedinih komponenata i elemenata podsustava,
– postupak probnih ispitivanja podsustava,
– zahtjevi učestalosti periodičnih pregleda tijekom održavanja podsustava, pregled i opis potrebnih kontrolnih postupaka i protokola ispitivanja,
3. u crtežima:
– funkcionalne sheme podsustava,
– međusobna funkcionalna povezivanja komponenata podsustava.
Članak 18.
Za tehnološki zahtjevne građevine određene posebnim propisom donesenim u skladu sa Zakonom o gradnji, strojarski projekt sustava mora uvijek
sadržavati i podatke iz elaborata kojim se određuju tehnološki zahtjevi za zgradu koji su poslužili za izradu toga projekta.
Članak 19.
Ako projekt sustava radi ispunjavanja uvjeta iz članka 17. ovoga propisa određuje primjenu norme iz Priloga ovoga propisa na način određen tim
prilogom, smatra se da sustav ispunjava propisane zahtjeve.
Članak 20.
Zahtjevi i karakteristike uređaja i elemenata sustava moraju biti usklađeni s tehnološkim zahtjevima i drugim karakteristikama zgrade.
Članak 21.
(1) Osim uvjeta propisanih odredbama članaka 13. do 20. ovoga propisa, projekt rekonstrukcije odnosno adaptacije zgrade kojim se utječe na tehnička
svojstva sustava obvezno mora sadržavati podatke o utvrđenim zatečenim tehničkim svojstvima sustava.
(2) Zatečena tehnička svojstva sustava utvrđuju se uvidom u dokumentaciju zgrade, ispitivanjima, proračunima i/ili na drugi primjereni način.
(3) Kod rekonstrukcije ili adaptacije postojeće zgrade kojom se mijenjaju uvjeti funkcije postojećeg sustava projekt kojim se daje tehničko rješenje
zgrade u odnosu na sustave, osim sadržaja iz članka 17. ovoga propisa sadrži i detaljan opis i tehničke karakteristike postojeće zgrade odnosno
postojećeg građevnog dijela u odnosu na projektirani zahvat rekonstrukcije ili adaptacije sustava prije predviđenog zahvata.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za određene vrste zgrada, kada je to propisano posebnim propisom donesenim u skladu sa Zakonom o gradnji,
izrađuje se elaborat postojećeg stanja kao podloga za izradu glavnog projekta.
IV. IZ VO ĐE NJE I UPO RAB L JIVO ST S UST AVA

Članak 22.
(1) Građenje zgrada u koje su ugrađeni sustavi mora biti takvo da sustavi imaju tehnička svojstva i da ispunjavaju druge zahtjeve propisane ovim
propisom, u skladu s tehničkim rješenjem zgrade i uvjetima za građenje danim projektom, te da se osigura očuvanje tih svojstava i uporabljivost zgrade
tijekom njezinog trajanja.
(2) Pri izvođenju sustava izvođač je dužan pridržavati se projekta i tehničkih uputa za ugradnju i uporabu proizvoda i odredaba ovoga Propisa.
178
Članak 23.
Kod preuzimanja proizvoda izvođač sustava mora utvrditi:
– je li proizvod isporučen s oznakom u skladu s posebnim propisom i odgovaraju li podaci na dokumentaciji s kojom je proizvod isporučen podacima u
oznaci proizvoda,
– je li proizvod isporučen s tehničkim uputama za ugradnju i uporabu na hrvatskom jeziku,
– jesu li svojstva, uključivo rok uporabe proizvoda te podaci značajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost sustava
sukladni svojstvima i podacima određenim glavnim projektom.
Članak 24.
Utvrđeno iz članka 23. zapisuje se u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika, a dokumentacija s kojom je proizvod isporučen
pohranjuje se među dokaze o sukladnosti proizvoda koje izvođač mora imati na gradilištu.
Članak 25.
(1) Zabranjena je ugradnja proizvoda koji:
– je isporučen bez oznake u skladu s posebnim propisom,
– je isporučen bez tehničke upute za ugradnju i uporabu na hrvatskom jeziku,
– nema svojstva zahtijevana projektom sustava ili mu je istekao rok uporabe, odnosno čiji podaci značajni za ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i
trajnost sustava nisu sukladni podacima određenim glavnim projektom.
(2) Ugradnju proizvoda odnosno nastavak radova mora odobriti nadzorni inženjer, što se zapisuje u skladu s posebnim propisom o vođenju
građevinskog dnevnika.
Članak 26.
(1) Izvođenje sustava mora biti takvo da sustavi imaju tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjeve određene projektom i ovim propisom.
(2) Uvjeti za izvođenje sustava određuju se programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio glavnog projekta zgrade najmanje u skladu s
odredbama Priloga »B« ovoga propisa.
(3) Ako je tehničko rješenje sustava, odnosno ako su uvjeti u kojima se izvode radovi i druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva
sustava takvi da nisu obuhvaćeni odredbama Priloga »B« ovoga propisa, tada se programom kontrole i osiguranja kvalitete moraju urediti posebni uvjeti
građenja kojima se ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Prilogom »B« iz stavka 2. i 3. ovoga članka pobliže se određuje izvođenje i održavanje sustava.
TEHNIČKI PROPIS O SUSTAVIMA VENTILACIJE, DJELOMIČNE KLIMATIZACIJE I KLIMATIZACIJE
ZGRADA
Članak 27.
(1) Smatra se da sustavi imaju projektom predviđena tehnička svojstva i da su uporabljivi ako:
– su proizvodi ugrađeni u sustave na propisani način i imaju ispravu o sukladnosti ili drugi dokument propisan posebnim propisom,
– su uvjeti građenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva sustava, bili sukladni zahtjevima iz projekta,
– sustavi imaju dokaze o energetskoj učinkovitosti za zgrade za koje je prema posebnom propisu određena obveza izrađivanja energetske iskaznice,
– sustavi imaju dokaze koji se odnose na propuštanje zraka kada je isto propisano kao obvezno ili zahtijevano projektom,
– sustavi imaju dokaze količinskog uravnoteženja i učinkovitosti sustava,
– su dokazane projektirane vrijednosti temperature i vlage prostora,
– su dokazane projektirane vrijednosti brzina strujanja zraka u biozoni,
– sustavi imaju dokaze da ne proizvode buku veću od dopuštene, odnosno projektom predviđene,
– sustavi imaju dokaze otpornosti na požar i propuštanje dima te ako o svemu određenom podstavkom 1. do 9. ovoga stavka postoje propisani zapisi i/ili
dokumentacija.
(2) Smatra se da je uporabljivost sustava dokazana ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka i članka 26. ovoga propisa.
Članak 28.
(1) Ako se utvrdi da sustavi nemaju projektom predviđena tehnička svojstva, mora se provesti naknadno dokazivanje da sustavi ispunjavaju zahtjeve
ovoga propisa.
(2) Dokaz iz stavka 1. ovoga članka smatra se dijelom izvedbenog projekta.
(3) U slučaju da se dokaže da postignuta tehnička svojstva sustava ne ispunjavaju zahtjeve ovoga propisa potrebno je izraditi projekt sanacije.
V. O DRŽ AVANJE SUS T AVA

Članak 29.
(1) Održavanje sustava mora biti takvo da se tijekom trajanja zgrade očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom zgrade i
ovim propisom, te drugi bitni zahtjevi koje zgrada mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom.
(2) Održavanje sustava koji je izveden odnosno koji se izvodi u skladu s prije važećim propisima mora biti takvo da se tijekom trajanja zgrade očuvaju
njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom zgrade i propisima u skladu s kojima je sustav izveden.
Članak 30.
(1) Održavanje sustava podrazumijeva:
– redovite preglede sustava, u razmacima i na način određen projektom zgrade i pisanom izjavom o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja zgrade,
ovim propisom i/ili posebnim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji,
– izvanredne preglede sustava nakon kakvog izvanrednog događaja ili po inspekcijskom nadzoru,
– izvođenje radova kojima se sustav zadržava ili se vraća u stanje određeno projektom zgrade i ovim propisom odnosno propisom u skladu s kojim je
sustav izveden.
(2) Ispunjavanje propisanih uvjeta održavanja sustava, dokumentira se u skladu s projektom zgrade te:
– izvješćima o pregledima i ispitivanjima sustava,
– zapisima o radovima održavanja,
– na drugi prikladan način, ako ovim Propisom ili drugim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji nije što drugo određeno.
Članak 31.
179
(1) Za održavanje sustava dopušteno je rabiti samo one proizvode za koje su ispunjeni propisani uvjeti i za koje je izdana isprava o sukladnosti prema
posebnom propisu.
(2) Održavanjem sustava zgrade ili na koji drugi način ne smiju se ugroziti tehnička svojstva i ispunjavanje propisanih zahtjeva za sustave.
Članak 32.
Na izvođenje radova na održavanju sustava odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Propisa koje se odnose na izvođenje sustava.
TEHNIČKI PROPIS O SUSTAVIMA GRIJANJA I HLAĐENJA ZGRADA

NN 110/08
TEHNIČKI PROPIS O SUSTAVIMA GRIJANJA I HLAĐENJA ZGRADA
Članak 1.
Ovim se Tehničkim propisom (u daljnjem tekstu: Propis), u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za zgradu, propisuju tehnička svojstva za sustave
grijanja i hlađenja u zgradama (u daljnjem tekstu: sustavi) te zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za
sustave.
Članak 2.
Projektiranje, građenje, održavanje i način uporabe zgrade moraju biti takvi da se ispune zahtjevi propisani ovim Propisom.
Članak 3.
(1) Ovaj se Propis ne primjenjuje na:
– čiste prostore (kao što su operacijske dvorane, prostori za ispitivanje lijekova),
– laboratorije,
– jednonamjenska skloništa, i
– garaže.
(2) Zgrade i prostori koji zahtijevaju viši stupanj ugode i za koje je potrebno uz sustave grijanja i hlađenja obavezno primijeniti sustave koji
osiguravaju kemijsku i mehaničku čistoću zraka, propisanu razinu buke te praćenje stupnja relativne vlažnosti sukladno posebnim propisima su
sljedeće:
– kongresne dvorane,
– koncertne dvorane,
– kazališta,
– kina,
– muzeji,
– poslovne zgrade bez mogućnosti otvaranja prozora,
– hoteli kapaciteta 100 i više soba za goste,
– športske dvorane, osim školskih,
– zatvoreni bazeni.
(3) Odredba stavka 2. ovoga članka odnosi se i na druge zgrade i prostore za koje je viši stupanj ugode propisan posebnim propisom donesenim u skladu
sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji.
Članak 4.
– sustav grijanja – je sustav koji služi za grijanje zgrade, više prostorija ili samo jedne prostorije u zgradi,
– sustav hlađenja – je sustav koji služi za hlađenje zgrade, više prostorija ili samo jedne prostorije u zgradi,
– PVRT – sustavi – su sustavi promjenjivog volumena radne tvari,
– SPLIT – sustavi – su sustavi hlađenja ili hlađenja/grijanja s jednom vanjskom jedinicom i jednom ili više unutarnjih jedinica.
Članak 5.
Ispunjavanje bitnih zahtjeva za zgradu, u odnosu na grijanje i hlađenje zgrada postiže se odgovarajućim sustavom koji ima tehnička svojstva i ispunjava
zahtjeve propisane ovim Propisom.
Članak 6.
(1) Mediji koji se rabe i određuju sustav grijanja su:
– kruta goriva,
– voda,
– etilenglikol – voda,
– ulje,
– plin,
– električna energija,
– ekološki prihvatljivi ugljikovodici.
(2) Sustavi grijanja s obzirom na konstrukciju i ugradnju ogrjevnih tijela dijele se:
– sustave radijatorskog grijanja,
– sustave panelnog grijanja,
– sustav cijevnih registara,
– sustav podnog grijanja,
– sustav ventilokonvektora parapetne, stropne i podstropne ugradnje – dvocijevni i četverocijevni,
– SPLIT – sustavi,
– PVRT – sustavi,
– sustav kaloriferskog grijanja uključivo zračne zavjese,
– kamini,
180
– grijalice na kruto gorivo.
(3) Cijevni registri za ugradnju mogu biti:
– podni,
– stropni,
– zidni.
(4) Grijanja vodom dijele se na:
– niskotemperaturna grijanja s temperaturom polaznog voda t ≤ 40°C
– grijanja toplom vodom t ≤ 90°C
– grijanja vrelom vodom t > 90°C
(5) Mediji koji se rabe i određuju sustav hlađenja su:
– voda,
– etilenglikol – voda,
– ekološki prihvatljivi ugljikovodici.
(5) Sustavi hlađenja s obzirom na konstrukciju i ugradnju rashladnih tijela dijele se na:
– sustav ventilokonvektora parapetne, stropne i podstropne ugradnje,
– sustav cijevnih registara – hladni stropovi.
(6) Hlađenja vodom dijele se na:
– hlađenja pothlađenom vodom t = 12/16°C,
– hlađenja pothlađenom vodom t = 16/20°C.
(7) Hlađenja mješavinom etilenglikol – voda dijele se na:
– hlađenja mješavinom temperature t = 12/16°C,
– hlađenja mješavinom temperature t = 16/20°C.
(8) Sustavi hlađenja ekološki prihvatljivim ugljikovodicima dijele se na:
– SPLIT – sustave,
– PVRT – sustave.
(9) Sustavi ekološki prihvatljivim ugljikovodicima mogu biti reverzibilne funkcije grijanje/hlađenje (SPLIT i PVRT – sustavi).
(10) PVRT – sustavi osim procesa grijanja/hlađenja mogu omogućavati istovremeno grijanje i hlađenje različitih prostora u zgradi.
Članak 7.
(1) Građevni i drugi proizvod može se ugraditi u sustave odnosno u zgradu ako ispunjava zahtjeve posebnih propisa te ako je propisno označen i ako je za
njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s posebnim propisom.
(2) Građevni i drugi proizvodi od kojih se izvode sustavi moraju biti međusobno usklađeni na način da nakon izvedbe sustava osiguravaju ispunjavanje
zahtjeva određenih ovim Propisom.
Članak 8.
Sustavi moraju imati tehnička svojstva i ispunjavati druge zahtjeve propisane ovim Propisom.
II. TE H NIČK A S VO JS T VA S US T AVA

Članak 9.
(1) Tehnička svojstva sustava grijanja i hlađenja moraju biti takva da tijekom trajanja zgrade u koju su ugrađeni, uz propisano, odnosno
projektom određeno izvođenje i održavanje sustava podnesu sve utjecaje uobičajene uporabe zgrade tako da:
– se u slučaju požara spriječi širenje vatre unutar zgrade odnosno susjednih zgrada;
– se u zgradi zadovolje zadani temperaturni uvjeti te da se sustavima spriječi ugrožavanje okoliša oslobađanjem opasnih plinova, para i drugih
štetnih tvari kao i onečišćenja voda, zraka i tla,
– se izbjegnu moguće ozljede korisnika zgrade koje mogu nastati uslijed opeklina, mehaničkih utjecaja i električnog udara,
– razina buke kao posljedica rada sustava bude na razini određenoj posebnim propisom koja ne ugrožava zdravlje i osigurava noćni mir i
zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad te spriječi širenje buke između pojedinih prostora u zgradi odnosno susjednih zgrada,
– sprječava prijenos vibracija sustava na zgradu,
– osiguravaju racionalno korištenje energije u odnosu na određene klimatske podatke kako bi potrošnja energije prilikom korištenja sustava za grijanje
i hlađenje bila jednaka posebnim propisom određenoj veličini ili niža od nje, osiguravajući pri tome osobama koje borave u zgradi zadovoljavajuće
temperaturne uvjete određene posebnim propisom.
(2) Tehnička svojstva iz stavka 1. ovoga članka postižu se projektiranjem i izvođenjem sustava u skladu s odredbama ovoga Propisa.
(3) Očuvanje tehničkih svojstava iz stavka 1. ovoga članka postiže se održavanjem sustava u skladu s odredbama ovoga Propisa.
Članak 10.
Ako sustavi imaju tehnička svojstva propisana člankom 9. stavkom 1. ovoga Propisa, podrazumijeva se da zgrada ispunjava bitne zahtjeve glede:
zaštite od požara; higijene, zdravlja i zaštite okoliša; sigurnosti u korištenju; zaštite od buke te uštede energije i toplinske zaštite u odnosu na
procese grijanja i hlađenja zgrade.
Članak 11.
Tehnička svojstva sustava moraju biti takva da, osim ispunjavanja zahtjeva iz ovoga Propisa, budu ispunjeni i zahtjevi posebnih propisa kojima se uređuje
ispunjavanje drugih bitnih zahtjeva za zgradu.
Članak 12.
Sustavi moraju nakon rekonstrukcije zgrade čiji su sastavni dio, a kojima se utječe na postojeći sustav, imati tehnička svojstva propisana člankom 9.
stavkom 1. i člankom 11. ovoga Propisa.
III. PRO JE K T IRANJE S US T AVA

Članak 13.
(1) Projektiranjem sustava moraju se za izvođenje i uporabni vijek sustava i zgrade predvidjeti svi utjecaji na sustave koji proizlaze iz načina i redoslijeda
izvođenja, zahtjeva uporabe zgrade te predvidivih utjecaja okoliša na sustave i zgradu.
181
(2) Projektom sustava potrebno je, u skladu s ovim Propisom, dokazati da će zgrada tijekom izvođenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitne
zahtjeve zaštite od požara; higijene, zdravlja i zaštite okoliša; sigurnosti u korištenju; zaštite od buke te uštede energije i toplinske zaštite zgrade, u odnosu
na postizanje odgovarajućih temperatura i razine buke u prostorijama zgrade u odnosu na proces grijanja odnosno hlađenja.
(3) Ako posebnim propisom nije drukčije propisano, uporabni vijek sustava iz stavka 1. ovoga članka je najmanje 25 godina.
(4) Kada je, radi ispunjavanja zahtjeva iz ovoga Propisa potrebna dodatna zaštita sustava, ta će se zaštita smatrati sastavnim dijelom tehničkog rješenja
sustava.
Članak 14.
(1) Ispunjavanje bitnih zahtjeva zaštite od buke te uštede energije i toplinske zaštite zgrade dokazuje se u glavnom projektu toplinskim, hidrauličkim i po
potrebi akustičkim proračunima, proračunima tehničkih karakteristika sustava, dokazom energetske opravdanosti projektiranog sustava, odabirom
odgovarajućih komponenata i dijelova sustava te njihovog položaja kao i odabirom odgovarajućeg sustava automatske regulacije i upravljanja.
(2) Proračuni iz stavka 1. ovoga članka provode se primjenom normiranih i prikladnih proračunskih postupaka, pri čemu se u obzir uzimaju svi
mjerodavni parametri.
(3) Proračunima se mora osigurati odgovarajuće ponašanje sustava tijekom izvođenja i uporabe zgrade uzimajući u obzir pouzdanost ulaznih podataka i
točnost izvedbe sustava.
(4) Ispunjavanje bitnog zahtjeva zaštite od požara dokazuje se u glavnom projektu određivanjem odgovarajućih tehničkih karakteristika, svojstava i
položaja komponenata i dijelova sustava u skladu s propisanom razinom zaštite od požara.
(5) Ispunjavanje bitnog zahtjeva sigurnosti u korištenju te higijene, zdravlja i zaštite okoliša dokazuje se u glavnom projektu izborom odgovarajućih
proračunskih parametara fizikalnih veličina, određivanjem odgovarajućih tehničkih karakteristika sustava, komponenata i dijelova sustava, opisom
funkcije te opisom o primjeni mjera propisanih posebnim propisima.
Članak 15.
(1) Na projektiranje sustava primjenjuju se hrvatske norme i priznata tehnička pravila koja upućuju na odgovarajuće proračunske postupke iz Priloga »A«
ovoga Propisa.
(2) Dopuštena je primjena i drugih pravila projektiranja sustava koja se razlikuju od pravila danih hrvatskim normama i priznatim tehničkim pravilima
koja upućuju na odgovarajuće proračunske postupke iz Priloga »A« ovoga Propisa, ako se dokaže da se primjenom tih pravila ispunjavaju zahtjevi ovoga
Propisa najmanje na razini određenoj tim normama.
(3) Prilogom »A« iz stavka 1. ovoga članka pobliže se određuje postupak projektiranja sustava.
(4) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, proračun godišnje potrebne toplinske energije za grijanje zgrade i proračun godišnje potrebne toplinske
energije za hlađenje zgrade provodi se u skladu s posebnim propisom.
Članak 16.
(1) Temperatura zraka u grijanim odnosno hlađenim prostorima mora zadovoljavati vrijednosti propisane posebnim propisom.
(2) Ako posebnim propisom nije drukčije propisano razina buke u grijanim odnosno hlađenim prostorima ne smije prijeći vrijednosti dane normama iz
Priloga »A«.
Članak 17.
(1) Sadržaj glavnog projekta zgrade u dijelu koji se odnosi na tehničko rješenje sustava i uvjete za njegovo izvođenje i održavanje obuhvaćeno je:
– strojarskim projektom i
– elektrotehničkim projektom,
te po potrebi:
– arhitektonskim projektom,
koji trebaju biti međusobno usklađeni te usklađeni s projektima koji se odnose na tehnička rješenja ostalih sustava u zgradi.
(2) Strojarski projekt sustava koji je sastavni dio glavnog projekta zgrade mora sadržavati osobito:
1. u projektnom zadatku:
– osnovnu namjenu zgrade,
– podatke o raspoloživim izvorima energije samo za grijanje, samo za hlađenje ili za grijanje/hlađenje,
– zahtjeve samo za grijanje, samo za hlađenje ili za grijanje/hlađenje,
– ostale zahtjeve koji mogu biti od utjecaja na izbor rješenja u projektu.
– opis rada sustava, način montaže i uporabe te opis procesa gospodarenja energijom u svrhu štednje energije,
– utjecaj sustava na okoliš (buka, vibracije, zagađenost, povrat topline),
– opis rješenja ugradnje, pričvršćenja i ovješenja na nosivu konstrukciju zgrade,
– uvjete za održavanje sustava, uključivo uvjete za zbrinjavanje dijelova sustava nakon zamjene ili djelomičnog uklanjanja koji moraju biti uključeni u
izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja zgrade,
– procedure i postupke kontrole, kvalitete izvedbe i funkcije sustava i izvješća o ispitivanjima.
3. u proračunima (ovisno o sustavu):
– termodinamički proračun toplinskih opterećenja zgrade (ljeto/zima),
– proračun tehničkih karakteristika komponenata i dijelova sustava s postupkom odabira,
– proračun i odabir sustava ekspanzije,
– proračun toplinskih istezanja s planom kliznih i čvrstih točaka hidrauličkog (cijevnog) razvoda energenata,
– hidraulički proračun cijevnog razvoda ogrjevnog odnosno rashladnog medija,
– po potrebi akustički proračun sustava uključivo utjecaj na zgradu i okoliš te rješenje sprječavanja prijenosa vibracija sustava na konstrukciju zgrade,
– bilancu toplinske, rashladne i električne energije,
– proračun godišnje potrebne toplinske energije za grijanje zgrade,
– proračun godišnje potrebne toplinske energije za hlađenje zgrade.
– svojstva koja moraju imati proizvodi koji se ugrađuju u sustave,
– ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti komponenata i dijelova sustava i sustava u cjelini (tlačnim i funkcionalnim probama),
– tehnologiju zavarivanja i spajanja uključivo metode ispitivanja zavarenih spojeva kod visokih zgrada,
– uvjeti izvođenja i drugi zahtjevi koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja sustava,
182
– tehnološki postupak izvođenja i ugradnje komponenata i dijelova sustava,
– izvješće uravnoteženja razdiobe energije po elementima sustava (uravnoteženje sustava),
– zahtjevi učestalosti periodičnih pregleda tijekom održavanja sustava, pregled i opis potrebnih kontrolnih postupaka ispitivanja i zahtijevanih rezultata
kojima će se dokazati sukladnost s projektom predviđenim svojstvima,
– postupak ispitivanja učinkovitosti projektiranih i izvedenih sustava.
5. u crtežima:
– situaciju zgrade u koju je ugrađen sustav izrađenu na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,
– tlocrte, presjeke, sklopove i poglede,
– prikaze s točnim položajem sustava i elemenata sustava u zgradi i izvan zgrade,
– funkcionalne sheme sustava,
– funkcionalnu shemu automatske regulacije i upravljanja.
(3) Arhitektonski projekt u dijelu koji se odnosi na tehničko rješenje sustava mora sadržavati osobito:
1. u crtežima:
– položaj prodora cijevnog razvoda energetskih medija u zgradi,
– položaj svih dijelova sustava smještenih na pročeljima i izvan zgrade kao i dijelova sustava na krovu zgrade,
– ukupnu visina zgrade uključivo dijelove sustava smještenih na krovu.
(4) U dijelu projekta koji se odnosi na tehničko rješenje sustava automatske regulacije i upravljanja, strojarski projekt odnosno elektrotehnički projekt
mora sadržavati osobito:
– opis rješenja sustava automatske regulacije i upravljanja,
– opis upravljanja i položaja opreme u zgradi,
– opis upravljanja sustavom grijanja odnosno hlađenja u slučaju požara,
– rješenje praćenja razdiobe i potrošnje energije po tehnološkim cjelinama adresirano preko centralnog nadzornog sustava,
– program centralnog nadzora automatskog upravljanja i regulacije sustava u svrhu procesa gospodarenja energijom,
– program praćenja funkcije i dotrajalosti komponenata sustava,
– kontrolu parametara temperature zima/ljeto.
– svojstva koja moraju imati proizvodi koji se ugrađuju u sustav automatske regulacije,
– tehnološki postupak izvođenja i ugradnje pojedinih komponenata i elemenata sustava automatske regulacije,
– postupak probnih ispitivanja sustava automatske regulacije,
– zahtjevi učestalosti periodičnih pregleda tijekom održavanja sustava automatske regulacije, pregled i opis potrebnih kontrolnih postupaka i protokola
ispitivanja.
3. u crtežima:
– funkcionalne sheme sustava uključivo shemu sustava automatske regulacije,
– međusobna funkcionalna povezivanja komponenata sustava automatske regulacije,
– položaj opreme sustava automatske regulacije u zgradi.
Članak 18.
(1) Projektni zadatak iz članka 17. stavak 2. izrađuje investitor, a potpisuju investitor i projektant.
(2) Za tehnološki zahtjevne građevine određene posebnim propisom donesenim u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, strojarski projekt
sustava, uz projektni zadatak, mora uvijek sadržavati i podatke iz elaborata kojim se određuju tehnološki zahtjevi za zgradu, a koji su poslužili za izradu
toga projekta.
Članak 19.
Ako projekt sustava radi ispunjavanja uvjeta iz članka 17. ovoga Propisa određuje primjenu norme iz Priloga ovoga Propisa na način određen tim
Prilogom, smatra se da sustav ispunjava propisane zahtjeve.
Članak 20.
Zahtjevi i karakteristike komponenata i dijelova sustava moraju biti usklađeni s tehnološkim i drugim funkcionalnim zahtjevima te s drugim
karakteristikama zgrade.
Članak 21.
(1) Osim uvjeta propisanih odredbama članaka 13. do 20. ovoga Propisa, projekt rekonstrukcije zgrade kojim se utječe na tehnička svojstva sustava
obvezno mora sadržavati prikaz postojećeg stanja i podatke o utvrđenim zatečenim tehničkim svojstvima sustava.
(2) Zatečena tehnička svojstva sustava utvrđuju se uvidom u dokumentaciju zgrade, ispitivanjima, kontrolnim proračunima i ocjenom projektanta
očevidom na zgradi.
(3) Kod rekonstrukcije postojeće zgrade kojom se mijenjaju uvjeti funkcije postojećeg sustava, projekt kojim se daje tehničko rješenje zgrade u odnosu na
sustav, osim sadržaja iz članka 17. ovoga Propisa sadrži i detaljan opis i tehničke karakteristike postojećeg stanja sustava zgrade odnosno postojećeg
građevnog dijela u odnosu na projektirani zahvat rekonstrukcije sustava.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za određene vrste zgrada, kada je to propisano posebnim propisom donesenim u skladu sa Zakonom o prostornom
uređenju i gradnji, izrađuje se elaborat postojećeg stanja kao podloga za izradu glavnog projekta.
IV. IZ VO ĐE NJE I UPO RAB L JIVO ST S UST AVA

Članak 22.
(1) Građenje zgrada u koje su ugrađeni sustavi mora biti takvo da sustavi imaju odgovarajuća tehnička svojstva i da ispunjavaju druge zahtjeve propisane
ovim Propisom, u skladu s tehničkim rješenjem zgrade i uvjetima za građenje danim projektom te da se osigura očuvanje tih svojstava i uporabljivost
zgrade tijekom njezinog trajanja.
(2) Pri izvođenju sustava izvođač je dužan pridržavati se projekta i tehničkih uputa za ugradnju i uporabu proizvoda i odredaba ovoga Propisa.
Članak 23.
Kod preuzimanja proizvoda izvođač sustava mora utvrditi:
183
– je li proizvod isporučen s oznakom u skladu s posebnim propisom i odgovaraju li podaci na dokumentaciji s kojom je proizvod isporučen podacima u
oznaci proizvoda,
– je li proizvod isporučen s tehničkim uputama za ugradnju i uporabu na hrvatskom jeziku,
– jesu li svojstva, uključivo rok uporabe proizvoda te podaci značajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost sustava sukladni
svojstvima i podacima određenim glavnim projektom.
Članak 24.
Utvrđeno iz članka 23. zapisuje se u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika, a dokumentacija s kojom je proizvod isporučen
pohranjuje se među dokaze o sukladnosti proizvoda koje izvođač mora imati na gradilištu.
Članak 25.
(1) Zabranjena je ugradnja proizvoda koji:
– je isporučen bez oznake u skladu s posebnim propisom,
– je isporučen bez tehničke upute za ugradnju i uporabu na hrvatskom jeziku,
– nema svojstva zahtijevana projektom sustava ili mu je istekao rok uporabe, odnosno čiji podaci značajni za ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i
trajnost sustava nisu sukladni podacima određenim glavnim projektom.
(2) Ugradnju proizvoda, odnosno nastavak radova, mora odobriti nadzorni inženjer upisom u građevinski dnevnik u skladu s posebnim propisom o
vođenju građevinskog dnevnika.
Članak 26.
(1) Izvođenje sustava mora biti takvo da sustavi imaju tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjeve određene projektom i ovim Propisom.
(2) Uvjeti za izvođenje sustava određuju se programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio glavnog projekta zgrade najmanje u skladu s
odredbama Priloga »B« ovoga Propisa.
(3) Ako je tehničko rješenje sustava, odnosno ako su uvjeti u kojima se izvode radovi i druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva
sustava takvi da nisu obuhvaćeni odredbama Priloga »B« ovoga Propisa, tada se programom kontrole i osiguranja kvalitete moraju urediti posebni uvjeti
građenja kojima se ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Prilogom »B« iz stavka 2. i 3. ovoga članka pobliže se određuje izvođenje i održavanje sustava.
Članak 27.
(1) Smatra se da sustavi imaju projektom predviđena tehnička svojstva i da su uporabljivi ako:
– su proizvodi ugrađeni u sustave na propisani način i imaju ispravu o sukladnosti izdanu u skladu s posebnim propisom,
– proizvodi ugrađeni u sustave imaju tehničke karakteristike određene projektom grijanja/hlađenja,
– su uvjeti građenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva sustava, bili sukladni zahtjevima iz projekta,
– su mjerenjima dokazane projektirane vrijednosti temperature prostora, za mjerenja određena glavnim projektom zgrade,
– je mjerenjima dokazano da sustavi ne proizvode buku veću od projektom određene, za mjerenja određena glavnim projektom zgrade,
te ako o činjenicama iz podstavaka 1. do 5. ovoga stavka postoje propisani zapisi i/ili dokumentacija.
(2) Smatra se da je uporabljivost sustava dokazana ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka i članka 26. ovoga Propisa.
Članak 28.
Ako se utvrdi da sustav nema projektom predviđena tehnička svojstva, sustav se mora uskladiti sa zahtjevima iz projekta.
V. O DRŽ AVANJE SUS T AVA

Članak 29.
(1) Održavanjem sustava treba osigurati, tijekom trajanja sustava, očuvanje njegovih tehničkih svojstva i ispunjavanje zahtjeva određene projektom
zgrade i ovim Propisom.
(2) Održavanje sustava koji je izveden odnosno koji se izvodi u skladu s prije važećim propisima treba tijekom trajanja sustava osiguravati očuvanje
njegovih tehničkih svojstva i ispunjavanje zahtjeva određenih projektom zgrade i propisima u skladu s kojima je sustav projektiran i izveden.
Članak 30.
(1) Održavanje sustava podrazumijeva:
– redovite preglede sustava, u razmacima i na način određen projektom, i pisanom izjavom izvođača o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja
zgrade,
– izvanredne preglede sustava nakon nekog izvanrednog događaja ili po inspekcijskom nadzoru.
(2) Ispunjavanje propisanih uvjeta održavanja sustava, dokumentira se i provodi u skladu s projektom zgrade i praćenjem funkcije i dotrajalosti
komponenata sustava te:
– izvješćima o pregledima i ispitivanjima sustava,
– zapisima o radovima održavanja.
Članak 31.
(1) Za održavanje i servisiranje sustava dopušteno je ugrađivati samo građevne i druge proizvode koji ispunjavaju uvjete određene projektom u skladu s
kojim je sustav izveden, odnosno koji imaju povoljnija svojstva.
(2) Za održavanje sustava dopušteno je rabiti samo one građevne i druge proizvode za koje su ispunjeni propisani uvjeti i za koje je izdana isprava o
sukladnosti prema posebnom propisu.
(3) Održavanjem sustava u zgradi ili na koji drugi način ne smiju se ugroziti tehnička svojstva sustava određena projektom niti utjecati na ostala tehnička
svojstva zgrade.
Članak 32.
Na izvođenje radova na održavanju sustava odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Propisa koje se odnose na izvođenje sustava.
TEHNIČKI PROPIS ZA DIMNJAKE U GRAĐEVINAMA

NN 03/07
184
TEHNIČKI PROPIS ZA DIMNJAKE U GRAĐEVINAMA
Članak 1.
Ovim se Tehničkim propisom (u daljnjem tekstu: Propis), u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za dimnjake u
građevinama (u daljnjem tekstu: dimnjaci), zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje dimnjaka i drugi zahtjevi za dimnjake, te
tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u dimnjake (u daljnjem tekstu: građevni proizvodi).
Članak 2.
Projektiranje, građenje, održavanje i način korištenja građevine čiji je sastavni dio dimnjak moraju biti takvi da se ispune zahtjevi propisani ovim
Propisom.
Članak 3.
Ovaj se Propis ne primjenjuje na samostojeći dimnjak i dimnjak koji je isključivo u funkciji proizvodnog pogona.
Članak 4.
– Dimnjak je dio građevnog sklopa građevine, u obliku vertikalnog ili približno vertikalnog kanala postojan na požar čađe, koji služi za siguran i
neometan odvod u vanjsku atmosferu dimnih plinova nastalih radom na dimnjak priključenog uređaja za loženje,
– Montažni dimnjak je dimnjak koji se izvodi na gradilištu od međusobno usklađenih građevnih proizvoda,
– Predgotovljeni (sistemski) dimnjak je dimnjak sastavljen u proizvodnom pogonu izvan gradilišta od međusobno usklađenih građevnih proizvoda i
drugih proizvoda, koji se kao predgotovljeni građevni proizvod ugrađuje u građevinu,
– Zidani dimnjak je dimnjak koji se zida na gradilištu od punih opeka,
– Dimovod je prolaz za provođenje produkata izgaranja u vanjsku atmosferu,
– Pričuvni dimnjak jest dimnjak najmanje ploštine svijetlog otvora 200 cm2 koji služi za priključenje uređaja za loženje na kruta goriva u
izvanrednim uvjetima.
Članak 5.
(1) Vrste dimnjaka s obzirom na način izvođenja su:
– montažni,
– predgotovljeni (sistemski),
– zidani.
(2) Svaki pojedini dimnjak iz stavka 1. ovoga članka mora se izvoditi samo od istovrsnih i/ili kompatibilnih građevnih proizvoda namijenjenih za
izvođenje takvog dimnjaka.
(3) Građevni i drugi proizvodi iz stavka 2. ovoga članka moraju biti međusobno usklađeni na način da, nakon izvođenja montažnog odnosno zidanog
dimnjaka ili ugradnje predgotovljenog dimnjaka, osiguravaju ispunjavanje zahtjeva određenih ovim Propisom.
Članak 6.
Građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis su:
– glineni/keramički proizvodi za dimnjake,
– metalni proizvodi za dimnjake,
– betonski proizvodi za dimnjake,
– predgotovljeni (sistemski) dimnjaci, te
– drugi građevni proizvodi koji se ugrađuju zajedno s proizvodima iz podstavka 1. do 4. ovoga stavka, a za koje su zahtjevi pobliže propisani u
prilozima ovoga Propisa.
Članak 7.
(1) Dimnjaci i građevni proizvodi, na koje se primjenjuje ovaj Propis, moraju imati tehnička svojstva i ispunjavati druge zahtjeve propisane ovim
Propisom.
(2) Odvođenjem dimnih plinova dimnjakom koji ima tehnička svojstva i ispunjava zahtjeve sukladno ovom Propisu postiže se ispunjavanje
bitnih zahtjeva za građevinu u odnosu na odvođenje dimnih plinova.
Članak 8.
(1) Zidani dimnjaci i građevni proizvodi koji se rabe za njihovo zidanje, osim uvjeta propisanih ovim Propisom moraju ispunjavati i uvjete propisane
posebnim propisom kojim se uređuju zidane konstrukcije.
(2) Nosiva konstrukcija dimnjaka i građevni proizvodi koji se u nju ugrađuju, osim uvjeta propisanih ovim Propisom moraju ispunjavati i uvjete propisane
posebnim propisom kojim se uređuju nosive konstrukcije.
II. TE H NIČK A S VO JS T VA DIMNJAK A

Članak 9.
(1) Tehnička svojstva dimnjaka moraju biti takva da, tijekom trajanja građevine uz propisano, odnosno projektom određeno izvođenje i
održavanje dimnjaka, on podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje iz okoliša, tako da tijekom izvođenja i uporabe dimnjaka:
– predvidiva djelovanja na građevinu ne prouzroče rušenje ili oštećenje dimnjaka,
– ne prouzroči, prenese i/ili širi požar,
– ne proizvode buku preko dozvoljene razine prema posebnom propisu,
– uslijed odvođenja (oslobađanja) dimnih plinova iz ložišta ne budu ugrožena higijena, zdravlje ljudi i okoliš,
– se izbjegnu moguće ozljede korisnika,
– potrošnja energije bude jednaka propisanoj razini ili manjoj od nje.
(2) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, tehnička svojstva dimnjaka moraju biti usklađena s uređajem za loženje i njemu pripadajućom
priključnom cijevi i/ili gorivom, koji se namjerava priključiti na dimnjak.
(3) Tehnička svojstva iz stavka 1. i 2. ovoga članka postižu se projektiranjem i izvođenjem dimnjaka u skladu s odredbama ovoga Propisa.
(4) Očuvanje tehničkih svojstava dimnjaka iz stavka 1. i 2. ovoga članka postiže se održavanjem dimnjaka u skladu s odredbama ovoga Propisa.
Članak 10.
185
Kada je, sukladno posebnim propisima, potrebna dodatna zaštita dimnjaka ili dijelova građevine izloženih nepovoljnom utjecaju dimnjaka radi
ispunjavanja propisanih tehničkih svojstava, ta će se zaštita smatrati sastavnim dijelom tehničkog rješenja dimnjaka.
Članak 11.
Tehnička svojstva dimnjaka moraju biti takva, da, osim ispunjavanja zahtjeva iz ovoga Propisa, budu ispunjeni i zahtjevi posebnih propisa
kojima se uređuje ispunjavanje drugih bitnih zahtjeva za građevinu.
Članak 12.
(1) Dimnjak mora nakon rekonstrukcije odnosno adaptacije građevine čiji je sastavni dio, a kojom se rekonstrukcijom odnosno adaptacijom utjecalo na
zatečena tehnička svojstva dimnjaka, imati jednaka ili povoljnija tehnička svojstva nego prije rekonstrukcije odnosno adaptacije.
(2) Dimnjak mora nakon promjene uređaja za loženje i/ili promjene goriva imati tehnička svojstva propisana člankom 9. stavak 1. i 2. te člankom 11.
ovoga Propisa.
PRILO G A: GL INE NI/ KE RAMIČK I, B ET O NSK I I ME T AL NI PRO IZ VO DI Z A DIMNJAK E
PRILO G B : PRE DG O TO VL JE NI (S IST E MS K I) DIMNJACI
PRILO G C: PRO JEK T IRANJE DIMNJAK A
C.1. Područje primjene

C.1.1. Ovim se Prilogom sukladno članku 18. stavku 3. ovoga Propisa propisuju pravila za projektiranje dimnjaka u građevinama, ako ovim Propisom nije
drugačije određeno.
C.1.2. Odredbe ovoga Priloga odnose se na projektiranje dimnjaka uzimajući u obzir i osnove proračuna i djelovanja na dimnjake te projektiranje
dimnjaka otpornih na potres.
C.2. Projektiranje i proračun

C.2.1. Pravila za projektiranje dimnjaka određena su hrvatskim normama iz točke C.4.1. ovoga Priloga, normama na koje te norme upućuju i odredbama
ovoga Priloga.
C.2.2. Kod projektiranja mora se uzeti u obzir međusobno djelovanje dimnjaka i ostalih dijelova građevine.
C.2.3. Proračun, djelovanja, otpornost na potres, otpornost na požarno djelovanje, projektiranje i geotehničko projektiranje nosive konstrukcije dimnjaka
provodi se sukladno posebnim Propisima.
C.3. Tehnička svojstva

C.3.1. Tehnička svojstva glinenih/keramičkih, betonskih i metalnih proizvoda za dimnjak specificiraju se u dijelu projekta koji se odnosi na dimnjak
prema odredbama Priloga »A« ovoga Propisa.
C.3.2. Tehnička svojstva predgotovljenih (sistemskih) dimnjaka specificiraju se u dijelu projekta koji se odnosi na dimnjak prema odredbama Priloga »B«
ovoga Propisa.
C.3.3. Tehnička svojstva drugih građevnih proizvoda (npr. ziđa, zidnih elemenata, morta, betona, armature i sastavnih materijala) specificiraju se u dijelu
projekta koji se odnosi na dimnjak prema odredbama posebnih Propisa.
C.4. Norme
C.4.1. Norme za projektiranje i proračun
HRN EN 1443:2003 Dimnjaci – Opći zahtjevi (EN 1443:2003)
HRN DIN 18160-1:2003 Dimnjaci – 1. dio: Projektiranje i izvedba (DIN 18160-1:2001)
HRN DIN 18160-5:2003 Dimnjaci – 5. dio: Naprave za pristup dimnjaku – Zahtjevi, projektiranje i izvedba (DIN 18160-5:1998)
HRN EN 13384-1:2003 Dimnjaci – Metode toplinskog proračuna i proračuna dinamike fluida – 1. dio: Dimnjaci s jednim uređajem za loženje (EN
13384-1:2002)
HRN EN 13384-1/AC:2004 Dimnjaci – Metode toplinskog proračuna i proračuna dinamike fluida – 1. dio: Dimnjaci s jednim uređajem za loženje
(EN13384-1:2002/AC:2003)
HRN EN 13384-2:2003 Dimnjaci – Metode toplinskog proračuna i proračuna dinamike fluida – 2. dio: Dimnjaci s više uređaja za loženje (EN 13384-
2:2003)
PRILO G D: IZ VO ĐE NJE I O DRŽ AVANJE DIMNJAK A
186
 ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU
U nastavku su podzakonski akti Zakona o prostornom uređenju.
PRAVILNIK O OSIGURANJU PRISTUPAČNOSTI GRAĐEVINA OSOBAMA S INVALIDITETOM

I SMANJENE POKRETLJIVOSTI
NN 78/13
Napomena iz popisa: Traži se dobro poznavanje građevina i zahvata za koje postoji obveza osiguranja pristupačnosti te elemenata pristupačnosti.
OPĆE ODREDBE, POJMOVI (JEDNOSTAVNO PRILAGODLJIV STAN)
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i način osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
(u daljnjem tekstu: pristupačnost) u građevinama javne i poslovne namjene te osiguranja jednostavne prilagodbe građevina stambene i stambeno-poslovne
namjene (u daljnjem tekstu: prilagodba).
Članak 2.
Pristupačnost i prilagodba građevina iz članka 1. ovoga Pravilnika osigurava se projektiranjem i građenjem, odnosno izvođenjem tih građevina na način
da sadrže obvezne elemente pristupačnosti i/ili da udovoljavaju uvjetima uporabe pomagala osoba s invaliditetom u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
Kada su elementi pristupačnosti ujedno i dio puta za izlaženje u slučaju opasnosti, tada moraju ispuniti i zahtjeve po posebnom propisu.
Vlasnik građevine dužan je održavati elemente pristupačnosti i ne smije smanjivati uvjete uporabe pomagala osoba s invaliditetom.
Članak 3.
Slikovni prikaz oznaka pristupačnosti, uvjeta uporabe pomagala i obveznih elemenata pristupačnosti dat je u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov
sastavni dio.
Oznake pristupačnosti moraju biti primjerene veličine i postavljene na lako uočljivom mjestu.
Članak 4.
Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1. Osoba s invaliditetom jest osoba s trajnim ili privremenim tjelesnim, mentalnim, intelektualnim i/ili osjetilnim oštećenjima, koja u međudjelovanju s
različitim preprekama u prostoru mogu spriječiti njezino sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi;
2. Osoba smanjene pokretljivosti jest osoba koja ima privremene ili trajne smetnje pri kretanju uslijed invalidnosti, dobi, trudnoće ili drugih razloga;
3. Pomagala osoba s invaliditetom su pomagala za orijentaciju, komunikaciju i pokretljivost tih osoba;
4. Pomagala za orijentaciju su bijeli štap i pas vodič;
5. Pomagala za pokretljivost su invalidska kolica, štap, štake i hodalica;
6. Prepreka jest komunikacijska i orijentacijska smetnja koja osobu smanjene pokretljivosti može ometati i/ili sprječavati u nesmetanom pristupu,
kretanju, boravku i radu;
7. Pristupačnost jest rezultat primjene tehničkih rješenja u projektiranju i građenju građevina, kojima se osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u tim građevinama na jednakoj razini kao i ostalim osobama;
8. Pristupačna građevina, njezin dio ili oprema (rampa, stubište, dizalo, vertikalno podizna platforma, koso podizna sklopiva platforma, ulazni prostor,
komunikacije, WC, kupaonica, kuhinja, soba, učionica, radni prostor, stan/apartman, kavana, restoran, kabina za presvlačenje, tuš kabina, ulaz u vodu na
plaži i na bazenu, mjesto u gledalištu, telefon, tekstofon, faks, bankomat, električne instalacije, kvake na vratima i prozorima, pult, induktivna petlja ili
transmisijski obruč, oglasni pano, orijentacijski plan za kretanje u građevini, stajalište i peron, parkirališno mjesto, javna pješačka površina, semafor,
pješački prijelaz, pješački otok i raskrižje) jest ona građevina, dio građevine ili oprema koja osigurava ispunjavanje obveznih elemenata pristupačnosti
propisanih ovim Pravilnikom.
9. Obvezni elementi pristupačnosti su elementi za projektiranje i građenje, kojima se određuje veličina, svojstva, instalacije, uređaji i druga oprema
građevine radi osiguranja pristupa, kretanja, boravka i rada osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti na jednakoj razini kao i ostalim osobama;
10. Oznake pristupačnosti su oznake kojima se označavaju primijenjeni obvezni elementi pristupačnosti;
11. Jednostavno prilagodljivi stan jest stan koji se po potrebi može prilagoditi u pristupačni, bez utjecaja na bitne zahtjeve za uporabljivu građevinu;
12. Vizualno-svjetlosna najava jest upozorenje i obavijest gluhoj i osobi oštećenog sluha putem svjetlosnih signala;
13. Zvučna najava jest upozorenje i obavijest slijepoj i slabovidnoj osobi putem zvuka;
14. Zvučna signalizacija jest signalizacija koja pomaže slijepim i slabovidnim osobama pri snalaženju u prostoru;
15. Induktivna petlja ili transmisijski obruč jest instalacija koja se ugrađuje u građevinu radi otklanjanja šumova iz okoline i poboljšanja kvalitete
zvuka;
16. Komunikacijsko pomagalo jest uređaj koji omogućuje osobama koje koriste slušni aparat primanje zvučnih signala bez smetnji;
17. Taktilna obrada jest završna reljefna obrada hodne površine;
18. Taktilna crta vođenja jest taktilna obrada hodne površine namijenjena usmjeravanju kretanja slijepih i slabovidnih osoba, koja se na kraju puta
vođenja i na mjestu promjena smjera vođenja označava promjenom u strukturi reljefne obrade;
19. Taktilna crta upozorenja jest taktilna obrada hodne površine koja se postavlja sa svrhom upozorenja slijepim i slabovidim osobama na opasnost od
prometala;
20. Taktilno polje upozorenja jest taktilna obrada hodne površine koja služi za upozorenje i obavještavanje slijepim i slabovidnim osobama o promjeni
razine kretanja;
21. Tekstofon jest prilagođeni telefon za gluhe i osobe oštećenog sluha, pri čemu oba sugovornika pisano komuniciraju;
22. Tipski element jest predmet kojemu je namjena razgraničavanje javne pješačke površine od kolnika, biciklističke staze i/ili parkirališta, a može biti
različitog oblika i druge primarne namjene – primjerice: žardinjera za cvijeće, zid, klupa i sl.;
23. Javna pješačka površina jest: nogostup, pješačka staza, pješački trg, pješački nathodnik i pothodnik, pješački most, stubište u javnom vanjskom
prostoru i sl.;
24. Taktilni plan prijelaza jest reljefna oznaka koja slijepim i slabovidnim osobama pruža informacije o duljini i vrsti pješačkog prijelaza preko
prometnice.
187
OBAVEZA OSIGURANJA PRISTUPAČNOSTI
Članak 5.
Obveze iz ovoga Pravilnika odnose se na građevine javne i poslovne namjene, te na građevine stambene i stambeno-poslovne namjene.
Građevine javne i poslovne namjene jesu:

1. građevine trgovačke, ugostiteljske i/ili turističke namjene: robna kuća; trgovački i uslužni centar; samoposluživanje uslužne površine od 400 m2 i
više; tržnica; caffe bar, kavana, restoran i drugi prostori za obavljanje ugostiteljske djelatnosti s 80 i više sjedećih mjesta; disko klub i noćni klub, površine
od 400 m2 i više; turistički informativni centar; ured turističke zajednice površine od 200 m2 i više; putnička agencija površine od 200 m2 i više; zasebno
stojeća recepcija; građevina nautičkog turizma; hotel (soba/TWC) s 25 i više soba; hostel s 25 i više soba sa zajedničkim sanitarnim jedinicama; turističko
naselje s 25 i više apartmana; kamp za 500 i više gostiju; restoran uz državnu i županijsku cestu; hotel s posebnom oznakom – motel uz državnu i
županijsku cestu; trgovačko-ugostiteljski sadržaj uz crpku za gorivo i sl.;
2. građevine poštanske i/ili telekomunikacijske namjene: poštanska dvorana za rad sa strankama s manje od tri šaltera ili pulta istog tipa poslovanja;
poštanska dvorana za rad sa strankama s tri i više šaltera ili pulta istog tipa poslovanja; telekomunikacijski centar za pružanje usluga korisnicima s manje
od tri šaltera ili pulta istog tipa poslovanja; telekomunikacijski centar za pružanje usluga korisnicima s tri i više šaltera ili pulta istog tipa poslovanja;
građevina u kojoj se nude telekomunikacijske usluge telefoniranja, faksiranja i sl. s tri ili više uređaja i sl.;
3. građevine za pružanje usluga prometa novcem i druge financijske usluge: poslovnica banke s manje od tri šaltera ili pulta istog tipa poslovanja;
poslovnica banke s tri i više šaltera ili pulta istog tipa poslovanja; poslovnica financijske agencije s manje od tri šaltera ili pulta istog tipa poslovanja;
poslovnica financijske agencije s tri i više šaltera ili pulta istog tipa poslovanja i sl.;
4. građevine upravne i slične namjene: građevina u kojoj djeluju jedinice i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili državne uprave,
Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, sudske vlasti, središnja tijela državne uprave, tijela državne uprave, administrativni ured pravne osobe s
javnim ovlastima i drugih pravnih osoba i sl.;
5. građevine zdravstvene, socijalne i rehabilitacijske namjene: ured službe zdravstvene skrbi; centar za socijalnu skrb i dom socijalne skrbi; ljekarna i
prodavaonica ortopedskih pomagala; ljekarna i prodavaonica ortopedskih pomagala s tri i više šaltera ili pulta istog tipa poslovanja; ambulanta; dom
zdravlja; bolnica; lječilište; zatvoreni bazen u lječilištu; otvoreni bazen u lječilištu; lječilišna plaža; zatvoreno lječilišno kupalište/toplice; javno kupalište;
dom za starije i nemoćne osobe s 20 i više soba sa zajedničkim sanitarnim jedinicama; dom za starije i nemoćne osobe hotelskog tipa (soba/TWC) s 20 i
više soba; dom za starije osobe apartmanskog tipa s 20 i više apartmana; pučka kuhinja i sl.;
6. građevine u kojoj učestalo borave osobe s invaliditetom: građevina u kojoj se nalaze poslovne prostorije saveza, društva i/ili udruge osoba s
invaliditetom; građevina odnosno prostorije ustanove ili druge (pravne ili fizičke) osobe koje su namijenjene za odgoj i obrazovanje osoba s
invaliditetom; građevina odnosno prostorije ustanove ili druge (pravne ili fizičke) osobe koje su namijenjene za rehabilitaciju i/ili smještaj i boravak
osoba s invaliditetom i sl.;
7. građevine odgojne i obrazovne namjene: dječji vrtić; škola, učilište, ustanova za obrazovanje odraslih osoba, visoko učilište; učenički i studentski
dom s 25 i više soba sa zajedničkim sanitarnim jedinicama; učenički i studentski dom hotelskog tipa (soba/TWC) s 25 i više soba; studentska apartmanska
naselja s 25 i više apartmana i sl.;
8. građevine kulturne namjene: sveučilišna knjižnica; knjižnica; kulturni centar; kongresni centar; muzej, galerija, izložbeni prostor površine 300 m² i
više; kino, kazalište i koncertna dvorana, sa 100 i više mjesta u gledalištu i sl.;
9. građevine prometne namjene: zračna luka; autobusna i željeznička postaja/kolodvor; autobusno i tramvajsko stajalište, željeznički peron; putnička
zgrada u trajektnim i brodskim pristaništima; odmorište uz državnu i županijsku cestu; javno parkiralište; javna garaža kapaciteta 300 i više vozila; crpka
za gorivo i sl.;
10. građevine športske i rekreacijske namjene: športski teren; športska dvorana sa 100 i više mjesta u gledalištu i sl.;
11. građevine zabavne namjene: zabavni park; zoološki i botanički vrt i sl.
12. građevine vjerske i sakralne namjene: obredna dvorana; vjerski i karitativni centar;
13. građevine za izvršavanje kazne zatvorom: kaznionica; zatvor; odgojni zavod i sl.;
14. prostori i površine javne namjene: pješački trg, ulica, staza u parku, dječjem igralištu i na šetalištu; pothodnik, nathodnik i pješački most; ulični
prijelaz i sl. i
15. građevine ostale namjene: sajamski i izložbeni centar; tehnologijski park; javni WC; građevina u kojoj je obvezno izvođenje 4 ili više WC jedinica
za javnu uporabu; mrtvačnica i krematorij; javno sklonište i sl.
Građevine stambene i stambeno-poslovne namjene jesu:

1. stambena zgrada s deset i više stanova, isključivo stambene namjene;
2. stambeno-poslovna zgrada mješovite – stambene i druge namjene, koja ima deset i više stanova.
Kada se u građevini stambene namjene ustroji prostor javne ili poslovne namjene tada se na tu građevinu, ovisno o vrsti djelatnosti koja se u tom prostoru
obavlja, primjenjuju odredbe ovoga Pravilnika kojima se propisuju uvjeti za odgovarajuću građevinu iz stavka 2. ovoga članka.
Obveze ispunjavanja uvjeta iz ovoga Pravilnika, osim građevina iz stavaka 2. i 3. ovoga članka moraju ispunjavati i druge građevine određene ovim
Pravilnikom.
II. UVJET I UPO RAB E PO MAG AL A

Članak 6.
Pod uvjetima uporabe pomagala osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: uvjeti uporabe pomagala) podrazumijeva se:
– prostor potreban za kretanje osobe u invalidskim kolicima prikazan primjerom na slici 2. Priloga ovoga Pravilnika,
– prostor potreban za uporabu štapa, štaka, hodalica prikazan primjerom na slici 3. Priloga ovoga Pravilnika, i
– prostor potreban za uporabu bijeloga štapa i psa vodiča prikazan primjerom na slici 4. Priloga ovoga Pravilnika.
Ako ovim Pravilnikom za određenu građevinu nije određen obvezni element pristupačnosti, tehničko rješenje građevine mora udovoljavati uvjetima
uporabe pomagala.
 OBVEZNI ELEMENTI PRISTUPAČNOSTI
III. OB VE Z NI EL E ME NT I PRIS T UPAČNO S T I

Članak 7.
Obvezni elementi pristupačnosti su:
A. elementi pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika,
188
B. elementi pristupačnosti neovisnog življenja i
C. elementi pristupačnosti javnog prometa.
Obvezni elementi pristupačnosti primjenjuju se odabirom najpovoljnijeg rješenja u odnosu na namjenu i druge značajke građevine.
Članak 8.
Taktilna površina
Pristupačna taktilna površina izvodi se reljefnom obradom visine do 5 mm na način da ne otežava kretanje invalidskih kolica, da je prepoznatljiva
na dodir stopala ili bijelog štapa, da ne zadržava vodu, snijeg i prljavštinu, te da se lako održava.
Primjer pristupačne taktilne površine prikazan je na slici 5. Priloga ovoga Pravilnika.
Najmanje dimenzije taktilne površine i mjesta na kojima je obvezna njena primjena određena su ovisno o svakom pojedinom elementu pristupačnosti
propisanom ovim Pravilnikom.
Taktilna crta vođenja, taktilna crta upozorenja i/ili taktilno polje upozorenja, obvezno moraju imati karakteristike propisane za taktilnu površinu.
ELEMENTI PRISTUPAČNOSTI ZA SVLADAVANJE VISINSKIH RAZLIKA
A. ELEMENTI PRISTUPAČNOSTI ZA SVLADAVANJE VISINSKIH RAZLIKA

Članak 9.
Za potrebe svladavanja visinskih razlika prostora kojim se kreću osobe smanjene pokretljivosti mogu se koristiti sljedeći elementi pristupačnosti: rampa,
stubište, dizalo, vertikalno podizna platforma i koso podizna sklopiva platforma.
Članak 10.
Rampa
Rampa se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike do uključivo 120 cm, u unutarnjem ili vanjskom prostoru.
Rampa mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– dopušteni nagib do uključivo 1:20 (5%),
– svijetlu širinu od najmanje 120 cm u vanjskom prostoru, odnosno najmanje 90 cm u unutarnjem prostoru,
– odmorišni podest najmanje dužine od 150 cm na svakih 6 m dužine rampe,
– čvrstu, protuklizno obrađenu površinu,
– izvedenu ogradu s rukohvatima na nezaštićenim dijelovima,
– rukohvate koji su promjera 4 cm, oblikovani na način da se mogu obuhvatiti dlanom, postavljeni na dvije visine – od 60 i od 90 cm, produženi u odnosu
na nastupnu plohu rampe za 30 cm, sa zaobljenim završetkom, prema primjeru na slici 7. Priloga ovoga Pravilnika,
– na ogradi rampe koja se nalazi u vanjskom prostoru rukohvate izvedene od materijala koji nije osjetljiv na termičke promjene,
– ogradu s ispunom od stakla uočljivo obilježenu,
– oznake pristupačnosti prema slici 1. i to: 1.5., 1.7. i 1.8. Priloga ovoga Pravilnika.
Primjer rampe i uvjeti iz stavka 2. ovoga članka prikazani su na slici 6. Priloga ovoga Pravilnika.
Iznimno, za visinsku razliku do uključivo 76 cm, dopušteni nagib smije biti do uključivo 1:12 (8,3%).
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u vanjskom prostoru, kada za to postoje uvjeti, za potrebe svladavanja visinske razlike veće od 120 cm, može se
koristiti rampa uz primjenu uvjeta propisanih u stavku 2., ovoga članka.
Članak 11.
Stubište
Stubište mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– visinu stube najviše 15 cm,
– širinu nastupne plohe stube najmanje 33 cm,
– svijetlu širinu stubišnog kraka u unutarnjem prostoru najmanje 110 cm,
– svijetlu širinu stubišnog kraka u vanjskom prostoru najmanje 120 cm,
– rub nastupne plohe stube protuklizno i vizualno kontrastno obrađen u širini od najmanje 2 cm,
– rukohvate na zaštitnoj ogradi stubišta izvedene u kontinuitetu cijelom dužinom stubišta, a na početku i na kraju stubišta produžene u odnosu na
nastupnu plohu stube za 30 cm, sa zaobljenim završetkom,
– rukohvate na ogradi stubišta izvedene na način da se mogu obuhvatiti dlanom,
– rukohvate na ogradi stubišta u vanjskom prostoru izvedene od materijala koji nije osjetljiv na termičke promjene,
– stubišni krak širine 250 cm i više izveden sa središnjim rukohvatom prema primjeru na slici 9. Priloga ovoga Pravilnika,
– prostor ispod početnog stubišnog kraka ograđen ogradom visine 70 cm do mjesta gdje je visina podgleda stubišnog kraka 210 cm ili pod ispod stubišnog
kraka deniveliran podizanjem za najmanje 3 cm do mjesta gdje je visina podgleda stubišnog kraka 210 cm, prema primjeru na slici 10. Priloga ovoga
Pravilnika,
– ogradu s ispunom od stakla uočljivo obilježenu,
– pred prvom i iza posljednje stube izvedeno taktilno polje upozorenja, u punoj širini stubišnog kraka, širine najmanje 40 cm s užljebljenjima okomito na
smjer kretanja u skladu s odredbama članka 8. ovoga Pravilnika,
– oznake pristupačnosti prema slici 1. i to: 1.2., 1.3., 1.5., 1.6. i 1.9. Priloga ovoga Pravilnika.
Primjer stubišta i uvjeti iz stavka 1. ovoga članka prikazani su na slici 8. Priloga ovoga Pravilnika.
Članak 12.
Dizalo
Dizalo se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike, a obvezno se primjenjuje za svladavanje visinske razlike veće od 120
cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru.
Dizalo mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– unutarnje dimenzije dizala najmanje 110 × 140 cm,
– vrata širine svijetlog otvora najmanje 90 cm,
189
– vrata dizala koja se otvaraju posmična ili prema van u odnosu na kabinu dizala,
– pozivnu i upravljačku ploču postavljenu u rasponu visine od 90 do 120 cm,
– pozivnu i upravljačku ploču s tipkovnicom kontrastno izvedene, reljefno prepoznatljive brojeve etaža i druge informacije na Braille pismu,
– rukohvat u dizalu na visini od 90 cm,
– vizualno-svjetlosnu i zvučnu najavu katova,
– kada se nalazi u građevini javne i poslovne namjene iz članka 5. stavka 2. točke 5. i 6. ovoga Pravilnika dizalo ima i govorno najavljivanje katova,
– od ulaznih vrata građevine do dizala postavljenu taktilnu crtu vođenja širine najmanje 40 cm, s užljebljenjima u smjeru vođenja,
– oznake pristupačnosti prema slici 1. i to: 1.2., 1.3., 1.4. i 1.10. Priloga ovoga Pravilnika.
Primjer dizala i uvjeti iz stavka 2. ovog članka prikazani su na slici 11. Priloga ovoga Pravilnika.
Kada se svladavanje visinske razlike rješava s više dizala, tada najmanje jedno dizalo mora biti riješeno prema odredbama stavka 2. ovoga članka.
Članak 13.
Vertikalno podizna platforma

Vertikalno podizna platforma se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom
prostoru, kada se isto ne rješava pristupačnim dizalom ili drugim elementom pristupačnosti propisanim ovim Pravilnikom.
Vertikalno podizna platforma mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– nastupnu plohu platforme veličine najmanje 110 × 140 cm,
– bočne stranice platforme zatvorene do visine od 120 cm,
– ulazna vrata širine svijetlog otvora najmanje 90 cm koja se otvaraju posmično ili zaokretno prema van,
– oznaku pristupačnosti prema slici 1.11. Priloga ovoga Pravilnika.
Primjer vertikalno podizne platforme i uvjeti iz stavka 2. ovog članka prikazani su na slici 12. Priloga ovoga Pravilnika.
Članak 14.
Koso podizna sklopiva platforma

Koso podizna sklopiva platforma koristi se kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom
prostoru, kada se isto ne rješava dizalom ili drugim elementom pristupačnosti propisanim ovim Pravilnikom.
Koso podizna sklopiva platforma postavlja se na bočne stubišne zidove ili stubišnu ogradu, koja se vodi dužinom cijelog stubišta, a mora imati:
– nastupnu plohu platforme veličine najmanje 90 × 100 cm,
– bočnu podnu preklopnu zaštitu visine 20 cm i preklopni zaštitni rukohvat,
Primjer koso podizne sklopive platforme i uvjeti iz stavka 2. ovog članka prikazani su na slici 13. Priloga ovoga Pravilnika.
 ELEMENTI PRISTUPAČNOSTI NEOVISNOG ŽIVLJENJA (KOJI SU ELEMENTI PRISTUPAČNOSTI
NEOVISNOG ŽIVLJENJA; KUPAONICA, KAVANA I RESTORAN, JEDNOSTAVNO PRILAGODLJIV
STAN)
B. ELEMENTI PRISTUPAČNOSTI NEOVISNOG ŽIVLJENJA

Članak 15.
U svrhu omogućavanja neovisnog pristupa, kretanja i korištenja prostora osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti služe sljedeći elementi
pristupačnosti: ulazni prostor; komunikacije; WC; kupaonica; kuhinja; soba, učionica, radni prostor; stan; kavana i restoran; kabina za presvlačenje; tuš
kabina; ulaz u vodu na plaži i na bazenu; mjesto u gledalištu; telefon, tekstofon, faks, bankomat; električne instalacije (parlafon, prekidač za svjetlo, i
zvonce, utičnica u kuhinji, ostale utičnice, izvodna ploča za električnu instalaciju); kvake na vratima i prozorima; šalter; pult; induktivna petlja ili
transmisijski obruč; oglasni pano, orijentacijski plan za kretanje u građevinama i sl.
Članak 16.
Ulazni prostor
Ulazni prostor u građevinu je ulaz do kojeg se dolazi izravno s javne pješačke površine ili uz pomoć elemenata pristupačnosti za svladavanje
visinskih razlika.
Ulazni prostor mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– jednokrilna vrata širine svijetlog otvora od najmanje 110/210 cm, ili dvokrilna vrata širine svijetlog otvora od najmanje 2 × 90/210 cm,
– vrata koja se otvaraju prema van ili posmično,
– pristupačnu kvaku prema odredbama članka 30. ovoga Pravilnika,
– prag vrata koji nije viši od 2 cm,
– strugač i otirač izveden od materijala koji nije ugibljiv, ugrađene u razinu poda,
– u slučaju kada su glavna ulazna vrata kružna, uz njih i zaokretna ili posmična vrata širine svijetlog otvora najmanje 90 cm,
– u slučaju kada su glavna ulazna vrata klizna svijetli otvor od najmanje 90/210 cm, a ispred vrata, u tom slučaju, osiguran uporabni prostor veličine
najmanje 150 × 150 cm,
– oznaku smjera otvaranja vrata,
– u slučaju kada su ulazna vrata i pregradne stijene ulaznog prostora izrađeni od staklenih ploha površine veće od 1,5 m², bez prečki, uočljivu oznaku u
rasponu visine od 90 do 160 cm,
– vjetrobran duljine 240 cm ili toplinski zastor,
– kod usmjeravajućeg ulaza osiguran i prolaz sa zaokretnom ogradom svijetle širine najmanje 90 cm,
– osvjetljenje razinom osvjetljenja od 200 luxa,
– odgovarajuće električne instalacije sukladno odredbama članka 29. ovoga Pravilnika,
– oznake pristupačnosti prema slici 1. i to: 1.2., 1.3., 1.6. i 1.13. Priloga ovoga Pravilnika.
Primjer ulaznog prostora i uvjeti iz stavka 2. ovog članka prikazani su na slici 14. Priloga ovoga Pravilnika.
Članak 17.
190
Komunikacije
Komunikacije moraju omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– širinu hodnika najmanje 150 cm,
– sve hodne površine, u pravilu, u istoj razini,
– hodne površine koje nisu u istoj razini, međusobno povezane elementima pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika sukladno ovom
Pravilniku,
– vrata na komunikacijama izvedena bez praga, svijetle širine svijetlog otvora najmanje 90 cm,
– vrata s pristupačnom kvakom prema odredbama članka 30. ovoga Pravilnika,
– ulazna vrata koja s komunikacija vode u druge prostore i prostorije, stanove i sl. izvedena s pragom koji nije viši od 2 cm,
– u slučaju kada su vrata i pregradne stijene komunikacije izrađene od staklenih ploha površine veće od 1,5 m², bez prečki, uočljivu oznaku u rasponu
visine od 90 do 160 cm,
– područje za kretanje osvijetljeno razinom osvjetljenja od 100 luxa;
– na mjestima gdje se ogradama usmjerava kretanje, razmak između ograda od najmanje 90 cm,
– svu instalacijsku i drugu opremu širu od 10 cm ugrađenu i/ili postavljenu u niše u zidu (protupožarni aparati, vatrogasna crijeva i sl.),
– oznake pristupačnosti prema slici 1. i to: 1.1., 1.2., 1.3., 1.6. i 1.8. Priloga ovoga Pravilnika,
– sve ostale oznake na komunikacijama postavljaju se u rasponu visine od 120 do 160 cm.
Primjer komunikacije i uvjeti iz stavka 1. ovog članka prikazani su na slici 15. Priloga ovoga Pravilnika.
Članak 18.
WC
WC mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– vrata širine svijetlog otvora najmanje 90 cm, koja se otvaraju prema van,
– pristupačnu kvaku na vratima prema odredbama članka 30. ovoga Pravilnika,
– ugrađen mehanizam za otvaranje vrata izvana u slučaju poziva u pomoć,
– WC školjku zajedno s daskom za sjedenje visine od 45 do 50 cm,
– uz WC školjku dva držača za ruke duljine 90 cm, postavljena na zid u rasponu visine od 80 do 90 cm iznad površine poda,
– najmanje jedan držač za ruke koji mora biti preklopni i to obvezno onaj s pristupačne strane WC školjke, a drugi može biti fiksno pričvršćen na zid,
– udaljenost prednjeg ruba WC školjke od zida od najmanje 65 cm,
– pokretač uređaja za ispuštanje vode u WC školjku postavljen na visini od 70 cm iznad površine poda ili izvedeno senzorsko ispuštanje vode u WC
školjku,
– konzolni umivaonik širine najmanje 50 cm na visini od 80 cm, sa sifonom smještenim u ili uz zid,
– slavinu – jednoručnu miješalicu ili ugrađeno senzorsko otvaranje i zatvaranje vode,
– širinu uporabnog prostora ispred WC školjke najmanje 90 cm,
– širinu uporabnog prostora ispred umivaonika najmanje 90 cm,
– slobodni prostor za okretanje invalidskih kolica najmanje površine kruga promjera od 150 cm,
– nagnuto zaokretno ogledalo postavljeno donjim rubom na visinu od 100 cm,
– vješalicu za odjeću na visini od 120 cm,
– alarmni uređaj s prekidačem na pritisak ili vrpcom za povlačenje, na visini od 60 cm,
– svu drugu oprema dostupnu iz invalidskih kolica koja ne smeta kretanju, učvršćenu na zid, izvedenu kontrastno u odnosu na pod i zidove,
– u slučaju da je WC u javnoj uporabi, obvezno zaseban ulaz, izdvojen od muških i ženskih sanitarnih grupa,
– od ulaznih vrata građevine do vrata javnog WC-a postavljenu taktilnu crtu vođenja u širini od najmanje 40 cm, s užljebljenjima u smjeru vođenja,
Primjeri WC-a i uvjeti iz stavka 1. ovog članka prikazani su na slici 16. Priloga ovoga Pravilnika.
WC u sklopu pristupačnog stana i u okviru soba i/ili apartmana u građevinama primjerice: hotel, đački i studentski dom, dom za starije i nemoćne
osobe i sl., mora ispunjavati uvjete iz stavka 1. ovoga članka, osim uvjeta propisanih alinejama: 1., 3., 19., 20. i 21. Ulazna vrata takvog WC-a širine su
svijetlog otvora najmanje 80 cm.
Članak 19.
Kupaonica
Kupaonica mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– kadu visine gornjeg ruba najviše 50 cm i/ili prostor za tuširanje izveden bez pregrade, veličine najmanje 90 × 90 cm,
– dizalo za kadu, osim u slučaju kada se uz kadu postavlja i prostor za tuširanje,
– držač za ruke uz kadu postavljen u rasponu visine od 80 do 90 cm od površine poda, odnosno držač uz prostor za tuširanje postavljen na visinu od 75
cm,
– u prostoru za tuširanje vodootporno preklopno sjedalo postavljeno na visini od 45 do 50 cm,
– svu opremu dostupnu iz invalidskih kolica koja ne smeta kretanju, učvršćenu na zid, izvedenu kontrastno u odnosu na pod i zidove,
– opremu propisanu za pristupačni WC sukladno odredbama članka 18. ovoga Pravilnika i to: umivaonik, ogledalo, slavinu, vješalicu, alarmni uređaj,
WC školjku i uređaj za ispuštanje vode u WC školjku, ako je kupaonica predviđena s WC-om u istom prostoru,
– širinu vrata svijetlog otvora od najmanje 80 cm,
– širinu vrata svijetlog otvora od najmanje 90 cm, ako se u kupaonicu ulazi s javne komunikacije (primjerice u bolnicama, lječilištima i sl.),
– vrata i prozore s pristupačnim kvakama sukladno odredbama članka 30. ovoga Pravilnika,
– oznaku pristupačnosti prema slici 1. Priloga ovoga Pravilnika i to: 1.14 i 1.15.
Primjeri kupaonice i uvjeti iz stavka 1. ovog članka prikazani su na slici 17. Priloga ovoga Pravilnika.
191
U građevinama zdravstveno-socijalne i rehabilitacijske namjene, te onima koje učestalo koriste osobe s invaliditetom, kada treba biti dostupna s tri
strane.
Članak 20.
Kuhinja
Kuhinja mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– slobodnu radnu plohu dužine najmanje 90 cm,
– radnu, grijaću plohu i sudoper konzolno izvedene s dubinom pristupa od najmanje 50 cm, gornjom plohom na visini od najviše 85 cm, a podgled je na
visini od najmanje 70 cm,
– viseće elemente postavljene donjim rubom na visinu od 120 cm od površine poda,
– donje elemente na izvlačenje,
– slobodni uporabni prostor za korištenje kuhinjskih elemenata i okretanje invalidskih kolica najmanje površine kruga promjera od 150 cm;
– prostor za kretanje oko namještaja širine najmanje 120 cm,
– ulazna vrata širine svijetlog otvora najmanje 80 cm,
– oznaku pristupačnosti prema slici 1.1. Priloga ovoga Pravilnika, u slučaju kada se pristupačna kuhinja nalazi izvan stana/apartmana, primjerice u
kampu i sl.
Primjeri kuhinje i uvjeti iz stavka 1. ovog članka prikazani su na slici 18. Priloga ovoga Pravilnika.
Članak 21.
Soba, učionica, radni prostor

Soba, učionica, radni prostor moraju omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– slobodni prostor za okretanje invalidskih kolica u prostoriji, najmanje površine kruga promjera od 150 cm,
– prostor za kretanje oko namještaja širine najmanje 90 cm,
– radni stol konzolno izveden tako da je gornja ploha na visini od najviše 85 cm, a podgled na visini od najmanje 70 cm s dubinom pristupa od najmanje
50 cm,
– ulazna vrata učionice i radnog prostora širine svijetlog otvora najmanje 90 cm, a sobe najmanje 80 cm,
– oznaku pristupačnosti prema slici 1.1. Priloga ovoga Pravilnika, osim sobe u sklopu stana/apartmana.
Primjeri sobe, učionice, radnog prostora i uvjeti iz stavka 1. ovog članka prikazani su na slici 19., 20. i 21. Priloga ovoga Pravilnika.
Članak 22.
Stan
Stan mora sadržavati elemente neovisnog življenja namijenjenih stanovanju iz članaka 18., 19., 20., 21., 29. i 30. ovoga Pravilnika te do njega mora biti
osiguran pristup s javne pješačke površine, u pravilu, kroz glavni ulaz u građevinu primjenom najprikladnijih rješenja pristupačnosti za svladavanje
visinskih razlika sukladno člancima: 10., 11., 12., 13. i 14. ovoga Pravilnika.
Kad se u građevini u kojoj se nalazi stan planira garažni prostor, od garažnog prostora do tog stana moraju se osigurati komunikacije sukladno
članku 17. ovoga Pravilnika.
Jednostavno prilagodljiv stan se u pravilu gradi u prizemlju građevine, odnosno na etaži s koje je najlakše osigurati izlaz u siguran prostor u slučaju
opasnosti.
Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka stan mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– ulazna vrata širine svijetlog otvora najmanje 110 cm,
– preostala vrata širine svijetlog otvora najmanje 80 cm,
– vrata i prozore s pristupačnim kvakama sukladno odredbama članka 30. ovog Pravilnika,
– pragove zaobljene i ne više od 2 cm,
– hodnike širine najmanje 120 cm,
Primjeri stana, odnosno apartmana i uvjeti iz stavaka 1. i 4. ovoga članka prikazani su na slikama 22. i 23. Priloga ovoga Pravilnika.
Pri projektiranju, građenju i rekonstrukciji građevina iz članka 5. stavka 3. ovoga Pravilnika na svakih deset stanova u zgradi obvezno se osigurava
po jedan jednostavno prilagodljiv stan. Jednostavno prilagodljivim stanom smatra se stan kod kojeg je uvjete iz ovoga članka moguće postići
preinakama koje ne utječu na način ispunjavanja lokacijskih uvjeta u skladu s kojima je građevina izgrađena i/ili bitnih zahtjeva za građevinu, a
tehničko rješenje mogućnosti jednostavnog prilagođavanja mora biti prikazano u projektu građevine.
Članak 23.
Kavana i restoran
Kavana i restoran moraju obvezno sadržavati elemente pristupačnosti iz članka 16. za ulazni prostor, članka 17. za komunikacije i članka 18. za WC,
ovoga Pravilnika.
Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka kavana i restoran moraju omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– osiguran prolaz između stolova, stolaca i drugih vertikalnih prepreka širine najmanje 100 cm za najmanje 20% uporabne površine kavane ili
restorana namijenjene korisnicima usluga,
– stolovi izvedeni tako da je gornja ploha na visini od najviše 85 cm, a podgled na visini od najmanje 70 cm s mogućnošću odgovarajućeg pristupa stolu,
za najmanje 20% stolova,
– podnu oblogu od čvrstog materijala koja ne otežava kretanje invalidskih kolica,
– u slučaju kada su vrata i pregradne stijene kavane i/ili restorana izrađeni od staklenih ploha površina većih od 1,5 m², bez prečki, uočljivu oznaku u
rasponu visine od 90 do 160 cm,
192
– vrata s pristupačnom kvakom sukladno odredbama članka 30. ovoga Pravilnika,
– oznaku pristupačnosti prema slici 1. i to 1.13. i 1.16. Priloga ovoga Pravilnika,
Primjer kavane i restorana i uvjeti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka prikazani su na slici 24. Priloga ovoga Pravilnika.
Članak 24.
Kabina za presvlačenje
Kabina za presvlačenje mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– tlocrtnu dimenziju najmanje 160 × 210 cm,
– vrata, s pristupačnom kvakom sukladno članku 30. ovoga Pravilnika, širine svijetlog otvora najmanje 90 cm, koja se otvaraju prema van,
– vješalicu za odjeću na visini od 120 cm,
– klupu na preklapanje postavljenu u rasponu visine od 45 do 50 cm,
Primjer kabine i uvjeti iz stavka 1. ovoga članka prikazani su na slici 25. Priloga ovoga Pravilnika.
U građevini koja prema članku 44. ovoga Pravilnika mora sadržavati kabinu za presvlačenje, obvezno je izvesti najmanje 10% pristupačnih kabina,
računajući od ukupnog broja kabina, ali ne manje od jedne.
Članak 25.
Tuš kabina
Tuš kabina mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– tlocrtnu dimenziju najmanje 230 × 230 cm,
– vrata, s pristupačnom kvakom sukladno članku 30. ovoga Pravilnika, širine svijetlog otvora najmanje 90 cm koja se otvaraju prema van,
– površinu prostora ispod tuša najmanje 90x90 cm, izvedenu bez pragova s nagibom za odvod vode,
– jednoručnu ili slavinu s ugrađenim senzorom,
– alarmni uređaj s prekidačem na pritisak ili vrpcom za povlačenje na visini od 60 cm,
– vješalicu za odjeću postavljenu na visini od 120 cm,
– držač za sapun postavljen na visinu od 90 cm,
Primjer tuš kabine i uvjeti iz stavka 1. ovoga članka prikazani su na slici 26. Priloga ovoga Pravilnika.
U građevini koja prema članku 44. ovoga Pravilnika mora sadržavati tuš kabinu, obvezno je izvesti najmanje 10% pristupačnih kabina, računajući
od ukupnog broja kabina, ali ne manje od jedne.
Članak 26.
Ulaz u vodu na plaži i na bazenu

Ulaz u vodu na plaži i na bazenu mora imati pristupačnu rampu, koja doseže dno na dubini od 60 do najviše 80 cm u odnosu na srednju razinu površine
vode (mora, rijeke, jezera, bazena).
Iznimno od stavka 1. ovog članka na lječilišnim plažama i bazenima kada nije moguće osigurati pristupačnost pristupačnim ulazom sukladno odredbi toga
stavka, pristupačni ulaz se može osigurati pokretnim stolcem, dizalom, i/ili elementima pristupačnosti za svladavanje visinske razlike.
Uz ulaz u vodu iz stavka 1. ovoga članka, obvezno se postavlja sunčalište najmanje dimenzije 90 × 200 cm i visine 50 cm za osobe s tjelesnim
oštećenjem. Obvezni broj sunčališta iznosi 1% od ukupnog broja sunčališta na plaži/bazenu, ali ne manje od jednog.
Pristupačni ulaz u vodu na plaži i bazenu označen je oznakom pristupačnosti prema slici 1.17. Priloga ovoga Pravilnika.
Primjer ulaza u vodu na plaži i na bazenu i uvjeti iz članaka 1. i 3. prikazani su na slici 27. Priloga ovoga Pravilnika.
Članak 27.
Mjesto u gledalištu
Mjesto u gledalištu mora imati tlocrtne dimenzije najmanje 90 × 140 cm i biti označeno oznakom pristupačnosti prema slici 1.20. Priloga ovoga
Pravilnika.
Primjer mjesta u gledalištu i uvjeti iz stavka 1. ovoga članka prikazani su na slici 28. Priloga ovoga Pravilnika.
Obvezni broj pristupačnih mjesta u gledalištu određuje se na temelju ukupnog broja sjedećih mjesta i to:
– od 100 do 300 sjedećih mjesta, izvode se najmanje dva pristupačna mjesta,
– od 301 do 1.000 sjedećih mjesta, izvodi se najmanje 2% pristupačnih mjesta,
– od 1.001 i više sjedećih mjesta, izvodi se najmanje 1% pristupačnih mjesta.
Članak 28.
Telefon, tekstofon, faks, bankomat

Telefon, tekstofon, faks, bankomat moraju omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– telefon je s gornjim rubom tipkovnice postavljen na visini od 120 cm od površine poda, a slušalicom na visini dohvata ruke od 100 cm,
– tekstofon, faks, bankomat postavljene donjim rubom na visinu od 70 cm od površine poda,
– uređaje postavljene na način da osiguravaju pristup svim funkcijama iz invalidskih kolica,
– oznake pristupačnosti prema slici 1. Priloga ovoga Pravilnika i to: 1.2., 1.3. i 1.4., za pristupačni telefon i prema slici 1.18., a za pristupačni tekstofon,
faks i bankomat i prema slici 1.19.
Primjer telefona, tekstofona, faksa, bankomata i uvjeti iz stavka 1. ovoga članka prikazani su na slici 29. Priloga ovoga Pravilnika.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pristupačnim telefonom, tekstofonom, faksom i bankomatom za slijepe, slabovidne, gluhe i osobe oštećenog sluha
podrazumijevaju se ti uređaji postavljeni na uobičajenu visinu.
Kada se uređaji iz stavka 1. ovoga članka nalaze unutar građevine, pristupačnima za slijepe i slabovidne osobe smatraju se, ako je od ulaznih vrata
građevine do uređaja postavljena taktilna crta vođenja širine najmanje 40 cm s užljebljenjima u smjeru vođenja.
Članak 29.
193
Električne instalacije
Električne instalacije moraju omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– parlafon postavljen na visinu od 110 do 120 cm, sa svjetlosnom oznakom,
– prekidači za svjetlo i zvonce postavljeni u rasponu visina od 90 do 120 cm,
– utičnicu u pristupačnoj kuhinji neposredno iznad radne plohe,
– ostale utičnice postavljene u rasponu visina od 90 do 120 cm,
– izvodnu ploču za električnu instalaciju postavljenu gornjim rubom u rasponu visina od 90 do 120 cm,
– svu opremu električnih instalacija izvedenu u kontrastu s podlogom zida.
Članak 30.
Kvake na vratima i prozorima

Kvake na vratima i prozorima moraju biti primjereno oblikovane, postavljene na visinu od 90 cm za vrata, a za prozor kvaka ili ručica mehanizama za
otvaranje postavljeni u rasponu visina od 90 do 120 cm.
Rukovanje kvakom za pokretanje mehanizma za otvaranje i zatvaranje vrata/prozora iz stavka 1. ovoga članka mora biti lagano.
Primjer oblikovanja kvaka i uvjeti iz stavka 1. ovoga članka prikazani su na slici 30. Priloga ovoga Pravilnika.
Članak 31.
Šalter
Šalter za osobe u invalidskim kolicima mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– gornju plohu izvedenu na visini od najviše 85 cm, a podgled na visini od najmanje 70 cm, konzolno oblikovan, dubine pristupa od najmanje 50 cm;
Pristupačnim šalterom za gluhe, osobe oštećenog sluha, slijepe i slabovidne osobe podrazumijeva se šalter uobičajene visine, koji omogućava
ispunjavanje slijedećih uvjeta, odnosno imati:
– komunikacijsko pomagalo,
– od ulaznih vrata građevine do šaltera postavljena taktilna crta vođenja širine najmanje 40 cm s užljebljenjima u smjeru vođenja.
– oznaku pristupačnosti prema slici 1. Priloga ovoga Pravilnika i to: 1.2., 1.3., 1.4., 1.6 i 1.21.
Primjer šaltera i uvjeti iz stavka 1. i 2. ovoga članka prikazani su na slici 31. Priloga ovoga Pravilnika.
Kada se u dvorani nalaze tri ili više šaltera istog tipa poslovanja jedan od tri šaltera mora ispunjavati uvjete pristupačnosti za osobu u invalidskim
kolicima, a jedan za gluhe, osobe oštećenog sluha, slijepe i slabovidne osobe.
Kada su posebnim propisima koji uređuju zaštitu u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima određeni uvjeti za šaltere, pristupačni šalteri obvezno
osiguravaju i ispunjavanje uvjeta tog propisa.
Članak 32.
Pult
Pult za osobe u invalidskim kolicima mora biti, odnosno imati:
– izveden najbliže ulazu u prostor i/ili prostoriju u kojoj se usluga pruža,
– postavljen je gornjim rubom na visinu od 80 cm, podgledom na visinu od najmanje 70 cm,
– konzolno je oblikovan s dubinom pristupa od najmanje 50 cm,
– osiguran pristup od najmanje 120 cm,
– označen oznakom pristupačnosti prema slici 1.23. Priloga ovoga Pravilnika.
Pristupačnim pultom za gluhe, osobe oštećenog sluha, slijepe i slabovidne osobe, podrazumijeva se pult uobičajene visine, koji omogućava ispunjavanje
sljedećih uvjeta, odnosno ima:
– komunikacijsko pomagalo,
– od ulaznih vrata građevine do pulta postavljena taktilna crta vođenja širine najmanje 40 cm s užljebljenjima u smjeru vođenja,
– oznaku pristupačnosti prema slici 1. Priloga ovoga Pravilnika i to: 1.2., 1.3., 1.4., 1.6 i 1.21.
Kada se u dvorani nalaze tri ili više pultova istog tipa poslovanja jedan od tri pulta mora ispunjavati uvjete pristupačnosti za osobu u invalidskim
kolicima, a jedan za gluhe i osobe oštećenog sluha, slijepe i slabovidne osobe.
Članak 33.
Induktivna petlja ili transmisijski obruč

Induktivna petlja ili transmisijski obruč ugrađuje se u prostoriji površine veće od 500 m², odnosno u prostoriji koju istovremeno može koristiti više od 100
osoba, i u kojoj se govor reproducira putem zvučnika.
Prostorija u kojoj je postavljena induktivna petlja ili transmisijski obruč označava se oznakom pristupačnosti prema slici 1.22. Priloga ovoga Pravilnika.
Članak 34.
Oglasni pano
Oglasni pano mora biti postavljen svojim donjim rubom na visinu u rasponu od 120 do 160 cm.
Oglasni pano označava se oznakom pristupačnosti prema slici 1.24. Priloga ovoga Pravilnika.
Članak 35.
Orijentacijski plan za kretanje u građevini

Orijentacijski plan za kretanje u građevini mora biti reljefno izrađen te mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta:
– postavljen je horizontalno ili približno horizontalno na visinu od najviše 90 cm odnosno vertikalno ili približno vertikalno na visinu gornjeg ruba do
najviše 180 cm,
– postavljen je uz ulaz u građevinu,
– sadrži informacije na Braille pismu,
– od ulaznih vrata građevine do plana postavljena je taktilna crta vođenja širine najmanje 40 cm, s užljebljenjima u smjeru vođenja,
194
– označen je oznakom pristupačnosti prema slici 1. Priloga ovoga Pravilnika i to: 1.2 i 1.3
ELEMENTI PRISTUPAČNOSTI JAVNOG PROMETA
C. ELEMENTI PRISTUPAČNOSTI JAVNOG PROMETA

Članak 36.
Za osiguranje uvjeta neovisnog kretanja osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u javnom prometu služe sljedeći elementi pristupačnosti: stajalište
i peron; parkirališno mjesto; javna pješačka površina; semafor; pješački prijelaz; pješački otok i raskrižje.
Članak 37.
Stajalište i peron
Stajalište i peron moraju omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– dužinu stajališta, odnosno perona najmanje jednaku dužini prometnog sredstva (autobus, tramvaj i vlak) koje se zaustavlja na tom stajalištu, odnosno
peronu, a širinu najmanje 200 cm,
– visinu nogostupa u razini ulazne stube niskopodnog prometnog sredstva, a iznimno kada su u uporabi prometna sredstva s visokom prvom stubom,
nogostup može biti i niži od prve stube, ali ne niži od 18 cm ispod razine nastupne stube prometnog sredstva, ako posebnim propisom kojim se uređuju
uvjeti za građevine željezničke infrastrukture nije drukčije propisano,
– na stajalištu (autobusa i/ili tramvaja) u naselju gdje se izvodi nogostup, na mjesto prvog ulaza u prometno sredstvo izvedenu taktilnu crtu vođenja širine
najmanje 40 cm i dužine 150 cm s užljebljenjima okomitim na kolnik/prugu,
– na stajalištima koja se nalaze u neposrednoj blizini građevine u kojoj učestalo borave osobe s invaliditetom taktilnu crtu vođenja postavljenu cijelom
širinom nogostupa,
– na peronu vlaka, na udaljenosti 80 cm od ruba perona, čitavom dužinom perona postavljenu taktilnu crtu upozorenja širine 20 cm sa užljebljenjima
okomitim na smjer ulaska u vlak.
Primjer stajališta i perona i uvjeti iz stavka 1. ovoga članka prikazani su na slici 32. Priloga ovoga Pravilnika.
Članak 38.
Parkirališno mjesto
Parkirališno mjesto mora biti smješteno najbliže pristupačnom ulazu u građevinu te mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– parkirališno mjesto za jedan automobil kad se nalazi u nizu parkirališnih mjesta, okomitom, kosom, uzdužnom, u odnosu na nogostup, veličine 370 ×
500 cm, a prikazano je primjerom na slici 33. Priloga ovoga Pravilnika,
– parkirališno mjesto za dva automobila koje se nalazi u nizu parkirališnih mjesta okomitom na nogostup veličine 590 × 500 cm s međuprostorom
širine 150 cm, a prikazano je primjerom na slici 34. Priloga ovoga Pravilnika,
– izlaz s parkirališnog mjesta na nogostup osiguran ukošenim rubnjakom nagiba najviše 10%, širine najmanje 120 cm,
– površinu parkirališnog mjesta izrađenu od materijala koji ne otežava kretanje invalidskih kolica (šljunak, pijesak, zatravljena površina i sl.),
– oznaku pristupačnosti prema slici 1.25. Priloga ovoga Pravilnika ili odgovarajućim znakom, odnosno oznakom sukladno posebnom propisu.
Članak 39.
Javna pješačka površina

Javna pješačka površina mora biti:
– uzdignuta u odnosu na kolnik rubnjakom visine najmanje 3 cm, ili razdvojena tipskim elementom, a kada je u razini kolnika razdvojena je ogradom,
– široka najmanje 150 cm,
– sa ostalim pješačkim površinama povezana bez prepreka,
– od prometnice zaštićena ogradom visine 90 cm kada se nalazi u području pojačanog pješačkog prometa (navala ljudi).
Različite razine javne pješačke površine međusobno se povezuju odgovarajućim elementima pristupačnosti za svladavanje visinske razlike sukladno
odredbama ovoga Pravilnika.
Kada su različite razine javne pješačke površine iz stavka 2. ovoga članka povezane pristupačnim dizalom ili pristupačnom vertikalno podiznom
platformom, obvezno se dodatno povezuju pristupačnim stubištem.
Sva komunalna oprema (klupe, stolovi, znakovi, rasvjetni stupovi, koševi, držači za bicikl, reklamne ploče i sl.) se postavlja uz rub javne pješačke
površine, tako da ne predstavlja prepreku za slijepe i slabovidne.
Sve istake komunalne opreme na zidu građevine uz javnu pješačku površinu te sve druge istake na tim zidovima koje se nalaze u visini od 70 cm do 220
cm i istaknute su više od 10 cm, moraju biti izvedene u svojoj punoj dužini i širini sve do javne pješačke površine ili označene na način da se pješačka
površina ispod njih povisi najmanje 3 cm u odnosu na okolnu razinu.
Kada se uz javnu pješačku površinu predviđa biciklistička staza ili parkiralište, potrebno je izvesti razgraničenje od javne pješačke površine denivelacijom
od najmanje 3 cm, zelenom površinom, tipskim elementom ili sl.
Primjer javne pješačke površine i uvjeti iz stavaka 1., 4. i 5. ovoga članka prikazani su na slici 35. Priloga ovoga Pravilnika.
Članak 40.
Semafor
Semafor mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– semafor koji se nalazi na prijelazu prometnice s više od dva prometna traka u istom smjeru ima taktilni plan prijelaza,
– semafor koji se nalazi u području gdje se nalazi građevina u kojoj učestalo borave slijepe i slabovidne osobe, ima zvučnu signalizaciju,
– kod semafora na raskrižju, zvučnu signalizaciju postavljenu na semafore jednog prometnog pravca koja se ne preklapa sa zvučnom signalizacijom
postavljenom na semafore drugog prometnog pravca,
– zvučnu signalizaciju postavljena na semaforu koja upozorava samo na promjenu svjetla na semaforu, a ne na intenzitet prometa na prometnici,
– točkastu disperziju zvuka zvučne signalizacije postavljene na semaforu, usmjerenu tako da doziva slijepu ili slabovidnu osobu koja prelazi prometnicu.
Članak 41.
Pješački prijelaz
Pješački prijelaz mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
195
– prijelaz s nogostupa na razinu kolnika osiguran ukošenjem rubnjaka uz najveći dopušteni nagib od 10%, širine najmanje 120 cm,
– na ukošenom rubnjaku izvedeno taktilno polje upozorenja čepaste strukture koje završava na crti usporednoj s rubom kolnika koja je od njega udaljena
za širinu rubnog kamena, ali ne manje od 15 cm, prema primjeru na slici 36. Priloga ovoga Pravilnika,
– u slučaju minimalne visine nogostupa od 3 cm, izvedeno taktilno polje upozorenja čepaste strukture širine najmanje 40 cm, prema primjeru na slici 37.
Priloga ovoga Pravilnika,
– u slučaju kada je u funkciji prijelaza prometnice izvan raskrižja, taktilnu crtu vođenja širine najmanje 40 cm s užljebljenjima okomito na prometnicu,
izvedenu do ukošenja rubnjaka na prijelazu, a u dužini od najmanje 110 cm prema primjeru na slici 38. Priloga ovoga Pravilnika.
Elementi pristupačnosti iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na pješačkim prijelazima cestovnog, željezničkog i tramvajskog
prometa, te biciklističkih staza.
Članak 42.
Pješački otok
Pješački otok mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta:
– izveden je sukladno članku 41. stavku 1. alineji 1., 2. i 3. ovoga Pravilnika,
– u slučaju kada se pješački otok nalazi u razini kolnika ili se njegova razina na mjestu prijelaza spušta na razinu kolnika, tada se on 15 cm od početka i
15 cm od kraja otoka označava taktilnim crtama upozorenja s užljebljenjima okomitim na smjer kretanja, širine najmanje 40 cm, međusobno povezanim
taktilnom crtom vođenja s užljebljenjima u smjeru kretanja širine najmanje 40 cm, prema primjeru prikazanom na slici 39. Priloga ovoga Pravilnika,
– u slučaju kada je pješački otok povišen u odnosu na razinu kolnika, prijelaz s kolnika na pješački otok izvodi se ukošenjem, prema primjeru prikazanom
na slici 40. Priloga ovoga Pravilnika,
– u slučaju kada je otok na mjestu prijelaza spušten na razinu kolnika, a na povišenom djelu sadrži stajalište autobusa ili tramvaja, obvezno se izvodi
ukošenje za pristup stajalištu, sukladno odredbama članka 41. alineja 1. i 2.
Članak 43.
Raskrižje
Raskrižje obvezno sadrži elemente pristupačnog pješačkog prijelaza iz članka 41. i pristupačnog otoka iz članka 42. ovoga Pravilnika.
Na raskrižju koje se nalazi u području naselja gdje je smještena građevina u kojoj učestalo borave slijepe i slabovidne osobe, pješački prijelaz mora imati
pristupačni semafor sa zvučnom signalizacijom i taktilne crte vođenja širine najmanje 40 cm, s užljebljenjima okomitim na prometnicu. Taktilna crta
upozorenja je izvedena do ukošenja rubnjaka na prijelazu, u dužini od najmanje 110 cm, prema primjeru na slici 41. Priloga ovoga Pravilnika.
Kada raskrižje nije moguće svladati u istoj razini, izvode se pothodnici ili nathodnici primjenom odgovarajućih elemenata pristupačnosti za svladavanje
visinskih razlika prema odredbama ovoga Pravilnika.
IV. OB VE Z NA PRIMJE NA E LE ME NAT A PRIST UPAČNO S T I

Članak 44.
Građevine javne i poslovne namjene moraju se projektirati i biti izvedene tako da, ovisno o svojoj namjeni, sadrže elemente pristupačnosti iz
slijedećih članaka ovoga Pravilnika:
1. građevine trgovačke, ugostiteljske i/ili turističke namjene:
– robna kuća iz članaka: 16., 17., 18., 32., 34. i 35.;
– trgovački i uslužni centar iz članaka: 16., 17., 18., 32., 34. i 35.;
– samoposluživanje uslužne površine od 400 m2 i više iz članaka: 16., 17., 18. i 32.;
– tržnica iz članaka: 16. i 17.;
– caffe bar, kavana, restoran i drugi prostori za obavljanje ugostiteljske djelatnosti s 80 i više mjesta iz članaka: 16., 17., 18. i 23.;
– disko klub i noćni klub, površine od 400 m2 i više iz članaka: 16., 17. i 18.;
– turistički informativni centar iz članaka: 16. i 17.;
– ured turističke zajednice površine od 200 m² i više iz članaka: 16. i 17.;
– putnička agencija površine od 200 m2 i više iz članka: 16. i 17.;
– zasebno stojeća recepcija iz članaka: 16. i 34.;
– građevina nautičkog turizma iz članaka: 16., 17., 18., 19. (ili 25.), i 34.;
– hotel s 25 i više soba (soba/TWC) iz članaka: 16., 17., 19. (ili 25.+18.), 21., i 34.;
– hostel s 25 i više soba sa zajedničkim sanitarnim jedinicama iz članaka: 16., 17., 18., 21., 19. (ili 25.), i 34.;
– turističko naselje s 25 i više apartmana iz članaka: 16., 17., 22. i 34.;
– kamp za 500 više gostiju iz članaka: 16., 17., 18., 19. (ili 25.), 20. i 34.;
– restoran uz državnu i županijsku cestu iz članaka: 16., 17. i 18;
– hotel s posebnom oznakom – motel uz državnu i županijsku cestu iz članaka: 16., 17. i 18.;
– trgovačko-ugostiteljski sadržaj uz crpku za gorivo iz članaka: 16., 17., i 18.;
2. građevine poštanske i/ili telekomunikacijske namjene:
– poštanska dvorana za rad sa strankama s manje od tri šaltera ili pulta istog tipa poslovanja iz članka: 16. i 17.;
– poštanska dvorana za rad sa strankama s tri i više šaltera ili pulta istog tipa poslovanja iz članaka: 16., 17. i 31.;
– telekomunikacijski centar za pružanje usluga korisnicima s manje od tri šaltera ili pulta istog tipa poslovanja iz članka: 16. i 17.;
– telekomunikacijski centar za pružanje usluga korisnicima s tri i više šaltera ili pulta istog tipa poslovanja iz članaka: 16., 17. i 31.;
– građevina u kojoj se nude telekomunikacijske usluge telefoniranja, faksiranja i sl. s tri ili više uređaja iz članka: 16., 17. i 28.;
3. građevina za pružanje usluga prometa novcem i druge financijske usluge:
– poslovnica banke s manje od tri šaltera ili pulta istog tipa poslovanja iz članka: 16., 17. i 28.;
– poslovnica banke s tri i više šaltera ili pulta istog tipa poslovanja iz članaka:16., 17. i 31.;
– poslovnica financijskih agencija s manje od tri šaltera ili pulta istog tipa poslovanja iz članka: 16., 17. i 28.;
– poslovnica financijskih agencija s tri i više šaltera ili pulta istog tipa poslovanja iz članaka: 16., 17. i 31.;
4. građevine upravne i slične namjene
196
– građevina u kojoj djeluju jedinice i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili državne uprave, Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske,
sudske vlasti, središnja tijela državne uprave, tijela državne uprave, administrativni ured pravne osobe s javnim ovlastima i drugih pravnih osoba iz
članaka: 16., 17., 18., 34. i 35.;
5. građevine zdravstvene, socijalne i rehabilitacijske namjene:
– ured službe zdravstvene skrbi, centar za socijalnu skrb i dom socijalne skrbi iz članaka: 16., 17., 18., 31., 33., 34. i 35.;
– ljekarna i prodavaonica ortopedskih pomagala iz članka: 16.;
– ljekarna i prodavaonica ortopedskih pomagala s tri i više šaltera ili pulta istog tipa poslovanja iz članaka: 16., 17., 31. (ili 32.);
– ambulanta iz članaka: 16., 17., 18., 33. i 34.;
– dom zdravlja iz članaka: 16., 17., 18., 31., 33., 34. i 35.;
– bolnica iz članaka: 16., 17., 18., 19., 21., 24., 25., 31., 34. i 35.;
– lječilište iz članaka: 16., 17., 18., 19., 21., 24., 25., 31., 34. i 35.;
– zatvoreni bazen u lječilištu iz članaka: 16., 17., 18., 24., 25., 26., 31. i 34.;
– otvoreni bazen u lječilištu iz članaka: 16., 17., 18., 24., 25., 26. i 34.;
– lječilišna plaža iz članaka: 16., 17., 18., 24., 25., 26. i 34.;
– zatvoreno lječilišno kupalište/toplice iz članaka: 16., 17., 18., 24., 25., 26., 31., 34. i 35.;
– javno kupalište iz članaka: 16., 17., 18., 24., 25.;
– dom za starije i nemoćne osobe s 20 i više soba sa zajedničkim sanitarnim jedinicama iz članaka: 16., 17., 18., 19.(ili 25.), 21., 32., 34. i 35.;
– dom za starije i nemoćne osobe hotelskog tipa (soba/TWC) s 20 i više soba iz članaka: 16., 17., 19.(ili 25.+18.), 20., 21., 32., 34. i 35.;
– dom za starije osobe apartmanskog tipa s 20 i više apartmana iz članaka: 16., 17., 22., 31. i 34.;
– pučka kuhinja iz članaka: 16., 17., 18. i 34.;
6. građevine koju učestalo koriste osobe s invaliditetom
– građevina u kojoj se nalaze poslovne prostorije saveza, društva i/ili udruge osoba s invaliditetom iz članaka: 16., 17., 18., 20., 21., 28., 29., 30., 33., 34. i
35.;
– građevina odnosno prostorije ustanove ili druge (pravne ili fizičke) osobe koje su namijenjene za odgoj i obrazovanje osoba s invaliditetom iz članaka:
16., 17., 18., 21., 24., 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34. i 35.;
– građevina odnosno prostorije ustanove ili druge (pravne ili fizičke) osobe koje su namijenjene za rehabilitaciju i/ili smještaj i boravak osoba s
invaliditetom iz članaka: 16., 17., 18., 19., 20., 21., 24., 25., 28., 29., 30., 31., 32., 34. i 35.;
7. građevine odgojne i obrazovne namjene
– dječji vrtić iz članaka: 16. i 17.;
– škola, učilište, ustanova za obrazovanje odraslih osoba, visoko učilište iz članaka: 16., 17., 18., 21. i 34.;
– učenički i studentski dom s 25 i više soba sa zajedničkim sanitarnim jedinicama iz članaka: 16., 17., 18., 19. (ili 25.), 20., 21. i 34.;
– učenički i studentski dom hotelskog tipa (soba/TWC) s 25 i više soba iz članaka:16., 17., 19. (ili 25.+18.), 21. i 34.;
– studentska apartmanska naselja s 25 i više apartmana iz članaka: 16., 17., 22. i 34.;
8. građevine kulturne namjene
– sveučilišna knjižnica iz članaka: 16., 17., 18., 32., 34. i 35.;
– knjižnica iz članka 16. i 32.;
– kulturni centar iz članaka: 16., 17., 18., 34. i 35.;
– kongresni centar iz članaka: 16., 17., 18., 27., 33., 34. i 35.;
– muzej, galerija, izložbeni prostor površine 300 m2 i više iz članaka: 16., 17., 18., 32. i 34.;
– kino, kazalište i koncertna dvorana, sa 100 i više mjesta u gledalištu iz članaka: 16., 17., 18., 27., 33. i 34.;
9. građevine prometne namjene
– zračna luka iz članaka: 16., 17., 18., 31. (ili 32.), 33. i 34.;
– autobusna i željeznička postaja/kolodvor iz članaka: 16., 17., 18., 31. ili 32., 33., 34., 37. i 39.;
– autobusno i tramvajsko stajalište, željeznički peron iz članka: 34., 37. i 39.;
– putnička zgrada u trajektnim i brodskim pristaništima iz članaka: 16., 17., 18., 31. (ili 32.), i 35.;
– odmorište uz državnu i županijsku cestu iz članaka: 18., 28., 38. i 39.;
– javno parkiralište iz članka: 38.;
– javna garaža kapaciteta 300 i više vozila iz članaka: 16., 17., 18. i 38.;
– crpka za gorivo iz članka: 16.;
10. građevine športske i rekreacijske namjene
– športski teren iz članaka: 16., 17., 18. i 24.;
– športska dvorana sa 100 i više mjesta u gledalištu iz članaka: 16., 17., 18., 24., 25., 27. i 34.;
11. građevine zabavne namjene
– zabavni park iz članaka: 16., 17., 18., 34. i 39.;
– zoološki i botanički vrt iz članaka: 16., 17., 18., 34. i 39.;
12. građevine vjerske i sakralne namjene
– obredna dvorana iz članaka: 16., 17., 33. i 34.;
– vjerski i karitativni centar iz članaka: 16., 17., 18., 21. i 34.;
13. građevine za izvršavanje kazne zatvorom
– kaznionica iz članaka: 16., 17., 18., 19., 21., i 31.;
– zatvor iz članaka: 16., 17., 18., 19., 21., i 31.;
– odgojni zavod iz članaka: 16., 17., 18., 19., 20., 21. i 31.;
14. prostori i površine javne namjene
– pješački trg, ulica, staza u parku, dječjem igralištu i na šetalištu iz članka: 39.;
– pothodnik, nathodnik i pješački most iz članka: 39.;
197
– ulični prijelaz iz članaka: 40., 41., 42. i 43.;
15. građevine druge namjene
– sajamski i izložbeni centar iz članaka: 16., 17., 18. i 34.;
– tehnologijski park iz članaka: 16., 17., 18. i 34.;
– javni WC iz članaka: 16., 17. i 18.;
– građevina u kojoj je obvezno izvođenje 4 ili više WC jedinica za javnu uporabu iz članaka: 16., 17. i 18.;
– mrtvačnica i krematorij iz članaka: 16., 17. i 34.;
– javno sklonište iz članaka: 16., 17. i 18.
Građevine stambene i stambeno-poslovne namjene moraju se projektirati i biti izvedene tako da, ovisno o svojoj namjeni, sadrže elemente
pristupačnosti iz slijedećih članaka ovoga Pravilnika:
1. stambena zgrada iz članaka: 16., 17. i 22.;
2. stambeno-poslovna zgrada iz članaka: 16., 17. i 22., a koja osim tih elemenata pristupačnosti mora u dijelu građevine poslovne namjene sadržavati i
elemente pristupačnosti ovisno o namjeni toga poslovnog dijela i to najmanje prema odgovarajućim odredbama stavka 1. ovoga članka.
Članak 45.
U sklopu ulazne porte kod sljedećih građevina: dom zdravlja, bolnica, lječilišta, zatvorenog bazena u lječilištu, zatvoreno javno-lječilišno
kupalište/toplice, dom za starije i nemoćne osobe s 20 i više soba sa zajedničkom sanitarnom jedinicom, dom za starije i nemoćne osobe hotelskog tipa
(soba/TWC) s 20 i više soba, dom za starije osobe apartmanskog tipa s 20 i više apartmana, ured službe socijalno-zdravstvene skrbi za rad sa strankama,
institucija za odgoj i obrazovanje osoba s invaliditetom, institucija za rehabilitaciju, institucija za smještaj osoba s invaliditetom, obavezno se izvodi
pristupačni šalter.
Članak 46.
Sve sobe u bolnici, lječilištu te instituciji za rehabilitaciju i smještaj osoba s invaliditetom moraju se izvesti kao pristupačne.
Obvezni broj pristupačnih soba i/ili apartmana, odnosno smještajnih jedinica (u daljnjem tekstu soba) u domu za starije i nemoćne osobe hotelskog tipa
(soba/TWC) i u domu za starije i nemoćne osobe u kojem se nalaze zajedničke sanitarne jedinice, određuje se tako da se na prvih dvadeset soba izvodi
obvezno jedna pristupačna soba, te po jedna više za svakih idućih deset soba. Ukupni broj pristupačnih soba određuje se zaokruživanjem broja soba na
prvu višu deseticu.
Obvezni broj pristupačnih soba i/ili apartmana, odnosno smještajnih jedinica (u daljnjem tekstu: soba) u hotelu (soba/TWC) s 25 i više soba, turističkom
naselju s 25 i više apartmana, hostelu s 25 i više soba sa zajedničkim sanitarnim jedinicama, u učeničkom i studentskom domu hotelskog tipa (soba/TWC)
s 25 i više soba, te učeničkom i studentskom domu s 25 i više soba u kojima se nalaze zajedničke sanitarne jedinice kao i studentskom apartmanskom
naselju s 25 i više apartmana, iznosi najmanje 2% od ukupnog broja soba, pri čemu se potreban broj tih soba utvrđuje zaokruživanjem decimalnog broja
na veći cijeli broj.
Obvezni broj pristupačnih smještajnih jedinica za osobe u građevinama za izvršenje kazne zatvorom je 5%, ali ne manje od jedne.
Članak 47.
Obvezni broj pristupačnih WC-a i kupaonica u domu za starije i nemoćne osobe sa zajedničkim sanitarnim jedinicama, određuje se tako da se na svakih
deset soba obvezno izvodi jedan pristupačan WC i jedna pristupačna kupaonica.
U hostelu, učeničkom i studentskom domu, u kojima se nalaze zajedničke sanitarne jedinice obvezno se na svakih 50 soba izvodi jedan pristupačan WC i
jedna pristupačna kupaonica.
Članak 48.
Kada je u građevini predviđeno zapošljavanje osoba s invaliditetom mora se osigurati pristupačna radna prostorija i pristupačan WC.
Članak 49.
Caffe-bar, kavana, restoran i drugi prostori za obavljanje ugostiteljske djelatnosti s manje od 80 sjedećih mjesta; disko klub i noćni klub površine manje
od 400 m²; muzej, galerija, izložbeni prostor površine manje od 300 m²; te kino, kazalište i koncertna dvorana s manje od 100 mjesta u gledalištu, moraju
osigurati pristupačnost elementima za svladavanje visinske razlike prema odredbama ovoga Pravilnika i moraju imati pristupačan WC.
Kada je posebnim propisima kojima su propisani uvjeti za obavljanje djelatnosti u građevinama iz stavka 1. ovoga članka, dopušteno odstupanje od tih
uvjeta u smislu da nije potrebno izvođenje WC-a, tada ne postoji obveza izvođenja niti pristupačnog WC-a.
Ako je sukladno posebnim propisima iz stavka 2. ovoga članka obvezna izvedba samo jednog WC-a za žene i muškarce, tada se on izvodi kao pristupačan
WC.
U slučaju rekonstrukcije građevine iz stavka 1. ovoga članka, lokacijskom dozvolom može se utvrditi odstupanje od elemenata pristupačnosti iz toga
stavka zbog zatečenih uvjeta u građevini ili uvjeta nepristupačnosti javne površine s koje se pristupa u građevinu.
Članak 50.
Na javnom parkiralištu i u javnoj garaži izvodi se 5% pristupačnih parkirališnih mjesta u odnosu na ukupni broj parkirališnih mjesta, ali ne manje
od jednoga.
Uz građevinu, odnosno u građevini iz članka 5. ovoga Pravilnika izvodi se 5% pristupačnih parkirališnih mjesta u odnosu na ukupni broj parkirališnih
mjesta, ali ne manje od jednoga.
Članak 51.
Unapređenje pristupačnosti građevina

Dijelovi građevina javne i poslovne namjene iz članka 44. stavka 1. ovoga Pravilnika koji se rekonstruiraju ili nastaju rekonstrukcijom moraju se
projektirati i izvesti tako, da ovisno o svojoj namjeni, sadrže elemente pristupačnosti propisane tim člankom.
Ulazni prostor i komunikacije do dijelova građevina iz stavka 1. ovoga članka moraju se prilikom rekonstrukcije projektirati i izvesti tako da sadrže
elemente pristupačnosti iz članka 16. i 17. ovoga Pravilnika.
Stavak 1. i 2. ovoga članka odnosi se i na građevine koje će nakon namjeravane rekonstrukcije postati građevine iz članka 44. stavka 1. ovoga Pravilnika,
te na poslovne dijelove stambeno-poslovnih zgrada koji imaju veličinu odnosno kapacitet zgrade poslovne namjene iz članka 44. stavka 1. ovoga
Pravilnika ili će tu veličinu, odnosno kapacitet imati nakon namjeravane rekonstrukcije.
Članak 45., 46., 47., 48., 49. i 50. primjenjuje se i na rekonstrukciju građevina iz tih članaka.
Odredbe ovoga članka primjenjuju se i u slučaju izmjene i/ili dopune građevinske dozvole za navedene građevine.
Članak 52.
198
Iznimno odstupanje od propisanih elemenata pristupačnosti
Ako se pri rekonstrukciji građevine iz članka 5. ovoga Pravilnika, koja se nalazi u urbanističkoj cjelini koja je upisana u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske, ne mogu osigurati propisani elementi pristupačnosti, a da se ne naruši spomeničko svojstvo kulturnog dobra, dopušteno je iznimno
odstupiti od propisanih elemenata pristupačnosti, uz uvjet da se za odstupanje pribavi suglasnost ministarstva nadležnog za poslove graditeljstva.
Uz prijedlog za davanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka prilaže se mišljenje tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara u pogledu očuvanja
spomeničkog svojstva građevine, odnosno mogućem narušavanju tog svojstva izvođenjem propisanih elemenata pristupačnosti.
Suglasnost iz stavka 1. ovog članka nije upravni akt.
Članak 53.
U dijelovima naselja i pojedinim građevinama za koje je utvrđena zaštita sukladno posebnim propisima iz područja zaštite prirode neće se primijeniti
odredbe ovoga Pravilnika, ako bi se njihovom primjenom ugrozili ciljevi propisane zaštite.
U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka kao zamjena za elemente pristupačnosti za svladavanje visinske razlike, obvezno se koriste montažno –
demontažni i drugi uređaji koji ne ugrožavaju ciljeve propisane zaštite.
V. O B VE Z AN SADRŽ AJ PRO JEK AT A

Članak 54.
Projekti građevina iz članka 5. ovoga Pravilnika, moraju sadržavati prikaz tehničkih rješenja kojima se elementi pristupačnosti primjenjuju za osiguranje
pristupačnosti građevina te prikaz tehničkih rješenja za jednostavnu prilagodbu stanova (u daljnjem tekstu: tehnička rješenja).
Tehnička rješenja iz stavka 1. ovoga članka prikazuju se, ovisno o razini razrade projekta, na primjeren način u idejnom projektu, glavnom projektu i
izvedbenom projektu građevine.
Članak 55.
Sadržaj idejnog projekta

U idejnom projektu građevine, tehnička rješenja prikazuju se tehničkim opisom i nacrtima.
Tehnički opis ovisno o vrsti građevine, osobito sadrži:
– opis prostora građevine u kojoj se osigurava pristupačnost te opis prostora i površine javnog prometa i njihovu povezanost,
– tehničke i funkcionalne podatke o arhitektonskim i građevinskim rješenjima koja osiguravaju pristupačnost,
– opis i funkciju građevnih i drugih proizvoda, instalacija i opreme ugrađenih u svrhu osiguranja pristupačnosti, te načina ugradnje odnosno priključenja.
Tehnički opis stambene zgrade, osim sadržaja iz stavka 2. ovoga članka sadrži i opis jednostavne prilagodbe najmanje jednog stana na svakih deset
stanova.
Nacrti za građevine stambene i stambeno-poslovne namjene, osobito sadrže:
– situaciju s oznakom pristupačnog parkirališnog mjesta i drugih propisanih elemenata za osiguranje pristupačnosti građevine,
– tlocrte karakterističnih etaža, presjeke i pročelja s prikazom jednog prilagodljivog stana na svakih deset stanova i ucrtanim pristupačnim
komunikacijama kojima se osigurava pristup osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti do tih stanova,
– shemu instalacija i ugradnje opreme vezane za pristupačnost.
Nacrti za građevine javne i poslovne namjene, ovisno o vrsti građevine, osobito sadrže:
– situaciju s oznakom pristupačnog parkirališnog mjesta i drugih propisanih elemenata za osiguranje pristupačnosti građevine,
– druge nacrte potrebne za određenu vrstu građevine s ucrtanim ili označenim prostorijama, prostorima, komunikacijama i drugim dijelovima građevine
namijenjenim kretanju, boravku ili radu osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, te drugim što je bitno za osiguranje pristupačnosti.
Članak 56.
Sadržaj glavnog projekta

U glavnom projektu građevine tehnička rješenja prikazuju se u projektima pojedinih struka:
– arhitektonskom projektu,
– građevinskom projektu,
– elektrotehničkom i strojarskom projektu ako tehničko rješenje pristupačnosti uključuje ugradnju posebnih uređaja namijenjenih osobama s invaliditetom
i smanjene pokretljivosti.
Podaci o građevini odnosno njezinom dijelu, tehnička rješenja kojima se osigurava ispunjavanje propisanih zahtjeva, ovisno o vrsti projekta, sadržani su u
tehničkom opisu, odgovarajućim proračunima, te po potrebi u programu kontrole i osiguranja kvalitete, posebnim tehničkim uvjetima i dr.
Tehnički opis, ovisno o vrsti građevine, sadrži podatke o tehničkim rješenjima, radovima, ugrađenim građevnim i drugim proizvodima, konstrukciji,
instalacijama i opremi kojima se osigurava ispunjavanje propisanih uvjeta pristupačnosti, podatke iz elaborata, studija i podloga koji su od utjecaja na
ispunjavanje zahtjeva pristupačnosti.
Tehnički opis za građevinu stambene i stambeno-poslovne namjene, osobito sadrži:
u arhitektonskom projektu:
– opis prostornog i oblikovnog rješenja te radova kojima se osigurava pristupačnost stanovima za koje je predviđeno prilagođavanje,
– opis građevnih dijelova uključenih u tehničko rješenje pristupačnosti obzirom na građevne i druge proizvode (opis završne obrade površina,
protukliznost i sl.),
– opis završnih radova i način ugradnje građevnih i drugih proizvoda u vezi s pristupačnošću;
u građevinskom projektu:
– opis dijelova konstrukcije uključenih u tehničko rješenje pristupačnosti obzirom na građevne i druge proizvode,
– opis zahvata i radova koje je potrebno provesti pri prilagodbi stanova;
u elektrotehničkom i strojarskom projektu:
– opis zahvata i radova koje je potrebno provesti pri prilagodbi stanova,
– opis opreme, instalacija i njihove funkcije, te opis načina priključenja (dizala, platforme i dr.).
Tehnički opis za građevinu javne i poslovne namjene, osobito sadrži:
– opis prostornog i oblikovnog rješenja kojim se osigurava pristupačnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u prostore građevine
namijenjene njihovom kretanju, boravku ili radu,
199
– opis građevnih dijelova uključenih u tehničko rješenje pristupačnosti obzirom na građevne i druge proizvode (opis završne obrade površina;
protukliznost i sl.),
– opis završnih radova i način ugradnje građevnih i drugih proizvoda u vezi s pristupačnošću,
– opis funkcionalnog i oblikovnog rješenja svih elemenata uređenja vanjskih prostora za omogućavanje pristupačnosti;
– opis prostornog i oblikovnog rješenja kojim se osigurava pristupačnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti na površine namijenjene
njihovom kretanju, boravku ili radu,
– opis dijelova konstrukcije uključenih u tehničko rješenje pristupačnosti obzirom na građevne i druge proizvode;
– opis opreme instalacija i njihove funkcije, opis načina priključenja (dizala, vertikalno podizne platforme, koso podizne sklopive platforme i dr.).
Proračuni, ovisno o vrsti građevine, obvezno sadrže dokaze o ispunjavanju propisanih zahtjeva.
Proračun za građevinu stambene i stambeno-poslovne namjene, sadrži:
– proračun duljine pristupnih rampi s iskazanim uzdužnim i poprečnim nagibom;
– proračun dijelova nosive konstrukcije uključenih u rješenja pristupačnosti,
– proračun nosive konstrukcije za stanje prije i nakon prilagodbe stanova, ako prilagodba podrazumijeva promjenu konstrukcije;
– proračun instalacija za opremu, proračun strojarskih dijelova opreme namijenjene osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Proračun za građevinu javne i poslovne namjene, sadrži:
– proračun duljine pristupnih rampi s iskazanim uzdužnim nagibom,
– proračun elemenata pristupačnosti (broj korisničkih mjesta za osobe smanjene pokretljivosti i sl.) vezanih za namjenu građevine,
– proračun uzdužnih i poprečnih nagiba pješačkih staza i putova te duljine pristupnih rampi s iskazanim uzdužnim i poprečnim nagibom;
– proračun dijelova nosive konstrukcije uključenih u rješenja pristupačnosti,
– proračun duljine pristupnih rampi s iskazanim uzdužnim i poprečnim nagibom,
– proračun elemenata pristupačnosti ako se proračunavaju;
– proračun instalacije za opremu, proračun strojarskih dijelova opreme namijenjene osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Nacrti, ovisno o vrsti građevine, u prikladnom mjerilu obvezno prikazuju tehnička rješenja pristupačnosti na situaciji, tlocrtima i presjecima te visinskim
položajima propisanih elemenata pristupačnosti iz ovoga Pravilnika sa shemama instalacija i ugradnje opreme.
Nacrti za građevinu stambene i stambeno-poslovne namjene sadrže:
– situaciju u odgovarajućem mjerilu s tlocrtom propisanog broja pristupačnih parkirališnih mjesta, te s tlocrtom pristupačne komunikacije od javne
pješačke površine do pristupačnog ulaza u građevinu,
– tlocrte, presjeke i pročelja karakterističnih etaža, s oznakom jednog prilagodljivog stana na svakih deset stanova i ucrtanim ili označenim pristupačnim
komunikacijama kojima se osigurava pristup osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti do tih stanova sukladno odredbama stavka 2. članka 44.
ovoga Pravilnika,
– shemu instalacija i ugradnje opreme vezane za pristupačnost;
Nacrti za građevinu javne namjene i poslovne namjene sadrže:
– situaciju u odgovarajućem mjerilu s tlocrtom propisanog broja pristupačnih parkirališnih mjesta te s tlocrtom komunikacija od javne pješačke površine
do pristupačnog ulaza u građevinu,
– tlocrte, presjeke i visinske položaje svih propisanih elemenata pristupačnosti za svaku vrstu građevine sukladno odredbama stavka 1. članka 44. ovoga
Pravilnika,
– shemu instalacija i ugradnje opreme vezane za pristupačnost.
Članak 57.
Sadržaj izvedbenog projekta

Razrada tehničkih rješenja za ispunjavanje propisanih zahtjeva iz ovoga Pravilnika u prikladnom mjerilu sadržana je u projektima pojedinih struka, koji
osobito sadrže:
– tlocrte svih prostora namijenjenih kretanju, boravku i radu osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti s relevantnim kotama koje dokazuju
osiguranje pristupačnosti,
– detalje svih elemenata pristupačnosti propisanih ovim Pravilnikom;
– tlocrte svih površina namijenjenih kretanju, boravku i radu osoba s invaliditetom i smanjenje pokretljivosti s relevantnim kotama koje dokazuju
osiguranje pristupačnosti,
– plan oplate dijelova konstrukcije uključenih u rješavanje pristupačnosti,
– nacrte armature s iskazom količina za dijelove konstrukcije uključenih u rješavanje pristupačnosti;
– detalje instalacija i opreme ugrađenih za potrebe osiguranja pristupačnosti.
200
 ZAKON O GRAĐEVNIM PROIZVODIMA
NN 76/13, 30/14, 130/17, 39/19
RAZLIKE NOVI - STARI ZAKON O GRAĐEVNIM PROIZVODIMA (USKLAĐENO I NEUSKLAĐENO

PODRUČJE)
Iz skripte: Novim zakonom se osigurava provedba Uredbe (EU) br. 305/2011 zbog čega se uvodi podjela na usklađeno i neusklađeno područje, uređuju
sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, definiraju novi pojmovi: izjava o svojstvima, certifikat o stalnosti svojstava,
certifikat o sukladnosti kontrole tvorničke proizvodnje, bitne značajke. Ukida se sustav ocjenjivanja 2.
Zakon o građevnim proizvodima propisuje uvjete stavljanja na tržište ili stavljanja na raspolaganje na tržištu gp ovisno da li je proizvod sukladan
harmoniziranoj tehničkoj specifikaciji (usklađeno područje) ili hrvatskoj tehničkoj specifikaciji (neusklađeno područje).
Za usklađeno područje primjenjuju se pravila uređena Uredbom (EU) br. 305/2011 i ZoGP. Područje je uređeno primjenom usklađene (harmonizirane)
tehničke specifikacije što podrazumijeva: usklađenu europsku normu (HRN EN normu koja u prilogu ima ZA dodatak) ili europski dokument za
ocjenjivanje (EAD), u slučaju kada ne postoji primjenjiva norma, na osnovu kojeg tijelo za tehničko ocjenjivanje (TAB - technical assesment body) može
izdavati europsku tehničku ocjenu (ETA). Oznaka "CE" koristi se građevne proizvode koji su sukladni sa harmoniziranom tehničkom specifikacijom.
Neusklađeno područje odnosi se na gp na koje se ne odnosi Uredba (EU) br. 305/2011, a koji se stavljaju na tržište ili raspolaganje unutar granica RH.
Ovo područje je uređeno primjenom hrvatske tehničke specifikacije što podrazumijeva: tehnički propis, odnosno neusklađenu (hrvatsku) normu (norme
bez ZA dodatka) na koju upućuje tehnički propis ili hrvatski dokument za ocjenjivanje (HDO), u slučaju kada ne postoji primjenjiva norma, na osnovu
kojeg hrvatsko tijelo za tehničko ocjenjivanje izdaje hrvatsku tehničku ocjenu. Oznaka "C" koristi se za GP koji su sukladni sa hrvatskom tehničkom
specifikacijom.
GRAĐEVNI PROIZVOD, SKLOP (DA LI JE OPLATA GRAĐEVNI PROIZVOD? A SKELA)
Iz skripte:
Građevni proizvod ‐ svaki proizvod ili sklop proizveden i stavljen na tržište radi trajne ugradnje u građevinu ili njezine dijelove, čija svojstva imaju
učinak na svojstva građevine s obzirom na temeljne zahtjeve za građevinu.
Sklop znači građevni proizvod koji je na tržište stavio pojedini proizvođač kao skupinu od najmanje dvije zasebne komponente koje je potrebno postaviti
zajedno kako bi se ugradile u građevinu.
Ni oplata ni skela nisu građevni proizvodi, jer se ne ugrađuju trajno u građevinu i nemaju utjecaj na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.
KOJI JE SUSTAV OCJENJIVANJA ZA KOJE MATERIJALE, SUSTAVI ZA TOPLINSKU IZOLACIJU
Iz skripte:
SUSTAV 1+ Armaturni čelik i cement
SUSTAV 1 Konstrukcijski proizvodi od lameliranog drva za mostove i zgrade
SUSTAV 2+ beton
SUSTAV 3 krovni pokrovi koji podliježu propisima o opasnim tvarima
SUSTAV 4 unutrašnja vrata
PROZORI I VRATA
Profili – neharmonizirano područje, Staklo i okovi su u harmoniziranom području. Uobičajeni sustav za prozore i vrata vanjske ovojnice zgrada je sustav
3. Za vrata na evakuacijskim putevima je sustav 1.
ZA TOPLINSKU IZOLACIJU
Ovisi od proizvoda do proizvoda. Prema dodatku ZA normi za proizvode i HRN EN 13172
Ocjenjivanje sukladnosti prema sustavu 1, 3 ili 4 te dragovoljno certificiranje
Sustav 3 – je propisan za sve primjene toplinsko izolacijskih proizvoda (ostala svojstva osim požara) i proizvodi koji nisu u sustavu 1.
Sustav 1 - zahtjeva se za proizvode kod kojih je jasno odrediva mjera u proizvodnom procesu kojom se svrstavaju u viši razred reakcije na požar, a
podliježu propisima zaštite od požara (A1, A2, B, C)
Sustav 4 - zahtjeva se za proizvode za koje nije potrebno ispitivanje reakcije na požar
Za detalje vidi tablicu iz HRN EN 13172 Toplinsko izolacijski proizvodi – vrednovanje sukladnosti
ŠTO JE BETON, DA LI JE BETON U USKLAĐENOM PODRUČJU, KOJI JE SUSTAV OCJENJIVANJA

SUKLADNOSTI BETONA, DOSTAVNICA BETONA, KAKO SE DOKAZUJE SUKLADNOST BETONA NA
GRADILIŠTU; KOJE SUSTAVE IMAJU BETON, CEMENT I ARMATURA; KAKO SE POTVRĐUJE
SUKLADNOST ARMATURE A KAKO ČELIKA ZA ARMIRANJE
Iz skripte:
Beton je građevni proizvod koji se sastoji od cementa, agregata, vode i dodataka betonu.
Beton nije u usklađenom području, sustav ocjenjivanja sukladnosti betona je 2+. Sukladnost betona na gradilištu dokazuje se prema normi koja je
određena programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je dio glavnog projekta.
Sukladnost armature se potvrđuje prema odredbama tehničke specifikacije, a čelika 1+.
201
Beton 2+, betonski čelik 1+, cement 1+, Armatura prema odredbama tehničke specifikacije.
Dostavnica/otpremnica betona sadrži podatke o betonu (razred tlačne čvrstoće, maksimalno zrno agregata, konzistenciju npr. slijeganjem, udio klorida,
razred izloženosti, vrstu cementa ), količinu betona, podatke o betonari i oznaku sukladnosti „C“.
ŠTO UREĐUJE ZAKON O GRAĐEVNIM PROIZVODIMA
GL AVA I. O PĆE O DRE DB E

Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, radnje koje u okviru ocjenjivanja i provjere
stalnosti svojstava građevnih proizvoda provode proizvođači građevnih proizvoda te prijavljena i odobrena tijela, dokumenti ocjenjivanja i
provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, zahtjevi za prijavljena i odobrena tijela, postupak prijave, obveze prijavljenih i odobrenih
tijela, obveze i zahtjevi za imenovanje tijela za tehničko ocjenjivanje, uređuje provedba Uredbe (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća
od 9. ožujka 2011. koja propisuje usklađene uvjete trgovanja građevnim proizvodima i ukida Direktivu Vijeća 89/106/EEZ, (u daljnjem tekstu: Uredba
(EU) br. 305/2011), uvjeti za rad i postupanje tijela odgovornog za provedbu Uredbe (EU) br. 305/2011 i druga pitanja bitna za stavljanje na
tržište ili stavljanje na raspolaganje na tržište građevnih proizvoda.
Članak 2. (NN 130/17)
Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:
– Uredbe (EZ) br. 764/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju postupaka koji se odnose na primjenu određenih nacionalnih
tehničkih propisa na proizvode koji se zakonito stavljaju na tržište u drugoj državi članici i o stavljanju izvan snage Odluke br. 3052/95/EZ Tekst
značajan za EGP (SL L 218, 13. 8. 2008.) – u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 764/2008,
– Uredbe (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na
stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 Tekst značajan za EGP (SL L 218, 13. 8. 2008.) – u daljnjem tekstu:
Uredba (EZ) br. 765/2008,
– Uredbe (EU) br. 305/2011,
– Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 568/2014 оd 18. veljače 2014. o izmjeni Priloga V. Uredbe (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća u
pogledu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda (SL L 157, 27. 5. 2014.)
– Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 574/2014 оd 21. veljače 2014. o izmjeni Priloga III. Uredbe (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o
predlošku za sastavljanje izjave o svojstvima građevnih proizvoda (SL L 159, 28. 5. 2014.).
Vidi i članak 55.
POJMOVI (TEHNIČKA OCJENA 1/4)
Vidi i članak 80.
Članak 3.
(1) Pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju jednako značenje kao pojmovi uporabljeni u Uredbi (EU) br. 305/2011.
(2) Za potrebe propisivana uvjeta stavljanja na tržište ili stavljanja na raspolaganje na tržištu (u daljnjem tekstu: stavljanja na tržište ili na raspolaganje)
građevnih proizvoda na koje se ne odnosi Uredba (EU) br. 305/2011, a koji proizvodi se stavljaju na tržište ili na raspolaganje unutar granica Republike
Hrvatske (u daljnjem tekstu: neusklađeno područje) se uz pojmove uređene Uredbom (EU) br. 305/2011 primjenjuju i sljedeći pojmovi:
– hrvatska tehnička specifikacija – znači tehnički propis, hrvatska norma na koju upućuje tehnički propis i hrvatski dokument za ocjenjivanje,
– hrvatski dokument za ocjenjivanje – znači dokument koji je izradilo hrvatsko tijelo za tehničko ocjenjivanje u svrhu izdavanja hrvatskih
tehničkih ocjena,
– hrvatska tehnička ocjena – znači dokumentiranu ocjenu svojstava građevnog proizvoda koja se odnose na njegove bitne značajke, u skladu s
odgovarajućim hrvatskim dokumentom za ocjenjivanje.
(3) Ostali pojmovi koji se primjenjuju u ovom Zakonu su:
– Ministarstvo je ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva,
– Ministar je ministar nadležan za poslove graditeljstva,
– dionici tržišta građevnih proizvoda su gospodarski subjekti i tijela čije zadaće i obveze su uređene ovim Zakonom te druga javnost (gospodarski
subjekti koji građevne proizvode rabe za građenje, strukovne i slične organizacije i njihovi članovi, organizacije civilnog društva, fizičke osobe, i sl.)
zainteresirana za pitanja uređena ovim Zakonom,
– građevina, postojeća građevina, tehnički propis, jednostavni radovi, održavanje, projektiranje, gradnja, građenje, rekonstrukcija, projektant, uklanjanje,
glavni projekt, rješenje o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta, građevinska dozvola, izvedbeni projekt, tipski projekt, građevinski dnevnik imaju
značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje gradnje.
(4) Za potrebe provedbe Uredbe (EU) br. 305/2011 riječi:
– »nadležna državna tijela« imaju značenje riječi »Ministarstvo i Državni inspektorat,
– »tijelo za tržišni nadzor« imaju značenje riječi Državni inspektorat
202
(5) Pojam »građevina« definiran Uredbom (EU) br. 305/2011 i posebnim zakonom kojim se uređuje područje gradnje u smislu ovoga Zakona imaju
istovjetno značenje.
Nadležno tijelo
Članak 4.
(1) Nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EU) br. 305/2011 i ovoga Zakona jest Ministarstvo.
(2) Uredbom o unutarnjem ustrojstvu i Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva osigurava se ispunjavanje zahtjeva iz članaka 10., 29. i 41. Uredbe
(EU) br. 305/2011 i drugih zahtjeva za provedbu ovoga Zakona.
Članak 5.
U provedbi Uredbe (EU) br. 305/2011 Ministarstvo je:
– kontaktna točka za građevne proizvode,
– upravno tijelo za prijavljivanje prijavljenih tijela,
– upravno tijelo za imenovanje tijela za tehničko ocjenjivanje (u daljnjem tekstu: TAB),
– član Stalnog odbora za graditeljstvo iz članka 64. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Članak 6.
U neusklađenom području Ministarstvo provodi postupke:
– provjeravanja ispunjavanja zahtjeva za tijela koja provode zadaće treće strane u procesu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava,
– imenovanja hrvatskih tijela za tehničko ocjenjivanje.
POVJERENSTVO ZA GRAĐEVNE PROIZVODE
Povjerenstvo za građevne proizvode

Članak 7.
(1) Za obavljanje određenih poslova uređenih ovim Zakonom koja se odnose na pitanja vezana za stavljanje na tržište ili na raspolaganje građevnih
proizvoda, te za savjetovanje Ministarstva glede članstva Republike Hrvatske u Stalnom odboru za graditeljstvo iz članka 64. Uredbe (EU) br.
305/2011, ministar osniva Povjerenstvo za građevne proizvode i imenuje njegove članove.
(2) Sastav, način rada i druga pitanja vezana za rad Povjerenstva za građevne proizvode propisuju se pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona.
Dodatno iz skripte:
Povjerenstvo ima ulogu obavljanja poslova uređenih ZoGP koja se odnose na pitanja vezana uz stavljanje na tržište građevnih proizvoda, savjetovanja
Ministarstva kod prijavljivanja Prijavljenih i odobrenih tijela (TAB-ova), kod sumnji u nedostatke odnosno kod ukidanja Rješenja o ispunjenih uvjetima
za Prijavljena i odobrena tijela, surađuje u Nadzoru nad provedbom ZoGP i savjetuje Min. glede članstva u Stalnom Odboru za graditeljstvo iz Uredbe
305/2011.
Posebni propisi
Članak 8.
Na pitanja u vezi sa stavljanjem na tržište ili na raspolaganje građevnih proizvoda koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odgovarajuće odredbe
posebnog zakona kojim se uređuju tehnički zahtjevi za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti te zakona kojim se uređuje zaštita potrošača.
Članak 9.
(1) Posebnim propisima ne smije se ograničavati stavljanje na tržište ili na raspolaganje građevnih proizvoda koji ispunjavaju zahtjeve uređene ovim
Zakonom i propisima donesenim u skladu s ovim Zakonom.
(2) Uporaba građevnih proizvoda, ugradnja te svojstva koja mora imati građevni proizvod u odnosu na njegove bitne značajke određuju se tehničkim
propisom koji se donosi na temelju posebnog zakona kojim se uređuje područje gradnje.
(3) Ministarstvo u skladu s posebnim zakonom provodi postupak priznavanja kvalifikacija za profesije regulirane ovim Zakonom.
Članak 10.
Izrazi koji se u ovom Zakonu rabe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i ženske osobe.
203
TIJELA U USKLAĐENOM I NEUSKLAĐENOM PODRUČJU I RAZLIKE U TA DVA PODRUČJA
Dodatno iz skripte:
U Republici Hrvatskoj neusklađeno područje građevnih proizvoda regulirano je Zakonom o građevnim proizvodima, N.N. 76/13, Glava III.
Pravila u neusklađenom području slična su kao i usklađenom, uz neke preinake. Umjesto usklađenih tehničkih specifikacija primjenjuju se hrvatske
tehničke specifikacije, odobreno tijelo je analogno prijavljenom tijelu, a imenovano tijelo (hrvatsko tijelo za tehničko ocjenjivanje) donosi hrvatski
dokument za ocjenjivanje kao što organizacija tijela za tehničko ocjenjivanje (''TABs'') donosi europski dokument za ocjenjivanje. Sustavi ocjenjivanja i
provjere stalnosti svojstava su identični, a identično se daju izjave o svojstvima građevnih proizvoda. Dok se na građevne proizvode u usklađenom
području stavlja CE oznaka, u neusklađenom području u Hrvatskoj stavlja se C' oznaka.
 USKLAĐENA (EU) TEHNIČKA SPECIFIKACIJA 1/2
 POSTUPAK PROVJERAVANJA ISPUNJAVANJA ZAHTJEVA ZA PRIJAVLJENA TIJELA 1/3
 SUSTAVI OCJENJIVANJA I PROVJERE STALNOSTI SVOJSTAVA GRAĐEVNIH PROIZVODA U
USKLAĐENOM PODRUČJU 1/2
GL AVA II. PRO VE DB A URE DB E (E U) B R. 305/ 2011 – US KL AĐE NO PO DRUČJE

Članak 11.
Ovom se glavom utvrđuju zadaće i postupci Ministarstva u provedbi Uredbe (EU) br. 305/2011 te zahtjevi i obveze prijavljenih tijela i TAB-ova.
Postupak provjeravanja ispunjavanja zahtjeva za prijavljena tijela

Članak 12.
(1) Za provedbu zadaća treće strane u procesu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava pravna osoba podnosi zahtjev Ministarstvu u skladu sa
člankom 47. Uredbe (EU) br. 305/2011.
(2) Nakon zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo provjerava ispunjavanje zahtjeva iz članka 43. Uredbe (EU) br. 305/2011.
(3) Prijavljena tijela dokazuju ispunjavanje zahtjeva iz članka 43. Uredbe (EU) br. 305/2011 potvrdom o akreditaciji izdanom od nacionalnog
akreditacijskog tijela o osposobljenosti u skladu sa zahtjevima propisanim pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona.
Članak 13.
(1) Rješenje o ispunjavanju zahtjeva iz članka 43. Uredbe (EU) br. 305/2011 donosi Ministarstvo po prethodno pribavljenom mišljenju
Povjerenstva za građevne proizvode.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka može se donijeti za:
– laboratorij,
– laboratorij za radnje ocjenjivanja i provjere svojstava građevnih proizvoda u odnosu na bitne značajke: reakcije na požar, otpornosti na
požar, svojstva prilikom vanjskog požara, akustična svojstva, odnosno emisija opasnih tvari,
– tijelo za certificiranje kontrole tvorničke proizvodnje,
– tijelo za certificiranje proizvoda.
(3) Rješenjem iz stavka 2. podstavaka 1., 2. i 4. ovoga članka, a sukladno članku 46. stavku 1. Uredbe (EU) br. 305/2011, pravna osoba može biti posebno
imenovana kao stručna za rad izvan svojih akreditiranih jedinica u skladu sa zahtjevima za prijavljena tijela propisanim pravilnikom iz članka 23. ovoga
Zakona.
(5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka važi do njegova ukidanja.
(6) Ako se u postupku provjeravanja ispunjavanja zahtjeva potrebnih za donošenje rješenja iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da je riječ o podnositelju
zahtjeva koji je već prijavljen Europskoj komisiji, a akreditacijski postupak prema građevnom proizvodu za koji se podnosi zahtjev je u tijeku, donijet će
se privremeno rješenje.
(7) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka ukinut će se zbog prestanka ispunjavanja zahtjeva na temelju kojih je rješenje izdano.
Članak 13.a
Prijavljena tijela iz članka 13. stavka 2. podstavaka 1., 3. i 4. ovoga Zakona provode sljedeće radnje u okviru zadaća treće strane u postupcima
ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda za koje je doneseno rješenje:
204
– laboratorij ocjenjuje svojstva građevnih proizvoda na temelju ispitivanja (utemeljenoga na uzorkovanju koje je proveo proizvođač), proračuna,
tabličnih vrijednosti ili opisne dokumentacije građevnog proizvoda,
– tijelo za certificiranje kontrole tvorničke proizvodnje donosi odluku o izdavanju, ograničenju, obustavi ili povlačenju certifikata o sukladnosti
kontrole tvorničke proizvodnje na temelju ishoda sljedećih ocjenjivanja i provjera koje provodi to tijelo:
1. početnog pregleda proizvodnog pogona i kontrole tvorničke proizvodnje,
2. kontinuiranog nadzora, ocjenjivanja i vrednovanja kontrole tvorničke proizvodnje,
– tijelo za certificiranje proizvoda donosi odluku o izdavanju, ograničenju, obustavi ili povlačenju certifikata o stalnosti svojstava proizvoda na
temelju ishoda sljedećih ocjenjivanja i provjera koje to tijelo provodi:
1. ocjenjivanja svojstava građevnog proizvoda koje se provodi na temelju ispitivanja (uključujući uzorkovanje), proračuna, tabličnih vrijednosti
ili opisne dokumentacije proizvoda,
2. početnog pregleda proizvodnog pogona i kontrole tvorničke proizvodnje,
3. kontinuiranog nadzora, ocjenjivanja i vrednovanja kontrole tvorničke proizvodnje,
4. ispitivanja slučajnih uzoraka koje prijavljeno tijelo za certificiranje proizvoda uzima u proizvodnom pogonu ili skladišnim prostorima
proizvođača.
Postupak prijavljivanja
Članak 14.
(1) Nakon izvršnosti rješenja iz članka 13. ovoga Zakona Ministarstvo podnosi prijavu Europskoj komisiji i drugim državama članicama u skladu sa
člankom 48. Uredbe (EU) br. 305/2011.
(2) Stavak 1. ovoga članka odnosi se i na ovlaštenja izjednačena s rješenjima iz članka 13. ovoga Zakona koja se odnose na usklađeno područje, ako su
ispunjeni svi propisani zahtjevi.
(3) Ako prijavljeno tijelo podnese tužbu na rješenje iz članka 13. ovoga Zakona, Ministarstvo pokreće postupak povlačenja prijave podnesene sukladno
stavku 1. ovoga članka.
(4) Ako zahtjev tijela koje je prijavljeno Europskoj komisiji na temelju privremenog rješenja iz članka 13. stavka 6. ovoga Zakona bude odbačen ili
odbijen, Ministarstvo će nakon izvršnosti rješenja kojim je zahtjev odbačen ili odbijen pokrenuti postupak povlačenja prijave.
Članak 15.
Ministarstvo omogućuje da prijavljena tijela sudjeluju u radu grupe iz članka 55. Uredbe (EU) br. 305/2011, izravno ili putem imenovanih predstavnika,
ili omogućuje da su predstavnici prijavljenih tijela informirani o tom radu.
 POSTUPAK PROVJERAVANJA ISPUNJAVANJA ZAHTJEVA ZA TAB-OVE (TIJELA ZA TEHNIČKA
OCJENJIVANJA, TECHNICAL ASSESSMENT BODY) 1/3
Postupak provjeravanja ispunjavanja zahtjeva za imenovanje TAB-ova

Članak 16.
(1) Za imenovanje TAB-om i provedbu ocjenjivanja i izdavanja Europske tehničke ocjene za jedno ili više područja proizvoda iz Tablice 1.
Priloga IV. Uredbe (EU) br. 305/2011 pravna osoba podnosi zahtjev Ministarstvu.
(2) Nakon zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo provjerava ispunjavanja propisanih zahtjeva iz Tablice 2. Priloga IV. Uredbe
(EU) br. 305/2011.
(3) TAB-ovi dokazuju ispunjavanje zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka na način propisan pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona.
Članak 17.
(1) O ispunjavanju propisanih zahtjeva i imenovanju TAB-om Ministarstvo po prethodno pribavljenom mišljenju Povjerenstva za građevne
proizvode donosi rješenje.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se za provedbu ocjenjivanja i izdavanja europske tehničke ocjene za jedno ili više područja proizvoda
koja područja su uređena Tablicom 1. Priloga IV. Uredbe (EU) br. 305/2011.
(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka može se ukinuti zbog prestanka ispunjavanja zahtjeva na temelju kojih je rješenje doneseno.
Članak 18.
(1) Nakon izvršnosti rješenja iz članka 17. ovoga Zakona, Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji i drugim državama članicama podatke
sukladno članku 29. stavku 1. podstavku 2. Uredbe (EU) br. 305/2011.
(2) Stavak 1. ovoga članka odnosi se i na ovlaštenja izjednačena s rješenjima iz članka 17. ovoga Zakona koja se odnose na usklađeno područje, ako su
ispunjeni svi propisani zahtjevi.
(3) Ako imenovano tijelo podnese tužbu na rješenje iz članka 17. ovoga Zakona, Ministarstvo pokreće postupak povlačenja imenovanja podnesenog
sukladno stavku 1. ovoga članka
POSTUPAK UKIDANJA OVLAŠTENJA CERTIFIKACIJSKOG TIJELA
Obveze prijavljenih i imenovanih tijela te promjene u prijavama i imenovanjima

Članak 19.
(1) Prijavljeno tijelo dužno je redovito u godišnjim razdobljima od dana izvršnosti rješenja iz članka 13. ovoga Zakona, a na pisani zahtjev Ministarstva
i češće, izvještavati Ministarstvo o provedbi zadaća treće strane u procesu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava te uz izvještaj dostavljati
dokaze potrebne za provjeru, priznavanje i redoviti nadzor usklađenosti s propisanim zahtjevima, kao i dokaze kojima prijavljeno tijelo
dokazuje da i nadalje ispunjava zahtjeve na temelju kojih mu je doneseno rješenje iz članka 13. ovoga Zakona.
(2) Imenovano tijelo dužno je redovito u godišnjim razdobljima od dana izvršnosti rješenja iz članka 17. ovoga Zakona, a na pisani zahtjev Ministarstva
i češće, izvještavati Ministarstvo o provedbi ocjenjivanja i izdavanja europskih tehničkih ocjena za područje proizvoda za koje je imenovano, te
uz izvještaj dostavljati dokaze potrebne za provjeru, priznavanje i redoviti nadzor usklađenosti s propisanim zahtjevima, kao i dokaze kojima
imenovano tijelo dokazuje da i nadalje ispunjava zahtjeve na temelju kojih mu je doneseno rješenje iz članka 17. ovoga Zakona.
(3) Ako prijavljeno tijelo, odnosno imenovano tijelo prestane ispunjavati zahtjeve na temelju kojih je doneseno rješenje iz članka 13., odnosno članka 17.
ovoga Zakona, dužno je o tome odmah bez poziva i odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana nastupanja tih okolnosti izvijestiti
Ministarstvo.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo može donijeti rješenje o ukidanju ili djelomičnom ukidanju rješenja toj pravnoj osobi i po izvršnosti
tog rješenja pokreće postupak povlačenja, ograničenja ili obustave prijave, odnosno imenovanja Europskoj komisiji i drugim državama članicama.
205
Članak 20.
(1) Nakon zaprimanja obavijesti ili drugog saznanja o mogućem nedostatku ispunjavanja propisanih zahtjeva, odnosno obveza i/ili istekom roka za
dostavu podataka iz članka 19. ovoga Zakona, Ministarstvo po službenoj dužnosti pokreće postupak provjere ispunjavanja zahtjeva, odnosno
obveza prijavljenog ili imenovanog tijela.
(2) U postupku provjere pribavlja se mišljenje Povjerenstva za građevne proizvode o ozbiljnosti nedostataka u ispunjenju propisanih zahtjeva te obveza
prijavljenog, odnosno imenovanog tijela.
(3) Ako se u postupku provjere utvrdi da su nedostatci takvi da prijavljeno, odnosno imenovano tijelo više ne ispunjava propisane zahtjeve, Ministarstvo
će rješenjem odrediti rok za otklanjanje nedostataka ili će rješenje iz članka 13. ili 17. ovoga Zakona ukinuti u cijelosti ili djelomično.
(4) U slučaju ukidanja ili djelomičnog ukidanja rješenja iz stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo po izvršnosti toga rješenja pokreće postupak povlačenja,
ograničenja ili obustave prijave, odnosno imenovanja Europskoj komisiji i drugim državama članicama.
(5) Za potrebe postupka iz stavka 1. ovoga članka, dionici tržišta građevnih proizvoda i osobe ovlaštene za provedbu nadzora nad primjenom ovoga
Zakona, na zahtjev Ministarstva, dužni su bez odgode dostaviti tražene podatke i dokumente.
(6) Ako se u postupku provjere utvrdi da prijavljeno, odnosno imenovano tijelo i nadalje ispunjava propisane zahtjeve, Ministarstvo će obustaviti
postupak.
 CE OZNAKA 1/2
Označavanje i uputa građevnog proizvoda

Članak 21.
(1) Na građevni proizvod za koji je proizvođač sastavio izjavu o svojstvima, postavlja se CE oznaka sukladno člancima 8. i 9. Uredbe (EU) br.
305/2011, sa sadržajem napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne isključuje mogućnost stavljanja CE oznake i na drugim jezicima i pismima.
Članak 22.
Podaci navedeni u uputi te sigurnosne obavijesti uz građevni proizvod koji se stavlja na tržište ili na raspolaganje moraju biti napisani na hrvatskom
jeziku latiničnim pismom.
Članak 23.
Ministar pravilnikom propisuje:
– sastav i uvjete za imenovanje članova, te način rada i druga pitanja vezana za rad Povjerenstva za građevne proizvode,
– indikatore i druge elemente sustava praćenja provedbe ovoga Zakona,
– dokumentaciju koja se prilaže zahtjevima iz članka 12. stavka 1. i članka 16. stavka 1. ovoga Zakona,
– način dokazivanja sposobnosti prijavljenih tijela i TAB-ova,
– dokumentaciju koja je nužna za provjeru, priznavanje i redoviti nadzor prijavljenih i imenovanih tijela, u smislu ispunjavanja propisanih zahtjeva, te
– drugo u vezi s načinom dokumentiranja, dokazivanja ispunjavanja uvjeta i rada gospodarskih subjekata, tijela i javnopravnih tijela čije zadaće i obveze,
odnosno postupanje je uređeno ovim Zakonom.
DA LI OZNAKE C I CE ZNAČE NEŠTO ŠEFU GRADILIŠTA

Dodatno iz skripte: Izvođač ne se smije ugrađivati proizvod koji nema C ili CE oznaku.
 NEUSKLAĐENA (HR) TEHNIČKA SPECIFIKACIJA
GL AVA III. NE US K L AĐE NO PO DRUČJE

Članak 24.
(1) Ovom glavom propisuju se uvjeti stavljanja na tržište ili na raspolaganje građevnih proizvoda na koje se ne odnosi Uredba (EU) br. 305/2011 a
koji proizvodi se u neusklađenom području stavljaju na tržište ili na raspolaganje unutar granica Republike Hrvatske.
(2) Građevni proizvodi iz stavka 1. ovoga članka mogu se staviti na tržište ako su sukladni zahtjevima hrvatske tehničke specifikacije.
(3) Odredbe ove glave koje se odnose na građevne proizvode, pripadajuće akte i dokumente, obveze i aktivnosti dionika tržišta građevnih proizvoda
ograničene su na građevne proizvode iz stavka 1. ovoga članka, ako ovim Zakonom nije drugačije uređeno.
Temeljni zahtjevi za građevine i bitne značajke građevnih proizvoda

Članak 25.
Na građevne proizvode odgovarajuće se primjenjuju odredbe o temeljnim zahtjevima za građevine i bitnim značajkama građevnih proizvoda uređene
člankom 3. Uredbe (EU) br. 305/2011, pri čemu riječi »usklađena tehnička specifikacija« imaju značenje riječi »hrvatska tehnička specifikacija«.
SADRŽAJ IZJAVE O SVOJSTVIMA 1A/2
 IZJAVA O SVOJSTVIMA (IZJAVA O SUKLADNOSTI PREMA STAROM ZAKONU) 1/2
Izjava o svojstvima i sadržaj izjave o svojstvima

Članak 26.
(1) Kada je građevni proizvod sukladan zahtjevima hrvatske tehničke specifikacije, proizvođač treba sastaviti izjavu o svojstvima bitnih
značajki građevnih proizvoda (u daljnjem tekstu: izjava o svojstvima) napisanu na hrvatskom jeziku latiničnim pismom, ako ovim Zakonom nije
drugačije uređeno.
(2) Kada je građevni proizvod obuhvaćen tehničkim propisom, hrvatskom normom na koju upućuje tehnički propis (u daljnjem tekstu: hrvatska
norma) ili je u skladu s hrvatskom tehničkom ocjenom koja je za njega izdana, podaci o njegovim svojstvima, u odnosu na bitne značajke iz
odgovarajućeg tehničkog propisa, hrvatske norme ili hrvatske tehničke ocjene, smiju se dati samo ako su uključeni i određeni u izjavi o svojstvima.
(3) Sastavljanjem izjave o svojstvima proizvođač preuzima odgovornost za sukladnost građevnog proizvoda s tako iskazanim svojstvima. Ako
nema objektivnih naznaka o suprotnom, dionici tržišta građevnih proizvoda, Ministarstvo i osobe ovlaštene za provedbu nadzora nad primjenom ovoga
Zakona trebaju smatrati da je izjava o svojstvima koju je sastavio proizvođač točna i pouzdana.
(4) Izjava o svojstvima mora imati sadržaj propisan pravilnikom iz članka 55. ovoga Zakona.
OBJASNIT PRIMJER IZJAVE O SVOJSTVIMA ZA BETON C12/15 D31.5 S2 CL 0.40 X0
Iz skripte:
206
C12/15 ‐ razred tlačne čvrstoće betona, najmanja karakteristična čvrstoća određena na valjku dimenzija 15/30 cm (fck,valj =12 N/mm2) odnosno
najmanja karakteristična čvrstoća određena na kocki dimenzije stranica 15 cm (fck,cube= 15 N/mm2) pri starosti od 28 dana. Zahtjeva se da najmanje
95% svih rezultata pokaže tlačnu čvrstoću veću ili jednaku propisanoj za određeni razred tlačne čvrstoće betona, odnosno da najviše 5% rezultata može
biti manje čvrstoće od određene za pojedini razred tlačne čvrstoće betona (5% fraktil)
d31.5 ‐ maksimalno zrno agregata je 31.5 mm
S2 ‐ razred obradivosti svježeg betona mjereno slijeganjem (slump)
Cl 0.40 ‐ sadržaj klorida (% na masu cementa)
X0 ‐ razred izloženosti
Norma HRN EN 206 za svaki razred okoliša propisuje max v/c, min razred tlačne čvrstoće, minimalnu količinu cementa, minimalna količina zraka u
betonu agregat otporan na smrzavanje (za razrede XF) i sulfatnootporni cement (za razrede XA).
Oznake razreda izloženosti betona:
X0 – nema rizika od korozije
XC ‐ korozija uzrokovana karbonatizacijom (H2O, CO2) (XC1-XC4)
XF – Djelovanje smrzavanja i odmrzavanja, sa ili bez sredstava za odleđivanje (XF1 – XF4)
XD ‐ Korozija armature uzrokovana kloridima koji nisu iz mora (XD1 – XD3)
XS ‐ Korozija armature, uzrokovana kloridima iz mora (XS1 – XS3)
XA – Beton izložen kemijskom djelovanju (XA1 – XA3)
XM – Beton izložen habanju (XM1 – XM3)
IZNIMKA OD OBVEZE SASTAVLJANJA IZJAVE O SVOJSTVIMA (ZA KOJI PROIZVOD SE NE IZDAJE
IZJAVA O SVOJSTVIMA) 1/2
Iznimka od obveze sastavljanja izjave o svojstvima

Članak 27.
(1) Iznimno od odredbe članka 26. stavka 1. ovoga Zakona i ako ovim Zakonom ili propisom donesenim za provedbu ovoga Zakona nije drugačije
propisano, proizvođač u svrhu ugradnje građevnog proizvoda u konkretnu građevinu nema obvezu sastavljanja izjave o svojstvima, ako je građevni
proizvod proizveden ili izrađen u skladu sa svojstvima građevnog proizvoda u odnosu na njegove bitne značajke, koja svojstva su specificirana u glavnom
projektu te građevine i ako je:
– građevni proizvod proizveo pojedinačno ili prema posebnoj narudžbi u izvanserijskom postupku te ga ujedno i ugradio u tu građevinu, pri čemu je
odgovornost za proizvod i njegovu sigurnu ugradnju izjavom upisanom u građevinski dnevnik preuzeo proizvođač ili
– građevni proizvod izrađen na gradilištu pojedinačne građevine u koju će biti ugrađen, u skladu s propisima donesenim za provedbu ovoga Zakona ili
– građevni proizvod proizveo u sklopu neindustrijskog postupka, na tradicionalan način ili na način koji je primjeren očuvanju baštine, u svrhu
njegove ugradnje pri rekonstrukciji postojeće građevine ili drugim jednostavnim radovima na postojećoj građevini koja je kao pojedinačno zaštićena
građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, ili pri rekonstrukciji pojedinačno zaštićene postojeće građevine štićenih značajki u
području zaštićenom sukladno propisima iz područje zaštite prirode; proizvođač koji je građevni proizvod ujedno i ugradio u tu građevinu preuzima
odgovornost za proizvod i njegovu sigurnu ugradnju izjavom upisanom u građevinski dnevnik.
(2) Iznimka od obveze sastavljanja izjave o svojstvima odnosi se i na slučaj građevnog proizvoda pribavljenog rušenjem građevine i pripremljenog za
ponovnu uporabu u građevini iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka.
(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka za građenje cjelokupne građevine odgovorna je osoba određena posebnim propisom kojim se uređuje
građenje građevina.
Dodatno iz skripte: Proizvođač koji je građevni proizvod ujedno i ugradio u tu građevinu preuzima odgovornost za proizvod i njegovu sigurnu ugradnju
izjavom upisanom u građevinski dnevnik. U protivnom ga se ne smije ugrađivati.
Dostava izjave o svojstvima i tehničke upute

Članak 28.
(1) Izjava o svojstvima, odnosno njezina preslika dostavlja se tiskana na papiru ili drugom prikladnom materijalu ili elektroničkim putem primatelju
građevnog proizvoda.
(2) Tehničke upute moraju sadržavati sigurnosne obavijesti, podatke značajne za čuvanje, transport, ugradnju i uporabu građevnog proizvoda te moraju
biti pisane na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
(3) U tehničkim uputama mora biti naveden rok do kojega se građevni proizvod smije ugraditi, odnosno da taj rok nije ograničen.
(4) Uz pisani tekst, tehničke upute mogu sadržavati nacrte i ilustracije.
(5) Tehničke upute moraju slijediti svaki građevni proizvod koji se isporučuje. Kada se dva ili više istih građevnih proizvoda isporučuju odjednom,
tehničke upute moraju slijediti svako pojedinačno pakiranje.
(6) Kod isporuke građevnog proizvoda u rasutom stanju tehničke upute moraju slijediti svaku pojedinačnu isporuku.
 OPĆA NAČELA I UPORABA TE PRAVILA I UVJETI STAVLJANJA »C« OZNAKE (VS. CE OZNAKA)
Opća načela i uporaba te pravila i uvjeti stavljanja »C« oznake

Članak 29.
(1) »C« oznaku smije na građevni proizvod staviti samo proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik.
(2) »C« oznaka se mora staviti na one građevne proizvode za koje je sastavljena izjava o svojstvima u skladu sa člankom 26. ovoga Zakona.
(3) Ako izjava o svojstvima nije sastavljena u skladu sa člankom 26. ovoga Zakona, »C« oznaku nije dopušteno staviti na građevni proizvod.
(4) Stavljanje »C« oznake na građevni proizvod smatra se izjavom proizvođača da preuzima odgovornost za sukladnost građevnoga proizvoda s
objavljenim svojstvima, kao i usklađenost sa svim zahtjevima utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim za provedbu ovoga Zakona.
(5) Za svaki građevni proizvod obuhvaćen hrvatskom tehničkom specifikacijom, »C« oznaka je jedina oznaka koja potvrđuje sukladnost građevnoga
proizvoda s objavljenim svojstvima u odnosu na bitne značajke obuhvaćene tom specifikacijom.
(6) Zabranjeno je stavljanje na proizvod oznaka, znakova ili natpisa koji bi mogli dovesti u zabludu glede svojstava građevnog proizvoda vezanih za
značenje i oblik »C« oznake.
(7) Na proizvod se mogu stavljati sve druge oznake pod uvjetom da se time ne smanjuje vidljivost, čitljivost i značenje »C« oznake.
(8) »C« oznaka mora imati izgled i sadržaj te mora zadovoljiti pravila i uvjete stavljanja propisana pravilnikom iz članka 55. ovoga Zakona.
207
Dodatno iz skripte:
Oznaka C stavlja se na svaki građevni proizvod koji je u skladu s hrvatskom tehničkom specifikacijom (=hrv. norma, propis ili ocjena).
Oznaka CE stavlja se na svaki građevni proizvod koji je u skladu s europskom tehničkom specifikacijom (=eur. norma, propis ili ocjena)..
KADA SE PROVODI POSTUPAK PROVJERE GRAĐEVNOG PROIZVODA, A VEĆ JE STAVLJEN NA
TRŽIŠTE 1/3
 OBVEZE PROIZVOĐAČA 1/4
Obveze proizvođača
Članak 30.
(1) Proizvođač sastavlja izjavu o svojstvima u skladu sa člankom 26. ovoga Zakona te postavlja oznaku »C« u skladu sa člankom 29. ovoga Zakona.
(2) Proizvođač mora, kao temelj za sastavljanje izjave o svojstvima, izraditi tehničku dokumentaciju u kojoj opisuje sve bitne elemente u vezi s
traženim sustavom ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava.
(3) Proizvođač čuva tehničku dokumentaciju i izjavu o svojstvima tijekom 10 godina nakon što je građevni proizvod stavljen na tržište, osim ako
pravilnikom iz članka 55. ovoga Zakona nije propisano drugačije.
(4) Proizvođač je obvezan uspostaviti postupke kojima se osigurava da serijska proizvodnja zadržava objavljeno svojstvo građevnog proizvoda, pri
čemu se izmjene u tipu proizvoda te u odgovarajućim hrvatskim tehničkim specifikacijama na odgovarajući način uzimaju u obzir.
(5) Proizvođač je obvezan, u slučaju kada je to primjereno potrebi osiguravanja točnosti, pouzdanosti i stalnosti objavljenih svojstava građevnog
proizvoda, provesti ispitivanje uzoraka građevnih proizvoda stavljenih na tržište ili na raspolaganje, istražiti te evidentirati pritužbe, nesukladne
i povučene građevne proizvode, kao i obavijestiti distributere o svakom takvom opažanju.
(6) Proizvođač je obvezan osigurati da građevni proizvod nosi broj tipa, šarže ili serije ili koji drugi element koji omogućuje identifikaciju istog ili
ako to ne dopušta veličina ili priroda proizvoda, da se traženi podaci navedu na ambalaži ili pratećim dokumentima.
(7) Proizvođač je obvezan na građevnom proizvodu ili kad to nije moguće, na njegovoj ambalaži ili u pratećim dokumentima, navesti svoje ime,
registrirano trgovačko ime ili registrirani trgovački znak i adresu na kojoj je dostupan.
(8) Prilikom stavljanja na tržište ili na raspolaganje građevnog proizvoda proizvođač je obvezan osigurati da je uz proizvod priložena izjava o
svojstvima iz članka 26. ovoga Zakona, tehničke upute pisane na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
(9) Proizvođač koji smatra ili ima razloga vjerovati da građevni proizvod koji je stavio na tržište nije sukladan s izjavom o svojstvima ili nije sukladan s
drugim zahtjevima ovoga Zakona ili propisa donesenih za provedbu ovoga Zakona, dužan je bez odgode poduzimati nužne popravne mjere kako bi se
taj proizvod uskladio ili povukao s tržišta ili opozvao, odnosno osigurao njegov povrat.
(10) Ako građevni proizvod iz stavka 9. ovoga članka predstavlja rizik, proizvođač je obvezan bez odgode obavijestiti Ministarstvo i Državni inspektorat,
navodeći podatke, posebno o nesukladnosti proizvoda i svim poduzetim popravnim mjerama i radnjama.
(11) Proizvođač na zahtjev Ministarstva ili Državnog inspektorata:
– daje sve podatke i dokumentaciju pisanu na hrvatskom jeziku latiničnim pismom kojom dokazuje sukladnost građevnog proizvoda s izjavom o
svojstvima i usklađenost s drugim odgovarajućim zahtjevima ovoga Zakona ili propisa donesenih za provedbu ovoga Zakona te
– surađuje u svim aktivnostima poduzetim za uklanjanje rizika koji predstavljaju građevni proizvodi koje su oni stavili na tržište.
OBVEZE OVLAŠTENOG ZASTUPNIKA, UVOZNIKA, DISTRIBUTERA
Obveze ovlaštenog zastupnika

Članak 31.
(1) Proizvođač može imenovati ovlaštenog zastupnika pisanim putem.
(2) Izrada tehničke dokumentacije ne može biti dio ovlaštenja ovlaštenog zastupnika.
(3) Na zahtjev Ministarstva ili Državnog inspektorata ovlašteni zastupnik dužan je:
– staviti na raspolaganje izjave o svojstvima i tehničke dokumentacije tijekom razdoblja navedenog u članku 30. stavku 3. ovoga Zakona;
– dostaviti sve podatke i dokumentaciju pisanu na hrvatskom jeziku latiničnim pismom potrebnu za dokazivanje sukladnosti građevnog proizvoda s
izjavom o svojstvima i usklađenosti s drugim odgovarajućim zahtjevima uređenim ovim Zakonom i propisima donesenim za provedbu ovoga Zakona;
– surađivati u svim aktivnostima poduzetim za uklanjanje rizika koji predstavljaju građevni proizvodi obuhvaćeni ovlaštenjem ovlaštenog zastupnika.
(4) Ovlaštenjem iz stavka 1. ovoga članka, ovlaštenom zastupniku mora biti dopušteno obavljanje najmanje zadataka iz stavka 3. ovoga članka.
Obveze uvoznika
Članak 32.
(1) Uvoznik stavlja na tržište unutar granica Republike Hrvatske samo one građevne proizvode koji su u skladu s odgovarajućim zahtjevima
ovoga Zakona ili propisa donesenih za provedbu ovoga Zakona.
(2) Prije stavljanja građevnog proizvoda na tržište, uvoznik mora utvrditi da je:
– proizvođač proveo ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava,
– proizvođač izradio tehničku dokumentaciju iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona,
– proizvođač sastavio izjavu o svojstvima u skladu s člankom 26. ovoga Zakona,
– proizvođač ispunio zahtjeve navedene u članku 30. stavcima 6. i 7. ovoga Zakona,
– građevni proizvod označen oznakom »C«,
– uz građevni proizvod priložena izjava o svojstvima i tehničke upute pisane na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
(3) Uvoznik koji smatra ili ima razloga vjerovati da građevni proizvod nije u skladu s izjavom o svojstvima ili nije usklađen s drugim zahtjevima ovoga
Zakona ili propisa donesenim za provedbu ovoga Zakona, ne smije staviti građevni proizvod na tržište sve dok ne bude u skladu s pripadajućom izjavom
o svojstvima te dok nije usklađen s drugim zahtjevima ovoga Zakona ili propisa donesenim za provedbu ovoga Zakona ili dok izjava o svojstvima nije
ispravljena.
(4) Ako građevni proizvod iz stavka 3. ovoga članka predstavlja rizik, uvoznik je obvezan bez odgode o tome obavijestiti proizvođača, Ministarstvo i
Državni inspektorat, navodeći podatke, posebno o nesukladnosti proizvoda i svim poduzetim popravnim mjerama.
(5) Uvoznik je obvezan na građevnom proizvodu ili kad to nije moguće, na njegovoj ambalaži ili u pratećim dokumentima, navesti svoje ime, registrirano
trgovačko ime ili registrirani trgovački znak i adresu na kojoj je dostupan.
(6) Prilikom stavljanja na raspolaganje na tržište uvoznik je obvezan osigurati da je uz građevni proizvod priložena izjava o svojstvima i tehničke upute
pisane na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
208
(7) Uvoznik je obvezan dok je proizvod pod njegovom odgovornošću osigurati da uvjeti skladištenja ili prijevoza ne ugroze sukladnost proizvoda s
izjavom o svojstvima, kao ni sukladnost s drugim odgovarajućim zahtjevima ovoga Zakona ili propisa donesenih za provedbu ovoga Zakona.
(8) Uvoznik je obvezan, u slučaju kada je to primjereno potrebi osiguravanja točnosti, pouzdanosti i stalnosti objavljenih svojstava građevnog proizvoda,
provesti ispitivanje uzoraka građevnih proizvoda stavljenih na tržište ili na raspolaganje, istražiti, te evidentirati pritužbe, nesukladne i povučene građevne
proizvode, kao i obavijestiti distributere o svakom takvom opažanju.
(9) Uvoznik koji smatra ili ima razloga vjerovati da građevni proizvod kojeg je stavio na tržište nije u skladu s izjavom o svojstvima ili nije usklađen s
drugim zahtjevima ovoga Zakona ili propisa donesenim za provedbu ovoga Zakona, odmah poduzima nužne popravne mjere kako bi se postigla
sukladnost građevnog proizvoda, odnosno proizvod povlači ili opoziva, odnosno osigurava njegov povrat.
(10) Ako građevni proizvod iz stavka 9. ovoga članka predstavlja rizik, uvoznik je obvezan odmah poduzeti nužne mjere kako bi se postigla sukladnost
građevnog proizvoda, odnosno, proizvod povlači ili opoziva, odnosno osigurava njegov povrat i bez odgode o tome obavještava proizvođača,
Ministarstvo i Državni inspektorat, navodeći podatke, posebno o nesukladnosti proizvoda i svim poduzetim popravnim mjerama.
(11) Uvoznik je obvezan, za razdoblje navedeno u članku 30. stavku 3. ovoga Zakona, na zahtjev Ministarstva i Državnog inspektorata osigurati
dostupnima presliku izjave o svojstvima građevnog proizvoda i njegovu pripadajuću tehničku dokumentaciju.
(12) Uvoznik na zahtjev Ministarstva ili Državnog inspektorata:
– daje sve podatke i dokumentaciju pisanu na hrvatskom jeziku latiničnim pismom kojom se dokazuje sukladnost građevnog proizvoda s izjavom o
– surađuje u svim aktivnostima poduzetim za uklanjanje rizika koji predstavljaju građevni proizvodi koje je stavio na tržište.
Obveze distributera
Članak 33.
(1) Distributer stavlja na raspolaganje na tržište unutar granica Republike Hrvatske samo one građevne proizvode koji su u skladu s
odgovarajućim zahtjevima ovoga Zakona ili propisa donesenih za provedbu ovoga Zakona.
(2) Prije stavljanja građevnog proizvoda na raspolaganje na tržištu distributer mora utvrditi da:
– je građevni proizvod označen oznakom »C«,
– je uz građevni proizvod priložena izjava o svojstvima i tehničke upute pisane na hrvatskom jeziku latiničnim pismom,
– su proizvođač i uvoznik ispunili sve zahtjeve utvrđene u članku 30. stavcima 6. i 7. ovoga Zakona i članku 32. stavku 5. ovoga Zakona,
– su ispunjene odredbe članka 28. stavka 5. ovoga Zakona.
(3) Distributer koji smatra ili ima razloga vjerovati da građevni proizvod nije u skladu s izjavom o svojstvima ili drugim odgovarajućim zahtjevima ovoga
Zakona ili propisa donesenih za provedbu ovoga Zakona, ne smije građevni proizvod staviti na raspolaganje na tržištu sve dok ne bude u skladu s
pripadajućom izjavom o svojstvima te dok nije sukladan s drugim odgovarajućim zahtjevima ovoga Zakona ili propisa donesenih za provedbu ovoga
Zakona ili dok izjava o svojstvima nije ispravljena.
(4) Ako građevni proizvod iz stavka 3. ovoga članka predstavlja rizik, distributer je obvezan bez odgode o tome obavijestiti proizvođača ili uvoznika,
Ministarstvo i Državni inspektorat.
(5) Distributer je obvezan dok je proizvod pod njegovom odgovornošću osigurati da uvjeti skladištenja ili prijevoza ne ugroze sukladnost proizvoda s
izjavom o svojstvima, kao ni sukladnost s drugim odgovarajućim zahtjevima ovoga Zakona ili propisa donesenih za provedbu ovoga Zakona.
(6) Distributer koji smatra ili ima razloga vjerovati da građevni proizvod koji je stavio na raspolaganje nije sukladan s izjavom o svojstvima ili nije
sukladan s drugim zahtjevima ovoga Zakona ili propisa donesenih za provedbu ovoga Zakona, dužan je bez odgode poduzimati nužne popravne mjere
kako bi se taj proizvod uskladio ili povukao s tržišta ili opozvao odnosno osigurao njegov povrat.
(7) Ako građevni proizvod iz stavka 6. ovoga članka predstavlja rizik, distributer je obvezan odmah poduzeti nužne mjere kako bi se postigla sukladnost
građevnog proizvoda, odnosno, proizvod povlači ili opoziva, odnosno osigurava njegov povrat i bez odgode o tome obavještava proizvođača,
Ministarstvo i Državni inspektorat, navodeći podatke, posebno o nesukladnosti proizvoda i svim poduzetim popravnim mjerama.
(8) Distributer na zahtjev Ministarstva ili Državnog inspektorata:
– daje sve podatke i dokumentaciju pisanu na hrvatskom jeziku latiničnim pismom kojom se dokazuje sukladnost građevnog proizvoda s izjavom o
– surađuje u svim aktivnostima poduzetim za uklanjanje rizika koji predstavljaju građevni proizvodi koje je stavio na raspolaganje na tržište.
Slučajevi u kojima se obveze proizvođača primjenjuju na uvoznike i distributere

Članak 34.
Uvoznik ili distributer se smatraju proizvođačem te se na njih odnose obveze proizvođača propisane člankom 30. ovoga Zakona, ako na tržište stavljaju
građevni proizvod pod svojim imenom ili trgovačkim znakom, ili mijenjaju građevni proizvod koji je već stavljen na tržište na način da to može
utjecati na iskazana svojstva bitnih značajki građevnog proizvoda iz izjave o svojstvima.
Obveze gospodarskih subjekata

Članak 35.
Gospodarski subjekti tijekom razdoblja navedenog u članku 30. stavku 3. ovoga Zakona na zahtjev Ministarstva ili Državnog inspektorata obvezni su dati
podatke o:
– svakom gospodarskom subjektu koji im je isporučio građevni proizvod,
– svakom gospodarskom subjektu kojemu su oni isporučili građevni proizvod.
 TEHNIČKI PROPISI 3/3
Tehnički propisi i hrvatske norme

Članak 36.
(1) Tehnički propisi i hrvatske norme određuju metode i kriterije ocjenjivanja svojstava građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne
značajke.
(2) Tehnički propis i hrvatska norma može upućivati na namjeravanu uporabu proizvoda kojeg obuhvaća.
(3) Tehničkim propisom i hrvatskom normom može se, osim ispitivanja građevnog proizvoda, odrediti i druga metoda ocjenjivanja svojstava građevnih
proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, ako je to primjereno i ne ugrožava točnost, pouzdanost ili stabilnost rezultata.
209
(4) Tehničkim propisima i hrvatskim normama propisuje se, odnosno uređuje odgovarajuća kontrola tvorničke proizvodnje kojima se uzimaju u
obzir posebni uvjeti proizvodnoga procesa odnosnog građevnog proizvoda.
(5) Tehnički propisi i hrvatske norme uključuju tehničke detalje za provedbu sustava ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava.
ŠTO AKO ZA GRAĐEVNI PROIZVOD NE POSTOJI NORMA 1/2
HRVATSKI DOKUMENT ZA OCJENJIVANJE
Iz skripte: Mogućnost je dana odredbom članka 37. Zakonom o građevnim proizvodima kojom je propisano da za svaki građevni proizvod koji nije
obuhvaćen ili nije u cijelosti obuhvaćen usklađenom tehničkom specifikacijom, tehničkim propisom ili hrvatskom normom ili za koji se u skladu s
postojećom usklađenom tehničkom specifikacijom, tehničkim propisom ili hrvatskom normom ne mogu u cijelosti ocijeniti svojstva u odnosu na njegove
bitne značajke, na traženje proizvođača hrvatsko tijelo za tehničko ocjenjivanje (HTTO) uz prethodnu suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornoga
uređenja izrađuje hrvatski dokument za ocjenjivanje i na temelju njega HTTO izdaje hrvatsku tehničku ocjenu.
Hrvatski dokument za ocjenjivanje

Članak 37.
(1) Za svaki građevni proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u cijelosti obuhvaćen usklađenom tehničkom specifikacijom, tehničkim propisom ili
hrvatskom normom ili za koji se u skladu s postojećom usklađenom tehničkom specifikacijom, tehničkim propisom ili hrvatskom normom ne mogu u
cijelosti ocijeniti svojstva u odnosu na njegove bitne značajke, na traženje proizvođača hrvatsko tijelo za tehničko ocjenjivanje (u daljnjem tekstu:
HTTO) uz prethodnu suglasnost Ministarstva izrađuje hrvatski dokument za ocjenjivanje i izdaje hrvatsku tehničku ocjenu, ako:
– proizvod ne potpada ni u jedno područje primjene neke postojeće usklađene tehničke specifikacije, tehničkog propisa ili hrvatske norme,
– za najmanje jednu bitnu značajku toga proizvoda, metoda ocjenjivanja određena u usklađenoj tehničkoj specifikaciji, tehničkom propisu ili hrvatskoj
normi nije prikladna, ili
– usklađena tehnička specifikacija, tehnički propis ili hrvatska norma ne određuje nikakvu metodu ocjenjivanja u odnosu na bar jednu bitnu značajku toga
proizvoda.
(2) Pri izradi hrvatskog dokumenta za ocjenjivanje moraju se poštivati načela propisana člankom 38. ovoga Zakona, sadržaj i pravila za izradu hrvatskih
dokumenata za ocjenjivanje propisana pravilnikom iz članka 55. ovoga Zakona, i mora biti u skladu sa člankom 39. ovoga Zakona.
(3) Nakon savjetovanja s Povjerenstvom za građevne proizvode, Ministarstvo, po potrebi, uzima postojeće hrvatske dokumente za ocjenjivanje kao temelj
za zahtjeve hrvatskom normirnom tijelu s ciljem razvoja hrvatske norme za proizvode iz 1. stavka ovoga članka.
Načela izrade i sadržaj hrvatskih dokumenata za ocjenjivanje

Članak 38.
(1) Postupak izrade hrvatskih dokumenata za ocjenjivanje mora:
– biti transparentan za proizvođača na kojeg se odnosi,
– odrediti odgovarajuća obvezna vremenska ograničenja kako bi se izbjeglo neopravdano kašnjenje,
– na odgovarajući način uzeti u obzir zaštitu poslovne tajne i povjerljivosti,
– dopustiti primjereno sudjelovanje Ministarstva, i
– biti troškovno učinkovit za proizvođača.
(2) Hrvatski dokument za ocjenjivanje mora imati sadržaj propisan pravilnikom iz članka 55. ovoga Zakona.
Obveze HTTO-a pri izdavanju hrvatske tehničke ocjene

Članak 39.
(1) HTTO od kojeg je proizvođač zatražio izdavanje hrvatske tehničke ocjene dužno je provjeriti je li građevni proizvod obuhvaćen, u cijelosti ili
djelomično, usklađenom tehničkom specifikacijom ili hrvatskom tehničkom specifikacijom te:
– ako je građevni proizvod u cijelosti obuhvaćen usklađenom normom, tehničkim propisom ili hrvatskom normom obavijestiti proizvođača da se hrvatska
tehnička ocjena ne može izdati;
– ako je građevni proizvod u cijelosti obuhvaćen hrvatskim dokumentom za ocjenjivanje, obavijestiti proizvođača da će se takav dokument upotrijebiti
kao temelj pri izdavanju hrvatske tehničke ocjene;
– ako građevni proizvod nije obuhvaćen, ili nije u cijelosti obuhvaćen, nijednom usklađenom tehničkom specifikacijom, odnosno hrvatskom tehničkom
specifikacijom, primijeniti pravila propisana pravilnikom iz članka 55. ovoga Zakona.
(2) U slučajevima iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovoga članka, HTTO obavještava Ministarstvo o sadržaju zahtjeva i o upućivanju na odgovarajući sustav
ocjenjivanja i provjeru stalnosti svojstava, utvrđen odlukom iz članka 44. ovoga Zakona, kojeg HTTO namjerava primijeniti za taj proizvod, ili o tome da
odgovarajući sustav odlukom nije utvrđen.
(3) Ako Ministarstvo nađe da odlukom iz članka 44. ovoga Zakona nije utvrđen odgovarajući sustav ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava za građevni
proizvod, donijet će po službenoj dužnosti dopunu odluke.
Objavljivanje
Članak 40.
(1) Hrvatski dokument za ocjenjivanje koji je izradilo, HTTO dostavlja Ministarstvu radi:
– provedbe, prema potrebi, postupka službenog obavješćivanja u području norma, tehničkih propisa te propisa o uslugama informacijskog društva prema
Europskoj uniji uređenog posebnim propisom,
– davanja suglasnosti nakon savjetovanja s Povjerenstvom za građevne proizvode i
– objave popisa izrađenih hrvatskih dokumenata za ocjenjivanje u »Narodnim novinama«.
(2) Ministarstvo objavljuje svaku promjenu popisa hrvatskih dokumenata za ocjenjivanje u »Narodnim novinama«.
Formalne primjedbe na hrvatske dokumente za ocjenjivanje

Članak 41.
(1) Ako dionici tržišta građevnih proizvoda ili osobe ovlaštene za provedbu nadzora nad primjenom ovoga Zakona nalaze da hrvatski dokument za
ocjenjivanje u cijelosti ne zadovoljava zahtjeve koje treba ispuniti u odnosu na temeljne zahtjeve za građevinu, odnosni dionik ili osoba zatražit će putem
Ministarstva mišljenje Povjerenstva za građevne proizvode, navodeći svoje argumente. Povjerenstvo za građevne proizvode a nakon savjetovanja s
HTTO-om koje je izradilo hrvatski dokument za ocjenjivanje, bez odgode daje svoje mišljenje.
210
(2) U skladu s mišljenjem Povjerenstva za građevne proizvode Ministarstvo odlučuje o objavljivanju ili neobjavljivanju, objavljivanju uz ograničenje,
zadržavanju, zadržavanju uz ograničenje ili povlačenju upućivanja na odnosne hrvatske dokumente za ocjenjivanje objavljenim u »Narodnim novinama«.
(3) U skladu s odlukom iz stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo obavještava HTTO koje je izradilo hrvatski dokument za ocjenjivanje i, ako je nužno,
zahtijeva reviziju odnosnog hrvatskog dokumenta za ocjenjivanje.
TEHNIČKA OCJENA 2/4
Hrvatska tehnička ocjena

Članak 42.
(1) Hrvatsku tehničku ocjenu izdaje HTTO na traženje proizvođača te na temelju hrvatskog dokumenta za ocjenjivanje izrađenog u skladu sa
člankom 37. ovoga Zakona.
(2) Pod uvjetom da hrvatski dokument za ocjenjivanje postoji, hrvatska tehnička ocjena može biti izdana i u slučaju kada je u postupku donošenje
tehničkog propisa. Takvo izdavanje je moguće do dana stupanja na snagu tehničkog propisa.
(3) Hrvatska tehnička ocjena mora imati oblik i sadržaj propisane pravilnikom iz članka 55. ovoga Zakona.
(4) Ispitivanja koja su provedena tijekom izrade hrvatske tehničke ocjene radi utvrđivanja pojedinog svojstva ili bitne značajke građevnog proizvoda koji
je predmetom izdane hrvatske tehničke ocjene, kao i rezultati istih radnji, prihvaćaju se u smislu provođenja zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja
i provjere stalnosti svojstava toga građevnog proizvoda i ne treba ih ponavljati.
RAZINE ILI RAZREDI SVOJSTAVA
Razine ili razredi svojstava

Članak 43.
(1) Razine i razrede svojstva u odnosu na bitne značajke građevnih proizvoda ministar može odrediti odlukom.
(2) Ako razine i razredi svojstava nisu utvrđeni odlukom iz stavka 1. ovoga članka, isti se mogu utvrditi tehničkim propisom, odnosno hrvatskom
normom.
(3) Razine i razrede svojstava, utvrđene na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, koriste HTTO-i pri izradi hrvatskih dokumenata za ocjenjivanje.
NEUSKLAĐENOM PODRUČJU 1/2
Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava i pojednostavnjeni postupci

Članak 44.
(1) Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke mora se provoditi u skladu s pet sustava
ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda: Sustav 1+, Sustav 1, Sustav 2+, Sustav 3 i Sustav 4.
(2) U sustavima iz stavka 1. ovoga članka, kombiniraju se radnje ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstva koje provode proizvođač ili odobreno
tijelo. Kombinacije radnji ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava propisuju se pravilnikom iz članka 55. ovoga Zakona.
(3) Radnje ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava koje, ovisno o sustavu iz stavka 1. ovoga članka, provodi proizvođač su:
– ocjenjivanje svojstava građevnog proizvoda na temelju ispitivanja (uključujući uzorkovanje), proračuna, tabličnih vrijednosti ili opisne
dokumentacije tog proizvoda,
– kontrola tvorničke proizvodnje,
– daljnja ispitivanja uzoraka koje proizvođač uzima u proizvodnom pogonu u skladu s propisanim planom ispitivanja.
(4) Radnje ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava koje, ovisno o sustavu iz stavka 1. ovoga članka, provodi odobreno tijelo su:
– ocjenjivanje svojstava građevnog proizvoda koje se provodi na temelju ispitivanja (uključujući uzorkovanje), proračuna, tabličnih vrijednosti
ili opisne dokumentacije tog proizvoda,
– radnje ocjenjivanja i provjere svojstava građevnih proizvoda u odnosu na bitne značajke: reakcije na požar, otpornosti na požar, svojstva
prilikom vanjskog požara, akustična svojstva, odnosno emisija opasnih tvari,
– početni pregled proizvodnog pogona i kontrole tvorničke proizvodnje,
– kontinuirani nadzor, ocjenjivanje i vrednovanje kontrole tvorničke proizvodnje,
– ispitivanja slučajnih uzoraka koje odobreno tijelo uzima u pogonu ili skladišnim prostorima proizvođača.
(5) Pri ocjenjivanju i provjeri stalnosti svojstava građevnih proizvoda dopušteno je primijeniti i pojednostavljene postupke propisane pravilnikom iz
članka 55. ovoga Zakona.
(6) O sustavu ili sustavima koji se primjenjuju na pojedini građevni proizvod ili skupinu građevnih proizvoda ili na pojedine bitne značajke ministar
donosi odluku.
(7) Odluka se objavljuje na internetskim stranicama Ministarstva.
HRVATSKO TIJELO ZA TEHNIČKO OCJENJIVANJE (HTTO)
Imenovanje, nadzor i vrednovanje HTTO-a

Članak 45.
(1) Za imenovanje HTTO-om i provedbu ocjenjivanja i izdavanja hrvatske tehničke ocjene za jedno ili više područja proizvoda propisanih pravilnikom
iz članka 55. na zahtjev pravne osobe Ministarstvo donosi rješenje.
(2) Na postupak po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 16. stavaka 2. i 3. i članka 17. ovoga Zakona, pri čemu
podnositelj zahtjeva mora ispuniti zahtjeve propisane pravilnikom iz članka 55. ovoga Zakona.
(3) HTTO smije početi obavljati zadaće propisane ovim Zakonom ili propisima donesenim za provedbu ovoga Zakona po izvršnosti rješenja kojim se
imenovanje daje.
(4) Ministarstvo elektroničkim sredstvima javno objavljuje popis i svaku promjenu popisa HTTO-a naznačujući područja proizvoda za koja su imenovani.
Obveze HTTO-a
Članak 46.
(1) HTTO provodi ocjenjivanje i izdaje hrvatsku tehničku ocjenu za područje proizvoda za koje je imenovano.
(2) HTTO mora trajno ispunjavati zahtjeve propisane pravilnikom iz članka 55. ovoga Zakona, unutar opsega svojeg imenovanja.
211
(3) HTTO javno objavljuje svoju organizacijsku shemu i imena članova svojih internih tijela nadležnih za donošenje odluka.
(4) Na HTTO se odgovarajuće odnose odredbe članaka 19. i 20. ovoga Zakona.
ODOBRENA TIJELA
Odobrena tijela
Članak 47.
(1) Za provedbu zadaća treće strane u procesu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava Ministarstvo na zahtjev pravne osobe ili fizičke osobe
obrtnika (u daljnjem tekstu: odobreno tijelo) donosi rješenje.
(2) Na rješenje i postupak po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 12. stavaka 2. i 3. i članka 13. ovoga
Zakona.
(3) Odobreno tijelo mora ispuniti zahtjeve propisane pravilnikom iz članka 55. ovoga Zakona.
(4) Odobreno tijelo smije početi obavljati zadaće treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda po izvršnosti
rješenja iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Radnja u okviru zadaća treće strane za koju nema odobrenog tijela, može se provesti na način propisan Pravilnikom iz članka 55. ovoga Zakona,
podugovaranjem ili priznavanjem odgovarajućeg dokumenta.
(7) Ako se u postupku provjeravanja ispunjavanja zahtjeva potrebnih za donošenje rješenja iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da je riječ o podnositelju
zahtjeva koji već ima status odobrenog ili prijavljenog tijela za provođenje zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava
građevnih proizvoda, a akreditacijski postupak prema građevnom proizvodu za koji se podnosi zahtjev je u tijeku, donijet će se privremeno rješenje.
(8) Radnju u okviru zadaća treće strane prema izdanoj hrvatskoj tehničkoj ocjeni, donesenoj na temelju hrvatskog dokumenta za ocjenjivanje, može
provesti odobreno ili prijavljeno tijelo koje ima rješenje iz stavka 1. ovoga članka ili rješenje iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona, i to za građevni
proizvod ili skupinu građevnih proizvoda u koju skupinu spada i građevni proizvod koji je predmetom izdane hrvatske tehničke ocjene.
(9) Odobreno, odnosno prijavljeno tijelo iz stavka 8. ovoga članka dužno je obavijestiti Ministarstvo najkasnije 15 dana prije početka te 15 dana nakon
završetka provođenja radnji u okviru zadaća treće strane prema izdanoj hrvatskoj tehničkoj ocjeni, donesenoj na temelju hrvatskog dokumenta za
ocjenjivanje. Uz obavijest o početku provođenja tih radnji odobreno, odnosno prijavljeno tijelo mora dostaviti rješenje i hrvatsku tehničku ocjenu iz
(10) Ministarstvo na svojim službenim internetskim stranicama objavljuje popis izdanih hrvatskih tehničkih ocjena i odobrenih ili prijavljenih tijela koja
su provela radnje iz stavka 8. ovoga članka, kao i svaku promjenu s tim u vezi.
Ovisna poduzeća i podugovarači odobrenih tijela

Članak 48.
(1) U slučaju kada odobreno tijelo podugovori određene radnje povezane sa zadaćama treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava
građevnih proizvoda ili kada te radnje povjeri svom ovisnom poduzeću, obvezno je osigurati da podugovaratelj ili ovisno poduzeće ispunjavaju sve
zahtjeve za odobrena tijela propisane pravilnikom iz članka 55. ovoga Zakona te o tome prije početka provedbe radnji koje su podugovorene obavješćuje
Ministarstvo.
(2) Odobreno tijelo preuzima potpunu odgovornost za radnje koje su proveli podugovaratelji ili ovisna poduzeća bez obzira gdje im se nalazi poslovni
nastan.
(3) Radnje u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda smiju se podugovoriti samo uz suglasnost naručitelja provedbe tih
radnji.
(4) Odobreno tijelo mora čuvati bitne dokumente koji se odnose na ocjenjivanje sposobnosti svakog podugovaratelja ili ovisnog poduzeća i na radnje koje
su isti proveli u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, te u odnosne dokumente staviti Ministarstvu na raspolaganje.
Upotreba pogona izvan ispitnog laboratorija odobrenog tijela

Članak 49.
Pod uvjetima propisanim pravilnikom iz članka 55. ovoga Zakona, odobrena tijela koja su posebno imenovana kao stručna za rad izvan svojih
akreditiranih jedinica smiju provesti ispitivanja građevnih proizvoda uz uporabu uređaja koji se nalaze izvan ispitnog laboratorija tog odobrenog tijela.
Identifikacijski brojevi i popis odobrenih tijela
Članak 50.
(1) Ministarstvo svakom odobrenom tijelu dodjeljuje identifikacijski broj.
(2) Ministarstvo na svojim službenim internetskim stranicama javno objavljuje popis odobrenih tijela, uključujući dodijeljene im identifikacijske brojeve i
zadaće treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda koje su im odobrene.
(3) Ministarstvo objavljuje svaku promjenu popisa odobrenih tijela na svojim službenim internetskim stranicama.
Promjene u sposobnostima i osporavanje stručnosti odobrenih tijela

Članak 51.
(1) Odobreno tijelo mora trajno ispunjavati zahtjeve propisane pravilnikom iz članka 55. ovoga Zakona, unutar opsega svojeg odobrenja.
(2) Na odobrena tijela odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 19. i 20. ovoga Zakona.
(3) Ako odobreno tijelo prestane ispunjavati zahtjeve na temelju kojih je doneseno rješenje iz članka 47. ovoga Zakona, dužno je najkasnije u roku od 15
dana od dana izvršnosti rješenja o ukidanju ili djelomičnom ukidanju rješenja koje mu je doneseno o nastaloj situaciji obavijestiti proizvođače kod kojih
je provodio zadaće treće strane, Ministarstvo i Državni inspektorat, i to na način propisan pravilnikom iz članka 55. ovoga Zakona.
Radne obveze odobrenih tijela

Članak 52.
(1) Odobrena tijela provode zadaće treće strane u skladu sa sustavima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava propisanih pravilnikom iz članka 55.
ovoga Zakona.
(2) Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava građevnih proizvoda provodi se transparentno, na razmjeran način u odnosu na veličinu gospodarskog
subjekata, sektor u kojemu djeluju, njegovu strukturu, stupanj složenosti proizvodne tehnologije i masovnu ili serijsku prirodu proizvodnog postupka.
(3) Pri primjeni odredbe stavka 2. ovoga članka, odobrena tijela moraju provoditi ocjenjivanje i provjeru stalnosti građevnih proizvoda propisanih ovim
Zakonom u skladu s razinom zahtjeva za proizvod te utjecajem koji pojedini građevni proizvod ima u ispunjavanju temeljnih zahtjeva za građevine.
212
(4) Ako tijekom početnog nadzora proizvodnog pogona i nadzora proizvodnje u tvornici, odobreno tijelo utvrdi da proizvođač nije osigurao stalnost
svojstava proizvedenog proizvoda, ono od proizvođača zahtijeva da poduzme prikladne korektivne mjere te mu ne smije izdati certifikat.
(5) Ako tijekom radnje nadzora provjere stalnosti svojstava građevnog proizvoda odobreno tijelo utvrdi da građevni proizvod više nema ista svojstva
potrebna za tip građevnog proizvoda, tada od proizvođača mora zatražiti da poduzme odgovarajuće korektivne mjere i, prema potrebi, obustavlja ili
povlači certifikat.
(6) U slučaju kada korektivne mjere nisu poduzete ili nemaju potreban učinak, odobreno tijelo mora, prema potrebi, ograničiti, obustaviti ili povući sve
certifikate.
Obveze informiranja za odobrena tijela

Članak 53.
(1) Odobrena tijela bez posebnog zahtjeva i bez odgode dostavljaju obavijest i podatke Ministarstvu i Državnom inspektoratu o:
– svakom odbijanju, ograničenju, obustavi ili povlačenju certifikata za građevne proizvode;
– svim okolnostima koje utječu na opseg i uvjete odobrene rješenjem iz članka 47. ovoga Zakona;
– svakom zahtjevu za obavješćivanje o provedenim radnjama ocjenjivanja i/ili provjeravanja stalnosti svojstava, a koje im je dostavio Ministarstvo ili
Državni inspektorat.
(2) Odobrena tijela na posebni zahtjev i bez odgode obavješćuju Ministarstvo i Državni inspektorat o zadaćama treće strane u skladu sa sustavom
ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava provedenima unutar opsega njihovog odobrenja i o svim drugim izvršenim aktivnostima, uključujući
prekogranične aktivnosti i podugovaranje.
(3) Odobrena tijela bez odgode dostavljaju drugim odobrenim tijelima, koja obavljaju slične zadaće treće strane u skladu sa sustavima ocjenjivanja i
provjere stalnosti svojstava za građevne proizvode obuhvaćene istom hrvatskom tehničkom specifikacijom, sve bitne podatke o svim problemima koji
proizlaze iz negativnih i, na zahtjev, pozitivnih rezultata tih ocjena i/ili provjera.
GRAĐEVNI PROIZVODI KOJI SE PRODAJU U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI
Građevni proizvodi koji se prodaju u drugoj državi članici

Članak 54.
(1) Na građevne proizvode iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona, koji se prodaju u drugoj državi članici u skladu s njezinim propisima kojima se uređuju
građevni proizvodi na koje se ne odnosi Uredba (EU) br. 305/2011, primjenjuje se Uredba (EZ) br. 764/2008.
(2) Za građevni proizvod iz stavka 1. ovoga članka gospodarski subjekt koji ga stavlja na raspolaganje na tržište unutar granica Republike Hrvatske mora
osigurati da u pratećoj dokumentaciji bude naznačena namjeravana uporaba ili uporabe i značajke proizvoda te da sadrži sigurnosne obavijesti i upute o
rukovanju, skladištenju, ugradnji i trajnom odlaganju građevnog proizvoda, pisane na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Članak 55.
Ministar pravilnikom propisuje:
– sadržaj izjave o svojstvima,
– razdoblje čuvanja izjave o svojstvima i tehničke dokumentacije,
– izgled i sadržaj te pravila i uvjete stavljanja »C« oznake,
– sadržaj i pravila za izradu hrvatskih dokumenta za ocjenjivanje,
– oblik i sadržaj hrvatske tehničke ocjene,
– sustave ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke,
– pojednostavnjene postupke za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda,
– način podugovaranja radnji ili priznavanja odgovarajućeg dokumenta kada za provođenje radnji u okviru zadaća treće strane nema odobrenog tijela,
– područja proizvoda,
– zahtjeve za HTTO,
– zahtjeve za odobrena tijela,
– uvjete za kooperaciju i koordinaciju odobrenih i imenovanih tijela,
– drugo u vezi s načinom dokumentiranja, dokazivanja ispunjavanja uvjeta i rada gospodarskih subjekata, tijela i javnopravnih tijela čije zadaće i obveze,
odnosno postupanje je uređeno ovim Zakonom.
GL AVA IV. NADZ O R, PRAĆE NJE PRO VE DB E URE DBE (E U) B R. 305/ 2011 I O VO G A
Z AK O NA I INS PE K CIJSK I NADZ O R
Članak 56.-65.
GL AVA V. PRE K RŠ AJNE O DRE DBE

Članak 66.-71.
GL AVA VI. PRIJE L AZ NE I Z AVRŠ NE O DRE DB E

Članak 72.-79.
POJMOVI PREMA STAROM ZAKONU
Članak 80.
Pri odgovarajućoj primjeni propisa iz članaka 72., 73., 76., 77., 78. i 79. ovoga Zakona pojmovi i izričaji iz tih propisa imaju sljedeće značenje:
– »ocjenjivanje sukladnosti« ima značenje »ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava«,
– »radnje ispitivanja građevnih proizvoda« ima značenje »radnje određivanja tipa proizvoda«,
– »radnje početnog nadzora tvornice i početnog nadzora tvorničke kontrole proizvodnje«, »radnje stalnog nadzora, procjene i ocjenjivanja
tvorničke kontrole proizvodnje« te »izdavanje potvrde o tvorničkoj kontroli proizvodnje« imaju značenje »radnje izdavanja certifikata o sukladnosti
kontrole tvorničke proizvodnje«, i
– »izdavanje potvrde o sukladnosti« ima značenje »izdavanja certifikata o stalnosti svojstava proizvoda«,
– »potvrda o sukladnosti« ima značenje »certifikat o stalnosti svojstava«,
– »izjava o sukladnosti« ima značenje »izjava o svojstvima«,
213
– »program donošenja hrvatskog tehničkog dopuštenja« ima značenje »hrvatski dokument za ocjenjivanje«,
– »hrvatsko tehničko dopuštenje« ima značenje »hrvatska tehnička ocjena«,
– »europsko tehničko dopuštenje« ima značenje »europska tehnička ocjena«,
– »smjernice za europsko tehničko dopuštenje« ima značenje »europski dokument za ocjenjivanje«,
– »svojstva građevnog proizvoda«, odnosno »tehnička svojstva građevnog proizvoda« ima značenje »svojstva građevnog proizvoda u odnosu na
njegove bitne značajke«
neovisno o broju, padežu ili redoslijedu riječi u kojem su ti pojmovi i izričaji izraženi.
…
UREDBA (EU) BR. 305/2011 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 9. OŽUJKA 2011.

KOJA PROPISUJE USKLAĐENE UVJETE TRGOVANJA GRAĐEVNIM PROIZVODIMA I
UKIDA DIREKTIVU VIJEĆA 89/106/EEZ
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) BR. 568/2014 ОD 18. VELJAČE 2014. O IZMJENI
PRILOGA V. UREDBI (EU) BR. 305/2011 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA U
POGLEDU OCJENJIVANJA I PROVJERE STALNOSTI SVOJSTAVA GRAĐEVNIH
PROIZVODA
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) BR. 574/2014 ОD 21. VELJAČE 2014. O IZMJENI
PRILOGA III. UREDBI (EU) BR. 305/2011 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O
PREDLOŠKU ZA SASTAVLJANJE IZJAVE O SVOJSTVIMA GRAĐEVNIH PROIZVODA
 SVE O UREDBI 305/2011
POG L AVL JE I.
O PĆE O DRE DB E
Članak 1.
Područje primjene
Ovom se Uredbom propisuju uvjeti stavljanja na tržište ili stavljanja na raspolaganje na tržištu građevnih proizvoda utvrđivanjem usklađenih
pravila o načinu izražavanja svojstava građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke i uporabu oznake CE na navedenim
proizvodima.
Dodatno iz skripte: Uredbom (EU) br. 305/2011 utvrđuju se usklađeni uvjeti za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage
Direktive 89/106/EEZ. Uredba je stupila na snagu 01.07.2013 i obvezna je za sve države članice EU.
Uredbom se utvrđuju:
1. sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnog proizvoda
2. obveze gospodarskih subjekata
3. usklađena tehnička specifikacija
4. zahtjevi, obaveze i postupci za prijavljena tijela i tehnička tijela za ocjenjivanje
5. ostala pitanja potrebna za usklađivanje građevnih proizvoda s Uredbom
Kada je građevni proizvod obuhvaćen usklađenom normom (hEN) ili je sukladan EU tehničkom ocjenom koja je za njega izdana, proizvođač izrađuje
izjavu o svojstvima za stavljanje proizvoda na tržište, te mora na njih postaviti "CE" oznaku.
POJMOVI (GOSPODARSKI SUBJEKT, PROIZVOĐAČ, DISTRIBUTER, UVOZNIK, OVLAŠTENI
PREDSTAVNIK, TEHNIČKA OCJENA 3/4)
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1. „građevni proizvod” znači svaki proizvod ili sklop koji je proizveden i stavljen na tržište radi stalne ugradnje u građevinu ili njezine dijelove te čija
svojstva imaju učinak na svojstva građevine s obzirom na temeljne zahtjeve za građevinu;
2. „sklop” znači građevni proizvod koji je na tržište stavio pojedini proizvođač kao skup od najmanje dva odvojena dijela koje treba postaviti zajedno da
bi se ugradili u građevinu;
3. „građevina” znači zgrada i inženjerska građevina;
4. „bitne značajke” znači one značajke građevnog proizvoda koje se odnose na temeljne zahtjeve za građevinu;
5. „svojstvo građevnog proizvoda” znači svojstvo koje se odnosi na odgovarajuće bitne značajke, iskazane razinom, razredom ili opisno;
6. „razina” znači rezultat ocjenjivanja svojstava građevnog proizvoda koja se odnose na njegove bitne značajke iskazane brojčanom vrijednošću;
7. „razred” znači raspon razina svojstava građevnog proizvoda, razgraničen minimalnom i maksimalnom vrijednošću;
8. „granična razina” znači minimalna ili maksimalna razina bitne značajke građevnog proizvoda;
9. „vrsta proizvoda” znači skup reprezentativnih razina ili razreda svojstava građevnog proizvoda, koji se odnosi na njegove bitne značajke,
proizvedenog uporabom danih kombinacija sirovina ili drugih elemenata u nekom određenom proizvodnom procesu;
10. „usklađene tehničke specifikacije” znači usklađene norme i europski dokumenti za ocjenjivanje;
11. „usklađena norma” znači norma koju je donijelo jedno od europskih normirnih tijela popisanih u Prilogu I. Direktivi 98/34/EZ na temelju
zahtjeva koji je izdala Komisija u skladu s člankom 6. te Direktive;
214
12. „europski dokument za ocjenjivanje” znači dokument koji je donijela organizacija TAB-ova (Tijela za tehničko ocjenjivanje) u svrhu izdavanja
europskih tehničkih ocjena;
13. „europska tehnička ocjena” znači dokumentirana ocjena svojstava građevnog proizvoda koja se odnosi na bitne značajke u skladu s odgovarajućim
europskim dokumentom za ocjenjivanje;
14. „namjeravana uporaba” znači najmjeravana uporaba građevnog proizvoda, kako je određeno u primjenjivoj usklađenoj tehničkoj specifikaciji;
15. „specifična tehnička dokumentacija” znači dokumentacija kojom se dokazuje da su metode u okviru primjenjivog sustava ocjenjivanja i provjere
stalnosti svojstava zamijenjene drugim metodama, uz uvjet istovrijednosti rezultata dobivenih tim drugim metodama s rezultatima dobivenima ispitnim
metodama iz odgovarajuće usklađene norme;
16. „stavljanje na raspolaganje na tržište” znači svaka isporuka građevnog proizvoda za distribuciju ili uporabu na tržištu Unije u okviru trgovačke
djelatnosti s plaćanjem ili bez plaćanja;
17. „stavljanje na tržište” znači prvo stavljanje na raspolaganje građevnog proizvoda na tržište Unije;
18. „gospodarski subjekt” znači proizvođač, uvoznik, distributer ili ovlašteni predstavnik;
19. „proizvođač” znači svaka fizička ili pravna osoba koja proizvodi građevni proizvod ili koja je takav proizvod osmislila ili proizvela i trguje tim
proizvodom pod svojim imenom ili žigom;
20. „distributer” znači svaka fizička ili pravna osoba u opskrbnom lancu, koja nije proizvođač ili uvoznik, koja je građevni proizvod stavila na
raspolaganje na tržište;
21. „uvoznik” znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom unutar Unije koja građevni proizvod iz treće zemlje stavlja na tržište Unije;
22. „ovlašteni predstavnik” znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom unutar Unije koja je dobila pisano ovlaštenje od proizvođača da s
posebnim zadacima djeluje u njegovo ime;
23. „povlačenje” znači svaka mjera u opskrbnom lancu kojoj je cilj spriječiti stavljanje na raspolaganje građevnog proizvoda na tržište;
24. „opoziv” znači svaka mjera kojoj je cilj postići povrat građevnog proizvoda koji je krajnjem korisniku već stavljen na raspolaganje;
25. „ovlašćivanje” ima značenje koje joj je dodijeljeno Uredbom (EZ) br. 765/2008;
26. „kontrola tvorničke proizvodnje” znači dokumentirana, stalna i unutarnja kontrola proizvodnje u tvornici, u skladu s odgovarajućim usklađenim
tehničkim specifikacijama;
27. „mikropoduzeće” znači mikropoduzeće kako je definirano Preporukom Komisije od 6. svibnja 2003. u vezi s definiranjem mikropoduzeća, malih i
srednjih poduzeća (1);
28. „životni ciklus” znači uzastopne i međusobno povezane faze vijeka građevnog proizvoda, od dobave sirovina ili stvaranja iz prirodnih izvora do
trenutka njegovog konačnog odlaganja.
Članak 3.
Temeljni zahtjevi za građevine i bitne značajke građevnih proizvoda

1. Temeljni zahtjevi za građevine utvrđeni u Prilogu I. tvore temelj za pripremu normizacijskih ovlaštenja i usklađenih tehničkih specifikacija.
2. Bitne značajke građevnih proizvoda propisuju se u usklađenim tehničkim specifikacijama u vezi s temeljnim zahtjevima za građevine.
3. Za posebne skupine građevnih proizvoda obuhvaćene usklađenom normom, Komisija utvrđuje, prema potrebi i u vezi s njihovom najmeravanom
uporabom kako je definirano u usklađenim normama, pomoću delegiranih akata u skladu s člankom 60., one bitne značajke za koje proizvođač objavljuje
svojstva proizvoda u trenutku njegovog stavljanja na tržište. Komisija utvrđuje, prema potrebi, pomoću delegiranih akata u skladu s člankom 60., granične
razine za svojstva u vezi s bitnim značajkama koje je potrebno objaviti.
 IZJAVA O SVOJSTVIMA (IZJAVA O SUKLADNOSTI PREMA STAROM ZAKONU) 2/2
POG L AVL JE II.
IZ JAVA O S VO JS T VIMA I O Z NAK A CE

Članak 4.
Izjava o svojstvima
1. U slučaju kada je građevni proizvod obuhvaćen usklađenom normom ili je u skladu s europskom tehničkom ocjenom koja je za njega izdana,
proizvođač sastavlja izjavu o svojstvima u slučaju kada takav proizvod stavlja na tržište.
2. U slučaju kada je građevni proizvod obuhvaćen usklađenom normom ili je u skladu s europskom tehničkom ocjenom koja je za njega izdana, podaci o
njegovim svojstvima, u bilo kojem obliku, u vezi s bitnim značajkama definiranima u primjenjivoj usklađenoj tehničkoj specifikaciji, smiju se pružiti
samo ako su uključeni i pobliže naznačeni u izjavi o svojstvima, osim u slučaju kada, sukladno članku 5., izjava o svojstvima nije sastavljena.
3. Sastavljanjem izjave o svojstvima, proizvođač preuzima odgovornost za sukladnost građevnog proizvoda s takvim objavljenim svojstvima. U
nedostatku objektivnih naznaka koje bi dokazale suprotno, države članice obvezne su prihvatiti izjavu o svojstvima koju je proizvođač sastavio kao točnu
i pouzdanu.
IZNIMKA OD OBVEZE SASTAVLJANJA IZJAVE O SVOJSTVIMA (ZA KOJI PROIZVOD SE NE IZDAJE
IZJAVA O SVOJSTVIMA) 2/2
Članak 5.
Odstupanja od sastavljanja izjave o svojstvima

Odstupajući od članka 4. stavka 1. i u nedostatku odredaba Unije ili nacionalnih odredbi koje zahtijevaju izjavu o bitnim značajkama u slučaju kada su
građevni proizvodi namijenjeni uporabi, proizvođač se smije suzdržati od sastavljanja izjave o svojstvima kada se građevni proizvod obuhvaćen
usklađenim normama stavlja na tržište, ako je:
(a) građevni proizvod proizveden pojedinačno ili prema narudžbi u izvanserijskom procesu kao odgovor na posebnu narudžbu, i ako ga je
proizvođač, koji je odgovoran za sigurnu ugradnju proizvoda u građevinu, ugradio u pojedinačno prepoznatljivu građevinu u skladu s primjenjivim
nacionalnim pravilima, pri čemu su za izgradnju odgovorne osobe, koje su u skladu s primjenjivim nacionalnim pravilima odgovorne za sigurnu izgradnju
građevina; ili
(b) građevni proizvod proizveden na gradilištu kako bi bio ugrađen u pojedinačnu građevinu u skladu s primjenjivim nacionalnim pravilima, pri
čemu su za proizvodnju odgovorne osobe, koje su u skladu s primjenjivim nacionalnim pravilima odgovorne za sigurnu izgradnju građevina; ili
215
(c) građevni proizvod proizveden na tradicionalan način ili na način koji je primjeren očuvanju baštine te u sklopu neindustrijskog procesa zbog
odgovarajuće obnove službeno zaštićene građevine kao dijela izgrađenog okoliša ili njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, u skladu s
primjenjivim nacionalnim pravilima.
SADRŽAJ IZJAVE O SVOJSTVIMA 2A/2
Članak 6.
Sadržaj izjave o svojstvima

1. Izjavom o svojstvima izražava se svojstvo građevnih proizvoda u vezi s bitnim značajkama tih proizvoda u skladu s relevantnim usklađenim
tehničkim specifikacijama.
2. Izjava o svojstvima posebno mora sadržavati sljedeće podatke:
(a) uputu na vrstu proizvoda za koji je izjava o svojstvima sastavljena;
(b) sustav ili sustave ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnog proizvoda, kako je utvrđeno u Prilogu V.;
(c) referentni broj i datum izdavanja usklađene norme ili europske tehničke ocjene koji se koristi prilikom ocjenjivanja svake bitne značajke;
(d) prema potrebi, referentni broj upotrijebljene specifične tehničke dokumentacije i zahtjeve za koje proizvođač tvrdi da su u skladu s proizvodom.
3. Nadalje, izjava o svojstvima također sadrži:
(a) najmeravanu uporabu ili uporabe građevnog proizvoda u skladu s primjenjivim usklađenim tehničkim specifikacijama;
(b) popis bitnih značajka, kako je utvrđeno u usklađenim tehničkim specifikacijama za objavljenu najmeravanu uporabu ili uporabe;
(c) svojstvo barem jedne bitne značajke građevnog proizvoda koja je relevantna za objavljenu najmeravanu uporabu ili uporabe;
(d) prema potrebi, svojstvo građevnog proizvoda, izraženo razinama, razredima ili opisno, prema potrebi temeljeno na izračunu u vezi s njegovim bitnim
značajkama utvrđenima u skladu s člankom 3. stavkom 3.;
(e) svojstvo bitnih značajka građevnog proizvoda koje se odnose na najmeravanu uporabu ili uporabe, uzimajući u obzir odredbe o najmeravanoj uporabi
ili uporabama, u slučaju kada proizvođač namjerava proizvod staviti na raspolaganje na tržištu;
(f) za navedene bitne značajke za koja nisu objavljena svojstva, slova „NPD” - bez utvrđenog svojstva (engl. No Performance Determined);
(g) u slučaju kada je za taj proizvod izdana europska tehnička ocjena, svojstvo građevnog proizvoda izraženo razinama, razredima ili opisno, u vezi sa
svim bitnim značajkama sadržanima u odgovarajućoj europskoj tehničkoj ocjeni.
4. Izjavu o svojstvima potrebno je sastaviti koristeći model utvrđen u Prilogu III.
5. Podatak naveden u članku 31. ili, ovisno o slučaju, u članku 33. Uredbe (EZ) br. 1907/2006, potrebno je navesti zajedno s izjavom o svojstvima.
Članak 7.
Dostava izjave o svojstvima

1. Presliku izjave o svojstvima za svaki zasebni proizvod koji je stavljen na raspolaganje na tržištu potrebno je dostaviti u papirnatom obliku ili
elektroničkim putem. Međutim, u slučaju kada je serija istog proizvoda dostavljena jednom korisniku, uz nju se može priložiti pojedinačna preslika izjave
o svojstvima u papirnatom obliku ili elektroničkim putem.
2. Papirnata preslika izjave o svojstvima dostavlja se primatelju na zahtjev.
3. Odstupajući od stavaka 1. i 2., preslika izjave o svojstvima također može biti dostupna na web stranici u skladu s uvjetima koje Komisija utvrđuje
pomoću delegiranih akata u skladu s člankom 60. Takvim se uvjetima mora, inter alia, zajamčiti da izjava o svojstvima ostaje dostupna najmanje tijekom
razdoblja utvrđenog člankom 11. stavkom 2.
4. Izjavu o svojstvima potrebno je dostaviti na jeziku ili jezicima koje zatraži država članica u kojoj je proizvod stavljen na raspolaganje.
 CE OZNAKA 2/2
Dodatno iz skripte: Oznaka CE skraćenica je od fra. „Conformité Européenne“ što znači „Europska sukladnost“.
Članak 8.
Opća načela i uporaba oznake CE

1. Na oznaku CE primjenjuju se opća načela utvrđena u članku 30. Uredbe (EZ) br. 765/2008.
2. Oznaka CE postavlja se na one građevne proizvode za koje je proizvođač sastavio izjavu o svojstvima sukladno članku 4. i 6. Ako proizvođač
nije sastavio izjavu o svojstvima sukladno članku 4. i 6., oznaka CE ne smije se postaviti. Ako proizvođač postavi ili kada je za proizvođača postavljena
oznaka CE, tada on naznačuje da preuzima odgovornost za sukladnost građevnog proizvoda s objavljenim svojstvom, kao i za sukladnost sa svim
primjenjivim zahtjevima propisanima u ovoj Uredbi i u drugom relevantnom usklađenom zakonodavstvu Unije kojim se predviđa njezino postavljanje.
Pravila postavljanja oznake CE predviđena drugim relevantnim usklađenim zakonodavstvom Unije primjenjuju se ne dovodeći u pitanje ovaj stavak.
3. Za svaki građevni proizvod obuhvaćen usklađenom normom ili za koji je izdana europska tehnička ocjena, oznaka CE predstavlja jedinu
oznaku kojom se potvrđuje sukladnost građevnog proizvoda s objavljenim svojstvom u vezi s bitnim značajkama obuhvaćenima tom usklađenom
normom ili europskom tehničkom ocjenom. S tim u vezi, države članice ne uvode u nacionalne mjere nikakva upućivanja na oznake kojima se potvrđuje
sukladnost s objavljenim svojstvima u vezi s bitnim značajkama obuhvaćenima usklađenom normom, osim oznaka CE, ili navedena upućivanja moraju
povući.
4. Država članica ne zabranjuje niti sprečava, unutar svojeg područja ili na području pod njezinom odgovornošću, stavljanje na raspolaganje na tržište ili
uporabu građevnih proizvoda koji nose oznaku CE, ako objavljena svojstva odgovaraju zahtjevima za takvu uporabu u navedenoj državi članici.
5. Država članica jamči da uporabu građevnog proizvoda koji nosi oznaku CE neće omesti pravila ili uvjeti koje nametnu javna tijela ili privatna tijela
koja djeluju kao javna poduzeća ili koja djeluju kao javna tijela na temelju monopolskog položaja ili na temelju javnog ovlaštenja, u slučaju kada
objavljena svojstva odgovaraju zahtjevima takve uporabe u navedenoj državi članici.
6. Metode koje države članice koriste u svojim zahtjevima za građevine proizvode, te u svojim nacionalnim propisima u vezi s bitnim značajkama
građevnih proizvoda moraju biti u skladu s usklađenim normama.
Članak 9.
Pravila i uvjeti postavljanja oznake CE

1. Oznaku CE potrebno je postaviti na vidljiv, čitljiv i neizbrisiv način na građevni proizvod ili etiketu pričvršćenu na njega. U slučaju kada gore
navedeno zbog prirode proizvoda nije moguće ili nije opravdano, oznaka se postavlja na ambalažu ili na popratne dokumente.
2. Oznaka CE popraćena je s najmanje dvije posljednje znamenke godine u kojoj je prvi put bila postavljena, imenom i registriranom adresom
proizvođača ili identifikacijskom oznakom kojom se jednostavno i bez ikakve dvojbe omogućuje identifikacija imena i adrese proizvođača,
jedinstvenom identifikacijskom oznakom vrste proizvoda, referentnim brojem izjave o svojstvima, razinom ili razredom objavljenog svojstva,
216
uputom na usklađenu tehničku specifikaciju koja se primjenjuje, identifikacijskim brojem prijavljenog tijela i, ako je to primjenjivo,
najmeravanom uporabom kako je propisano usklađenom tehničkom specifikacijom koja se primjenjuje.
3. Oznaka CE postavlja se prije nego što je građevni proizvod stavljen na tržište. Može biti popraćena grafičkom ili bilo kojom drugom oznakom
kojom je jasno označen poseban rizik ili uporaba.
Članak 10.
Kontaktne točke za građevne proizvode

1. Države članice određuju kontaktne točke za građevne proizvode sukladno članku 9. Uredbe (EZ) br. 764/2008.
2. Članak 10. i 11. Uredbe (EZ) 764/2008 se primjenjuje na kontaktne točke za građevne proizvode.
3. U vezi sa zadacima definiranima u članku 10. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 764/2008, svaka država članica jamči da kontaktne točke za građevne
proizvode pružaju podatke, uporabom transparentnih i lako razumljivih izraza, o odredbama unutar svog državnog područja, s ciljem ispunjenja temeljnih
zahtjeva za građevine, koji se primjenjuju na najmeravanu uporabu svakoga građevnog proizvoda, kako je navedeno u članku 6. stavku 3. točki (e) ove
Uredbe.
4. Kontaktne točke za građevne proizvode obavljaju svoje funkcije na način kojim se izbjegavaju sukobi interesa, posebno u vezi s postupcima dobivanja
oznake CE.
TRŽIŠTE 2/3
POG L AVL JE III.
OB VE ZE G O S PO DARS K IH S UB JE K AT A
Članak 11.
1. Proizvođači sastavljaju izjavu o svojstvima u skladu s člancima 4. i 6. te postavljaju oznaku CE u skladu s člancima 8. i 9. Proizvođači na temelju
izjave o svojstvima izrađuju tehničku dokumentaciju u kojoj opisuju sve bitne elemente u vezi s traženim sustavom ocjenjivanja i provjere
stalnosti svojstava.
2. Proizvođači čuvaju tehničku dokumentaciju i izjavu o svojstvima tijekom 10 godina nakon što je građevni proizvod stavljen na tržište. Prema
potrebi, Komisija može pomoću delegiranih akata u skladu s člankom 60. izmijeniti navedeno razdoblje za porodice građevnih proizvoda na temelju
očekivanog vijeka trajanja ili uloge koju građevni proizvod ima u građevini.
3. Proizvođači jamče da su uspostavljeni postupci kojima se jamči da serijska proizvodnja zadržava objavljeno svojstvo. Izmjene u vrsti proizvoda
te u primjenjivim usklađenim tehničkim specifikacijama prikladno se uzimaju u obzir. Proizvođači su obvezni, u slučaju kada to smatraju prikladnim s
obzirom na jamstvo točnosti, pouzdanosti i stalnosti objavljenih svojstava građevnog proizvoda, provesti ispitivanje uzoraka građevnih proizvoda
stavljenih na tržište ili stavljenih na raspolaganje na tržištu, istražiti i, prema potrebi, voditi registar pritužbi, registar nesukladnih građevnih
proizvoda i povučenih proizvoda, i obavijestiti distributere o svakom takvom opažanju.
4. Proizvođači jamče da njihovi građevni proizvodi nose oznaku vrste proizvoda, kontrolni ili serijski broj ili bilo koji drugi element kojim se
omogućuje njihova identifikacija ili, u slučaju kada veličina ili priroda proizvoda to ne dopuštaju, da su zahtijevani podaci navedeni na ambalaži
ili u dokumentu koji je priložen uz građevni proizvod.
5. Proizvođači naznačuju na građevnom proizvodu ili, kada to nije moguće, na njegovoj ambalaži ili u pratećem dokumentu, svoje ime, registrirani
trgovački naziv ili žig te svoju adresu za kontakt. U adresi mora biti naznačeno jedinstveno mjesto na kojem je moguće kontaktirati proizvođača.
6. Prilikom stavljanja građevnog proizvoda na raspolaganje na tržištu, proizvođači jamče da su uz proizvod priložene upute i sigurnosne obavijesti na
jeziku koji odredi dotična država članica, a koji je lako razumljiv korisnicima.
7. Proizvođači koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da građevni proizvod koji su stavili na tržište nije u skladu s izjavom o svojstvima ili nije u skladu
s ostalim primjenjivim zahtjevima ove Uredbe, moraju odmah poduzeti odgovarajuće korektivne mjere kako bi navedeni proizvod uskladili ili ga,
prema potrebi, povukli ili opozvali. Nadalje, u slučaju kada navedeni proizvod predstavlja rizik, proizvođači odmah o tome obavješćuju
nadležna državna tijela one države članice u kojoj su u tu svrhu navedeni proizvod učinili dostupnim, te istodobno predočuju detalje, posebno, o
nesukladnosti te o svim poduzetim korektivnim mjerama.
8. Proizvođači dostavljaju, na obrazloženi zahtjev nadležnih državnih tijela, sve podatke i dokumentaciju kojima dokazuju sukladnost građevnog
proizvoda s izjavom o svojstvima i njegovu sukladnost s drugim primjenjivim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi, na jeziku koji je tom tijelu lako
razumljiv. Obvezni su surađivati s navedenim tijelom, na njegov zahtjev, u svakoj aktivnosti koja je poduzeta kako bi se uklonili svi rizici koje
predstavljaju građevni proizvodi koje su stavili na tržište.
OVLAŠTENI PREDSTAVNICI, UVOZNICI, DISTRIBUTERI
Članak 12.
Ovlašteni predstavnici
1. Proizvođač može imenovati ovlaštenog predstavnika pisanim ovlaštenjem. Izrada tehničke dokumentacije ne tvori dio ovlaštenja ovlaštenog
predstavnika.
2. Ovlašteni predstavnik obavlja zadatke pobliže označene u ovlaštenju. Ovlaštenom predstavniku ovlaštenjem je dopušteno da obavlja barem sljedeće
zadatke:
(a) stavljati izjavu o svojstvima i tehničku dokumentaciju na raspolaganje nacionalnim nadzornim tijelima tijekom razdoblja navedenog u članku 11.
stavku 2.;
(b) osim obrazloženog zahtjeva nadležnog državnog tijela, dostavljati navedenom tijelu sve podatke i dokumentaciju potrebnu za dokazivanje sukladnosti
građevnog proizvoda s izjavom o svojstvima i usklađenosti s drugim primjenjivim zahtjevima navedenima u ovoj Uredbi;
(c) surađivati s nadležnim državnim tijelima, na njihov zahtjev, u svakoj aktivnosti poduzetoj radi uklanjanja rizika koje predstavljaju građevni proizvodi
obuhvaćeni ovlaštenjem ovlaštenog predstavnika.
Članak 13.
Obveze uvoznika
1. Uvoznici stavljaju na tržište Unije smo one građevne proizvode koji su u skladu s primjenjivim zahtjevima ove Uredbe.
217
2. Prije stavljanja građevnog proizvoda na tržište, uvoznici jamče da je proizvođač izvršio ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava. Obvezni su zajamčiti
da je proizvođač izradio tehničku dokumentaciju navedenu u drugom podstavku članka 11. stavka 1. i izjavu o svojstvima u skladu s člancima 4. i 6.
Također su obvezni zajamčiti da proizvod, prema potrebi, nosi oznaku CE, da je uz njega priložena potrebna dokumentacija te da je proizvođač ispunio
zahtjeve navedene u članku 11. stavku 4. i 5.U slučaju kada uvoznik smatra ili ima razloga vjerovati da građevni proizvod nije u skladu s izjavom o
svojstvima ili da nije usklađen s drugim primjenjivim zahtjevima ove Uredbe, uvoznik ne stavlja građevni proizvod na tržište sve dok nije postao
sukladan s priloženom izjavom o svojstvima te dok nije u skladu s drugim primjenjivim zahtjevima navedenima u ovoj Uredbi ili dok izjava o sukladnosti
nije ispravljena. Nadalje, u slučaju kada građevni proizvod predstavlja rizik, uvoznik o tome obavješćuje proizvođača i tijela za tržišni nadzor.
3. Uvoznici navode na građevnom proizvodu ili, ako to nije moguće, na njegovoj ambalaži ili u popratnom dokumentu, svoje ime, registrirani trgovački
naziv ili žig te svoju adresu za kontakt.
4. Uvoznici jamče da su, prilikom stavljanja građevnog proizvoda na raspolaganje na tržištu, uz proizvod priložene upute i sigurnosne obavijesti na jeziku
koji odredi država članica na koju se navedeno odnosi, a koji je lako razumljiv korisnicima.
5. Uvoznici jamče da, dok je građevni proizvod pod njihovom odgovornošću, uvjeti skladištenja ili prijevoza ne ugrožavaju njegovu sukladnost s izjavom
o svojstvima, kao ni sukladnost s drugim primjenjivim zahtjevima navedenima u ovoj Uredbi.
6. Uvoznici provode, kada to smatraju potrebnim radi jamčenja točnosti, pouzdanosti i stalnosti objavljenih svojstava građevnog proizvoda, testiranje
uzoraka građevnih proizvoda stavljenih na tržište ili stavljenih na raspolaganje na tržištu, istražiti i, prema potrebi, vode registar žalbi i registar nesu-
kladnih ili povučenih proizvoda, te obavješćuju distributere o svakom takvom opažanju.
7. Uvoznici koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da građevni proizvod koji su stavili na tržište nije u skladu s izjavom o svojstvima ili drugim
primjenjivim zahtjevima navedenima u ovoj Uredbi, odmah poduzimaju odgovarajuće korektivne mjere kako bi navedeni proizvod doveli u sukladnost ili
ga, prema potrebi, povukli ili opozvali. Nadalje, u slučaju kada navedeni proizvod predstavlja rizik, uvoznici odmah o tome obavješćuju nadležna državna
tijela države članice u kojoj su u tu svrhu navedeni građevni proizvod učinili dostupnim, te istodobno predočuju detalje, posebno, o nesukladnosti te o
svim poduzetim korektivnim mjerama.
8. Uvoznici stavljaju raspolaganje tijelima za tržišni nadzor, za razdoblje navedeno u članku 11. stavku 2., presliku izjave o svojstvima te jamče da je
tehnička dokumentacija stavljena na raspolaganje tim tijelima, na njihov zahtjev.
9. Uvoznici nadležnom državnom tijelu, na temelju njegovog obrazloženog zahtjeva, dostavljaju sve podatke i dokumentaciju potrebne kako bi se
dokazala sukladnost građevnog proizvoda s izjavom o svojstvima te njegova sukladnost s drugim primjenjivim zahtjevima navedenima u ovoj Uredbi, na
jeziku koje to tijelo lako razumije. Oni surađuju s navedenim tijelom, na njegov zahtjev, u svakoj aktivnosti koja je poduzeta kako bi se uklonili svi rizici
koje predstavljaju građevni proizvodi koje su stavili na tržište.
Članak 14.
Obveze distributera
1. Prilikom stavljanja građevnog materijala na raspolaganje na tržištu, distributeri djeluju u skladu sa zahtjevima ove Uredbe.
2. Prije stavljanja građevnog proizvoda na raspolaganje na tržištu, distributeri jamče da proizvod, prema potrebi, nosi oznaku CE te da su uz njega
priloženi dokumenti koji su uvjetovani na temelju ove Uredbe te upute i sigurnosni podaci na jeziku koji odredi država članica na koju se navedeno
odnosi, a koji je lako razumljiv korisnicima. Distributeri također jamče da su proizvođač i uvoznik poštovali sve zahtjeve utvrđene u članku 11. stavku 4. i
5. i članku 13. stavku 3.U slučaju kada distributer smatra ili ima razloga vjerovati da građevni proizvod nije u skladu s izjavom o svojstvima ili drugim
primjenjivim zahtjevima navedenima u ovoj Uredbi, distributer proizvod ne stavlja na raspolaganje na tržište sve dok isti nije u skladu s priloženom
izjavom o svojstvima te dok nije sukladan drugim primjenjivim zahtjevima propisanima ovom Uredbom ili dok izjava o svojstvima nije ispravljena.
Nadalje, u slučaju kada proizvod predstavlja rizik, distributer je o tome obavješćuje proizvođača ili uvoznika, kao i tijela za tržišni nadzor.
3. Distributer jamči da, dok je građevni proizvod pod njegovom odgovornošću, uvjeti skladištenja i prijevoza ne dovode u opasnost njegovu sukladnost s
izjavom o svojstvima i sukladnost s drugim primjenjivim zahtjevima ove Uredbe.
4. Distributeri koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da građevni proizvod koji su stavili na raspolaganje na tržište nije u skladu s izjavom o svojstvima
ili ostalim zahtjevima ove Uredbe odmah poduzimaju odgovarajuće korektivne mjere kako bi navedeni proizvod uskladili ili ga, prema potrebi, povukli ili
opozvali. Nadalje, u slučaju kada navedeni proizvod predstavlja rizik, distributeri su odmah o tome obavješćuju nadležna državna tijela države članice u
kojoj su u tu svrhu navedeni proizvod učinili dostupnim, navodeći istodobno detalje, posebno, o nesukladnosti te o svim poduzetim korektivnim mjerama.
5. Distributeri nadležnom državnom tijelu, na temelju njegovog obrazloženog zahtjeva, dostavljaju sve podatke i dokumentaciju potrebnu kako bi se
dokazala sukladnost građevnog proizvoda s izjavom o svojstvima te njegova sukladnost s drugim primjenjivim zahtjevima navedenima u ovoj Uredbi na
jeziku koji je tom tijelu lako razumljiv. Oni surađuju s navedenim tijelom, na njegov zahtjev, u svakoj aktivnosti koja je poduzeta kako bi se uklonili svi
rizici koje predstavljaju građevni proizvodi koje su stavili na raspolaganje na tržištu.
Članak 15.

Uvoznik ili distributer smatraju se proizvođačem za potrebe ove Uredbe te su podložni obvezama proizvođača sukladno članku 11. ako na tržište
stavljaju proizvod pod svojim imenom ili trgovačkom oznakom ili kada mijenjaju građevni proizvod koji je već stavljen na tržište na način koji
može utjecati na sukladnost s izjavom o svojstvima.
Članak 16.
Identifikacija gospodarskih subjekata

Tijekom razdoblja navedenog u članku 11. stavku 2. gospodarski subjekti tijelima za tržišni nadzor, na njihov zahtjev, daju podatke o:
(a) svakom gospodarskom subjektu koji im je isporučio proizvod;
(b) svakom gospodarskom subjektu kojemu su oni isporučili proizvod.
 USKLAĐENA (EU) TEHNIČKA SPECIFIKACIJA 2/2
POG L AVL JE IV.
USK L AĐE NE T EH NIČK E S PE CIFIK ACIJE

Članak 17.
Usklađene norme
1. Usklađene norme donose europska normirna tijela navedena u Prilogu I. Direktivi 98/34/EZ na temelju zahtjeva (dalje u tekstu „ovlaštenja”) koje
izdaje Komisija u skladu s člankom 6. navedene Direktive te nakon savjetovanja sa Stalnim odborom za graditeljstvo navedenim u članku 64. ove
Uredbe (dalje u tekstu „Stalni odbor za graditeljstvo”).
218
2. U slučaju kada su u proces razvoja usklađenih normi sukladno ovom članku uključeni akteri, europska normirna tijela jamče da su različite kategorije
aktera u svim instancama predstavljeni na pošten i pravedan način.
3. Usklađenim se normama jamče metode i kriteriji ocjenjivanja svojstava građevnih proizvoda u vezi s njihovim bitnim značajkama. Kada je to
predviđeno relevantnim ovlaštenjem, usklađena norma odnosi se na najmeravanu uporabu proizvoda koje obuhvaća. Usklađenim je normama obvezno,
prema potrebi i bez ugrožavanja točnosti, pouzdanosti ili dosljednosti rezultata, zajamčiti metode koje su manjeg intenziteta od testiranja u svrhu
ocjenjivanja svojstva građevnih proizvoda u vezi s njihovim bitnim značajkama.
4. Europska normirna tijela utvrđuju, unutar usklađenih normi, primjenjivu prikladnu kontrolu tvorničke proizvodnje, kojima se uzimaju u obzir
posebni uvjeti proizvodnog procesa građevnog proizvoda na koji se navedeno odnosi. Usklađena norma uključuje tehničke detalje potrebne za
provedbu sustava ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava.
5. Komisija ocjenjuje sukladnost usklađenih normi koje su utvrdila europska normirna tijela s relevantnim ovlaštenjima. Komisija objavljuje u
Službenom listu Europske unije popis uputa na usklađene norme koje su u skladu s relevantnim ovlaštenjima.Za svaku usklađenu normu na popisu navodi
se sljedeće:
(a) upute na zamijenjene usklađene tehničke specifikacije, ako postoje;
(b) datum početka razdoblja supostojanja;
(c) datum završetka razdoblja supostojanja.
Komisija objavljuje svako ažuriranje navedenog popisa. Od dana početka razdoblja supostojanja mora postojati mogućnost uporabe usklađene norme
kako bi se sastavila izjava o svojstvima za građevni proizvod koji je njome obuhvaćen. Nacionalna normirna tijela imaju obvezu prenijeti usklađene
norme u skladu s Direktivom 98/34/EZ. Ne dovodeći u pitanje članke 36. do 38., od dana završetka razdoblja supostojanja, usklađena norma predstavlja
jedino način za sastavljanje izjave o svojstvima za građevni proizvod koji je njome obuhvaćen. Pri završetku razdoblja supostojanja, oprečne nacionalne
norme se povlače, a države članice ukidaju valjanost svih oprečnih nacionalnih normi.
Članak 18.
Formalni prigovor na usklađene norme

1. U slučaju kada država članica ili Komisija smatraju da usklađena norma ne zadovoljava u cijelosti potrebe utvrđene u relevantnom ovlaštenju, dotična
država članica ili Komisija, nakon savjetovanja sa Stalnim odborom za graditeljstvo, upućuje predmet odboru osnovanom sukladno članku 5. Direktive
98/34/EZ, uz obrazloženje svojih argumenata. Odbor dostavlja, nakon savjetovanja s relevantnim europskim normirnim tijelima, mišljenje bez odgode.
2. U okviru mišljenja odbora osnovanog člankom 5. Direktive 98/34/EZ, Komisija odlučuje o objavljivanju, neobjavljivanju, objavljivanju uz ograničenje,
zadržavanju, zadržavanju uz ograničenje ili povlačenju upućivanja na usklađenu normu sukladno Službenom listu Europske unije.3. Komisija obavješćuje
dotično europsko normirno tijelo o svojoj odluci i, prema potrebi, traži reviziju dotične usklađene norme.
ŠTO AKO ZA GRAĐEVNI PROIZVOD NE POSTOJI NORMA 2/2
Iz skripte: Ukoliko građevni proizvod nije obuhvaćen normom, smjernicom za tehničko dopuštenje (ETAG) ili tehničkim dopuštenjem (ETA), jedna od
mogućnosti stavljanja građevnog proizvoda na tržište propisana je Uredbe (EU) br. 305/2011 prema kojoj proizvođač podnosi zahtjev za europsku
tehničku ocjenu, te na temelju njega organizacija TAB-ova (tijela za tehničko ocjenjivanje) izrađuje i donosi europski dokument za ocjenjivanje za svaki
građevni proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u potpunosti obuhvaćen usklađenom normom, a čije svojstvo glede njegovih bitnih značajka ne može biti u
potpunosti ocijenjeno sukladno postojećoj usklađenoj normi. Na temelju njega onda TAB donosi europsku tehničku ocjenu.
EUROPSKI DOKUMENT ZA OCJENJIVANJE
Članak 19.
Europski dokument za ocjenjivanje

1. Temeljem proizvođačevog zahtjeva za europsku tehničku ocjenu, organizacija TAB-ova izrađuje i donosi europski dokument za ocjenjivanje za
svaki građevni proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u potpunosti obuhvaćen usklađenom normom, a čije svojstvo glede njegovih bitnih značajka
ne može biti u potpunosti ocijenjeno sukladno postojećoj usklađenoj normi, zbog toga što, inter alia:
(a) proizvod ne spada u okvir nijedne od postojećih usklađenih normi;
(b) za najmanje jednu bitnu značajku tog proizvoda, metoda ocjenjivanja navedena u usklađenoj normi nije prikladna; ili
(c) usklađena norma ne predviđa nijednu metodu ocjenjivanja u vezi s barem jednom bitnom značajkom tog proizvoda.
2. Postupak donošenja europskog dokumenta za ocjenjivanje poštuje načela utvrđena u članku 20. te je u skladu s člankom 21. i Prilogom II.
3. Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 60. kako bi izmijenila Prilog II. i utvrdila dodatna postupovna pravila za razvoj i donošenje
europskog dokumenta za ocjenjivanje.
4. Komisija, prema potrebi i nakon savjetovanja sa Stalnim odborom za graditeljstvo, uzima postojeće europske dokumente za ocjenjivanje kao temelj za
ovlaštenja koje je potrebno objaviti sukladno članku 17. stavku 1. radi razvoja usklađenih normi glede proizvoda navedenih u stavku 1. ovog članka.
Članak 20.
Načela izrade i donošenja europskih dokumenata za ocjenjivanje

1. Postupak izrade i donošenja europskih dokumenata za ocjenjivanje je:
(a) transparentan za proizvođača na kojeg se odnosi;
(b) određuje prikladna obvezna vremenska ograničenja kako bi se izbjeglo neopravdano kašnjenje;
(c) na odgovarajući način uzima u obzir zaštitu poslovne tajne i povjerljivosti;
(d) dopušta primjereno sudjelovanje Komisije;
(e) je troškovno učinkovit za proizvođača; i
(f) jamči kolegijalnost i koordinaciju među TAB-ovima imenovanima za predmetni proizvod.
2. TAB-ovi, zajedno s organizacijom TAB-ova, snose sve troškove razvoja i donošenja europskih dokumenata za ocjenjivanje.
Članak 21.
Obveze TAB-ova koji zaprimaju zahtjev za europsku tehničku ocjenu

1. TAB koji zaprimi zahtjev za europsku tehničku ocjenu obavješćuje proizvođača o tome je li građevni proizvod obuhvaćen, u cijelosti ili djelomično,
usklađenom tehničkom specifikacijom, kako slijedi:
(a) u slučaju kada je proizvod u cijelosti obuhvaćen usklađenom normom, TAB obavješćuje proizvođača da, u skladu s člankom 19. stavkom 1., europski
dokument za ocjenjivanje ne može biti izdan;
(b) u slučaju kada je proizvod u cijelosti obuhvaćen europskim dokumentom za ocjenjivanje, TAB obavješćuje proizvođača da će se takav dokument
koristiti kao temelj za izdavanje europske tehničke ocjene;
219
(c) u slučaju kada proizvod nije obuhvaćen, ili nije u cijelosti obuhvaćen, nijednom od usklađenih tehničkih specifikacija, TAB primjenjuje postupke
utvrđene u Prilogu II. ili postupke koji su utvrđeni u skladu s člankom 19. stavkom 3.
2. U slučajevima navedenima u stavku 1., točkama (b) i (c), TAB-ovi obavješćuju organizaciju TAB-ova i Komisiju o sadržaju zahtjeva i o uputama na
odgovarajuću odluku Komisije koja se odnosi na ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava, a koju TAB namjerava primjenjivati na navedeni proizvod, ili
o nepostojanju takve odluke Komisije.
3. Ako Komisija smatra da ne postoji odgovarajuća odluka za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava za građevni proizvod, primjenjuje se članak 28.
Članak 22.
Objavljivanje
Europski dokumenti za ocjenjivanje koji je donijela organizacija TAB-ova šalje se Komisiji koja objavljuje popis uputa na konačne verzije europskih
dokumenata za ocjenjivanje u Službenom listu Europske unije. Komisija objavljuje sva ažuriranja tog popisa.
Članak 23.
Odluka o sporu u slučaju neslaganja među TAB-ovima

Ako TAB-ovi nisu suglasni glede europskih dokumenata za ocjenjivanje unutar utvrđenih vremenskih ograničenja, organizacija TAB-ova stavlja taj
predmet pred Komisiju radi pronalaženja odgovarajućeg rješenja.
Članak 24.
Sadržaj europskog dokumenta za ocjenjivanje

1. Europski dokument za ocjenjivanje mora sadržavati, barem, opći opis građevnog proizvoda, popis bitnih značajki relevantnih za najmeravanu uporabu
proizvoda kako je predvidio proizvođač i kako je dogovoreno između proizvođača i organizacije TAB-ova, kao i metode i kriterije ocjenjivanja svojstava
proizvoda u odnosu na navedene bitne značajke.
2. U europskom dokumentu za ocjenjivanje potrebno je utvrditi načela primjenjive kontrole tvorničke proizvodnje, vodeći računa o uvjetima proizvodnog
postupka predmetnoga građevnog proizvoda.
3. U slučaju kada se svojstvo jedne od bitnih značajki proizvoda može prikladno ocijeniti metodama i kriterijima koji su već objavljeni u drugim
usklađenim tehničkim specifikacijama ili Smjernicama navedenima u članku 66. stavku 3., odnosno kada se mogu koristiti u skladu s člankom 9.
Direktive 89/106/EEZ prije 1. srpnja 2013. u kontekstu izdavanja europskih tehničkih odobrenja, navedene postojeće metode i kriteriji moraju se ugraditi
kao dijelovi europskog dokumenta za ocjenjivanje.
Članak 25.
Formalni prigovori na europske dokumente za ocjenjivanje

1. U slučaju kada država članica ili Komisija smatraju da europski dokument za ocjenjivanje ne zadovoljava u cijelosti potrebe koje je potrebno ispuniti u
pogledu temeljnih zahtjeva za građevine utvrđenih u Prilogu I., dotična država članica ili Komisija moraju uputiti taj predmet Stalnom odboru za gradi-
teljstvo, uz predočenje svojih argumenata. Stalni odbor za graditeljstvo je dostavlja, nakon savjetovanja s organizacijom TAB-ova, svoje mišljenje bez
odgode.2. U skladu s mišljenjem Stalnog odbora za graditeljstvo, Komisija odlučuje o objavljivanju, neobjavljivanju, objavljivanju uz ograničenje,
zadržavanju, zadržavanju uz ograničenje ili povlačenju upućivanja na europske dokumente za ocjenjivanje navedene u Službenom listu Europske unije.3.
Komisija obavješćuje organizaciju TAB-ova sukladno gore navedenom i, prema potrebi, traži reviziju predmetnog europskog dokumenta za ocjenjivanje.
TEHNIČKA OCJENA 4/4
Članak 26.
Europska tehnička ocjena

1. Europsku tehničku ocjenu izdaje TAB na zahtjev proizvođača te na temelju europskog dokumenta za ocjenjivanje utvrđenog u skladu s postupcima
propisanima člankom 21. i Prilogom II. Pod uvjetom da europski dokument za ocjenjivanje postoji, europska tehnička ocjena može biti izdana čak i u
slučaju kada je izdano ovlaštenje za usklađenu normu. Takvo izdavanje je moguće do početka razdoblja supostojanja koji je utvrdila Komisija u skladu s
člankom 17. stavkom 5.
2. Europska tehnička ocjena mora sadržavati svojstva koja je potrebno objaviti, prema razinama, razredima ili opisu, onih bitnih značajka koje su
dogovorili proizvođač i TAB-ovi koji su zaprimili zahtjev za europsku tehničku ocjenu objavljene najmeravane uporabe i tehničke detalje potrebne za
provedbu sustava ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava.
3. Kako bi se zajamčila jedinstvena provedba ovog članka, Komisija donosi provedbene akte kako bi utvrdila format europske tehničke ocjene u skladu s
postupkom navedenim u članku 64. stavku 2.
Članak 27.
Razine ili razredi svojstva

1. Komisija smije donijeti delegirane akte u skladu s člankom 60. kako bi utvrdila razrede svojstva u vezi s bitnim značajkama građevnog proizvoda.
2. U slučaju kada je Komisija utvrdila razrede svojstva u vezi s bitnim značajkama građevnih proizvoda, europska normirna tijela koriste navedene
razrede u usklađenim normama. Organizacija TAB-ova, prema potrebi, koristi te razrede u europskim dokumentima za ocjenjivanje. U slučaju kada
Komisija nije utvrdila razrede svojstva u vezi s bitnim značajkama građevnih proizvoda, smiju ih utvrditi europska normirna tijela u usklađenim
normama, na temelju revidiranog ovlaštenja.
3. Kada je to predviđeno relevantnim ovlaštenjima, europska normirna tijela utvrđuju u usklađenim normama granične razine u vezi s bitnim značajkama
i, prema potrebi, u vezi s najmeravanom uporabom koju građevni proizvodi moraju zadovoljiti u državama članicama.
4. U slučaju kada su europska normirna tijela utvrdila razrede svojstava u usklađenoj normi, organizacija TAB-ova koristi navedene razrede u europskim
dokumentima za ocjenjivanje ako su bitni za građevni proizvod. Kada se to smatra prikladnim, organizacija TAB-ova smije, uz suglasnost Komisije i
nakon savjetovanja sa Stalnim odborom za graditeljstvo, utvrditi u europskom dokumentu za ocjenjivanje razrede svojstva i graničnih razina u vezi s
bitnim značajkama građevnog proizvoda unutar njegove namjeravane uporabe, kako je predvidio proizvođač.
5. Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 60., kako bi utvrdila uvjete pod kojima se smatra da je građevni proizvod zadovoljio
određenu razinu ili razred svojstva bez provođenja testova ili bez daljnjeg testiranja. U slučaju kada Komisija nije utvrdila gore navedene uvjete, smiju ih
utvrditi europska normirna tijela u usklađenim normama, na temelju revidiranog ovlaštenja.
6. U slučaju kada je Komisija utvrdila klasifikacijske sustave u skladu sa stavkom 1., države članice smiju utvrditi razine ili razrede svojstva kojih se
građevni proizvodi moraju pridržavati u vezi s njihovim bitnim značajkama samo u skladu s navedenim klasifikacijskim sustavima.
7. Europska normirna tijela i organizacija TAB-ova poštuju regulatorne potrebe država članica prilikom utvrđivanja granične razine ili razreda svojstava.
Članak 28.
220
Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava
1. Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava građevnih proizvoda u vezi s njihovim bitnim značajkama provodi se u skladu s jednim od sustava utvrđenih
u Prilogu V.2. Komisija, pomoću delegiranih akata u skladu s člankom 60., utvrđuje i smije revidirati, posebno vodeći računa o učinku na zdravlje i
sigurnost ljudi te o posljedicama koje ostavlja na okoliš, koji sustav ili sustavi su primjenjivi na dani građevni proizvod ili porodicu građevnih proizvoda
ili na dane bitne značajke. Pritom, Komisija također vodi računa o dokumentiranim iskustvima koja su joj proslijedila državna tijela za tržišni nadzor.
Komisija odabire najlakši sustav ili sustave koji su u skladu s ispunjenjem svih temeljnih zahtjeva za građevine.3. Tako određeni sustav ili sustavi moraju
biti naznačeni u ovlaštenjima za usklađene norme te u usklađenim tehničkim specifikacijama.
POG L AVL JE V.
TIJE L A Z A TE H NIČK O O CJE NJIVANJE

Članak 29.
Imenovanje, nadziranje i ocjenjivanje TAB-ova

1. Države članice smiju imenovati TAB-ove na svom državnom području, a posebno za jedno ili više proizvodnih područja navedenih u tablici 1.
Priloga IV. Države članice koje su imenovale određeni TAB obvezne su dostaviti drugim državama članicama i Komisiji njegovo ime i adresu te
proizvodno područje za koje je TAB imenovan.
2. Komisija elektroničkim putem javno objavljuje popis svih TAB-ova na kojem je naznačeno proizvodno područje za koje su imenovani, pri čemu
nastoji postići najvišu moguću razinu transparentnosti. Komisija javno objavljuje svako ažuriranje navedenog popisa.
3. Države članice nadziru aktivnosti i nadležnost TAB-ova koje su imenovale te ih ocjenjuju u vezi s određenim zahtjevima utvrđenima u tablici 2.
Priloga IV. Države članice obavješćuju Komisiju o svojim nacionalnim postupcima za imenovanje TAB-ova, o nadziranju njihovih aktivnosti i
nadležnosti te o svim drugim izmjenama nastalim u navedenim podacima.
4. Nakon savjetovanja sa Stalnim odbora za graditeljstvo Komisija donosi smjernice za provedbu ocjenjivanja TAB-ova.
Članak 30.
Zahtjevi za TAB-ove
1. TAB provodi ocjenjivanje i izdaje europsku tehničku ocjenu za proizvodno područje za koje je imenovan. TAB mora zadovoljiti zahtjeve
utvrđene u tablici 2. Priloga IV. unutar područja primjene svog imenovanja.
2. TAB javno objavljuje svoju organizacijsku shemu i imena članova svojih internih tijela nadležnih za donošenje odluka.
3. U slučaju kada TAB više ne zadovoljava zahtjeve navedene u stavku 1., država članica povlači imenovanje tog TAB-a za relevantno proizvodno
područje i o tome obavješćuje Komisiju i druge države članice.
Članak 31.
Koordinacija TAB-ova
1. TAB-ovi uspostavljaju organizaciju za tehničko ocjenjivanje.
2. Organizacija TAB-ova smatra se tijelom sukladno cilju od općeg europskog interesa unutar značenja članka 162. Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br.
2342/2002 od 23. prosinca 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se
primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (1).
3. Ciljevi zajedničke suradnje te upravni i financijski uvjeti koji se odnose na potpore dodijeljene organizaciji TAB-ova mogu biti definirani u okviru
sporazuma o partnerstvu koji su potpisale Komisija i navedena organizacija, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002.
o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (2) (Financijska uredba) i Uredbom (EZ, Euratom) br. 2342/2002.
Europski parlament i Vijeće obaviješteni su o sklapanju svakog takvog sporazuma.
4. Organizacija TAB-ova je izvršava barem sljedeće zadatke:
(a) organizaciju i koordinaciju TAB-ovima i, prema potrebi, osiguranje suradnje i savjetovanja s drugim akterima;
(b) osiguranje da su primjeri dobre prakse podijeljeni među TAB-ovima kako bi se promicala veća učinkovitost i zajamčila bolja usluga industriji;
(c) koordinaciju i primjenom postupaka utvrđenih u članku 21. i Prilogu II. te osigurati potporu potrebnu u tu svrhu;
(d) izradu i donošenje europskih dokumenata za ocjenjivanje;
(e) obavješćivanje Komisije o svim pitanjima u vezi s izradom europskih dokumenata za ocjenjivanje te o svim aspektima u vezi s tumačenjem postupaka
utvrđenima u članku 21. i u Prilogu II. te predlaganje Komisiji poboljšanja na temelju stečenog iskustva;
(f) dostavu Komisiji i državi članici koja je imenovala TAB sva svoja opažanja u vezi s TAB-om koji ne ispunjava svoje zadatke u skladu s postupcima
utvrđenima u članku 21. i Prilogu II.;
(g) osiguranje da se doneseni europski dokumenti za ocjenjivanje i upute na europske tehničke ocjene stavljaju na raspolaganje javnosti. Organizacija
TAB-ova ima tajništvo kako bi mogla izvršavati navedene zadatke.
5. Države članice jamče da TAB-ovi pridonose financijskim sredstvima i ljudskim resursima organizacije TAB-ova.
Članak 32.
Financiranje Unije
1. Organizaciji TAB-ova može se odobriti financiranje Unije radi izvršenja zadataka navedenih u članku 31. stavku 4.
2. Proračunska sredstva dodijeljena za obavljanje zadataka navedenih u članku 31. stavku 4. svake godine utvrđuje proračunsko tijelo unutar ograničenja
financijskog okvira koji je na snazi.
Članak 33.
Financijska rješenja
1. Financiranje Unije za potrebe TAB-ova je zajamčeno, bez poziva na podnošenje prijedloga, kako bi se izvršili zadaci navedeni u članku 31. stavku 4.
za koje mogu biti dodijeljene potpore u skladu s Financijskom uredbom.
2. Aktivnosti tajništva organizacije TAB-ova navedenog u članku 31. stavku 4. mogu se financirati na temelju potpora za rad. U slučaju obnove, potpore
za rad ne smanjuju se automatski.
221
3. Sporazumima o potporama može se odobriti paušalno pokrivanje korisnikovih režijskih troškova do najviše 10 % ukupnih prihvatljivih izravnih
troškova za aktivnosti, osim kada su neizravni troškovi korisnika obuhvaćeni potporom za rad financiranom općim proračunom Unije.
Članak 34.
Upravljanje i nadzor
1. Proračunska sredstva koja utvrđuje proračunsko tijelo za potrebe financiranja zadataka propisanih člankom 31. stavkom 4. također smiju pokrivati
administrativne troškove pripreme, nadzora, inspekcije, ažuriranja i procjene, a koji su izravno potrebni za postizanje ciljeva ove Uredbe, a posebno
studija, sastanaka, aktivnosti obavješćivanja i objavljivanja, troškova u vezi s informatičkim mrežama za razmjenu podataka i sve druge troškove u vezi s
administrativnom i tehničkom potporom koju Zajednica može koristiti za aktivnosti vezane uz izradu i donošenje europskih dokumenata za ocjenjivanje i
izdavanje europskih tehničkih ocjena.
2. Komisija ocjenjuje važnost zadataka utvrđenih u članku 31. stavku 4. koje financira Unija u svjetlu zahtjeva politike i zakonodavstva Unije te kojima se
Europski parlament i Vijeće obavješćuju o ishodu tog ocjenjivanja do 1. siječnja 2017. te svake naredne 4 godine.
Članak 35.
Zaštita financijskih interesa Zajednice

1. Prilikom provedbe aktivnosti financiranih na temelju ove Uredbe Komisija osigurava da su financijski interesi Unije zaštićeni primjenom preventivnih
mjera protiv prijevare, korupcije i drugih nezakonitih radnji, učinkovitim provjerama i povratom nepropisno plaćenih iznosa i, ako su uoči nepravilnosti,
kažnjavanjem učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim kaznama u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti
financijskih interesa Europskih zajednica (1), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu
koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (2) i Uredbom Europskog parlamenta i
Vijeća (EZ) br. 1073/1999 od 25. svibnja 1999. i istragama koje vodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (3).
2. Za aktivnosti financirane na temelju ove Uredbe, nepravilnost navedena u članku 1. stavku 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95 označava svako
kršenje odredaba prava Unije, odnosno svaku povredu ugovornih obveza koja je rezultat djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta, a koje za
posljedicu ima ili bi moglo imati dovođenje u pitanje općeg proračuna Unije ili više proračuna kojima taj subjekt upravlja time što bi neopravdano
financirao određenu stavku.3. Svim sporazumima i ugovorima nastalima na temelju ove Uredbe potrebno je predvidjeti nadzor i financijsku kontrolu
Komisije ili svakog predstavnika kojeg ona ovlasti te revizije od strane Suda revizora koje se, prema potrebi, mogu provesti na terenu.
POJEDNOSTAVLJENI POSTUPCI
POG L AVL JE VI.
PO JE DNO S T AVL JE NI POS T UPCI

Članak 36.
Uporaba prikladne tehničke dokumentacije

1. Prilikom utvrđivanja vrste proizvoda, proizvođač može zamijeniti ispitivanje tipa ili izračun tipa prikladnom tehničkom dokumentacijom kojom
dokazuje da:
(a) se pri određivanju jedne ili više bitnih značajka građevnog proizvoda, koji proizvođač stavlja na tržište, smatra da je taj proizvod postigao određenu
razinu ili razred svojstva bez ispitivanja ili izračunavanja, odnosno bez daljnjeg ispitivanja ili izračunavanja, u skladu s uvjetima utvrđenima u
relevantnim usklađenim tehničkim specifikacijama ili odluci Komisije;
(b) građevni proizvod, obuhvaćen usklađenom normom, koji proizvođač stavlja na tržište, odgovara vrsti proizvoda drugoga građevnog proizvoda, koji je
proizveo drugi proizvođač te koji je već ispitan u skladu s odgovarajućom usklađenom normom. Kada su navedeni uvjeti ispunjeni, proizvođač ima pravo
objaviti svojstva koja odgovaraju svim ili nekim ispitnim rezultatima tog drugog proizvoda. Proizvođač može koristiti ispitne rezultate koje je dobio drugi
proizvođač isključivo nakon što ga je za to ovlastio navedeni proizvođač, koji ostaje odgovoran za točnost, pouzdanost i dosljednost navedenih ispitnih
rezultata; ili
(c) građevni proizvod koji je obuhvaćen usklađenim tehničkim specifikacijama, a koji proizvođač stavlja na tržište, predstavlja sustav sastavljen od
dijelova, koje proizvođač sastavlja pomno prateći detaljne upute koje mu je dao dobavljač takvog sustava ili njegove dijelove, a koji je već ispitao taj
sustav ili taj dio s obzirom na jednu ili više bitnih značajka u skladu s relevantnim usklađenim tehničkim specifikacijama. Kada su navedeni uvjeti
ispunjeni, proizvođač stječe pravo da objavi svojstvo koje odgovara svim ili nekim ispitnim rezultatima za sustav ili dijelove koja mu je zajamčena.
Proizvođač može koristiti ispitne rezultate koje je ishodio drugi proizvođač ili dobavljač sustava samo nakon što ga je za to ovlastio navedeni proizvođač
ili dobavljač sustava, koji ostaje odgovoran za točnost, pouzdanost i stalnost tih ispitnih rezultata.
2. Ako građevni proizvod naveden u stavku 1. pripada porodici građevnih proizvoda na koje se primjenjuje sustav ocjenjivanja i provjere stalnosti
svojstava 1 + ili 1, kako je utvrđeno u Prilogu V., prikladnu tehničku dokumentaciju navedenu u stavku 1. provjerava imenovano certifikacijsko tijelo za
proizvod, kako je navedeno u Prilogu V.
Članak 37.
Uporaba pojednostavljenih postupaka za mikropoduzeća

Mikropoduzeća koja proizvode građevne proizvode obuhvaćene usklađenom normom smiju zamijeniti određivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja
tipa primjenjivim sustavima 3 i 4, kako je utvrđeno u Prilogu V., uporabom metoda koje se razlikuju od metoda sadržanih u primjenjivoj usklađenoj
normi. Navedeni proizvođači također smiju postupati s građevnim proizvodima, na koje se primjenjuje sustav 3. u skladu s odredbama za sustav 4. U
slučaju kada proizvođač koristi navedene pojednostavljene postupke, on je obvezan dokazati sukladnost građevnog proizvoda s primjenjivim zahtjevima
uporabom specifične tehničke dokumentacije i dokazati istovjetnost upotrijebljenih postupaka s postupcima utvrđenima u usklađenim normama.
Članak 38.
Drugi pojednostavljeni postupci

1. U vezi s građevnim proizvodima obuhvaćenima usklađenom normom, a koji su proizvedeni pojedinačno ili prema narudžbi u izvan serijskom postupku
kao odgovor na posebnu narudžbu, te koji su ugrađeni u pojedinačno prepoznatljivu građevinu, dio ocjenjivanja svojstava primijenjenog sustava, kako je
utvrđeno u Prilogu V., proizvođač smije zamijeniti uporabom specifične tehničke dokumentacije kojom dokazuje sukladnost tog proizvoda s primjenjivim
zahtjevima i istovjetnost upotrijebljenih postupaka s postupcima utvrđenima u usklađenim normama.
2. Ako građevni proizvod naveden u stavku 1. pripada porodici građevnih proizvoda na koje se primjenjuje sustav ocjenjivanja i provjere stalnosti
svojstava 1 + ili 1, kako je utvrđeno u Prilogu V., prikladnu tehničku dokumentaciju provjerava imenovano certifikacijsko tijelo za proizvod, kako je
navedeno u Prilogu V.
222
POG L AVL JE VII.
TIJE L A KO JA PO DNOS E PRIJAVU I PRIJAVL JE NA TIJEL A

Članak 39.
Prijavljivanje
Države članice prijavljuju Komisiji i drugim državama članicama tijela koja su ovlaštena da obavljaju zadatke treće strane u postupku ocjenjivanja i
provjere stalnosti svojstava na temelju ove Uredbe (dalje u tekstu „prijavljena tijela”).
Članak 40.
Tijela koja podnose prijavu

1. Države članice imenuju tijelo koje podnosi prijavu, a koje je odgovorno za uspostavu i provođenje potrebnih postupaka za ocjenjivanje i prijavljivanje
tijela koja je potrebno ovlastiti da obavljaju zadatke treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava za potrebe ove Uredbe, te za nadzor
prijavljenih tijela, uključujući njihovu sukladnost s člankom 43.
2. Države članice smiju odlučiti da ocjenjivanje i nadzor navedeni u stavku 1. provode njihova državna akreditacijska tijela unutar značenja i u skladu s
Uredbom (EZ) br. 765/2008.
3. U slučaju kada tijela koja podnose prijavu imenuju ili na neki drugi način povjere ocjenjivanje, prijavljivanje ili nadziranje navedeno u stavku 1. tijelu
koje ne predstavlja vladino tijelo, navedeno tijelo mora biti pravna osoba i mora ispunjavati mutatis mutandis zahtjeve utvrđene u članku 41. Nadalje,
navedeno je tijelo obvezno imati rješenja kojima bi se obuhvatile odgovornosti koje proistječu iz njegovih aktivnosti.
4. Tijela koja podnose prijavu preuzimaju potpunu odgovornost za zadatke koje obavlja tijelo navedeno u stavku 3.
Članak 41.
Zahtjevi u vezi s tijelima koja podnose prijavu

1. Tijelo koje podnosi prijavu osniva se tako da ne stvara sukob interesa s prijavljenim tijelom.
2. Tijelo koje podnosi prijavu organizirano je i djeluje tako da čuva objektivnost i nepristranost svojih aktivnosti.
3. Tijelo koje podnosi prijavu organizirano je tako da svaku odluku, koja se odnosi na prijavljeno tijelo ovlašteno da izvršava zadatke treće strane u
postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava, donose stručne osobe koje se razlikuju od osoba koje su izvršile ocjenjivanje.
4. Tijelo koje podnosi prijavu ne nudi niti jamči pružanje aktivnosti koje obavljaju prijavljena tijela, niti konzultantske usluge na komercijalnoj ili
konkurentnoj osnovi.
5. Tijelo koje podnosi prijavu čuva povjerljivost dobivene informacije.
6. Tijelo koje podnosi prijavu ima na raspolaganju dostatan broj stručnog osoblja za pravilno provođenje svojih zadataka.
Članak 42.
Obveza obavješćivanja za države članice

Države članice obavješćuju Komisiju o svojim nacionalnim postupcima za ocjenjivanje i prijavljivanje tijela koja su ovlaštena da izvršavaju zadatke treće
strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava i nadzoru prijavljenih tijela te o svim nastalim promjenama s tim u vezi. Komisija je obvezna
navedenu informaciju učiniti javno dostupnom.
Članak 43.
Zahtjevi za prijavljena tijela

1. Za potrebe prijavljivanja, prijavljeno tijelo obvezno je zadovoljiti zahtjeve utvrđene u stavcima 2. do 11.
2. Prijavljeno tijelo je uspostavljeno na temelju nacionalnog prava i ima pravnu osobnost.
3. Prijavljeno tijelo tvori tijelo treće strane, koje je neovisno o organizaciji ili građevnom proizvodu koji ocjenjuje. Tijelo koje pripada poslovnom
udruženju ili profesionalnom savezu koji predstavlja poduzeća uključena u osmišljavanje, proizvodnju, nabavu, sklapanje, uporabu ili održavanje
građevnih proizvoda koje ono ocjenjuje, može se smatrati takvim tijelom, uz uvjet da je dokazalo svoju neovisnost i odsutnost svakog sukoba interesa.
4. Prijavljeno tijelo, njegova uprava i osoblje odgovorno za provedbu zadataka treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava ne smiju
biti projektant, proizvođač, dobavljač, instalater, kupac, vlasnik, korisnik ili održavatelj građevnog proizvoda koji ocjenjuju, kao ni ovlašteni
predstavnik bilo koje od tih strana. Navedeno ne isključuje uporabu ocijenjenih proizvoda koji su potrebni za djelovanje prijavljenog tijela ili uporabu
proizvoda za osobne potrebe. Prijavljeno tijelo, njegova uprava i osoblje odgovorno za provedbu zadataka treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere
stalnosti svojstava ne smiju biti izravno uključeni u projektiranje, proizvodnju ili izvedbu, marketing, ugradnju, uporabu ili održavanje tih građevnih
proizvoda niti predstavljati stranke koje su uključene u navedene aktivnosti. Oni se ne smiju uključiti ni u kakve djelatnosti koje bi mogle biti u sukobu s
neovisnošću njihove prosudbe i poštenjem povezanim s djelatnostima za koje su prijavljeni. Ovo se posebno odnosi na savjetodavne usluge. Prijavljeno
tijelo mora osigurati da djelovanje njegovih podružnica ili podugovarača ne utječe na povjerljivost, objektivnost i neovisnost njegovih djelatnosti
ocjenjivanja i/ili provjera.
5. Prijavljeno tijelo i njegovo osoblje obavljaju zadatke treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava s najvišim stupnjem
profesionalnog poštenja i potrebne tehničke stručnosti za posebno područje, te mora biti oslobođeno svih pritisaka i uzroka, posebno
financijskih, koji bi mogli utjecati na njegovu prosudbu ili na rezultate njegovih aktivnosti ocjene i/ili provjere, posebno od strane osoba ili skupine
osoba koje imaju interes za rezultate takvih aktivnosti.
6. Prijavljeno tijelo mora biti sposobno obavljati sve zadatke treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava koji mu je dodijeljen u
skladu s Prilogom V. u vezi s kojima je prijavljeno, bilo da te zadatke provodi samo prijavljeno tijelo ili netko u njegovo ime ili uz njegovu odgovornost.
U svakom trenutku i za svaki sustav ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava i za svaku vrstu ili kategoriju građevnih proizvoda, bitne značajke i zadatke
za koje je prijavljeno, prijavljeno tijelo ima na raspolaganju sljedeće:
(a) nužno osoblje s tehničkim znanjem te dovoljnim i prikladnim iskustvom za provedbu zadataka treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti
svojstava;
(b) nužan opis postupaka sukladno kojima se provodi ocjenjivanje svojstava, istodobno jamčeći transparentnost i sposobnost ponavljanja tih postupaka;
mora imati uspostavljene odgovarajuće politike i postupke kojima se zadaci koje provodi kao prijavljeno tijelo razlikuju od drugih aktivnosti.
(c) postupke nužne za obavljanje njegovih aktivnosti koje uzimaju u obzir veličinu poduzeća, sektor u kojemu djeluje, njegovu strukturu, stupanj
složenosti određene proizvodne tehnologije i masovnu ili serijsku prirodi proizvodnog procesa. Prijavljeno tijelo mora imati sredstva potrebna za
223
prikladno izvršavanje tehničkih i administrativnih zadataka vezanih uz aktivnosti za koje je prijavljeno te također mora imati pristup cjelokupnoj nužnoj
opremi ili uređajima.
7. Osoblje odgovorno za obavljanje aktivnosti za koja je tijelo prijavljeno ima sljedeće:
(a) jasnu tehničku i strukovnu izobrazbu koja obuhvaća sve zadatke treće strane u postupku ocjenjivanja i vrednovanja stalnosti svojstava u
odgovarajućem području za koje je tijelo prijavljeno;
(b) zadovoljavajuće poznavanje zahtjeva za ocjenjivanje i provjeru koju izvršavaju te dostatno ovlaštenje da obavljaju navedene aktivnosti;
(c) odgovarajuće znanje i razumijevanje primjenjivih usklađenih normi i odgovarajućih odredaba Uredbe;
(d) sposobnost potrebnu za izradu certifikata, zapisa i izvještaja kojima se dokazuje da su ocjenjivanje i provjera provedeni.
8. Nepristranost prijavljenog tijela, njegove uprave i osoblja za ocjenjivanje je osigurana. Naknade za upravu prijavljenog tijela i osoblja za ocjenjivanje
ne ovise o broju provedenih ocjenjivanja niti o rezultatima takvih ocjenjivanja.
9. Prijavljeno tijelo ima osiguranje od odgovornosti osim ako je odgovornost preuzela država članica u skladu s nacionalnim pravom ili ako je sama
država članica izravno odgovorna za provedeno ocjenjivanje i/ili provjeru.
10. Osoblje prijavljenog tijela je vezano za čuvanje profesionalne tajne koja se odnosi na podatke dobivene pri provedbi zadataka tijela na temelju
Priloga V., osim u odnosu na nadležna upravna tijela države članice u kojoj su navedene aktivnosti provedene. Vlasnička prava su zaštićena.
11. Prijavljeno tijelo sudjeluje u ili se brine da je osoblje za ocjenjivanje obaviješteno o odgovarajućim normirnim aktivnostima i djelovanjima
koordinacijske skupine prijavljenih tijela, uspostavljene na temelju ove Uredbe te kao opću smjernicu primjenjuje upravne odluke i dokumente izrađene
kao rezultat rada te skupine.
Članak 44.
Pretpostavka sukladnosti
Pretpostavlja se da je prijavljeno tijelo, koje je potrebno ovlastiti da izvršava zadatke treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava
kojima se dokazuje sukladnost s kriterijima utvrđenima u odgovarajućim usklađenim normama ili njihovim dijelovima, upućivanje na koje je objavljeno u
Službenom listu Europske unije, u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 43. u onoj mjeri u kojoj primjenjive usklađene norme obuhvaćaju te
zahtjeve.
Članak 45.
Društva kćeri i podugovaratelji prijavljenih tijela

1. U slučaju kada prijavljeno tijelo podugovori određene zadatke povezane sa zadacima treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava
ili kada traži pomoć svoje podružnice, osigurava da podugovaratelj ili društvo kći ispunjavaju sve zahtjeve utvrđene u članku 43. te o tome
obavješćuje tijelo koje podnosi prijavu.
2. Prijavljeno tijelo preuzima potpunu odgovornost za zadatke koje su izvršili podugovaratelji ili društva kćeri bez obzira gdje im se nalazi poslovni
nastan.
3. Aktivnosti može podugovoriti ili izvršiti društvo kći samo uz suglasnost klijenta.
4. Prijavljeno tijelo tijelu koje dostavlja prijavu stavlja na raspolaganje bitne dokumente koji se odnose na ocjenjivanje kvalifikacija svakog
podugovaratelja ili društva kćeri i na zadatke koje takve stranke izvršavaju na temelju Priloga V.
Članak 46.
Uporaba pogona izvan ispitnog laboratorija prijavljenog tijela

1. Na zahtjev proizvođača i u slučaju kada je to opravdano tehničkim, ekonomskim ili logističkim razlozima, prijavljena tijela smiju odlučiti izvršiti
ispitivanja navedena u Prilogu V., za sustave ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava 1+, 1 i 3 ili dati da se takva ispitivanja izvrše pod njihovim
nadzorom, u proizvodnim pogonima uporabom ispitne opreme internog laboratorija proizvođača ili, uz prethodnu suglasnost proizvođača, u vanjskom
laboratoriju, uporabom ispitne opreme tog laboratorija. Prijavljena tijela koja provode takva ispitivanja moraju biti posebno imenovana kao stručna za rad
izvan svojih akreditiranih ispitnih pogona.
2. Prije izvršavanja takvih ispitivanja, prijavljeno tijelo potvrđuje da su zadovoljeni zahtjevi ispitne metode i ocjenjuje:
(a) sadrži li ispitna oprema odgovarajući kalibracijski sustav i je li zajamčena sljedivost mjerenja;
(b) je li zajamčena kakvoća ispitnih rezultata.
Članak 47.
Podnošenje zahtjeva za prijavu

1. Tijelo koje je potrebno ovlastiti da izvrši zadatke treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava podnosi zahtjev za prijavu
tijelima odgovornima za prijavljivanje one države članice u kojoj ima poslovni nastan.
2. Uz zahtjev je potrebno priložiti opis aktivnosti koje je potrebno izvršiti, postupke ocjenjivanja i/ili provjere za koje tijelo tvrdi da je nadležno,
potvrdu o akreditacija, ako takva postoji, a koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo u smislu Uredbe (EZ) br. 765/2008, kojom se potvrđuje
da navedeno tijelo zadovoljava zahtjeve utvrđene u članku 43.
3. U slučaju kada predmetno tijelo ne može dostaviti potvrdu o akreditaciji, obvezno je predočiti tijelima koja podnose prijavu sve dokumentirane
dokaze potrebne za provjeru, priznavanje i redoviti nadzor njegove sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 43.
Članak 48.
Postupak prijavljivanja
1. Tijela koja podnose prijavu mogu prijaviti samo tijela koja su zadovoljila zahtjeve utvrđene u članku 43.
2. Ona o tome obavješćuju Komisiju i druge države članice, posebno uporabom alata za elektroničko prijavljivanje koji je razvila i kojim upravlja
Komisija. Izuzetno, u slučajevima utvrđenima u točki 3. Priloga V., u kojima odgovarajući alat za elektroničko prijavljivanje nije dostupan, prihvaća se
papirnata preslika prijave.
3. Prijava sadrži detaljne podatke o funkcijama koje je potrebno izvršiti, upućivanja na odgovarajuću usklađenu tehničku specifikaciju i, za
potrebe sustava utvrđenog u Prilogu V., bitne značajke zbog kojih se tijelo smatra nadležnim. Međutim, upućivanje na odgovarajuću usklađenu tehničku
specifikaciju nije potrebno u slučajevima utvrđenima u točki 3. Priloga V.
4. U slučaju kada se prijava ne temelji na potvrdi o akreditaciji, kako je navedeno u članku 47. stavku 2., tijelo koje podnosi prijavu dostavlja Komisiji i
drugim državama članicama sve dokumentirane dokaze kojima se potvrđuje nadležnost prijavljenog tijela i dogovore kojima se jamči da se navedeno
tijelo redovito nadzire te da će nastaviti ispunjavati zahtjeve propisane člankom 43.
224
5. Dotično tijelo smije obavljati aktivnosti prijavljenog tijela samo u slučaju kada Komisija ili druge države članice nisu uložile primjedbe u roku od 2
tjedna od prijavljivanja, u slučaju kada je upotrijebljena potvrda o akreditaciji, odnosno u roku od 2 mjeseca od prijavljivanja u slučaju kada
potvrda o akreditaciji nije upotrijebljena. Samo se takvo tijelo smije smatrati prijavljenim tijelom u smislu ove Uredbe.
6. Komisija i druge države članice obavješćuju se o svim naknadnim bitnim promjenama u prijavi.
Članak 49.
Identifikacijski brojevi i popisi prijavljenih tijela

1. Komisija dodjeljuje identifikacijski broj svakom prijavljenom tijelu. Ona takav jedinstven broj dodjeljuje čak i u slučaju kada je tijelo prijavljeno na
temelju nekoliko propisa Unije.
2. Komisija čini javno dostupnim popis tijela prijavljenih na temelju ove Uredbe, uključujući identifikacijske brojeve koji su im dodijeljeni i aktivnosti za
koje su prijavljeni, posebno uporabom alata za elektroničko prijavljivanje koji je razvila i kojim upravlja Komisija. Komisija jamči da se navedeni popis
svakodnevno ažurira.
Članak 50.
Izmjene u prijavi
1. U slučaju kada tijelo koje dostavlja prijavu ustanovi ili je obaviješteno da prijavljeno tijelo više ne zadovoljava zahtjeve utvrđene u članku 43. ili da ne
ispunjava svoje obveze, tijelo koje dostavlja prijavu ograničava, obustavlja ili povlači prijavu kao prikladnu, ovisno o ozbiljnosti nemogućnosti za
zadovolji navedene zahtjeve ili da ispuni navedene obveze. Tijelo u skladu s tim odmah obavješćuje Komisiju i druge države članice, posebno uporabom
alata za elektroničko prijavljivanje koji je razvila i kojim upravlja Komisija.
2. U slučaju povlačenja, ograničavanja ili obustave prijave ili u slučaju kada je navedeno prijavljeno tijelo prestalo sa svojom djelatnošću, dotična država
članica koja dostavlja prijavu poduzima sve prikladne mjere kako bi zajamčila da predmete tog tijela obrađuje drugo prijavljeno tijelo ili da su oni na
zahtjev dostupni odgovornim tijelima koja podnose prijavu i tijelima za tržišni nadzor.
Članak 51.
Osporavanje nadležnosti prijavljenih tijela

1. Komisija istražuje sve slučajeve za koje sumnja ili joj je ukazano na sumnju u nadležnost prijavljenog tijela ili u nastavak ispunjavanja zahtjeva
prijavljenog tijela i odgovornosti kojima podliježe.
2. Država članica koja podnosi prijavu dostavlja Komisiji, na njezin zahtjev, sve podatke koji se odnose na utemeljenje prijave ili na održavanje
nadležnosti predmetnog tijela.
3. Komisija jamčiti da se sve osjetljive informacije koje su dobivene za vrijeme istraga smatraju povjerljivom informacijom.
4. U slučaju kada Komisija ustanovi da prijavljeno tijelo ne ispunjava odnosno da više neće ispunjavati zahtjeve za njegovo prijavljivanje, ona u skladu s
tim obavješćuje državu članicu koja je podnijela prijavu i zahtijeva od nje da, prema potrebi, poduzme sve potrebne korektivne mjere, uključujući
povlačenje prijave.
Članak 52.
Radne obveze prijavljenih tijela

1. Prijavljena tijela izvršavaju zadatke treće strane u skladu sa sustavima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava propisanih Prilogom V.
2. Ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava provode se transparentno što se tiče proizvođača, te na razmjeran način, kako bi se izbjegao nepotreban teret
za gospodarske subjekte. Prijavljena tijela izvršavaju svoje aktivnosti vodeći računa o veličini poduzeća, sektora u kojemu djeluje, njegovoj strukturi,
stupnju složenosti proizvodne tehnologije i masovnoj ili serijskoj prirodi proizvodnog procesa. Pritom prijavljena tijela moraju, bez obzira na sve, strogo
poštovati stupanj strogoće koji se zahtijeva za proizvod na temelju ove Uredbe i ulogu koju proizvod ima u ispunjavanju svih temeljnih zahtjeva za
građevine.
3. U slučaju kada, tijekom početnog nadzora proizvodnog pogona i nadzora proizvodnje u tvornici, prijavljeno tijelo ustanovi da proizvođač nije zajamčio
stalnost svojstava proizvedenog proizvoda, ono zahtijeva od proizvođača da poduzme prikladne korektivne mjere te mu ne izdaje potvrdu.
4. U slučaju kada, tijekom aktivnosti nadzora usmjerenih na provjeru stalnosti svojstava proizvedenog proizvoda, prijavljeno tijelo ustanovi da građevni
proizvod više nema ista svojstva potrebna za vrstu proizvoda, tada od proizvođača mora zatražiti da poduzme prikladne korektivne mjere i, prema potrebi,
obustavi ili povuče svoju potvrdu.5. U slučaju kada korektivne mjere nisu poduzete ili nemaju potreban učinak, prijavljeno tijelo, prema potrebi,
ograničava, obustavlja ili povlači sve potvrde.
Članak 53.
Obveza obavješćivanja za prijavljena tijela

1. Prijavljena tijela obavješćuju tijelo koje je podnijelo prijavu o sljedećem:
(a) svakom odbijanju, ograničenju, obustavi ili povlačenju potvrda;
(b) svim okolnostima koje utječu na područje primjene i uvjete prijave;
(c) svakom zahtjevu za obavješćivanje o provedenim aktivnostima ocjenjivanja i/ili provjeravanja stalnosti svojstava, a koje im je dostavilo tijelo za
tržišni nadzor;
(d) na zahtjev, o zadacima treće strane u skladu sa sustavom ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava provedenih unutar područja primjene njihove
prijave i o svim drugim izvršenim aktivnostima, uključujući prekogranične aktivnosti i podugovaranje.
2. Prijavljena tijela dostavljaju drugim tijelima prijavljenima na temelju ove Uredbe, koja obavljaju slične zadatke treće strane u skladu sa sustavima
ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava za građevne proizvode obuhvaćene istom usklađenom tehničkom specifikacijom, sve bitne podatke o svim
problemima koji proizlaze iz negativnih i, na zahtjev, pozitivnih rezultata tih ocjena i/ili provjera.
Članak 54.
Razmjena iskustava
Komisija omogućuje organiziranje razmjene iskustava između državnih tijela država članica odgovornih za politiku prijavljivanja.
Članak 55.
225
Koordinacija prijavljenih tijela
Komisija jamči uspostavljanje odgovarajuće koordinacije i suradnje između tijela prijavljenih sukladno članku 39. i odgovarajući rad u obliku skupine
prijavljenih tijela. Države članice jamče da tijela koja su prijavile sudjeluju u radu te skupine, izravno ili putem imenovanih predstavnika, ili jamče da su
predstavnici prijavljenih tijela obaviješteni o radu navedene skupine.
TRŽIŠNI NADZOR I SIGURNOSNI POSTUPCI
POG L AVL JE VIII.
T RŽ IŠ NI NADZ O R I S IG URNO S NI POS T UPCI

Članak 56.
Postupak rješavanja građevnih proizvoda koji predstavljaju rizik na nacionalnoj razini
1. U slučaju kada su tijela za tržišni nadzor jedne od država članica poduzela mjere sukladno članku 20. Uredbe (EZ) br. 765/2008 ili kada imaju dostatne
razloge vjerovati da građevni proizvod obuhvaćen usklađenom normom ili za koji je izdana europska tehnička ocjena ne postiže objavljena svojstva i
predstavlja rizik za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine obuhvaćene ovom Uredbom, ona provodi procjenu proizvod na koji se navedeno odnosi, a
kojom su obuhvaćeni zahtjevi utvrđeni ovom Uredbom. Relevantni gospodarski subjekti, prema potrebi, surađuju s tijelima za tržišni nadzor. U slučaju
kada, tijekom navedene procjene, tijela za tržišni nadzor ustanove da građevni proizvod nije u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi, ona bez
odlaganja zahtijevaju od odgovarajućih gospodarskih subjekata da poduzmu sve prikladne korektivne mjere kojima taj proizvod dovode u sklad s
navedenim zahtjevima, posebno s objavljenim svojstvima ili da proizvod povuku s tržišta, opozovu ga unutar razumnog razdoblja, razmjerno prirodi
rizika, što ta tijela smiju propisati. Tijela za tržišni nadzor sukladno tome obavješćuju prijavljena tijela, ako prijavljeno tijelo u tome sudjeluje. Članak 21.
Uredbe (EZ) br. 765/2008 primjenjuje se na mjere navedene u drugom podstavku ovog stavka.2. U slučaju kada tijela za tržišni nadzor smatraju da nesu-
kladnost nije ograničena njihovim državnim područjem, ona obavješćuju Komisiju i druge države članice o rezultatima procjene i o mjerama koje
zahtijevaju od gospodarskog subjekta.3. Gospodarski subjekt jamči da su poduzete sve prikladne korektivne mjere u vezi s građevnim proizvodima na
koje se navedeno odnosi, a koje je gospodarski subjekt stavio na raspolaganje na tržištu na području cijele Unije.4. U slučaju kada odgovarajući
gospodarski subjekt, unutar razdoblja navedenog u drugom podstavku stavka 1., ne poduzme prikladne korektivne mjere, tijela za tržišni nadzor
poduzimaju sve prikladne privremene mjere kojima zabranjuju ili ograničavaju stavljanje na raspolaganje građevnih proizvoda na domaćem tržištu,
povlače ih s tržišta ili ga opozivaju. Tijela za tržišni nadzor bez odgađanja obavješćuju Komisiju i druge države članice o navedenim mjerama. 5.
Informacija navedena u stavku 4. podrazumijeva sve dostupne detalje, a posebno podatke potrebne za identifikaciju nesukladnoga građevnog proizvoda,
podrijetla građevnog proizvoda, prirode navodne nesukladnosti i uključenog rizika, prirode i trajanja poduzetih nacionalnih mjera kao i argumenata koje
je predočio relevantni gospodarski subjekt. Posebno, tijela za tržišni nadzor naznačuju je li nesukladnost posljedica:(a) nemogućnosti proizvoda da
postigne objavljeno svojstvo i/ili da zadovolji zahtjeve u vezi s ispunjenjem glavnih zahtjeva za građevine utvrđenih u ovoj Uredbi;(b) nedostataka
usklađenih tehničkih specifikacija ili specifične tehničke dokumentacije.6. Države članice, osim država članica koje započinju postupak, bez odlaganja
obavješćuju Komisiju i druge države članice o svim donesenim mjerama i o svim dodatnim informacijama koje imaju na raspolaganju, a koje se odnose
na nesukladnost dotičnoga građevnog proizvoda i, u slučaju neslaganja s objavljenom nacionalnom mjerom, o svojim primjedbama.7. U slučaju kada,
unutar 15 radnih dana od primitka informacije navedene u stavku 4., država članica ili Komisija nisu uložile primjedbe na privremene mjere koje je
poduzela država članica u vezi s građevnim proizvodom na koje se navedeno odnosi, navedena se mjera smatra opravdanom.8. Države članice
osiguravaju da su bez odgađanja poduzele prikladne restriktivne mjere za građevni proizvod na koji se navedeno odnosi, kao što je povlačenje proizvoda
sa svojeg tržišta.
Članak 57.
Sigurnosne mjere Unije

1. U slučaju kada su, nakon okončanja postupka utvrđenog u članku 56. stavku 3. i 4., uložene primjedbe na mjere koje je poduzela država članica ili u
slučaju kada Komisija smatra da je nacionalna mjera u suprotnosti sa zakonodavstvom Unije, Komisija bez odlaganja započinje savjetovanje s državama
članicama i odgovarajućim gospodarskim subjektom (subjektima) i procjenjuje nacionalnu mjeru. Na temelju rezultata te procjene Komisija odlučuje je li
mjera opravdana ili nije. Komisija svoju odluku upućuje svim državama članicama i o tome odmah obavješćuje države članice i odgovarajući (odgova-
rajuće) gospodarski (gospodarske) subjekt(e).2. Ako se nacionalna mjera smatra opravdanom, sve države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi
zajamčile da je nesukladan građevni proizvod povučen s njihovog tržišta i o tome obavješćuju Komisiju. Ako se nacionalna mjera smatra neopravdanom,
dotične države članice moraju tu mjeru povući.3. U slučaju kada se nacionalna mjera smatra opravdanom, a nesukladnost građevnog proizvoda pripisuje
nedostacima usklađenih normi, kako je navedeno člankom 56. stavkom 5. točkom (b), Komisija je obvezna o tome obavijestiti relevantno europsko
normirno tijelo ili tijela i navedeni slučaj predočiti odboru uspostavljenom sukladno članku 5. Direktive 98/34/EZ. Navedeni se odbor savjetuje s
relevantnim europskim normirnim tijelom ili tijelima i bez odlaganja donosi svoje mišljenje. U slučaju kada se nacionalna mjera smatra opravdanom, a
nesukladnost građevnog proizvoda pripisuje nedostacima Europskog dokumenta za ocjenjivanje ili specifične tehničke dokumentacije, kako je navedeno
u članku 56. stavku 5. točki (b), Komisija predočava taj slučaj Stalnom odboru za graditeljstvo i nakon toga donosi odgovarajuće mjere.
Članak 58.
Sukladni građevni proizvodi koji ipak predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost
1. U slučaju kada država članica, nakon provedene procjene sukladno članku 56. stavku 1., ustanovi da, iako u skladu s ovom Uredbom, građevni
proizvod ipak predstavlja rizik pri ispunjenju temeljnih zahtjeva za građevinu, zdravlje ili sigurnost osoba ili druge aspekte zaštite javnog interesa, ona
zahtijeva od odgovarajućeg gospodarskog subjekta da poduzme sve prikladne mjere kako bi zajamčio da predmetni građevni proizvod, jednom kada je
stavljen na tržište, više ne predstavlja taj rizik, da povuče građevni proizvod s tržišta ili da ga opozove unutar razumnog razdoblja, razmjerno prirodi
rizika, a koji ima pravo propisati.2. Gospodarski subjekt osigurava da su poduzete sve korektivne mjere glede građevnih proizvoda na koje se navedeno
odnosi, a koje je taj gospodarski subjekt učinio dostupnim na tržištu na području cijele Unije.3. Države članice odmah obavješćuju Komisiju i druge
države članice. Ta obavijest uključuje sve dostupne detalje, a posebno podatke potrebne za identifikaciju građevnog proizvoda na koji se navedeno
odnosi, podrijetla i opskrbnog lanca proizvoda, prirodu uključenog rizika te prirodu i trajanje poduzetih nacionalnih mjera. 4. Komisija bez odlaganja
započinje savjetovanje s državama članicama i odgovarajućim gospodarskim subjektom(ima) te procjenjuje poduzete nacionalne mjere. Na temelju
rezultata te procjene, Komisija odlučuje da li su poduzete mjere opravdane ili ne i, prema potrebi, predlaže prikladne mjere.5. Komisija svoju odluku
upućuje svim državama članicama te je odmah dostavlja njima i odgovarajućem (odgovarajućim) gospodarskom (gospodarskim) subjektu (subjektima).
Članak 59.
Formalna nesukladnost
1. Ne dovodeći u pitanje članak 56., u slučaju kada država članica ustanovi jedno od sljedećeg, ona od odgovarajućeg gospodarskog subjekta zahtijeva da
ukloni navedenu nesukladnost zbog toga što:(a) je oznaka CE postavljena protivno članku 8. ili 9.;(b) oznaka CE nije postavljena, kako se zahtijeva u
skladu s člankom 8. stavkom 2.;(c) ne dovodeći u pitanje članak 5., izjava o svojstvima nije sastavljena, prema potrebi, u skladu s člankom 4.;(d) izjava o
svojstvima nije sastavljena u skladu s člankom 4., 6. i 7.;(e) tehnička dokumentacija nije dostupna ili potpuna.2. U slučaju kada se nesukladnost navedena
226
u stavku 1. nastavi, država članica poduzima sve prikladne mjere kako bi ograničila ili zabranila stavljanje na raspolaganje građevnog proizvoda na tržište
ili jamči povlačenje tog proizvoda s tržišta.
PRILOZI UREDBE 305/2011
PRILO G I.TE ME L JNI Z AH T JE VI ZA G RAĐE VINE

…
PRILO G II.POS T UPCI Z A DO NOŠ E NJE E URO PS K O G DOK UME NT A Z A O CJE NJIVANJE
…
SADRŽAJ IZJAVE O SVOJSTVIMA 2B/2
PRILO G III.IZ JAVA O S VO JS T VIMA

Prilog III. izmijenjen je Delegiranom uredbom komisije (EU) br. 574/2014.
Dodatno iz skripte:
Izjava o svojstvima izdaje se, u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011, pod isključivom odgovornošću prethodno utvrđenog proizvođača.
Ako se primjenjuje točka 6.a, tj. ako se izjava o svojstvima temelji na usklađenoj normi, navedite sljedeće:
(a) referentni broj usklađene norme i datum njezina izdavanja (datirana uputa) i
(b) identifikacijski broj prijavljenog tijela/prijavljenih tijela.
Ako se primjenjuje točka 6.b, tj. ako se izjava o svojstvima temelji na europskoj tehničkoj ocjeni izdanoj za taj proizvod, navedite sljedeće:
(a) broj europskog dokumenta za ocjenjivanje i datum njegova izdavanja;
(b) broj europske tehničke ocjene i datum njezina izdavanja;
(c) naziv tijela za tehničko ocjenjivanje; i
(d) identifikacijski broj prijavljenog tijela/prijavljenih tijela.
Specifična tehnička dokumentacija - dokumentacija kojom se dokazuje da su metode u okviru primjenjivog sustava ocjenjivanja i provjere stalnosti
svojstava zamijenjene drugim metodama, uz uvjet istovrijednosti rezultata dobivenih tim dr. metodama s rezultatima dobivenima ispitnim metodama iz
usklađene norme;
Upute za sastavljanje izjave o svojstvima

…
PRILO G IV.PO DRUČJA PRO IZ VO DA I ZAH T JE VI Z A T AB - O VE

…
USKLAĐENOM PODRUČJU 2/2
PRILO G V.O CJE NJIVANJE I PRO VJE RA S T AL NO S TI S VO JST AVA

Prilog V. izmijenjen je Delegiranom uredbom komisije (EU) br. 568/2014.
227
Dodatno iz skripte:
Laboratorij: Sustav 3
Tijelo za certificiranje kontrole tvorničke proizvodnje: Sustav 2+
Tijelo za certificiranje proizvoda: Sustav 1+
IZMJENE 568/2014 I 574/2014
Vidi napomene uz priloge III. I V. Uredbe 305/2011.
PRAVILNIK O TIJELIMA, DOKUMENTACIJI I POSTUPCIMA TRŽIŠTA GRAĐEVNIH

PROIZVODA
NN 118/19
PRAVILNIK O TIJELIMA, DOKUMENTACIJI I POSTUPCIMA TRŽIŠTA GRAĐEVNIH PROIZVODA
DIO PRVI
UVO DNE O DRE DB E
Predmet Pravilnika
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuju zahtjevi za odobreno tijelo i hrvatsko tijelo za tehničko ocjenjivanje, način dokazivanja sposobnosti podnositelja
zahtjeva za prijavljeno odnosno odobreno tijelo te za tijela za tehničko ocjenjivanje, dokumentacija koja se prilaže uz zahtjeve, radnje ocjenjivanja i
provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda u neusklađenom području, sadržaj izjave o svojstvima u neusklađenom području, način označavanja
građevnih proizvoda u neusklađenom području te područja građevnih proizvoda.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na građevni proizvod odnose se i na sklop građevnih proizvoda.
(3) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na građevne proizvode obuhvaćene člankom 54. Zakona o građevnim proizvodima (»Narodne novine«,
broj 76/13, 30/14, 130/17 i 39/19).
Pojmovi
Članak 2.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1. Uredba je Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. koja propisuje usklađene uvjete trgovanja građevnim
proizvodima i ukida Direktivu Vijeća 89/106/EEZ, Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 568/2014 оd 18. veljače 2014. o izmjeni Priloga V. Uredbi (EU)
br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda i Delegirana Uredba Komisije (EU)
br. 574/2014 оd 21. veljače 2014. o izmjeni Priloga III. Uredbi (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o predlošku za sastavljanje izjave o
svojstvima građevnih proizvoda
2. Zakon je Zakon o građevnim proizvodima (»Narodne novine«, broj 76/13, 30/14, 130/17 i 39/19)
228
3. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva i prostornoga uređenja
4. tijelo za tržišni nadzor je Državni inspektorat
5. HTTO je hrvatsko tijelo za tehničko ocjenjivanje
6. TAB je tijelo za tehničko ocjenjivanje
7. tehnička specifikacija je usklađena tehnička specifikacija ili hrvatska tehnička specifikacija
8. tehnička ocjena je europska tehnička ocjena ili hrvatska tehnička ocjena.
(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju značenje određeno propisima kojima se uređuju građevni proizvodi te kojima se uređuje gradnja.
(3) Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod bez obzira jesu li korišteni u muškom ili
ženskom rodu.
Prilozi
Članak 3.
Sastavni prilozi ovoga Pravilnika su:
‒ Prilog I. – »Zahtjevi za odobrena tijela«
‒ Prilog II. – »Obrazac zahtjeva za prijavljeno tijelo«
‒ Prilog III. – »Obrazac zahtjeva za odobreno tijelo«
‒ Prilog IV. – »Korelacijska tablica za prijavljena tijela«
‒ Prilog V. – »Korelacijska tablica za odobrena tijela«
‒ Prilog VI. – »Zahtjevi za HTTO«
‒ Prilog VII. – »Obrazac zahtjeva za TAB«
‒ Prilog VIII. – »Obrazac zahtjeva za HTTO«
‒ Prilog IX. – »Sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda u neusklađenom području«
‒ Prilog X. – »Predložak Izjave o svojstvima u neusklađenom području«
‒ Prilog XI. – »Oznaka »C« građevnog proizvoda u neusklađenom području«
‒ Prilog XII. – »Područja proizvoda za HTTO«
‒ Prilog XIII. – »Tablica skupine područja proizvoda koje se odnose na osposobljene i odgovorne osobe«
‒ Prilog XIV. – »Vrednovanje promjena u tehničkoj specifikaciji«.
DIO DRUG I
POS T UPAK PO DNO Š E NJA Z AHT JE VA I DO NO Š E NJA RJE ŠE NJA Z A PRIJAVL JE NO I
O DOB RE NO T IJE L O
Podnositelj zahtjeva za prijavljeno tijelo

Članak 4.
Pravna osoba podnosi Ministarstvu zahtjev za provedbu zadaća treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnog proizvoda u
usklađenom području, u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva za prijavljeno tijelo).
Podnositelj zahtjeva za odobreno tijelo

Članak 5.
Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik podnosi Ministarstvu zahtjev za provedbu zadaća treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava
građevnog proizvoda u neusklađenom području, u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva za odobreno tijelo).
Zahtjev
Članak 6.
(1) Podnositelj zahtjeva za prijavljeno tijelo podnosi zahtjev iz članka 4. ovoga Pravilnika na obrascu iz Priloga II. ovoga Pravilnika.
(2) Podnositelj zahtjeva za odobreno tijelo podnosi zahtjev iz članka 5. ovoga Pravilnika na obrascu iz Priloga III. ovoga Pravilnika.
(3) Zahtjev iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora biti ispisan čitljivo tiskanim slovima, popunjen u cijelosti i potpisan od odgovorne osobe podnositelja
zahtjeva za prijavljeno odnosno odobreno tijelo.
(4) Zahtjevu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka prilaže se:
1. dokument koji izdaje nacionalno akreditacijsko tijelo kojim se potvrđuje da je utvrđena osposobljenost imenovanih osoba za provedbu zadaća treće
strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava, prema zahtjevima odgovarajuće tehničke specifikacije odnosno norme za ispitivanje
2. dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu koju bi tijelo moglo učiniti naručitelju ili drugim osobama u provedbi zadaća treće strane u postupku
ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda i
3. dokaz o podmirenim troškovima postupka donošenja rješenja.
(5) U svrhu utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje rješenja podnositelj zahtjeva za prijavljeno odnosno odobreno tijelo dužan je na traženje
Ministarstva dostaviti i druge isprave i dokaze, te omogućiti uvid u tehničku opremu i lokacije na kojima se obavljaju poslovi.
(6) Troškove postupka iz stavka 4. podstavka 3. ovoga članka određuje ministar posebnom odlukom.
Rješenje o ispunjavanju zahtjeva za prijavljeno tijelo

Članak 7.
(1) Prijavljeno tijelo mora ispunjavati zahtjeve iz članka 43. Uredbe i članaka 14., 15., 16., 17., 18. i 19. ovoga Pravilnika (u daljnjem tekstu: zahtjevi za
prijavljeno tijelo).
(2) Nakon zaprimanja zahtjeva iz članka 4. ovoga Pravilnika Ministarstvo provjerava ispunjavanje zahtjeva za prijavljeno tijelo te donosi rješenje, u
skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom.
Rješenje o ispunjavanju zahtjeva za odobreno tijelo

Članak 8.
229
(1) Odobreno tijelo mora ispunjavati zahtjeve iz članaka 14., 15., 16., 17., 18. i 19. te Priloga I. ovoga Pravilnika (u daljnjem tekstu: zahtjevi za odobreno
tijelo).
(2) Nakon zaprimanja zahtjeva iz članka 5. ovoga Pravilnika Ministarstvo provjerava ispunjavanje zahtjeva za odobreno tijelo te donosi rješenje, u skladu
sa Zakonom i ovim Pravilnikom.
Ukidanje rješenja
Članak 9.
(1) Rješenja iz članka 7. i 8. ovoga Pravilnika će se ukinuti ako prijavljeno odnosno odobreno tijelo više ne ispunjava propisane zahtjeve na temelju kojih
su ista rješenja donesena.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka prijavljeno odnosno odobreno tijelo o nastaloj situaciji pisanim putem obavještava proizvođače kod kojih je
provodilo zadaće treće strane i tijelo za tržišni nadzor, u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja o ukidanju.
Vrednovanje promjene u tehničkoj specifikaciji

Članak 10.
(1) U slučaju promjene u tehničkoj specifikaciji, odgovorna osoba prijavljenog odnosno odobrenog tijela koje ima rješenje za provođenje zadaća treće
strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava prema toj tehničkoj specifikaciji, na temelju provedenoga vrednovanja u skladu s obrascem
iz Priloga XIV. ovoga Pravilnika, pisano izjavljuje utječe li promjena u tehničkoj specifikaciji na ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih
proizvoda i/ili izdavanja certifikata u smislu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu.
(2) Prijavljeno odnosno odobreno tijelo dostavlja Ministarstvu pisanu izjavu i popunjen obrazac vrednovanja promjena u tehničkoj specifikaciji najkasnije
3 mjeseca po objavi tehničke specifikacije u glasilu hrvatskog nacionalnog normirnog tijela.
(3) Ako je prijavljeno odnosno odobreno tijelo pisano izjavilo da je temeljem provedenog vrednovanja promjena takva da ne utječe na ocjenjivanje i
provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda i/ili izdavanja certifikata u smislu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, rješenje iz stavka 1.
ovoga članka ostaje na snazi.
(4) Ako je prijavljeno odnosno odobreno tijelo pisano izjavilo da je temeljem provedenog vrednovanja promjena takva da utječe na ocjenjivanje i provjeru
stalnosti svojstava građevnih proizvoda i/ili izdavanja certifikata u smislu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, tada prijavljeno odnosno
odobreno tijelo podnosi zahtjev za provođenje zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda prema
novoj tehničkoj specifikaciji.
(5) Zahtjev iz stavka 4. ovoga članka prijavljeno odnosno odobreno tijelo podnosi najkasnije 3 mjeseca prije završetka razdoblja istodobnog postojanja
nove tehničke specifikacije.
(6) Ako prijavljeno odnosno odobreno tijelo u roku iz stavaka 2. ovoga članka ne dostavi pisanu izjavu, Ministarstvo će po službenoj dužnosti provesti
provjeru ispunjavanja propisanih zahtjeva za prijavljeno odnosno odobreno tijelo.
(7) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka prijavljeno odnosno odobreno tijelo koje je dokazalo svoju sposobnost na način propisan člankom 14. stavkom 1.
ovoga Pravilnika, mora nakon prvog redovnog nadzora nacionalnog akreditacijskog tijela, a najkasnije u roku od 14 mjeseci dostaviti dokument kojim
nacionalno akreditacijsko tijelo potvrđuje njegovu osposobljenost prema tehničkoj specifikaciji za koju je u provedenom vrednovanju ocijenjeno da ne
utječe na ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda i/ili izdavanja certifikata u smislu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu.
(8) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka tijelo koje je dokazalo svoju sposobnost na način propisan člankom 14. stavkom 3. ovoga Pravilnika mora u roku
od tri mjeseca dostaviti dokument kojim nacionalno akreditacijsko tijelo potvrđuje njegovu osposobljenost prema tehničkoj specifikaciji za koju je u
provedenom vrednovanju ocijenjeno da ne utječe na ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda i/ili izdavanja certifikata u smislu
ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu.
Izmjena rješenja
Članak 11.
(1) Rješenja iz članaka 7. i 8. ovoga Pravilnika mogu se na zahtjev prijavljenog odnosno odobrenog tijela izmijeniti u dijelu koji se odnosi na odgovornu
osobu.
(2) Na postupak izmjene rješenja iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika kojima je uređeno
donošenje rješenja.
Izreka rješenja
Članak 12.
(1) Izreka rješenja iz članka 7. ovoga Pravilnika, obavezno sadrži:
1. tvrtku, sjedište i osobni identifikacijski broj (OIB) tvrtke po čijem zahtjevu se donosi rješenje
2. radnje u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnog proizvoda ili skupine građevnih proizvoda za koje se rješenje donosi
3. naziv građevnog ili građevnih proizvoda iz istog područja proizvoda
4. namjeravanu uporabu građevnog proizvoda
5. sustav ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava za građevni proizvod
6. tehničku specifikaciju za građevni proizvod sadržanu u posebnom tehničkom propisu i/ili norme ispitivanja na koje tehnička specifikacija upućuje
7. ime i prezime osobe odgovorne za izdavanje certifikata, odnosno za provođenje pojedine radnje u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava
građevnog proizvoda ili skupine građevnih proizvoda za koje se rješenje donosi
8. obvezu trajnog ispunjavanja propisanih zahtjeva za donošenje rješenja
9. obvezu obavljanja radnji za koje je rješenje doneseno u skladu s važećim propisima i pravilima struke i
10. obvezu izvješćivanja Ministarstva u roku propisanom Zakonom, a u slučaju prestanka ispunjavanja zahtjeva na temelju kojih je rješenje doneseno
odmah bez poziva i odgađanja.
(2) Izreka rješenja iz članka 8. ovoga Pravilnika uz podatke iz stavka 1. ovoga članka sadrži i identifikacijski broj odobrenog tijela.
DIO T RE ĆI
DO K AZ IVANJE IS PUNJAVANJ A Z AHT JE VA Z A PRIJAVL JE NO I O DO B RE NO TIJE L O
Utvrđivanje ispunjavanja zahtjeva za prijavljeno i odobreno tijelo

Članak 13.
230
(1) Nacionalno akreditacijsko tijelo utvrđuje ispunjavanje zahtjeva za prijavljeno tijelo u skladu s određenom normom iz članka 14. ovoga
Pravilnika i s korelacijskom tablicom iz Priloga IV. ovoga Pravilnika te izdaje potvrdu o akreditaciji i dokument kojim se potvrđuje da je utvrđena
osposobljenost imenovanih osoba za provedbu zadaća treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava, prema zahtjevima
odgovarajuće tehničke specifikacije odnosno norme za ispitivanje.
(2) Nacionalno akreditacijsko tijelo utvrđuje ispunjavanje zahtjeva za odobreno tijela u skladu s određenom normom iz članka 14. ovoga Pravilnika i s
korelacijskom tablicom iz Priloga V. ovoga Pravilnika te izdaje potvrdu o akreditaciji i dokument kojim se potvrđuje da je utvrđena osposobljenost
imenovanih osoba za provedbu zadaća treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava, prema zahtjevima odgovarajuće
tehničke specifikacije odnosno norme za ispitivanje.
(3) Službenik Ministarstva koji postupa po zahtjevu iz članka 4. odnosno 5. ovoga Pravilnika može na zahtjev Ministarstva prisustvovati kao promatrač u
postupku akreditacije kojeg provodi nacionalno akreditacijsko tijelo.
(4) Ako nacionalno akreditacijsko tijelo u redovitoj ili izvanrednoj provjeri utvrdi da prijavljeno odnosno odobreno tijelo ne ispunjava zahtjeve za
prijavljeno odnosno odobreno tijelo, o tome će bez odgode obavijestiti Ministarstvo.
 ŠTO JE CERTIFIKAT O STALNOSTI SVOJSTAVA (POTVRDA O SUKLADNOSTI PO STAROM
ZAKONU), ZA KOJE SUSTAVE OCJENJIVANJA SE DAJE CERTIFIKAT O STALNOSTI SVOJSTAVA
Iz skripte:
Certifikat o stalnosti svojstava dokument koji dokazuje da građevni proizvod zadovoljava zahtjeve stalnosti svojstava propisane teh. specifikacijom.
Certifikat o stalnosti svojstava izdaje osoba ovlaštena za izdavanje certifikata o stalnosti svojstava na zahtjev proizvođača, ovlaštenog zastupnika ili
uvoznika građevnog proizvoda ako su provedeni i/ili se provode skupine radnji određene za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnog
proizvoda, za koji se izdaje Certifikat o stalnosti svojstava, ako je stalnosti svojstava dokazana.
Izdaje se za sustave 1+ i 1. Za sustav 2+ se izdaje certifikat za kontrolu tvorničke proizvodnje.
Dokazivanje ispunjavanja zahtjeva za prijavljeno i odobreno tijelo

Članak 14.
(1) Potvrdom o akreditaciji dokazuje se osposobljenost prijavljenog odnosno odobrenog tijela prema zahtjevima uređenima određenim
hrvatskim normama, i to na način da:
1. tijelo za certificiranje proizvoda za radnje izdavanja certifikata o stalnosti svojstava prema Sustavu 1+ i Sustavu 1 mora biti osposobljeno prema
zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17065:2013 u skladu s odgovarajućom tablicom iz Priloga IV odnosno Priloga V. ovoga Pravilnika, s područjem
akreditacije za certificiranje građevnih proizvoda prema uređenima tehničkim specifikacijama sadržanim u posebnim tehničkim propisima te dodatno
prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2007 ili HRN EN ISO/IEC 17025:2017 najmanje za jednu ispitnu metodu kojom se ispituju svojstva i
bitne značajke građevnog proizvoda, i to za jedan građevni proizvod iz područja proizvoda navedenoga u Tablici 1. iz Priloga IV. Uredbe, odnosno tablici
iz Priloga XII. ovoga Pravilnika u koje područje pripadaju građevni proizvodi.
2. tijelo za certificiranje kontrole tvorničke proizvodnje za radnje izdavanja certifikata o sukladnosti kontrole tvorničke proizvodnje prema
Sustavu 2+ mora biti osposobljeno prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17065:2013 u skladu s odgovarajućom tablicom iz Priloga IV odnosno
Priloga V. ovoga Pravilnika, s područjem akreditacije za certificiranje građevnih proizvoda prema tehničkim specifikacijama sadržanim u posebnim
tehničkim propisima.
3. laboratorij za radnje ocjenjivanja svojstava građevnog proizvoda prema Sustavu 3 mora biti osposobljen prema zahtjevima norme HRN EN
ISO/IEC 17025:2007 ili HRN EN ISO/IEC 17025:2017 u skladu s odgovarajućom tablicom iz Priloga IV odnosno Priloga V. ovoga Pravilnika, s
područjem akreditacije koje sadrži norme za ispitivanja kojima se ispituju svojstva i bitne značajke građevnih proizvoda na koje upućuje tehnička
specifikacija sadržana u posebnom tehničkom propisu i to najmanje za jednu ispitnu metodu kojom se ispituju svojstva i bitne značajke građevnog
proizvoda.
(2) Laboratorij za radnje ocjenjivanja i provjere svojstava građevnih proizvoda u odnosu na bitne značajke: reakcije na požar, otpornosti na
požar, svojstva prilikom vanjskog požara, apsorpciju buke odnosno emisija opasnih tvari, dokazuje ispunjavanje zahtjeva za prijavljeno odnosno
odobreno tijelo potvrdom o akreditaciji o osposobljenosti prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2007 ili HRN EN ISO/IEC 17025:2017 u
skladu s odgovarajućom tablicom iz Priloga IV odnosno Priloga V. ovoga Pravilnika, s područjem akreditacije koje sadrži norme za ispitivanja kojima se
ispituju svojstva i bitne značajke građevnih proizvoda glede reakcije na požar, otpornosti na požar, svojstva prilikom vanjskog požara, apsorpciju buke
odnosno emisija opasnih tvari, neovisno o tome koji je građevni proizvod u pitanju.
(3) Ako područje akreditacije iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka sadrži tehničke specifikacije sadržane u posebnim tehničkim propisima bez
godine izdanja, tada se zahtjevu obavezno prilaže popis tehničkih specifikacija građevnih proizvoda s godinom izdanja.
(4) Podnositelj zahtjeva dokazao je ispunjavanje zahtjeva za prijavljeno odnosno odobreno tijelo, ako popis tehničkih specifikacija građevnih proizvoda s
godinom izdanja sadržan u popisu iz stavka 3. ovoga članka, odgovara tehničkim specifikacijama za građevne proizvode sadržanim u posebnim tehničkim
propisima.
(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka prijavljeno odnosno odobreno tijelo obvezno je omogućiti javno dostupnim popis ažuriranih tehničkih
specifikacija s godinom izdanja po kojima je za to tijelo akreditacija provedena.
PRAVILNIK O TIJELIMA, DOKUMENTACIJI I POSTUPCIMA TRŽIŠTA GRAĐEVNIH PROIZVODA
Dokazivanje osposobljenosti osoblja

Članak 15.
(1) Podnositelj zahtjeva za prijavljeno tijelo dokazuje ispunjavanje zahtjeva za osoblje iz članka 43. stavka 6. podstavka a) i stavka 7. Uredbe
dokumentom koji izdaje nacionalno akreditacijsko tijelo kojim se potvrđuje da je utvrđena osposobljenost imenovanih osoba za provedbu zadaća treće
strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava, prema zahtjevima odgovarajuće tehničke specifikacije odnosno norme za ispitivanje za
građevni proizvod koji je u pitanju.
(2) Podnositelj zahtjeva za odobreno tijelo dokazuje ispunjavanje zahtjeva za osoblje iz točke 8. podtočke a) i točke 10. Priloga I. ovoga Pravilnika
dokumentom koji izdaje nacionalno akreditacijsko tijelo kojim se potvrđuje da je utvrđena osposobljenost imenovanih osoba za provedbu zadaća treće
strane u postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava, prema zahtjevima odgovarajuće tehničke specifikacije odnosno norme za ispitivanje za
građevni proizvod koji je u pitanju.
(3) Zahtjevi iz stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga članka smatraju se ispunjenima ako podnositelj zahtjeva za prijavljeno odnosno odobreno tijelo ima
zaposlenu osobu osposobljenu glede građevnog proizvoda iz skupine područja proizvoda određenoj slovčanom oznakom iz stupca 1. tablice iz Priloga
XIII. ovoga Pravilnika kojoj pripada proizvod za koji se podnosi zahtjev, za svaku radnju propisanu u pojedinom sustavu ocjenjivanja i provjere stalnosti
svojstava, a prema namjeravanoj uporabi građevnog proizvoda koji je u pitanju.
(4) Osobom iz stavka 3. ovoga članka smatra se osoba koja ima ukupno najmanje tri godine radnog staža na sljedećim poslovima, od čega najmanje dvije
godine radnog staža na jednom od tih poslova:
231
1. osmišljavanja i/ili proizvodnje građevnih proizvoda iz skupine područja proizvoda u koju skupinu područja pripada i građevni proizvod za koju se
osoba imenuje
2. ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava iz skupine područja proizvoda u koju skupinu područja pripada i građevni proizvod za koju se osoba imenuje
3. projektiranja i/ili stručnog nadzora i/ili građenja građevina u strukovnom području u kojem se za građenje upotrebljavaju građevni proizvodi iz skupine
područja proizvoda u koju skupinu područja pripada i građevni proizvod za koju se osoba imenuje ili
4. normativnim i/ili stručno-analitičkim poslovima graditeljstva vezanim za građevne proizvode.
(5) U slučaju laboratorija za radnje ocjenjivanja i provjere svojstava građevnih proizvoda u odnosu na bitne značajke: reakcije na požar, otpornosti na
požar, svojstva prilikom vanjskog požara, akustična svojstva odnosno emisije opasnih tvari, uvjeti iz stavka 4. podstavaka 1. i 2. ovoga članka odnose se
na znanja i iskustva u vezi s bitnim značajkama, neovisno o skupini područja proizvoda, odnosno građevnom proizvodu za koji se osoba imenuje.
(6) Osoba iz stavka 4. ovoga članka mora imati položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva prema posebnom propisu kojim se uređuju
poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.
(7) Podnositelj zahtjeva za prijavljeno odnosno odobreno tijelo imenuje jednu ili više osoba iz stavka 4. ovoga članka kao odgovornu osobu za provedbu
radnji iz članka 14. ovoga Pravilnika, i to za određeni građevni proizvod, odnosno skupinu područja građevnih proizvoda.
(8) Osposobljenost odgovornih osoba iz stavka 7. ovoga članka se utvrđuje u postupku akreditacije na temelju ocjene osposobljenosti prema zahtjevima
norma HRN EN ISO/IEC 17025:2007 ili HRN EN ISO/IEC 17025:2017 i/ili HRN EN ISO/IEC 17065:2013, za određenu tehničku specifikaciju odnosno
normu za ispitivanje te dokaza iz članka 16. ovoga Pravilnika.
Dokazi o osposobljenosti odgovorne osobe

Članak 16.
Dokazom o osposobljenosti odgovorne osobe smatra se osobito:
1. uvjerenje o položenom stručnom ispitu za obavljanje poslova graditeljstva prema posebnom propisu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog
uređenja i gradnje
2. izjava odgovorne osobe za provedbu radnji iz članka 14. ovoga Pravilnika o stečenom radnom iskustvu na poslovima iz članka 15. ovoga Pravilnika i
vremenska razdoblja u kojima je odgovorna osoba obavljala navedene poslove, na kojoj je potpis odgovorne osobe i
3. elektronički zapis o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Odgovorna osoba
Članak 17.
(1) Odgovorna osoba iz članka 15. stavka 7. ovoga Pravilnika osobito odgovara za:
1. preuzimanje provedbe radnji iz članka 14. ovoga Pravilnika, u pogledu odgovarajuće stručne osposobljenosti osoba koje sudjeluju u tom postupku, te
odgovarajuće opremljenosti tijela u pogledu opreme potrebne za obavljanje tih radnji
2. provedbu radnji iz članka 14. ovoga Pravilnika, u skladu s važećim propisima i
3. osiguranje neovisnosti obavljanja radnji iz članka 14. ovoga Pravilnika, u odnosu na gospodarske subjekte.
(2) U donošenju odluka u obavljanju radnji iz stavka 1. ovoga članka odgovornoj osobi mora se statutom podnositelja zahtjeva za prijavljeno odnosno
odobreno tijelo ili drugim općim aktom osigurati samostalnost i neovisnost od uprave podnositelja zahtjeva.
(3) Provedba radnji iz članka 14. ovoga Pravilnika za koje tijelo nije prijavljeno odnosno odobreno, te izdavanje dokumenata o tome protivno propisima,
predstavlja težu povredu radne obveze odgovorne osobe.
(4) Stavak 3. ovoga članka ne primjenjuju se za slučaj kada su radnje iz članka 14. ovoga Pravilnika provedene u postupku provjere osposobljenosti od
strane nacionalnog akreditacijskog tijela.
Osoblje
Članak 18.
(1) Osoblje prijavljenog odnosno odobrenog tijela koje provodi radnje iz članka 14. ovoga Pravilnika odgovorno je za radnje koje obavljaju s tim u vezi, i
to naročito u pogledu uporabe uređaja i opreme, primjene odgovarajućih tehničkih znanja, te točnosti, istinitosti i ažurnosti u obavljanju tih poslova.
(2) Postupanje protivno važećim propisima te neprimjenjivanje odgovarajućeg tehničkog znanja u obavljanju radnji iz stavka 1. ovoga članka predstavlja
težu povredu radne obveze.
Teže povrede radne obveze

Članak 19.
(1) Teže povrede radne obveze iz članka 17. stavka 3. i članka 18. stavka 2. ovoga Pravilnika i druge povrede radne obaveze, s odgovarajućim stegovnim
mjerama moraju biti određene statutom ili drugim općim aktom prijavljenog odnosno odobrenog tijela.
(2) Prijavljeno odnosno odobreno tijelo dužno je osigurati da podugovaratelji ili ovisna poduzeća i njihovi zaposlenici koje uključi u provedbu pojedinih
radnji ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnog proizvoda ispunjavaju zahtjeve za prijavljeno odnosno odobreno tijelo i poštuju obveze
propisane člancima 17. i 18. ovoga Pravilnika.
(3) Odgovorna osoba prijavljenog odnosno odobrenog tijela odgovara za podugovaratelje ili ovisna poduzeća i njihove zaposlenike koje uključi u
provedbu pojedinih radnji ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnog proizvoda.
(4) Ispunjavanje obveza iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka utvrđuju se u postupku akreditacije na temelju statuta ili drugog općeg akta iz stavka 1. ovoga
članka.
DIO ČET VRT I

POS T UPAK PO DNO Š E NJA Z AHT JE VA I DO NO Š E NJE RJEŠ E NJA O IME NO VANJU T AB -
O M I HT T O -O M
Podnositelj zahtjeva za TAB

Članak 20.
Pravna osoba podnosi Ministarstvu zahtjev za imenovanje TAB-om i provedbu ocjenjivanja i izdavanja europske tehničke ocjene za jedno ili više
područja proizvoda iz Tablice 1. Priloga IV. Uredbe, u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva za TAB).
Podnositelj zahtjeva za HTTO

Članak 21.
232
Pravna osoba podnosi Ministarstvu zahtjev za imenovanje HTTO-om i provedbu ocjenjivanja i izdavanja hrvatske tehničke ocjene za jedno ili više
područja proizvoda iz Priloga XII. ovoga Pravilnika, u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva za HTTO).
Zahtjev
Članak 22.
(1) Podnositelj zahtjeva za TAB podnosi zahtjev iz članka 20. ovoga Pravilnika na obrascu iz Priloga VII. ovoga Pravilnika.
(2) Podnositelj zahtjeva za HTTO podnosi zahtjev iz članka 21. ovoga Pravilnika na obrascu iz Priloga VIII. ovoga Pravilnika.
(3) Zahtjev iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora biti ispisan čitljivo tiskanim slovima, popunjen u cijelosti i potpisan po odgovornoj osobi podnositelja
zahtjeva za TAB odnosno HTTO.
(4) Zahtjevu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka prilaže se:
1. odluka o imenovanju odbora
2. dokazi za osobe sa stručnim znanjem koje mogu biti imenovane kao odgovorne osobe i
3. dokaz o podmirenim troškovima postupka donošenja rješenja.
(5) U slučaju kada je podnositelj zahtjeva za TAB ujedno i prijavljeno tijelo, zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka prilaže se dokaz načina na koji je
osigurana neovisnost TAB-a i prijavljenog tijela s organizacijskom strukturom tvrtke (organigram) potpisan po odgovornoj osobi podnositelja zahtjeva za
TAB.
(6) U slučaju kada je podnositelj zahtjeva za HTTO ujedno i odobreno tijelo, zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka prilaže se dokaz načina na koji je
osigurana neovisnost HTTO-a i odobrenog tijela s organizacijskom strukturom tvrtke (organigram) potpisan po odgovornoj osobi podnositelja zahtjeva za
HTTO.
(7) U svrhu utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje rješenja podnositelj zahtjeva za TAB odnosno HTTO dužan je na traženje Ministarstva dostaviti i
druge isprave i dokaze, te omogućiti uvid u tehničku opremu i lokacije na kojima se obavljaju poslovi.
(8) U svrhu dostavljanja Europskoj komisiji i drugim državama članicama podataka sukladno članku 29. stavku 1. podstavku 2. Uredbe Ministarstvo
može po potrebi tražiti dostavljanje dokumenta iz stavka 4. i 5. ovoga članka na drugom službenom jeziku Europske unije.
(9) Troškove postupka iz stavka 4. podstavka 3. ovoga članka određuje ministar posebnom odlukom.
Rješenje o imenovanju TAB-om

Članak 23.
(1) TAB mora ispunjavati zahtjeve iz Tablice 2. Priloga IV. Uredbe te članaka 29., 31. 32., 33., 34., 35. i 36. ovoga Pravilnika (u daljnjem tekstu: zahtjevi
za TAB).
(2) Nakon zaprimanja zahtjeva iz članka 20. ovoga Pravilnika Ministarstvo provjerava ispunjavanje zahtjeva za TAB te donosi rješenje o ispunjavanju
propisanih zahtjeva i imenovanju TAB-om, u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom.
(3) Podnositelj zahtjeva za TAB kojem je doneseno rješenje iz stavka 2. ovoga članka nakon dostave Europskoj komisiji i drugim državama članicama
podataka, sukladno članku 29. stavku 1. podstavku 2. Uredbe, smatra se imenovanim TAB-om.
Rješenje o imenovanju HTTO-om

Članak 24.
(1) HTTO mora ispunjavati zahtjeve iz Priloga VI. te članaka 30., 31., 32., 33., 34., 35. i 36. ovoga Pravilnika (u daljnjem tekstu: zahtjevi za HTTO).
(2) Nakon zaprimanja zahtjeva iz članka 21. ovoga Pravilnika Ministarstvo provjerava ispunjavanje zahtjeva za HTTO te donosi rješenje o ispunjavanju
propisanih zahtjeva i imenovanju HTTO-om, u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom.
(3) Podnositelj zahtjeva za HTTO kojem je doneseno rješenje iz stavka 2. ovoga članka smatra se imenovanim HTTO-om.
Važenje rješenja
Članak 25.
Rješenja iz članaka 23. i 24. ovoga Pravilnika važe do prestanka ispunjavanja zahtjeva na temelju kojih je rješenje doneseno.
Izmjena rješenja
Članak 26.
(1) Rješenja iz članaka 23. i 24. ovoga Pravilnika mogu se, na zahtjev TAB-a odnosno HTTO-a, izmijeniti u dijelu koji se odnosi na odgovornu osobu.
(2) Na postupak izmjene rješenja iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika kojima je uređeno
donošenje rješenja.
Izreka rješenja
Članak 27.
(1) Izreka rješenja iz članka 23. ovoga Pravilnika obavezno sadrži:
1. tvrtku, sjedište i identifikacijski broj (OIB) tvrtke po čijem zahtjevu se donosi rješenje
2. ime i prezime osoba koje mogu biti imenovane za odgovorne osobe
3. područje proizvoda iz Tablice 1. Priloga IV. Uredbe za koje se donosi rješenje o imenovanju
4. obvezu o trajnom ispunjavanju propisanih zahtjeva za donošenje rješenja
(2) Izreka rješenja iz članka 24. ovoga Pravilnika obavezno sadrži:
1. tvrtku, sjedište i identifikacijski broj (OIB) tvrtke po čijem zahtjevu se donosi rješenje
2. ime i prezime osoba koje mogu biti imenovane za odgovorne osobe
3. područje proizvoda iz Priloga XII. ovoga Pravilnika
4. obvezu o trajnom ispunjavanju propisanih zahtjeva za donošenje rješenja
233
DIO PE T I
DO K AZ IVANJE IS PUNJAVANJ A Z AHT JE VA Z A TAB I H TT O
Utvrđivanje ispunjavanja zahtjeva za TAB i HTTO

Članak 28.
(1) Nacionalno akreditacijsko tijelo utvrđuje ispunjavanje zahtjeva za TAB iz članka 29. stavka 1. podstavka 5. ovoga Pravilnika te izdaje potvrdu
o akreditaciji.
(2) Nacionalno akreditacijsko tijelo utvrđuje ispunjavanje zahtjeva za HTTO iz članka 30. stavka 1. podstavka 5. ovoga Pravilnika te izdaje
potvrdu o akreditaciji.
(3) Službenik Ministarstva koji postupa po zahtjevu iz članka 20. odnosno članka 21. ovoga Pravilnika može na zahtjev Ministarstva prisustvovati kao
promatrač u postupku akreditacije kojeg provodi nacionalno akreditacijsko tijelo.
(4) Ako nacionalno akreditacijsko tijelo u redovitoj ili izvanrednoj provjeri utvrdi da TAB odnosno HTTO ne ispunjava zahtjeve iz stavka 1. odnosno 2.
ovoga članka, o tome će bez odgode obavijestiti Ministarstvo.
Dokazivanje ispunjavanja zahtjeva za TAB

Članak 29.
(1) Podnositelj zahtjeva za TAB dokazuje ispunjavanje zahtjeva za TAB ako za zahtjeve iz Tablice 2. Uredbe iz:
1. točke 1., 2. i 3., podtočke (a), (b), (c), (d) i (f), za svako područje proizvoda za koje se imenuje TAB, zapošljava najmanje jednu osobu koja ispunjava
uvjete iz članka 31. stavka 2. točke 3. ili točke 4. ovoga Pravilnika
2. točke 1., 2. i 3., podtočke (e), za svako područje proizvoda za koje se imenuje TAB, zapošljava najmanje jednu osobu koja ispunjava uvjete iz članka
31. stavka 2. točke 2. ovoga Pravilnika
3. točke 4., za svako područje proizvoda za koje se imenuje TAB, zapošljava najmanje jednu osobu koja ispunjava uvjete iz članka 31. stavka 2. točke 1.
ili točke 2. ovoga Pravilnika
4. točke 5., posjeduje ili ima ugovorena sredstva i opremu za ispitivanja primjenjivu na više od jednog građevnog proizvoda iz područja proizvoda za koje
se imenuje TAB i
5. točke 6., ispunjava zahtjeve iz norme HRN EN ISO/IEC 17025:2007 ili HRN EN ISO/IEC 17025:2017 ili HRN EN ISO/IEC 17065:2013 i to u okviru
ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava ili izdavanja certifikata o stalnosti svojstava najmanje jednog građevnog proizvoda iz područja proizvoda za
koje se imenuje TAB, a što se dokazuje potvrdom o akreditaciji izdanom od strane nacionalnog akreditacijskog tijela.
(2) Ukupan broj osoba iz stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka može se smanjiti ako zaposlena osoba TAB-a ispunjava više uvjeta ili sve uvjete iz
članka 31. stavka 2. ovoga Pravilnika.
(3) Dopušteno je dokazivati da jedna osoba iz stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka ispunjava uvjete navedene u članku 31. stavku 2. ovoga
Pravilnika i za više područja proizvoda.
Dokazivanje ispunjavanja zahtjeva za HTTO

Članak 30.
(1) Podnositelj zahtjeva za HTTO dokazuje ispunjavanje zahtjeva za HTTO ako za zahtjeve iz Priloga VI. ovoga Pravilnika iz:
1. točke 1., 2. i 3., podtočake (a), (b), (c), (d) i (f), za svako područje proizvoda za koje se imenuje HTTO, zapošljava najmanje jednu osobu koja
ispunjava uvjete iz članka 31. stavka 2. točke 3. ili točke 4. ovoga Pravilnika
2. točke 1., 2. i 3., podtočke (e), za svako područje proizvoda za koje se imenuje HTTO, zapošljava najmanje jednu osobu koja ispunjava uvjete iz članka
31. stavka 2. točke 2. ovoga Pravilnika
3. točke 4., za svako područje proizvoda za koje se imenuje HTTO, zapošljava najmanje jednu osobu koja ispunjava uvjete iz članka 31. stavka 2. točke 1.
ili točke 2. ovoga Pravilnika
4. točke 5., posjeduje ili ima ugovorena sredstva i opremu za ispitivanja primjenjivu na više od jednog građevnog proizvoda iz područja proizvoda za koje
se imenuje HTTO i
5. točke 6., ispunjava zahtjeve iz norme HRN EN ISO/IEC 17025:2007 ili HRN EN ISO/IEC 17025:2017 ili HRN EN ISO/IEC 17065:2013 i to u okviru
ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava ili izdavanja certifikata o stalnosti svojstava najmanje jednog građevnog proizvoda iz područja proizvoda za
koje se imenuje HTTO, a što se dokazuje potvrdom o akreditaciji izdanom od strane nacionalnog akreditacijskog tijela.
(2) Ukupan broj osoba iz stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka može se smanjiti ako zaposlena osoba HTTO-a ispunjava više uvjeta ili sve uvjete
navedene u članku 31. stavku 2. ovoga Pravilnika.
(3) Dopušteno je dokazivati da jedna osoba iz stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka ispunjava uvjete iz članka 31. stavka 2. ovoga Pravilnika i za
više područja proizvoda.
Uvjeti za osobe
Članak 31.
(1) Za donošenje tehničke ocjene imenuje se odgovorna osoba koja je zaposlenik podnositelja zahtjeva za TAB odnosno HTTO te koja je osposobljena za
područje proizvoda za koje je imenovana.
(2) Osobom iz stavka 1. ovoga članka smatra se osoba koja ima ukupno najmanje osam godina radnog staža na sljedećim poslovima od čega najmanje
četiri godine radnog staža na jednom od tih poslova:
1. osmišljavanja i/ili proizvodnje građevnih proizvoda iz područja proizvoda u koje područje pripada i građevni proizvod za koju se osoba imenuje
2. ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda iz područja proizvoda u koje područje pripada i građevni proizvod za koju se osoba
imenuje
3. projektiranja i/ili građenja građevina u strukovnom području u kojem se za građenje rabe građevni proizvodi iz područja proizvoda u koje područje
pripada i građevni proizvod za koju se osoba imenuje ili
4. normativnim i/ili stručno-analitičkim poslovima graditeljstva vezanim za građevne proizvode.
234
(3) Osoba iz stavka 2. ovoga članka mora imati položeni stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva prema posebnom propisu kojim se uređuju
poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.
Dokazi o osposobljenosti odgovorne osobe

Članak 32.
Dokazom o osposobljenosti odgovorne osobe smatra se osobito:
1. uvjerenje o položenom stručnom ispitu za obavljanje poslova graditeljstva prema posebnom propisu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog
uređenja i gradnje
2. diploma, svjedodžba ili drugi akt iz kojeg je razvidan stupanj obrazovanja i stečeno zvanje
3. izjava odgovorne osobe za provedbu radnji iz članka 33. stavka 1. ovoga Pravilnika o stečenom radnom iskustvu na poslovima iz članka 31. ovoga
Pravilnika i vremenska razdoblja u kojem je odgovorna osoba obavljala navedene poslove, na kojoj je potpis odgovorne osobe i
4. elektronički zapis o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Odgovorna osoba
Članak 33.
(1) Odgovorna osoba iz članka 31. stavka 1. ovoga Pravilnika odgovara za:
1. preuzimanje poslova pripreme i donošenja tehničke ocjene
2. preuzimanje i postupanja s prijedlogom za tehničku ocjenu
3. pregled i ocjenjivanje tehničke dokumentacije građevnog proizvoda
4. pregled tvornice i procesa proizvodnje građevnog proizvoda
5. određivanje svojstava građevnog proizvoda za namjeravanu uporabu u dogovoru s podnositeljem zahtjeva
6. određivanje programa ispitivanja uporabljivosti građevnog proizvoda na temelju čega se određuju svojstva građevnog proizvoda za namjeravanu
uporabu
7. ocjenjivanje prihvatljivosti dobivenih rezultata ispitivanja i/ili proračuna
8. razvoj radnog programa za pripremu i donošenje tehničke ocjene
9. provođenje ispitivanja i/ili proračuna
10. vrednovanje rezultata provjere zahtijevanih svojstava građevnog proizvoda za namjeravanu uporabu
11. sadržaj dokumenta tehničke ocjene
12. izdavanje tehničke ocjene i
13. osiguranje neovisnosti pri donošenju tehničke ocjene.
(2) U donošenju odluka u obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka odgovornoj osobi mora se statutom podnositelja zahtjeva za TAB odnosno HTTO
ili drugim općim aktom osigurati samostalnost i neovisnost od uprave podnositelja zahtjeva.
(3) Samostalnost i neovisnost odgovornih osoba iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u postupku provjere ispunjavanja zahtjeva za TAB odnosno HTTO
na temelju statuta ili drugog općeg akta iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Izdavanje tehničke ocjene za područje proizvoda za koje TAB odnosno HTTO nije imenovan te izdavanje dokumenta o tome protivno propisima,
predstavlja težu povredu radne obveze odgovorne osobe.
Zaposlenici
Članak 34.
(1) Osoblje TAB-a odnosno HTTO-a koje provodi radnje u postupku pripreme i izdavanja europske tehničke ocjene odnosno hrvatske tehničke ocjene,
odgovorno je za radnje koje obavljaju s tim u vezi, i to naročito u pogledu uporabe uređaja i opreme, primjene odgovarajućih tehničkih znanja, te točnosti,
istinitosti i ažurnosti u obavljanju tih poslova.
(2) Postupanje protivno važećim propisima te neprimjenjivanje odgovarajućeg tehničkog znanja u obavljanju radnji iz stavka 1. ovoga članka predstavlja
težu povredu radne obveze.
Teže povrede radne obveze

Članak 35.
(1) Teže povrede radne obveze iz članka 33. stavka 4. i članka 34. stavka 2. ovoga Pravilnika i druge povrede radne obaveze, s odgovarajućim stegovnim
mjerama moraju biti određene statutom ili drugim općim aktom TAB-a odnosno HTTO-a.
(2) TAB odnosno HTTO je dužan osigurati da proizvođač i njegovi zaposlenici koje uključi u provedbu pojedinih radnji u izdavanju tehničke ocjene
ispunjavaju zahtjeve za TAB odnosno zahtjeve za HTTO i poštuju obveze propisane člancima 33. i 34. ovoga Pravilnika.
(3) Odgovorna osoba TAB-a odnosno HTTO-a odgovara za proizvođača i njegove zaposlenike koje uključi u provedbu pojedinih radnji u izdavanju
tehničke ocjene.
(4) Ispunjavanje obveza iz stavaka 2. i 3. ovoga članka utvrđuju se u postupku akreditacije na temelju statuta ili drugog općeg akta iz stavka 1. ovoga
članka.
Interno tijelo
Članak 36.
(1) TAB odnosno HTTO dužan je radi osiguranja ravnoteže interesa osnovati interno tijelo zaduženo za nadzor nad obavljanjem poslova izdavanja
tehničke ocjene (u daljnjem tekstu: odbor).
(2) U odbor iz stavka 1. ovoga članka se imenuju predstavnici Ministarstva i drugih tijela državne uprave ovisno o području proizvoda za koje je TAB
odnosno HTTO imenovan, Hrvatske gospodarske komore i/ili interesnih skupina proizvođača ovisno o području proizvoda za koje je TAB odnosno
HTTO imenovan i udruga za zaštitu potrošača registriranih po posebnom zakonu kojim se uređuju udruge.
(3) Tijela državne uprave i interesne skupine proizvođača čiji se predstavnici imenuju u odbor iz stavka 1. ovoga članka moraju biti navedeni u općem
aktu TAB-a odnosno HTTO-a.
235
SADRŽAJ IZJAVE O SVOJSTVIMA 1B/2
DIO ŠE ST I
IZ JAVA O S VO JS T VIMA, »C« OZ NAK A I SUS T AVI O CJE NJIVANJA I PRO VJE RE
ST AL NO ST I S VO JS T AVA G RAĐE VNIH PRO IZ VO DA U NE US K L AĐE NO M PO DRUČJU
Izjava o svojstvima u neusklađenom području

Članak 37.
(1) Izjava o svojstvima bitnih značajki građevnog proizvoda u neusklađenom području (u daljnjem tekstu: izjava o svojstvima) obavezno sadrži podatke i
sastavlja se po predlošku iz Priloga X. ovoga Pravilnika.
(2) Broj izjave o svojstvima sastoji se od:
1. osobnog identifikacijskog broja (OIB) osobe koja sastavlja izjavu o svojstvima
2. kratice »ZGP« i
3. brojčane, slovne ili kombinirane oznake koja osigurava jedinstvenost oznake izjave o svojstvima (npr. rednog broja izjave u godini sastavljanja,
oblika VVVV), pri čemu se svi dijelovi identifikacijske oznake ispisuju kao niz oblika: OIB – ZGP – VVVV.
(3) Iznimno od stavka 2. podstavka 1. ovoga članka ukoliko osoba koja sastavlja izjavu o svojstvima nema osobni identifikacijski broj, tada se umjesto
osobnog identifikacijskog broja upisuje »00000000000«.
Promjene u proizvodnji, tehničkim specifikacijama i naziva građevnog proizvoda

Članak 38.
(1) Certifikat o stalnosti svojstava građevnog proizvoda, certifikat o kontroli tvorničke proizvodnje, izvještaj o ispitivanju i izjava o svojstvima važe do:
1. promjene u proizvodnji građevnog proizvoda kojom se utječe na svojstva građevnog proizvoda i/ili
2. promjene u tehničkim specifikacijama u skladu s kojima su izdane, ako su promjene takve da to utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.
(2) U slučaju promjene u proizvodnji građevnog proizvoda kojom se ne utječe na svojstva građevnog proizvoda (npr. uporabom druge sirovine od one za
koju su provedene radnje ocjenjivanja sukladnosti, ali koja sirovina ima svojstva unutar granica uređenih tehničkom specifikacijom za taj proizvod), ne
izdaje se nova izjava o svojstvima.
(3) U slučaju promjene naziva građevnog proizvoda mora se izdati nova izjava o svojstvima, a nove radnje ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava za
taj građevni proizvod moraju se provesti ako su istovremeno promijenjena i svojstva proizvoda.
Objava izjave o svojstvima na web-stranici

Članak 39.
(1) Gospodarski subjekti mogu objaviti presliku izjave o svojstvima na web-stranici ako ispunjavaju sljedeće uvjete:
1. osiguravaju da se sadržaj izjave o svojstvima ne mijenja nakon objave na web-stranicama
2. osiguravaju da se web-stranice na kojima su objavljene izjave o svojstvima sastavljene za građevne proizvode u neusklađenom području prate i
održavaju tako da web-stranice i izjave o svojstvima primateljima građevnih proizvoda budu stalno na raspolaganju
3. osiguravaju da primatelji građevnih proizvoda u neusklađenom području mogu pristupiti izjavi o svojstvima bez naknade deset godina nakon stavljanja
građevnog proizvoda na tržište ili tijekom drugog razdoblja koje se može propisati u skladu sa člankom 30. stavkom 3. Zakona i
4. primateljima građevnih proizvoda u neusklađenom području osiguravaju upute za pristup web-stranicama i izjavama o svojstvima koje su sastavljene
za takve proizvode dostupne na navedenim web-stranicama.
(2) Proizvođači osiguravaju da je svaki pojedinačni građevni proizvod u neusklađenom području ili serija istog proizvoda koji stavljaju na tržište povezan
s određenom izjavom o svojstvima i to s pomoću jedinstvene identifikacijske oznake vrste proizvoda.
Oznaka »C«
Članak 40.
(1) Građevni proizvodi u neusklađenom području za koje je sastavljena izjava o svojstvima označavaju se oznakom »C« određenom Prilogom XI. ovoga
Pravilnika na način i sa sadržajem određenim hrvatskom tehničkom specifikacijom.
(2) Oznaku »C« potrebno je postaviti na vidljiv, čitljiv i neizbrisiv način na građevni proizvod ili etiketu pričvršćenu na njega.
(3) U slučaju kada zbog tehničkih mogućnosti konkretnog građevnog proizvoda nije moguće ili nije opravdano označiti građevni proizvod na način
propisan stavkom 1. ovoga članka, oznaka »C« se postavlja na ambalažu ili na popratne dokumente.
(4) Sadržaj oznake »C« mora biti napisan na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda u neusklađenom području

Članak 41.
Sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda u neusklađenom području i kombinacije radnji ocjenjivanja i provjere stalnosti
svojstava koje se u njima provode određeni su u Prilogu IX. ovoga Pravilnika.
DIO SE DMI
PRIJEL AZ NE I Z AVRŠ NE O DRE DB E
…
PRILOZI
PRILO G I.
ZAHTJEVI ZA ODOBRENA TIJELA

…
236
PRILO G II.
OBRAZAC ZAHTJEVA ZA PRIJAVLJENO TIJELO

…
PRILO G III.
OBRAZAC ZAHTJEVA ZA ODOBRENO TIJELO

…
PRILO G IV.
KORELACIJSKA TABLICA ZAHTJEVA ZA PRIJAVLJENA TIJELA

…
PRILO G V.
KORELACIJSKA TABLICA ZAHTJEVA ZA ODOBRENA TIJELA

…
PRILO G VI.
ZAHTJEVI ZA HTTO
…
PRILO G VII.
OBRAZAC ZAHTJEVA ZA TAB

…
PRILO G VIII.
OBRAZAC ZAHTJEVA HTTO

…

NEUSKLAĐENOM PODRUČJU 2/2
PRILO G IX.
SUSTAVI OCJENJIVANJA I PROVJERE STALNOSTI SVOJSTAVA GRAĐEVNIH PROIZVODA U

NEUSKLAĐENOM PODRUČJU
237
SADRŽAJ IZJAVE O SVOJSTVIMA 1C/2
PRILO G X.
PREDLOŽAK IZJAVE O SVOJSTVIMA U NEUSKLAĐENOM PODRUČJU
PRILOZI
PRILO G XI.
OZNAKA »C« GRAĐEVNOG PROIZVODA U NEUSKLAĐENOM PODRUČJU
PRILO G XII.
PODRUČJA PROIZVODA ZA HTTO

…
PRILO G XIII.
TABLICA SKUPINE PODRUČJA PROIZVODA KOJE SE ODNOSE NA OSPOSOBLJENE I ODGOVORNE OSOBE

…
PRILO G XIV.
VREDNOVANJE PROMJENA U TEHNIČKOJ SPECIFIKACIJI

…
238
PRAVILNIK O OCJENJIVANJU SUKLADNOSTI, ISPRAVAMA O SUKLADNOSTI I
OZNAČAVANJU GRAĐEVNIH PROIZVODA
NN 103/08, 147/09, 87/10, 129/11
Napomena iz popisa: Traži se opće poznavanje primjene propisa u odnosu na tehničke propise kojim se uređuje ocjenjivanje i provjera stalnosti
svojstava građevnih proizvoda.
PRAVILNIK O OCJENJIVANJU SUKLADNOSTI, ISPRAVAMA O SUKLADNOSTI I OZNAČAVANJU
GRAĐEVNIH PROIZVODA
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti za davanje, produljenje i oduzimanje ovlaštenja za provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti i izdavanje
potvrde o sukladnosti, sustavi ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda, uvjeti za izdavanje i sadržaj isprava o sukladnosti, način
označavanja građevnih proizvoda, oblik i sadržaj oznaka sukladnosti te način vođenja i sadržaj evidencije izdanih isprava o sukladnosti.
Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na građevni proizvod odnose se i na skup na određeni način tehnički i/ili funkcionalno povezanih pojedinačnih
građevnih proizvoda sa zajedničkom namjeravanom uporabom, za koju tako povezani ispunjavaju zahtjeve (u daljnjem tekstu: sklop građevnih
proizvoda).
Članak 2.
Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
– ovlaštena osoba je osoba koja ima ovlaštenje Ministarstva za provedbu radnji ocjenjivanja sukladnosti, izdavanje potvrde o tvorničkoj kontroli
proizvodnje i/ili za izdavanje potvrde o sukladnosti građevnog proizvoda,
– odgovorna osoba jest zaposlenik ovlaštene osobe koji je imenovan kao osoba odgovorna za provedbu radnji ispitivanja građevnog proizvoda, radnji
nadzora proizvodnje građevnog proizvoda ili za izdavanje potvrde o sukladnosti,
– potvrda o tvorničkoj kontroli proizvodnje je potvrda o sukladnosti tvorničke kontrole proizvodnje građevnog proizvoda s uvjetima za tvorničku kontrolu
proizvodnje određenom tehničkom specifikacijom za taj proizvod,
– potvrda o sukladnosti je potvrda o sukladnosti građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom,
– izjava o sukladnosti je izjava o sukladnosti građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom,
– ovlaštenje je rješenje kojim ministar pravnoj osobi odobrava provedbu radnji ocjenjivanja sukladnosti, izdavanje potvrde o tvorničkoj kontroli
proizvodnje i/ili za izdavanje potvrde o sukladnosti građevnog proizvoda,
– područje proizvoda je područje uporabe građevnih proizvoda koji su srodni po namjeravanoj uporabi i svojstvima određeno posebnim propisom.
Pojmovi: tehnička specifikacija, Ministarstvo, ministar, građevni proizvod, tvornica, proizvođač, distributer, uvoznik i ovlašteni zastupnik imaju značenje
određeno Zakonom o građevnim proizvodima.
Članak 3.
Pojedini pojmovi uporabljeni u normama na koje upućuje ovaj Pravilnik u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
– ispitni laboratorij (HRN EN ISO/IEC 17025:2007) jest osoba ovlaštena za provedbu radnji ispitivanja građevnog proizvoda,
– tijelo koje provodi inspekciju (inspekcijsko tijelo) (HRN EN ISO/IEC 17020:2005) jest osoba ovlaštena za provedbu radnji stalnog nadzora, procjene i
ocjenjivanja tvorničke kontrole proizvodnje,
– tijelo za provođenje certifikacije sustava upravljanja (certifikacijsko tijelo) (HRN EN ISO/IEC 17021:2007) jest osoba ovlaštena za provođenje radnji
stalnog nadzora, procjene i ocjenjivanje tvorničke kontrole proizvodnje, odnosno osoba ovlaštena za provođenje radnji početnog nadzora tvornice i
provođenje radnji početnog nadzora tvorničke kontrole proizvodnje,
– ustanova za potvrđivanje proizvoda (HRN EN 45011:1998) jest osoba ovlaštena za provedbu radnji početnog nadzora tvornice, radnji početnog nadzora
tvorničke kontrole proizvodnje, radnji stalnog nadzora, procjene i ocjene tvorničke kontrole proizvodnje odnosno osoba ovlaštena za izdavanje potvrde o
tvorničkoj kontroli proizvodnje i/ili potvrde o sukladnosti.
II. UVJET I Z A O B AVL JANJE POS L O VA

Članak 4. -16.
III. DAVANJE I PRO DUŽ AVANJE O VL AŠT E NJA

Članak 17.-23.
IV. O CJE NJIVANJE S UKL ADNO S T I I IZ DAVANJE IS PRAVA O S UK L ADNO S T I

G RAĐE VNIH PRO IZ VO DA
Članak 24.
Poslovi i radnje ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda i izdavanja isprava o sukladnosti građevnih proizvoda obavljaju se u skladu sa Zakonom o
građevnim proizvodima i ovim Pravilnikom, tehničkim specifikacijama, odredbama odgovarajuće norme iz članka 4. odnosno 5. ovoga Pravilnika, te u
skladu s pravilima struke, a dokumentiranje tih poslova i radnji provodi se u skladu s propisima o uredskom poslovanju.
Članak 25.
U postupku ocjenjivanja sukladnosti građevnog proizvoda provode se radnje ispitivanja građevnog proizvoda i radnje nadzora proizvodnje građevnih
proizvoda.
Radnje ispitivanja građevnog proizvoda su:
– početno ispitivanje tipa građevnog proizvoda koje provodi proizvođač, odnosno početnog ispitivanja tipa građevnog proizvoda od strane pravne osobe
ovlaštene za ocjenjivanje sukladnosti,
– ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu ispitivanja od strane proizvođača ili pravne osobe ovlaštene za ocjenjivanje sukladnosti, i
– ispitivanje slučajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje iz skupine pripremljene za isporuku, odnosno na tržištu ili na gradilištu iz isporučene skupine od
strane pravne osobe ovlaštene za ocjenjivanje sukladnosti.
Radnje nadzora proizvodnje građevnog proizvoda su:
– stalna tvornička kontrola proizvodnje koju provodi proizvođač,
– početni nadzor tvornice i početni nadzor tvorničke kontrole proizvodnje koju provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti, i
– stalni nadzor, procjena i ocjenjivanje tvorničke kontrole proizvodnje koju provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti.
Članak 26.
Radnjama ispitivanja građevnih proizvoda utvrđuju se tehnička svojstva građevnih proizvoda.
Nadzor proizvodnje građevnih proizvoda provodi se pregledavanjem, nadziranjem i ocjenjivanjem proizvodnje i stalne tvorničke kontrole proizvodnje.
239
O provedenim radnjama iz stavka 1. i 2. ovoga članka i rezultatima tih radnji ovlaštena osoba odnosno proizvođač izdaje odgovarajući dokument i to o:
– radnjama ispitivanja građevnog proizvoda izdaje izvještaj o ispitivanju građevnog proizvoda,
– provođenju stalnog nadzora, procjeni i ocjenjivanju tvorničke kontrole proizvodnje izdaje izvještaj o provedenom nadzoru,
– provedenom početnom nadzoru tvornice i početnom nadzoru tvorničke kontrole proizvodnje izdaje izvještaj o provedenom početnom nadzoru.
Potvrda o tvorničkoj kontroli proizvodnje izdaje se za sustave ocjenjivanja sukladnosti 2 i 2+, na temelju pozitivnih izvještaja iz stavka 3. podstavka 2.
i/ili 3. ovoga članka.
Članak 27.
Obavljanje poslova izdavanja potvrda o sukladnosti obuhvaća provedbu radnji ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda, vrednovanje i/ili završno
ocjenjivanje rezultata radnji ocjenjivanja sukladnosti (potvrđivanje) i izdavanje potvrde o sukladnosti.
Vrednovanje i/ili završno ocjenjivanje rezultata radnji ocjenjivanja sukladnosti provodi se pregledom izvještaja o ispitivanju građevnog proizvoda te
pregleda izvještaja o provedenom nadzoru i o provedenom početnom nadzoru tvorničke kontrole proizvodnje.
Osoba ovlaštena za izdavanja potvrde o sukladnosti obvezna je vrednovati i završno ocjenjivati rezultate radnji ocjenjivanja sukladnosti građevnih
proizvoda neovisno o tome je li ih provela sama ili su je provele druge osobe ovlaštene za provedbu tih radnji.
Članak 28.
U postupku ocjenjivanja sukladnosti građevnog proizvoda moraju se provesti skupine radnji označene kao sustavi ocjenjivanja sukladnosti 1+, 1, 2+, 2, 3
i 4 određene u tablici koja je prilog 1. i sastavni je dio ovoga Pravilnika, i to:
– prije izdavanja potvrde o sukladnosti – skupine radnji označene kao sustavi ocjenjivanja sukladnosti oznake 1+ i 1;
– prije izdavanja potvrde o tvorničkoj kontroli proizvodnje – skupine radnji označene kao sustavi ocjenjivanja sukladnosti oznake 2+ i 2;
– prije izdavanja izjave o sukladnosti – skupine radnji označene kao sustavi ocjenjivanja sukladnosti oznake 1+, 1, 2+, 2, 3 i 4.
Sustavi ocjenjivanja sukladnosti koji se u postupku ocjenjivanja sukladnosti moraju provesti za pojedini građevni proizvod, odnosno pojedinu skupinu
građevnih proizvoda, prije izdavanja potvrde o sukladnosti i izjave o sukladnosti, određen je tehničkom specifikacijom.
Ako proizvođač, ovlašteni zastupnik ili uvoznik građevnog proizvoda ne provodi ili ne provodi u potpunosti radnje u postupku ocjenjivanja sukladnosti
određene tehničkom specifikacijom za sustave ocjenjivanja sukladnosti 3 i 4, Europska komisija može, u skladu s procedurom određenom Direktivom
89/106/EEZ donijeti odluku da se za takav građevni proizvod moraju provesti skupine radnji u sustavu ocjenjivanja sukladnosti 3.
Članak 29.
Potvrdu o sukladnosti izdaje osoba ovlaštena za izdavanje potvrde o sukladnosti na zahtjev proizvođača, ovlaštenog zastupnika ili uvoznika građevnog
proizvoda ako su provedeni i/ili se provode skupine radnji određene za ocjenjivanje sukladnosti građevnog proizvoda, za koji se izdaje potvrda o
sukladnosti, te ako je sukladnost dokazana.
Potvrda o sukladnosti mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Potvrda o sukladnosti obavezno sadrži:
– tvrtku i sjedište ovlaštene osobe koja je izdala potvrdu o sukladnosti građevnog proizvoda,
– tvrtku i sjedište, odnosno ime i adresu proizvođača, ovlaštenog zastupnika ili uvoznika,
– naziv, kratki opis i namjeravanu uporabu građevnog proizvoda,
– referencijske oznake tehničkih specifikacija koje su mjerodavne za ocjenjivanje sukladnosti građevnog proizvoda,
– oznaku sustava ocjenjivanja sukladnosti koji je proveden ili se provodi,
– identifikacijsku oznaku i datum izdavanja potvrde o sukladnosti,
– ime i potpis odgovorne osobe ovlaštene za potpisivanje potvrde o sukladnosti.
Identifikacijska oznaka iz podstavka 6. stavka 3. ovoga članka sastoji se od:
– evidencijskog broja oblika XX/Y1 ovlaštene osobe koja izdaje potvrdu o sukladnosti dodijeljenog od Ministarstva,
– kratice »ZGP«,
– brojčane, slovne ili kombinirane oznake koja osigurava jedinstvenost izdane potvrde o sukladnosti (npr. zadnje dvije znamenke godine u kojoj se
potvrda izdaje, oblika Y2, te rednog broja potvrde u godini izdavanja, oblika ZZZZ),
pri čemu se svi dijelovi identifikacijske oznake ispisuju kao niz oblika XX/Y1 – ZGP -Y2/ZZZZ.
Potvrdu o sukladnosti trajno čuva osoba koja ju je izdala, te proizvođač, ovlašteni zastupnik ili uvoznik.
Odredbe stavka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na izdavanje potvrde o tvorničkoj kontroli proizvodnje građevnog proizvoda.
Članak 30.
Proizvođač izdaje izjavu o sukladnosti ako:
– zadovoljava uvjete iz članka 16. stavka 1. ovoga Pravilnika,
– su provedene i/ili se provode skupine radnji određene za ocjenjivanje sukladnosti,
– je utvrdio da je sukladnost dokazana.
Ovlašteni zastupnik izdaje izjavu o sukladnosti ako:
– proizvođač kojeg zastupa zadovoljava uvjete iz članka 16. stavka 1. ovoga Pravilnika,
– su provedene i/ili se provode skupine radnji određene za ocjenjivanje sukladnosti,
– je proizvođač utvrdio da je sukladnost dokazana.
Izjava o sukladnosti može se izdati na temelju stranog dokumenta o radnjama ocjenjivanja sukladnosti građevnog proizvoda ako je taj dokument priznat u
Republici Hrvatskoj.
Članak 31.
Izjavom o sukladnosti proizvođač, ovlašteni zastupnik odnosno uvoznik potvrđuje da su provedene i/ili da se provode skupine radnji određene za
ocjenjivanje sukladnosti građevnog proizvoda za koji se daje izjava, te da je dokazana sukladnost građevnih proizvoda s tehničkom specifikacijom.
Izjava o sukladnosti mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Izjava o sukladnosti obavezno sadrži:
– tvrtku i sjedište, odnosno ime i adresu osobe koja daje izjavu (proizvođač, ovlašteni zastupnik ili uvoznik),
– tvrtku i sjedište, odnosno ime i adresu proizvođača u slučaju da izjavu o sukladnosti izdaje ovlašteni zastupnik ili uvoznik,
– naziv, kratki opis i namjeravanu uporabu građevnog proizvoda,
– izjavu da je građevni proizvod sukladan tehničkoj specifikaciji određenoj za taj proizvod s referencijskom oznakom te tehničke specifikacije,
– referencijske oznake tehničkih specifikacija koje su mjerodavne za ocjenjivanje sukladnosti građevnog proizvoda,
– oznaku sustava ocjenjivanja sukladnosti koji je proveden ili se provodi,
– identifikacijsku oznaku potvrde odnosno dokumenta temeljem kojih se izjava izdaje:
a) potvrde o sukladnosti, za građevne proizvode koji podliježu sustavu ocjenivanja sukladnosti 1 ili 1+, odnosno
b) potvrde o tvorničkoj kontroli proizvodnje, za građevne proizvode koji podliježu sustavu ocjenjivanja sukladnosti 2 ili 2+, odnosno
c) dokumenata o ocjenjivanju sukladnosti za građevne proizvode koji podliježu sustavu ocjenjivanja sukladnosti 3 ili 4,
240
– identifikacijska oznaka i datum izdavanja izjave,
– ime, svojstvo i potpis osobe koja je ovlaštena za potpisivanje u ime osobe koja daje izjavu.
Identifikacijska oznaka iz stavka 3. podstavka 8. ovoga članka sastoji se od:
– osobnog identifikacijskog broja osobe koja daje izjavu (proizvođača, ovlaštenog zastupnika odnosno uvoznika građevnog proizvoda) dodijeljenog
prema posebnom propisu (OIB),
– kratice »ZGP«, te
– brojčane, slovne ili kombinirane oznake koja osigurava jedinstvenost izdane izjave o sukladnosti (npr. zadnje dvije znamenke godine u kojoj se izjava
izdaje, oblika Y3, te rednog broja izjave u godini izdavanja, oblika VVVV),
pri čemu se svi dijelovi identifikacijske oznake ispisuju kao niz oblika OIB – ZGP -Y3/VVVV.
Prijepis izjave o sukladnosti kojeg je proizvođač, ovlašteni zastupnik odnosno uvoznik građevnog proizvoda dužan dati u tehničkoj uputi koja prati
proizvod iznimno može sadržavati samo podatke iz stavka 3., podstavka 3., 4. i 8. ovoga članka, ako je to zbog tehničkih mogućnosti konkretnog
proizvoda i njegove ambalaže primjerenije.
Izjavu o sukladnosti trajno čuva proizvođač. Kada izjavu o sukladnosti izdaje ovlašteni zastupnik odnosno uvoznik, osim proizvođača izjavu trajno čuva i
osoba koja ju je izdala.
Članak 31a.
Dokumenti o ocjenjivanju sukladnosti, potvrde o sukladnosti građevnih proizvoda, potvrde o tvorničkoj kontroli proizvodnje i izjave o sukladnosti
građevnih proizvoda važe do:
– promjene u proizvodnji građevnog proizvoda kojom se utječe na svojstva građevnog proizvoda, i/ili
– promjene u tehničkim specifikacijama u skladu s kojima su izdane, ako su promjene takve da to utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu.
U slučaju promjene u proizvodnji građevnog proizvoda kojom se ne utječe na svojstva građevnog proizvoda (npr. uporabom druge sirovine od one za
koju su provedene radnje ocjenjivanja sukladnosti, ali koja sirovina ima svojstva unutar granica uređenih tehničkom specifikacijom za taj proizvod) ne
izdaje se nova izjava o sukladnosti.
U slučaju promjene naziva građevnog proizvoda mora se izdati nova izjava o sukladnosti, a nove radnje ocjenjivanja i/ili potvrđivanja sukladnosti
građevnog proizvoda moraju se provesti samo ako su istovremeno promijenjena i svojstva proizvoda.
Osoba koja je izdala izjavu o sukladnosti dužna je u slučaju iz stavka 2. ili stavka 3. ovoga članka o promjeni pravovremeno i s obrazloženjem obavijestiti
ovlaštenu osobu koja je izdala dokument o radnji ocjenjivanja sukladnosti odnosno koja je izdala potvrdu o sukladnosti ili potvrdu o tvorničkoj kontroli
proizvodnje. Ako ovlaštena osoba utvrdi da se radi o promjeni kojom se utječe na svojstva proizvoda dužna je o tome obavijestiti osobu koja je izdala
izjavu o sukladnosti i Ministarstvo.
V. O Z NAČAVANJE G RAĐE VNIH PRO IZ VO DA

Članak 32.
Građevni proizvodi za čija je tehnička svojstva, na način propisan ovim Pravilnikom, dokazano da su sukladna svojstvima određenim odgovarajućom
usklađenom europskom tehničkom specifikacijom odnosno s domaćom tehničkom specifikacijom kojom je prihvaćena odgovarajuća usklađena europska
specifikacija, označavaju se oznakom sukladnosti »CE« određenom prilogom 2. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika na način i sa sadržajem određenim
tom specifikacijom, ako ovim propisom nije drukčije određeno.
Građevni proizvodi za čija je tehnička svojstva dokazano da su sukladna svojstvima određenim odgovarajućom domaćom tehničkom specifikacijom koja
nije prihvaćena usklađena europska specifikacija, označavaju se oznakom sukladnosti »C« određenom prilogom 4. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika
na način i sa sadržajem određenim tom specifikacijom.
U slučaju da se postupak ocjenjivanja sukladnosti provodi i prema posebnom propisu, građevni proizvod uz oznaku prema tom posebnom propisu mora
biti dodatno označen u skladu sa stavkom 1. odnosno stavkom 2. ovog članka.
Uz oznake propisane ovim propisom, građevni proizvodi smiju biti označeni i drugim oznakama, ako se tim oznakama ne dovodi u zabludu osoba koja
rabi proizvod glede njegovih svojstava i načina uporabe.
Odredbe stavaka 1., 2., 3. i 4. odnose se i na skup na određeni način tehnički i/ili funkcionalno povezanih pojedinačnih građevnih proizvoda sa
zajedničkom namjeravanom uporabom, za koju tako povezani ispunjavaju zahtjeve (sklop građevnih proizvoda).
VI. NADZ O R I O DUZ IMANJE O VL AŠ T E NJA

Članak 33.-37.
VII. PRIJEL AZ NE I Z AVRŠ NE O DRE DB E

Članak 38.-44.
241
PRILO Z I
Tablica 1. Iznimni slučajevi i načini provođenja radnji ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda, izdavanja
potvrda o sukladnosti građevnih proizvoda i potvrda o tvorničkoj kontroli proizvodnje građevnih proizvoda
PRILOG 1
Tablica skupina radnji koje se provode u pojedinom sustavu ocjenjivanja sukladnosti
242
PRILOG 2.
Oznaka građevnih proizvoda koji odgovaraju uvjetima iz članka 32. stavka 1. ovoga Pravilnika
PRILOG 3.
Oznaka građevnih proizvoda koji odgovaraju uvjetima iz članka 42. ovoga Pravilnika
U Prilogu 3. i 4. u grafičkom prikazu riječi »klasa, urudžbeni broj i datum izdavanja isprave o sukladnosti« zamjenjuju se riječima »identifikacijska
oznaka izjave o sukladnosti«.
PRILOG 4.
Oznaka građevnih proizvoda koji odgovaraju uvjetima iz članka 32. stavka 2.
243
U Prilogu 3. i 4. u grafičkom prikazu riječi »klasa, urudžbeni broj i datum izdavanja isprave o sukladnosti« zamjenjuju se riječima »identifikacijska
oznaka izjave o sukladnosti«.
244
 ZAKON O OPĆOJ SIGURNOSTI PROIZVODA
NN 30/09, 139/10, 14/14, 32/19
ZAKON O OPĆOJ SIGURNOSTI PROIZVODA
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom propisuju opći sigurnosni zahtjevi za proizvode, obveze proizvođača i distributera, informiranje javnosti, poticanje
dragovoljnih mjera te nadzor nad ispunjavanjem propisanih zahtjeva.
(2) Svrha ovoga Zakona je osigurati da se na tržište stavljaju samo sigurni proizvodi.
Članak 2.
(1) Ovaj se Zakon primjenjuje na sve proizvode koji se u smislu ovoga Zakona smatraju proizvodima.
(2) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se kad poseban propis ne uređuje područje sigurnosti određenoga proizvoda.
(3) Ako poseban propis uređuje područje sigurnosti određenog proizvoda, ovaj se Zakon primjenjuje samo na aspekte i rizike, odnosno vrste rizika za taj
proizvod, koji nisu uređeni tim posebnim propisom.
Članak 3.
Ovaj se Zakon ne primjenjuje na rabljene proizvode koji se isporučuju kao antikviteti ili na proizvode koji moraju biti popravljeni ili prerađeni prije
njihove uporabe, pod uvjetom da dobavljač o tome jasno obavijesti osobu kojoj je proizvod isporučen.
POJMOVI (SIGURAN PROIZVOD)
Članak 4.
Pojmovi koji se upotrebljavaju u smislu odredaba ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. »Proizvod« označava bilo koji proizvod, uključujući i proizvod u okviru pružanja usluga, koji je namijenjen potrošačima ili koji bi u razumno
predvidljivim uvjetima potrošači mogli upotrijebiti, čak i ako im nije namijenjen, te koji je isporučen ili dostupan, uz plaćanje ili besplatno, u okviru neke
trgovačke djelatnosti, bez obzira na to je li nov, rabljen ili prerađen.
2. »Sigurni proizvod« označava bilo koji proizvod koji u normalnim ili razumno predvidljivim uvjetima uporabe, uključujući trajanje i po
potrebi stavljanje u uporabu, zahtjeve za ugradbu i održavanje, ne predstavlja nikakav rizik ili samo najmanji rizik spojiv s uporabom
proizvoda te koji se smatra prihvatljivim i sukladnim s visokom razinom zaštite sigurnosti i zdravlja ljudi, posebno uzimajući u obzir sljedeće
elemente:
– karakteristike proizvoda, osobito njegov sastav, pakiranje, upute za sklapanje te po potrebi ugradbu i održavanje,
– utjecaj nekog proizvoda na druge proizvode u slučaju kad se razumno može predvidjeti da će se on upotrebljavati s drugim proizvodima,
– predstavljanje proizvoda, njegovo označavanje, upozorenja i upute za njegovu uporabu i uklanjanje i sve druge oznake ili obavijesti koje se
odnose na taj proizvod,
– kategorije potrošača koji su izloženi riziku kad upotrebljavaju određeni proizvod, osobito djeca i starije osobe.
Mogućnost postizanja više razine sigurnosti ili dostupnost drugih proizvoda koji predstavljaju manji rizik ne čini dovoljan razlog da se neki proizvod
smatra opasnim.
3. »Opasan proizvod« je svaki proizvod koji nije sukladan s definicijom iz točke 2. ovoga članka.
4. »Ozbiljan rizik« označava svaki rizik koji zahtijeva brzo djelovanje nadležnog tijela, uključujući i rizik čije posljedice nisu trenutačne.
5. »Proizvođačem« se smatra:
– proizvođač proizvoda čije je sjedište u Republici Hrvatskoj i svaka druga pravna ili fizička osoba koja se predstavlja kao proizvođač stavljanjem na
proizvod svojega imena, svojega zaštitnog znaka ili kojega drugoga razlikovnog znaka, ili onaj koji prerađuje proizvod,
– ovlašteni zastupnik ili predstavnik proizvođača kad proizvođač nema sjedište u Republici Hrvatskoj ili uvoznik proizvoda kad proizvođač nema
predstavnika ili ovlaštenog zastupnika kojem je sjedište u Republici Hrvatskoj,
– svaka druga pravna ili fizička osoba u opskrbnom lancu, u mjeri u kojoj njezine djelatnosti mogu utjecati na sigurnosne karakteristike proizvoda,
– proizvođač proizvoda čije je sjedište u državi članici Europske unije i svaka druga pravna ili fizička osoba koja se predstavlja kao proizvođač
stavljanjem na proizvod svojega imena, svojega zaštitnog znaka ili kojega drugoga razlikovnog znaka, ili onaj koji prerađuje proizvod,
– ovlašteni zastupnik ili predstavnik proizvođača kad proizvođač nema sjedište u nekoj državi članici Europske unije ili uvoznik proizvoda kad
proizvođač nema predstavnika ili ovlaštenog zastupnika kojemu je sjedište u nekoj državi članici Europske unije.
6. »Distributer« označava svaku pravnu ili fizičku osobu koja sudjeluje u opskrbnom lancu čija djelatnost ne utječe na sigurnosne karakteristike
proizvoda.
7. »Povrat proizvoda od potrošača« označava svaku trajnu ili privremenu mjeru usmjerenu na vraćanje opasnoga proizvoda koji je proizvođač ili
distributer već isporučio potrošaču ili ga učinio dostupnim potrošaču.
8. »Povlačenje proizvoda« označava svaku mjeru kojoj je cilj spriječiti distribuciju, izlaganje ili nuđenje opasnog proizvoda,
9. »Opasna imitacija« je proizvod zavaravajućeg izgleda, koji nije hrana, a ima oblik, miris, boju, vanjski izgled, ambalažu, oznake, obujam ili veličinu
koji potrošača, posebice djecu, dovodi u zabunu da ga zamijeni za hranu i zbog toga ga stavlja u usta ili proguta, što može predstavljati opasnost i
uzrokovati, primjerice gušenje, trovanje te perforiranje ili opstrukciju probavnog trakta.
10. Usklađena europska norma je europska norma koja je usvojena na temelju mandata Europske komisije, čiji se referentni podaci objavljuju u
službenom glasilu Europske unije.
11. »Hrvatska norma« je norma dostupna javnosti koju je prihvatilo hrvatsko nacionalno normirno tijelo.
TRŽIŠTE 3/3
II. OPĆI SIG URNO S NI Z AHT JE VI Z A PRO IZ VO DE

Članak 5.
(1) Proizvođač je obvezan stavljati na tržište samo sigurne proizvode.
245
(2) U smislu stavka 1. ovoga članka proizvod se smatra sigurnim kada je, ako ne postoje posebna pravila Europske zajednice o sigurnosti tog proizvoda,
sukladan posebnim propisima koji su u skladu s Ugovorom o Europskoj zajednici, a posebno njegovim člancima 28. i 30. i koji utvrđuju zdravstvene i
sigurnosne zahtjeve koje proizvod mora zadovoljavati da bi bio stavljen na tržište.
(3) U smislu stavka 1. ovoga članka, pretpostavlja se da je proizvod siguran s obzirom na rizike i kategorije rizika obuhvaćene odgovarajućim hrvatskim
normama kad je sukladan hrvatskim normama kojima su prihvaćene usklađene europske norme, čiji je popis objavljen u »Narodnim novinama«.
(4) Ako nema pravila, odnosno normi iz stavka 2. i 3. ovoga članka, sukladnost proizvoda s općim sigurnosnim zahtjevima ocjenjuje se na osnovi
sljedećih elemenata, kada oni postoje:
1. hrvatske norme kojima su prihvaćene odgovarajuće europske norme različite od onih navedenih u stavku 3. ovoga članka,
2. ostale hrvatske norme,
3. preporuke Europske komisije koje daju upute za ocjenu sigurnosti proizvoda,
4. pravila dobre prakse u području sigurnosti proizvoda koja su na snazi u dotičnom sektoru,
5. trenutačna razina znanosti i tehnike,
6. razina sigurnosti koju potrošači objektivno očekuju.
(5) Zabranjeno je proizvoditi, uvoziti, izvoziti, oglašavati ili stavljati na tržište proizvode iz članka 4. točke 3. i točke 9. ovoga Zakona.
(6) Čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove opće sigurnosti proizvoda u suradnji s hrvatskim nacionalnim normirnim tijelom objavit
će, i po potrebi ažurirati, u »Narodnim novinama«, popis oznaka hrvatskih normi iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 6.
(1) Nadležno tijelo iz članka 11. ovoga Zakona rješenjem će zabraniti stavljanje na tržište proizvoda, odnosno odrediti njihovo povlačenje s tržišta i /ili
povrat proizvoda od potrošača ako utvrdi da ti proizvodi, iako ispunjavaju odredbe članka 5. stavka 2. do 4. ovoga Zakona, ugrožavaju sigurnost i zdravlje
potrošača i drugih korisnika.
(2) U roku od 20 dana od dana objave odluke Europske komisije u službenom glasilu Europskih zajednica kojom se zabranjuje, odnosno ograničava
stavljanje na tržište i izvoz određenog proizvoda ili serije proizvoda koji predstavljaju ozbiljnu opasnost, čelnik središnjeg tijela državne uprave
nadležnog za poslove opće sigurnosti proizvoda naredbom će propisati način postupanja proizvođača odnosno distributera.
(3) Nadležno tijelo iz članka 11. ovoga Zakona pri nadzoru provedbe naredbe iz stavka 2. ovoga članka ima ovlasti poduzeti sve mjere iz članka 11.
ovoga Zakona.
Članak 6.a
Ukoliko ne postoje posebna pravila Europske unije kojima se uređuje sigurnost pojedinih proizvoda niti relevantne europske norme, čelnik središnjeg
tijela državne uprave nadležan za poslove opće sigurnosti proizvoda, u skladu sa svojim nadležnostima i djelokrugom rada, a radi zaštite zdravlja i
sigurnosti potrošača, te u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, iznimno može propisati uvjete i postupke za sigurnu uporabu proizvoda ili
grupe proizvoda, kao i za nadzor nad proizvodima koji su već u uporabi.
Članak 7.
(1) Da bi sigurnost proizvoda bila zajamčena, proizvođači moraju:
– obavijestiti potrošače i druge korisnike priloženim uputama za uporabu i drugim potrebnim obavijestima, kako bi potrošači i drugi korisnici mogli
ocijeniti rizike svojstvene proizvodu tijekom njegove normalne ili razumno predvidljive uporabe kad takvi rizici nisu odmah zamjetljivi bez
odgovarajućeg upozorenja, te poduzeti mjere opreza protiv tih rizika,
– u skladu s karakteristikama proizvoda koje isporučuju, poduzeti mjere koje im omogućuju pravodobno obavješćivanje o opasnostima koje ti proizvodi
mogu predstavljati te poduzimati odgovarajuće mjere, po potrebi i povlačenje proizvoda s tržišta ili povrat proizvoda od potrošača, kako bi se izbjegli
rizici,
– poduzeti mjeru povrata proizvoda od potrošača samo u krajnjem slučaju kada druge mjere nisu dovoljne za sprječavanje određenih rizika, kada smatraju
prijeko potrebnim ili kada su to prisiljeni učiniti nastavno na mjeru koju je poduzelo nadležno tijelo.
(2) Mjere iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka uključuju:
– isticanje naziva i sjedišta proizvođača na proizvodu ili ambalaži, te označavanje proizvoda na način da ga je moguće jasno identificirati,
– u svim slučajevima, kada je to potrebno, provođenje ispitivanja uzoraka proizvoda koji su stavljeni na tržište, razmatranje pisanih prigovora te, po
potrebi vođenje evidencije pisanih prigovora i obavješćivanja distributera o poduzetim aktivnostima.
(3) Aktivnosti iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka proizvođači poduzimaju dragovoljno ili na zahtjev nadležnog tijela iz članka 11. ovoga Zakona.
(4) Obavijesti iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka ne oslobađaju proizvođača od ispunjenja ostalih obveza određenih ovim Zakonom.
(5) Da bi sigurnost proizvoda bila zajamčena, distributeri moraju postupati s dužnom pažnjom pri poduzimanju mjera kojima pridonose primjeni
sigurnosnih zahtjeva, osobito ne smiju isporučivati proizvode za koje znaju ili bi morali znati na temelju obavijesti koje posjeduju i kao profesionalci da
ne zadovoljavaju sigurnosnim uvjetima, odnosno moraju sudjelovati u praćenju sigurnosti proizvoda stavljenih na tržište, prenositi obavijesti koje se tiču
rizika proizvoda, čuvati i dati dokumente potrebne za praćenje podrijetla proizvoda te u granicama svojih djelatnosti surađivati s nadležnim tijelima i
proizvođačima radi poduzimanja mjera za sprječavanje opasnosti.
(6) Kad proizvođači i distributeri znaju ili su dužni znati da proizvod koji su stavili na tržište predstavlja rizik za potrošača te da nije sukladan s općim
sigurnosnim zahtjevima, o istom će odmah izvjestiti nadležno tijelo iz članka 11. ovoga Zakona, navodeći pri tome što su poduzeli kako bi se spriječio
rizik za potrošača.
(7) Ako proizvođači i distributeri ocijene da postoji stvarni rizik, obavijest iz stavka 6. ovoga članka mora sadržavati:
– podatke koji omogućuju identifikaciju proizvoda ili njegove serije,
– potpun opis rizika koji predstavlja taj proizvod,
– sve dostupne informacije potrebne za sljedivost proizvoda,
– opis radnji provedenih za ograničavanje rizika.
(8) Oblik i sadržaj obavijesti iz stavka 6. ovoga članka propisat će pravilnikom čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove opće
sigurnosti.
(9) Proizvođači i distributeri dužni su surađivati s nadležnim tijelom iz članka 11. ovoga Zakona u poduzimanju mjera kako bi se izbjegli rizici koje
predstavljaju proizvodi koje isporučuju ili su već isporučeni.
(10) Ako proizvođač, odnosno distributer u roku koji ne smije biti duži od 10 radnih dana od poziva na suradnju, ne ispuni sve potrebno za ispunjenje
svojih obveza, nadležno tijelo će odmah poduzeti potrebne mjere iz članka 11. ovoga Zakona.
INFORMIRANJE JAVNOSTI
Članak 8.
(1) Nadležno tijelo iz članka 11. ovoga Zakona učinit će dostupnim javnosti informacije kojima raspolaže, a odnose se na proizvode opasne za sigurnost i
zdravlje potrošača, poglavito informacije o identifikaciji proizvoda, prirodi opasnosti i poduzetim mjerama.
246
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka neće biti dostupne javnosti ukoliko se iste, sukladno posebnom propisu, smatraju poslovnom tajnom.
(3) Poslovnom tajnom, sukladno posebnom propisu, ne mogu se smatrati informacije vezane za sigurnosne karakteristike proizvoda koje moraju biti
dostupne javnosti u cilju zaštite zdravlja i sigurnosti potrošača.
(4) Čuvanje poslovne tajne iz stavka 3. ovoga članka ne utječe na razmjenu informacija između nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj.
(5) Čuvanje poslovne tajne iz stavka 3. ovoga članka ne utječe na razmjenu informacija između nadležnih tijela Republike Hrvatske i nadležnih tijela
država članica Europske unije, odnosno Europske komisije.
(6) Nadležna tijela iz stavka 4. i 5. ovoga članka kada zaprime informaciju označenu kao poslovna tajna, dužna su osigurati čuvanje te informacije.
POTICANJE DRAGOVOLJNIH MJERA

Članak 9.
Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće sigurnosti proizvoda sustavno potiče dragovoljno djelovanje proizvođača i distributera slijedom
odredaba ovoga Zakona te podupire stvaranje pravila dobre prakse u određenim sektorima sigurnosti proizvoda s ciljem stavljanja sigurnih proizvoda na
tržište.
SUSTAV BRZE RAZMJENE OBAVIJESTI

Članak 10.
Vlada Republike Hrvatske uredbom će propisati sadržaj i postupak obavješćivanja drugih tijela državne uprave, međunarodnih subjekata i javnosti o
rizicima koje mogu predstavljati proizvodi za zdravlje i sigurnost ljudi, odnosno o svim poduzetim mjerama sukladno odredbama ovoga Zakona.
 ZAKON O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA PROIZVODE I OCJENJIVANJU SUKLADNOSTI

NN 80/13, 14/14, 32/19
Napomena iz popisa: Traži se opće poznavanje odredbi Zakona poglavlje I., III. i IV.
ZAKON O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA PROIZVODE I OCJENJIVANJU SUKLADNOSTI
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom utvrđuju nadležna tijela i zadaće nadležnih tijela za provedbu Uredbe (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9.
srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i nadzor tržišta s obzirom na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br.
339/93 (SL L 218 od 13. kolovoza 2008.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 765/2008) i Uredbe (EZ) br. 764/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9.
srpnja 2008. o utvrđivanju postupaka koji se odnose na primjenu određenih nacionalnih tehničkih propisa na proizvode koji se zakonito stavljaju na tržište
u drugoj državi članici i o stavljanju izvan snage Odluke br. 3052/95/EZ (SL L 218 od 13. kolovoza 2008.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 764/2008).
(2) Ovim se Zakonom uređuje način propisivanja tehničkih zahtjeva za proizvode i postupaka ocjenjivanja sukladnosti te donošenje propisa
kojima čelnik središnjeg tijela državne uprave, na temelju ovoga Zakona, za pojedine proizvode, odnosno skupine proizvoda detaljnije uređuje
najmanje jedan od sljedećih elemenata:
– tehničke zahtjeve koje moraju ispuniti proizvodi koji se stavljaju na tržište ili na raspolaganje na tržištu,
– prava i obveze gospodarskih subjekata koji stavljaju proizvode na tržište ili na raspolaganje na tržištu,
– postupke ocjenjivanja sukladnosti,
– prava i obveze tijela koja provode postupke ocjenjivanja sukladnosti proizvoda s tehničkim zahtjevima (u daljnjem tekstu: tijela za ocjenjivanje
sukladnosti),
– dokumente o sukladnosti: isprave o sukladnosti (izvještaj o ispitivanju, potvrdu – certifikat o sukladnosti ili izvještaj ili potvrdu o pregledu), izjavu o
sukladnosti i tehničku dokumentaciju potrebnu za dokazivanje sukladnosti proizvoda koji moraju biti dostupni nadležnim tijelima,
– način označivanja proizvoda.
(3) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na propisivanje tehničkih zahtjeva i provedbu postupaka ocjenjivanja sukladnosti za proizvode koji su uređeni posebnim
zakonima.
Članak 2.
Pojmovi u smislu ovog Zakona imaju jednako značenje kao pojmovi definirani u Uredbi (EZ) br. 765/2008 osim pojma »usklađena norma« koji ima
jednako značenje kao pojam definiran u Uredbi (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji i koja
dopunjuje i mijenja direktive Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktive 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ,
2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i stavlja izvan snage Odluku Vijeća br. 87/95/EEZ te Odluku br. 1673/2006/EZ Europskoga
parlamenta i Vijeća i pojma »hrvatska norma« koja je norma dostupna javnosti koju je prihvatilo hrvatsko nacionalno normirno tijelo.
Članak 3.
(1) Proizvod koji se stavlja na tržište ili na raspolaganje na tržištu mora biti u skladu s odredbama važećih propisa koji se odnose na taj proizvod.
(2) Gospodarski subjekt koji stavlja proizvod na tržište ili na raspolaganje na tržištu odgovoran je za sukladnost proizvoda s odredbama važećih propisa
koji se odnose na taj proizvod.
(3) Gospodarski subjekt odgovoran je za točnost i potpunost podataka o svojim proizvodima te mora osigurati da ti podaci budu u skladu s propisanim
zahtjevima za taj proizvod.
II. PRO PIS IVANJE TE H NIČK IH ZAH T JE VA

…
III. OB VE ZE G OS PO DARS K IH S UB JE K AT A
Članak 5.
(1) Kad stavlja svoj proizvod na tržište, proizvođač je obvezan osigurati da je njegov proizvod oblikovan i proizveden u skladu sa zahtjevima
utvrđenim u propisima koji se odnose na taj proizvod.
247
(2) U slučaju kada propisi iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona to zahtijevaju, proizvođač je obvezan izraditi propisanu tehničku dokumentaciju i
provesti ili osigurati provođenje primjenjivog postupka ocjenjivanja sukladnosti proizvoda.
(3) Kad je postupkom ocjenjivanja sukladnosti iz stavka 2. ovoga članka dokazana sukladnost proizvoda s propisanim zahtjevima, proizvođač je obvezan
sastaviti izjavu o sukladnosti i staviti oznaku sukladnosti kada je to propisano propisima iz članka 4. stavka 1. ovog Zakona.
(4) Proizvođač je obvezan čuvati tehničku dokumentaciju i izjavu o sukladnosti nakon što je proizvod stavio na tržište, u razdoblju navedenom u
propisu iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona.
(5) Proizvođač je obvezan osigurati postupke radi održanja sukladnosti proizvodne serije. Moraju se na primjeren način uzeti u obzir promjene u
oblikovanju ili značajkama proizvoda te promjene u primijenjenim usklađenim normama ili tehničkim specifikacijama koje su navedene u izjavi o
sukladnosti proizvoda.
(6) Proizvođač je obvezan, s obzirom na rizike koje predstavlja proizvod, a kako bi zaštitio zdravlje i sigurnost potrošača, provoditi ispitivanje uzoraka
proizvoda koji se stavljaju na tržište, istraživati i ako je to potrebno, voditi knjigu pritužbi o nesukladnim proizvodima i povlačenju proizvoda te
o tome mora obavješćivati distributera.
(7) Proizvođač je obvezan osigurati da njegov proizvod nosi broj tipa, šarže ili serije ili koji drugi element koji omogućuje njegovu identifikaciju ili,
kad to ne dopušta veličina ili narav proizvoda, da se traženi podaci navedu na ambalaži ili u dokumentima koji prate proizvod.
(8) Proizvođač je obvezan na proizvodu ili, kad to nije moguće, na njegovoj ambalaži ili u dokumentu koji prati proizvod, navesti svoje ime, registrirano
trgovačko ime ili registrirani trgovački znak i adresu na kojoj je dostupan. Adresa mora označivati jedinstvenu točku na kojoj je proizvođač
dostupan.
(9) U slučaju kada propis iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona koji se odnosi na proizvod to zahtijeva, proizvođač mora osigurati da proizvod bude
praćen uputama i podacima o sigurnosti na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji mogu lako razumjeti potrošači i drugi korisnici.
(10) Kad proizvođač smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod koji je stavio na tržište nije sukladan s odredbama propisa koji se primjenjuju
na taj proizvod, treba bez odgode, poduzeti potrebne popravne radnje kako bi se taj proizvod uskladio ili povukao s tržišta ili spriječilo njegovo
distribuiranje ako je to prikladnije. Nadalje, kad proizvod predstavlja rizik proizvođač mora o tome bez odgode obavijestiti nadležna
inspekcijska tijela navodeći podatke, posebno o nesukladnosti proizvoda i svim poduzetim popravnim radnjama.
(11) Proizvođač je obvezan na opravdan zahtjev nadležnog inspektora osigurati sve podatke i dokumente nužne za dokazivanje sukladnosti
proizvoda na jeziku lako razumljivom nadležnom inspektoru. Proizvođač mora na zahtjev nadležnog inspektora surađivati u svakoj poduzetoj radnji kako
bi se uklonili rizici koje predstavlja proizvod koji je stavio na tržište.
OBVEZE OVAŠTENIH ZASTUPNIKA, UVOZNIKA I DISTIBUTERA
Ovlašteni zastupnici
Članak 6.
(1) Proizvođač može na temelju pisanog ovlaštenja ovlastiti fizičku ili pravnu osobu osnovanu u Europskoj uniji za svog ovlaštenog zastupnika.
(2) Obveze iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona i sastavljanje tehničke dokumentacije ne može biti obveza ovlaštenog zastupnika.
(3) Ovlašteni zastupnik je obvezan provoditi zadaće koje su specificirane u ovlaštenju danom od strane proizvođača. Tim se ovlaštenjem mora omogućiti
ovlaštenom zastupniku najmanje sljedeće:
– da drži izjavu o sukladnosti i tehničku dokumentaciju na raspolaganju nadležnim inspektorima u razdoblju koje je navedeno u propisu koji se odnosi na
taj proizvod,
– da na opravdan zahtjev nadležnog inspektora osigura sve podatke i dokumente nužne za dokazivanje sukladnosti proizvoda,
– da surađuje s nadležnim inspektorom na njegov zahtjev u svakoj poduzetoj radnji kako bi se uklonili rizici koje predstavlja proizvod obuhvaćen
njegovim ovlaštenjem.
Obveze uvoznika
Članak 7.
(1) Uvoznik je obvezan na tržište Europske unije stavljati samo proizvod sukladan s odredbama propisa koji se primjenjuju na taj proizvod.
(2) Prije stavljanja proizvoda na tržište uvoznik je obvezan utvrditi da je proizvođač proveo odgovarajući postupak ocjenjivanja sukladnosti, sastavio
tehničku dokumentaciju, da proizvod nosi propisanu oznaku sukladnosti ili druge oznake, da je praćen propisanim dokumentima te da je ispunio zahtjeve
utvrđene u članku 5. stavcima 7. i 8. ovoga Zakona.
(3) Kad uvoznik smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod nije u skladu s odredbama propisa koji se primjenjuju na taj proizvod ne smije staviti
proizvod na tržište sve dok se ne provede njegovo usklađivanje. Nadalje, kad proizvod predstavlja rizik, uvoznik je obvezan o tome obavijestiti
proizvođača i nadležna inspekcijska tijela.
(4) Uvoznik je obvezan na proizvodu ili, kad to nije moguće, na njegovoj ambalaži ili u dokumentu koji prati proizvod navesti svoje ime, registrirano
trgovačko ime ili registrirani trgovački znak i adresu na kojoj je dostupan.
(5) U slučaju kada propisi iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona to zahtijevaju uvoznik je obvezan osigurati da proizvod bude praćen uputama i podacima o
sigurnosti na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji mogu razumjeti potrošači i drugi korisnici.
(6) Uvoznik je obvezan dok je proizvod pod njegovom odgovornošću osigurati da uvjeti skladištenja ili prijevoza ne ugroze sukladnost proizvoda s
propisanim zahtjevima.
(7) Kad to smatra prikladnim, s obzirom na rizike koje predstavlja proizvod, uvoznik je obvezan, kako bi zaštitio zdravlje i sigurnost potrošača, provoditi
ispitivanje uzoraka proizvoda koje namjerava staviti na tržište, istraživati i, po potrebi, voditi knjigu pritužbi o nesukladnim proizvodima i povlačenjima
proizvoda te o tome obavješćivati distributere.
(8) Kad uvoznik smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod koji je stavio na tržište nije sukladan s odredbama propisa koji se primjenjuju na taj
proizvod, obvezan je odmah poduzeti potrebne popravne radnje kako bi se taj proizvod uskladio, ili povukao s tržišta ili spriječilo njegovo distribuiranje.
Nadalje, kad proizvod predstavlja rizik, uvoznik je obvezan odmah o tome obavijestiti nadležna inspekcijska tijela dajući podatke posebno o
nesukladnosti proizvoda i svim poduzetim popravnim radnjama.
(9) U slučaju kada propisi iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona to zahtijevaju, uvoznik je obvezan, za razdoblje koje je navedeno u propisu koji se
primjenjuje na taj proizvod, čuvati presliku izjave o sukladnosti radi stavljanja na raspolaganje nadležnim inspektorima te osigurati da tehnička
dokumentacija bude raspoloživa nadležnim inspektorima na njihov zahtjev.
(10) Uvoznik je obvezan na opravdan zahtjev nadležnog inspektora osigurati sve podatke i dokumente nužne za dokazivanje sukladnosti proizvoda na
jeziku lako razumljivom inspektoru te mora surađivati s nadležnim inspektorom u svim radnjama koje poduzima kako bi se uklonili rizici koje predstavlja
proizvod koji je stavio na tržište.
Obveze distributera
Članak 8.
248
(1) Kad stavlja proizvod na raspolaganje na tržištu, distributer mora djelovati s dužnom pažnjom u odnosu na propisane zahtjeve.
(2) Prije stavljanja proizvoda na raspolaganje na tržištu distributer mora provjeriti je li proizvod označen propisanom oznakom sukladnosti ili drugim
oznakama, je li praćen propisanim dokumentima, uputama i podacima o sigurnosti na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji lako mogu razumjeti potrošači i
drugi korisnici te jesu li proizvođač i uvoznik ispunili zahtjeve iz članka 5. stavaka 7. i 8. i članka 7. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Kad distributer smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod nije sukladan s odredbama propisa koji se primjenjuju na taj proizvod, ne smije stavljati
proizvod na raspolaganje na tržištu sve dok se ne provede njegovo usklađivanje. Kada proizvod predstavlja rizik, distributer mora o tome obavijestiti
proizvođača ili uvoznika kao i nadležna inspekcijska tijela.
(4) Dok je proizvod pod njegovom odgovornošću distributer mora osigurati da uvjeti skladištenja ili prijevoza ne ugroze sukladnost proizvoda s
propisanim zahtjevima.
(5) Kad distributer smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod koji je stavio na raspolaganje na tržištu nije sukladan s odredbama propisa koji se
primjenjuju na taj proizvod, mora odmah osigurati da se provedu potrebne popravne radnje kako bi se, ako je to prikladno, taj proizvod uskladio, povukao
s tržišta ili spriječilo njegovo distribuiranje. Kada proizvod predstavlja rizik, distributer mora odmah o tome obavijestiti nadležna inspekcijska tijela pri
tome dajući podatke posebno o nesukladnosti proizvoda i svim poduzetim popravnim radnjama. Ako je proizvod stavljen na tržište zemalja članica
Europske unije, dužan je na isti način obavijestiti nadležna inspekcijska tijela tih zemalja.
(6) Distributer mora na opravdan zahtjev nadležnog inspektora osigurati sve podatke i dokumente nužne za dokazivanje sukladnosti proizvoda te mora
surađivati s nadležnim inspektorom u svim radnjama koje poduzima kako bi se uklonili rizici koje predstavlja proizvod koji je stavio na raspolaganje na
tržištu.

Članak 9.
Ako uvoznik ili distributer stavlja proizvod na tržište pod svojim imenom ili trgovačkim znakom ili preinačuje proizvod koji je već stavljen na tržište na
takav način da to može utjecati na sukladnost sa zahtjevima koji se primjenjuju na taj proizvod, smatrat će se proizvođačem te podliježe obvezama
proizvođača u skladu sa člankom 5. ovoga Zakona.
Identifikacija gospodarskih subjekata

Članak 10.
Svaki gospodarski subjekt mora, u razdoblju koje je navedeno u propisu koji se primjenjuje na pojedini proizvod, na zahtjev nadležnog inspektora, dati
podatke o identitetu:
– svakoga gospodarskog subjekta koji mu je isporučio proizvod,
– svakoga gospodarskog subjekta kojem je isporučen proizvod.
IV. T IJE L A Z A O CJE NJIVANJE S UK L ADNO ST I I Z AHT JE VI K O JE MO RAJU IS PUNIT I

Članak 11.
(1) Propisima iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona mogu se propisati posebni zahtjevi koje moraju ispuniti tijela za ocjenjivanje sukladnosti.
(2) Čelnik središnjeg tijela državne uprave koji donosi propise iz stavka 1. ovoga članka uređuje načine ispunjavanja svih propisanih zahtjeva za tijela
koja provode ocjenjivanje sukladnosti.
(3) Propisima iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona može se propisati postupak praćenja rada tijela za ocjenjivanje sukladnosti te mjere koje će se poduzeti
u slučaju neispunjavanja propisanih zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka i članka 12. ovoga Zakona.
Članak 12.
(1) Minimalni zahtjevi koje moraju ispuniti tijela za ocjenjivanje sukladnosti su:
– stručna osposobljenost osoblja u odgovarajućem području za koje je tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ovlašteno,
– potrebna oprema i prostor,
– neovisnost i nepristranost u postupku ocjenjivanja sukladnosti,
– čuvanje poslovne tajne,
– osiguranje od odgovornosti, osim ako njihovu odgovornost preuzima država.
(2) Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ne smije biti gospodarski subjekt za proizvode koje ocjenjuje niti smije biti izravno uključeno u projektiranje,
proizvodnju ili izradu, stavljanje na tržište ili na raspolaganje na tržištu, instalaciju, korištenje ili održavanje tih proizvoda.
Članak 13.
(1) Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti može obavljati poslove ocjenjivanja sukladnosti, koji su propisani člankom 4. stavkom 1. ovoga Zakona, samo na
temelju rješenja o ovlaštenju (u daljnjem tekstu: ovlaštenje) koje donosi čelnik nadležnoga središnjeg tijela državne uprave koji je donio propis.
(2) Kada tijelo za ocjenjivanje sukladnosti dokaže svoju osposobljenost sa zahtjevima utvrđenim u hrvatskim normama kojima su prihvaćene
odgovarajuće usklađene norme, pretpostavit će se da ispunjava zahtjeve iz članka 11. stavka 1. i članka 12. ovoga Zakona. Potvrda o akreditaciji koju
dodjeljuje hrvatsko nacionalno akreditacijsko tijelo smatra se dokazom osposobljenosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti sa zahtjevima utvrđenim u
hrvatskim normama kojima su prihvaćene odgovarajuće usklađene norme.
(3) Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka može se vremenski ograničiti ili vrijediti do ukidanja.
(4) Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora ispunjavati za cjelokupno vrijeme trajanja ovlaštenja zahtjeve propisa iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona i
zahtjeve iz članka 12. ovoga Zakona.
(5) Čelnik nadležnog središnjeg tijela državne uprave iz stavka 1. ovoga članka osnovat će povjerenstvo koje će pratiti ispunjava li ovlašteno tijelo za
ocjenjivanje sukladnosti propisane zahtjeve iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Povjerenstvo iz stavka 5. ovoga članka čine najmanje tri člana od kojih je najmanje jedan predstavnik hrvatskog nacionalnog akreditacijskog tijela.
(7) Ako se utvrdi da je tijekom trajanja ovlaštenja tijelo za ocjenjivanje sukladnosti prestalo ispunjavati propisane zahtjeve, čelnik nadležnoga središnjeg
tijela državne uprave koji je donio propis iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona ukinut će ovlaštenje u dijelu u kojem je tijelo prestalo ispunjavati zahtjeve.
(8) Čelnik središnjeg tijela državne uprave u skladu sa svojim nadležnostima prijavljuje Europskoj komisiji i državama članicama Europske unije tijela za
ocjenjivanje sukladnosti koja je ovlastio za provedbu postupaka ocjenjivanja sukladnosti te o svakoj promjeni vezanoj za ovlaštenje i o tome obavještava
središnje tijelo državne uprave nadležno za gospodarstvo.
(9) Čelnik središnjeg tijela državne uprave može povjeriti poslove prijavljivanja iz stavka 8. ovoga članka hrvatskom nacionalnom akreditacijskom tijelu.
(10) Postupak prijavljivanja iz stavka 8. ovoga članka kao i zahtjevi koji se odnose na tijela koja provode prijavljivanje te zahtjevi koji se odnose na
prijavljena tijela pravilnikom propisuje ministar nadležan za gospodarstvo.
(11) Popis ovlaštenih tijela za ocjenjivanje sukladnosti iz stavka 1. ovoga članka objavljuje u »Narodnim novinama« čelnik središnjeg tijela državne
uprave nadležnog za donošenje propisa iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona u suradnji s hrvatskim nacionalnim akreditacijskim tijelom.
249
Članak 14.
(1) Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, ovlašteno za provedbu zadataka u smislu odredaba ovoga Zakona, provodi postupke ocjenjivanja sukladnosti na
temelju zahtjeva proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika.
(2) Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti i podnositelj zahtjeva uredit će ugovorom, sklopljenim u pisanom obliku, međusobna prava i obveze u vezi s
provedbom postupaka ocjenjivanja sukladnosti.
Članak 15.
Postupak službenog obavješćivanja u području tehničkih propisa i propisa o uslugama informacijskog društva uredbom propisuje Vlada Republike
Hrvatske.
…
 ZAKON O AKREDITACIJI
NN 158/03, 75/09, 56/13
TKO IZDAJE AKREDITACIJU I ZA KOGA, KOJE UVJETE MORA ZADOVOLJAVATI PRAVNA OSOBA ZA
DOBIVANJE AKREDITACIJE
 ZAKON O AKREDITACIJI
Dodatno iz skripte: Nacionalno akreditacijsko tijelo (Hrvatska akreditacijska agencija), izdaje potvrde o akreditaciji za certifikacijska tijela; mora
zadovoljiti uvjete propisane odgovarajućim ISO ili drugim normama prema kojima se provodi akreditacija ili pak drugim dokumentima. Uvjete definira
akreditacijsko tijelo ugovorom koji sklapa s pravnom ili fizičkom osobom za koju se provodi akreditacija. Uvjeti se odnose na sustav, osoblje i uređaje.
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje osnivanje i djelatnost tijela koje obavlja poslove nacionalne službe za akreditaciju, određuje područje u kojemu se
provodi akreditacija te akreditacija u vezi s propisima o ocjenjivanju sukladnosti.
(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na propise o ocjenjivanju sukladnosti odgovarajuće se odnose na propise o ocjenjivanju i provjeri
stalnosti svojstava te na propise o tehničkom ocjenjivanju građevnih proizvoda, ako posebnim Zakonom nije drugačije uređeno.
(3) Ovim se Zakonom utvrđuje okvir za provedbu Uredbe (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za
akreditaciju i za nadzor tržišta s obzirom na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (Tekst značajan za EGP)
(SL L 218, 13. 8. 2008) u dijelu koji se odnosi na akreditaciju (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 765/2008).
Članak 2.
Nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EZ) br. 765/2008 i ovoga Zakona je akreditacijsko tijelo.
Članak 3.
Pojmovi koji se upotrebljavaju u smislu odredaba ovoga Zakona imaju jednako značenje kao i pojmovi uporabljeni u Uredbi (EZ) br. 765/2008, a pojam
"norma" ima jednako značenje kao pojam definiran u članku 2. Uredbe (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o
europskoj normizaciji i koja dopunjuje i mijenja direktive Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktive 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ,
2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i stavlja izvan snage Odluku Vijeća br. 87/95/EEZ te Odluku br.
1673/2006/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća (SL L 316, 14. 11. 2012).
II. AK RE DIT ACIJS K O TIJE L O

Članak 4.
(1) Za trajno i neometano obavljanje poslova nacionalne službe za akreditaciju Vlada Republike Hrvatske uredbom osniva neovisno akreditacijsko
tijelo (u daljnjemu tekstu: akreditacijsko tijelo) kao javnu ustanovu.
(2) Akreditacijsko tijelo obavlja sljedeće poslove:
– akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija,
– akreditiranje pravnih ili fizičkih osoba za potvrđivanje proizvoda, sustava upravljanja i osoblja,
– akreditiranje pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju tehnički nadzor ili slične radnje,
– druga ocjenjivanja ili potvrđivanja osposobljenosti za provođenje postupaka ocjenjivanja sukladnosti, uključujući utvrđivanje ispunjavanja
zahtjeva za ocjenjivanje sukladnosti u skladu s propisima za ocjenjivanje sukladnosti za pravne ili fizičke osobe.
(3) Akreditacijsko tijelo sudjeluje u radu europskih i međunarodnih organizacija za akreditaciju i predstavlja Republiku Hrvatsku u tim
organizacijama te u okviru svoje djelatnosti obavlja i druge poslove određene aktom o osnivanju i statutom, ako cilj obavljanja tih djelatnosti nije
ostvarivanje dobiti.
(4) Akreditacijsko tijelo će se učlaniti u Europsku organizaciju za akreditaciju (EA) i zaključiti multilateralne sporazume o priznavanju akreditacije s
drugim članicama EA.
(5) Poslove iz stavka 2. podstavaka 1., 2. i 3. i stavka 3. ovoga članka može obavljati samo akreditacijsko tijelo.
(6) Ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja te druga pitanja od značenja za obavljanje djelatnosti i poslovanje akreditacijskog tijela uređuju se statutom
sukladno zakonu i aktu o osnivanju akreditacijskog tijela.
(7) Akreditacijsko tijelo posluje u skladu s propisima koji se odnose na javne ustanove ako ovaj Zakon pojedina pitanja ne uređuje drukčije.
Članak 5.
(1) Akreditacijsko tijelo ostvaruje sredstva za rad obavljanjem svojih usluga, iz državnog proračuna, te iz drugih izvora na način i pod uvjetima
utvrđenim aktom o osnivanju.
(2) Visina sredstava iz državnoga proračuna određuje se na temelju opsega poslova iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, utvrđenoga godišnjim
programom rada, pri čemu se uzima u obzir i predviđeni opseg sredstava pribavljenih iz drugih izvora navedenih u stavku 1. ovoga članka.
(3) Iz državnog se proračuna financira i članarina akreditacijskog tijela u međunarodnim i europskim organizacijama za akreditaciju.
III. PO DRUČJE AK RE DIT ACIJE

Članak 6.
(1) U postupku akreditacije utvrđuje se osposobljenost pravnih i fizičkih osoba za obavljanje poslova za koje se daje akreditacija s obzirom na
zahtjeve propisa, odgovarajućih međunarodnih i europskih norma, odnosno istovrijednih nacionalnih norma, te dokumenata europskih i
međunarodnih organizacija za akreditaciju.
250
(2) Akreditacijsko tijelo ne smije obavljati poslove i zadatke iz djelatnosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti za koje akreditacijsko tijelo provodi
postupke akreditacije i daje potvrde o akreditaciji.
Članak 7.
(1) Postupci akreditiranja koje provodi akreditacijsko tijelo određuju se aktom o osnivanju, statutom i drugim općim aktima, a moraju se temeljiti na
međunarodnim i europskim normama, odnosno istovrijednim nacionalnim normama te dokumentima europskih i međunarodnih organizacija za
akreditaciju.
(2) Akreditacija se obavlja na temelju zahtjeva pravne ili fizičke osobe.
(3) Međusobna prava i obveze u vezi s dodjelom potvrde o akreditaciji i održavanjem akreditacije akreditacijsko tijelo i pravna ili fizička osoba uređuju
ugovorom.
(4) Akreditacijsko tijelo dužno je sklopiti ugovor sa svakom pravnom ili fizičkom osobom koja želi dobiti akreditaciju. Kod sklapanja ugovora
akreditacijsko tijelo mora na nedvosmislen i jasan način pravnu ili fizičku osobu upoznati sa zahtjevima za dobivanje akreditacije i postupkom
akreditacije. Ugovorom se uređuju prava i obveze potpisnika te provođenje postupka akreditacije u skladu s normama i dokumentima navedenim u
članku 6. ovoga Zakona.
(5) Ako akreditacijsko tijelo utvrdi da pravna ili fizička osoba ispunjava zahtjeve norma, odnosno dokumenata iz članka 6. ovoga Zakona, dodijelit
će joj potvrdu o akreditaciji.
(6) Dodijeljena akreditacija vremenski je ograničena. Akreditirano tijelo mora ispunjavati zahtjeve za dodjelu akreditacije u vremenu dok akreditacija
traje.
(7) Akreditacijsko tijelo donijet će odluku o ukidanju akreditacije kad utvrdi da akreditirano tijelo ne ispunjava neki od zahtjeva potrebnih za
akreditaciju.
(8) Protiv odluke iz prethodnog stavka može se podnijeti prigovor tijelu utvrđenom statutom akreditacijskog tijela.
IV. AK RE DIT ACIJA U VEZ I S PRO PIS IMA O O CJE NJIVANJU SUK L ADNO S TI
Članak 8.
(1) U propisima koji uređuju ocjenjivanje sukladnosti može se odrediti način sudjelovanja akreditacijskoga tijela u postupku imenovanja tijela za
ocjenjivanje sukladnosti sa zahtjevima propisa.
(2) U propisima koji uređuju ocjenjivanje sukladnosti može se odrediti da se na temelju potvrde o akreditaciji pretpostavi osposobljenost tijela za
ocjenjivanje sukladnosti sa zahtjevima propisa.
(3) Osposobljenost tijela iz prethodnog stavka može se dokazivati i na drugi način.
KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU AKREDITACIJE I CERTIFIKACIJE
Iz skripte:
Akreditacijom dokazujemo kompetentnost za obavljanje određenih ispitivanja, mjerenja, certifikacije ili tehničkog nadzora/inspekcije.
Certifikacijom dobivamo potvrdu o sukladnosti sustava upravljanja, proizvoda ili osoba s određenom normom ili specifikacijom (HRN EN ISO 9001).
Akreditacija je postupak kojim akreditacijsko tijelo vrednuje određenu instituciju i potvrđuje da je stručno i tehnički osposobljena za rad u skladu s
međunarodno prihvaćenim pravilima.
Važno je znati da su akreditacijska tijela institucije iznad certifikacijskih tijela. Akreditacija je vrh piramide u infrastrukturi kvalitete. Akreditacijska
tijela akreditiraju certifikacijska tijela, a certifikacijska tijela certificiraju krajnje korisnike. Rezultat rada akreditacijskog tijela je potvrda o akreditaciji,
a rezultat rada certifikacijskog tijela je certifikat. Akreditiraju se certifikacijska tijela koja provode certifikaciju.
Certifikacijska tijela mogu biti:
- certifikacijska tijela za certifikaciju sustava upravljanja
- certifikacijska tijela za certifikaciju proizvoda
- certifikacijska tijela za certifikaciju osoblja
Navedena certifikacijska tijela se akreditiraju prema odgovarajućim ISO normama.
 ZAKON O MJERITELJSTVU
NN 74/14, 111/18
 ZAKON O MJERITELJSTVU
Područje koje se uređuje

Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje djelokrug državnih tijela te ovlaštenih tijela u mjeriteljstvu, sustav točnih i međusobno spojivih mjerenja, sustav
mjernih jedinica, mjerni etaloni, utvrđivanje mjeriteljskih zahtjeva za mjerila u zakonskom mjeriteljstvu, stavljanje zakonitih mjerila na tržište
i na raspolaganje na tržištu te uporabu, ovjeravanje mjerila, stavljanje pretpakovina na tržište i na raspolaganje na tržištu, mjeriteljski zahtjevi
za pretpakovine i boce kao mjerne spremnike te mjeriteljska inspekcija.
Ciljevi zakona
Članak 2.
(1) Područje mjeriteljstva se uređuje radi:
1. poticanja slobodne trgovine i uklanjanja mogućih prepreka u toj trgovini
2. ujednačivanja sustava zakonitih mjernih jedinica s međunarodno dogovorenim sustavom mjernih jedinica
3. uspostave sustava državnih etalona i osiguranja njihove sljedivosti do međunarodnih etalona
4. uspostave mjernog jedinstva u Republici Hrvatskoj i uspostave povjerenja u rezultate mjerenja provedenih radi zaštite potrošača, života i
zdravlja ljudi i životinja, zaštite okoliša, opće sigurnosti i zaštite prirodnih resursa
5. potpore i razvoja odgovarajuće mjeriteljske infrastrukture koja osigurava sljedivost mjernih rezultata
6. usmjeravanja i financiranja mjeriteljskih istraživačkih aktivnosti
251
7. donošenja i provođenja mjeriteljskih propisa
8. ocjenjivanja sukladnosti sa zahtjevima zakonskog mjeriteljstva
9. brzog, točnog i lako razumljivog priopćavanja i prenošenja informacija o mjeriteljskim pitanjima.
(2) Odredbama ovoga Zakona ne umanjuje se učinak prenesenih propisa Europske unije.
Pojmovi
Članak 3.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. Zakonsko mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva koji se odnosi na radnje koje nastaju iz zakonskih zahtjeva, a odnose se na mjerenja, mjerne jedinice,
mjerila i mjerne metode te koje provode mjerodavna tijela.
2. Temeljno mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva koje istražuje stalnice prirodnih pojava i čiji je zadatak uspostava državnih etalona mjernih jedinica
međunarodnog sustava jedinca, uspostava sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja u Republici Hrvatskoj usporedbom s međunarodnim etalonima te razvoj
novih mjernih metoda.
3. Mjerni etalon je ostvarenje definicije dane veličine, s iskazanom vrijednošću veličine i mjernom nesigurnošću, koja se upotrebljava kao referencija.
4. Državni etalon je mjerni etalon priznat odlukom mjerodavnog tijela utvrđenog zakonom da služi u Republici Hrvatskoj ili gospodarstvu kao temelj za
dodjelu vrijednosti veličine drugim mjernim etalonima za dotičnu vrstu veličine.
5. Referentni etalon je mjerni etalon određen za umjeravanje drugih mjernih etalona za veličine dane vrste u danoj organizaciji ili na danoj lokaciji.
6. Umjeravanje je radnja kojom se pod određenim uvjetima u prvome koraku uspostavlja odnos između vrijednosti veličine s mjernim nesigurnostima
koje daju mjerni etaloni i odgovarajućih pokazivanja kojima su pridružene mjerne nesigurnosti, a u drugome koraku ti se podaci upotrebljavaju za
uspostavljanje odnosa za dobivanje mjernog rezultata iz pokazivanja.
7. Mjeriteljska sljedivost je svojstvo mjernog rezultata kojim se taj rezultat dovodi u vezu s navedenom referencijom dokumentiranim neprekinutim
lancem umjeravanja, od kojih svako pridonosi utvrđenoj mjernoj nesigurnosti.
8. Mjerilo je uređaj koji se upotrebljava za mjerenja, samostalno ili s jednim ili više dopunskih uređaja.
9. Ovjeravanje mjerila je postupak koji obuhvaća ispitivanje i označavanje mjerila, a kojim se potvrđuje da je mjerilo usklađeno s propisanim
mjeriteljskim zahtjevima.
10. Pretpakovina je kombinacija proizvoda i pojedinačne ambalaže u koju je proizvod zapakiran.
11. Stavljanje na tržište je prvo stavljanje na raspolaganje zakonitih mjerila i pretpakovina na tržištu Republike Hrvatske.
12. Stavljanje na raspolaganje zakonitih mjerila i pretpakovina na tržištu je svaka isporuka mjerila i pretpakovina za distribuiranje, potrošnju ili
uporabu na tržištu Republike Hrvatske u okviru trgovačke djelatnosti s plaćanjem ili bez plaćanja.
Dodatno iz skripte: Međunarodni etalon je etalon priznat međunarodnim sporazumom za utvrđivanje vrijednosti svih drugih etalona odnosne veličine.
Javnost rezultata mjerenja

Članak 4.
Rezultati mjerenja koji su provedeni na zahtjev državnih tijela ili za potrebe državnih tijela, a koji se odnose na zdravlje, javnu sigurnost, okoliš i
gospodarstvo, dostupni su javnosti u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.
II. TIJE L A KO JA OB AVL JAJU PO S LO VE MJE RIT E L JS T VA

Članak 5.
Poslove mjeriteljstva u smislu odredaba ovoga Zakona obavljaju:
1. Državni zavod za mjeriteljstvo (u daljnjem tekstu: Zavod)
2. ovlaštena tijela
3. pravne osobe koje obavljaju poslove nacionalnog umjernog laboratorija.
Državni zavod za mjeriteljstvo

Članak 6.
(1) Zavod obavlja sljedeće poslove:
1. rješava u upravnim stvarima iz područja mjeriteljstva
2. priprema propise iz područja mjeriteljstva
3. donosi provedbene propise za provođenje zakona
4. izdaje odobrenje za obavljanje poslova ovjeravanja zakonitih mjerila i/ili poslove pripreme zakonitih mjerila za ovjeravanje
5. imenuje tijela za ocjenjivanje sukladnosti iz područja zakonskog mjeriteljstva
6. propisuje tehničke i mjeriteljske zahtjeve za postupke ocjenjivanja sukladnosti iz područja zakonskog mjeriteljstva
7. provodi ispitivanje pretpakovina i boca kao mjernih spremnika
8. provodi ovjeravanja i izvanredna ispitivanja zakonitih mjerila
9. provodi službena mjerenja
10. nadzire zakonitost rada ovlaštenih tijela i vlasnika zakonitih mjerila
11. prati i nadzire stanje u području zakonskog mjeriteljstva te poduzima mjere za kvalitetno obavljanje djelatnosti
12. nadzire rad i brine se o stručnom osposobljavanju ovlaštenih mjeritelja, ovlaštenih servisera i mjeriteljskih inspektora
13. pruža pomoć građanima i pravnim osobama u provođenju propisa i mjera iz mjeriteljske djelatnosti
14. predstavlja Republiku Hrvatsku u europskim i međunarodnim organizacijama za zakonsko mjeriteljstvo i osigurava izvršenje zadaća koje proizlaze iz
članstva u tim organizacijama
15. bavi se izdavačkom djelatnošću
16. vodi propisane evidencije
17. proglašava državne etalone, obavlja upravne i stručne poslove u vezi s državnim etalonima i usklađuje rad nacionalnih umjernih laboratorija,
18. planira, organizira, koordinira i provodi poslove razvoja nacionalnog sustava temeljnog mjeriteljstva
19. osigurava sljedivost mjerenja u Republici Hrvatskoj i provodi umjeravanje etalona i mjerila
20. ostvaruje, čuva i održava državne mjerne etalone i osigurava njihovu sljedivost prema međunarodnim etalonima
252
21. obavlja poslove istraživanja i razvoja u području temeljnog mjeriteljstva
22. obavlja poslove nacionalnih umjernih laboratorija koji se po potrebi uspostavljaju u okviru Zavoda
23. usklađuje i nadzire rad nacionalnih umjernih laboratorija koji su izvan Zavoda
24. predstavlja Republiku Hrvatsku u međunarodnim mjeriteljskim organizacijama za temeljno mjeriteljstvo i osigurava izvršenje zadaća koje proizlaze iz
25. obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom.
(2) Radi obavljanja poslova iz stavka 1. točke 7., 8., 9. i 13. ovoga članka ustrojavaju se područne jedinice Zavoda i to:
– Područna jedinica sa sjedištem u Zagrebu za područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Koprivničko-križevačke županije, Međimurske
županije, Sisačko-moslavačke županije, Varaždinske županije, Zagrebačke županije, Karlovačke županije, osim grada Ogulina i općina Bosiljevo,
Josipdol i Plaški te Bjelovarsko-bilogorske županije, osim područja istočno od rijeke Ilove
– Područna jedinica sa sjedištem u Rijeci za područje Istarske županije, Ličko-senjske županije i Primorsko-goranske županije, grada Paga i općina
Povljana i Gračac iz Zadarske županije te grada Ogulina i općina Bosiljevo, Josipdol i Plaški iz Karlovačke županije
– Područna jedinica sa sjedištem u Splitu za područje Dubrovačko-neretvanske županije, Splitsko-dalmatinske županije, Šibensko-kninske županije i
Zadarske županije, osim grada Paga i općina Povljana i Gračac
– Područna jedinica sa sjedištem u Osijeku za područje Brodsko-posavske županije, Osječko-baranjske županije, Požeško-slavonske županije,
Virovitičko-podravske županije, Vukovarsko-srijemske županije i dijela Bjelovarsko-bilogorske županije istočno od rijeke Ilove.
Ovlaštena tijela
Članak 7.
(1) Ovlaštena tijela su pravne osobe koje obavljaju poslove ovjeravanja zakonitih mjerila i/ili poslove pripreme zakonitih mjerila za ovjeravanje
kao javnu ovlast.
(2) Zavod će rješenjem odobriti pravnoj osobi obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka ako ispunjava opće uvjete propisane ovim Zakonom i posebne
uvjete propisane provedbenim propisima donesenih na temelju ovoga Zakona.
(3) Zavod će ukinuti rješenje o odobrenju ovlaštenom tijelu ako prestane ispunjavati propisane opće i posebne uvjete te ako ne provodi odredbe ovoga
Zakona te odredbe odgovarajućih provedbenih propisa.
(4) Protiv rješenja kojim se izdaje, odbija ili ukida odobrenje za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti
upravni spor.
(5) Zavod vodi evidenciju o izdanim rješenjima o odobrenju iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Oblik i način vođenja evidencije iz stavka 5. ovoga članka propisat će pravilnikom ravnatelj Zavoda.
Izdavanje odobrenja
Članak 8.
(1) Poslove izdavanja odobrenja Zavod obavlja na temelju ovoga Zakona i provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(2) Opći uvjeti koje minimalno moraju zadovoljiti ovlaštena tijela su:
– registracija u odgovarajućem registru pravnih osoba (sudski registar)
– stručna osposobljenost osoblja u odgovarajućem području za koje je tijelo ovlašteno
– potrebna oprema i prostor
– neovisnost i nepristranost u postupku ocjenjivanja sukladnosti za tijela ovlaštena za ovjeravanje zakonitih mjerila
– čuvanje poslovne tajne
– osiguranje od odgovornosti za štetu.
(3) Posebne uvjete koje moraju ispunjavati ovlaštena tijela za obavljanje poslova i postupke iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona uredbom propisuje Vlada
Republike Hrvatske.
(4) Troškove postupka izdavanja odobrenja kao i godišnje troškove održavanja mjeriteljske infrastrukture propisat će pravilnikom ravnatelj Zavoda.
Rješenje o odobrenju
Članak 9.
(1) Rješenje o odobrenju za obavljanje poslova iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona donosi Zavod.
(2) Rješenjem o odobrenju za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se područje i opseg ovlaštenja.
(3) Protiv rješenja o odobrenju za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) Rješenje o odobrenju za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka važi tri godine od dana izvršnosti rješenja.
(5) Rješenjem o odobrenju dodjeljuje se ovlaštenom tijelu identifikacijski broj za obavljanje poslova iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona.
Obveze ovlaštenog tijela

Članak 10.
(1) Ovlašteno tijelo dužno je:
1. obavljati djelatnosti u skladu s propisima, stručno i u skladu s rješenjem o odobrenju
2. odmah obavijestiti Zavod o prestanku ispunjavanja propisanih uvjeta i svim promjenama koje se odnose na ispunjavanje uvjeta za izdavanje rješenja o
odobrenju
3. voditi odgovarajuće evidencije o poslovima za koje je ovlašteno u skladu s propisima, ako nije ovim Zakonom i provedbenim propisima drukčije
riješeno
4. u propisanim rokovima i na propisani način dostaviti Zavodu podatke za upis ovjerenog mjerila u evidenciju zakonitih mjerila.
(2) Rokove i način dostavljanja Zavodu podataka o ovjerenim mjerilima propisat će pravilnikom ravnatelj Zavoda.
(3) Ovlaštena tijela dužna su na zahtjev ravnatelja Zavoda sudjelovati u usporednim ispitivanjima.
Ukidanje rješenja o odobrenju

Članak 11.
(1) Zavod će u cijelosti ili djelomično ukinuti rješenje o odobrenju za obavljanje poslova iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona ako ovlašteno tijelo u
cijelosti ili djelomično:
253
1. ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i provedbenim propisima te rješenjem o odobrenju
2. ne obavlja poslove na propisan način
3. pokazuje nedostatke u obavljanju poslova iz područja ovlaštenja
4. to samo zatraži.
(2) Ovlašteno tijelo kojem je ukinuto rješenje o odobrenju zbog razloga navedenih u stavku 1. točkama 1., 2. i 3. ovoga članka ne može podnijeti novi
zahtjev za ovlaštenje u roku od tri godine od dana izvršnosti rješenja o ukidanju rješenja o odobrenju ovlaštenja.
(3) Protiv rješenja o ukidanju odobrenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) Rješenje o odobrenju prestaje važiti po sili zakona prestankom pravne osobe.
Objavljivanje rješenja o odobrenju

Članak 12.
Rješenja o odobrenju za obavljanje poslova iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona objavljuju se na mrežnim stranicama Zavoda.
Ovlašteni mjeritelj
Članak 13.
(1) Ovlašteni mjeritelj je službenik Zavoda koji obavlja poslove ovjere zakonitih mjerila, obavlja izvanredna ispitivanja zakonitih mjerila te provodi
službena mjerenja.
(2) Ovlašteni mjeritelj je i djelatnik ovlaštenog tijela koji obavlja poslove ovjere zakonitih mjerila i ima položen ispit za ovlaštenog mjeritelja.
(3) Ovlašteni mjeritelj ima službenu iskaznicu koju izdaje Zavod.
(4) Uvjete i način polaganja ispita za ovlaštenog mjeritelja te oblik i sadržaj službene iskaznice ovlaštenog mjeritelja propisat će pravilnikom ravnatelj
Zavoda.
Ovlašteni serviser
Članak 14.
(1) Ovlašteni serviser je djelatnik ovlaštenog tijela koji obavlja poslove pripreme zakonitih mjerila za ovjeravanje, koji osobno Zavodu ili ovlaštenom
tijelu podnosi mjerila na ovjeru i koji ima položen ispit za ovlaštenog servisera.
(2) Ovlašteni serviser ima službenu iskaznicu koju izdaje Zavod nakon položenog ispita.
(3) Uvjete i način polaganja ispita za ovlaštenog servisera te oblik i sadržaj službene iskaznice ovlaštenog servisera propisat će pravilnikom ravnatelj
Zavoda.
Mjeriteljski savjet
Članak 15.
(1) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za znanost osniva Mjeriteljski savjet (u daljnjem tekstu: Savjet) od pet članova, koji
djeluje kao savjetodavno tijelo u području mjeriteljstva.
(2) Članovi Savjeta su predstavnici ministarstva nadležnog za znanost, ministarstva nadležnog za gospodarstvo, Državnog zavoda za mjeriteljstvo i drugi
istaknuti stručnjaci i znanstvenici iz područja mjeriteljstva. U odluci o osnivanju Savjeta Vlada Republike Hrvatske imenuje i predsjednika Savjeta.
Mandat predsjednika i članova Savjeta traje četiri godine.
(3) Zadaće Savjeta su da:
1. djeluje kao stručno savjetodavno tijelo
2. savjetuje pri utvrđivanju mjeriteljskih potreba Republike Hrvatske
3. predlaže znanstvene i obrazovne aktivnosti u području mjeriteljstva.
(4) Za rad članova Savjeta ne isplaćuje se naknada.
(5) Savjet donosi poslovnik o svom radu.
(6) Zavod obavlja administrativne i tehničke poslove za potrebe Savjeta.
III. MJE RNE JE DINICE
Zakonite mjerne jedinice

Članak 16.
(1) Zakonite mjerne jedinice su mjerne jedinice čija je uporaba propisana ovim Zakonom.
(2) U Republici Hrvatskoj primjenjuju se mjerne jedinice Međunarodnog sustava jedinica (u daljnjem tekstu: SI), decimalni višekratnici i
nižekratnici mjernih jedinica, iznimno dopuštene jedinice izvan SI i složene mjerne jedinice.
(3) Mjerne jedinice iz stavka 2. ovoga članka, njihove nazive, znakove i uporabu mjernih jedinica propisat će pravilnikom ravnatelj Zavoda.
IV. TE ME L JNO MJE RIT EL JS T VO
Državni etaloni
Članak 17.
(1) Državni etaloni proglašeni odlukom ravnatelja Zavoda u Republici Hrvatskoj služe kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti veličine drugim
etalonima iste veličine.
(2) Državni etaloni su sljedivi do međunarodnih etalona ili nacionalnih etalona drugih država s odgovarajućom mjeriteljskom kvalitetom.
(3) Za svaku veličinu ne mora biti proglašen državni etalon.
(4) Razvoj, održavanje i uporaba državnih etalona je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i sufinancira se iz sredstava koja se Zavodu osiguravaju
u proračunu Republike Hrvatske.
(5) Uvjete za proglašenje referentnog etalona državnim etalonom, način proglašenja državnog etalona, razloge za ukidanje odluke o proglašenju državnog
etalona, obvezu održavanja i uporabe državnog etalona propisat će pravilnikom ravnatelj Zavoda.
Članak 18.
(1) Zavod obavlja sljedeće poslove:
254
1. proglašava državne etalone, obavlja upravne i stručne poslove u vezi s državnim etalonima i usklađuje rad nacionalnih umjernih laboratorija
2. planira, organizira, koordinira i provodi poslove razvoja nacionalnog sustava temeljnog mjeriteljstva
3. osigurava sljedivost mjerenja u Republici Hrvatskoj i provodi umjeravanje etalona i mjerila
4. ostvaruje, čuva i održava državne mjerne etalone i osigurava njihovu sljedivost prema međunarodnim etalonima
5. obavlja poslove istraživanja i razvoja u području temeljnog mjeriteljstva
6. obavlja poslove nacionalnih umjernih laboratorija koji se po potrebi uspostavljaju u okviru Zavoda
7. usklađuje i nadzire rad nacionalnih umjernih laboratorija koji su izvan Zavoda
8. predstavlja Republiku Hrvatsku u međunarodnim mjeriteljskim organizacijama za temeljno mjeriteljstvo i osigurava izvršenje zadaća koje proizlaze iz
9. obavlja i druge stručne poslove u skladu sa zakonom.
(2) Brisan.
Nacionalni umjerni laboratorij

Članak 19.
(1) Nacionalni umjerni laboratorij izvan Zavoda razvija, održava i primjenjuje državni etalon za određenu veličinu.
(2) Nacionalni umjerni laboratorij održava mjernu sljedivost državnih etalona, aktivno sudjeluje na razvoju mjeriteljstva u okviru izabrane fizikalne
veličine, sudjeluje u međunarodnim mjeriteljskim projektima i međulaboratorijskim usporedbenim mjerenjima. Zavod utvrđuje koji laboratorij koji
ispunjava propisane uvjete može biti nacionalni umjerni laboratorij.
(3) Zavoda usklađuje rad nacionalnih umjernih laboratorija.
(4) Opći uvjeti koje minimalno moraju zadovoljiti nacionalni umjerni laboratoriji su:
1. kvaliteta mjernih etalona i osiguranje sljedivosti
2. sustav upravljanja kvalitetom
3. stručna osposobljenost zaposlenih
4. prostor i oprema za rad.
(5) Posebne uvjete kojima nacionalni umjerni laboratorij mora udovoljiti za čuvanje i korištenje državnog etalona uredbom propisuje Vlada Republike
Hrvatske.
(6) Odnosi Zavoda i pravne osobe koja u svom sastavu ima nacionalni umjerni laboratorij uređuju se ugovorom.
(7) Nacionalni umjerni laboratorij rabi pečat i žig s grbom Republike Hrvatske te ih stavlja samo na akte koje donosi u okviru javnih ovlasti.
V. Z AKO NS K O MJE RITE L JST VO
V.1. MJERILA
Zakonita mjerila
Članak 20.
(1) Zakonita mjerila u smislu odredaba ovoga Zakona su mjerila koja se upotrebljavaju za:
1. mjerenja u prometu robe i usluga
2. zaštitu zdravlja ljudi i životinja, opće sigurnosti, zaštitu imovine, okoliša i prirodnih resursa, zaštitu na radu, promet, zaštitu od nesreća
3. provjeru pretpakovina i boca kao mjernih spremnika
4. mjerenja propisana ovim Zakonom, provedbenim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim propisima.
(2) Zakonita mjerila moraju biti ovjerena.
(3) Zakonita mjerila podliježu nadzoru mjeriteljske inspekcije.
(4) Mjeriteljske i tehničke zahtjeve za zakonita mjerila propisat će pravilnikom ravnatelj Zavoda.
(5) Zakonita mjerila moraju pokazivati mjerne rezultate u zakonitim mjernim jedinicama.
Stavljanje zakonitih mjerila na raspolaganje na tržištu

Članak 21.
(1) Zakonita mjerila iz usklađenog područja smiju se staviti na raspolaganje na tržištu ako su ispitana u propisanom postupku, ako udovoljavaju
mjeriteljskim zahtjevima i ako su označena propisanim oznakama.
(2) Postupak ispitivanja zakonitih mjerila iz stavka 1. ovoga članka koja se stavljaju na raspolaganje, vrste i sadržaj dokumentacije koja prati zakonito
mjerilo, vrste i oblik oznaka te način označivanja zakonitih mjerila koja udovoljavaju propisanim tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima propisat će
pravilnikom ravnatelj Zavoda uzimajući u obzir odredbu članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.
Uporaba zakonitih mjerila
Članak 22.
(1) Zakonita mjerila koja se rabe u smislu odredaba ovoga Zakona moraju udovoljavati tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima, moraju biti ispitana,
ovjerena i označena propisanim oznakama.
(2) Ugrađeno zakonito mjerilo koje se više ne rabi mora biti na vidljivom mjestu označeno oznakom »Mjerilo nije u uporabi«, dok se ostala
zakonita mjerila koja se ne rabe moraju ukloniti iz prostorije u kojoj se rabe zakonita mjerila ili obavlja djelatnost u zakonskom mjeriteljstvu.
(3) Pravne i fizičke osobe u obavljanju djelatnosti moraju postavljati i rabiti zakonita mjerila u odgovarajućim uvjetima za rad mjerila i na način kojim se
osigurava potrebna točnost mjerenja te su odgovorne za tehničku ispravnost mjerila i točnost mjernih rezultata.
(4) Značajke zakonitih mjerila koje se primjenjuju za pojedina mjerenja te postupak označivanja mjerila koja se više ne rabe u zakonskom mjeriteljstvu
propisat će pravilnikom ravnatelj Zavoda.
Obveze vlasnika zakonitih mjerila u uporabi

Članak 23.
(1) Kod uporabe zakonitih mjerila vlasnik mjerila mora:
1. upotrebljavati ovjerena zakonita mjerila
255
2. održavati zakonita mjerila u tehničkom stanju koje osigurava točnost mjerenja
3. podnositi na ovjeru zakonita mjerila u uporabi u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim za njegovu provedbu
4. upotrebljavati zakonita mjerila u skladu s njihovom namjenom
5. voditi evidenciju o održavanju i ovjeravanju zakonitih mjerila u uporabi, kada je to propisano
6. dostaviti Zavodu na propisanom obrascu podatke o mjerilu za koje je proveden postupak ocjenjivanja sukladnosti u roku od 30 dana od dana stavljanja
mjerila u uporabu.
(2) Sadržaj i oblik obrasca iz stavka 1. točke 6. ovoga članka propisat će pravilnikom ravnatelj Zavoda.
(3) Ravnatelj Zavoda propisat će pravilnikom obvezu vođenja evidencije obračunskih komunalnih mjerila (plinomjeri, vodomjeri, brojila električne
energije i brojila toplinske energije) u uporabi.
Odobrenje tipa mjerila

Članak 24.
(1) Ako se u propisanom postupku ispitivanja utvrdi da određeni tip mjerila (model) zadovoljava propisanim tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima, Zavod
će donijeti rješenje o odobrenju tipa mjerila.
(2) Ako se u propisanom postupku ispitivanja utvrdi da određeni tip mjerila (model) ne zadovoljava propisanim tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima,
Zavod će donijeti rješenje o odbijanju tipa mjerila.
(3) Ako se naknadno utvrdi da mjerilo ne zadovoljava tehničke zahtjeve, Zavod će donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju tipa mjerila.
(4) Protiv rješenja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(5) Postupak ispitivanja tipa mjerila, tehničku dokumentaciju koju je potrebno priložiti, broj mjerila istog tipa koji treba podnijeti na ispitivanje, sadržaj
ispitnog izvještaja, način označivanja odobrenog tipa mjerila te način pohranjivanja ispitnog izvještaja, tehničke dokumentacije i mjerila propisat će
pravilnikom ravnatelj Zavoda.
Ovjeravanje zakonitih mjerila

Članak 25.
(1) Ako se nakon propisanog postupka ispitivanja mjerila utvrdi da je mjerilo sukladno odobrenom tipu mjerila i da udovoljava propisanim tehničkim i
mjeriteljskim zahtjevima ovlašteni će mjeritelj ovjeriti mjerilo.
(2) Kada se tijekom ovjeravanja mjerila utvrdi da mjerilo ne zadovoljava propisane zahtjeve, mjerilo se označuje oznakom »Mjerilo je neispravno«.
(3) Ovjeravanje zakonitih mjerila može biti prvo, redovno i izvanredno.
(4) Zavod ili ovlašteno tijelo dužni su izdati ovjernicu i kad je mjerilo označeno ovjernom oznakom, ako to podnositelj zahtjeva zatraži.
(5) Mjerila koja se mogu podnositi na ovjeravanje bez odobrenja tipa mjerila propisat će pravilnikom ravnatelj Zavoda.
(6) Mjerila koja se ne ovjeravaju moraju se redovno održavati, a postupak, sadržaj i rokove redovnog održavanja propisat će pravilnikom ravnatelj
Zavoda.
(7) Postupak ispitivanja kao dijela postupka ovjeravanja zakonitih mjerila, ovjerna razdoblja za pojedina zakonita mjerila i način njihove primjene, oblik i
način stavljanja oznake »Mjerilo je neispravno«, uvjete za provođenje ovjeravanja izvan sjedišta Zavoda ili ovlaštenog tijela, način i rokove čuvanja
ispitne dokumentacije te koja se mjerila mogu podnositi na ovjeravanje bez odobrenja tipa mjerila, propisat će pravilnikom ravnatelj Zavoda.
Prestanak valjanosti ovjere

Članak 26.
Valjanost ovjere zakonitog mjerila prestaje ako je:
1. isteklo ovjerno razdoblje
2. mjerilo izmijenjeno ili oštećeno na takav način da je moglo izgubiti neko svojstvo bitno za ovjeru
3. ovjerna oznaka uništena, promijenjena, uklonjena ili na bilo koji drugi način oštećena
4. očigledno da je mjerilo izgubilo potrebna mjeriteljska svojstva iako ovjerna oznaka nije oštećena
5. mjerilu promijenjeno mjesto ugradnje, osim ako se radi o obračunskim komunalnim mjerilima.
Prvo ovjeravanje mjerila

Članak 27.
(1) Na prvo ovjeravanje može se podnositi mjerilo za koje je Zavod izdao rješenje o odobrenju tipa mjerila.
(2) Ako je mjerilo prošlo postupak ocjenjivanja sukladnosti prema posebnom propisu mora biti označeno oznakom prve ovjere.
Redovno ovjeravanje mjerila

Članak 28.
(1) Redovno ovjeravanje mjerila provodi se u propisanim ovjernim razdobljima za određenu vrstu mjerila.
(2) Zahtjev za redovno ovjeravanje zakonitog mjerila podnosi vlasnik mjerila.
(3) Za redovno ovjeravanje obračunskih komunalnih mjerila temeljem kojih se utvrđuje cijena toplinske energije, električne energije, vode ili plina
odgovorne su pravne i fizičke osobe koje prodaju toplinsku energiju, električnu energiju, vodu ili plin.
Izvanredna ovjera
Članak 29.
(1) Izvanredna ovjera mjerila provodi se kad zakonito mjerilo nije bilo u uporabi zbog kvara ili drugih tehničkih nedostataka ili zbog toga što nije bilo
ovjereno u propisanom ovjernom razdoblju.
(2) Zahtjev za izvanredno ovjeravanje podnosi tijelo ovlašteno za poslove pripreme mjerila za ovjeravanje.
Uporaba popravljenih ugrađenih zakonitih mjerila

Članak 30.
(1) Ravnatelj Zavoda može iznimno naredbom propisati da se ugrađena zakonita mjerila mogu rabiti najdulje 30 dana od dana popravka ili pripreme
mjerila prije ovjeravanja ako je ovlašteno tijelo u skladu s propisima pripremilo mjerilo za ovjeravanje, na propisani način ispitalo, zaštitilo od
neovlaštenog pristupa i postavilo oznake ovlaštenog tijela.
256
(2) Ovlašteno tijelo koje obavlja poslove pripreme mjerila za ovjeravanje dužno je podnijeti Zavodu ili tijelu ovlaštenom za ovjeravanje mjerila zahtjev za
ovjeravanje ugrađenih zakonitih mjerila na koja je postavilo svoje oznake.
(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka ovlašteno tijelo koje obavlja poslove pripreme mjerila za ovjeravanje dužno je podnijeti bez odgađanja, a najkasnije
u roku od tri dana od dana kada je obavilo radnje opisane u stavku 1. ovoga članka.
Ovjerne oznake
Članak 31.
(1) Ovjerne oznake koje se rabe u Republici Hrvatskoj su:
1. državne ovjerne oznake
2. oznake prve ovjere Europske unije.
(2) Vrstu, oblik i način postavljanja ovjernih oznaka koje se rabe kod ovjeravanja zakonitih mjerila, te oblik i sadržaj ovjernice propisat će pravilnikom
ravnatelj Zavoda.
Etaloni, referencijske tvari, kontrolna mjerila i uređaji u zakonskom mjeriteljstvu

Članak 32.
(1) Za ovjeravanje zakonitih mjerila mogu se upotrebljavati samo etaloni koji su umjereni i koji imaju valjanu umjernicu, odnosno referencijske tvari koje
su potvrđene i koje imaju valjanu potvrdu te kontrolna mjerila i uređaji koji moraju biti ispitani i ovjereni.
(2) Umjeravanje etalona, odnosno potvrđivanje referencijskih tvari za potrebe ovjeravanja zakonitih mjerila obavlja Zavod, akreditirani umjerni
laboratoriji i nacionalni mjeriteljski institut druge države potpisnice odgovarajućeg sporazuma o međunarodnom priznavanju.
(3) Umjerna razdoblja za etalone koji se upotrebljavaju za ovjeravanje zakonitih mjerila i ovjerna razdoblja za kontrolna mjerila i uređaje propisat će
Potvrde i oznake sukladnosti izdane u inozemstvu

Članak 33.
(1) U Republici Hrvatskoj priznaju se potvrde o sukladnosti i oznake sukladnosti, koje su izdane u nekoj drugoj državi članici Europske unije ili u
Turskoj, u državi potpisnici Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru ili u državi koja je u tom smislu sklopila sporazum o međusobnom
priznavanju s Republikom Hrvatskom.
(2) Ispitivanja tipa mjerila provedena u državama navedenim u stavku 1. ovoga članka prihvaćaju se u Republici Hrvatskoj, ako predstavljaju jamstvo
jednakovrijednog ispitivanja propisanog u Republici Hrvatskoj te ako rezultati ispitivanja mogu biti stavljeni na raspolaganje tijelu nadležnom za
odobrenje tipa mjerila.
(3) Ovim Zakonom neće se sprječavati stavljanje na tržište i/ili na raspolaganje na tržištu zakonitih mjerila iz neusklađenog područja koja pružaju istu
razinu zaštite, ali nisu u potpunosti usklađena s hrvatskim tehničkim normama ili specifikacijama, a koja su na propisan način proizvedena i/ili stavljena
na raspolaganje na tržištu u drugoj državi članici Europske unije ili u Turskoj ili u državi potpisnici Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru ili
državi koja je u tom smislu sklopila sporazum o međusobnom priznavanju s Republikom Hrvatskom.
(4) Na mjerila koja se u neusklađenom području stavljaju na tržište i/ili na raspolaganje na tržištu unutar granica Republike Hrvatske primjenjuju se
odredbe Uredbe (EZ) br. 764/2008.
Mjesta za ovjeravanje zakonitih mjerila

Članak 34.
(1) Zavod, odnosno ovlašteno tijelo, ovjerava zakonita mjerila u svojim službenim prostorijama i ovjernim mjestima.
(2) Ovjerno mjesto je prostor izvan službenih prostorija Zavoda ili ovlaštenog tijela, u kojem Zavod ili ovlašteno tijelo ovjerava određenu vrstu zakonitih
mjerila upotrebljavajući propisanu opremu Zavoda, ovlaštenog tijela ili vlasnika mjerila.
(3) Zavod, odnosno ovlašteno tijelo, ovjerava zakonito mjerilo i na mjestima gdje se ono nalazi, odnosno gdje je ugrađeno ili postavljeno, ako se radi o
mjerilu koje je po svojoj konstrukciji vezano za mjesto gdje je postavljeno, ili ako se radi o mjerilu koje bi se zbog svoje konstrukcije moglo pri prijenosu
oštetiti ili pokvariti.
(4) Zavod, odnosno ovlašteno tijelo kad ovjerava mjerilo iz stavka 3. ovoga članka može od podnositelja zahtjeva zahtijevati da osigura potreban broj
pomoćnih radnika i opremu za ovjeravanje.
Izvanredno ispitivanje zakonitih mjerila u uporabi

Članak 35.
(1) Vlasnik zakonitog mjerila u slučaju sumnje korisnika zakonitog mjerila u njegovu ispravnost, dužan je nakon pisane predstavke korisnika zatražiti od
Zavoda izvanredno ispitivanje mjerila i izdavanje ispitnog izvješća.
(2) Troškove izvanrednog ispitivanja zakonitog mjerila snosi podnositelj zahtjeva, a u slučaju da se mjerilo pokaže ispravnim troškove može naknaditi od
korisnika kao podnositelja pisane predstavke.
(3) Nadležno inspekcijsko tijelo, u obavljanju poslova iz svog djelokruga, a u slučaju sumnje u ispravnost zakonitog mjerila, može po službenoj dužnosti
zatražiti od Zavoda izvanredno ispitivanje mjerila i izdavanje ispitnog izvješća.
(4) Postupak izvanrednog ispitivanja mjerila, sadržaj i rok čuvanja ispitnog izvješća te troškove obavljanja izvanrednog ispitivanja propisat će
Ovjera mjernih sustava

Članak 36.
(1) Postupak redovnih i izvanrednih ovjera mjernih sustava sastoji se od ovjere mjerila kao dijela sustava koji čine funkcionalnu cjelinu i ovjere mjernog
sustava kao cjeline.
(2) Vlasnik mjernog sustava dužan je osigurati ovjeru mjerila kao dijela mjernog sustava kao i ovjeru mjernog sustava kao cjeline.
(3) Postupak ispitivanja i ovjeravanja mjernih sustava te dijelove sustava koji se mogu izuzeti od mjeriteljske provjere propisat će pravilnikom ravnatelj
Zavoda.
257
V.2. SLUŽBENA MJERENJA
Službena mjerenja
Članak 37.
(1) Službeno mjerenje je mjerenje koje provodi Zavod, a služi kao mjerodavni dokaz pri donošenju odluka u postupcima drugih državnih tijela ili
sudova.
(2) Izvršitelj službenog mjerenja izdaje ispitni izvještaj o rezultatima službenog mjerenja.
(3) Sadržaj i postupak službenog mjerenja propisat će pravilnikom ravnatelj Zavoda.
V.3. PRETPAKOVINE I BOCE KAO MJERNI SPREMNICI
Pretpakovine
Članak 38.
(1) Pretpakovina prema ovom Zakonu je kombinacija proizvoda i pojedinačne ambalaže u koju je proizvod zapakiran.
(2) Pretpakirani proizvod je proizvod stavljen u ambalažu bilo koje vrste bez nazočnosti kupca, a količina proizvoda sadržana u ambalaži ima neku
unaprijed određenu vrijednost i ne može se mijenjati ili podvrgavati vidljivim preinakama bez otvaranja ambalaže.
(3) Postupke ispitivanja pretpakovina, nadzor pretpakovina, nazivne količine punjenja, dopuštena odstupanja količine punjenja, označivanje nazivnih
količina punjenja, veličinu oznaka za nazivnu količinu na pretpakovinama, mjeriteljske zahtjeve za zakonita mjerila s kojima se nadziru količine punjenja
te način i postupak zaštite neispravnih pretpakovina kako ih se ne bi stavilo na tržište i na raspolaganje na tržištu, propisat će pravilnikom ravnatelj
Zavoda.
Stavljanje pretpakovina na tržište i na raspolaganje na tržištu

Članak 39.
(1) Pretpakovine se smiju stavljati na tržište i na raspolaganje na tržištu samo ako do trenutka kad ih kupac preuzme udovoljavaju propisanim
mjeriteljskim zahtjevima.
(2) Uvjete iz odredbe stavka 1. ovoga članaka dužni su osigurati pakiratelj, ovlašteni zastupnik punitelja, odnosno uvoznik pretpakovina.
(3) Obvezu i način podnošenja prijave za ispitivanje pretpakovina te način vođenja evidencije pretpakovina za punitelje, ovlaštene zastupnike pakiratelja i
uvoznike pretpakovina propisat će pravilnikom ravnatelj Zavoda.
Ispitivanje mjeriteljske usklađenosti pretpakovina
Članak 40.
Ispitivanje pretpakovina na zahtjev fizičke ili pravne osobe, odnosno inspekcijskih tijela radi provjere usklađenosti pretpakovine s propisanim
mjeriteljskim zahtjevima i odredbama ovoga Zakona provodi Zavod.
Označivanje pretpakovina
Članak 41.
Na pretpakiranim proizvodima koji se stavljaju na tržište i na raspolaganje na tržištu mora biti vidljivo označena nazivna količina punjenja u
zakonskim mjernim jedinicama ili brojem komada ili na drugi način koji je propisan za označivanje količine punjenja određene pretpakovine.
Oznaka sukladnosti pretpakovina s propisanim mjeriteljskim zahtjevima
Članak 42.
(1) Oznaka sukladnosti s mjeriteljskim zahtjevima mora imati propisan oblik, veličinu i način postavljanja, a punitelj ga smije staviti na pretpakovinu
nakon propisanog dokumentiranja usklađenosti pretpakovine s propisanim mjeriteljskim zahtjevima.
(2) Veličinu i oblik znaka sukladnosti pretpakovina, način postavljanja te način dokumentiranja usklađenosti pretpakovina s mjeriteljskim zahtjevima
propisat će pravilnikom ravnatelj Zavoda.
Boca kao mjerni spremnik

Članak 43.
(1) Boca kao mjerni spremnik u smislu ovoga Zakona je spremnik koji se općenito naziva boca, a izrađen je od stakla ili druge tvari čija krutost i
stabilnost pruža jednako mjeriteljsko jamstvo kao i staklo te koji udovoljava propisanim mjeriteljskim zahtjevima.
(2) Boca kao mjerni spremnik mora imati propisane oznake nazivnog i vršnog obujma te oznaku proizvođača mjernih spremnika.
(3) Zavod može priznati oznaku proizvođača mjernih spremnika koju je odobrila inozemna ustanova koja je nadležna za zakonsko mjeriteljstvo.
(4) Boce kao mjerni spremnici smiju se stavljati na tržište i na raspolaganje na tržištu ako udovoljavaju propisanim mjeriteljskim zahtjevima i
ako su označeni propisanim oznakama i natpisima.
(5) Mjeriteljske zahtjeve za boce kao mjerne spremnike, dopuštena odstupanja nazivnog i vršnog obujma te natpise i oznake na bocama kao mjernim
spremnicima propisat će pravilnikom ravnatelj Zavoda.
…
 ZAKON O CESTAMA
NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19
Napomena iz popisa: Traži se poznavanje odredbe glava I. – V.
ZAKON O CESTAMA
Namjena zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta,
planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije,
financiranje i nadzor javnih cesta.
258
 POJMOVI (AUTOCESTE, DRŽAVNE CESTE, ŽUPANIJSKE CESTE, LOKALNE CESTE)
Značenje pojmova
Članak 2.
(1) Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. »javne ceste« su ceste razvrstane kao javne ceste sukladno ovom Zakonu, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim
ovim Zakonom i drugim propisima,
2. »autoceste« su javne ceste s tehničkim karakteristikama autoceste određenim propisima kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama, koje
imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste (međunarodnim i međudržavnim
sporazumima određena kao europska cesta), prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, omogućavanja tranzitnog prometa, a koje su
razvrstane kao autoceste sukladno ovom Zakonu,
3. »državne ceste« su javne ceste koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-
ceste prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, prometnog povezivanja sjedišta županija međusobno, povezivanja sjedišta županija s
većim regionalnim sjedištima susjednih država (gradovi veći od 100.000 stanovnika), omogućavanja tranzitnog prometa, koje čine cestovnu
okosnicu velikih otoka i kojima se ostvaruje kontinuitet državnih cesta kroz gradove, a koje su razvrstane kao državne ceste sukladno ovom Zakonu,
4. »županijske ceste« su javne ceste koje povezuju sjedišta županija s gradovima i općinskim sjedištima, koje povezuju sjedišta gradova i općina
međusobno, preko kojih se ostvaruje veza grada ili gradskih dijelova s državnim cestama, a koje su razvrstane kao županijske ceste sukladno ovom
Zakonu,
5. »lokalne ceste« su javne ceste koje povezuju sjedište grada, odnosno općine s naseljima s više od 50 stanovnika unutar grada ili općine, ceste u
urbanom području koje povezuju gradske četvrti sa županijskim cestama, ceste koje povezuju susjedne gradske četvrti međusobno, a koje su
razvrstane kao lokalne ceste sukladno ovom Zakonu,
6. »nerazvrstane ceste« su ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim
Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona,
7. »raskrižje« je prometna površina na kojoj se u istoj razini ili na različitim razinama križaju dvije ili više cesta ili na kojoj se više cesta spaja u širu
prometnu površinu,
8. »križanje« je prometna površina na kojoj se u istoj razini ili u različitim razinama križaju cesta i druga prometna infrastruktura,
9. »željezničko-cestovni prijelaz« je mjesto na kojem se u istoj razini križaju cesta i željeznička pruga ili industrijski kolosijek,
10. »zaštitni pojas« je zemljište uz javnu cestu na kojem se primjenjuju ograničenja propisana ovim Zakonom,
11. »priključak na cestu« je dio ceste kojim se neka prometna površina povezuje s javnom cestom,
12. »prilaz na cestu« je uređena površina uz cestu preko koje se vozila i drugi sudionici u prometu, koji dolaze sa zemljišta ili iz zgrada pokraj ceste,
neposredno uključuju u promet na cesti,
13. »redovito održavanje« čini skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom većeg dijela godine ili cijele godine na cestama uključujući i sve objekte i
instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i sigurnosti prometa na njima,
14. »izvanredno održavanje« cesta su povremeni radovi koji se obavljaju radi mjestimičnog poboljšanja pojedinih dijelova ceste bez izmjene tehničkih
elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa,
15. »prekomjerna uporaba javne ceste« je privremeno ili trajno povećanje prometa teških i srednje teških vozila na javnoj cesti ili njezinom dijelu koje
nastaje kao posljedica eksploatacije mineralnih sirovina, sječe šuma, industrijske proizvodnje, izvođenja građevinskih radova i sličnih djelatnosti,
16. »izvanredni prijevoz« je prijevoz vozilima koja sama ili s teretom premašuju propisane dimenzije ili ukupnu masu, odnosno propisana osovinska
opterećenja,
17. »Hrvatske autoceste d.o.o.« je društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje autocesta,
18. »Hrvatske ceste d.o.o.« je društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje državnih cesta,
19. »županijska uprava za ceste« je ustanova za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje županijskih i lokalnih cesta,
20. »biciklistička staza« je prometna površina namijenjena za promet bicikala, izgrađena odvojeno od kolnika, označena odgovarajućom prometnom
signalizacijom,
21. »biciklistička traka« je dio kolnika namijenjen za promet bicikala, označen odgovarajućom prometnom signalizacijom.
(2) Izrazi korišteni u ovom Zakonu, čije značenje nije određeno u stavku 1. ovoga članka, imaju isto značenje kao što ga određuju posebni propisi.
DIJELOVI JAVNE CESTE
II. JAVNE CE ST E
Pravni status javnih cesta

Članak 3.
(1) Javne ceste su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske.
(2) Javne ceste se ne mogu otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim u slučajevima propisanim ovim
Zakonom.
(3) Na javnoj cesti može se osnovati pravo služnosti i pravo građenja radi izgradnje komunalnih, vodnih, energetskih građevina i građevina elektroničkih
komunikacija i povezane opreme, na način propisan ovim Zakonom.
(4) Cestovno zemljište može se dati na korištenje radi obavljanja pratećih djelatnosti (ugostiteljstvo, trgovina, benzinske postaje i drugo), na način
propisan ovim Zakonom.
(5) Javna cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole, odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena
uporaba građevine sukladno posebnom propisu.
(6) Javna cesta upisuje se u zemljišne knjige na temelju pravomoćne uporabne dozvole kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo
Republike Hrvatske, uz upis Hrvatskih autocesta d.o.o. kao pravne osobe ovlaštene upravljati autocestama, Hrvatskih cesta d.o.o. kao pravne osobe
ovlaštene upravljati državnim cestama i županijske uprave za ceste kao pravne osobe ovlaštene upravljati županijskim i lokalnim cestama (u daljnjem
tekstu: pravna osoba koja upravlja javnom cestom).
(7) Pravo služnosti i pravo građenja na javnoj cesti te koncesija na javnoj cesti upisuju se u zemljišne knjige sukladno propisima koji uređuju zemljišne
knjige.
(8) Korištenje cestovnog zemljišta upisuje se u zemljišne knjige sukladno odredbama o upisu zakupa prema propisima koji uređuju zemljišne knjige.
259
Dijelovi javne ceste
Članak 4.
Javnu cestu čine:
– cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, nasip,
pothodnik i nathodnik),
– građevine za odvodnju ceste i pročišćavanje otpadnih voda sakupljenih na cestovnoj građevini,
– zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste, a najmanje jedan metar računajući od
crte koja spaja krajnje točke poprečnog presjeka ceste,
– cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina
zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i
pružanja usluga vozačima i putnicima te naplatu cestarine predviđeni projektom ceste (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, naplatu
cestarine, benzinske postaje, servisi, parkirališta, odmorišta i drugi),
– građevine na cestovnom zemljištu, za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima te naplatu cestarine, predviđene
projektom ceste,
– stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila,
– priključci na javnu cestu izgrađeni na cestovnom zemljištu,
– prometni znakovi i uređaji za nadzor i sigurno vođenje prometa i oprema ceste (prometni znakovi, svjetlosni uređaji, telekomunikacijski stabilni
uređaji, instalacije i rasvjeta u funkciji prometa, cestovne značke, brojila prometa, instalacije, uređaji i oprema u tunelima, oprema parkirališta, odmorišta
i slično),
– građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša (snjegobrani, vjetrobrani, zaštita od osulina i nanosa, zaštitne i sigurnosne ograde, zaštita od
buke i drugih štetnih utjecaja na okoliš i slično).
Ukidanje statusa javnog dobra u općoj uporabi javnoj cesti

Članak 5.
(1) Kada je trajno prestala potreba korištenja javne ceste ili njezinog dijela kao javne ceste, može joj se ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi, a
nekretnina kojoj prestaje status javnog dobra u općoj uporabi ostaje u vlasništvu Republike Hrvatske.
(2) Prijedlog za ukidanje statusa javnog dobra u općoj uporabi javnoj cesti ili njezinom dijelu podnosi pravna osoba koja upravlja javnom cestom
Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi javnoj cesti
ili njezinom dijelu na prijedlog Ministarstva donosi Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) ili tijelo koje ona ovlasti.
(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka sadrži odredbu o brisanju u zemljišnim knjigama javne ceste ili njezinog dijela kao javnog dobra u općoj uporabi.
(4) Odluku iz stavka 2. ovoga članka dostavlja pravna osoba koja upravlja javnom cestom zajedno s parcelacijskim elaboratom nadležnom općinskom
državnom odvjetništvu radi provedbe odluke u zemljišnim knjigama.
RAZVRSTAVANJE JAVNIH CESTA
Razvrstavanje javnih cesta

Članak 6.
(1) Javne ceste se, ovisno o njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju razvrstavaju u jednu od sljedeće četiri skupine:
1) autoceste,
2) državne ceste,
3) županijske ceste,
4) lokalne ceste.
(2) Autoceste i državne ceste čine jedinstvenu prometnu cjelinu i tehničko-tehnološko jedinstvo cestovne mreže.
Mjerila za razvrstavanje javnih cesta

Članak 7.
(1) Javne ceste iz članka 6. ovoga Zakona razvrstavaju se na temelju mjerila koje uredbom donosi Vlada.
(2) Odluku o razvrstavanju javnih cesta kojom se određuju autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste i njihovom označavanju donosi
ministar pomorstva, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu: ministar). Odluka se objavljuje u »Narodnim novinama«.
(3) Javna cesta koja prestane biti razvrstana odlukom iz stavka 2. ovoga članka postaje nerazvrstana cesta, osim u slučajevima iz članka 5. ovoga Zakona.
(4) Razvrstavanjem nerazvrstane ceste u javnu cestu odlukom iz stavka 2. ovoga članka nerazvrstana cesta postaje javna cesta.
(5) U slučajevima iz stavka 3. i 4. ovoga članka ne plaća se naknada dosadašnjem vlasniku.
(6) Postojeći upisi u katastru i zemljišnim knjigama javnih cesta i nerazvrstanih cesta iz stavka 3. i 4. ovoga članka zamijenit će se upisom nerazvrstane
ceste, odnosno javne ceste, na temelju odluke iz stavka 2. ovoga članka na prijedlog Ministarstva.
Naknade za korištenje javnih cesta

Članak 8.
(1) Za korištenje javnih cesta vozilima registriranim u Republici Hrvatskoj naplaćuje se godišnja naknada iz članka 86. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, a
vozilima bez obzira na državu u kojoj su registrirana može se pod uvjetima propisanim ovim Zakonom naplaćivati cestarina iz članka 86. stavka 1. točke
2. i korisnička naknada iz članka 86. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.
(2) Naknade za korištenje javnih cesta ne smiju diskriminirati korisnike javnih cesta prema nacionalnosti korisnika, državi odnosno mjestu poslovnog
nastana, registraciji vozila, a niti s obzirom na mjesto polaska odnosno odredište.
(3) Uvođenje naknada za korištenje javnih cesta ne smije diskriminirati međunarodni promet javnim cestama niti prijevoznicima u cestovnom prometu
poremetiti slobodu tržišnog natjecanja.
(4) Za korištenje iste dionice autoceste ne može se za bilo koju skupinu vozila istodobno naplaćivati cestarina iz članka 9. i korisnička naknada iz članka
9.b ovoga Zakona.
(5) Cestarina i korisnička naknada naplaćuju se na način da se što manje utječe na protočnost prometa te da neredoviti korisnici cestovne mreže nisu
stavljeni u nepovoljniji položaj.
(6) Republika Hrvatska može, sukladno odredbama ovoga Zakona, s drugim članicama Europske unije i susjednim državama uvesti zajednički sustav
naknada za korištenje javnih cesta.
260
Cestarina
Članak 9.
(1) Za korištenje autocesta ili pojedinih cestovnih objekata (most, tunel, vijadukt i slično) na državnim cestama Vlada može donijeti odluku o uvođenju
naplate cestarine.
(2) Cestarina iz članka 86. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona je naknada za korištenje autoceste ili pojedinog cestovnog objekata (most, tunel, vijadukt i
slično) na državnoj cesti koja se plaća u iznosu određenom na temelju udaljenosti koju je vozilo prešlo i na temelju skupine vozila. Cestarina obuhvaća
infrastrukturnu pristojbu i pristojbu za vanjske troškove.
(3) Infrastrukturna pristojba se naplaćuje za nadoknadu nastalih troškova izgradnje, održavanja, upravljanja, poslovanja i razvoja, vezanih za autocestu i
pojedini cestovni objekt (most, tunel, vijadukt i slično) na državnoj cesti.
(4) Troškovi izgradnje su svi troškovi, uključujući troškove financiranja, povezani s izgradnjom mreže autocesta, nove autoceste, dionice autoceste ili
pojedinog cestovnog objekta (most, tunel, vijadukt i slično) na državnoj cesti ili novim investicijama u rekonstrukciju, poboljšanje i održavanje ranije
izgrađene mreže autocesta, autoceste, dionice autoceste ili pojedinog cestovnog objekta (most, tunel, vijadukt i slično) na državnoj cesti.
(5) Pristojba za vanjske troškove naplaćuje se radi nadoknade nastalih troškova vezanih za onečišćenje zraka i štetne učinke buke cestovnog prometa na
stanovništvo.
(6) Trošak onečišćenja zraka zbog prometa je trošak štete uzrokovane ispuštanjem čestičnih tvari i prekursora ozona, kao što su dušikov oksid i isparivi
organski spojevi, za vrijeme prometovanja vozila. Ovaj trošak nadoknađuje se naplatom posebne naknade za okoliš za vozila na motorni pogon, sukladno
posebnim propisima o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti.
(7) Trošak zagađenja bukom zbog cestovnog prometa je trošak štete uzrokovane bukom koju emitiraju vozila u cestovnom prometu. Ovaj trošak može se
nadoknaditi naplatom pristojbe za vanjske troškove na dionicama autocesta i pojedinom cestovnom objektu (most, tunel, vijadukt i slično) na državnoj
cesti koji se nalaze u područjima u kojima je stanovništvo izloženo buci izazvanoj cestovnim prometom.
(8) Ponderirana prosječna infrastrukturna pristojba znači ukupan prihod od infrastrukturne pristojbe tijekom određenog razdoblja, podijeljen s brojem
kilometara koje su vozila prešla na dionicama autoceste i pojedinom cestovnom objektu (most, tunel, vijadukt i slično) na državnoj cesti na kojima se
naplaćivala pristojba tijekom toga razdoblja. Ponderirana prosječna infrastrukturna pristojba može uključiti povrat na kapital i marginu profita u tržišnim
uvjetima.
(9) Ponderirana prosječna pristojba za vanjske troškove je ukupan prihod od pristojbi za vanjske troškove tijekom određenog razdoblja, podijeljen s
brojem kilometara koje su vozila prešla na dionicama autoceste i pojedinom cestovnom objektu (most, tunel, vijadukt i slično) na državnoj cesti na kojima
se naplaćivala pristojba tijekom toga razdoblja.
(10) Vozila se za potrebe naplate cestarine raspoređuju u skupine sukladno broju osovina i/ili dimenziji i/ili težini i/ili vrsti vozila koja je naznačena u
knjižici vozila.
(11) Ministar je ovlašten donijeti provedbene propise kojima će urediti:
– skupine vozila u koje se raspoređuju vozila u svrhu naplate cestarine,
– metodologiju utvrđivanja i izračuna cestarine i koncesijske cestarine, troškova izgradnje, troškova financiranja, infrastrukturne pristojbe, pristojbe za
vanjske troškove koja se odnosi na troškove zaštite od buke, utvrđivanje najviše razine infrastrukturnih pristojbi, uvjete za umanjenje infrastrukturnih
pristojbi za vozila koja ispunjavaju najviše ekološke standarde te radi učinkovitog korištenja autoceste i podizanja razine sigurnosti na autocesti,
metodologiju izračunavanja prosječne cestarine koja je razmjerna troškovima izgradnje, održavanja, upravljanja i razvoja mreže autocesta, a iskazana je
kao ukupan prihod od cestarina u određenom vremenskom razdoblju podijeljen s brojem prevaljenih kilometara svih vozila koja su platila cestarinu na
određenoj mreži autocesta, podatke koji se radi usklađivanja infrastrukturnih pristojbi i pristojbi za vanjske troškove dostavljaju Europskoj komisiji.
(12) Ministarstvo najmanje šest mjeseci prije uvođenja cestarina, određenih na temelju infrastrukturnih pristojbi i na temelju pristojbi za vanjske troškove,
provodi postupak za dobivanje mišljenja i odluke Europske komisije o ispunjavanju uvjeta iz Direktive 2011/76/EU iz članka 1.a ovoga Zakona.
Navedene pristojbe se prije primjene trebaju uskladiti s Europskom komisijom.
(13) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar ne smiju davati popuste ili sniženja cestarine u dijelu koji se odnosi na pristojbu za vanjske troškove. Ova
odredba ne primjenjuje se na ugovore o koncesiji sklopljene prije dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
(14) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar mogu davati popuste ili sniženja cestarine u dijelu koji se odnosi na infrastrukturnu pristojbu pod sljedećim
uvjetima:
– da su razmjerni za sve skupine vozila, javno objavljeni i dostupni svim korisnicima autocesta pod jednakim uvjetima te da ne uzrokuju dodatne troškove
koji se prenose na ostale korisnike u obliku viših cestarina,
– da pridonose uštedama u troškovima upravljanja autocestom,
– da ne premašuju 13% iznosa infrastrukturne pristojbe koju plaćaju vozila razvrstana u istu skupinu koja ne ostvaruju pravo na popust ili sniženje.
(15) Odredbe stavka 14. podstavka 2. i 3. ovoga članka ne primjenjuju se na infrastrukturne pristojbe za nove javne ceste, koje će biti dio transeuropske
mreže cesta nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, određene na temelju propisa Europske unije kojima se utvrđuju smjernice za razvoj
Transeuropske prometne mreže, radi osiguranja tržišne održivosti tih investicija ako su izložene izravnom tržišnom natjecanju s drugim infrastrukturama.
Prije početka primjene ovih infrastrukturnih pristojbi Europska komisija provjerit će usklađenost pristojbi.
(16) Vlada može odobriti stimulativne modele plaćanja za elektroničku naplatu cestarine.
(17) Ukupan iznos cestarine, iznos infrastrukturne pristojbe i/ili iznos pristojbe za vanjske troškove mora biti naznačen na računu koji se izdaje korisniku
autoceste i pojedinog cestovnog objekta (most, tunel, vijadukt i slično) na državnoj cesti.
Godišnja naknada
Članak 9.a
(1) Visina godišnje naknade iz članka 86. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona određuje se prema broju osovina i maksimalnoj dozvoljenoj bruto
nosivosti vozila.
(2) Visina godišnje naknade iz stavka 1. ovoga članka može se umanjiti za:
– vatrogasna vozila,
– vozila koja se javom cestom kreću samo povremeno i kojima se koriste osobe čija djelatnost nije javni prijevoz tereta.
Korisnička naknada
Članak 9.b
(1) Korisnička naknada iz članka 86. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona može se uvesti za korištenje javne ceste ili pojedine dionice javne ceste za motorna
i priključna vozila namijenjena isključivo za prijevoz tereta, čija ukupna masa prelazi 3,5 tone. Na elektroničko ubiranje korisničke naknade primjenjuju
se odredbe o elektroničkoj naplati i interoperabilnosti iz članka 10. ovoga Zakona.
(2) Odluku o uvođenju, visini i namjeni korisničke naknade donosi Vlada.
261
(3) Visina korisničke naknade utvrđuje se razmjerno trajanju korištenja javne ceste koje može biti jedan dan, jedan tjedan, jedan mjesec ili jednu godinu.
Mjesečni iznos korisničke naknade ne prelazi 10% godišnjeg iznosa, tjedni iznos ne prelazi 5% godišnjeg iznosa, a dnevni iznos ne prelazi 2% godišnjeg
iznosa.
(4) Za vozila registrirana u Republici Hrvatskoj mogu se naplaćivati samo godišnji iznosi korisničke naknade.
Nadzor sustava naplaćivanja korištenja javnih cesta

Članak 9.c
Nadzor sustava naplaćivanja korištenja javnih cesta koji moraju funkcionirati na transparentan i nediskriminirajući način provodi se kroz propise iz članka
9. stavka 11., članka 87. stavaka 1. i 6. ovoga Zakona te kroz izdavanje suglasnosti na visinu cestarine iz članka 87. stavka 2. ovoga Zakona
Elektronički sustavi za naplatu cestarine i interoperabilnost

Članak 10.
(1) Elektronički sustavi za naplatu cestarine su sustavi za naplatu cestarine koji omogućuju naplaćivanje cestarine korištenjem najmanje jedne od sljedećih
tehnologija na kojima se temelji europska elektronička naplata cestarine: satelitskog određivanja položaja vozila, mobilne komunikacije uporabom
standarda GSM-GPRS (referencija na GSM TS 03.60/23.060) i mikrovalne tehnologije na frekvenciji 5,8 Ghz.
(2) Elektronički sustavi za naplatu cestarine koje uvode Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionari moraju biti međusobno interoperabilni. Hrvatske
autoceste d.o.o. i koncesionari mogu s pružateljima drugih usluga ugovoriti da se oprema u vozilu korisnika usluge elektroničke naplate cestarine može
koristiti i za druge namjene, pod uvjetom da to ne predstavlja dodatno opterećenje za korisnika usluge i ne diskriminira korisnike usluga elektroničke
naplate cestarine.
(3) Odredbe članaka 10. do 15. ovoga Zakona ne primjenjuje se na:
– sustave za naplatu cestarine koji nemaju tehnologiju elektroničke naplate cestarine,
– elektroničke sustave za naplatu cestarine kod kojih nije potrebna ugradnja opreme u vozila,
– male, isključivo lokalne sustave za naplatu cestarine, za koje bi troškovi usklađivanja s europskom elektroničkom naplatom cestarine bili nerazmjerni s
koristima od takve naplate.
(4) Elektronički sustavi za naplatu cestarine u smislu ovoga Zakona ne smatraju se elektroničkim novcem prema posebnim propisima kojima se uređuju
institucije za elektronički novac.
(5) Naplata putem elektroničkih sustava za naplatu cestarine iz stavaka 1. i 3. podstavka 2. ovoga članka ne smatra se javno dostupnom
telekomunikacijskom uslugom prema propisima kojima se uređuje područje telekomunikacija.
(6) Na opremu za elektroničku naplatu cestarine primjenjuju se propisi koji uređuju elektromagnetsku kompatibilnost, radijsku opremu i
telekomunikacijsku terminalnu opremu.
(7) Naplatne prometne trake za elektroničku naplatu cestarine mogu, uz primjenu propisa o sigurnosti prometa, biti korištene i za naplatu cestarine na
druge načine.
(8) Interoperabilnost predstavlja sposobnost sustava i pridruženih poslovnih procesa da nesmetano razmjenjuju podatke i međusobno dijele informacije i
znanje.
Članak 10.a.
Vlada će na prijedlog Ministarstva u programu iz članka 21. ovoga Zakona utvrditi mjere za povećanje korištenja elektroničkih sustava za naplatu
cestarine, koje uključuju i stimulativne modele plaćanja cestarine, kako bi elektronička naplata cestarine dostigla barem 50% ukupne naplate cestarine.
Europska elektronička naplata cestarine

Članak 11.
(1) Europska elektronička naplata cestarine (u daljnjem tekstu: EENC) je način elektroničke naplate cestarine na području Europske unije koji omogućuje
korisniku autoceste da, na temelju ugovora sklopljenog s jednim od ovlaštenih pružatelja usluge EENC-a iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, postane
korisnik usluge EENC-a.
(2) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar dužni su, najkasnije u roku od pet godina od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, osigurati
uvjete za sklapanje ugovora s ovlaštenim pružateljem usluge EENC-a u Europskoj uniji i omogućiti plaćanje cestarine na način propisan u stavku 1.
ovoga članka. Ugovorom se uz ostalo određuje način obrade transakcija na naplatnim postajama, financijski obračun, postupci za pregled podataka o
transakcijama, posebno u slučaju zakazivanja ili kvara opreme, kontrolni sustavi, mogućnost prisilne izvršivosti i osiguranja plaćanja.
(3) Cestarina koju plaća korisnik EENC-a ne smije biti veća od cestarine koju plaćaju ostali korisnici autoceste.
(4) Korisnici usluge EENC-a mogu ugovoriti način plaćanja cestarine putem EENC-a s bilo kojim pružateljem usluge EENC-a bez obzira na mjesto
registracije vozila ili državu u kojoj pružatelj usluge EENC-a ima sjedište.
(5) Smatrat će se da je ispunjenjem obveze plaćanja pružatelju usluge EENC-a s kojim je sklopio ugovor korisnik usluge EENC-a platio cestarinu
Hrvatskim autocestama d.o.o. odnosno koncesionaru.
(6) EENC može biti korištena i kao način naplate usluge drugih vrsta prijevoza ako za to postoje tehničke mogućnosti kod drugih vrsta prijevoza.
Pružatelj usluge EENC-a

Članak 12.
(1) Pružatelj usluge EENC-a je pravna osoba koja raspolaže odgovarajućom opremom koja omogućuje EENC način naplate cestarine, udovoljava
uvjetima za pružanje EENC usluge i upisana je u upisnik pružatelja EENC usluge u zemlji članici Europske unije u kojoj ima sjedište.
(2) Ako su Hrvatske autoceste d.o.o., odnosno koncesionar ujedno i pružatelji usluge EENC-a, dužni su voditi poslovne knjige na način da posebno
iskazuju račun dobiti i gubitka u odnosu na plaćanje cestarine putem EENC-a.
Upisnik pružatelja usluge EENC-a

Članak 13.
(1) Upisnik pružatelja usluge EENC-a koji imaju sjedište na teritoriju Republike Hrvatske vodi Ministarstvo.
(2) U upisnik iz stavka 1. ovoga članka upisuju se podaci o pružatelju usluge EENC-a, područje primjene EENC-a, tehnički zahtjevi iz potvrde iz članka
14. stavka 2. ovoga Zakona, podaci o određivanju visine cestarine, izjavu Hrvatskih autocesta d.o.o., odnosno koncesionara o uvjetima sklapanja ugovora
s pružateljem usluga EENC-a.
Tehnički zahtjevi i posebni uvjeti za EENC i interoperabilnost

Članak 14.
262
(1) Tehničke zahtjeve i posebne uvjete te elemente interoperabilnosti koje moraju ispunjavati pružatelji usluge EENC-a sa sjedištem na teritoriju
Republike Hrvatske, Hrvatske autoceste d.o.o., odnosno koncesionar propisuje ministar.
(2) Potvrdu o ispunjavanju tehničkih zahtjeva i elemenata interoperabilnosti iz stavka 1. ovoga članka izdaje Državni zavod za mjeriteljstvo.
Tijelo za mirenje
Članak 15.
U Ministarstvu se osniva tijelo za mirenje koje provodi mirenje između Hrvatskih autocesta d.o.o., odnosno koncesionara i pružatelja usluga EENC-a u
sporovima koji nastanu za vrijeme pregovora ili nakon sklapanja ugovora, posebice u odnosu na sadržaj izjave Hrvatskih autocesta d.o.o., odnosno
koncesionara o uvjetima sklapanja ugovora s pružateljem usluga EENC-a radi osiguranja ravnopravnog odnosa prema pružateljima usluge EENC-a i
opravdanosti visine naknade koju plaća pružatelj usluge EENC-a.
Zaštita osobnih podataka korisnika javnih cesta

Članak 15.a
(1) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom i koncesionar dužni su osobne podatke korisnika javne ceste za potrebe inteligentnih transportnih sustava
na javnoj cesti (elektronička naplata cestarine i EENC, sustavi za upravljanja prometom i drugi) prikupljati, obrađivati i koristiti u skladu s propisima o
zaštiti osobnih podataka i propisima o zaštiti podataka i sigurnosti u elektroničkim komunikacijama.
(2) U svrhu dodatne zaštite privatnosti, uvijek kada je to tehnički izvedivo, inteligentni transportni sustavi iz stavka 1. ovoga članka trebaju koristiti
neimenovane podatke.
Stanje javnih cesta

Članak 16.
Javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane sukladno važećim propisima.
Opća načela planiranja, projektiranja, gradnje, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta

Članak 17.
(1) Javne ceste se planiraju, projektiraju, grade, rekonstruiraju i održavaju na način:
– sukladan najnovijim stručnim saznanjima iz područja projektiranja i gradnje te s ekonomskim načelima i mjerilima za procjenu opravdanosti njihove
gradnje,
– da omogućuju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu, kao i sukladnost javnih cesta s drugim zahvatima u prostoru i s okolišem kroz koji se
protežu,
– sukladan uvjetima koji su određeni ovim Zakonom i propisima za njegovu provedbu, zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja i
propisima za njegovu provedbu, propisima kojima je uređena zaštita okoliša te propisima o sigurnosti prometa na cestama.
(2) Tranzitni promet teretnih vozila može se odvijati samo po javnim cestama određenim za tranzitni promet.
(3) Ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za graditeljstvo i ministrom nadležnim za unutarnje poslove donosi propis o projektiranju javnih cesta i
njihovih elemenata sa stajališta osiguranja prometne sigurnosti i ekonomičnosti njihove izgradnje i održavanja.
(4) Ministar, sukladno zakonu kojim se uređuje sigurnost prometa na cestama, donosi propise o:
– prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama,
– turističkoj i ostaloj signalizaciji,
– načinu označavanja i osiguranja radova na cesti.
(5) Ministar donosi:
– tehničke provedbene propise kojima se podrobnije uređuje primjena posebnih propisa na području javnih cesta,
– propis kojim se određuju javne ceste i ostali elementi bitni za obavljanje tranzitnog prometa teretnih vozila iz stavka 2. ovoga članka,
– propis kojim se utvrđuje sadržaj, ustroj i način vođenja baze podataka o javnim cestama i objektima na njima.
(6) Ministar nadležan za graditeljstvo, uz suglasnost ministra, donosi propis o vrsti i sadržaju projekata za građenje i rekonstrukciju javnih cesta.
(7) Ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za graditeljstvo donosi tehničke provedbene propise kojima se uređuje projektiranje, građenje,
rekonstrukcija i održavanje biciklističkih staza i biciklističkih traka, uključujući i način prometovanja i njihova označavanja prometnom signalizacijom.
(8) Ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove te ministrom nadležnim za graditeljstvo donosi propis kojim se ograničava uporaba
pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona, kada za te ceste kao alternativni pravci postoje druge
javne ceste s boljim prometno-tehničkim karakteristikama, osim za prijevoz navedenih vozila u lokalnom prometu, ako to zahtijevaju razlozi protočnosti i
sigurnosti prometa, zaštite ceste od buke i drugih elemenata vezanih uz zaštitu okoliša.
III. PL ANIRANJE I UPRAVL JANJE JAVNIM CE ST AMA
1. Planski temelji
Strategija razvitka javnih cesta

Članak 18.
(1) Hrvatski sabor na prijedlog Vlade donosi strategiju kojom se utvrđuju ciljevi i plan razvitka javnih cesta u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu:
Strategija), sukladno Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske.
(2) Strategija iz stavka 1. ovoga članka sadrži:
– analizu stanja,
– strateške ciljeve razvitka,
– mjere i aktivnosti,
– provedbene odredbe,
– mogućnosti provedbe utvrđenih ciljeva.
Tehničko-tehnološko jedinstvo
Članak 19.
(1) Ministarstvo je nadležno za osiguranje tehničko-tehnološkog jedinstva javnih cesta kroz provedbu Strategije.
263
(2) Ministarstvo može Hrvatskim cestama d.o.o. povjeriti obavljanje određenih operativnih stručno-tehničkih poslova u vezi s osiguranjem tehničko-
tehnološkog jedinstva javnih cesta.
Prioriteti u građenju i održavanju

Članak 20.
Prioritet u građenju i održavanju autocesta, državnih, županijskih i lokalnih cesta i potreba razvitka javnih cesta utvrđena Strategijom mora se temeljiti na
prostornim, prometnim, tehničkim, ekološkim, demografskim i gospodarskim analizama, s gospodarski opravdanim prometno-tehničkim rješenjima radi
povećanja sigurnosti, kapaciteta i protočnosti prometa.
Program građenja i održavanja

Članak 21.
(1) Program građenja i održavanja javnih cesta na prijedlog Ministarstva donosi Vlada za razdoblje od četiri godine, sukladno Strategiji.
(2) Izvješće o ostvarivanju dugoročnih ciljeva razvoja cestovne infrastrukture utvrđenih Strategijom i izvršenju Programa iz stavka 1. ovoga članka Vlada
jedanput godišnje podnosi Hrvatskom saboru.
Godišnji plan
Članak 22.
(1) Program građenja i održavanja javnih cesta iz članka 21. ovoga Zakona ostvaruje se:
– godišnjim planom građenja i održavanja autocesta, koji donose Hrvatske autoceste d.o.o.,
– godišnjim planom građenja i održavanja državnih cesta, koji donose Hrvatske ceste d.o.o.,
– godišnjim planom građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta, koji donose županijske uprave za ceste.
(2) Godišnji planovi iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka donose se uz suglasnost Vlade, a godišnji planovi iz podstavka 3. ovoga članka uz
prethodnu suglasnost Ministarstva.
2. Građenje i rekonstrukcija javnih cesta
Poslovi građenja i rekonstrukcije javnih cesta

Članak 23.
Poslovi građenja i rekonstrukcije javnih cesta u smislu ovoga Zakona obuhvaćaju:
– pripremu, izradu i ustupanje izrade potrebnih studija te njihovu stručnu ocjenu,
– pokretanje postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno pokretanja postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš,
– pokretanje postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu,
– ustupanje usluga projektiranja s istražnim radovima,
– ustupanje usluga projektiranja opreme, pratećih objekata i prometne signalizacije,
– ishođenje lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola, odnosno drugih akata na temelju kojih je dopušteno građenje i uporaba građevine po posebnom
propisu,
– ustupanje radova izmještanja komunalne i druge infrastrukture,
– ustupanje geodetskih radova,
– ustupanje radova građenja i rekonstrukcije,
– ustupanje usluga stručnog nadzora građenja,
– organizaciju tehničkog pregleda i primopredaju javne ceste te dijelova javne ceste i objekata na korištenje i održavanje,
– investitorski nadzor nad provođenjem projekata,
– ustupanje revizije projekata u odnosu na osnovne uvjete kojima javna cesta mora udovoljiti u pogledu sigurnosti prometa.
Posebni uvjeti građenja javnih cesta

Članak 24.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole za građenje i rekonstrukciju autocesta, državnih cesta i građevine iz članka 4. stavka 1. podstavka 6. ovoga
Zakona, posebne uvjete izdaje Ministarstvo.
(2) U postupku izdavanja lokacijske dozvole za građenje i rekonstrukciju županijskih i lokalnih cesta i građevine iz članka 4. stavka 1. podstavka 6. ovoga
Zakona posebne uvjete izdaje nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne
uprave koji se odnose na prostorno uređenje. Posebni uvjeti izdaju se prije izdavanja lokacijske dozvole odnosno drugog akta kojim se provode
dokumenti prostornog uređenja sukladno posebnom propisu.
(3) Nadležna tijela iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužna su sudjelovati u postupku izdavanja građevinske dozvole izdavanjem potvrde na glavni projekt
sukladno posebnom propisu.
Građenje komunalnih i drugih objekata unutar cestovnog zemljišta

Članak 25.
(1) Ako se prilikom građenja ili rekonstrukcije javne ceste predviđa i građenje ili rekonstrukcija komunalnih, vodnih i energetskih građevina kao i
građevina elektroničkih komunikacija i povezane opreme na javnoj cesti koje u cijelosti ili djelomično služe za potrebe javne ceste, projekt mora
obuhvatiti i te građevine i radove koji će se izvesti na površini, odnosno ispod ili iznad površine ceste.
(2) Troškove izrade projekata i građenja komunalnih građevina iz stavka 1. ovoga članka snosi investitor komunalnih građevina, sukladno propisima koji
uređuju komunalno gospodarstvo.
(3) Troškove izrade projekata i građenja vodnih i energetskih građevina, kao i građevina elektroničkih komunikacija i povezane opreme iz stavka 1. ovoga
članka snosi investitor tih građevina, sukladno propisima koji uređuju upravljanje tim građevinama.
(4) Ako se radi građenja komunalnih, vodnih i energetskih građevina kao i građevina elektroničkih komunikacija i povezane opreme na javnoj cesti
osniva pravo služnosti odnosno pravo građenja, služnost, odnosno pravo građenja osniva se u korist investitora tih građevina.
(5) Prijenos prava služnosti, odnosno prava građenja iz stavka 4. ovoga članka dopušten je u korist osobe koja je na temelju posebnog zakona ovlaštena
upravljati građevinama iz stavka 1. ovoga članka.
264
(6) Osnivanje prava služnosti ili prava građenja te prava i obveze investitora komunalnih, vodnih i energetskih građevina, kao i građevina elektroničkih
komunikacija i povezane opreme iz stavka 1. ovoga članka te prava i obveze pravne osobe koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionara utvrđuju
se ugovorom sukladno odredbama ovoga Zakona.
(7) Suglasnost za građenje komunalnih, vodnih i energetskih građevina, kao i građevina elektroničkih komunikacija i povezane opreme na javnoj cesti
koje ne služe za potrebe javne ceste daje pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar.
(8) Osnivanje prava služnosti ili prava građenja te ostala prava i obveze investitora komunalnih, vodnih i energetskih građevina, kao i građevina
elektroničkih komunikacija i povezane opreme koje ne služe za potrebe javne ceste a za koje je izdana suglasnost iz stavka 7. ovoga članka, utvrđuju se
ugovorom s pravnom osobom koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionarom, sukladno odredbama ovoga Zakona.
(9) Ako se građenjem ili rekonstrukcijom javne ceste zadire u postojeće komunalne, vodne i energetske građevine ili građevine elektroničkih
komunikacija i povezanu opremu, troškove izrade projekata, građenja ili rekonstrukcije tih građevina snosi investitor javne ceste ako je osoba koja je na
temelju posebnog zakona ovlaštena upravljati tom građevinom investitoru javne ceste za postojeću građevinu dostavila dokumentaciju sukladno
propisima koji uređuju gradnju. U protivnom troškove snosi osoba koja je na temelju posebnog zakona ovlaštena upravljati tom građevinom.
3. Održavanje javnih cesta
Poslovi održavanja
Članak 26.
(1) Poslovi održavanja javnih cesta u smislu ovoga Zakona jesu:
– planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima,
– redovito i izvanredno održavanje javnih cesta,
– ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta,
– stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta,
– ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta,
– osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste,
– ophodnja.
(2) Radovi izvanrednog održavanja javnih cesta mogu se izvoditi samo na temelju glavnog ili izvedbenog projekta i propisa iz stavka 3. ovoga članka.
(3) Popis poslova redovitog i izvanrednog održavanja, opseg pojedinih radova i rokove izvođenja tih radova, pravila i tehničke uvjete za izvođenje radova
u ljetnom i zimskom razdoblju te pravila za ophodnju javnih cesta propisuje ministar.
Održavanje javne ceste kroz naselje

Članak 27.
(1) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne održava:
– sustav za odvodnju, ako je dio mjesne kanalizacijske ili kanalske mreže,
– javnu rasvjetu,
– zelene površine, drvorede i samostalno ukrasno grmlje,
– pothodnike i nathodnike u funkciji pješačkog prometa,
– biciklističke i pješačke staze izvan kolnika,
– tramvajske, odnosno željezničke pruge.
(2) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega.
(3) Slivnici uz javnu cestu u naselju te zamjena i popravak slivničkih rešetki i poklopaca revizijskih okana na kolniku javne ceste, koji nisu vezani na
mjesnu kanalizacijsku ili kanalsku mrežu, održavaju se kao sastavni dio te javne ceste, osim ako nije drukčije ugovoreno.
Održavanje raskrižja u istoj razini

Članak 28.
(1) Za održavanje raskrižja javnih cesta u istoj razini nadležni su:
– Hrvatske ceste d.o.o. za raskrižje državne i županijske, odnosno za raskrižje državne i lokalne ceste,
– županijska uprava za ceste koja upravlja županijskom cestom za raskrižje županijske i lokalne ceste.
(2) Za održavanje raskrižja javne ceste i nerazvrstane ceste u istoj razini nadležna je pravna osoba koja upravlja javnom cestom.
(3) Pravne osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezne su održavati prometnu površinu raskrižja sa svim dijelovima javne ceste, unutar linija koje
povezuju krajnje točke slobodnog profila javne ceste u zoni raskrižja.
(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju i na održavanje svjetlosno-signalnih uređaja postavljenih u raskrižju u istoj
razini.
(5) Način raspodjele ukupnih troškova održavanja svjetlosno-signalnih uređaja uključujući i električnu energiju, između pravnih osoba koje upravljaju
pojedinom cestom u raskrižju, propisuje ministar.
Održavanje nadvožnjaka i podvožnjaka i drugih cestovnih objekata

Članak 29.
(1) Nadvožnjak, podvožnjak i drugi cestovni objekt u raskrižju autoceste i državne, županijske, lokalne, odnosno nerazvrstane ceste održava se kao
sastavni dio autoceste, osim kolnika, cestovnih instalacija i opreme državne, županijske, lokalne, odnosno nerazvrstane ceste.
(2) Nadvožnjak, podvožnjak i drugi cestovni objekt u raskrižju državne ceste i županijske, lokalne, odnosno nerazvrstane ceste održava se kao sastavni
dio državne ceste, osim kolnika, cestovnih instalacija i opreme županijske, lokalne, odnosno nerazvrstane ceste.
(3) Nadvožnjak, podvožnjak i drugi cestovni objekt u raskrižju županijske ceste i lokalne, odnosno nerazvrstane ceste održava se kao sastavni dio
županijske ceste, osim kolnika, cestovnih instalacija i opreme lokalne, odnosno nerazvrstane ceste.
(4) Nadvožnjak, podvožnjak i drugi cestovni objekt u raskrižju lokalne ceste i nerazvrstane ceste održava se kao sastavni dio lokalne ceste, osim kolnika,
cestovnih instalacija i opreme nerazvrstane ceste.
(5) Nadležne pravne osobe koje upravljaju javnim cestama mogu ugovoriti drukčiji način održavanja nadvožnjaka, podvožnjaka i drugih cestovnih
objekata u raskrižju.
265
Održavanje željezničko-cestovnih prijelaza i križanja
Članak 30.
(1) Željezničko-cestovni prijelaz u istoj razini održava se sukladno propisima kojima se uređuju željeznice.
(2) Križanje javne ceste i željezničke pruge u dvije razine u cijelosti se održava kao javna cesta u dijelu koji se nalazi iznad željezničke pruge, a samo
kolnik i cestovne instalacije kada se javna cesta nalazi ispod željezničke pruge.
(3) Križanje javne ceste i druge infrastrukture održava se na način da pravna osoba koja upravlja javnom cestom održava cestovnu građevinu.
4. Ostali poslovi upravljanja javnim cestama

Članak 31.
Ostali poslovi upravljanja javnim cestama, u smislu ovoga Zakona, jesu:
– osiguranje obavješćivanja javnosti o stanju i prohodnosti javnih cesta, izvanrednim događajima na njima i o meteorološkim uvjetima značajnim za
sigurno odvijanje prometa,
– vođenje podataka o javnim cestama,
– priprema podloga za pripremu i dodjelu koncesija,
– odlučivanje o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na javnim cestama,
– organizacija sustava naplate cestarine na autocestama i objektima s naplatom cestarine,
– praćenje i analiza stanja sigurnosti prometa na javnim cestama,
– izrada izvješća, elaborata, ekspertiza i sličnih materijala za potrebe Hrvatskog sabora, Vlade, Ministarstva, županijske skupštine i župana.
Baza podataka o javnim cestama

Članak 32.
(1) Hrvatske ceste d.o.o. vode jedinstvenu bazu podataka o javnim cestama za operativne potrebe osiguranja tehničko-tehnološkog jedinstva mreže javnih
cesta.
(2) Hrvatske autoceste d.o.o., županijske uprave za ceste i koncesionari dužni su podatke iz svojih baza podataka o javnim cestama prenositi Hrvatskim
cestama d.o.o.
5. Ustupanje radova
Članak 33.
(1) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i županijske uprave za ceste izravno ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih
cesta, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(2) Izvođenje radova građenja i rekonstrukcije javnih cesta smije se ustupiti samo pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj, specijaliziranoj i opremljenoj za
te poslove sukladno posebnim propisima.
(3) Radovi održavanja javnih cesta ustupaju se pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena te koja
raspolaže osposobljenim kadrovima za izvođenje radova održavanja pod prometom.
(4) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom radove redovitog održavanja javnih cesta može ustupiti za razdoblje od četiri godine.
(5) Uvjete tehničke opremljenosti i stručne osposobljenosti kadrova iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar.
Preuzimanje na održavanje i upravljanje infrastrukture izgrađene na i izvan cestovnog zemljišta

Članak 34.
(1) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar ne održavaju komunalne, vodne i energetske građevine niti građevine elektroničkih
komunikacija i povezanu opremu koje su izgrađene na ili izvan cestovnog zemljišta sukladno članku 25. ovoga Zakona, a namijenjene su pretežito za
potrebe javne ceste.
(2) Građevine iz stavka 1. ovoga članka preuzimaju na održavanje i upravljanje osobe koje su na temelju posebnog zakona ili odluke nadležnog tijela
donesene na temelju posebnog zakona zadužene za njihovo održavanje i upravljanje.
(3) Preuzimanje iz stavka 2. ovoga članka obavit će se u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti uporabne dozvole.
(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na održavanje građevina iz stavka 1. ovoga članka koje je investitor javne ceste bio
dužan izgraditi na ili izvan cestovnog zemljišta na temelju posebnog zakona ili odluke nadležnog tijela donesene na temelju posebnog zakona.
6. Nužni radovi održavanja prilikom štrajka

Članak 35.
Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, koncesionar i pravna ili fizička osoba kojoj je ustupljeno izvođenje radova redovitog održavanja javne ceste,
prilikom štrajka svojih radnika dužni su i ovlašteni osigurati obavljanje redovitog održavanja javne ceste, i to:
– nadzor prohodnosti i osposobljenosti javne ceste za siguran promet svakodnevnim pregledima javne ceste (ophodnja javne ceste),
– osiguranje opasnih dijelova na javnoj cesti, ako utvrđene nedostatke koji ugrožavaju promet na njoj ophodar ne može odmah otkloniti,
– provođenje mjera za osiguranje javne ceste čiji bi izostanak mogao prouzročiti oštećenje javne ceste,
– otklanjanje posljedica prirodnih i drugih katastrofa na javnoj cesti,
– otklanjanje oštećenja javne ceste koja bi mogla uzrokovati prestanak prometa ili opasnost za sudionike u prometu,
– uspostavljanje prohodnosti javne ceste u zimskom razdoblju najmanje u opsegu koji omogućuje odvijanje prometa uz uporabu zimske opreme,
– osiguranje tekućih podataka o stanju i prohodnosti javne ceste.
7. Imovinskopravni odnosi
Izvlaštenje nekretnina
Članak 36.
(1) Građenje rekonstrukcija i održavanje javnih cesta u interesu je Republike Hrvatske.
(2) Dokazom da investitor ima pravo graditi javnu cestu u smislu propisa kojim se uređuje gradnja smatra se odluka Vlade o utvrđivanju interesa
Republike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom je određen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena potvrda glavnog
projekta ili građevinska dozvola.
266
(3) Na postupak izvlaštenja nekretnina radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta primjenjuju se propisi o izvlaštenju, ako ovim Zakonom nije
drukčije određeno.
(4) Uz prijedlog za izvlaštenje nekretnina prilaže se pravomoćna lokacijska dozvola te parcelacijski elaborat, odnosno drugi odgovarajući geodetski
elaborat prema propisima kojima se uređuje katastar nekretnina.
(5) Vlasnik izvlaštene nekretnine radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta ima pravo na novčanu naknadu sukladno zakonu kojim je
uređeno izvlaštenje, a može mu se umjesto novčane naknade dati u vlasništvo druga odgovarajuća nekretnina.
(6) Nekretnine koje su izvlaštenjem, pravnim poslom ili drugim pravnim aktom postale vlasništvo Republike Hrvatske, a lokacijskom dozvolom su
predviđene kao javna cesta, neotuđive su iz vlasništva Republike Hrvatske.
(7) Nekretnine koje su potrebne za gradnju, rekonstrukciju i održavanje javne ceste izvlašćuju se u korist Republike Hrvatske.
(8) Prijedlog za izvlaštenje za autoceste podnose Hrvatske autoceste d.o.o., za državne ceste Hrvatske ceste d.o.o., a za županijske i lokalne ceste
županijske uprave za ceste.
(9) Prijedlog za izvlaštenje u ime i za račun Republike Hrvatske može podnijeti i koncesionar ako je za to posebno ovlašten ugovorom o koncesiji
sklopljenim po odredbama ovoga Zakona.
(10) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom iz stavka 7. i 8. ovoga članka obveznik je plaćanja naknade u postupku izvlaštenja radi građenja,
rekonstrukcije i održavanja javne ceste.
Izvlaštenje radi izmještanja infrastrukture izvan cestovnog zemljišta

Članak 37.
(1) Kad se za potrebe građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste postojeće komunalne, vodne i energetske građevine, kao i građevine elektroničkih
komunikacija i povezana oprema smještene na zemljištu obuhvaćenom projektom javne ceste moraju izmjestiti izvan cestovnog zemljišta, njihovo
izmještanje provodi se u postupku potpunog ili nepotpunog izvlaštenja, uz odgovarajuću primjenu odredbi o izvlaštenju nekretnina iz članka 36. do 42.
ovoga Zakona.
(2) Poslovi izmještanja postojeće infrastrukture radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste smatraju se u smislu ovoga Zakona poslovima
građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste, i u interesu su Republike Hrvatske.
(3) Prijedlog za izvlaštenje nekretnina potrebnih za izmještanje postojeće infrastrukture ovlaštene su podnijeti osobe koje su po odredbama ovoga Zakona
ovlaštene podnijeti prijedlog za izvlaštenje nekretnina radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste.
Potpuno izvlaštenje radi izmještanja infrastrukture izvan cestovnog zemljišta

Članak 38.
(1) Kad se provodi postupak potpunog izvlaštenja nekretnina radi izmještanja postojećih komunalnih, vodnih i energetskih građevina kao i građevina
elektroničkih komunikacija i povezane opreme izvan cestovnog zemljišta, nekretnina na koju će se izmjestiti postojeća infrastruktura postaje izvlaštenjem
vlasništvo Republike Hrvatske ukoliko je osoba koja je koristila infrastrukturu imala na zemljištu koje se izvlašćuje neko ograničeno stvarno pravo.
(2) Ako je na nekretnini koja je izvlaštena radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste i s koje je izmještena infrastruktura, osoba koja je
koristila infrastrukturu imala neko ograničeno stvarno pravo na temelju kojeg je bila ovlaštena imati u vlasništvu i posjedu odnosnu infrastrukturu, na
nekretnini na koju se izmješta infrastruktura u korist te osobe osnovat će se isto stvarno pravo. Osoba u čiju je korist osnovano stvarno pravo na nekretnini
izvlaštenoj radi premještanja infrastrukture nema pravo na naknadu zbog prestanka stvarnog prava na nekretnini izvlaštenoj radi građenja, rekonstrukcije i
održavanja javne ceste.
(3) Pravni odnosi između Republike Hrvatske i osoba koje su prije izmještanja postojeće infrastrukture koristile infrastrukturu u pogledu korištenja
nekretnina i osnivanja stvarnih prava na nekretninama na koje je izmještena infrastruktura, uređuju se na temelju posebnih zakona koji uređuju korištenje
i uporabu određene vrste infrastrukture.
(4) Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se ako je prijedlog za izvlaštenje radi izmještanja infrastrukture podnesen kao poseban prijedlog za
izvlaštenje prije ili nakon što je već doneseno rješenje o izvlaštenju nekretnine s koje je potrebno izmjestiti infrastrukturu, a nije došlo do spajanja tih
postupaka.
(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje se i u postupku potpunog izvlaštenja nekretnine radi izmještanja postojeće infrastrukture sa
zemljišta koje će se izvlastiti radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste, kad je vlasnik infrastrukture i zemljišta izvlaštenog radi građenja,
rekonstrukcije i održavanja javne ceste ista osoba.
(6) Vlasniku nekretnine će se, kao naknada za izvlašteno zemljište, dati u vlasništvo zemljište koje je na temelju stavka 1. ovoga članka izvlašteno radi
premještanja infrastrukture.
Nepotpuno izvlaštenje radi izmještanja infrastrukture izvan cestovnog zemljišta

Članak 39.
(1) Kad se provodi postupak nepotpunog izvlaštenja nekretnina radi izmještanja postojećih komunalnih, vodnih i energetskih građevina, kao i građevina
elektroničkih komunikacija i povezane opreme na nekretnini na koju će se izmjestiti infrastruktura, rješenjem o izvlaštenju osniva se pravo služnosti u
korist osobe koja je na nekretnini izvlaštenoj radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste imala pravo služnosti vodova ili drugih uređaja.
(2) Osoba u čiju je korist osnovana stvarna služnost na nekretnini izvlaštenoj radi premještanja infrastrukture nema pravo na naknadu zbog prestanka
stvarne služnosti na nekretnini izvlaštenoj radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako je prijedlog za izvlaštenje radi izmještanja infrastrukture podnesen kao poseban prijedlog za
izvlaštenje prije ili nakon prijedloga za izvlaštenje radi građenja, rekonstrukcije ili održavanja javne ceste, a nije došlo do spajanja tih postupaka.
Izvlaštenje radi izgradnje infrastrukture za potrebe javne ceste izvan cestovnog zemljišta
Članak 40.
(1) Kad je za potrebe građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste projektom javne ceste predviđena izgradnja komunalnih, vodnih i energetskih
građevina kao i građevina elektroničkih komunikacija i povezane opreme izvan cestovnog zemljišta, za potrebe njihove izgradnje provodi se postupak
potpunog ili nepotpunog izvlaštenja nekretnina uz odgovarajuću primjenu odredbi o izvlaštenju nekretnina radi građenja, rekonstrukcije i održavanja
javne ceste iz članka 36. do 42. ovoga Zakona.
(2) Poslovi građenja infrastrukture i građevina izvan cestovnog zemljišta za potrebe građenja, održavanja i rekonstrukcije javne ceste smatraju se u smislu
ovoga Zakona poslovima građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste, i u interesu su Republike Hrvatske.
(3) Prijedlog za izvlaštenje nekretnina potrebnih za građenje infrastrukture i građevina izvan cestovnog zemljišta ovlaštene su podnijeti osobe koje su po
odredbama ovoga Zakona ovlaštene podnijeti prijedlog za izvlaštenje nekretnina radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste.
(4) Prijedlog za izvlaštenje nekretnina potrebnih za građenje infrastrukture i građevina izvan cestovnog zemljišta podnosi se zajedno s prijedlogom za
izvlaštenje nekretnina radi građenja i održavanja javne ceste ili kao poseban prijedlog za izvlaštenje.
267
(5) Kad je radi građenja infrastrukture ili građevina provedeno potpuno izvlaštenje, nekretnina na kojoj će se izgraditi infrastruktura ili građevina izvan
cestovnog zemljišta postaje izvlaštenjem vlasništvo Republike Hrvatske.
(6) Pravni odnosi između Republike Hrvatske i osoba koje su po posebnim zakonima ovlaštene održavati i upravljati infrastrukturom i građevinama iz
ovoga članka, u pogledu korištenja nekretnina odnosno osnivanja stvarnog prava na nekretninama na kojima je izgrađena infrastruktura, uredit će se po
odredbama posebnih zakona koji uređuju korištenje i uporabu određene vrste infrastrukture.
(7) Kada je radi građenja infrastrukture ili građevina provedeno nepotpuno izvlaštenje, korisnik izvlaštenja je osoba koja je na temelju posebnog zakona
ili odluke nadležnog tijela donesene na temelju posebnog zakona zadužena za njihovo upravljanje i održavanje.
(8) Na preuzimanje održavanja i upravljanja objekata infrastrukture i građevina izgrađenih izvan cestovnog zemljišta radi potrebe građenja, rekonstrukcije
i održavanja javne ceste sukladno ovom članku na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 34. ovoga Zakona.
Stupanje u posjed
Članak 41.
(1) Ako pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar želi stupiti u posjed nekretnina prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju,
podnosi zahtjev za stupanjem u posjed nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova
državne uprave koji se odnose na prostorno uređenje.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka odobrava se ako osoba ovlaštena graditi, rekonstruirati i održavati javnu cestu podnese dokaz da je prijašnjem
vlasniku isplaćena naknada sukladno posebnim propisima o izvlaštenju, odnosno da mu je navedena naknada stavljena na raspolaganje, odnosno dokaz da
je prijašnji vlasnik odbio primiti naknadu.
(3) O stupanju u posjed izvlaštenih nekretnina iz stavka 1. ovoga članka rješenje donosi nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem
je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prostorno uređenje u roku od tri dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
(4) Žalba protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na nekretnine izvlaštene na temelju članka 37. do 40. ovoga Zakona.
Naknada za nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 42.
(1) Kada se javne ceste grade, rekonstruiraju ili održavaju na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, ne plaća se naknada za zemljište.
(2) U slučaju izdvajanja iz šumsko-gospodarskog područja šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske radi građenja, rekonstrukcije i
održavanja javnih cesta ne plaća se naknada za prenesena prava propisana zakonom kojim se uređuje gospodarenje šumama.
(3) U slučaju građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske ne plaća se naknada za
zemljište niti se plaća naknada zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku propisana
zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište.
(4) U slučaju građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta ne plaća se komunalni doprinos.
Promjena granice pomorskog dobra

Članak 43.
(1) Kada je radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste potrebno promijeniti granice pomorskog dobra, Vlada donosi odluku da se sukladno
lokacijskoj dozvoli za javnu cestu promijene granice pomorskog dobra na način da se određena nekretnina ili njezin dio izuzme iz područja pomorskog
dobra.
(2) Nekretnine izuzete iz područja pomorskog dobra radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste postaju neotuđivo vlasništvo Republike
Hrvatske.
(3) Postupak promjene granica pomorskog dobra iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena je pokrenuti osoba koja je na temelju članka 36. ovoga Zakona
ovlaštena podnijeti prijedlog za izvlaštenje radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste.
(4) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži odredbu o brisanju u zemljišnim knjigama općeg dobra i o upisu neotuđivog vlasništva Republike Hrvatske.
(5) Osoba ovlaštena pokrenuti postupak promjene granice pomorskog dobra dostavlja odluku iz stavka 1. ovoga članka zajedno s parcelacijskim
elaboratom nadležnom općinskom državnom odvjetništvu radi provedbe odluke u zemljišnim knjigama.
(6) Nekretnine koje su radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste, sukladno odredbama ovoga članka, izuzete iz područja pomorskog dobra,
preuzima na upravljanje pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar.
(7) Na nekretninama koje su radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste, sukladno odredbama ovoga članka, izuzete iz područja pomorskog
dobra primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.
(8) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na izuzimanje nekretnina iz lučkog područja radi građenja, rekonstrukcije i održavanja
javne ceste.
Ukidanje statusa javnog vodnog dobra u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 44.
(1) Kada je radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste za određenu nekretninu ili njezin dio potrebno utvrditi prestanak statusa javnog vodnog
dobra, provodi se postupak koji je za prestanak javnog vodnog dobra propisan Zakonom kojim se uređuju vode.
(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena je pokrenuti osoba koja je na temelju članka 36. ovoga Zakona ovlaštena podnijeti prijedlog za
izvlaštenje radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste.
(3) Rješenje o prestanku statusa javnog vodnog dobra sadrži odredbu o upisu nekretnine kao neotuđivog vlasništva Republike Hrvatske.
(4) Nekretnine iz stavka 1. ovoga članka nakon prestanka statusa javnog vodnog dobra preuzima na upravljanje pravna osoba koja upravlja javnom
cestom, odnosno koncesionar.
IV. MJE RE Z A Z AŠ T IT U JAVNIH CE ST A I PRO MET A
Ograničenja radi zaštite javnih cesta

Članak 45.
(1) Javne ceste mogu se koristiti samo za cestovni promet, a u druge svrhe samo u slučajevima, na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom,
propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i propisima koji uređuju sigurnost prometa na cestama.
(2) Radi zaštite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj, na javnoj cesti zabranjeno je:
– oštetiti, ukloniti, premjestiti, zakriti ili na bilo koji drugi način izmijeniti postojeće stanje prometne signalizacije, prometnu opremu te cestovne uređaje,
268
– trajno ili privremeno zaposjedati ili na drugi način smetati posjed javne ceste ili njezinog dijela,
– dovoditi oborinsku vodu, otpadne vode i ostale tekućine,
– sprječavati otjecanja voda s javne ceste,
– spuštati po pokosu nasipa ili usjeka kamen, stabla te druge predmete i materijal,
– vući stabla i dijelove stabla te drugi materijal ili predmete,
– puštati domaće životinje bez nadzora, napajati životinje u cestovnom jarku te vršiti ispašu ili graditi pojilišta na cestovnom zemljištu,
– postavljati ograde, saditi živice, drveće i druge nasade,
– odlagati drvnu masu, ostale materijale ili druge predmete,
– postavljati nadgrobne ploče i ostala spomenobilježja,
– postavljati transparente, plakate i druge oblike obavještavanja odnosno oglašavanja na način koji nije sukladan članku 59. ovoga Zakona,
– rasipavati materijal, nanositi blato, ulje ili na drugi način onečišćavati javnu cestu,
– odlagati snijeg ili led,
– vršiti druge radnje koje mogu oštetiti javnu cestu ili ugroziti sigurno odvijanje prometa na njoj.
(3) Radi zaštite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj, u zaštitnom pojasu javne ceste zabranjeno je:
– postavljati i koristiti svjetla ili svjetlosne uređaje koji mogu ugroziti sigurnost prometa na javnoj cesti,
– namjerno paliti vatru i korov uz javnu cestu,
– orati u razdaljini 4 metra od granice cestovnog zemljišta u smjeru suprotno od javne ceste ili u širini 1 metra od granice cestovnog zemljišta usporedno s
javnom cestom,
– puštati domaće životinje bez nadzora,
– ostavljati snijeg ili led koji može skliznuti na javnu cestu,
– postavljati ograde, saditi živice, drveće i druge nasade koji onemogućavaju preglednost na javnu cestu,
– ostavljati drveće i druge predmete i stvari koje mogu pasti na javnu cestu,
– vršiti druge radnje koje mogu oštetiti javnu cestu ili ugroziti sigurno odvijanje prometa na njoj.
(4) Pravna osoba koja upravlja javnoj cestom odnosno koncesionar mora bez odgode, nakon saznanja, s ceste ukloniti sve zapreke ili druge posljedice
zabranjenih radnji, koje bi mogle oštetiti javnu cestu ili ugroziti, ometati ili smanjiti sigurnost prometa na javnoj cesti.
(5) Ako pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar ne može zapreku ili nastalo opasno mjesto na javnoj cesti ukloniti odmah, do
njezinog uklanjanja mora je osigurati propisanom prometnom signalizacijom te o zapreci i ostalim posljedicama zabranjenih radnji bez odgode
obavijestiti nadležnu inspekciju.
Izvanredni prijevoz
Članak 46.
(1) Vozila u prometu na javnoj cesti, sama ili zajedno s teretom, moraju udovoljavati propisanim uvjetima za pojedine vrste vozila u pogledu dimenzija,
ukupne mase i osovinskog opterećenja.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, može se obaviti izvanredni prijevoz, na temelju dozvole za izvanredni prijevoz kojom se utvrđuju uvjeti i
način obavljanja izvanrednog prijevoza, iznos i način plaćanja naknade i drugih troškova izvanrednog prijevoza.
(3) Vozilo kojim se obavlja izvanredni prijevoz mora udovoljiti zahtjevima tehničke ispravnosti sukladno propisima kojima se regulira sigurnost prometa
na cestama.
(4) Dozvolu za izvanredni prijevoz izdaje pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar, ovisno o javnoj cesti na kojoj se treba obaviti
izvanredni prijevoz, a dozvola za izvanredni prijevoz stranom prijevozniku izdaje se sukladno zakonu kojim se uređuje cestovni prijevoz.
(5) Ako se izvanredni prijevoz treba obaviti na više javnih cesta razvrstanih kao autocesta, državna, županijska, odnosno lokalna cesta, dozvolu za
izvanredni prijevoz izdaju Hrvatske ceste d.o.o.
(6) Subjekti iz stavka 4. i 5. ovoga članka o izdanim dozvolama za izvanredni prijevoz moraju obavijestiti ministarstvo nadležno za unutarnje poslove,
inspekciju za ceste Ministarstva, pravnu osobu koja upravlja javnom cestom po kojoj će biti obavljen izvanredni prijevoz, odnosno koncesionara.
(7) Uvjete i način obavljanja izvanrednog prijevoza te uvjete i postupak za izdavanje dozvole za izvanredni prijevoz propisuje ministar.
Troškovi izvanrednog prijevoza

Članak 47.
(1) Troškove izvanrednog prijevoza u dijelu koji se odnosi na troškove postupka izdavanja dozvole za izvanredni prijevoz, troškove poduzimanja
posebnih mjera koje se moraju provesti radi sigurnosti izvanrednog prijevoza (podupiranje i ojačanje mostova i drugih objekata, pratnja i drugo) i
naknadu za izvanredni prijevoz plaća prijevoznik.
(2) Visinu i način plaćanja troškova iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje pravna osoba koja je izdala dozvolu za izvanredni prijevoz odnosno koncesionar.
(3) Troškove kontrole izvanrednog prijevoza u slučaju iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona plaća prijevoznik Hrvatskim cestama d.o.o.
Kontrola vozila koje obavlja prijevoz

Članak 48.
(1) Ako se kontrolom sukladno posebnim propisima utvrdi da se obavlja izvanredni prijevoz bez dozvole, odnosno ako se utvrdi da osovinsko
opterećenje, ukupna masa i dimenzije vozila premašuju dozvolom utvrđene iznose, izvanredni prijevoz može se nastaviti nakon pribavljanja dozvole i
plaćanja naknade za izvanredni prijevoz, odnosno nakon usklađenja osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila s propisanim iznosima.
(2) Prilikom obavljanja kontrole vozila iz stavka 1. ovoga članka te kontrole osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila u prometu na
cestama, utvrđene posebnim propisom, Hrvatske ceste d.o.o. moraju unaprijed pravodobno obavijestiti predstavnika pravne osobe koja upravlja javnom
cestom na kojoj se obavlja kontrola, odnosno koncesionara te inspekciju za ceste iz članka 111. ovoga Zakona. Predstavnik pravne osobe koja upravlja
javnom cestom, odnosno koncesionara te inspektor za ceste iz članka 112. ovoga Zakona mogu biti nazočni kontroli.
(3) Prijevoznik je dužan uz troškove kontrole platiti i naknadu za izvanredni prijevoz za prijeđeni put do mjesta kontrole, odnosno do mjesta usklađenja
osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila, kao i nadoknaditi štetu koju je prouzročio na javnoj cesti.
Prekomjerna uporaba
Članak 49.
269
(1) Pravne ili fizičke osobe u obavljanju čije gospodarske djelatnosti (eksploatacija mineralnih sirovina, korištenje šuma, šumskog zemljišta i šumskih
proizvoda, industrijska proizvodnja, izvođenje građevinskih radova i slično) dolazi do prekomjerne uporabe javne ceste teškim ili srednje teškim
vozilima, dužne su platiti naknadu za prekomjernu upotrebu javne ceste.
(2) Pod srednje teškim i teškim teretnim vozilima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se vozila ukupne mase veće od 7,5 tona.
(3) Ministar propisuje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka i mjerila za utvrđivanje prekomjerne uporabe javne ceste.
(4) Rješenje o prekomjernoj uporabi javne ceste izdaje pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar.
Naknada štete od divljači

Članak 50.
(1) Za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje.
(2) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna
cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.
Priključak i prilaz
Članak 51.
(1) Raskrižje javnih cesta međusobno te javnih cesta i nerazvrstanih cesta ne smatra se, u smislu ovoga Zakona, priključkom i prilazom na javnu cestu.
(2) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno izdavanja drugog akta kojim se provode dokumenti
prostornog uređenja sukladno posebnom propisu, utvrđuje uvjete za izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu.
(3) Priključak i prilaz na javnu cestu smije se izvesti samo uz suglasnost pravne osobe koja upravlja javnom cestom.
(4) Troškove izgradnje priključka i prilaza na javnu cestu, uključujući i postavljanje potrebnih prometnih znakova, signalizacije i opreme snosi ovlaštenik
prava građenja ili vlasnik nekretnine koja se spaja na javnu cestu.
(5) Osoba koja izvede priključak, odnosno prilaz na javnu cestu suprotno odredbama ovoga Zakona, kao i osoba koja se služi priključkom, odnosno
prilazom izvedenim suprotno odredbama ovoga Zakona, nema pravo na naknadu štete koja je nastala korištenjem toga priključka, odnosno prilaza od
pravne osobe koja upravlja javnom cestom.
(6) Priključak i prilaz u području cestovnog zemljišta javne ceste s pripadajućim prometnim znakovima, signalizacijom i opremom sastavni su dio javne
ceste.
(7) Minimalne uvjete za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnost za
graditeljstvo.
Prilagođavanje priključka i prilaza

Članak 52.
(1) Ako priključak ili prilaz na državnu i županijsku cestu zbog povećanog prometa ili korištenja za drukčiji promet nego što je bio uzet u obzir prilikom
izdavanja suglasnosti za njegovu izgradnju više nije odgovarajući, Hrvatske ceste d.o.o. i županijska uprava za ceste rješenjem će zahtijevati
prilagođavanje priključka i prilaza izmijenjenim uvjetima (rekonstrukciju).
(2) Troškove prilagođavanja priključka, odnosno prilaza snosi ovlaštenik prava građenja ili vlasnik nekretnine koja se spaja na javnu cestu.
Ukidanje priključka
Članak 53.
(1) Inspektor za ceste može zahtijevati odgovarajuće prilagođavanje priključka ili prilaza na državnu cestu, županijsku cestu i lokalnu cestu, odrediti
zabranu korištenja priključka i prilaza ili njegovo ukidanje ako isti nije održavan sukladno uvjetima i suglasnosti iz članka 51. stavka 3. i 4. ovoga
Zakona, ili je izgrađen bez suglasnosti, ili ako nije prilagođen sukladno članku 52. ovoga Zakona.
(2) Troškove za izvođenje mjere iz stavka 1. ovoga članka snosi nositelj prava građenja ili vlasnik nekretnine koja se spaja na javnu cestu.
Autobusna stajališta
Članak 54.
Uvjete za utvrđivanje lokacije i uvjete za projektiranje i uređenje autobusnih stajališta propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za
graditeljstvo.
ZAŠTITNI POJAS, ZAŠTITNI POJAS ZA AUTOCESTE
Dodatno iz skripte: Zaštitni pojas za autoceste je 40m u širinu i 7m u visinu.
Zaštitni pojas
Članak 55.
(1) Ako se za građenje objekata i instalacija unutar zaštitnog pojasa javne ceste izdaje lokacijska dozvola, odnosno drugi akt kojim se provode dokumenti
prostornog uređenja sukladno posebnom propisu, prethodno se moraju zatražiti uvjeti Hrvatskih autocesta d.o.o. kad se radi o autocestama, Hrvatskih
cesta d.o.o. kada se radi o državnim cestama i županijske uprave za ceste ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti.
(2) Zaštitni pojas u smislu stavka 1. ovoga članka mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je širok sa svake strane:
– autoceste, 40 m,
– brze ceste u smislu zakona kojim se uređuje sigurnost prometa na cestama, 40 m,
– državne ceste, 25 m,
– županijske ceste, 15 m,
– lokalne ceste, 10 m.
(3) Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje u zaštitnom pojasu javne ceste bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom ako bi
ti radovi ili radnje mogli nanijeti štetu javnoj cesti, kao i ugrožavati ili ometati promet na njoj te povećati troškove održavanja javne ceste. U suglasnosti
se određuju uvjeti za obavljanje tih radova ili radnji.
(4) Osoba koja namjerava izgraditi ili je izgradila građevinu u zaštitnom pojasu javne ceste ili izvan zaštitnog pojasa javne ceste nema pravo zahtijevati
izgradnju zaštite od utjecaja ceste i prometa sukladno posebnim propisima.
Preglednost na javnoj cesti

Članak 56.
270
(1) U blizini raskrižja javnih cesta u razini, križanja javne ceste sa željezničkom prugom u razini te na unutarnjim stranama cestovnog zavoja ne smije se
saditi drveće ili grmlje, postavljati naprave, ograde ili druge predmete koji onemogućavaju preglednost na javnoj cesti.
(2) Vlasnici, odnosno korisnici ili posjednici zemljišta dužni su na zahtjev pravne osobe koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionara ukloniti
drveće, grmlje, naprave, ograde i druge predmete radi osiguranja preglednosti na javnoj cesti.
(3) Ako vlasnik, odnosno korisnik ili posjednik zemljišta ne postupi sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka, pravna osoba koja upravlja javnom cestom,
odnosno koncesionar osigurat će izvođenje tih radova na teret vlasnika, korisnika ili posjednika zemljišta.
Obavljanje radova na javnoj cesti

Članak 57.
(1) Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje na javnoj cesti bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom, odnosno
koncesionara.
(2) U suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka određuje se način i uvjeti izvođenja radova te nadzor nad obavljanjem radova.
(3) Ukoliko, zbog neposredne ugroženosti sigurnog prometa, života i zdravlja građana ili nastanka veće gospodarske štete, radove na javnoj cesti treba
obaviti osoba koja upravlja objektima i opremom iz članka 25. ovoga Zakona, navedena osoba dužna je o potrebi obavljanja radova hitno obavijestiti
pravnu osobu koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionara, nakon čega je ovlaštena, prije ishođenja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka,
poduzeti hitne mjere radi sprječavanja ugroze prometa, života i zdravlja građana ili nastanka veće gospodarske štete.
(4) Ako se na javnoj cesti izvode ili izvedu radovi ili radnje uslijed kojih je nanesena šteta javnoj cesti, postoji mogućnost oštećenja javne ceste ili je
ugrožena sigurnost prometa na njoj, pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar dužni su poduzeti sve mjere za otklanjanje štete,
opasnosti od oštećenja javne ceste i opasnosti za sigurnost prometa na javnoj cesti.
(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar ovlašteni su obustaviti radove ili radnje te
zatražiti naknadu prouzročenih troškova i štete.
(6) Troškove poduzimanja mjera iz stavka 4. ovoga članka te prouzročenu štetu snosi izvođač radova, odnosno naručitelj radova, odnosno osobe koje
izvode radnje na javnoj cesti.
(7) Sportske priredbe i druge manifestacije na javnim cestama mogu se održavati pod uvjetima i na način utvrđen zakonom kojim se uređuje sigurnost
prometa na cestama.
Objekti, uređaji i instalacije uz javnu cestu

Članak 58.
(1) Vlasnik ili korisnik objekata, uređaja i instalacija uz javnu cestu na kojima je došlo do oštećenja zbog kojih može nastati neposredna opasnost za javnu
cestu i sudionike u prometu i okoliš dužan je o tome obavijestiti pravnu osobu koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionara, Ministarstvo i
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.
(2) Vlasnik ili korisnik objekata, uređaja i instalacija iz stavka 1. ovoga članka mora odmah otkloniti oštećenja na njima radi otklanjanja opasnosti od štete
i o tome obavijestiti pravnu osobu koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionara, Ministarstvo i ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.
(3) Vlasnik ili korisnik objekata, uređaja i instalacija iz stavka 1. ovoga članka obvezan je naknaditi štetu i troškove koji su uslijed oštećenja instalacija i
uređaja prouzročeni javnoj cesti.
Reklame uz javne ceste

Članak 59.
(1) Na cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila i brzoj cesti u smislu zakona kojim se uređuje sigurnost prometa na cestama te na
autocesti, kao i na pripadajućem zaštitnom pojasu, nije dopušteno postavljanje reklama, osim na odmorištima, i to na način da se ne ugrožava sigurnost
prometa na autocesti.
(2) Za postavljanje reklama uz javnu cestu iz stavka 1. ovoga članka zaštitni pojas iznosi 100 m.
(3) Na ostalim javnim cestama i zaštitnom pojasu uz javnu cestu nije dopušteno postavljanje reklame na mjestima na kojima bi zbog svog sadržaja,
položaja te odnosa prema javnoj cesti reklama ugrožavala sigurnost prometa.
(4) Suglasnost za postavljanje reklama na javnim cestama iz stavka 3. ovoga članka daje pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno
koncesionar.
Zatvaranje javne ceste

Članak 60.
(1) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar ovlašteni su u opravdanim slučajevima zatvoriti javnu cestu za promet.
(2) Što se smatra opravdanim slučajem i postupak zatvaranja javne ceste propisuje ministar.
Prometni znakovi, signalizacija i oprema, turistička i ostala signalizacija

Članak 61.
(1) Prometni znakovi, signalizacija i oprema te turistička i ostala signalizacija postavljaju se na javnoj cesti na temelju prometnog elaborata.
(2) Za javne ceste koje su izgrađene do stupanja na snagu ovoga Zakona, a nemaju prometni elaborat, mjerodavno je postojeće stanje prometne
signalizacije i opreme.
(3) Prometni elaborat prilaže se u postupcima ishođenja akata za građenje, rekonstrukciju i održavanje javnih cesta te suglasnosti na temelju ovoga
Zakona.
(4) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar uz prethodnu suglasnost ministra, odnosno županijska uprava za ceste uz prethodnu
suglasnost nadležnog upravnog tijela županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose
na prostorno uređenje ovlašteni su izmijeniti prometni elaborat iz stavka 1. ovoga članka, odnosno postojeće stanje iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Sadržaj, namjenu i razinu razrade prometnog elaborata propisuje ministar.
Obveze pravne osobe koja upravlja javnom cestom pri izvođenju radova
Članak 62.
(1) Pri izvođenju radova te poduzimanju drugih aktivnosti na javnoj cesti mora se uspostaviti odgovarajuća privremena regulacija prometa na način koji
osigurava sigurno odvijanje prometa i nesmetano izvođenje radova ili obavljanje drugih aktivnosti, sukladno prometnom elaboratu.
(2) Po završetku radova ili drugih aktivnosti privremena regulacija prometa iz stavka 1. ovoga članka mora se odmah ukloniti.
(3) Radovi ili druge aktivnosti na javnoj cesti trebaju se planirati i izvoditi u vrijeme najmanjeg intenziteta prometa.
271
(4) Inspekcija za ceste može odrediti koji se radovi mogu izvoditi odnosno koje se druge aktivnost mogu poduzimati na javnoj cesti u dane vikenda,
blagdana i tijekom turističke sezone, u vrijeme intenzivnog prometa.
Minimalni sigurnosni zahtjevi za tunele

Članak 63.
(1) Minimalni sigurnosni zahtjevi za tunele primjenjuju se na tunele dulje od 500 m na onim javnim cestama koje će biti dio transeuropske mreže cesta (u
daljnjem tekstu: TEM ceste) nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, određene na temelju propisa Europske unije kojima se utvrđuju
smjernice za razvoj Transeuropske prometne mreže.
(2) Minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele iz stavka 1. ovoga članka mora se osigurati sprečavanje kritičnih događaja koji mogu imati za
posljedicu ugrožavanje ljudskih života, okoliša i tunelske instalacije te pružanje zaštite u slučaju nesreća.
(3) U smislu ovoga Zakona »hitne službe« su sve službe javne ili privatne ili službe koje čine sastavni dio zaposlenika u tunelima koje posreduju u slučaju
nesreće, a što uključuje i policijske službenike, vatrogasne postrojbe i spasilačke službe.
(4) Ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove i ministrom nadležnim za graditeljstvo donosi propis o minimalnim sigurnosnim
zahtjevima i postupcima za tunele za faze planiranja, projektiranja, građenja i korištenja, o uvjetima kada se mora izraditi analiza rizika, o metodologiji po
kojoj se ista provodi, o dokumentaciji o sigurnosti, o povjeravanju rada upravljanja tunelima, o tehničkim zahvatima i drugim preinakama, redovitim
vježbama radi provjere spremnosti osoblja i funkcioniranja opreme, te o obvezi primjene novih tehnologija.
(5) Vlada odlukom može odrediti da se odredbe članaka 63. do 67. ovoga Zakona o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele na TEM cestama mogu
primjenjivati i za pojedine tunele na drugim javnim cestama.
Tuneli koji su u prometu po ranijim propisima

Članak 63.a
(1) Upravno tijelo iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona, za tunele koji su pušteni u promet prije stupanja na snagu propisa iz članka 63. stavka 4. ovoga
Zakona, mora u roku od 18 mjeseci od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji osigurati pregled tunela i na temelju pregleda ocijeniti stanje
usklađenosti tunela sa zahtjevima iz navedenog propisa.
(2) Upravno tijelo iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona uz suglasnost Vlade, na temelju pregleda i ocjene tunela iz stavka 1. ovoga članka, donosi plan za
postupnu primjenu propisa iz članka 63. stavka 4. ovoga Zakona za tunele koji su pušteni u promet prije stupanja na snagu istih, s krajnjim rokom potpune
primjene propisa do 30. travnja 2019.
(3) Upravitelj tunela uz suglasnost Upravnog tijela donosi plan za prilagodbu tunela sukladno propisu iz članka 63. stavka 4. ovoga Zakona.
(4) Ako za tunel, koji je pušten u promet prije stupanja na snagu propisa iz članka 63. stavka 4. ovoga Zakona, nije moguće tehnički provesti usklađivanje
s tim propisom ili se usklađivanje može provesti samo uz nerazmjerne troškove, upravno tijelo iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona može, na temelju
provedene analize rizika, odobriti provedbu drugih mjera smanjenja rizika kojima će se osigurati sprječavanje kritičnih događaja koji mogu imati za
posljedicu ugrožavanje ljudskih života, okoliša i tunelske instalacije te pružanje zaštite u slučaju nesreća
Upravno tijelo za sigurnost tunela

Članak 64.
(1) U Ministarstvu se ustrojava upravno tijelo za upravljanje tunelima i uspostavu svih sigurnosnih zahtjeva u tunelima kao i za poduzimanje svih nužnih
radnji za zadovoljavanje minimalnih sigurnosnih zahtjeva za tunele (u daljnjem tekstu: Upravno tijelo).
(2) Upravno tijelo je ovlašteno u svakom trenutku upravitelju tunela naložiti da ograniči ili zabrani promet u tunelu, uključujući i potpuno zatvaranje
tunela, ako nisu ispunjeni sigurnosni zahtjevi za odvijanje prometa, uz obvezno utvrđivanje uvjeta pod kojima se promet može ponovno uspostaviti,
odnosno tunel otvoriti.
(3) Upravno tijelo dužno je osigurati:
– provedbu redovitih ispitivanja, uspostavu odgovarajućih sigurnosnih zahtjeva i inspekcijski nadzor tunela putem inspekcije cesta iz članka 111. stavka
1. ovoga Zakona,
– izradu organizacijske i radne sheme za obuku i opremanje hitnih službi, uključujući i planove za slučaj opasnosti,
– utvrđivanje postupaka za trenutačno zatvaranje tunela u slučaju opasnosti,
– provođenje potrebnih mjera za smanjenje rizika,
– ako se izmjene prometni uvjeti koji utječu na sigurnost prometa u tunelu, izradu analize rizika kojom se trebaju utvrditi svi čimbenici koji utječu na
sigurnost prometa, osobito značajke prometnog toka i prognozirani broj teških teretnih vozila dnevno. U tom slučaju Upravno tijelo naložit će upravitelju
tunela da naruči izradu neovisne analize rizika.
(4) Za tunele koji se nalaze na području Republike Hrvatske i druge države članice Europske unije, svaka država ustrojit će upravno tijelo sukladno
nacionalnim propisima, a mogu ustrojiti i zajedničko upravno tijelo.
(5) Ako su u slučaju iz stavka 4. ovoga članka ustrojena dva različita tijela, odluke svakog od njih vezane za pitanja sigurnosti upravljanja tunelom moraju
se donositi uz prethodnu suglasnost drugog tijela.
Upravitelj tunela
Članak 64.a
(1) Upravitelj tunela su Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar, odnosno pravna osoba koju Upravno tijelo imenuje upraviteljem
tunela za projektiranje i građenje, odnosno za korištenje i održavanje tunela.
(2) Upravitelj tunela dužan je za svaki veći izvanredni slučaj ili nesreću koja se dogodi u tunelu sastaviti istražno izvješće o izvanrednom slučaju, koje se
prosljeđuje službeniku za sigurnost iz članka 65. ovoga Zakona te hitnim službama najkasnije u roku od jednog mjeseca od događaja koji je predmet
izvješća.
(3) Nakon sastavljanja istražnog izvješća i analize okolnosti izvanrednog slučaja ili nesreće iz stavka 2. ovoga članka ili zaključaka koji se mogu iz njega
izvesti, upravitelj tunela dužan je izvješća i analize proslijediti službeniku za sigurnost iz članka 65. ovoga Zakona, hitnim službama, Upravnom tijelu,
inspekciji za ceste iz članka 111. stavka 1. ovoga Zakona, drugim nadležnim inspekcijskim službama, ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove i
ministarstvu nadležnom za graditeljstvo najkasnije u roku od jednog mjeseca od dana zaprimanja istražnog izvješća.
(4) Upravitelj tunela dužan je Upravnom tijelu podnositi izvješća o požarima u tunelima i o događajima koji utječu na sigurnost prometa u tunelu.
(5) Za tunele koji se nalaze na području Republike Hrvatske i druge države članice Europske unije, nacionalna upravna tijela, odnosno zajedničko
upravno tijelo imenovat će jednog upravitelja tunela.
Izvješćivanje Europske komisije o ispunjavanju minimalnih sigurnosnih zahtjeva za tunele na TEM cestama
Članak 64.b
272
Ministarstvo je dužno:
– izvijestiti Europsku komisiju o nazivu i adresi Upravnog tijela,
– svake dvije godine izraditi izvješće o požarima u tunelima i o nesrećama u tunelu, o učestalosti i uzrocima izvanrednih događaja s procjenom
djelotvornosti sigurnosnih zahtjeva i mjera te isti dostaviti Europskoj komisiji prije kraja rujna tekuće godine za prethodno razdoblje,
– Europskoj komisiji dostaviti plan iz članka 63.a stavka 2. ovoga Zakona i svake dvije godine izvijestiti Europsku komisiju o provedbi istog,
– obavijestiti Europsku komisiju o mjerama smanjenja rizika iz članka 63.a stavka 4. ovoga Zakona uz obrazloženje odobravanja istih.
Službenik za sigurnost u tunelu

Članak 65.
(1) Upravitelj tunela mora za svaki tunel uz prethodnu suglasnost ministra, imenovati jednog službenika za sigurnost koji će koordinirati sve preventivne i
zaštitne mjere kako bi se osigurala maksimalna sigurnost svih sudionika u prometu i radnog osoblja tunela.
(2) Službenik za sigurnost može biti imenovan iz redova osoblja tunela ili hitnih službi, mora biti nezavisan po svim pitanjima cestovne sigurnosti tunela i
po tim pitanjima ne smije biti podložan nalozima poslodavca.
(3) Službenik za sigurnost može obavljati svoje zadaće i funkcije u više tunela na jednom području.
(4) Službenik za sigurnost dužan je:
– osigurati koordinaciju s hitnim službama i sudjelovati u pripremi shema djelovanja,
– sudjelovati u planiranju, provođenju i procjeni djelovanja u slučajevima opasnosti,
– sudjelovati u određivanju sigurnosnih shema te specifikacije građevinskih postrojenja, opreme i djelovanja, što se odnosi i na nove tunele i na preinake
postojećih,
– provjeravati obučenost zaposlenika u tunelima i hitnim službama te sudjelovati u organiziranju vježbi koje se održavaju u redovitim vremenskim
razmacima,
– davati mišljenja o stavljanju u promet građevinskog ustroja, opreme i pogona tunela,
– provjeravati da se građevna konstrukcija i oprema održavaju i popravljaju,
– sudjelovati u ocjeni svakoga većeg izvanrednog slučaja, nesreće ili izvanrednih okolnosti.
Članak 66.
Brisan.
Članak 67.
(1) Nadležne inspekcijske službe dužne su sukladno propisu iz svog djelokruga rada, odredbama ovoga Zakona i propisu iz članka 63. stavka 4. ovoga
Zakona provoditi inspekcijski nadzor minimalnih sigurnosnih zahtjeva za tunele te donositi mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka.
(2) Inspekcijske službe iz stavka 1. ovoga članka moraju posjedovati visoku stručnost te moraju biti funkcionalno neovisne od rukovoditelja tunela.
(3) Inspekcijski nadzor tunela inspekcijske službe moraju obaviti najmanje svakih šest godina i o rezultatima nadzora i izrečenim mjerama obavijestiti
Ministarstvo, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, ministarstvo nadležno za graditeljstvo, Upravno tijelo, upravitelja tunela i službenika za
sigurnost.
(4) Ukoliko se inspekcijskim nadzorom iz stavka 3. ovoga članka utvrdi da tunel ne udovoljava odredbama ovoga Zakona, nadležna inspekcija o tome će
obavijestiti upravitelja tunela i službenika za sigurnost te naložiti provođenje mjera za povećanje sigurnosti tunela.
(5) Upravno tijelo na temelju inspekcijskog nalaza i utvrđenih mjera iz stavka 4. ovoga članka određuje uvjete za nastavak rada tunela ili za ponovno
otvaranje tunela koji će se primjenjivati dok se ne provedu mjere za otklanjanje nedostataka, kao i sva daljnja ograničenja.
Minimalni sigurnosni zahtjevi za javne ceste u transeuropskoj mreži cesta

Članak 68.
(1) Odredbe članka 68. do 72. ovoga Zakona odnose se na TEM ceste, a primjenjuju se na postupke ocjene utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu,
procjenu cestovne sigurnosti, upravljanje javnim cestama sa stajališta sigurnosti te na kontrolu sigurnosti na javnim cestama.
(2) Vlada odlukom može odrediti da se odredbe članaka 68. do 72. ovoga Zakona mogu primijeniti i na druge javne ceste.
(3) Odredbe članaka 68. do 72. ne primjenjuju se na tunele na koje se primjenjuju odredbe članka 63. do 67. ovoga Zakona.
(4) Upravljanje postojećim javnim cestama sa stajališta sigurnosti obuhvaća poduzimanje mjera za povećanja stupnja sigurnosti na njima te smanjenje
troškova prometnih nesreća.
(5) Provjera sigurnosti je povremena provjera karakteristika i oštećenja javne ceste sa stajališta sigurnosti, a provodi se sukladno propisu iz članka 26.
Aktivnosti za poboljšanje sigurnosti

Članak 69.
(1) Aktivnosti za poboljšanje sigurnosti TEM cesta odnose se na sve faze planiranja, projektiranja, građenja i održavanja TEM cesta te obuhvaćaju:
– smjernice za primjenu odredbi članaka 68. do 72. ovoga Zakona,
– provjeru i inspekciju sigurnosti TEM cesta,
– upravljanje podacima o sigurnosti TEM cesta,
– ocjenu utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu,
– reviziju cestovne sigurnosti,
– sigurnosno ocjenjivanje dionica s velikim brojem prometnih nesreća i upravljanje TEM cestama sa stajališta sigurnosti.
(2) Aktivnosti iz stavka 1. podstavka 4. do 6. ovoga članka, uvjete postupak i rokove njihove provedbe te sadržaj izvješća o prometnim nesrećama
propisuje ministar.
(3) Smjernice iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članaka utvrđuje Vlada u programu iz članka 21. ovoga Zakona. Smjernice se dostavljaju Europskoj
komisiji u roku od tri mjeseca od njihovog usvajanja.
Ocjena utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu

Članak 69.a
(1) Ocjena utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu je obvezna analiza kojom se uspoređuje postojeće stanje i utjecaj nove javne ceste, odnosno
rekonstrukcije postojeće javne ceste na promet i razinu sigurnosti cestovne mreže.
273
(2) Ocjena utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu iz stavka 1. ovoga članka jedna je od obveznih analiza koje se provode radi utvrđivanja prioriteta u
građenju i održavanju javnih cesta iz članka 20. ovoga Zakona, a uz ostalo sadrži i sve podatke potrebne za analizu troškova i koristi.
(3) Ocjena utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu iz stavka 1. ovoga članka provodi se tijekom planiranja iz članaka 21. i 22. ovoga Zakona izgradnje
nove odnosno rekonstrukcije postojeće javne ceste.
Revizija sigurnosti TEM cesta

Članak 70.
(1) Revizija sigurnosti TEM cesta je nezavisna, detaljna, sustavna i tehnička provjera sigurnosti koja se odnosi na projektirane karakteristike projekta
javne ceste i koja obuhvaća sve faze od planiranja do puštanja javne ceste u promet.
(2) Revizija sigurnosti TEM cesta provodi se tijekom projektiranja, građenja odnosno rekonstrukcije te puštanja u promet TEM cesta te u početnom
razdoblju korištenja TEM cesta.
Revizor cestovne sigurnosti

Članak 70.a
(1) Reviziju projektne i druge dokumentacije u okviru procjene sigurnosti na TEM cestama sukladno odredbama ovoga Zakona provodi revizor cestovne
sigurnosti.
(2) Revizor cestovne sigurnosti mora imati ovlaštenje, koje na prijedlog povjerenstva izdaje ministar. Ovlaštenje se izdaje za razdoblje od pet godina.
(3) Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka imenuje ministar. Povjerenstvo ima predsjednika i četiri člana, koji se imenuju iz Ministarstva, ministarstva
nadležnog za unutarnje poslove, ministarstva nadležnog za graditeljstvo i strukovnih organizacija.
(4) Ovlaštenje za revizora cestovne sigurnosti izdaje se osobi koja ima odgovarajuće iskustvo ili kvalifikaciju u projektiranju cesta, u području cestovne
sigurnosti, te u provođenju analiza prometnih nesreća, a prošla je program osposobljavanja za revizora cestovne sigurnosti.
(5) O ovlaštenjima iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo vodi očevidnik. Popis ovlaštenih revizora cestovne sigurnosti, na temelju podataka iz
očevidnika, objavljuje se jednom godišnje u »Narodnim novinama«.
(6) Radno iskustvo i stručnu spremu za revizora cestovne sigurnosti, način na koji se isto dokazuje kod izdavanja ovlaštenja iz stavka 4. ovoga članka,
program osposobljavanja za revizora cestovne sigurnosti i provjeru osposobljenosti, programe dodatnog osposobljavanja, sadržaj i način vođenja
očevidnika iz stavka 5. ovoga članka, način i opseg obavljanja poslova revizije cestovne sigurnosti te način izračuna naknade za obavljene poslove
revizije cestovne sigurnosti propisuje ministar.
Članak 70.b
(1) Revizor cestovne sigurnosti iz članka 70.a ovoga Zakona ne može obaviti reviziju cestovne sigurnosti za projekte i dokumentaciju u čijoj je izradi
sudjelovao ili je u projektiranje ili upravljanje javnom cestom za koju se revizija obavlja uključena pravna osoba u kojoj je isti zaposlen.
(2) Revizor cestovne sigurnosti provodi reviziju cestovne sigurnosti sukladno odredbama ovoga Zakona, posebnih propisa, tehničkih zahtjeva
(specifikacija) i pravilima struke u vezi s cestovnom sigurnosti
Izvješća revizora cestovne sigurnosti

Članak 71.
(1) Revizor cestovne sigurnosti izrađuje izvješće o provedenoj reviziji i utvrđuje elemente u projektnoj i drugoj dokumentaciji bitne za cestovnu sigurnost.
Izvješće sadrži preporuke za projektanta i pravnu osobu koja upravlja javnom cestom te koncesionara.
(2) Ako projektant i pravna osoba koja upravlja javnom cestom te koncesionar nisu u mogućnosti postupiti po izvješću iz stavka 1. ovoga članka, dužni su
procjenitelju dostaviti detaljno pisano obrazloženje.
Sigurnosna ocjena dionica TEM cesta s velikim brojem prometnih nesreća

Članak 71. a
(1) Dionica TEM ceste s velikim brojem prometnih nesreća je dionica TEM ceste kojom se prometuje duže od tri godine i na kojoj se dogodio velik broj
nesreća s poginulim osobama u odnosu na veličinu prometa. Sigurnosno ocjenjivanje se provodi sukladno propisu iz članka 69. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Pravna osoba koja upravlja TEM cestom i koncesionar dužni su svake tri godine za TEM ceste kojima upravljaju provesti sigurnosno ocjenjivanje
dionica s velikim brojem prometnih nesreća, s time da se prvo sigurnosno ocjenjivanje treba provesti najkasnije u roku od jedne godine od dana
pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
(3) Sigurnosnu ocjenu dionica TEM cesta s velikim brojem prometnih nesreća provode stručni timovi koje imenuje pravna osoba koja upravlja TEM
cestom odnosno koncesionar, a barem jedan član stručnog tima mora biti ovlašteni revizor cestovne sigurnosti.
(4) U propisu iz članka 17. stavka 4. podstavka 1. ovoga Zakona uređuje se i način obavješćivanja korisnika javne ceste da je određena dionica javne ceste
prema sigurnosnoj ocjeni dionica s velikim brojem prometnih nesreća.
Kontrola sigurnosti i vođenje evidencije o prometnim nesrećama

Članak 71.b
(1) Na TEM cestama se obavljaju kontrole sigurnosti da bi se odredile sigurnosne karakteristike cesta i smanjio broj prometnih nesreća na njima.
(2) Kontrole sigurnosti uključuju povremene kontrole TEM cesta i analize mogućeg utjecaja radova na cestama na sigurnost odvijanja prometa, a
obavljaju se u vremenskim razmacima koji osiguravaju primjerenu razinu sigurnosti.
(3) Kontrole se provode prema godišnjem planu.
(4) O svakoj prometnoj nesreći na TEM cesti sa smrtnom posljedicom izrađuje se izvještaj prema propisu iz članka 69. stavka 2. ovoga Zakona.
(5) Ministarstvo je dužno prije donošenja programa iz članka 21. ovoga Zakona izraditi analizu prosječnog društvenog troška prometne nesreće i
prosječnog društvenog troška nesreće s teškim posljedicama u razdoblju prethodnog programa.
Inspekcija TEM cesta

Članak 72.
Inspekciju sigurnosti TEM cesta i kontrolu sigurnosti iz članka 71.b ovoga Zakona provodi inspekcija za ceste.
Inteligentni transportni sustavi u cestovnom prometu

Članak 72.a
274
(1) Inteligentni transportni sustavi (u daljnjem tekstu: ITS) u smislu ovoga Zakona su informacijsko-komunikacijska nadgradnja klasičnog sustava
cestovnog prometa, kojim se postiže znatno poboljšanje učinaka cjelokupnog prometnog sustava. ITS uključuje ceste, vozila i korisnike cesta, a
primjenjuju se u upravljanju prometom, upravljanju mobilnosti, upravljanju prometnim incidentima te za veze s ostalim vrstama prijevoza.
(2) Usluga ITS-a obuhvaća aplikaciju ITS-a kroz dobro definirani organizacijski i operativni okvir primjene, a pridonosi sigurnosti u cestovnom prometu,
učinkovitijem prijevozu putnika i tereta, poboljšanju udobnosti prijevoza, zaštiti putnika i tereta te protočnosti prometa na cesti.
(3) Aplikacija ITS-a je operativno sredstvo za primjenu ITS-a.
(4) Za usluge ITS-a primjenjuju se tehnički, funkcionalni i organizacijski zahtjevi (specifikacije) i norme koje donosi Europska komisija kako bi se
osigurala usklađenost i interoperabilnost ITS-a na području Europske unije.
Članak 72.b
(1) ITS se prvenstveno treba razvijati i primijeniti za sljedeća prioritetna područja:
– optimalno korištenje cestovnih, prometnih i putnih podataka,
– neprekinutost ITS usluga u upravljanju prometom,
– ITS aplikacije za sigurnosti prometa na cestama te zaštitu korisnika cesta,
– za kooperativne sustave koji povezuju vozila i ceste.
(2) Unutar prioritetnih područja razvoja i primjene ITS-a iz stavka 1. ovoga članka prioritetne su sljedeće aktivnosti:
– pružanje usluga multimodalnih putnih informacija u cijeloj Europskoj uniji,
– pružanje usluga prometnih informacija u stvarnom vremenu u cijeloj Europskoj uniji,
– besplatno pružanje općih usluga s minimalnim skupom prometnih informacija u vezi s cestovnom sigurnosti,
– usklađeno pružanje usluga interoperabilnog sustava e-Poziv u cijeloj Europskoj uniji,
– pružanje usluga informiranja o sigurnim i zaštićenim parkirališnim mjestima za teretna vozila i autobuse,
– pružanje usluga rezervacije sigurnih i zaštićenih parkirališnih mjesta za teretna vozila i autobuse.
(3) Vlada na prijedlog Ministarstva donosi nacionalni program za razvoj i uvođenje ITS-a u cestovnom prometu na prioritetnim područjima iz stavka 1.
ovoga članka, za razdoblje od pet godina, kojim se planiraju aktivnosti i projekti te određuju mjere za provedbu programa.
(4) Izvješće o usvojenom nacionalnom programu i odgovarajućim mjerama za njegovu provedbu iz stavka 3. ovoga članka dostavlja se Europskoj
komisiji. Europskoj komisiji se svake tri godine podnosi izvješće o napretku u provođenju nacionalnog programa.
Članak 72.c
Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na ITS, koordinira prikupljanje i razmjenu cestovnih i prometnih podataka, surađuje sa
susjednim državama i članicama Europske unije vezano za prioritetna područja primjene ITS-a te za nadzor provedbe nacionalnog programa iz članka
72.b stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 72.d
Na usluge ITS-a i aplikacije ITS-a (usluge elektroničkih sustava za naplatu cestarine i EENC, usluge iz članka 72.b i druge) glede odgovornosti za
neispravne proizvode primjenjuju se odredbe propisa o obveznim odnosima
Korištenje cestovnog zemljišta

Članak 73.
(1) Pod korištenjem cestovnog zemljišta u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se građenje pratećih uslužnih objekata na javnoj cesti i obavljanje
djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, usluga opskrbe gorivom, servisnih usluga i slično, kao i obavljanje navedenih djelatnosti u već izgrađenim objektima,
radi pružanja usluga korisnicima javne ceste.
(2) Uvjete i način korištenja cestovnog zemljišta, uvjete i postupak povjeravanja te prava i obveze u svezi s obavljanjem pratećih djelatnosti
(ugostiteljstvo, trgovina, benzinske postaje, servisi i drugo) na cestovnom zemljištu propisuje ministar.
Javne ovlasti
Članak 74.
(1) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar obavlja javnu ovlast kada izdaje:
– dozvolu za izvanredni prijevoz iz članka 46. stavka 4. ovoga Zakona,
– rješenje o prekomjernoj uporabi iz članka 49. stavka 4. ovoga Zakona,
– suglasnost za priključak i prilaz na javnu cestu iz članka 51. stavka 3. ovoga Zakona,
– rješenje za prilagođavanje priključka i prilaza iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Protiv upravnih akta iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostave stranci.
V. K O NCES IJE
Koncesija
Članak 75.
(1) Koncesijom se stječe pravo građenja i upravljanja autocestom i pojedinim cestovnim objektima na državnoj cesti (most, tunel i drugi) koje uključuje
pravo gospodarskog korištenja autoceste ili objekta na državnoj cesti te pravo rekonstrukcije i održavanja autoceste i cestovnog objekta na državnoj cesti
tijekom trajanja ugovora o koncesiji i/ili pravo korištenja cestovnog zemljišta radi izgradnje pratećih uslužnih objekata i obavljanja djelatnosti
ugostiteljstva, trgovine, usluga opskrba gorivom, servisnih usluga i slično.
(2) Koncesionar je ovlašten odlučivati o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na javnoj cesti sukladno propisu iz članka 73.
(3) Koncesija na javnoj cesti ne može se dati na vrijeme dulje od 60 godina.
(4) Koncesija na javnoj cesti smatra se koncesijom za javne radove, odnosno koncesijom za javne usluge, u smislu Zakona o koncesijama.
(5) Koncesijska cestarina je cestarina koju ubire koncesionar sukladno ugovoru o koncesiji. Koncesijska cestarina utvrđuje se sukladno propisu iz članka
9. stavka 11. ovoga Zakona. Koncesijske naknade koje su u primjeni sukladno ugovorima o koncesiji sklopljenim prije dana pristupanja Republike
Hrvatske Europskoj uniji ne podliježu usklađivanju s odredbama propisa iz članka 9. stavka 11. ovoga Zakona niti odredbi članka 9. stavka 13. ovoga
Zakona, do isteka roka na koji su ugovori sklopljeni, pod uvjetom da se ne mijenjaju bitne odredbe tih ugovora.
(6) Davatelj koncesije u slučaju davanja koncesije na temelju kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, kao posebne kriterije treba primijeniti osobito:
visinu koncesijske naknade, poslovni plan koncesionara, financijski plan koncesionara te tehnički i operativni plan koncesionara.
275
(7) Na sva ostala pitanja koja se odnose na koncesije, a nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o koncesijama.
Pripremne radnje za davanje koncesije

Članak 76.
(1) Pripremne radnje za davanje koncesije, po nalogu davatelja koncesije, provodi Ministarstvo sukladno Zakonu o koncesijama.
(2) Pripremnim radnjama smatraju se osobito:
– procjena vrijednosti koncesije,
– izrada studije opravdanosti davanja koncesije,
– imenovanje stručnog povjerenstva za koncesiju,
– izrada dokumentacije za nadmetanje.
(3) Pravna analiza iz studije opravdanosti davanja koncesije sadrži popis i obrazloženje primjene propisa koji se primjenjuju na davanje koncesije,
utvrđenja i analizu imovinskopravnih pitanja i pitanje osiguranja izvršenja ugovora o koncesiji.
(4) U provedbi pripremnih radnji Ministarstvo može povjeriti obavljanje određenih stručno-tehničkih poslova Hrvatskim autocestama d.o.o.
Postupak davanja koncesije

Članak 77.
(1) Vlada kao davatelj koncesije odlučuje o namjeri davanja koncesije iz članka 75. ovoga Zakona.
(2) Postupak davanja koncesije provodi Ministarstvo sukladno odredbama Zakona o koncesijama.
Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja
Članak 78.
(1) Odluku o davanja koncesije donosi Vlada kao davatelj koncesije u ime Republike Hrvatske.
(2) Odluka o davanju koncesije sadrži osobito:
– naziv davatelja koncesije s brojem i datumom donošenja odluke,
– naziv odabranog najpovoljnijeg ponuditelja,
– osnovna prava i obveze davatelja koncesije i koncesionara,
– vrstu i predmet koncesije,
– prirodu i opseg te mjesto, odnosno područje obavljanja djelatnosti koncesije,
rok na koji se daje koncesija,
– posebne uvjete kojima tijekom trajanja koncesije mora udovoljavati odabrani najpovoljniji ponuditelj,
– osnove financiranja,
– mjerila za utvrđivanje visine cestarine,
– mjere očuvanja i zaštite okoliša,
– uvjete za povjeravanje trećima pojedinih radova ili usluga koje su predmet koncesije,
– iznos naknade za koncesiju ili osnovu za utvrđivanje iznosa naknade za koncesiju koju će koncesionar plaćati,
– rok u kojem je odabrani najpovoljniji ponuditelj obvezan sklopiti ugovor o koncesiji s davateljem koncesije,
– obrazloženje razloga za odabir najpovoljnijeg ponuditelja,
– uputu o pravnom lijeku,
– potpis odgovorne osobe i pečat davatelja koncesije.
(3) Odluka o davanju koncesije može sadržavati i druge odgovarajuće podatke sukladno dokumentaciji za nadmetanje i podnesenoj ponudi.
Ugovor o koncesiji
Članak 79.
(1) Ugovorom o koncesiji određuju se prava i obveze davatelja koncesije i koncesionara sukladno odredbama ovoga Zakona te Zakona o koncesijama kao
što su:
– predmet koncesije,
– rok trajanja koncesije,
– osnove financiranja,
– posebni uvjeti kojima mora tijekom trajanja koncesije udovoljavati koncesionar,
– visina naknade za koncesiju te način i uvjeti njezina plaćanja,
– mjerila za utvrđivanje visine cestarine,
– uvjeti za povjeravanje trećima pojedinih radova ili usluga koje su predmet koncesije,
– mjere očuvanja i zaštite okoliša,
– prestanak ugovora o koncesiji,
– uvjeti primopredaje autoceste, odnosno pojedinog objekta na državnoj cesti po prestanku ugovora o koncesiji.
(2) Davatelj koncesije mora odabranom najpovoljnijem ponuditelju ponuditi potpisivanje ugovora o koncesiji u roku od 10 dana od dana kada je odluka o
davanju koncesije postala izvršna.
(3) Kada se provodi postupak davanja koncesije u kojem se vode pregovori o konačnom tekstu ugovora o koncesiji, rok iz stavka 2. ovoga članka iznosi
30 dana.
(4) Ugovor o koncesiji mora se potpisati u roku od 60 dana od dana kada je odluka o davanju koncesije postala izvršna.
(5) Ugovor o koncesiji neće biti sklopljen ako jamstva i/ili instrumenti osiguranja propisani Zakonom o koncesijama ne budu dostavljeni davatelju
koncesije u roku određenom u dokumentaciji za nadmetanje.
(6) Ugovor o koncesiji sastavlja se u pisanom obliku, a potpisuju ga ministar i odabrani najpovoljniji ponuditelj.
276
 NERAZVRSTANE CESTE, DIJELOVI NERAZVRSTANE CESTE
VIII. NE RAZ VRS T ANE CES T E
Definicija nerazvrstane ceste

Članak 98.
(1) Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim
Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice:
– ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o
razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (»Narodne novine« br. 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.),
– ceste koje povezuju naselja,
– ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja,
– terminali i okretišta vozila javnog prijevoza,
– pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,
– druge ceste na području naselja i gradova.
(2) Ceste iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka odlukom određuje ministar.
(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Članak 99.
Iznimno od odredbe članka 98. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, ceste koje udovoljavaju mjerilima propisanim za razvrstavanje javnih cesta u
državne ceste razvrstat će se u državne ceste.
Dijelovi nerazvrstane ceste

Članak 100.
Nerazvrstanu cestu čine:
– cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt,
podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i
druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično),
– građevna čestica, odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna
građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe
održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje, servisi i drugo),
– zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste,
– prometna signalizacija (okomita, vodoravna i svjetlosna) i oprema za upravljanje i nadzor prometa,
– javna rasvjeta i oprema ceste (odbojnici i zaštitne ograde, uređaji za zaštitu od buke, uređaji za naplatu parkiranja i slično).
Pravni status nerazvrstane ceste

Članak 101.
(1) Nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.
(2) Nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i
prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i
održavanje nerazvrstane ceste.
(3) Dio nerazvrstane ceste namijenjen pješacima (nogostup i slično) može se dati u zakup sukladno posebnim propisima, ako se time ne ometa odvijanje
prometa, sigurnost kretanja pješaka i održavanje nerazvrstane ceste.
(4) Nekretnina koja je izvlaštenjem, pravnim poslom ili na drugi način postala vlasništvo jedinice lokalne samouprave, a lokacijskom dozvolom je
predviđena za građenje nerazvrstane ceste, ne može se otuđiti.
Upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige

Članak 102.
(1) Nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je
dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu.
(2) Nerazvrstana cesta upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave.
Ukidanje statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstanoj cesti

Članak 103.
(1) Kada je trajno prestala potreba korištenja nerazvrstane ceste ili njezinog dijela može joj se ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi, a nekretnina
kojoj prestaje taj status ostaje u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.
(2) Odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstane ceste ili njezinog dijela donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se nadležnom sudu radi provedbe brisanja statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstane ceste u
zemljišnoj knjizi.
Zahtjevi za planiranje i projektiranje nerazvrstanih cesta

Članak 104.
Tehničke, prostorne i druge zahtjeve za planiranje i projektiranje nerazvrstanih cesta propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove
Izvlaštenje radi građenja nerazvrstane ceste

Članak 105.
(1) Građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstane ceste od interesa je za Republiku Hrvatsku.
277
(2) Na postupak izvlaštenja nekretnina radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstanih cesta primjenjuju se propisi o izvlaštenju, ako ovim
Zakonom nije drukčije propisano.
(3) Uz prijedlog za izvlaštenje nekretnina prilažu se pravomoćna lokacijska dozvola te parcelacijski elaborat, odnosno drugi odgovarajući geodetski
elaborat sukladno propisima kojima se uređuje katastar nekretnina.
(4) Prijedlog za izvlaštenje nekretnine radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstane ceste podnosi jedinica lokalne samouprave ili u ime i za
račun jedinice lokalne samouprave pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona.
(5) Vlasnik izvlaštene nekretnine radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstanih cesta ima pravo na novčanu naknadu sukladno zakonu kojim je
uređeno izvlaštenje, a može mu se umjesto novčane naknade dati u vlasništvo druga odgovarajuća nekretnina u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.
(6) Građenje nove infrastrukture i radovi izmještanja postojeće infrastrukture radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstane ceste, smatraju se u
postupku izvlaštenja, građenjem, rekonstrukcijom i održavanjem nerazvrstane ceste.
Članak 106.
(1) Jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga
Zakona, može stupiti u posjed nekretnine izvlaštene radi građenja, rekonstrukcije ili održavanja nerazvrstane ceste i prije pravomoćnosti rješenja o
izvlaštenju ako joj je to odobreno rješenjem o stupanju u posjed nekretnine prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju (u daljnjem tekstu: rješenje o
stupanju u posjed).
(2) Rješenje o stupanju u posjed donosi se na zahtjev jedinice lokalne samouprave, odnosno pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka ako je rješenje o
izvlaštenju izvršno, te ako je uz zahtjev za donošenje tog rješenja priložen dokaz da je prijašnjem vlasniku isplaćena naknada sukladno zakonu kojim se
propisuje izvlaštenje, da mu je navedena naknada stavljena na raspolaganje ili da je odbio primiti navedenu naknadu.
(3) Rješenje o stupanju u posjed donosi nadležno upravno tijelo županije odnosno ured Grada Zagreba nadležan za imovinskopravne poslove u roku od 15
dana od dana podnošenja urednog zahtjeva za njegovo donošenje.
(4) Žalba protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.
(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na nekretnine izvlaštene na temelju članka 105. stavka 6. ovoga Zakona.
Upravljanje nerazvrstanim cestama

Članak 107.
(1) Upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima
se uređuje komunalno gospodarstvo, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Jedinica lokalne samouprave može osnovati trgovačko društvo u svom vlasništvu radi obavljanja poslova upravljanja i održavanja nerazvrstanih cesta
te poslova građenja nerazvrstanih cesta uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 23., 26. i 33. ovoga Zakona.
(3) Jedinica lokalne samouprave vodi jedinstvenu bazu podataka o nerazvrstanim cestama na svom području.
(4) Sadržaj i način vođenja jedinstvene baze podataka o nerazvrstanim cestama propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove
komunalnog gospodarstva.
Financiranje nerazvrstanih cesta

Članak 108.
(1) Građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstane ceste financira se iz proračuna jedinice lokalne samouprave, komunalne naknade i komunalnog
doprinosa prema propisima koji uređuju komunalno gospodarstvo, naknada za osnivanje prava služnosti, prava građenja i prava zakupa na nerazvrstanoj
cesti i iz drugih izvora.
(2) Sredstva za građenje, rekonstrukciju i održavanje nerazvrstanih cesta osiguravaju se:
– dijelom iz godišnje naknade iz članka 86. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, proporcionalno udjelu duljine županijskih i lokalnih cesta iz članka 98.
stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona u ukupnoj duljini županijskih i lokalnih cesta razvrstanih prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste,
županijske ceste i lokalne ceste (»Narodne novine« br. 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.),
– dijelom iz naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta iz članka 86. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona, u prosječnom godišnjem iznosu
utrošenom za održavanje državnih, županijskih i lokalnih cesta u prethodne četiri godine, proporcionalno udjelu duljine državnih, županijskih i lokalnih
cesta iz članka 98. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona u ukupnoj duljini državnih, županijskih i lokalnih cesta razvrstanih prema Odluci o razvrstavanju
javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (»Narodne novine« br. 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.).
(3) Sredstva iz ovoga članka jedinica lokalne samouprave koristi za financiranje nerazvrstanih cesta iz članka 98. ovoga Zakona.
Zaštita nerazvrstavanih cesta

Članak 109.
(1) Jedinica lokalne samouprave uređuje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i
nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe.
(2) Jedinica lokalne samouprave uređuje zaštitu nerazvrstanih cesta uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 45. stavka 1., 2., 4. i 5., članka 49., 51., 54.,
57., 58., 60., 61. i 62. ovoga Zakona te propisuje prekršajne odredbe.
(3) Na nerazvrstane ceste odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 46., 47. i 48. ovoga Zakona.
(4) Dozvolu za izvanredni prijevoz izdaje jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom kada se
izvanredni prijevoz iz članka 46. ovoga Zakona obavlja na nerazvrstanoj cesti.
(5) Ako se izvanredni prijevoz iz članka 46. ovoga Zakona treba obaviti na javnoj cesti i na nerazvrstanoj cesti, dozvolu za izvanredni prijevoz izdaje
pravna osoba koja upravlja javnom cestom.
(6) Sredstva iz stavka 4. ovoga članka uplaćuju se na račun jedinice lokalne samouprave, odnosno pravne osobe koja je ovlaštena upravljati
nerazvrstanom cestom.
(7) Sredstva iz stavka 5. ovoga članka uplaćuju se na račun pravne osobe koja upravlja javnom cestom za izvanredni prijevoz koji se treba obaviti na
javnoj cesti i na račun jedinice lokalne samouprave, odnosno pravne osobe koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom za izvanredni prijevoz koji
se treba obaviti na nerazvrstanoj cesti.
 ZAKON O VODAMA
NN 66/19
Napomena iz popisa: Traži se poznavanje primjene odredbi: glava I. OPĆE ODREDBE, Predmet uređivanja, Važenje Zakona u odnosu na predmet i
Načela upravljanja vodama; glava II. VODE, VODNO DOBRO I VODNE GRAĐEVINE, 1. Pravni status voda, Voda kao opće dobro; glava III. VODNA
278
PODRUČJA, Vodna područja u Republici Hrvatskoj, glava IV. PLANSKI DOKUMENTI UPRAVLJANJA VODAMA, Planski dokumenti upravljanja
vodama i X. VODOPRAVNI AKTI.
ZAKON O VODAMA
Predmet uređivanja
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog
djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih
djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro.
(2) Ovim se Zakonom ne uređuju radiološka onečišćenja voda i vodnoga dobra.
Važenje Zakona u odnosu na predmet

Članak 3.
(1) Odredbe ovoga Zakona odnose se na podzemne vode i površinske vode, uključujući priobalne vode, osim kada je ovim Zakonom ili posebnim
zakonom drukčije uređeno.
(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na:
– vode teritorijalnog mora u pogledu njihova kemijskog stanja
– mineralne vode, osim kada je ovim Zakonom ili posebnim zakonom iz upravnog područja rudarstva drukčije uređeno i
– geotermalne vode, osim kada je ovim Zakonom ili posebnim zakonom kojim se uređuju geotermalne vode drukčije uređeno.
(3) Zaštita voda od onečišćenja u prijelaznim vodama, priobalnim vodama i vodama teritorijalnoga mora s pomorskih objekata, potapanjem, iz zraka ili
zrakom, prouzročenog djelatnostima na morskome dnu i u morskom podzemlju, uključujući onečišćenja s umjetnih otoka, sprava, uređaja i cjevovoda
položenih na morskom dnu, provodi se po posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i posebnom zakonu kojim se uređuju sigurnost plovidbe
u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru te zaštita i očuvanje prirodnih morskih bogatstava i morskog okoliša te odgovarajućom primjenom
propisanih ciljeva zaštite voda određenih propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona i po Planu upravljanja vodnim područjima.
(4) Granicu između kopnenih voda i voda mora odlukom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za vodno gospodarstvo.
Prijedlog se podnosi uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za pomorstvo.
(5) Zaštita voda od onečišćenja s plovila, uključujući i plutajuće objekte na vodnim putovima unutarnjih voda i lukama na unutarnjim vodama, provodi se
po odredbama propisa kojim se uređuje plovidba i luke unutarnjih voda, sukladno ciljevima zaštite vodnoga okoliša iz članka 46. ovoga Zakona i Plana
upravljanja vodnim područjima.
POJMOVI (POPLAVA, JAVNO NAVODNJAVANJE, MEĐUDRŽAVNE VODE)
Značenje pojmova
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeća značenja:
1. aglomeracija je područje na kojem su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu
prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja
2. bujica je stalni ili povremeni vodotok čija su obilježja: velike i brze oscilacije protoka, turbulentno tečenje jake erozivne sposobnosti, sklonost k
promjeni smjera tečenja te veliki donos ili pronos nanosa koji može pokrenuti klizišta
3. branjeno područje je temeljna teritorijalna jedinica za obranu od poplava; branjeno područje je u pravilu područje maloga sliva, a iznimno više malih
slivova ili njihovih dijelova koji su manje prostorne cjeline od podsliva, a koji zbog svojih zajedničkih značajki vodnoga režima čine optimalno područje
za učinkovitu obranu od poplava
4. ciljevi kakvoće voda su ciljevi utvrđeni Planom upravljanja vodnim područjima u skladu s kriterijima utvrđenim propisom iz članka 47. stavka 1.
ovoga Zakona
5. ciprinidne vode su vode odgovarajućih hidromorfoloških svojstava i kakvoće, koje omogućavaju ili bi u slučaju smanjenja onečišćenja mogle
omogućavati život riba iz porodice Ciprinidae te onih iz porodica Siluridae, Percidae, Esocidae, Acipenseridae i dr., sukladno propisu iz članka 59. stavka
2. ovoga Zakona
6. detaljna melioracijska odvodnja je djelatnost prikupljanja i odvođenja viška vode s poljoprivrednoga zemljišta
7. dobar ekološki potencijal je stanje znatno promijenjenog ili umjetnog vodnog tijela, klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga
Zakona
8. dobro ekološko stanje je stanje nekog tijela površinske vode, klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona
9. dobro kemijsko stanje podzemne vode je kemijsko stanje tijela podzemne vode, klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga
Zakona
10. dobro kemijsko stanje površinske vode je kemijsko stanje koje se traži za zadovoljenje ciljeva kakvoće za površinske vode, određeno u skladu s
propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno da bi se postiglo kemijsko stanje tijela površinske vode u kojem koncentracije onečišćujućih
tvari ne prelaze utvrđene standarde kakvoće za vode
11. dobro količinsko stanje je stanje definirano propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona
12. dobro stanje podzemne vode je stanje tijela podzemne vode kada je njezino količinsko i kemijsko stanje najmanje dobro
13. dobro stanje površinske vode je stanje tijela površinske vode kada je njezino ekološko i kemijsko stanje najmanje dobro
14. ekološki prihvatljiv protok je protok kojim se osigurava kakvoća, količina i vremenska raspodjela površinske i podzemne vode potrebne za
održavanje funkcija i procesa slatkovodnih, estuarijskih i o njima ovisnih ekosustava, o kojima ovise i ljudi; ekološki prihvatljiv protok određuje se za
vodne aktivnosti: zahvaćanja, akumuliranja, skladištenja i distribucije površinskih voda
15. ekološko stanje je pojam kakvoće strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava u vezi s površinskim vodama, klasificirano u skladu s propisom iz
članka 47. stavka 1. ovoga Zakona
16. emisija je izravno ili neizravno ispuštanje tvari ili topline ili istjecanje tvari u tekućem, plinovitom ili čvrstom stanju iz pojedinog izvora u vode ili tlo,
nastalo kao rezultat ljudskih djelatnosti
17. ES (ekvivalent stanovnik) je organsko biorazgradljivo opterećenje od 60 g O2 dnevno, iskazano kao petodnevna biokemijska potrošnja kisika
(BPK5)
279
18. estuarij je prijelazno područje na ušću rijeke između slatke vode i priobalnih voda
19. eutrofikacija je obogaćivanje vode hranjivim tvarima, spojevima dušika i/ili fosfora, koji uzrokuju ubrzani rast algi i viših oblika biljnih vrsta, te
dovodi do neželjenog poremećaja ravnoteže organizama u vodi i promjene stanja voda
20. granica osjetljivosti je najmanja vrijednost ispitanog pokazatelja koju je moguće odrediti pri mjerenju pokazatelja za površinske vode
21. granica slatkih voda je mjesto u vodotoku gdje za vrijeme oseke i u razdoblju slabijeg protoka slatkih voda dolazi do znatnijeg povećanja saliniteta
zbog prisutnosti morske vode
22. granična vrijednost emisije je masa, izražena u odnosu na određene posebne pokazatelje, koncentraciju i/ili razinu emisije, koja se ne smije
prekoračiti u jednom ili više razdoblja; granične vrijednosti emisija mogu se također odrediti za određene skupine ili kategorije tvari
23. individualni sustav odvodnje je tehnički i tehnološki povezan skup građevina, vodova i opreme za odvodnju i pročišćavanje sanitarnih otpadnih
voda iz jednog ili više kućanstava i/ili jednog ili više poslovnih prostora, koji nisu priključeni na sustav javne odvodnje; individualni sustavi odvodnje
osobito uključuju odvodne kanale, sabirne jame, male sanitarne uređaje, uređaje za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda, ispuste, kućne vodove i dr.
24. individualni sustav vodoopskrbe je tehnički i tehnološki povezan skup građevina, vodova i opreme za vodoopskrbu jednog ili više kućanstava i/ili
jednog ili više poslovnih prostora, koji nisu priključeni na sustav javne vodoopskrbe; individualni sustav vodoopskrbe osobito uključuje zdence,
cjevovode, kućne vodove i dr.
25. industrijske otpadne vode su sve otpadne vode, osim sanitarnih otpadnih voda i oborinskih voda, koje se ispuštaju iz prostora korištenih za
obavljanje trgovine ili industrijske djelatnosti
26. izravno ispuštanje u podzemne vode je izravno ispuštanje onečišćujućih tvari u podzemne vode bez procjeđivanja kroz zemlju ili potpovršinske
slojeve
27. izvanredno pogoršanje kakvoće vode za kupanje je događaj ili skup događaja koji pogoršava kakvoću površinskih voda za kupanje
28. izvorište je mjesto na katastarskoj čestici iz kojeg podzemna voda prirodno izvire na površinu odnosno mjesto na katastarskoj čestici s kojeg se kroz
bušotinu crpi voda iz tijela podzemnih voda
29. javne usluge su usluge u djelatnostima javnog navodnjavanja i detaljne melioracijske odvodnje te vodne usluge, a javne usluge se u poglavlju XI.
ovoga Zakona označuju kao usluge
30. javno navodnjavanje je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda i njihova isporuka radi natapanja poljoprivrednog zemljišta
putem građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave ili mješovitih melioracijskih građevina u vlasništvu
Republike Hrvatske
Dodatno iz skripte: Pravna ili fizička osoba može koncesijom steći pravo pružanja usluge javnoga navodnjavanja i/ili pravo izvođenja radova u
djelatnosti javnoga navodnjavanja. Koncesija za pružanje usluge javnoga navodnjavanja daje se na razdoblje od 3 do 5 godina. Koncesija za radove u
djelatnosti javnog navodnjavanja daje se na razdoblje do najviše 20 godina.
31. jezero je vodno tijelo stajaće površinske vode
32. kombinirani pristup je pristup određen člankom 68. ovoga Zakona
33. količinsko stanje je pokazatelj stupnja u kojem se na vodno tijelo utječe izravnim ili neizravnim zahvaćanjem vode
34. komunalne otpadne vode su otpadne vode sustava javne odvodnje koje čine sanitarne otpadne vode ili otpadne vode koje su mješavina sanitarnih
otpadnih voda s industrijskim otpadnim vodama i/ili oborinskim vodama određene aglomeracije
35. kondicioniranje je postupak obrade zahvaćene vode da bi postala prikladna za ljudsku potrošnju
36. kontrola emisije je kontrola koja zahtijeva specifično ograničenje emisije, na primjer graničnu vrijednost emisije ili drukčije utvrđeno ograničenje ili
uvjeta prirode i drugih značajki emisije ili uvjeta rada koji utječu na emisiju
37. kopnene vode su sve stajaće vode i tekuće vode na površini tla i sve podzemne vode u smjeru kopna od polazne crte za mjerenje širine teritorijalnog
mora kako je uređeno propisima o pomorstvu
38. korištenje voda u širem smislu obuhvaća vrste korištenja voda iz članka 86. ovoga Zakona, što uključuje i vodne usluge, opće korištenje voda iz
članka 88. ovoga Zakona, slobodno korištenje voda iz članka 89. ovoga Zakona te svaku drugu ljudsku djelatnost na vodama koja ima značajan utjecaj na
stanje voda
39. korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode odnosno u kojem se nalaze stajaće vode
40. mali sanitarni uređaji su uređaji za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda do 50 ES, uključujući i septičku jamu
41. međudržavne vode su vode I. reda koje čine ili presijecaju državnu granicu
42. ministar je ministar nadležan za vodno gospodarstvo
43. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo
44. mjere upravljanja vodom za kupanje su mjere koje se poduzimaju u pogledu uspostavljanja i održavanja profila površinskih voda za kupanje,
kalendara monitoringa površinskih voda za kupanje, procjenjivanja površinskih voda za kupanje, klasifikacija površinskih voda za kupanje, određivanja i
procjena uzroka onečišćenja koja mogu utjecati na površinske vode za kupanje i štetiti zdravlju kupača, davanja podataka javnosti, poduzimanja radnji
radi sprječavanja izlaganja kupača onečišćenju i poduzimanja mjera radi smanjivanja rizika od onečišćenja
45. monitoring je proces opetovanog promatranja jednog ili više pokazatelja kakvoće i količina voda, prema utvrđenom programu
46. navodnjavanje je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda i njihova isporuka radi natapanja poljoprivrednog zemljišta, sportskih
terena ili drugoga zemljišta
47. obala je pojas zemljišta uz korito tekućih i drugih površinskih voda koji služi pristupu vodi i redovitom održavanju korita
48. oborinske vode su otpadne vode koje nastaju ispiranjem oborinama s površina prometnica, parkirališta ili drugih površina, postupno otapajući
onečišćenja na navedenim površinama
49. obnovljiva ležišta pijeska i šljunka su ležišta što nastaju erozijom i prirodnim nanošenjem tih tvari u koritima rijeka i drugih vodotoka i na njihovim
obalama te na mjestima njihova utoka u more
50. ocjena voda za kupanje je postupak ocjenjivanja kakvoće površinskih voda za kupanje u skladu s kriterijima utvrđenima propisom iz članka 47.
stavka 1. ovoga Zakona
51. odgovarajuće pročišćavanje otpadnih voda je obrada otpadnih voda bilo kojim postupkom i/ ili načinom ispuštanja, koja omogućava da prijamnik
zadovoljava odgovarajuće ciljeve kakvoće za vode u skladu s propisom iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona
52. onečišćenje podzemnih voda je izravno ili neizravno ispuštanje tvari ili energije u podzemne vode, rezultat čega može biti ugrožavanje ljudskog
zdravlja ili opskrbe vodom, nanošenje štete živim resursima i vodnom ekosustavu ili ugrožavanje drugih zakonitih korištenja voda odnosno ugrožavanje i
negativan utjecaj na druge resurse zaštićene posebnim propisima
53. onečišćenje voda za kupanje je prisutnost mikrobiološkog onečišćenja ili onečišćenja drugim organizmima ili otpadom koji utječe na kakvoću
površinskih voda za kupanje i koji čini opasnost za zdravlje kupača u skladu s kriterijima utvrđenima propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona
280
54. onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje tvari ili topline u vodu, zrak ili tlo izazvano ljudskom djelatnošću, što može biti štetno za ljudsko
zdravlje ili kakvoću vodnih ekosustava ili kopnenih ekosustava izravno ovisnih o vodnim ekosustavima, koje dovodi do štete za materijalnu imovinu,
remeti značajke okoliša, zaštićene prirodne vrijednosti ili utječe na druge pravovaljane oblike korištenja okoliša
55. onečišćivač je svaka fizička ili pravna osoba koja posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja prouzroči onečišćenje voda i
okoliša, kao i vlasnik ili drugi zakoniti posjednik opasne stvari, na način definiran propisima o obveznim odnosima, kojom je onečišćena voda i/ili vodni
okoliš
56. onečišćujuće tvari su tvari koje mogu izazvati onečišćenje, a osobito tvari određene propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona, uključujući
opasne, prioritetne i druge onečišćujuće tvari
57. opasne tvari su tvari ili skupine tvari koje su toksične, postojane i sklone bioakumuliranju i druge tvari ili skupine tvari koje izazivaju jednaku razinu
opasnosti, utvrđene propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona
58. otpadne vode su sve potencijalno onečišćene industrijske, sanitarne, oborinske i druge vode
59. otpadni mulj znači preostali, obrađeni ili neobrađeni dio mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda
60. podaci o kakvoći voda za kupanje su podaci prikupljeni monitoringom površinskih voda za kupanje
61. područja značajna za vodni režim su vodotoci i druga tijela površinskih voda te uređeno i neuređeno inundacijsko područje
62. podsliv je površina tla s koje otječu sve površinske vode putem niza potoka, rijeka, a moguće i jezera i ulijevaju se u određenoj točki u vodotok
(obično u jezero ili drugu rijeku)
63. podzemne vode su sve vode ispod površine tla u zoni zasićenja i u izravnom dodiru s površinom tla ili podzemnim slojem
64. poplava je privremena pokrivenost vodom zemljišta, koje obično nije prekriveno vodom, uzrokovana izlijevanjem rijeka, bujica,
privremenih vodotoka, jezera i nakupljanja leda, kao i morske vode u priobalnim područjima i suvišnim podzemnim vodama; ovaj pojam ne
obuhvaća poplave iz sustava javne odvodnje
65. površinske vode su kopnene vode, osim podzemnih voda, te prijelazne vode; pojam površinske vode uključuje i priobalne vode, kada se sukladno
članku 3. stavku 1. ovoga Zakona odredbe ovoga Zakona odnose na priobalne vode te vode teritorijalnog mora kada se sukladno članku 3. stavku 2.
podstavku 1. ovoga Zakona odredbe ovoga Zakona odnose na vode teritorijalnog mora
66. pozadinska razina je koncentracija tvari ili vrijednost pokazatelja u vodnom tijelu podzemne vode koja odgovara stanju bez antropogenih
poremećaja ili s vrlo malim antropogenim promjenama u odnosu na prvobitno stanje
67. prijelazne vode su površinske vode u blizini ušća u more, koje su djelomično slane zbog blizine priobalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem
slatkovodnih tokova
68. priobalne vode su površinske vode unutar crte udaljene jednu nautičku milju od polazne crte od koje se mjeri širina voda teritorijalnog mora u smjeru
pučine, a u smjeru kopna protežu se do vanjske granice prijelaznih voda
69. prioritetne tvari, prioritetne opasne tvari i ostale onečišćujuće tvari su tvari određene propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona za koje treba
poduzeti mjere određene u propisu iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona
70. pročišćavanje komunalnih otpadnih voda je obrada komunalnih otpadnih voda mehaničkim, fizikalno-kemijskim i/ili biološkim procesima
71. radovi su gradnja, uključujući rekonstrukciju (dogradnju, nadgradnju) regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, vodnih građevina za melioracije,
građevina za navodnjavanje, komunalnih vodnih građevina, građevina za unutarnju plovidbu, vodnih građevina za proizvodnju električne energije i
drugih vodnih građevina
72. ranjivo područje je područje koje otjecanjem i procjeđivanjem može pridonijeti povećanju onečišćenja voda, koje su onečišćene ili im prijeti
onečišćenje nitratima te koje su eutrofične ili podložne eutrofikaciji
73. rashladne vode su industrijske otpadne vode koje se koriste za odvođenje topline iz procesa ili uređaja, a mogu biti u zatvorenom ili otvorenom
rashladnom krugu
74. raspoložive zalihe podzemne vode su višegodišnji prosjek ukupnog prihranjivanja vodnog tijela podzemne vode, umanjen za višegodišnji prosjek
tečenja, potreban za postizanje ciljeva ekološke kakvoće povezanih površinskih voda, utvrđen propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona, kako bi se
izbjeglo svako znatnije pogoršanje ekološkog stanja tih voda i nanošenje znatne štete povezanim kopnenim ekosustavima
75. referentna metoda mjerenja je određeni način mjerenja i precizan opis postupka za određivanje propisanih vrijednosti pokazatelja kakvoće
površinskih voda namijenjenih zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju, utvrđenih propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona
76. riječni sliv je površina tla s koje otječu sve površinske vode putem niza potoka, rijeka, a moguće i jezera i kroz jedno ušće, estuarij ili deltu se
ulijevaju u more, s pripadajućim podzemnim vodama i priobalnim vodama
77. rijeka je kopneno vodno tijelo koje najvećim dijelom teče površinom tla, ali može i dijelom toka teći ispod zemlje
78. rizik od poplava je kombinacija vjerojatnosti poplavnog događaja i potencijalnih štetnih posljedica poplavnog događaja za život, zdravlje i imovinu
ljudi, okoliš, kulturno naslijeđe i gospodarsku aktivnost
79. sabirna jama je vodonepropusna građevina bez odvoda i preljeva u koju se ispuštaju otpadne vode
80. salmonidne vode su vode odgovarajućih hidromorfoloških svojstava i kakvoće, koje omogućavaju ili bi u slučaju smanjenja onečišćenja mogle
omogućavati život riba iz porodice Salmonidae, sukladno propisu iz članka 59. stavka 2. ovoga Zakona
81. sanitarne otpadne vode su otpadne vode koje se nakon korištenja ispuštaju iz stambenih objekata i uslužnih objekata te koje uglavnom potječu iz
ljudskog metabolizma i aktivnosti kućanstava
82. sezona kupanja je kalendarsko razdoblje u kojem se može očekivati veliki broj kupača
83. slatka voda je prirodna voda s niskim koncentracijama mineralnih tvari koja se često smatra prikladnom za crpljenje i preradu u proizvodnji vode za
ljudsku potrošnju
84. standard kakvoće podzemne vode su koncentracije pojedine onečišćujuće tvari, skupine onečišćujućih tvari ili pokazatelja onečišćenja u podzemnoj
vodi, koje zbog zaštite ljudskog zdravlja i okoliša ne bi trebalo prekoračiti
85. standard kakvoće voda su koncentracije određene onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari u vodi, sedimentu ili bioti koje ne bi smjele biti
prekoračene radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša
86. stanje podzemne vode je općeniti pojam koji znači stanje tijela podzemne vode određeno njezinim količinskim i kemijskim stanjem, ovisno o tome
koje je lošije
87. stanje površinske vode je općeniti pojam koji znači stanje tijela površinske vode određeno njezinim ekološkim i kemijskim stanjem, ovisno o tome
koje je lošije
88. sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda je dio sustava javne odvodnje kojim se prikupljaju i odvode komunalne otpadne vode
89. tijelo podzemne vode je određen volumen podzemne vode u jednom ili više vodonosnika
90. tijelo površinske vode je jasno određen i značajan element površinske vode, kao što je jezero, akumulacija, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke
ili kanala, prijelazne vode ili pojasa priobalne vode
91. trajna zabrana kupanja je zabrana kupanja ili preporuka da se izbjegava kupanje, a traje najmanje jednu sezonu kupanja
281
92. trenutačno onečišćenje je mikrobiološko onečišćenje površinskih voda za kupanje određeno sukladno kriterijima iz članka 47. stavka 2. ovoga
Zakona
93. umjetno vodno tijelo je tijelo površinskih voda stvoreno ljudskom djelatnošću
94. unos onečišćujućih tvari u podzemne vode je izravan ili neizravan unos onečišćujućih tvari u podzemne vode kao posljedica čovjekove aktivnosti
95. unutarnja vodoopskrbna mreža ima značenje sukladno posebnom propisu o vodi za ljudsku potrošnju
96. usluge su vodne usluge, vodoistražni radovi i druge hidrogeološke usluge, pogon i održavanje vodnih građevina, poslovi preventivne obrane od
poplava, poslovi i mjere redovite i izvanredne obrane od poplava, sprječavanje širenja i otklanjanje posljedica izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda i
vodnoga dobra, čišćenje i uklanjanje nanosa u području značajnom za vodni režim, uzimanje uzoraka i ispitivanje voda, ispitivanje vodonepropusnosti
građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, navodnjavanje, uključujući i javno navodnjavanje, melioracijska odvodnja i drugi poslovi koji ovim
Zakonom nisu određeni kao radovi
97. uređeni deponij je posebno uređeno i nadzirano zemljište koje se nalazi u inundacijskom području, a namijenjeno je odlaganju izvađenog šljunka i
pijeska prema članku 114. ovoga Zakona
98. velik broj kupača je broj koji utvrđuje nadležno tijelo jedinica lokalne samouprave s obzirom na broj kupača u prethodnim godinama ili na
raspoloživu infrastrukturu i opremu ili druge mjere koje se poduzimaju za promicanje kupanja
99. voda namijenjena za ljudsku potrošnju je:
a) sva voda, bilo u njezinu izvornome stanju bilo nakon obrade (kondicioniranja), koja je namijenjena za piće, kuhanje, pripremu hrane ili druge potrebe
kućanstava, neovisno o njezinu podrijetlu te o tome potječe li iz sustava javne vodoopskrbe, iz cisterni ili iz boca odnosno posuda za vodu i
b) sva voda koja se rabi u industrijama za proizvodnju hrane u svrhu proizvodnje, obrade, očuvanja ili stavljanja na tržište proizvoda ili tvari namijenjenih
za ljudsku potrošnju, osim ako nadležno tijelo ne smatra da kakvoća vode ne može utjecati na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda u njihovu
konačnom obliku
100. vodna politika je skup akata, postupaka i mjera kojima se, u okvirima djelokruga Republike Hrvatske uređenoga ovim Zakonom i zakonom kojim se
uređuje financiranje vodnoga gospodarstva, uređuje i provodi upravljanje vodama, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje te vodne usluge
101. vodne aktivnosti su sve aktivnosti kojima se za kućanstva, javnopravne osobe ili gospodarske subjekte osigurava:
a) zahvaćanje, akumuliranje, skladištenje, pročišćavanje i distribucija površinskih ili podzemnih voda i
b) prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda koje se zatim ispuštaju u vode.
Vodne aktivnosti uključuju, ali nisu ograničene na vodne usluge
102. vodni okoliš je vodni sustav, uključujući vodne i o vodi ovisne ekosustave (organizme i njihove zajednice), čovjeka te materijalnu i kulturnu baštinu
koju je stvorio čovjek u ukupnosti uzajamnog djelovanja
103. vodni režim je prirodno i/ili ljudskim aktivnostima uzrokovano stanje količina i kakvoće svih tijela površinskih, priobalnih i podzemnih voda,
vodnoga dobra i vodnih građevina na državnom području
104. vodno područje je površina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili više susjednih riječnih slivova s njihovim pripadajućim podzemnim,
prijelaznim i priobalnim vodama, koje je glavna jedinica za upravljanje riječnim slivovima
105. vodonosnik je podzemni sloj ili slojevi stijena ili drugih geoloških naslaga dovoljne poroznosti i propusnosti koji omogućuju značajan protok
podzemnih voda ili zahvaćanje znatnih količina podzemnih voda
106. vodotok čini korito tekuće vode zajedno s obalama i vodama koje njime stalno ili povremeno teku i
107. znatno promijenjeno vodno tijelo je tijelo površinske vode čije su značajke bitno promijenjene zbog fizičkih promjena uzrokovanih ljudskim
aktivnostima utvrđeno na način propisan propisom iz članka 40. ovoga Zakona.
(2) U smislu ovoga Zakona, pojmovi: interni vodovodni i odvodni sustavi, interni vodovodni sustavi, interni odvodni sustavi, javna odvodnja, javna
vodoopskrba, priključak, sustav javne odvodnje, sustav javne vodoopskrbe, uslužno područje i vodne usluge imaju značenja definirana zakonom kojim se
uređuju vodne usluge.
(3) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Upravljanje vodama
Članak 5.
(1) Upravljanje vodama čine svi poslovi, mjere i radnje koje na temelju ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva
poduzimaju Republika Hrvatska, Hrvatske vode, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave radi postizanja ciljeva iz stavka 2. ovoga članka i
članka 46. ovoga Zakona, osim poslova, mjera i radnji u djelatnostima detaljne melioracijske odvodnje, javnoga navodnjavanja i vodnih usluga.
(2) Ciljevi upravljanja vodama su:
1. osiguranje dovoljnih količina zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju radi zaštite zdravlja ljudi
2. osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske i osobne potrebe
3. zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda i
4. postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava.
(3) Ispunjenje cilja iz stavka 2. točke 1. ovoga članka osigurava se sprječavanjem izravnih ili neizravnih utjecaja na smanjenje kakvoće vode za ljudsku
potrošnju ili na onečišćenje voda koje se upotrebljavaju za proizvodnju vode za ljudsku potrošnju.
 NAČELA UPRAVLJANJA VODAMA
Načela upravljanja vodama

Članak 6.
(1) Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijeđe koje treba čuvati, štititi i mudro i racionalno koristiti.
(2) Vodama se upravlja prema načelu jedinstva vodnog sustava i načelu održivog razvitka kojim se zadovoljavaju potrebe sadašnje generacije i ne
ugrožavaju pravo i mogućnost budućih generacija da to ostvare za sebe.
(3) Upravljanje vodama prilagođava se globalnim klimatskim promjenama.
(4) Za korištenje voda koje prelazi granice općeg korištenja, kao i za svako pogoršanje stanja voda, plaća se naknada razmjerno koristi odnosno
stupnju i opsegu utjecaja na promjene u stanju vodnih tijela, poštujući ekonomsko vrednovanje voda, povrat troškova njezina korištenja i zaštite vodnoga
okoliša i drugih sastavnica okoliša, sukladno ekonomskoj analizi koja sadržava sastavnice iz propisa iz članka 40. ovoga Zakona. Ništa što je sadržano u
ovom načelu ne sprječava financiranje posebnih preventivnih ili popravnh mjera radi postizanja ciljeva zaštite voda iz ovoga Zakona.
(5) Zaštita i korištenje voda temelji se na načelu predostrožnosti, poduzimanja preventivnih mjera, otklanjanja štete nanijete vodnom okolišu na
mjestu njezina nastanka te načelima »onečišćivač plaća« odnosno »korisnik plaća«.
(6) Pri provedbi aktivnosti na očuvanju, zaštiti i korištenju voda nadležna tijela odnosno nadležne pravne osobe sukladno ovom Zakonu donose odluke
što bliže mjestu gdje je voda izložena nekom utjecaju ili gdje se koristi.
282
(7) Upravljanje rizicima od poplava zasniva se na načelima solidarnosti, prvenstva u potrebama, hitne službe, trajne imobilizacije i mobilizacije; planira
se i koordinira na razini vodnog područja radi smanjenja rizika od štetnih posljedica poplava, posebno za život, zdravlje i imovinu ljudi, okoliš, kulturnu
baštinu, gospodarske djelatnosti i infrastrukturu.
(8) U donošenju planskih dokumenata, sukladno ovome Zakonu i posebnim propisima o zaštiti okoliša, osigurava se informiranje i sudjelovanje
javnosti.
(9) Upravljanje vodama koje ima prekogranični utjecaj ostvaruje se suradnjom s drugim državama, sklapanjem i provedbom međunarodnih ugovora,
obavješćivanjem o prekograničnim utjecajima na vode i vodni okoliš, o velikim nesrećama kako ih definiraju propisi o zaštiti okoliša, kao i
međunarodnom razmjenom informacija o vodama i vodnom okolišu. Prvenstveni cilj ove suradnje u pitanjima zaštite voda je postizanje ciljeva iz članka
46. stavka 1. ovoga Zakona.
(10) Odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega primjenjuju se tako da osiguravaju najmanje istu razinu zaštite voda određenu ovim
Zakonom, propisima donesenim na temelju njega, kao i posebnim propisima o zaštiti okoliša i prirode.
VODNA POLITIKA
Vodna politika
Članak 7.
(1) Ministarstvo je nositelj vodne politike.
(2) U pripremi i provedbi vodne politike sudjeluju i druga tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s
javnim ovlastima i druge pravne i fizičke osobe, druga javna i savjetodavna tijela, koja svojim djelovanjem znatnije pridonose ostvarenju ciljeva vodne
politike.
(3) Međunarodnu suradnju u pitanjima koja uređuje ovaj Zakon ostvaruje Ministarstvo.
(4) Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji popis nadležnih tijela za provedbu odredbi ovoga Zakona i njegovih podzakonskih i provedbenih propisa,
nadležnih tijela svih međunarodnih institucija u kojima sudjeluje Republika Hrvatska u provedbi odredbi ovoga Zakona i njegovih podzakonskih i
provedbenih propisa te obavještava Europsku komisiju o svakoj promjeni podataka o prethodnim činjenicama, u roku od tri mjeseca otkad je promjena
nastupila.
VODE I VODNO DOBRO
II. VO DE , VO DNO DOB RO I VO DNE G RAĐE VINE
1. Pravni status voda
Voda kao opće dobro

Članak 8.
(1) Vode su opće dobro i imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske.
(2) Vode u tijelima površinskih i podzemnih voda ne mogu biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava.
(3) Vode iz stavka 2. ovoga članka koriste se i na njima se stječu prava na način i pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i drugim propisima.
2. Pravni status vodnog dobra
Vodno dobro
Članak 9.
(1) Vodno dobro čine katastarske čestice koje obuhvaćaju:
1. vodonosna i napuštena korita površinskih voda
2. uređeno inundacijsko područje
3. neuređeno inundacijsko područje
4. prostor na kojem je izvorište voda iz članka 100. stavka 1. ovoga Zakona potreban za njegovu fizičku zaštitu i prostor na kojem je izvorište,
izdašnosti najmanje 10m3 dnevno, mineralne i geotermalne vode i prirodne izvorske vode potreban za njegovu fizičku zaštitu i
5. otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu presušivanjem vode, njezinom diobom na više rukavaca, naplavljivanjem zemljišta ili
ljudskim djelovanjem.
(2) Prostor iz stavka 1. točke 4. ovoga članka koji nije u vlasništvu Republike Hrvatske ne može biti manji od 400 niti veći od 450 četvornih metara oko
izvorišta, tako da je izvorište u pravilu u središtu toga prostora.
(3) Prostor iz stavka 1. točke 4. ovoga članka koji je u vlasništvu Republike Hrvatske je jedan hektar oko izvorišta, tako da je izvorište u pravilu u središtu
toga prostora, ili iznimno manje površine ako je zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na kojem je izvorište manje površine od jednog hektara.
(4) Prostor iz stavaka 2. i 3. ovoga članka mora biti zasebna katastarska čestica, za koju se prije diobe, a u skladu s rješenjem iz članka 11. stavka 1. ovoga
Zakona, osniva pravo služnosti prolaza i provoza do javne prometnice, na teret svih nekretnina.
(5) Na diobu katastarskih čestica nekretnina javnog vodnog dobra ne primjenjuju se propisi o prostornom uređenju koji su u suprotnosti s odredbama
ovoga Zakona.
(6) Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.
(7) Vodno dobro se koristi na način i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom.
Namjena vodnog dobra

Članak 10.
Vodno dobro služi održavanju i poboljšanju vodnog režima, a osobito je namijenjeno za:
1. građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju
2. održavanje korita i obala vodotoka, te održavanje i uređenje inundacijskog područja
3. građenje i održavanje građevina za unutarnju plovidbu
4. provedbu obrane od poplava i
5. korištenje i zaštitu izvorišta voda iz članka 9. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.
283
Utvrđenje pripadnosti vodnom dobru
Članak 11.
(1) Ministarstvo rješenjem utvrđuje pripadnost zemljišta iz članka 9. ovoga Zakona vodnom dobru, na zahtjev Hrvatskih voda.
(2) U slučaju dvojbe ili spora je li neka katastarska čestica vodnoga dobra po sili zakona postala javno vodno dobro na temelju članka 12. stavaka 1. do 6.
ovoga Zakona, Ministarstvo o tome donosi rješenje na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.
(3) Rješenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sadrži oznaku nekretnine prema podacima iz zemljišne knjige odnosno prema podacima iz katastra, ako ne
postoje podaci iz zemljišne knjige te nalog sudu za njegovu provedbu.
(4) Rješenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavlja se nadležnom državnom odvjetništvu radi podnošenja prijedloga za upis u zemljišnim knjigama.
(5) Žalba protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(6) Na temelju rješenja iz stavka 2. ovoga članka provest će se uknjižba javnog vodnog dobra u vlasništvu Republike Hrvatske bez obzira na postojeće
upise.
Javno vodno dobro

Članak 12.
(1) Javno vodno dobro čine katastarske čestice iz članka 9. ovoga Zakona koje su do dana stupanja na snagu Zakona o vodama (»Narodne novine«, br.
107/95.) bile temeljem zakona ili temeljem bilo koje druge pravne osnove: opće dobro, javno dobro, javno vodno dobro, vodno dobro, javno dobro –
vode, općenarodna imovina, opće dobro i sl., državno vlasništvo, vlasništvo jedinice lokalne samouprave, društveno vlasništvo bez obzira tko je bio
nositelj prava korištenja, upravljanja ili raspolaganja odnosno koje su u zemljišnoj knjizi bile upisane kao: javno dobro, javno vodno dobro, vodno dobro,
javno dobro – vode, općenarodna imovina, opće dobro i sl., državno vlasništvo, vlasništvo jedinice lokalne samouprave, društveno vlasništvo s naznakom
ili bez naznake nositelja prava korištenja, upravljanja ili raspolaganja.
(2) Korita prirodnih površinskih voda su javno vodno dobro neovisno o tom tko je u zemljišnoj knjizi upisan kao njihov vlasnik.
(3) Javnim vodnim dobrom smatraju se sve do dokaza suprotnog i one katastarske čestice iz članka 9. ovoga Zakona koje do dana stupanja na snagu
ovoga Zakona nisu bile upisane u zemljišnoj knjizi odnosno koje su bile upisane u zemljišnu knjigu, ali nitko nije naznačen kao njihov vlasnik.
(4) Javnim vodnim dobrom postaju i one katastarske čestice iz članka 9. ovoga Zakona koje se izvlaste ili otkupe u korist Republike Hrvatske.
(5) Javnim vodnim dobrom postaju i katastarske čestice iz članka 9. ovoga Zakona za koje nisu ispunjene ostale pretpostavke iz stavaka 1. i 3. ovoga
članka, na kojima se planiraju graditi vodne građevine za proizvodnju električne energije.
(6) Prostor javnog vodnog dobra se proširuje na zemljište na kojem se planiraju graditi odvodni i dovodni kanali te odvodni i dovodni tuneli, koji zajedno
s vodnom građevinom za proizvodnju električne energije koja se gradi na zemljištu iz stavaka 1., 3. i 5. ovoga članka čine jedinstven sustav.
(7) Investitor vodnih građevina za proizvodnju električne energije dužan je otkupiti i izvlastiti katastarske čestice iz stavaka 5. i 6. ovoga članka u ime i za
račun Republike Hrvatske na teret vlastitih sredstava. Katastarske čestice iz stavaka 5. i 6. ovoga članka postaju javno vodno dobro u trenutku izvršnosti
rješenja iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona.
(8) Javno vodno dobro je javno dobro u općoj uporabi odnosno u javnoj uporabi sukladno članku 15. stavku 2. ovoga Zakona i u vlasništvu je Republike
Hrvatske.
(9) Javno vodno dobro je neotuđivo.
(10) Na javnom vodnom dobru druga osoba ne može steći pravo vlasništva niti drugo stvarno pravo, osim prava služnosti i prava građenja u skladu s
ovim Zakonom.
(11) Pravni poslovi sklopljeni protivno stavku 10. ovoga članka su ništetni.
(12) Osoba koja neovlašteno koristi javno vodno dobro ne može ostvariti posjedovnu zaštitu.
Prestanak statusa vodnog dobra
Članak 13.
(1) Katastarskim česticama iz članka 9. ovoga Zakona prestat će status vodnog dobra kada trajno prestanu postojati prirodne značajke koje ih određuju
vodnim dobrom.
(2) Katastarskim česticama iz članka 9. ovoga Zakona, i to uređenim potocima u građevinskom području jedinice lokalne samouprave, koji se u cijelosti
nadsvode ili zacijeve može prestati status vodnog dobra uz zadržavanje prava služnosti vodova u svrhu njihova građenja ili održavanja, a eventualno i u
druge svrhe. S uređenim potocima izjednačene su građevine za zaštitu od erozija i bujica u građevinskom području jedinice lokalne samouprave.
(3) Ispunjenje pretpostavki iz stavka 1. ovoga članka rješenjem utvrđuje Ministarstvo, na zahtjev stranke, a uz prethodno mišljenje Hrvatskih voda.
Ispunjenje pretpostavki iz stavka 2. ovoga članka rješenjem utvrđuje Ministarstvo, na zahtjev Hrvatskih voda.
(4) Ako se rješenje iz stavka 3. ovoga Zakona donosi za čestice iz članka 12. ovoga Zakona, prestankom statusa vodnog dobra prestaje i status javnog
vodnog dobra. U tom slučaju rješenje sadrži oznaku nekretnine koja je izgubila status javnog vodnog dobra i nalog sudu, s upisom prava vlasništva
Republike Hrvatske uz istodobno brisanje tereta zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine založnim pravom i posljedice ništetnosti pravnih poslova, te
upisom prava služnosti iz stavka 2. ovoga članka, gdje je primjenjivo.
Upis javnog vodnog dobra u zemljišnu knjigu
Članak 14.
Javno vodno dobro upisuje se u zemljišnu knjigu na sljedeći način:
– u posjedovnicu (List »A«) upisuju se podaci u skladu s važećim propisima
– u vlastovnicu (List »B«) upisuje se oznaka »javno vodno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske« i oznaka pravne osobe koja upravlja
tim dobrom sukladno članku 16. stavku 1. ovoga Zakona i
– u teretovnicu (List »C«) upisuje se zabrana otuđenja i zabrana opterećenja nekretnine založnim pravom, uz oznaku posljedice ništetnosti pravnih
poslova, a brišu se postojeći upisi svih drugih prava.
Vodne građevine i druge javne građevine na javnom vodnom dobru
Članak 15.
(1) Vodne građevine izgrađene na javnom vodnom dobru pripadnost su javnog vodnog dobra sukladno načelu jedinstva nekretnine, osim vodnih
građevina izgrađenih na temelju prava građenja dok to pravo traje odnosno vodnih građevina izgrađenih na temelju prava služnosti vodova.
(2) Iznimno od članka 12. stavka 8. ovoga Zakona, upravitelj javnoga vodnoga dobra na kojem su izgrađene vodne građevine kao njegova pripadnost
može svojim aktom odrediti da je taj dio javnoga dobra u javnoj uporabi.
(3) Građenjem cestovnih i željezničkih prometnica na javnom vodnom dobru ne mijenja se pravni status javnoga vodnoga dobra.
Upravljanje javnim vodnim dobrom
Članak 16.
(1) Javnim vodnim dobrom sukladno ovom Zakonu upravljaju Hrvatske vode, osim kada je ovim Zakonom drukčije određeno.
284
(2) Pod upravljanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se održavanje, korištenje i čuvanje javnoga vodnoga dobra za namjene kojima javno vodno dobro
služi.
(3) Javnim vodnim dobrom iz članka 9. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona upravlja javni isporučitelj vodnih usluga.
(4) Šume u javnom vodnom dobru su zaštitne šume. Šumama kao nasadima u javnom vodnom dobru gospodari pravna osoba određena propisima o
šumama i sukladno propisima o šumama, sukladno planu gospodarenja na koji prethodnu suglasnost daju Hrvatske vode. Ovlast gospodarenja šumama
kao nasadima u javnom vodnom dobru ne utječe na ovlast Hrvatskih voda na upravljanje javnim vodnim dobrom na kojem se nalaze nasadi šuma.
Upravljanje javnim vodnim dobrom u lučkom području
Članak 17.
Upravljanje javnim vodnim dobrom u lučkom području, kao i korištenje javnog vodnog dobra u lučkom području za gospodarske ili osobne potrebe,
uključujući davanje prava najma, zakupa, služnosti i građenja, kao i druga raspolaganja, osim raspolaganje pravom vlasništva, uređuje se propisima o
plovidbi i lukama na unutarnjim vodama.
Korištenje javnoga vodnoga dobra za gospodarske ili osobne potrebe
Članak 18.
(1) Pravnim i fizičkim osobama mogu se na dijelu javnoga vodnog dobra dati prava najma, zakupa, služnosti i građenja radi ostvarenja njihovih
gospodarskih odnosno osobnih potreba, samo ako to pravo neće utjecati na ostvarivanje namjena iz članka 10. ovoga Zakona.
(2) Na tom dijelu javnog vodnog dobra može se drugim osobama ograničiti ili potpuno isključiti njegova uporaba.
(3) Odluku o davanju prava iz stavka 1. ovoga članka donose Hrvatske vode. Primjerak odluke dostavlja se Ministarstvu.
(4) Ugovore o najmu, zakupu, služnosti i pravu građenja na javnom vodnom dobru sklapaju Hrvatske vode, u ime Republike Hrvatske. Primjerak ugovora
dostavlja se Ministarstvu.
(5) Prihod od naknade za pravo građenja i pravo služnosti na javnom vodnom dobru prihod je državnoga proračuna, a prihod od naknade za pravo zakupa
i najma na javnom vodnom dobru prihod je Hrvatskih voda.
(6) U korist investitora iz članka 12. stavka 7. ovoga Zakona osniva se pravo građenja vodnih građevina za proizvodnju električne energije na
katastarskim česticama javnoga vodnoga dobra, osim akumulacija, dovodnih i odvodnih kanala te dovodnih i odvodnih tunela na rok od 99 godina. Na
katastarskim česticama koje je investitor otkupio i izvlastio u korist Republike Hrvatske ne naplaćuje se naknada za pravo građenja. Pravo građenja je
prenosivo uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Dok traje pravo građenja iz ovoga stavka investitor upravlja javnim vodnim dobrom na kojem su
izgrađene vodne građevine za proizvodnju električne energije.
(7) Visinu naknade za prava iz stavka 1. ovoga članka te izuzeća, rokove i namjene za koje se ta prava daju propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.
Zahvati na javnom vodnom dobru uvjetovani lokacijskom dozvolom
Članak 19.
(1) Investitor zahvata u prostoru kojem je lokacijskom dozvolom određen uvjet da izvede određeni zahvat u prostoru na javnom vodnom dobru, na kojem
investitor ne stječe nikakva stvarna niti druga prava, taj zahvat može izvesti uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda koja sadržava i uvjete izvođenja.
(2) Prethodna suglasnost iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu. O žalbi protiv odluke o zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti odlučuje
Ministarstvo.
(3) Nadzor nad izvođenjem zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka obavlja se po pravilima vodnog nadzora.
KORIŠTENJE JAVNOG VODNOG DOBRA ZA ODMOR I REKREACIJU
Korištenje javnog vodnog dobra za odmor i rekreaciju

Članak 20.
(1) Svatko, pod jednakim uvjetima, može koristiti javno vodno dobro za odmor i rekreaciju, na način i u opsegu koje određuje predstavničko
tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda.
(2) Pri korištenju javnog vodnog dobra iz stavka 1. ovoga članka ne smije se ugroziti njegovo korištenje za namjene iz članka 10. ovoga Zakona i za
druga korištenja u skladu s ovim Zakonom, a osobito se mora osigurati zaštita obala, korita vodotoka i drugih voda, uključujući vodne građevine na njima.
Katastarske čestice vodnoga dobra izvan sustava javnog vodnog dobra

Članak 21.
(1) Fizičke i pravne osobe, vlasnici katastarskih čestica, koje pripadaju vodnom dobru, dužni su dopustiti njihovo privremeno korištenje za
namjene iz članka 10. ovoga Zakona radi održavanja i poboljšanja vodnog režima.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka odnose se i na dijelove vodnog dobra na kojima se nalaze ceste i željeznička infrastruktura, luke i lučka područja,
zrakoplovna infrastruktura i dr., neovisno o pravu vlasništva na katastarskim česticama koje čine dijelove tog vodnog dobra.
(3) Katastarske čestice iz stavka 1. ovoga članka uknjižit će se u zemljišnoj knjizi s zabilježbom vodnoga dobra u drugom odjeljku lista »A«, a u listu »C«
upisat će se teret prava prvokupa Republike Hrvatske.
Pravo prvokupa
Članak 22.
(1) Republika Hrvatska ima pravo prvokupa katastarskih čestica koje čine vodno dobro, a nisu u sustavu javnog vodnog dobra.
(2) Ako vlasnik namjerava prodati katastarske čestice iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, dužan je podnijeti Hrvatskim vodama ponudu za prodaju, po
tržnim cijenama u mjestu prodaje.
(3) Po prijemu ponude iz stavka 2. ovoga članka Hrvatske vode dužne su u roku od 30 dana ponudu sa svojim mišljenjem dostaviti Ministarstvu.
(4) Nadležna tijela iz stavka 3. ovoga članka dužna su u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 3. ovoga članka obavijestiti Hrvatske vode i podnositelja
ponude o prihvaćanju i uvjetima prihvaćanja ponude ili o odbijanju ponude.
(5) Ugovor o kupnji katastarskih čestica iz stavka 1. ovoga članka sklapaju Hrvatske vode u ime Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje državnog
odvjetništva.
(6) Ako ponuditelj ne primi odgovor nadležnog tijela u roku iz stavka 4. ovoga članka, slobodan je prodati katastarsku česticu po svom nahođenju.
(7) Kupljena katastarska čestica iz stavka 2. ovoga članka upisuje se u zemljišnu knjigu kao javno vodno dobro na temelju ugovora iz stavka 5. ovoga
članka.
(8) Pravni poslovi sklopljeni protivno ovom članku su ništetni.
Izvlaštenje radi pripajanja javnom vodnom dobru

Članak 23.
285
(1) Katastarske čestice iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona koje su osobito značajne za održavanje vodnog režima mogu se izvlastiti u korist Republike
Hrvatske u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje izvlaštenje.
(2) Potrebu za izvlaštenjem čestice iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju Hrvatske vode.
(3) U slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra se da postoji interes Republike Hrvatske po samom zakonu.
(4) Prijedlog za pokretanje postupka izvlaštenja Hrvatske vode dostavljaju nadležnom tijelu državne uprave koje pokreće postupak izvlaštenja.
(5) Hrvatske vode snose troškove izvlaštenja iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Izvlaštena katastarska čestica koja je predmet izvlaštenja iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u zemljišnu knjigu kao javno vodno dobro na temelju
rješenja o izvlaštenju.
 VODNE GRAĐEVINE
3. Vodne građevine
Namjena vodnih građevina

Članak 24.
Vodne građevine su građevine ili skupovi građevina zajedno s pripadajućim uređajima i opremom, koji čine tehničku odnosno tehnološku
cjelinu, a služe za uređenje vodotoka i drugih površinskih voda, za zaštitu od štetnog djelovanja voda, za zahvaćanje voda radi njihova
namjenskog korištenja i za zaštitu voda od onečišćenja.
Vrste vodnih građevina

Članak 25.
(1) Vodne građevine, s obzirom na njihovu namjenu, jesu:
1. regulacijske i zaštitne vodne građevine – nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, odteretni kanali, lateralni kanali, odvodni tuneli, brane s
akumulacijama, ustave, retencije i druge pripadajuće im građevine, crpne stanice za obranu od poplava, vodne stepenice, slapišta, građevine za zaštitu od
erozija i bujica i druge građevine pripadajuće ovim građevinama
2. komunalne vodne građevine:
2.1. građevine za javnu vodoopskrbu – akumulacije, vodozahvati (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima), uređaji za
kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža cjevovoda i
2.2. građevine za javnu odvodnju – kanali za prikupljanje i odvodnju komunalnih otpadnih voda, kolektori, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje
otpadnih voda, građevine i oprema za gospodarenje otpadnim muljem nastalim u postupku pročišćavanja otpadnih voda, lagune, ispusti u prijamnik i
druge građevine pripadajuće ovim građevinama, uključujući sekundarnu mrežu kanala
3. vodne građevine za melioracije:
3.1. građevine za melioracijsku odvodnju su građevine iz stavka 2. ovoga članka
3.2. građevine za navodnjavanje – akumulacijske i druge zahvatne građevine, razvodna mreža i druge građevine pripadajuće ovim građevinama i
3.3. mješovite melioracijske građevine su građevine iz podtočaka 3.1. i 3.2. ove točke
4. vodne građevine za proizvodnju električne energije – brane, akumulacije, retencije, strojarnica, vodna komora, crpne stanice, dovodni i odvodni
kanali, dovodni i odvodni tuneli i druge građevine, uređaji i oprema pripadajući ovim građevinama i
5. građevine za unutarnju plovidbu – objekti sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama i lučke građevine, sukladno posebnim propisima o plovidbi i
lukama unutarnjih voda.
(2) Građevine za melioracijsku odvodnju su kanali s pripadajućim crpnim stanicama, drenažama, betonskim propustima, čepovima, sifonima,
stepenicama, brzotocima, oblagama za zaštitu od erozija, ustavama i drugim pripadajućim građevinama, uređajima i opremom i dijele se na:
1. građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju:
1.1. melioracijske građevine I. reda – glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz melioracijskog sustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem
detaljne kanalske mreže i odvode u prirodni ili umjetni prijamnik i
1.2. melioracijske građevine II. reda – glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz melioracijskog sustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem
detaljne melioracijske mreže i odvode melioracijske građevine I. reda
2. građevine za detaljnu melioracijsku odvodnju:
2.1. melioracijske građevine III. reda – sabirni te parcelni kanali za prikupljanje voda s poljoprivrednih zemljišta i njihovo odvođenje u građevine za
osnovnu melioracijsku odvodnju (melioracijske građevine II. reda) i
2.2. melioracijske građevine IV. reda – parcelni ili detaljni kanali za neposredno prikupljanje voda s poljoprivrednih zemljišta odnosno drugih čestica i
njihovo odvođenje u melioracijske građevine III. reda.
(3) Vodne građevine iz ovoga članka od interesa su za Republiku Hrvatsku.
(4) Građenje i održavanje vodnih građevina iz ovoga članka u interesu je Republike Hrvatske.
Pravni status vodnih građevina

Članak 26.
(1) Regulacijske i zaštitne vodne građevine i građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu su Republike Hrvatske.
(2) Vodne građevine za melioracije, osim građevina iz stavka 1. ovoga članka, javna su dobra u javnoj uporabi i u vlasništvu su jedinica područne
(regionalne) samouprave.
(3) Pravni status komunalnih vodnih građevina uređuje se zakonom kojim se uređuju vodne usluge.
(4) Vodne građevine za proizvodnju električne energije izgrađene na temelju prava građenja na javnom vodnom dobru, kao i one izgrađene izvan javnog
vodnog dobra u vlasništvu su investitora ili osobe na koju je investitor prenio pravo građenja odnosno pravo vlasništva, i to dok traje pravo građenja.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, u vlasništvu Republike Hrvatske su akumulacije za proizvodnju električne energije, dovodni i odvodni kanali te
dovodni i odvodni tuneli koji se grade na zemljištu iz članka 12. stavaka 1. do 6. ovoga Zakona.
(6) Građevine za unutarnju plovidbu investitor kojih je Republika Hrvatska ili lučka uprava u vlasništvu su Republike Hrvatske.
(7) Pravne i fizičke osobe mogu za vlastite potrebe na vlastitom zemljištu ili na zemljištu na kojem ostvare pravo građenja odnosno pravo
služnosti vodova graditi vodne građevine.
Upravljanje vodnim građevinama

Članak 27.
286
(1) Regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama, građevinama za osnovnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu Republike Hrvatske upravljaju
Hrvatske vode.
(2) Građevinama za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave upravljaju Hrvatske vode.
(3) Građevinama za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave upravljaju te jedinice.
(4) Upravljanje komunalnim vodnim građevinama uređuje se zakonom kojim se uređuju vodne usluge.
(5) Na upravljanje građevinama za unutarnju plovidbu primjenjuju se posebni propisi o plovidbi i lukama na unutarnjim vodama.
(6) Vodnim građevinama za proizvodnju električne energije upravlja njihov investitor ili osoba na koju je investitor prenio pravo građenja građevina na
javnom vodnom dobru odnosno prenio pravo vlasništva ili neko drugo pravo na građevinama izvan javnog vodnog dobra koje stjecatelja ovlašćuje na
upravljanje. Ta osoba upravlja i građevinama iz članka 26. stavka 5. ovoga Zakona u ime Republike Hrvatske.
(7) Pod upravljanjem u smislu ovoga članka smatraju se poslovi investitora gradnje vodnih građevina, njihovo održavanje, čuvanje i korištenje za
namjene kojima vodne građevine služe.
Razvrstaj vodnih građevina za melioracije

Članak 28.
(1) Popis građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju te mješovite melioracijske građevine od interesa za Republiku Hrvatsku odlukom utvrđuje
ministar.
(2) Na mješovite melioracijske građevine sadržane u popisu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na građevine
za osnovnu melioracijsku odvodnju, a na one koje nisu sadržane u popisu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose
na građevine za detaljnu melioracijsku odvodnju.
Potvrda o vodnoj građevini

Članak 29.
(1) Na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti Hrvatske vode izdaju potvrdu o vrsti, zakonskom vlasniku i zakonskom upravitelju vodne građevine.
(2) Potvrde o regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama, građevinama za osnovnu i detaljnu melioracijsku odvodnju i mješovitim melioracijskim
građevinama za melioracijsku odvodnju iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona izdaju se iz službene evidencije. Za ostale vodne građevine potvrde se
izdaju nakon provedenog upravnog postupka.
Gradnja i održavanje vodnih građevina

Članak 30.
(1) Gradnja i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i vodnih građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu Republike
Hrvatske provodi se prema Planu upravljanja vodama.
(2) Gradnja i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave provodi se prema Planu
upravljanja vodama.
(3) Gradnja i održavanje građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave provodi se prema programu koji donosi
njezino predstavničko tijelo.
(4) Gradnja i održavanje komunalnih vodnih građevina provodi se sukladno zakonu kojim se uređuju vodne usluge.
(5) Ulaganja sredstava državnog proračuna, vodnih naknada i sredstava iz međunarodnih izvora u gradnju komunalnih vodnih građevina te građevina za
detaljnu melioracijsku odvodnju i građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave provode se prema Planu
upravljanja vodama.
(6) Donositelji planova iz ovoga članka mogu, sukladno tim planovima, donositi detaljnije programe za gradnju i održavanje vodnih građevina.
(7) Donositelji planova i programa iz ovoga članka donose opće tehničke uvjete za gradnju i održavanje vodnih građevina.
(8) Na građenje građevina iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka ne plaća se komunalni doprinos.
Izvlaštenje u svrhu građenja i održavanja vodnih građevina

Članak 31.
(1) Izvlaštenje u svrhu građenja i održavanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, komunalnih vodnih građevina i građevina za melioracije provodi
se sukladno zakonu kojim se uređuje izvlaštenje, osim kad je ovim Zakonom drukčije uređeno.
(2) Korisnik u svrhu izgradnje i održavanja vodnih građevina iz stavka 1. ovoga članka može stupiti u posjed nekretnina u tijeku postupka izvlaštenja,
podnijeti zahtjev za stupanje u posjed nekretnine za koju je podnesen prijedlog za izvlaštenje, sukladno zakonu kojim se uređuje izvlaštenje.
Građenje i služnost na javnim nekretninama

Članak 32.
(1) O pravu građenja vodnih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske na drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, koje nisu javno vodno
dobro, odnosno o pravu na korištenja općeg dobra radi građenja tih građevina odlučuje Vlada Republike Hrvatske, osim ako posebnim zakonom nije
drukčije određeno.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i radi osnivanja prava služnosti odnosno prava korištenja radi služnosti.
(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne plaćaju se: naknada za izdvajanje šuma i šumskog zemljišta, naknada za prenesena i ograničena prava
nad šumom i šumskim zemljištem te privremeno zauzimanje šumskog zemljišta, sukladno zakonu kojim se uređuje gospodarenje šumama, naknada zbog
umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta sukladno zakonu kojim se uređuje gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, naknada za
korištenje cestovnog zemljišta sukladno zakonima koji uređuju upravljanje cestama, odnosno autocestama i druge naknade za pravo građenja i pravo
služnosti utvrđene posebnim propisima.
(4) Za pravo građenja vodnih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske ili služnosti radi njihova građenja ili održavanja, na nekretninama u vlasništvu
jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, ili pravnih osoba u kojima su jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave većinski
udjeličar, dioničar ili osnivač s većinskim pravom odlučivanja, ne plaćaju se naknade za građenje i služnost, pod uvjetom uzajamnosti.
Upravljanje višenamjenskim akumulacijama

Članak 33.
(1) Upravitelj akumulacije koja je uz prvenstvenu namjenu izgrađena i za druge namjene (višenamjenska akumulacija) dužan je trpjeti njezino korištenje
od strane drugih nositelja prava korištenja u svrhu ostvarenja tih namjena, u skladu s ovim Zakonom.
287
(2) Kada druga namjena korištenja akumulacije prelazi opseg općeg korištenja voda (navodnjavanje, uzgoj riba u gospodarske svrhe, druga gospodarska
djelatnost te sportski ribolov), osim korištenja iz stavka 3. ovoga članka, o tome upravitelj akumulacije i nositelj prava korištenja za druge namjene
sklapaju ugovor kojim se usklađuje korištenje te uređuje održavanje i snošenje dijela troškova održavanja.
(3) Kada je druga namjena korištenja akumulacije vodoopskrba, javno navodnjavanje i zaštita od štetnog djelovanja voda, režim korištenja se u cijelosti
uređuje vodopravnom dozvolom.
(4) Višenamjenska akumulacija može se koristiti za sport, rekreaciju i kupanje sukladno odluci iz članka 58. stavka 2. ovoga Zakona i općem aktu iz
članka 90. ovoga Zakona koje se donose uz prethodnu suglasnost upravitelja akumulacije na odredbe koje se odnose na višenamjensku akumulaciju.
VODNA PODRUČJA
III. VO DNA PO DRUČJA
Vodna područja u Republici Hrvatskoj

Članak 34.
(1) Za upravljanje riječnim slivovima na državnom području Republike Hrvatske utvrđuju se vodna područja:
1. vodno područje rijeke Dunav i
2. jadransko vodno područje.
(2) Prekogranični riječni slivovi ujedno su u sastavu međunarodnih vodnih područja. Dijelom međunarodnog vodnog područja koji je na teritoriju
Republike Hrvatske upravljaju Hrvatske vode.
(3) Granice vodnih područja uredbom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.
Podjela voda
Članak 35.
(1) Površinskim i podzemnim vodama upravlja se jedinstveno.
(2) Površinske vode dijele se na vode I. reda i vode II. reda.
(3) Popis voda I. reda, koji će uključiti međudržavne vode, priobalne vode, druge veće vode i kanale te bujične vode veće snage, odlukom utvrđuje Vlada
Republike Hrvatske.
(4) Ostale površinske vode su vode II. reda.
Podjela vodnih područja

Članak 36.
(1) Vodna područja se mogu podijeliti na:
1. područja podslivova
2. područja malih slivova i
3. sektore.
(2) Mali slivovi mogu se kombinirati s većima ili povezati s
obližnjim malim slivovima i tako formirati vodna područja,
gdje je to primjereno. Tamo gdje podzemne vode ne slijede u
potpunosti određeni sliv, bit će priključene najbližem ili
najprimjerenijem vodnom području. Priobalne vode bit će
određene i priključene najbližem ili najprimjerenijem vodnom
području.
(3) Granice podslivova, područja malih slivova i sektora iz
stavka 1. ovoga članka utvrđuje ministar pravilnikom.
Dodatno iz skripte:
Vodno područje je površina kopna i mora koja se sastoji od
jednog ili više susjednih riječnih slivova s njihovim
pripadajućim podzemnim, prijelaznim i priobalnim vodama,
koje je glavna jedinica za upravljanje riječnim slivovima
Vodna područja se mogu podijeliti na:
1. područja podslivova - teritorijalne jedinice za planiranje i
izvješćivanje u upravljanju vodama prema međunarodnim
riječnim komisijama na slivu rijeke Dunav. Podsliv rijeke
Save, podsliv Rijeka Drave i Dunava.
2. područja malih slivova - osnovna teritorijalna jedinica za obavljanje operativnih poslova u upravljanju vodama (ima ih 34).
3. sektore - više susjednih područja malih slivova za koje se zbog povezanosti vodne problematike, osigurava jedinstveno upravljanje vodama, a osobito
provedba obrane od poplava (postoji 6 sektora).
Granice se utvrđuju pravilnikom ministra, na prijedlog Hrvatskih voda.
Osjetljivim područjima proglašeni su: (Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021.)
- Jadransko vodno područje - neki estuariji I priobalne vode zbog loše izmjene voda (mogla bi postati eutrofna) i sva područja namijenjena zahvaćanju
vode za ljudsku potrošnju I površinske vode gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite
- Vodno područje rijeke Dunav u cijelosti zbog eutroficirane delte Dunava
 PLANSKI DOKUMENTI UPRAVLJANJA VODAMA
IV. PL ANS KI DO K UME NT I UPRAVL JANJA VO DAMA
Planski dokumenti upravljanja vodama

Članak 37.
Planski dokumenti upravljanja vodama su Strategija upravljanja vodama, Plan upravljanja vodnim područjima, višegodišnji programi gradnje,
financijski plan Hrvatskih voda, Plan upravljanja vodama i detaljni planovi uređeni ovim Zakonom.
288
Strategija upravljanja vodama
Članak 38.
(1) Strategija upravljanja vodama je planski dokument kojim se utvrđuju vizija, misija, ciljevi i zadaci državne politike u upravljanju vodama u
dugoročnom razdoblju.
(2) Strategija upravljanja vodama zasniva se na znanstvenim istraživanjima, kontinuiranom praćenju rasporeda stanja i pojava u vezi s vodama i
njihovim korištenjem, uvažavanju specifičnosti vodne problematike svakog vodnog područja i cjelovite zaštite okoliša.
(3) Strategija upravljanja vodama usklađuje se s drugim strateškim dokumentima koje donosi Hrvatski sabor.
(4) Strategija upravljanja vodama usklađuje se periodično sukladno promjenama koje nastaju u vodnom sustavu, gospodarskom i društvenom razvoju.
(5) Strategiju upravljanja vodama donosi Hrvatski sabor.
(6) Strategija upravljanja vodama objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Plan upravljanja vodnim područjima

Članak 39.
(1) Vlada Republike Hrvatske donosi Plan upravljanja vodnim područjima koji se objavljuje u »Narodnim novinama«.
(2) Plan upravljanja vodnim područjima obuhvaća za svako vodno područje zasebno:
1. opis prirodnih značajki i stanja voda i u okviru toga osobito:
1.1. za površinske vode, uključujući priobalne vode: prikaz položaja i granica vodnih tijela, prikaz tipova vodnih tijela i opis njihovih značajki i ocjenu
količinskog stanja voda
1.2. za podzemne vode: prikaz položaja i granica vodnih tijela i opis njihovih značajki, ocjenu onečišćenja iz raspršenih izvora, uključujući i pregled
značajnijih utjecaja na vodni okoliš
1.3. sažetak značajnijih opterećenja (pritisaka) i utjecaja ljudske aktivnosti na stanje površinskih voda, uključujući i priobalnih voda te podzemnih voda, a
osobito ocjenu onečišćenja iz točkastih izvora, ocjenu onečišćenja iz raspršenih izvora, uključujući i pregled značajnijih utjecaja na vodni okoliš, ocjenu
količinskog stanja korištenja voda i analizu drugih utjecaja ljudske aktivnosti na stanje voda i
1.4. popis i kartografski prikaz zaštićenih područja iz članka 55. stavka 3. ovoga Zakona, uključujući uvjete i mjere zaštite prema ovom Zakonu i
posebnim propisima
1.5. kartu mreže monitoringa i prikaz na karti rezultata obavljenih monitoringa površinskih voda, uključujući i priobalnih voda, voda teritorijalnoga mora
i podzemnih voda i zaštićenih područja u pogledu stanja tih voda i
1.6. ekonomsku analizu korištenja voda
2. popis ciljeva kakvoće za površinske vode, uključujući i priobalne vode, vode teritorijalnoga mora i podzemne vode, uključujući i zaštićena područja, te
rokove za postizanje tih ciljeva
3. sažeti prikaz donesenih programa mjera za postizanje ciljeva kakvoće voda, uključujući i načine postizanja ciljeva tim mjerama, uključujući osnovne
mjere i dopunske mjere
4. utvrđivanje sredstava potrebnih za provedbu programa mjera iz Plana upravljanja vodnim područjima i
5. pravila primjene pojedinih sastavnica Plana upravljanja vodnim područjima.
(3) Osim sadržaja iz stavka 2. ovoga članka, Plan upravljanja vodnim područjima sadržava i:
1. registar detaljnijih planova i programa koji se odnose na određene podslivove, sektore, posebna pitanja ili tipove voda na vodnom području na koje se
odnosi plan sa sažetkom njihovih sadržaja te registar programa iz članka 43. ovoga Zakona sa sažetim prikazom njihova sadržaja
2. izvješće koje sadrži opis aktivnosti i rezultata sudjelovanja javnosti u pripremi Plana upravljanja vodnim područjima
3. popis nadležnih institucija na vodnom području za primjenu Plana upravljanja vodnim područjima i
4. oznaku kontaktnih mjesta na kojima se može steći uvid odnosno dobiti prateća dokumentacija i informacije koje se odnose na izradu, preispitivanje,
izmjene i dopune Plana upravljanja vodnim područjima, detalji o kontrolnim mjerama donesenim za točkaste izvore onečišćenja i za sve druge
identificirane negativne utjecaje na stanje vodnih tijela na vodnom području i sadašnji rezultati monitoringa.
(4) Osim sadržaja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, svaki novi, dopunjeni ili promijenjeni Plan upravljanja vodnim područjima sadržava i:
1. sažetak svih promjena i dopuna Plana upravljanja vodnim područjima od dana njegova stupanja na snagu
2. ocjenu stupnja postizanja ciljeva
3. sažetak mjera koje su bile predviđene u prijašnjem Planu upravljanja vodnim područjima, a koje nisu bile provedene s razlozima zašto nisu bile
provedene, i
4. sažetak dopunskih mjera koje nisu bile predviđene u prijašnjem Planu upravljanja vodnim područjima, a koje su bile izvedene za postizanje ciljeva.
(5) Plan upravljanja vodnim područjima sadržava i izvještaj o planiranim koracima za provedbu načela povrata troškova od vodnih aktivnosti kako je
uređeno zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva, kao i o sudjelovanju raznih korisnika vode u povratu troškova od vodnih
aktivnosti.
(6) Plan upravljanja vodnim područjima donosi se za razdoblje od šest godina, nakon čega se mijenja i dopunjuje za razdoblje od idućih šest godina.
(7) Hrvatske vode mogu donijeti detaljnije planove upravljanja za podsliv, mali sliv i sektor odnosno planove vezane za druga pitanja od interesa za
upravljanje vodama.
(8) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su od Hrvatskih voda ishoditi zahtjeve za izradu prostornih planova i mišljenje o
poštivanju tih zahtjeva u odnosu na usklađenost tih prostornih planova s planskim dokumentima upravljanja vodama.
(9) O izvršenju Plana upravljanja vodnim područjima podnosi se izvješće Hrvatskom saboru svake tri godine. Izvješće izrađuju Hrvatske vode. Izvješće je
sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima.
Propis o sadržaju Plana upravljanja vodnim područjima

Članak 40.
Ministar donosi pravilnik o sadržaju Plana upravljanja vodnim područjima kojim uređuje detaljniji sadržaj Plana upravljanja vodnim područjima,
metodologiju za analizu značajki vodnoga područja iz članka 51. ovoga Zakona, uključujući i sadržaj ekonomske analize korištenja voda, sadržaj
programa mjera, uključujući osnovne i dopunske mjere iz članka 53. ovoga Zakona, sadržaj podataka o nadležnim tijelima za provedbu ovoga Zakona i o
nadležnim tijelima svih međunarodnih tijela u kojima sudjeluje Republika Hrvatska u provedbi odredbi ovoga Zakona, kao i obvezu izrade izvještaja o
planiranim radnjama za provedbu načela povrata troškova od vodnih usluga.
Plan upravljanja vodnim područjima na međunarodnom vodnom području

Članak 41.
289
(1) Za međunarodno vodno područje koje se u cijelosti nalazi unutar Europske unije Ministarstvo će uskladiti aktivnosti radi izrade jedinstvenog plana
upravljanja međunarodnim vodnim područjem. Ako se takav plan upravljanja vodnim područjem ne izradi, plan upravljanja vodnim područjima obuhvatit
će i dijelove međunarodnog vodnog područja na teritoriju Republike Hrvatske, radi ostvarenja ciljeva zaštite voda po ovom Zakonu.
(2) Za međunarodno vodno područje koje se proteže izvan granica Europske unije Ministarstvo će uskladiti aktivnosti radi izrade jedinstvenog plana
upravljanja, plan upravljanja vodnim područjima obuhvatit će dio međunarodnog vodnog područja koji se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.
Međunarodno izvještavanje o Planu upravljanja vodnim područjima

Članak 42.
(1) Hrvatske vode dostavljaju Europskoj komisiji i zainteresiranim zemljama članicama Europske unije preslike Plana upravljanja vodnim područjima,
uključujući i njegove izmjene i dopune, u roku od tri mjeseca od njihova objavljivanja.
(2) Hrvatske vode dostavljaju Europskoj komisiji zbirna izvješća o analizama značajki vodnih područja iz članka 51. ovoga Zakona i plana monitoringa iz
članka 50. stavka 6. ovoga Zakona, u roku od tri mjeseca od njihove izrade odnosno donošenja.
(3) Hrvatske vode dostavljaju Europskoj komisiji privremeno izvješće o postignutom napretku u provedbi programa mjera iz članka 53. ovoga Zakona u
roku od tri godine od objavljivanja svakog plana upravljanja vodnim područjima i njegovih izmjena i dopuna.
Višegodišnji programi gradnje

Članak 43.
(1) Vlada Republike Hrvatske donosi višegodišnje programe gradnje komunalnih vodnih građevina, regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i
građevina za melioracije koje izrađuju Hrvatske vode.
(2) Programi iz stavka 1. ovoga članka sukladni su Strategiji upravljanja vodama i Planu upravljanja vodnim područjima.
(3) Programima iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se pojedinačni projekti, način i razdoblje provedbe, sudionici u provedbi, iznosi ulaganja i izvori
sredstava za njih te red prvenstva u provedbi, gdje je primjenjivo.
(4) Programi iz stavka 1. ovoga članka u odgovarajućem opsegu uvrštavaju se u program mjera iz članka 39. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona.
Financijski plan i Plan upravljanja vodama

Članak 44.
(1) Financijski plan Hrvatskih voda izrađuje se sukladno odredbama zakona kojim se uređuju planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna
kojima se uređuju financijski planovi izvanproračunskih korisnika.
(2) Za upravljanje vodama na godišnjoj razini Hrvatske vode donose Plan upravljanja vodama.
(3) Plan upravljanja vodama mora biti sukladan financijskom planu Hrvatskih voda.
(4) Plan upravljanja vodama mora biti sukladan Planu upravljanja vodnim područjima.
Sudjelovanje javnosti
Članak 45.
(1) Strategija upravljanja vodama i Plan upravljanja vodnim područjima moraju se u nacrtu učiniti dostupnim javnosti, uključujući i korisnike voda, tako
što će se:
1. objaviti vremenski raspored i program rada na izradi Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim područjima, uključujući i popis
konzultacija koje treba obaviti, najmanje tri godine prije početka razdoblja na koje se Strategija upravljanja vodama odnosno Plan upravljanja vodnim
područjima odnosi
2. objaviti privremeni pregled značajnih vodnogospodarskih pitanja uočenih na vodnom području, najmanje dvije godine prije početka razdoblja na koje
se Strategija upravljanja vodama odnosno Plan upravljanja vodnim područjima odnosi i
3. objaviti nacrt Strategije odnosno Plana najmanje godinu dana prije početka razdoblja na koje se Strategija upravljanja vodama odnosno Plan
upravljanja vodnim područjima odnosi.
(2) Na pisani zahtjev pojedinih pravnih i fizičkih osoba odobrit će im se uvid u popratnu dokumentaciju i informacije korištene u izradi nacrta Strategije
upravljanja vodama odnosno Plana upravljanja vodnim područjima.
(3) Najmanje šest mjeseci će se osigurati za pisane primjedbe.
(4) Na pitanja sudjelovanja javnosti u izradi Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim područjima koja nisu uređena ovim Zakonom
primjenjuju se propisi o zaštiti okoliša.
(5) Odredbe ovoga članka odnose se i na izmjene i dopune Plana upravljanja vodnim područjima.
(6) Ministar pravilnikom uređuje detaljnije način konzultiranja i informiranja javnosti o nacrtu Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim
područjima.
OBRANA OD POPLAVA
Iz skripte:
Mjere obrane od poplava su:
- mjere planiranja, studijskih poslova i praćenja vodnog režima,
- mjere uređenja voda (regulacijske I zaštitne građevine, g.za osnovnu melioracijsku odvodnju, održavanje vodotoka itd.),
- preventivne pripremne radnje (redoviti pregledi gore nabrojanih građevina I korita, osiguranje retencija, čuvanje opreme za potrebe neposredne
obrane itd.),
- neposredne mjere redovite i izvanredne obrane od poplava(prognoza veličine I vremena nailaska vodnog vala, otklanjanje prepreka koji smetaju
protoku, pregledi regulaciskih I zaštitnih građevina od vremena proglašenja pripremnog stanja obrane od poplava do njenog opoziva),
- radnje nakon prestanka redovite obrane od poplava (skupljanje opreme i vozila, sanacije oštećenja. Čišćenje otpada, geodetsko snimanje poplavnih
linija, izrada izvješća o provedenoj obrani itd.)
Nositelji obrane od poplava
Ministarstvo zaštite okoliša I energetike usklađuje politiku obrane od poplava na međunarodnim vodama s drugim državama putem mehanizama
međunarodnih vodnogospodarskih komisija.
Hrvatske vode su nadležne za planiranje, organiziranje, financiranje i provedbu mjera obrane od poplava.
Nositelji obrane od poplava usklađuju svoje aktivnosti s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, Ravnateljstvom policije, Hrvatskom vojskom,
nadležnim medicinskim službama, i drugim hitnim službama te pravnim osobama koje sukladno posebnim propisima upravljaju prometnicama.
290
Provedbu preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava, Hrvatske vode ustupaju ponuditelju na branjenom području primjenom propisa o javnoj
nabavi. Okvirni sporazum o nabavi sklapa se za razdoblje od 4 godine
VII. Z AŠ T IT A O D ŠT ET NO G DJE L O VANJA VO DA
2. Obrana od poplava
Obrana od poplava
Članak 130.
(1) Obrana od poplava može biti preventivna, redovita i izvanredna.
(2) Preventivnu obranu od poplava čine usluge održavanja voda iz članka 121. ovoga Zakona.
(3) Redovitu i izvanrednu obranu od poplava čine mjere koje se poduzimaju neposredno pred nastup opasnosti plavljenja, tijekom trajanja
opasnosti i neposredno nakon prestanka te opasnosti u svrhu neškodljivog protoka voda.
(4) Poslovi obrane od poplava, obrane od leda i zaštita od erozija i bujica hitna su služba.
(5) Hrvatske vode upravljaju obranom od poplava.
(6) Nositelji obrane od poplava usklađuju svoje aktivnosti sa središnjem tijelom državne uprave nadležnim za unutarnje poslove, središnjim tijelom
državne uprave nadležnim za poslove obrane, nadležnim medicinskim službama i drugim hitnim službama te pravnim osobama koje sukladno posebnim
propisima upravljaju prometnicama.
Ustupanje poslova obrane od poplava

Članak 131.
(1) Provedbu preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava Hrvatske vode ustupaju ponuditelju na branjenom području primjenom propisa o
javnoj nabavi. Okvirni sporazum o nabavi sklapa se za razdoblje od najmanje četiri godine.
(2) Usluge čišćenja i uklanjanja nanosa u području značajnom za vodni režim mogu se ugovoriti i u postupku javne nabave zasebnom od postupka iz
stavka 1. ovoga članka, sa sposobnim izvođačem koji ne mora imati rješenje o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz članka 209. stavka
1. točke 2. ovoga Zakona.
(3) Usluge lomljenja leda u vodotoku mogu se ugovoriti i u postupku javne nabave zasebnom od postupka iz stavka 1. ovoga članka, sa sposobnim
izvođačem koji ne mora imati rješenja o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz članka 209. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.
Načelo trajne imobilizacije i načelo mobilizacije

Članak 132.
(1) Pravna osoba iz članka 131. stavka 1. ovoga Zakona obvezna je u svako doba:
1. biti nazočna na branjenom području ljudstvom i materijalnim sredstvima (strojevi, vozila, alati i druga oprema), na temelju čega mu je izdano rješenje o
posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti i
2. održavati vlastito ustrojstvo, stanje osposobljenosti i pokretljivosti ljudstva, kao i stanje materijalnih sredstava, uključujući i potrebnu zalihu
građevnoga i drugoga materijala, tako da bude sposobno pravodobno pristupiti provedbi mjera utvrđenih Državnim planom obrane od poplava.
(2) Pravna osoba iz članka 131. stavka 1. ovoga Zakona obvezna je u svako doba, na prvi poziv Hrvatskih voda, bezuvjetno i bez prava na prigovor:
1. odazvati se ljudstvom i s materijalnim sredstvima, na temelju kojeg mu je izdano rješenje o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti, a po potrebi i s
drugim sredstvima, ako su mu potrebna na branjenom području i rasporediti se na točke obrane od poplave (odaziv u pripremno stanje) i
2. sudjelovati ljudstvom i s materijalnim sredstvima u redovitoj i izvanrednoj obrani od poplava, sukladno planovima na branjenom području
(sudjelovanje u redovitoj i izvanrednoj obrani od poplava).
Obveze civilnog sudjelovanja u obrani od poplava

Članak 133.
(1) Pravne osobe i građani dužni su radom i materijalnim sredstvima (strojevi, vozila, alati i druga oprema, građevni i drugi materijal) sudjelovati u obrani
od poplava ako nastupi opasnost u takvom opsegu da se obrana ne može osigurati materijalnim sredstvima i ljudstvom pravnih osoba iz članka 130.
(2) U obrani od poplava dužne su u prvom redu sudjelovati pravne osobe i građani s područja ugroženih poplavom. Ako njihovo sudjelovanje nije
dovoljno za otklanjanje neposredne opasnosti i posljedica od poplava, nadležni rukovoditelj obrane od poplava zatražit će od tijela iz stavka 3. ovoga
članka da u obrani sudjeluju i pravne osobe i građani s drugih područja.
(3) Naredbe o obvezi sudjelovanja pojedinih pravnih osoba i građana iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u obrani od poplava donose gradonačelnici, općinski
načelnici i župani.
(4) Pravnim osobama i građanima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka pripada naknada stvarnih troškova materijalnih sredstava i ljudstva za razdoblje
sudjelovanja u obrani od poplava, koju isplaćuju Hrvatske vode u visini troškova koji se isplaćuju pravnim osobama iz članka 131. stavka 1. ovoga
Zakona.
Prihvat poplavnoga vala u akumulacijama

Članak 134.
(1) Pravne i fizičke osobe koje upravljaju akumulacijama i retencijama su u obvezi koristiti ih na način kojim se osigurava prihvaćanje poplavnog vala.
(2) Veličina zapremnine odnosno razina slobodnog prostora u akumulacijama i retencijama koja se mora održavati u pojedinim godišnjim razdobljima i
uvjeti ispuštanja voda određuju se vodopravnom dozvolom.
(3) Vlasnici i korisnici brana na akumulacijama ili retencijama su u obvezi obavljati stalno promatranje sigurnosti brana u skladu s propisom iz područja
graditeljstva.
Zabrana prometovanja
Članak 135.
(1) U slučaju opasnosti od poplave ministar, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove prometa, može na ugroženom području privremeno
ograničiti odnosno zabraniti cestovni, željeznički i riječni promet.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada je potrebno žurno postupiti zbog neposredne ugroženosti od poplava, odluku o zabrani prometa može donijeti
nadležni rukovoditelj obrane od poplave.
291
VODOPRAVNI AKTI
X. VO DO PRAVNI AK T I
1. Zajedničke odredbe
Vrste vodopravnih akata

Članak 156.
(1) Vodopravni akti izdaju se u skladu s odredbama ovoga Zakona, provedbenih propisa i planova donesenih na temelju ovoga Zakona, a radi postizanja
utvrđenih ciljeva iz članka 5. stavka 2. i članka 46. ovoga Zakona.
(2) Vodopravni akti su:
1. vodopravni uvjeti
2. mišljenje na uvjete okolišne dozvole
3. vodopravna potvrda
4. vodopravna dozvola
5. posebni uvjeti priključenja i
6. potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja.
(3) Vodopravni uvjeti su neupravni akti, osim kad je drukčije propisano ovim Zakonom.
(4) Mišljenje na uvjete okolišne dozvole, vodopravna potvrda, posebni uvjeti priključenja i potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima
priključenja su neupravni akti.
(5) Vodopravna dozvola je upravni akt.
(6) O žalbi protiv vodopravnih akata koji su upravni akti odlučuje Ministarstvo.
Propis o vodopravnim aktima

Članak 157.
Ministar donosi pravilnik o vodopravnim aktima, kojim propisuje oblik vodopravnih akata, potrebne dokaze za izdavanje, obvezni sadržaj i rok važenja
vodopravnih akata i ovlasti vodnoga nadzora.
2. Vodopravni uvjeti
Vodopravni uvjeti
Članak 158.
(1) Vodopravnim uvjetima utvrđuju se uvjeti za provedbu zahvata u prostoru radi njihova usklađenja s odredbama ovoga Zakona, provedbenih propisa i
planova donesenih na temelju ovoga Zakona.
(2) Vodopravni uvjeti izdaju se kao posebni uvjeti kada propisi o prostornom uređenju, propisi o gradnji i propisi o rudarstvu upućuju na izdavanje
posebnih uvjeta prema posebnom zakonu, i to za zahvate u prostoru koji utječu ili mogu utjecati na ciljeve iz članka 5. stavka 2. i članka 46. ovoga
Zakona.
(3) Smatra se da zahvat u prostoru utječe ili može utjecati na ciljeve iz članka 5. stavka 2. i članka 46. ovoga Zakona, ako se sastoji od ili ako uključuje:
1. izvođenje na područjima posebne zaštite voda iz članaka 55. do 60. ovoga Zakona
2. zahvaćanje voda iz tijela površinskih i podzemnih voda
3. ispuštanje otpadnih voda u tijela površinskih i podzemnih voda
4. ispuštanje industrijskih otpadnih voda u građevine za javnu odvodnju
5. izvođenje građevina odvodnje oborinskih voda zasebnih od građevina urbane oborinske odvodnje (npr. prometnice i druge linijske građevine)
6. izvođenje na vodama i vodnom dobru
7. prijelaz ili presijecanje voda ili vodnih građevina ili izvođenje u trasi koja je paralelna i u neposrednoj blizini voda ili vodnih građevina
8. izvođenje vodnih građevina
9. postavljanje plutajućih objekata na površinskim vodama
10. izvođenje u prostoru koji je izložen rizicima poplava i bujica
11. izvođenje u zonama sanitarne zaštite izvorišta
12. izvođenje u područjima u kojima su dopuštene iznimke i odstupanja iz članka 141. ovoga Zakona
13. izvođenje naftovoda ili plinovoda ili drugih građevina koje provode fluide i
14. izvođenje građevina s povećanim rizikom točkastog i raspršenog onečišćenja voda (npr. farme i druge građevine za poljoprivrednu proizvodnju).
(4) Neovisno o stavku 2. ovoga članka, vodopravni uvjeti se izdaju kao zaseban akt za sljedeće zahvate u prostoru:
1. korištenje kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture u postupku davanja tog prava prema propisima o poljoprivrednom zemljištu
2. istraživanje mineralnih sirovina iz neobnovljivih ležišta iz članka 110. stavka 4. i članka 111. ovoga Zakona prije izdavanja rješenja o odobrenju za
istraživanje mineralnih sirovina prema propisima o rudarstvu
3. vađenje mineralnih sirovina iz obnovljivih ležišta iz članka 110. stavka 5. ovoga Zakona
4. vodoistražne radove i
5. druge usluge i radove koji utječu ili mogu utjecati na ciljeve iz članka 5. stavka 2. i članka 46. ovoga Zakona u skladu s propisom iz članka 157. ovoga
Zakona.
(5) Pretpostavlja se da zahvati iz stavka 4. ovoga članka utječu ili mogu utjecati na ciljeve iz članka 5. stavka 2. i članka 46. ovoga Zakona, a taj se utjecaj
mora sagledati u vodopravnim uvjetima.
(6) Vodopravni uvjeti izdaju se kao neupravni akti u slučajevima iz stavka 2. i stavka 4. točaka 1. i 2. ovoga članka.
(7) Na temelju izdanih vodopravnih uvjeta koji se izdaju kao neupravni akti ne može se neposredno izvoditi zahvat u prostoru.
(8) Vodopravni uvjeti izdaju se kao upravni akti u slučajevima iz stavka 4. točaka 3., 4. i 5. ovoga članka.
(9) Na temelju izdanih vodopravnih uvjeta izdanih kao upravni akti može se neposredno izvoditi zahvat u prostoru.
(10) Vodopravne uvjete izdaju Hrvatske vode.
292
(11) Vodopravni uvjeti mogu se izmijeniti, na zahtjev stranke, zbog promjene osobe korisnika ili naziva korisnika.
Kada vodopravni uvjeti nisu potrebni

Članak 159.
(1) Vodopravni uvjeti nisu potrebni kada zahvat u prostoru ne utječe na ispunjenje ciljeva iz članka 5. stavka 2. i članka 46. ovoga Zakona, a osobito za
građenje građevina u kojima se koristi voda za ljudsku potrošnju iz građevina za javnu vodoopskrbu i/ili ispuštaju sanitarne otpadne vode u građevine za
javnu odvodnju.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako se građevine navedene u toj odredbi grade u uređenom ili neuređenom inundacijskom području, vodopravni
uvjeti su potrebni.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka stranci se dostavlja obrazložena obavijest da vodopravni uvjeti nisu potrebni te da za zahvat nije potrebno ishoditi
vodopravnu potvrdu.
Mišljenja drugih tijela

Članak 160.
U postupku izdavanja vodopravnih uvjeta za zahvate u prostoru koji imaju utjecaja na vodne građevine za proizvodnju električne energije potrebno je
pribaviti mišljenje korisnika tih vodnih građevina.
Neizdavanje vodopravnih uvjeta

Članak 161.
(1) Vodopravni uvjeti neće se izdati kada zahvat u prostoru nije dopušten ili je zabranjen, u sljedećim slučajevima:
1. za zahvate u prostoru koji nisu dopušteni ili su zabranjeni odlukom o zonama sanitarne zaštite
2. za građenje ili povećanje kapaciteta vodnih građevina za javnu odvodnju, ako nije donesena odluka o odvodnji otpadnih voda
3. za građenje građevina s predviđenim ispuštanjem otpadnih voda u površinske i/ili otpadne vode, ako to ispuštanje nije dopušteno ili je zabranjeno
odredbama ovoga Zakona ili propisima donesenim na temelju njega
4. za drugo građenje koje je zabranjeno ili nije dopušteno po odredbama ovoga Zakona ili propisima donesenim na temelju njega
5. za zahvate u prostoru za koje prethodno nije proveden postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš sukladno posebnim propisima o zaštiti okoliša ili
postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno posebnim propisima o zaštiti prirode
6. za zahvate u prostoru protivne zabranama iz članka 141. ovoga Zakona, osim dopuštenih iznimaka i odstupanja iz članka 141. ovoga Zakona, kao i
zahvate u prostoru protivne zabranama iz članka 146. ovoga Zakona i
7. kada idejni projekt nije usklađen s odredbama ovoga Zakona ili propisima donesenim na temelju njega.
(2) Vodopravni uvjeti za građenje ili povećanje kapaciteta individualnih građevina odvodnje otpadnih voda izdaju se i ako nije donesena odluka o
odvodnji otpadnih voda, a njima će se odrediti da te građevine moraju udovoljiti uvjetima ispuštanja otpadnih voda u tijela površinskih voda.
(3) O neizdavanju vodopravnih uvjeta kao posebnih uvjeta u skladu s propisima o prostornom uređenju i propisima o gradnji stranci se dostavlja
obrazloženi akt iz propisa o prostornom uređenju i propisa o gradnji.
(4) O neizdavanju vodopravnih uvjeta za korištenje kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture u postupku davanja tog prava prema propisima
o poljoprivrednom zemljištu stranci se dostavlja obrazložena obavijest.
(5) O neizdavanju vodopravnih uvjeta koji su upravni akti donosi se rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje vodopravnih uvjeta.
3. Mišljenje na uvjete okolišne dozvole
Mišljenje na uvjete okolišne dozvole

Članak 162.
(1) Hrvatske vode izdaju mišljenje na uvjete okolišne dozvole kada je to uređeno propisima o zaštiti okoliša i na način uređen tim propisima.
(2) Mišljenje na uvjete okolišne dozvole sadržava ocjenu sukladnosti predloženih uvjeta iz zahtjeva operatera u pogledu korištenja voda i ispuštanja
otpadnih voda, s odredbama ovoga Zakona, provedbenih propisa i planova donesenih na temelju ovoga Zakona. Mišljenjem se mogu predložiti i druge
mjere i uvjeti, osim mjera i uvjeta predloženih u zahtjevu operatera, ako su sukladne i s posebnim propisom o okolišnoj dozvoli.
(3) Potvrdu na utvrđene uvjete okolišne dozvole izdaju Hrvatske vode na način određen propisima o zaštiti okoliša.
(4) U slučaju iz članka 171. stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, na prijedlog Hrvatskih voda, provest će se postupak razmatranja okolišne
dozvole sukladno postupku iz posebnog propisa o zaštiti okoliša.
4. Vodopravna potvrda
Izdavanje vodopravne potvrde

Članak 163.
(1) Vodopravna potvrda izdaje se:
1. kao potvrda glavnog projekta u skladu s propisima o gradnji, ako je glavni projekt sukladan izdanim vodopravnim uvjetima
2. kao potvrda za promjenu namjene i uporabu građevine u skladu s propisima o prostornom uređenju, ako planirana promjena namjene i uporabe
građevine nije protivna ovom Zakonu, provedbenim propisima i planovima donesenim na temelju ovoga Zakona
3. kao potvrda za nezakonito izgrađenu zgradu koja se nalazi na području koje je odgovarajućim prostornim planom određeno kao planirani ili istraženi
koridor ili površina vodnih građevina, na koju upućuju propisi o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, ako njezino postojanje nije protivno
ovom Zakonu, provedbenim propisima i planovima donesenim na temelju ovoga Zakona
4. ako je u slučaju iz članka 110. stavka 5. ovoga Zakona elaborat vađenja – izvedeno stanje sukladan izdanim vodopravnim uvjetima
5. ako je elaborat o izvedenim vodoistražnim radovima sukladan izdanim vodopravnim uvjetima
6. ako je snimka izvedenog stanja za druge radove koji utječu ili mogu utjecati na ciljeve iz članka 5. stavka 2. i članka 46. ovoga Zakona u skladu s
propisom iz članka 157. ovoga Zakona sukladna izdanim vodopravnim uvjetima i
7. u drugim slučajevima određenim propisom iz članka 157. ovoga Zakona.
(2) Vodopravnu potvrdu izdaju Hrvatske vode.
(3) Vodopravna potvrda neće se izdati:
1. ako nisu ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka
293
2. za korištenje kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture u postupku davanja tog prava prema propisima o poljoprivrednom zemljištu i
3. za istraživanje mineralnih sirovina iz neobnovljivih ležišta iz članka 110. stavka 4. i članka 111. ovoga Zakona prije izdavanja rješenja o odobrenju za
istraživanje mineralnih sirovina prema propisima o rudarstvu.
(4) O neizdavanju vodopravne potvrde u slučajevima iz stavka 3. točke 1. ovoga članka koja se odnosi na stavak 1. točke 1. i 2. ovoga članka stranci se
dostavlja obrazloženi akt iz propisa o prostornom uređenju i propisima o gradnji.
(5) O neizdavanju vodopravne potvrde u slučajevima iz stavka 3. točke 1. ovoga članka koja se odnosi na stavak 1. točke 3. i 4. ovoga članka, kao i u
slučajevima iz stavka 3. točaka 2. i 3. ovoga članka Hrvatske vode donose rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje vodopravne potvrde.
(6) O žalbi protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka odlučuje Ministarstvo.
5. Vodopravne dozvole
Obveza pribavljanja vodopravne dozvole

Članak 164.
(1) Vodopravna dozvola potrebna je za ispuštanje otpadnih voda i za korištenje voda, pod pretpostavkama propisanim člancima 165. i 169. ovoga
Zakona.
(2) Vodopravne dozvole izdaju Hrvatske vode.
Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda

Članak 165.
Vodopravna dozvola je potrebna za svako ispuštanje otpadnih voda za koje se propisom iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona propisuju granične
vrijednosti emisija.
Kad vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda nije potrebna

Članak 166.
Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda nije potrebna:
1. za ispuštanje oborinskih voda
2. kada se prema odredbama ovoga Zakona izdaje mišljenje na uvjete okolišne dozvole i
3. za sanitarne otpadne vode do 50 ES koje se putem individualnog sustava odvodnje ispuštaju u prirodni prijamnik, osim u posebnim slučajevima
ispuštanja sanitarnih otpadnih voda od 10 do 50 ES u prirodni prijamnik u zaštićenom području u skladu s propisom iz članka 157. ovoga Zakona.
Sadržaj vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda

Članak 167.
(1) Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda sadrži:
1. dopuštene količine otpadnih voda
2. granične vrijednosti emisija
3. obvezu ispitivanja i sastava otpadnih voda, u skladu s člankom 75. ovoga Zakona i
4. druge obveze utvrđene propisom iz članka 157. ovoga Zakona.
(2) Uz sadržaj iz stavka 1. ovoga članka, vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda, koja se izdaje korisnicima koji iz postojećih građevina
ispuštaju otpadne vode, može sadržavati i privremeno dopuštenje ispuštanja otpadnih voda u količinama iznad onih propisanih propisom iz članka 70.
stavka 4. ovoga Zakona i graničnim vrijednostima emisija viših od onih propisanih propisom iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona, a u razdoblju
određenom tim propisom (u daljnjem tekstu: razdoblje prilagodbe). Razdoblje prilagodbe je jednokratno.
Uvid u akte o proizvodnji, uvozu, unosu i stavljanju na tržište kemikalija

Članak 168.
Svako javnopravno tijelo koje na temelju posebnoga zakona izdaje akt kojim se dopušta proizvodnja, uvoz, unos i stavljanje na tržište kemikalija koje
nakon uporabe dospijevaju u vode, uključujući i sredstva za zaštitu bilja, mineralna gnojiva i biocidne pripravke ili vodi evidenciju o kemikalijama, dužno
je omogućiti Hrvatskim vodama uvid u akte ili podatke koji čine sadržaj predmetnih akata.
Vodopravna dozvola za korištenje voda

Članak 169.
(1) Vodopravna dozvola za korištenje voda izdaje se za svako korištenje voda iz članka 86. ovoga Zakona koje prelazi opseg iz članaka 88. i 89. ovoga
Zakona, osim za korištenje voda za koje se prema ovom Zakonu izdaje koncesija iz članka 177. stavka 1. ovoga Zakona ili korištenje iz članka 170. ovoga
Zakona.
(2) Vodopravnom dozvolom za korištenje voda korisniku se određuju: namjena, mjesto, način, uvjeti i opseg korištenja voda te drugi uvjeti sadržani u
propisu iz članka 157. ovoga Zakona.
Kada vodopravna dozvola za korištenje voda nije potrebna

Članak 170.
(1) Vodopravna dozvola za korištenje voda nije potrebna:
1. za korištenje voda iz članaka 88. i 89. ovoga Zakona
2. za korištenje voda iz građevina za javnu vodoopskrbu
3. za radove iz članka 30. ovoga Zakona
4. za unutarnju plovidbu
5. za korištenje kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture
6. za korištenje voda za splavarenje, uključujući i rafting, vožnju kanuima i drugim sličnim plovilima, osim u vidu gospodarske djelatnosti i
7. za korištenje voda za postavljanje plutajućih ili plovećih objekata na vodama, osim radi obavljanja ugostiteljske ili druge gospodarske djelatnosti.
(2) Vodopravna dozvola za korištenje voda nije potrebna za korištenje voda za splavarenje, uključujući i rafting, vožnju kanuima i drugim sličnim
plovilima u vidu gospodarske djelatnosti, kao i korištenje voda za postavljanje plutajućih ili plovećih objekata na vodama, ako se navedene aktivnosti
294
obavljaju u cijelosti ili dijelom, unutar nacionalnog parka ili parka prirode. U tom slučaju potrebno je koncesijsko odobrenje koje se izdaje sukladno
propisima o zaštiti prirode.
(3) Iznimno od stavka 1. točke 2. ovoga članka, vodopravna dozvola za korištenje voda izdaje se i kada se voda iz građevina za javnu vodoopskrbu koristi
za drugu javnu namjenu koja je određena odlukom iz članka 96. stavka 3. ovoga Zakona iz istog vodnog tijela. U takvom slučaju smatra se da korisnik
druge javne namjene ima vlastiti vodozahvat na istom vodnom tijelu odnosno na mjestu akumuliranja ili skladištenja ako se voda isporučena iz građevina
za javnu vodoopskrbu akumulira ili skladišti prije korištenja. Korisnik druge namjene i isporučitelj vodne usluge prethodno sklapaju ugovor o isporuci
vode po cijeni određenoj na način kako se uređuju posebne isporuke vode prema zakonu kojim se uređuju vodne usluge.
Preispitivanje i usklađenje vodopravnih dozvola

Članak 171.
(1) Izvršna ili pravomoćna vodopravna dozvola se po službenoj dužnosti preispituje najviše jednom u razdoblju važenja Plana upravljanja vodnim
područjima:
– radi usklađenja s Planom upravljanja vodnim područjima
– ako bitne promjene u najboljoj raspoloživoj tehnici (NRT), kako je uređena propisima o zaštiti okoliša, omogućuju znatno smanjenje emisija u vode i
vodni okoliš, bez nametanja većih troškova, i
– radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih provedbenih propisa, posebnim propisom ili propisom Europske unije koji se
izravno primjenjuju u zakonodavstvu Republike Hrvatske.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka vodopravna dozvola može se ukinuti ili izmijeniti po službenoj dužnosti.
(3) Korisnik vodopravne dozvole dužan je Hrvatskim vodama staviti na uvid svu dokumentaciju i podatke potrebne za primjenu ovoga članka.
(4) Ako je vodopravna dozvola koja se preispituje po stavku 1. ovoga članka sukladna novom Planu upravljanja vodnim područjima, o tome Hrvatske
vode izdaju obavijest o sukladnosti.
Ukidanje i izmjena vodopravne dozvole

Članak 172.
(1) Zakonita vodopravna dozvola ukinut će se na zahtjev korisnika vodopravne dozvole ili po službenoj dužnosti zbog:
– prestanka korisnika ili oduzimanja poslovne sposobnosti korisniku
– pogoršanja stanja vodnoga tijela koje onemogućuje korištenje prava iz vodopravne dozvole
– potpunog nekorištenja prava iz vodopravne dozvole ili djelomičnog nekorištenja u velikoj mjeri, u skladu s propisom iz članka 157. ovoga Zakona
– neispunjenja drugih obveza iz vodopravne dozvole određenih u skladu s propisom iz članka 157. ovoga Zakona koje se ne može otkloniti izmjenom
vodopravne dozvole
– izdavanja nove vodopravne dozvole na istoj lokaciji i
– izdavanja okolišne dozvole prema posebnim propisima o zaštiti okoliša na istoj lokaciji.
(2) Zakonita vodopravna dozvola izmijenit će se na zahtjev korisnika vodopravne dozvole ili po službenoj dužnosti zbog:
– pogoršanja stanja vodnoga tijela koje bitno ograničava korištenje prava iz vodopravne dozvole
– djelomičnog nekorištenja prava iz vodopravne dozvole u manjoj mjeri određenoj propisom iz članka 157. ovoga Zakona
– izmjene trase građenja vodne građevine zbog nemogućnosti izvođenja ili radi bitno povoljnijeg ili bržeg rješavanja imovinskopravnih odnosa i
– neispunjenja drugih obveza iz vodopravne dozvole određenih u skladu s propisom iz članka 157. ovoga Zakona koje se može otkloniti izmjenom
vodopravne dozvole.
(3) Vodopravna dozvola može se izmijeniti, na zahtjev stranke, zbog promjene osobe korisnika ili naziva korisnika.
6. Posebni uvjeti priključenja i potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja
Posebni uvjeti priključenja na komunalne vodne građevine

Članak 173.
(1) Posebnim uvjetima priključenja određuju se tehnički zahtjevi kojima mora udovoljiti građevina da bi njezini interni vodovodni i odvodni sustavi bili
priključeni na komunalne vodne građevine te uvjeti za ugradnju i održavanje vodomjera i mjerača protoka otpadnih voda sukladno općim i tehničkim
uvjetima isporuke vodnih usluga.
(2) Posebni uvjeti priključenja izdaju se kada propisi o prostornom uređenju i propisi o gradnji upućuju na izdavanje posebnih uvjeta prema posebnom
zakonu.
(3) Posebne uvjete priključenja izdaje javni isporučitelj vodne usluge.
Potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja na komunalne vodne građevine

Članak 174.
(1) Potvrdom o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja potvrđuje se, na način određen propisima o gradnji, da je glavni projekt za ishođenje
građevinske dozvole ili drugoga akta kojim se dopušta građenje sukladan posebnim uvjetima priključenja.
(2) Potvrdu o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja izdaje javni isporučitelj vodne usluge.
(3) Javni isporučitelj vodne usluge dužan je u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, osim ako propisima o prostornom uređenju i gradnji
nije propisan kraći rok, izdati potvrdu iz stavka 1. ovoga članka ili odbiti zahtjev za izdavanjem potvrde.
Posebni uvjeti priključenja na građevine urbane oborinske odvodnje i potvrda o sukladnosti s posebnim
uvjetima priključenja na građevine urbane oborinske odvodnje
Članak 175.
(1) Jedinica lokalne samouprave izdaje posebne uvjete priključenja na građevine urbane oborinske odvodnje sukladno odluci o odvodnji otpadnih voda u
postupcima ishođenja lokacijske dozvole ili građevinske dozvole koja se izdaje bez lokacijske dozvole koji se vode prema propisima o prostornom
uređenju i gradnji.
(2) Javni isporučitelj vodnih usluga na kojeg je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuju vodne usluge prenijela nadležnost
upravljanja projektom gradnje građevina urbane oborinske odvodnje, obavlja i poslove izdavanja posebnih uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Izdavatelj posebnih uvjeta priključenja na građevine urbane oborinske odvodnje izdaje i potvrdu o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja. Na
izdavanje potvrde primjenjuju se odredbe članka 174. stavka 3. ovoga Zakona.
295
 ZAKON O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU
NN 112/18
Napomena iz popisa: Traži se poznavanje odredbi glava I.-III.
ZAKON O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU
DIO PRVI
UVO DNE O DRE DB E

Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje državna izmjera, katastar nekretnina, katastar infrastrukture, registar zgrada, registar prostornih jedinica,
registar geografskih imena, nadležnost nad poslovima državne izmjere, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, registra
prostornih jedinica, registra geografskih imena te obavljanje tih poslova, poslovi Državne geodetske uprave, čuvanje i korištenje podataka i
nadzor nad poslovima koji se uređuju ovim Zakonom.
(2) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom te na druge geodetske poslove ako se oni obavljaju u okviru
hidrografskih izmjera, komasacija i drugih sličnih postupaka.
Članak 2.
Poslovi državne izmjere, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena od interesa
su za Republiku Hrvatsku.
Članak 3.
Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za
smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (SL L 155, 23. 5. 2014.).
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
a) geografsko ime je ime kojim se imenuju pojave i objekti na planetu Zemlji
b) Hrvatski topografski informacijski sustav (CROTIS – CROatian Topographic Information System) je model topografskih podataka koji se koristi za
izradu temeljne topografske baze
c) izvoditelj je osoba koja ima suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe osnivanja katastra nekretnina
sukladno posebnom zakonu
d) mrežni operator je operator javne komunikacijske mreže te druga pravna osoba koja daje na korištenje fizičku infrastrukturu koja je namijenjena
pružanju usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije plina i nafte, električne energije, uključujući javnu rasvjetu i toplinske energije, te usluga
proizvodnje, prijenosa ili distribucije vode, uključujući ispuštanje ili pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacije i sustava odvodnje, kao i upravitelj fizičke
infrastrukture koja je namijenjena odvijanju željezničkog, cestovnog, riječnog, pomorskog i zračnog prometa
e) način uporabe zgrada je podatak o zgradama koji je definiran za istovrsne načine uporabe zgrada za potrebe provedbe ovoga Zakona te drugih propisa i
akata proizašlih iz ovoga Zakona
f) način uporabe zemljišta je podatak o katastarskim česticama koji je definiran za istovrsne načine uporabe zemljišta u gospodarskom smislu za potrebe
provedbe ovoga Zakona te drugih propisa i akata proizašlih iz ovoga Zakona
g) nositelji prava su fizičke i pravne osobe koje su u odnosu prema evidentiranim katastarskim česticama odnosno nekretninama u katastarskom operatu:
osobe upisane u katastarski operat prema prijašnjim propisima, vlasnici, suvlasnici, ovlaštenici, upravitelji javnih dobara te nositelji stvarnih prava, kao i
osobe koje su u posjedu katastarske čestice odnosno nekretnine, a nisu upisane ni u katastarski operat ni u zemljišnu knjigu te osobe koje imaju pravni
interes sudjelovati u postupcima propisanim ovim Zakonom
h) posebni pravni režimi su statusi uspostavljeni na katastarskim česticama odnosno nekretninama sukladno posebnim propisima, a koji su od osobitog
kulturnog, arheološkog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu
i) temeljna topografska baza (TTB) je osnovna objektno-orijentirana baza podataka organizirana sukladno modelu podataka Hrvatskog topografskog
informacijskog sustava (CROTIS), primarno nastala topološkom obradom podataka fotogrametrijske restitucije aerofotogrametrijskog snimanja
j) upravitelji infrastrukture su fizičke ili pravne osobe koje sukladno posebnim propisima obavljaju komunalnu ili drugu djelatnost vezano uz
infrastrukturu propisanu ovim Zakonom
k) vrsta uporabe zemljišta predstavlja skup načina uporabe zemljišta koja imaju najbitnije zajedničke karakteristike
l) vrsta uporabe zgrada predstavlja skup načina uporabe zgrada koje imaju najbitnije zajedničke karakteristike i
m) zgrada trajnog karaktera je svaka zgrada izgrađena kao sklop trajno povezan s tlom na način i od materijala kojima se osigurava dugotrajnost i
sigurnost korištenja te kojoj svrha korištenja nije privremena.
(2) Osim pojmova iz stavka 1. ovoga članka, ostali pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje
obavljanje stručnih geodetskih poslova, uređuje područje nacionalne infrastrukture prostornih podataka te koji su određeni drugim posebnim zakonima.
Članak 5.
Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 6.
(1) Podaci državne izmjere, katastra nekretnina, registra zgrada, katastra infrastrukture, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena javni su
ako ovim Zakonom ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka daju se na uvid, a isprave, ispisi i drugi dokumenti utemeljeni na tim podacima izdaju se na način određen ovim
Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.
(3) Podaci državne izmjere, katastra nekretnina, registra zgrada, katastra infrastrukture, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena (izvod ili
prijepis posjedovnog lista, izvadak iz baze zemljišnih podataka, izvod iz katastarskog plana, izvod iz registra zgrada, izvod iz plana infrastrukture i
potvrde) izdani u analognom i digitalnom obliku i koji imaju snagu javne isprave smiju se upotrijebiti samo u svrhu za koju su izdani.
(4) Podaci iz stavka 1. ovoga članka usklađeni su s propisima kojima je uređena nacionalna infrastruktura prostornih podataka.
Članak 7.
(1) Podaci katastra nekretnina temelj su za zemljišne knjige koje vode zemljišnoknjižni odjeli općinskih sudova.
(2) Podaci državne izmjere, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena temelj su
za vođenje i drugih službenih evidencija u vezi s prostorom koji se vode prema ovome Zakonu i drugim propisima.
296
(3) Zemljišnoknjižni odjeli općinskih sudova dužni su područnim uredima za katastar odnosno tijelu nadležnom za katastarske i geodetske poslove Grada
Zagreba (u daljnjem tekstu: ured Grada Zagreba) dostaviti svoja rješenja koja utječu na podatke u katastru nekretnina odmah po njihovoj provedbi u
zemljišnoj knjizi.
(4) Državna tijela dužna su područnim uredima za katastar odnosno uredu Grada Zagreba dostaviti svoja rješenja koja utječu na podatke u katastru
nekretnina odmah po njihovoj pravomoćnosti.
Članak 8.
(1) Poslovi državne izmjere i katastra nekretnina obavljaju se na temelju višegodišnjih i godišnjih programa (u daljnjem tekstu: Program).
(2) Višegodišnji i godišnji Program iz stavka 1. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na katastar nekretnina Vladi Republike Hrvatske predlaže Državna
geodetska uprava, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(3) Višegodišnji i godišnji Program iz stavka 1. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na katastar nekretnina u svrhu evidentiranja pomorskog dobra Vladi
Republike Hrvatske predlaže Državna geodetska uprava, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove mora.
(4) Programom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u prvome redu područja na kojima će se obaviti osnovni geodetski radovi, topografska izmjera i
izradba državnih karata, izmjera i označivanje državne granice na kopnu, izradba katastra nekretnina, provedba katastarskih izmjera odnosno tehničkih
reambulacija, izradba registra zgrada i katastra infrastrukture, područja na kojima će se obaviti homogenizacija katastarskih planova, poslovi registra
prostornih jedinica, registra geografskih imena, izvori financiranja za provedbu Programa te rokovi za izvršenja planiranih aktivnosti.
(5) Višegodišnje programe iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka donosi Hrvatski sabor.
(6) Godišnje programe iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka donosi odlukom Vlada Republike Hrvatske.
(7) Višegodišnji programi objavljuju se u »Narodnim novinama«.
(8) Za provedbu Programa iz stavka 2. ovoga članka ravnatelj Državne geodetske uprave (u daljnjem tekstu: ravnatelj) i ministar nadležan za poslove
pravosuđa sporazumno osnivaju zajedničko povjerenstvo.
(9) Za provedbu Programa iz stavka 3. ovoga članka ravnatelj i ministar nadležan za poslove mora sporazumno osnivaju zajedničko povjerenstvo.
(10) Sredstva potrebna za izvršenje Programa osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske te iz drugih izvora.
(11) Sredstva potrebna za izvršenje Programa mogu se osigurati iz sredstava donacija, sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
sredstava zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba te drugih izvora.
(12) Sredstva iz stavka 11. ovoga članka osiguravaju se na temelju sporazuma sklopljenih između Državne geodetske uprave i subjekata iz stavka 11.
ovoga članka.
(13) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu odlukom predstavničkog tijela u financiranje poslova katastra nekretnina uključiti pravne
i fizičke osobe koje su nositelji prava na nekretninama na području obavljanja tih poslova.
(14) Od obveze financiranja poslova iz stavka 13. ovoga članka izuzete su pravne i fizičke osobe nositelji prava na nekretninama koji su nekretninu
evidentirali na temelju Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 16/07., 152/08., 124/10., 56/13., 121/16. i 9/17.) ili ovoga
Zakona.
(15) Od obveze financiranja poslova iz stavka 13. ovoga članka izuzeta je Republika Hrvatska kao nositelj prava na nekretninama kada su sredstva za
financiranje poslova katastra nekretnina osigurana u državnom proračunu.
(16) Odlukom iz stavka 13. ovoga članka odredit će se visina sredstava koju trebaju osigurati nositelji prava za pojedinu nekretninu.
(17) Ukupan iznos sredstava iz stavka 16. ovoga članka ne može biti veći od iznosa koji osigurava pojedina jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave za potrebe obavljanja poslova iz Programa iz stavka 2. ovoga članka.
DIO DRUG I
DRŽ AVNA IZ MJE RA
Članak 9.
Državna izmjera sustav je mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnog prikaza područja Republike Hrvatske utemeljen na prikupljanju, obradi i
prikazivanju topografskih i zemljišnih podataka geodetskim metodama (terestričke, fizikalne, matematičke, astronomske, metode satelitske geodezije,
daljinskog istraživanja i dr.).
Članak 10.
Poslovi državne izmjere obuhvaćaju:
1. osnovne geodetske radove
2. topografsku izmjeru i izradbu državnih karata i
3. izmjeru, označivanje i vođenje evidencije o državnoj granici na kopnu.
POG L AVL JE I.
OS NO VNI GE O DET S K I RADO VI
Članak 11.
Osnovni geodetski radovi temelj su za uspostavu, održavanje i praćenje geodetskog referentnog sustava Republike Hrvatske te nadzor nad njim.
Članak 12.
(1) Geodetski referentni sustav Republike Hrvatske određen je službenim geodetskim datumima i koordinatnim sustavima (položajnim, visinskim i
gravimetrijskim) i ravninskim kartografskim projekcijama.
(2) Odluku o utvrđivanju službenih geodetskih referentnih sustava i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske donosi Vlada Republike
Hrvatske na prijedlog Državne geodetske uprave.
Članak 13.
(1) Osnovni geodetski radovi su:
– uspostavljanje, održavanje i neprekidna kontrola polja stalnih točaka geodetske osnove koja čine osnovu službenoga geodetskog referentnog sustava
jednoznačno određenog u odnosu na europske i svjetske referentne sustave i povezanoga s njima te određivanje odnosa (parametara transformacije)
između službenoga geodetskog referentnog sustava i drugih (povijesnih) referentnih sustava
– postupci uspostave, održavanja i kontrole polja stalnih točaka geodetske osnove koji obuhvaćaju radove satelitske, terestričke položajne i visinske,
astronomsko-geodetske, gravimetrijske i geomagnetske izmjere najviše točnosti
– određivanje parametara Zemljina polja sile teže i
– uspostavljanje i održavanje Hrvatskog pozicijskog sustava za satelitsko pozicioniranje (CROPOS) za potrebe državne izmjere, katastra zemljišta,
katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, navigacije i ostalih prostorno-informacijskih sustava.
297
(2) Rezultat osnovnih geodetskih radova su trodimenzionalne koordinate (položajne i visina), ubrzanje sile teže i magnetska deklinacija stalnih točaka
geodetske osnove na koje se oslanjaju sve ostale izmjere i radovi.
(3) Položajne koordinate, visina i ubrzanje sile teže stalnih točaka geodetske osnove određuju se i iskazuju u službenim referentnim sustavima Republike
Hrvatske.
(4) Rezultati osnovnih geodetskih radova s ostalim osnovnim podacima i opisima položaja stalnih točaka geodetske osnove pohranjuju se i održavaju u
bazi podataka stalnih točaka geodetske osnove koju vodi Državna geodetska uprava.
(5) Pravilnik o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj.
KARTE PO MJERILIMA
POG L AVL JE II.

TO PO G RAFS K A IZ MJE RA I IZ RADB A DRŽ AVNIH K ARAT A
Članak 14.
(1) Topografska izmjera je geodetska izmjera prirodnih i izgrađenih objekata Zemljine površine, koji se pridružuju pripadajućoj objektnoj cjelini (naselja,
prometnice, vode, vegetacija, reljef i područja), prostorno ih se geometrijski jednoznačno određuje, atributima kvantitativno i kvalitativno opisuje te
imenuje radi izrade topografskih baza podataka i topografskih karata.
(2) Službena državna karta je kodirana slika prirodnih i izgrađenih objekata Zemljine površine iz stavka 1. ovoga članka, koja se izrađuje za
cjelokupno područje Republike Hrvatske.
Članak 15.
(1) Državna geodetska uprava nadležna je za topografsku izmjeru i izradbu službenih državnih karata.
(2) Podaci topografske izmjere pohranjuju se u temeljnu topografsku bazu (u daljnjem tekstu: TTB) koja je strukturirana sukladno modelu podatka
Hrvatskog topografskog informacijskog sustava (CROTIS).
(3) Temeljnu topografsku bazu vodi i održava Državna geodetska uprava.
(4) Iz podataka TTB-a Državna geodetska uprava uspostavlja topografske i kartografske baze podataka.
(5) Topografske i kartografske baze podataka iz stavaka 2. i 4. ovoga članka osnova su za izradbu i održavanje službenih državnih karata.
Članak 16.
(1) Državna geodetska uprava nadležna je za izradbu službenih državnih karata:
– Hrvatske osnovne karte (HOK) u mjerilima 1 : 5000 ili 1 : 10.000
– digitalnih ortofotokarata (DOF) u mjerilima 1 : 2000, 1 : 5000 i sitnijem
– detaljnih topografskih karata (DTK) u mjerilima od 1 : 25.000 do 1 : 250.000 i
– preglednih topografskih karata (PTK) u mjerilu 1 : 300.000 i sitnijem.
(2) Na osnovi službenih državnih karata iz stavka 1. ovoga članka Državna geodetska uprava izrađuje za posebne potrebe tematske karte odgovarajućih
mjerila.
(3) Službene tematske i druge karte koje se prema posebnim propisima izrađuju u Republici Hrvatskoj moraju se izraditi na osnovi službenih državnih
karata iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 17.
(1) Način prikupljanja, obrađivanja i pohranjivanja podataka topografske izmjere, način vođenja i održavanja topografskih i kartografskih baza podataka
te način izrade službenih državnih karata odgovarajućih mjerila propisuje ravnatelj pravilnikom.
(2) Način prikazivanja sadržaja karata, katastarskih planova, situacija, posebnih geodetskih podloga i drugih georeferenciranih prikaza kartografskim
znakovima propisuje ravnatelj pravilnikom.
POG L AVL JE III.

IZ MJE RA, OZ NAČIVANJE I VO ĐE NJE E VIDE NCIJE O DRŽ AVNO J G RANICI NA KO PNU
Članak 18.
(1) Za poslove označivanja i izmjere te obnove i održavanja označene državne granice na kopnu te vođenje evidencije o državnoj granici nadležna je
Državna geodetska uprava.
(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka izvode se u skladu s ovim Zakonom, propisima kojima se uređuje nadzor državne granice te sukladno
međunarodnim ugovorima koje je Republika Hrvatska sklopila sa susjednim državama.
(3) Poslovi označivanja i izmjere te obnove i održavanja označene državne granice obavljaju se uz prethodnu najavu ministarstvu nadležnom za unutarnje
poslove.
Članak 19.
(1) Podaci o određivanju i označivanju granične crte te podaci o obliku, veličini i položaju graničnih oznaka sadržaj su dokumenata o državnoj granici
izrađenih sukladno međunarodnim ugovorima i unose se u evidenciju o državnoj granici.
(2) Dokumenti o granici izrađuju se prema podacima izmjere državne granice.
Članak 20.
(1) Državna geodetska uprava vodi evidenciju o državnoj granici.
(2) Koordinate točaka granične crte u evidenciji o državnoj granici određuju se i vode u službenom geodetskom referentnom sustavu Republike Hrvatske,
a pritom se u obzir uzimaju odredbe međunarodnih ugovora.
(3) Sadržaj i način vođenja evidencije o državnoj granici propisuje ravnatelj pravilnikom.
ZAKON O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU
DIO T RE ĆI
K AT AS T AR NE K RE T NINA
Članak 21.
(1) Katastar nekretnina je evidencija koja sadrži podatke o česticama zemljine površine i zgradama koje trajno leže na zemljinoj površini ili
ispod nje te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini.
(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka osniva se i vodi na način propisan ovim Zakonom.
Članak 22.
298
Poslovi katastra nekretnina obuhvaćaju:
1. određivanje katastarskih prostornih jedinica
2. katastarsku izmjeru i tehničku reambulaciju
3. izradbu i održavanje katastarskih operata katastra nekretnina
4. održavanje katastra zemljišta i njegovo postupno prilagođavanje katastru nekretnina i
5. pojedinačno prevođenje katastarskih čestica katastra zemljišta u katastar nekretnina.
POG L AVL JE I.
O DRE ĐIVANJE K AT AST ARS K IH PRO ST O RNIH JE DINICA
Članak 23.
(1) Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska čestica.
(2) Katastarska čestica dio je područja katastarske općine odnosno katastarskog područja na moru određen brojem katastarske čestice i njezinim
granicama.
Članak 24.
Jedinstveni identifikator katastarske čestice sastoji se od matičnog broja katastarske općine odnosno katastarskog područja na moru i broja katastarske
čestice.
Članak 25.
(1) Granice katastarske čestice su međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima.
(2) Unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja granice katastarske čestice mogu biti i granice
građevne čestice, a na morskoj obali i granica koju čini crta srednjih viših visokih voda odnosno utvrđena granica pomorskog dobra.
(3) Katastarska čestica u katastru nekretnina može se odrediti i unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga
područja.
(4) Granice katastarskih čestica određene su lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti i na terenu su obilježene
vidljivim trajnim oznakama.
Članak 26.
(1) Položaj lomnih točaka granica katastarskih čestica određuje se u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Kvaliteta podataka terenskih mjerenja lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica te zgrada određuje se područjem povjerenja za
horizontalne koordinate uz 95 % vjerojatnosti standardom položajne točnosti do 0,1 m.
Članak 27.
Katastarske čestice katastra nekretnina osnivaju se stavljanjem u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina ili pravomoćnim rješenjem donesenim
u upravnom postupku.
Članak 28.
Katastarska općina i katastarsko područje na moru su prostorne jedinice za koje se izrađuje katastarski operat.
Članak 29.
(1) Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem (područje jednog naselja).
(2) Katastarska općina može obuhvaćati i više naselja odnosno jedno naselje može biti podijeljeno na više katastarskih općina ako za to postoje opravdani
razlozi (mala odnosno velika naselja).
(3) Katastarsko područje na moru obuhvaća unutarnje morske vode, teritorijalno more, epikontinentalni pojas Republike Hrvatske i dio kopna koji je i u
režimu pomorskog dobra.
Članak 30.
(1) Područje, granice i ime katastarske općine određuje odlukom ravnatelj, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
(2) Područje, granice i ime katastarskog područja na moru određuje odlukom ravnatelj, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove mora.
POG L AVL JE II.

K AT AS T ARS K A IZ MJE RA I T EH NIČK A RE AMB UL ACIJA
Članak 31.
(1) Katastarska izmjera je prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka u svrhu osnivanja katastarskih čestica, evidentiranja zgrada, evidentiranja
posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrade katastarskog operata katastra nekretnina.
(2) Katastarskom izmjerom u smislu ovoga Zakona smatra se i prikupljanje podataka o nekretninama u postupku održavanja katastra nekretnina.
Članak 32.
(1) Tehnička reambulacija ograničeno je prikupljanje i obrada potrebnih podataka koje se provodi u svrhu u koju se provodi i katastarska izmjera.
(2) U okviru tehničke reambulacije iz postojećeg katastra zemljišta preuzet će se, obraditi i prilagoditi oni podaci koji su pogodni za katastar nekretnina.
(3) Osim podataka iz stavka 2. ovoga članka, ostali potrebni podaci prikupit će se i obraditi prema pravilima katastarske izmjere.
Članak 33.
(1) Katastarska izmjera ili tehnička reambulacija provodi se za cijelu katastarsku općinu ili za njezin dio.
(2) Unutar katastarske općine ili njezina dijela koji je obuhvaćen katastarskom izmjerom ili tehničkom reambulacijom mogu se odrediti područja (zone)
prioriteta.
(3) Ako se katastarska izmjera ili tehnička reambulacija provodi za dio katastarske općine odnosno područja prioriteta, taj dio mora biti točno opisan,
među ostalim i navođenjem katastarskih čestica na kojima se katastarska izmjera ili tehnička reambulacija provodi.
Članak 34.
(1) Katastarske izmjere i tehničke reambulacije provode se u skladu s Programom iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Odluku o katastarskoj izmjeri ili o tehničkoj reambulaciji donosi Državna geodetska uprava u skladu s Programom iz članka 8. stavka 2. ovoga
Zakona.
(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i drugim javnim glasilima na način koji omogućuje da se s njom upoznaju
nositelji prava na nekretninama na području na kojemu se provodi katastarska izmjera ili tehnička reambulacija.
Članak 35.
Poslovi katastarske izmjere i tehničke reambulacije obuhvaćaju:
299
1. prikupljanje i obradu podataka o nekretninama
2. izradu elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije
3. predočavanje podataka o nekretninama iz elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije i
4. pregled i potvrđivanje elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije.
Članak 36.
U okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije prikupljaju se i obrađuju podaci o:
1. međama i drugim granicama katastarske čestice
2. adresi katastarske čestice
3. načinu uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova
4. površini katastarske čestice te o površinama dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različit način
5. posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici
6. zgradama i
7. nositeljima prava.
Članak 37.
U okviru katastarske izmjere ili tehničke reambulacije katastarskoj čestici odredit će se broj.
Članak 38.
(1) Podacima o međama i drugim granicama opisuje se položaj i oblik katastarske čestice. Podaci o granicama katastarskih čestica prikupljaju se u
postupku katastarske izmjere i tehničke reambulacije uz sudjelovanje nositelja prava na nekretninama.
(2) Adresom katastarske čestice iskazuje se položaj katastarske čestice tako da se iskaže njezina pripadnost rudini, ulici, trgu ili drugom geografskom
imenu. Podaci o ulicama i trgovima preuzimaju se iz registra prostornih jedinica te iz odluka tijela nadležnih za donošenje odluka o ulicama i trgovima.
(3) Podaci o načinu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova iskazuju se tako da se katastarskoj čestici odnosno njezinu dijelu pridruži
podatak o načinu uporabe određen propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(4) Površine katastarskih čestica te površine njihovih dijelova koji se upotrebljavaju na različite načine su površine u službenoj ravninskoj kartografskoj
projekciji iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, a iskazuju se u kvadratnim metrima.
(5) Podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici iskazuju se pridruživanjem podatka o posebnom pravnom režimu
katastarskoj čestici.
(6) Za zgrade se prikupljaju i obrađuju podaci o njihovu položaju, obliku, načinu njihove uporabe i kućnim brojevima. U okviru katastarske izmjere i
tehničke reambulacije nositelji prava za zgradu koja se evidentira mogu priložiti odgovarajući akt o uporabi, o čemu se obavještava nadležni sud sukladno
posebnom propisu. U okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije prikupljaju se i drugi podaci o zgradama sukladno ovome Zakonu.
(7) Podaci o drugim građevinama izgrađenim na katastarskoj čestici iskazuju se jednim od načina uporabe zemljišta propisanih pravilnikom iz članka 39.
(8) Podaci o nositeljima prava na katastarskim česticama su ime i prezime odnosno naziv, adresa i osobni identifikacijski broj (OIB).
Članak 39.
(1) Vrste uporabe zemljišta mogu biti sljedeće:
– poljoprivredno zemljište
– šumsko zemljište
– unutarnje vode
– površine mora
– prirodno neplodno zemljište i
– zemljište privedeno svrsi.
(2) Načine uporabe unutar pojedine vrste uporabe iz stavka 1. ovoga članka propisuje ravnatelj pravilnikom, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog
za graditeljstvo i prostorno uređenje.
(3) Osim načina uporabe unutar uporabe propisanih pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka, katastarskoj čestici može se pridružiti i podatak o drugom
načinu uporabe ako je evidentiranje toga načina uporabe propisano posebnim zakonom.
Članak 40.
(1) Za katastarsku česticu ili za njezin dio iskazat će se stvarni način uporabe.
(2) Površinske kriterije vezano uz iskazivanje pojedinog načina uporabe kao zasebnog načina uporabe na dijelu katastarske čestice propisuje ravnatelj
pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 41.
(1) Podaci o području posebnog pravnog režima evidentiraju se na temelju službenih dokumenata kojima su određena područja pod posebnim pravnim
režimom, a koje je dostavilo tijelo nadležno za donošenje odluka o posebnim pravnim režimima.
(2) Katastarskoj čestici pridružuje se podatak o posebnim pravnim režimima koje propisuje ravnatelj pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Katastarskoj čestici pridružuje se i podatak i o drugom posebnom pravnom režimu ako je posebnim zakonom određeno da se podaci o tom režimu
vode u katastru nekretnina.
(4) Katastarska čestica ili njezin dio koji se nalazi u području za koje je uspostavljen poseban pravni režim označuje se u katastarskom operatu.
Članak 42.
(1) Zgrade se evidentiraju na način propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(2) Zgrade se evidentiraju u okviru katastarske čestice ili u okviru prava građenja.
(3) Zgrade se evidentiraju i prikazuju kao zasebne ako tvore zasebnu uporabnu cjelinu.
(4) U slučaju dvojbe je li riječ o jednoj ili više zgrada odlučujuća je građevinska dozvola odnosno drugi akt na temelju kojeg je zgrada izgrađena.
(5) Zgrade se evidentiraju i prikazuju ako su trajnog karaktera.
Članak 43.
(1) Položaj i oblik zgrade prikazuju se na katastarskom planu u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(2) Kućni brojevi iskazuju se na temelju podataka prikupljenih na terenu i u skladu s podacima registra prostornih jedinica tako da se za zgradu kojoj je
određen kućni broj ili brojevi prikažu ti brojevi te njihova pripadnost naselju, ulici, trgu i sl.
(3) Tlocrtne površine zgrada iskazuju se u kvadratnim metrima i u skladu s propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
Članak 44.
300
(1) Vrste uporabe zgrada mogu biti sljedeće:
– stambene i mješovite
– za povremeni boravak
– javne i društvene
– gospodarske
– pomoćne
– ruševine i
– podzemne zgrade.
(2) Načine uporabe zgrada u okviru pojedine vrste uporabe iz stavka 1. ovoga članka propisuje ravnatelj pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga
Zakona.
(3) Osim načina uporabe propisanih pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona, zgradi se može pridružiti i podatak o drugom načinu uporabe ako
je evidentiranje toga načina uporabe propisano posebnim zakonom.
Članak 45.
(1) U postupku prikupljanja podataka o nositeljima prava u okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije koriste se podaci katastra, zemljišne knjige
i dr.
(2) Ako podaci o nositeljima prava na nekretninama nisu sadržani u evidencijama iz stavka 1. ovoga članka, ti će se podaci prikupiti prema stvarnom
stanju.
(3) Podaci o nositeljima prava na nekretninama prikupljeni u katastarskoj izmjeri ili tehničkoj reambulaciji pomoćni su podaci koji služe za potrebe
predočavanja i izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije te osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige.
Članak 46.
(1) Nositelji prava na zemljištu na području na kojemu se provodi katastarska izmjera ili tehnička reambulacija dužni su u roku koji je određen odlukom
iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona vidljivim trajnim oznakama i na svoj trošak označiti granice zemljišta, na kojemu imaju pravo vlasništva ili druga
prava ili kojim upravljaju (upravitelj općih, javnih i drugih dobara).
(2) Nositelji prava na zemljištu iz stavka 1. ovoga članka pisanim se putem pozivaju na obilježivanje granica zemljišta te im se osigurava stručna pomoć i
trajne međne oznake pri obilježivanju granica zemljišta bez naknade.
(3) Položajne koordinate obilježenih lomnih točaka granica katastarskih čestica određuju se na način propisan člankom 26. ovoga Zakona.
(4) U postupku obilježavanja granica zemljišta vodi se popis katastarskih čestica za koje je izvršeno obilježavanje granica zemljišta.
(5) Nositelji prava na zemljištu potpisom na popisu obilježenih katastarskih čestica potvrđuju da su suglasni s obilježenim granicama zemljišta.
(6) Ako neki od nositelja prava nisu suglasni s obilježenim granicama zemljišta na granici njihovih katastarskih čestica, takva granica označuje se
spornom.
(7) Kada su nositelji prava suglasni s obilježenim granicama zemljišta, katastarska čestica iskazuje se u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke
reambulacije.
Članak 47.
Ako se nositelji prava na zemljištu nisu odazvali pozivu na obilježavanje i nisu izvršili obvezu iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona, izvoditelj će:
1. kao granice zemljišta preuzeti obilježene granice susjednih zemljišta, ako one postoje
2. izvršiti obilježavanje granica zemljišta sukladno postojećim podacima u katastarskom operatu.
Članak 48.
Tijela nadležna za donošenje odluka o posebnim pravnim režimima dužna su područnim uredima za katastar odnosno uredu Grada Zagreba dostaviti
dokumente kojima su posebni pravni režimi uspostavljeni u roku koji je određen odlukom iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 49.
(1) Na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u katastarskoj izmjeri ili tehničkoj reambulaciji izrađuje se elaborat katastarske izmjere ili tehničke
reambulacije.
(2) Elaborat katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije uz ostale dijelove obvezno sadrži katastarski plan, preglednu katastarsku kartu i popisne
listove.
(3) Za potrebe izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije u zaseban popisni list svrstava se katastarska čestica
utvrđena katastarskom izmjerom ili tehničkom reambulacijom te predstavlja zasebnu nekretninu.
(4) Više katastarskih čestica može biti svrstano u isti popisni list kada to zahtijeva nositelj prava katastarskih čestica i tada one, za potrebe izlaganja na
javni uvid elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, predstavljaju jednu nekretninu.
(5) O izrađenom elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije izvoditelj obavještava Državnu geodetsku upravu.
Članak 50.
(1) Elaborat katastarske izmjere ili tehničke reambulacije predočava se nositeljima prava iskazanim u popisnim listovima, a početak predočavanja
objavljuje se u javnim glasilima.
(2) Nositelji prava iz stavka 1. ovoga članka pozivaju se na predočavanje elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije pisanim putem.
(3) U postupku predočavanja elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije predočavaju se podaci iskazani u popisnim listovima te na
katastarskom planu.
(4) Nositelji prava na predočavanje elaborata mogu donijeti akte o tome može li se zgrada rabiti u skladu s posebnim propisima.
(5) U postupku predočavanja elaborata nositelj prava potvrđuje da su mu podaci predočeni te potpisuje izjavu kojom potvrđuje da je suglasan s
predočenim podacima u popisnom listu i izvodu iz katastarskog plana s koordinatama katastarske čestice koji je prilog popisnom listu.
(6) Kada nositelj prava nije suglasan s predočenim podacima iz stavka 3. ovoga članka, može iskazati s kojim podacima nije suglasan, o čemu izvoditelj
stavlja bilješku na popisnom listu.
(7) Izvoditelj je dužan, kada nositelj prava nije suglasan s predočenim podacima, po potrebi obaviti terenski očevid.
(8) Ako se podaci u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije na temelju terenskog očevida mijenjaju, potrebno ih je ponovo predočiti.
(9) Ako nositelj prava ponovo nije suglasan s predočenim podacima iz stavka 8. ovoga članka te je odbio potpisati izjavu, nositelj prava pozvat će se na
izlaganje na javni uvid.
(10) Ako se nositelj prava ne odazove na predočavanje elaborata, smatrat će se da nije suglasan s podacima iskazanim u popisnom listu i na katastarskom
planu s koordinatama katastarske čestice te će se pozvati na izlaganje na javni uvid.
(11) Za nositelje prava iz stavaka 9. i 10. ovoga članka izrađuje se popis popisnih listova.
Članak 51.
301
(1) Elaborat katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, prije njegova izlaganja na javni uvid, potvrđuje se u Središnjem uredu Državne geodetske
uprave u okviru obavljanja poslova propisanih člankom 159. ovoga Zakona.
(2) O potvrđenom elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije iz stavka 1. ovoga članka obavještava se ministarstvo nadležno za poslove
pravosuđa, nadležni općinski sud i nadležni područni ured za katastar.
Članak 52.
(1) Nadzor nad provedbom katastarskih izmjera i tehničkih reambulacija provodi geodetska inspekcija odnosno državni službenik kojeg ovlasti ravnatelj.
(2) Tehnički nadzor nad provedbom katastarskih izmjera i tehničkih reambulacija mogu obavljati osobe koje imaju suglasnost Državne geodetske uprave
za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe osnivanja katastra nekretnina sukladno posebnom zakonu.
Članak 53.
Način prikupljanja i obrade podataka te postupke koji se provode u okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije propisuje ravnatelj pravilnikom.
POG L AVL JE III.

IZ RADA I O DRŽ AVANJE K AT AS T ARS K OG O PE RAT A K AT AST RA NE K RET NINA
O DJE L JAK 1.
IZ RADA K AT AS T ARSK O G O PE RAT A
Članak 54.
(1) Pregledan i potvrđen elaborat katastarske izmjere ili tehničke reambulacije izlaže se na javni uvid.
(2) Nositelj prava iz članka 50. stavka 5. ovoga Zakona koji je potpisao izjavu ne poziva se na izlaganje na javni uvid te se obavještava da će se predočeni
podaci preuzeti za potrebe izrade katastarskog operata katastra nekretnina.
(3) Nositelj prava iz članka 50. stavaka 9. i 10. ovoga Zakona poziva se na izlaganje na javni uvid pisanim putem.
(4) Izlaganje na javni uvid može se provesti i za dio elaborata iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Početak, mjesto i vrijeme izlaganja na javni uvid Državna geodetska uprava, zajedno s nadležnim općinskim sudom, objavljuje putem oglasa u
lokalnim javnim glasilima, na mrežnim stranicama Državne geodetske uprave i e-Oglasnoj ploči nadležnog suda te na drugi odgovarajući način najmanje
30 dana prije početka izlaganja.
(6) Izlaganje na javni uvid provodi se istodobno i povezano s osnivanjem, obnovom ili dopunom zemljišne knjige.
(7) U postupku izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije izlažu se podaci iskazani u popisnim listovima i na
katastarskom planu.
(8) U postupku izlaganja na javni uvid nositelj prava potvrđuje da su mu podaci izloženi te potpisuje izjavu kojom potvrđuje da je suglasan s izloženim
podacima u popisnom listu i izvodu iz katastarskog plana s koordinatama katastarske čestice koji je prilog popisnom listu.
(9) Poslove iz stavka 6. ovoga članka obavlja povjerenstvo Državne geodetske uprave koje iz redova državnih službenika Državne geodetske uprave
odlukom imenuje ravnatelj.
(10) Povjerenstvu iz stavka 9. ovoga članka pripada odgovarajuća naknada, ako su za tu svrhu osigurana financijska sredstva u skladu s člankom 8.
stavkom 10. ovoga Zakona.
(11) Visinu naknade iz stavka 10. ovoga članka utvrđuje ravnatelj odlukom.
Članak 55.
(1) Pri izlaganju na javni uvid povjerenstvo iz članka 54. stavka 9. ovoga Zakona vodi knjigu prigovora.
(2) Na temelju prigovora izvoditelj po potrebi obavlja terenski očevid.
(3) Ako je na temelju obavljenog terenskog očevida potrebno promijeniti podatke sadržane u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije,
promijenjeni se podaci ponovno izlažu na javni uvid, u roku od 30 dana od obavljenog terenskog očevida.
(4) Neosnovane prigovore rješenjem odbija područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba.
(5) Protiv rješenja o odbijanju prigovora dopuštena je žalba koja se podnosi Državnoj geodetskoj upravi.
(6) Žalba protiv rješenja o odbijanju prigovora iz stavka 4. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
(7) Nadzor nad izlaganjem na javni uvid katastarskih podataka provode osobe koje za to ovlasti ravnatelj.
(8) Način izlaganja na javni uvid propisuje ravnatelj pravilnikom.
Članak 56.
(1) Na temelju podataka elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, podataka prikupljenih tijekom izlaganja na javni uvid elaborata
katastarske izmjere ili tehničke reambulacije i podataka preuzetih iz osnovane, obnovljene ili dopunjene zemljišne knjige izrađuje se katastarski operat
katastra nekretnina koji se stavlja u službenu uporabu danom otvaranja zemljišne knjige.
(2) Odluku o stavljanju u službenu uporabu katastarskog operata katastra nekretnina donosi ravnatelj na temelju obavijesti nadležnog suda o danu
otvaranja zemljišne knjige za katastarsku općinu ili njezin dio.
(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«, a može se objaviti i u drugim javnim glasilima, na mrežnim stranicama
Državne geodetske uprave i e-Oglasnoj ploči nadležnog suda te na drugi odgovarajući način.
(4) Odlukom iz stavka 2. ovoga članka postojeći katastarski operat katastra zemljišta ili dio toga operata obuhvaćen katastarskom izmjerom ili tehničkom
reambulacijom stavlja se izvan službene uporabe te se pohranjuje u nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba.
Članak 57.
(1) Katastarski operat za katastarsko područje na moru izrađuje se na temelju podataka o određivanju granice pomorskog dobra i podataka o koncesijama
na pomorskom dobru.
(2) Katastarske čestice koje tvore nekretnine na morskoj obali dane u koncesiju, a koje obuhvaćaju pomorsko dobro na kopnu i na moru vode se i u okviru
katastarskih općina.
Članak 58.
(1) Katastarski operat katastra nekretnina sadrži podatke o katastarskim česticama, zgradama, područjima posebnih pravnih režima na zemljinoj površini
te podatke o nositeljima prava na nekretninama.
(2) Podaci o nositeljima prava na nekretninama nisu izvorni katastarski podaci, nego podaci zemljišne knjige koji se u katastarski operat katastra
nekretnina preuzimaju iz osnovane, obnovljene ili dopunjene zemljišne knjige.
Članak 59.
(1) Geodetsko-tehnički dio katastarskog operata katastra nekretnina čine:
– katastarski plan
302
– stalne točke geodetske osnove
– digitalni ortofotoplan i
– zbirka geodetskih elaborata te geodetskih projekata.
(2) Popisno-knjižni dio katastarskog operata katastra nekretnina čine:
– popisi (katastarskih čestica, koordinata lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica, zgrada, područja posebnih pravnih režima i adresa
katastarskih čestica)
– posjedovni listovi i
– pomoćni popisi (popis kućnih brojeva, popis nositelja prava upisanih u posjedovne listove i popis promjena).
O DJE L JAK 2.
K AT AS T ARS K I PL AN
Članak 60.
(1) Katastarski plan katastra nekretnina skupni je grafički prikaz katastarskih podataka i vodi se u elektroničkom obliku.
(2) Katastarski plan katastra nekretnina obvezno sadrži podatke o:
a) brojevima katastarskih čestica
b) međama i drugim granicama katastarskih čestica
c) granicama vrsta uporabe dijelova katastarskih čestica
d) adresama katastarskih čestica i
e) zgradama (položaj, oblik, vrsta uporabe i kućni broj).
(3) Za zgrade se u okviru katastarskog plana, kao atributi, vode podaci o broju zgrade.
(4) Katastarski plan izrađuje se u koordinatnom sustavu koji je određen službenim geodetskim datumima i ravninskom kartografskom projekcijom
sukladno članku 12. stavku 1. ovoga Zakona.
(5) Katastarski plan katastra nekretnina izrađuje se sukladno tehničkim specifikacijama za njegovu izradu koje su sastavni dio pravilnika iz članka 62.
Članak 61.
(1) Pisani katastarski podaci koji su temelj za osnivanje, obnovu, dopunu, vođenje i održavanje zemljišne knjige vode se kao atributi katastarskog plana.
(2) Pisani katastarski podaci koji su temelj za osnivanje, obnovu, dopunu, vođenje i održavanje zemljišne knjige jesu:
– broj katastarske čestice
– adresa katastarske čestice
– način uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova
– podaci o zgradama i
– površina katastarske čestice i površine dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različit način.
Članak 62.
(1) Unošenje podataka u katastarski operat o nekretninama koje se koriste za djelatne potrebe obrane uredit će sporazumom ministar nadležan za poslove
obrane i ravnatelj.
(2) Sadržaj i oblik katastarskog operata iz članka 59. ovoga Zakona propisuje ravnatelj pravilnikom.
O DJE L JAK 3.
O DRŽ AVANJE K AT AS T ARSK O G O PE RAT A K AT AS T RA NE K RE T NINA
Članak 63.
(1) Održavanje katastarskog operata katastra nekretnina je prikupljanje, obrada i provedba nastalih promjena na nekretninama koje utječu na podatke
katastarskog operata katastra nekretnina, a nastale nakon stavljanja u službenu uporabu katastarskog operata katastra nekretnina sukladno ovome Zakonu.
(2) Postupak provođenja promjena iz stavka 1. ovoga članka pokreće se na zahtjev stranke.
Članak 64.
(1) U postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina osnivanje novih katastarskih čestica provodi se u katastarskom operatu na temelju
potvrđenog geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno
obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovanih
katastarskih čestica.
(2) Za izradbu geodetskih elaborata kojima se osnivaju nove katastarske čestice u katastru nekretnina mjerodavni su podaci sadržani u katastarskom
operatu, a tko tvrdi da oni nisu točni, treba to dokazati.
(3) Koordinate lomnih točaka iskazanih u katastarskom operatu katastra nekretnina ne mogu se mijenjati, osim kada se pravomoćnim rješenjem
donesenim u upravnom postupku osniva nova katastarska čestica.
(4) Kada se u postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina utvrdi da položaj lomne točke međa i drugih granica katastarskih čestica
odstupaju u odnosu na one evidentirane u katastarskom operatu više od standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona,
utvrđuju se nove koordinate lomnih točaka međa i drugih granica u postupku za osnivanje nove katastarske čestice, o čemu se donosi rješenje sukladno
ovome Zakonu.
Članak 65.
(1) U postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina evidentiranje i promjenu podataka o zgradama u katastarskom operatu provodi
područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom
postupku.
(2) Stranka elaboratu može priložiti i odgovarajući akt o uporabi.
(3) Zgrade koje su evidentirane u katastarskom operatu kao način uporabe zemljišta »izgrađeno zemljište« područni ured za katastar odnosno ured Grada
Zagreba evidentira u katastarski operat na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku.
(5) Zgrade koje su evidentirane u katastarskom operatu, a za koje se utvrdi da ne postoje na katastarskoj čestici brisat će se iz katastarskog operata na
temelju geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku.
303
(6) U postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina evidentiranje i promjena podataka o drugim građevinama provodi se u katastarskom
operatu na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku, kojim će se izvršiti evidentiranje ili
promjena podataka o načinu uporabe katastarske čestice.
Članak 66.
U postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina promjena podataka o načinu uporabe katastarske čestice provodi se u katastarskom
operatu na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku.
Članak 67.
Evidentiranje posebnih pravnih režima na katastarskim česticama i osnivanje ili promjena područja posebnih pravnih režima provodi se u postupku
održavanja katastarskog operata katastra nekretnina, na temelju službenih dokumenata kojima su ta područja određena, a koje je dostavilo tijelo nadležno
za donošenje odluka o posebnim pravnim režimima.
Članak 68.
Rješenja donesena u postupku iz članka 64. ovoga Zakona i potvrde o koordinatama izdane iz popisa koordinata lomnih točaka međa i drugih granica
katastarskih čestica javne su isprave.
Članak 69.
(1) Nositelj prava na nekretninama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu
Grada Zagreba svaku promjenu na nekretninama koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra nekretnina.
(2) Nositelj prava na nekretninama dužan je uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za
provođenje promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina.
(3) Geodetske elaborate na zahtjev nositelja prava na nekretninama odnosno osobe koja ima pravni interes izrađuju osobe koje imaju suglasnost za
obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra nekretnina sukladno posebnom zakonu.
Članak 70.
(1) Nositelji prava na katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, kao i nositelji prava na susjednim katastarskim
česticama obavještavaju se o izradbi geodetskog elaborata.
(2) Obilježavanje granica zemljišta u okviru izrade geodetskog elaborata obavljaju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova
za potrebe održavanja katastra nekretnina sukladno posebnom zakonu.
Članak 71.
Da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s
geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra nekretnina.
ODJELJAK 4.
Provođenje promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina
Članak 72.
(1) Zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina može podnijeti:
a) vlasnik ili ovlaštenik
b) pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes.
(2) Pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes u zahtjevu navodi svoj interes i podnosi odgovarajuće dokaze o njemu.
(3) Dokazom pravnog interesa iz stavka 2. ovoga članka smatra se:
a) predugovor ili ugovor na temelju kojega je podnositelj zahtjeva stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja
b) odluka nadležnog tijela na temelju koje je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva ili pravo građenja
c) pisana suglasnost vlasnika zemljišta
d) zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa podnesen nadležnom tijelu.
(4) Potpis vlasnika nekretnine odnosno nositelja prava građenja na predugovoru ili ugovoru odnosno suglasnosti iz stavka 3. točke c) ovoga članka mora
biti ovjeren od javnog bilježnika.
(5) Dokazom pravnog interesa za provođenje promjena smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili
zahtjev nadležnom tijelu za izvlaštenje odnosno zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu ili drugim nekretninama u vlasništvu
Republike Hrvatske.
Članak 73.
Način održavanja katastarskog operata iz članka 58. ovoga Zakona propisuje ravnatelj pravilnikom.
POG L AVL JE IV.

O DRŽ AVANJE K AT AS T RA Z E ML JIŠ T A I NJEG O VO PO ST UPNO PRIL AGO ĐAVANJE
K AT AS T RU NE K RE T NINA
Članak 74.
Do izrade katastra nekretnina po pojedinim katastarskim općinama odnosno do započinjanja pojedinačnog prevođenja iz članka 102. ovoga Zakona
katastarskih čestica u katastar nekretnina za neku katastarsku općinu, katastar zemljišta održavat će se na način postupnog prilagođavanja katastru
nekretnina.
Članak 75.
Katastarski operat katastra zemljišta sastoji se od:
– geodetsko-tehničkog dijela i
– popisno-knjižnog dijela.
Članak 76.
(1) Geodetsko-tehnički dio katastarskog operata katastra zemljišta čine:
– katastarski plan
– stalne točke geodetske osnove i
– zbirka geodetskih elaborata te geodetskih projekata.
(2) Popisno-knjižni dio katastarskog operata katastra zemljišta čine:
– popisi (katastarskih čestica, koordinata lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica utvrđenih prema pravilima katastra nekretnina za
osnivanje katastarskih čestica)
– posjedovni listovi i
304
– pomoćni popisi (popis osoba upisanih u posjedovne listove i popis promjena).
Članak 77.
(1) Katastarski plan je skupni grafički prikaz katastarskih čestica, zgrada i nazivlja.
(2) Katastarski plan vodi se i održava u elektroničkom obliku u koordinatnom sustavu koji je određen službenim geodetskim datumima i ravninskom
kartografskom projekcijom sukladno članku 12. stavku 1. ovoga Zakona.
Članak 78.
Položaj lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica na katastarskim planovima koji su izvorno izrađeni u Koordinatnom sustavu poprečne
Mercatorove (Gauss-Krügerove) projekcije (u daljnjem tekstu: HTRS96/TM) u postupcima daljnjeg održavanja katastarskog plana određuju se iz
podataka mjerenja u okviru standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona.
Članak 79.
Položaji lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica na katastarskim planovima izvorno izrađenim grafičkom metodom izmjere ili u
Hrvatskom državnom koordinatnom sustavu Gauss-Krügerovoj projekciji (u daljnjem tekstu: HDKS/GK) i prevedenim u digitalni oblik određeni su
koordinatama dobivenim vektorizacijom odnosno homogenizacijom postojećih katastarskih planova te ih je u postupcima daljnjeg održavanja
katastarskog plana potrebno odrediti iz podataka mjerenja u okviru standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona.
Članak 80.
(1) U svrhu daljnjeg održavanja i poboljšanja kvalitete katastarskih planova iz članka 79. ovoga Zakona provodi se postupak homogenizacije.
(2) Homogenizacija je tehnički postupak kojim se provodi položajno poboljšanje katastarskih planova te ispravljanje unutrašnjih nehomogenosti
katastarskog plana, a koji nema utjecaja na podatke iskazane u popisno-knjižnom dijelu katastarskog operata.
(3) Homogenizirani katastarski plan stavlja se u uporabu odlukom ravnatelja.
Članak 81.
(1) Pisani katastarski podaci koji su temelj za osnivanje, obnovu, dopunu, vođenje i održavanje zemljišne knjige vode se kao atributi katastarskog plana.
(2) Pisani katastarski podaci koji su temelj za osnivanje, obnovu, dopunu, vođenje i održavanje zemljišne knjige jesu:
– broj katastarske čestice
– adresa katastarske čestice
– način uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova
– podaci o zgradama i
– površina katastarske čestice i površine dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različit način.
Članak 82.
Sadržaj i oblik katastarskog operata katastra zemljišta iz članka 75. ovoga Zakona propisuje ravnatelj pravilnikom iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona.
ODJELJAK 1.
Održavanje katastarskog operata katastra zemljišta
Članak 83.
(1) Održavanje katastarskog operata katastra zemljišta je prikupljanje, obrada i provedba nastalih promjena na nekretninama koje utječu na podatke
katastarskog operata katastra zemljišta.
(2) Postupak provođenja promjena iz stavka 1. ovoga članka pokreće se na zahtjev stranke.
Članak 84.
(1) U postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta osnivanje novih katastarskih čestica provodi se u katastarskom operatu katastra
zemljišta na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se
mogu jednoznačno obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom
koordinata osnovanih katastarskih čestica.
(2) Koordinate lomnih točaka iskazanih u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se mijenjati, osim
kada se pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku osniva nova katastarska čestica.
(3) Kada se u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta utvrdi da položaj lomne točke međa i drugih granica katastarskih čestica
odstupaju u odnosu na one evidentirane u katastarskom operatu više od standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona,
utvrđuju se nove koordinate lomnih točaka međa i drugih granica u postupku za osnivanje nove katastarske čestice, o čemu područni ured za katastar
odnosno ured Grada Zagreba donosi rješenje sukladno ovome Zakonu.
(4) Geodetski elaborati za čije je provođenje potrebno prethodno sastaviti tabularne isprave pogodne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi provode se u katastru
zemljišta nakon što te isprave budu sastavljene odnosno nakon njihove provedbe u zemljišnoj knjizi.
Članak 85.
(1) U postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta evidentiranje i promjena podataka o zgradama provodi se u katastarskom operatu na
(2) Stranka elaboratu može priložiti akt o uporabi.
(3) Zgrade koje su evidentirane u katastarskom operatu kao način uporabe zemljišta »izgrađeno zemljište« područni ured za katastar odnosno ured Grada
Zagreba evidentira u katastarski operat na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku.
(5) Zgrade koje su evidentirane u katastarskom operatu, a za koje se utvrdi da ne postoje na katastarskoj čestici brisat će se iz katastarskog operata na
(6) U postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta evidentiranje i promjena podataka o drugim građevinama provodi se u katastarskom
operatu na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku, kojim će se izvršiti evidentiranje ili
promjena podataka o načinu uporabe katastarske čestice.
Članak 86.
U postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta evidentiranje i promjena načina uporabe katastarske čestice provodi se u katastarskom
operatu na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku.
Članak 87.
Evidentiranje posebnih pravnih režima na katastarskim česticama i osnivanje ili promjena područja posebnih pravnih režima provodi se u postupku
održavanja katastarskog operata katastra zemljišta, na temelju službenih dokumenata kojima su ta područja određena, a koje je dostavilo tijelo nadležno
za donošenje odluka o posebnim pravnim režimima.
Članak 88.
305
Rješenja donesena u postupku iz članka 84. ovoga Zakona i potvrde o koordinatama izdane iz popisa koordinata lomnih točaka međa i drugih granica
katastarskih čestica javne su isprave.
Članak 89.
(1) Nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar
odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta.
(2) Nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova za
provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.
Članak 90.
(1) Nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, kao i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama
obavještavaju se o izradbi geodetskog elaborata i dužni su pokazati granice katastarskih čestica.
(2) U postupku izrade geodetskih elaborata sudjeluju nositelji prava na katastarskim česticama i druge osobe koje imaju pravni interes.
(3) Obilježavanje granica katastarskih čestica u okviru izrade geodetskog elaborata obavljaju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih
geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra zemljišta sukladno posebnom zakonu.
(4) Kada nositelji prava na susjednim katastarskim česticama ne pokažu granice katastarskih čestica, za izradbu geodetskih elaborata upotrebljavaju se
podaci mjerenja lomnih točaka granica katastarskih čestica koje je pokazao nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući
geodetski elaborat i podaci o granicama katastarskih čestica sadržani u katastarskom planu katastarskog operata u okviru standarda položajne točnosti
propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona.
(5) Ako se utvrdi da je položaj lomnih točaka iz stavka 4. ovoga članka u okviru standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga
Zakona, zadržat će se već evidentirana koordinata lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica, a izmjerom će se odrediti koordinate samo
novih lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica, dok se za prikaz preostalih granica katastarskih čestica, koje nisu bile predmet postupka,
koristi metoda prilagodbe prikaza okolnih katastarskih čestica.
(6) Granice katastarskih čestica za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim
česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju se spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s
njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa.
(7) Ako su granice katastarskih čestica sporne u smislu stavka 6. ovoga članka, geodetski elaborat se ne izrađuje.
Članak 91.
(1) Geodetske elaborate na zahtjev nositelja prava na zemljištu odnosno osobe koja ima pravni interes izrađuju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje
stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra zemljišta sukladno posebnom zakonu.
(2) Da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u
skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja
katastarskih čestica u katastar nekretnina.
Članak 92.
(1) Podaci o načinu uporabe katastarske čestice koji se prikupljaju u okviru izrade geodetskih elaborata propisani su pravilnikom iz članka 39. stavka 2.
ovoga Zakona.
(2) Podaci o načinu uporabe zgrada koji se prikupljaju u okviru izrade geodetskih elaborata propisani su pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga
Zakona.
(3) Posebni pravni režimi koji se pridružuju pojedinoj katastarskoj čestici u okviru izrade geodetskog elaborata propisani su pravilnikom iz članka 39.
Članak 93.
(1) Ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice evidentirana na katastarskim planovima izvorno izrađenim u HDKS/GK projekciji te ako se
površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 5 %, a najviše do 500 m 2 u odnosu na
površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela.
(2) Ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice u katastru zemljišta bila evidentirana na planovima izvorno izrađenim grafičkom metodom
izmjere te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 20 %, a najviše do 1000
m2 u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela.
(3) Ispravljanje razlika većih od navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka moguće je samo kad se utvrdi da su razlike nastale grubom pogreškom
prilikom osnivanja i održavanja katastarskog operata.
ODJELJAK 2.
Provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta
Članak 94.
(1) Zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta može podnijeti:
a) vlasnik ili ovlaštenik
b) pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes.
(2) Pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes u zahtjevu navodi svoj interes i podnosi odgovarajuće dokaze o njemu.
(3) Dokazom pravnog interesa iz stavka 2. ovoga članka smatra se:
a) predugovor ili ugovor na temelju kojega je podnositelj zahtjeva stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja
b) odluka nadležnog tijela na temelju koje je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva ili pravo građenja
c) pisana suglasnost vlasnika zemljišta i
d) zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa podnesen nadležnom tijelu.
(4) Smatra se da ima pravni interes za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta i osoba upisana u posjedovni
list katastarskog operata katastra zemljišta, ako ne raspolaže nekim od dokaza iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Potpis vlasnika nekretnine odnosno nositelja prava građenja na predugovoru ili ugovoru odnosno suglasnosti iz stavka 3. točke c) ovoga članka mora
biti ovjeren od javnog bilježnika.
(6) Dokazom pravnog interesa za provođenje promjena smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili
zahtjev nadležnom tijelu za izvlaštenje odnosno zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu ili drugim nekretninama u vlasništvu
Republike Hrvatske.
Članak 95.
(1) Promjene podataka o broju, položaju, obliku, površini i načinu uporabe katastarskih čestica te promjene podataka o zgradama dostavljaju se
zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda prijavnim listom kojemu se prilaže kopija katastarskog plana.
306
(2) Prijavni list i kopija katastarskog plana, koji su sastavni dio geodetskih elaborata za čije je provođenje potrebno prethodno sastaviti tabularne isprave
pogodne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi, dostavljaju se zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda putem stranaka.
Članak 96.
Sadržaj i oblik elaborata koji se izrađuju kao tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu te način njihove izrade, pregledavanja i
potvrđivanja propisuje ravnatelj pravilnikom.
Članak 97.
(1) Promjene glede nositelja prava na zemljištu (upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove) provode se u katastru zemljišta na temelju obavijesti
koju čini rješenje zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova ili pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba
donesenog u upravnom postupku.
(2) Ako se, postupajući prema obavijesti zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda, utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list odgovaraju
pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu, promjene glede nositelja prava na zemljištu provest će se na temelju rješenja zemljišnoknjižnog odjela
općinskog suda u neupravnom postupku.
(3) Upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi se u katastru zemljišta na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno
ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku kada stranka podnese zahtjev kojem je priložena odgovarajuća isprava o vlasniku i ovlašteniku
zemljišta ili ako se, postupajući prema obavijesti zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova, utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list ne
odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu.
(4) Odgovarajućom ispravom iz stavka 3. ovoga članka smatra se izvadak iz zemljišne knjige.
(5) Uz upis ovlaštenika, u posjedovnom se listu označuje i vrsta ovlaštenja (koncesija, plodouživanje, zakup i sl.).
Članak 98.
U katastarskim općinama za koje ne postoje zemljišne knjige upis izvanknjižnog vlasnika u posjedovne listove izvršit će se na temelju kupoprodajnog
ugovora ili druge odgovarajuće isprave, pod uvjetom da je dokazan pravni slijed do osobe upisane u posjedovni list, na temelju pravomoćnog rješenja
područnog ureda za katastar donesenog u upravnom postupku.
Članak 99.
Način održavanja katastra zemljišta u prijelaznome razdoblju i način njegova postupnog prilagođivanja katastru nekretnina propisuje ravnatelj
pravilnikom iz članka 73. ovoga Zakona.
POG L AVL JE V.
PO JE DINAČNO PRE VO ĐE NJE K AT AST ARS K IH ČES T ICA U K AT AS T AR NE K RET NINA
Članak 100.
Katastarski operat katastra nekretnina može se izrađivati i pojedinačnim prevođenjem jedne ili više katastarskih čestica katastra zemljišta u katastarske
čestice katastra nekretnina.
Članak 101.
Da bi se katastarski operat katastra nekretnina mogao izrađivati pojedinačnim prevođenjem, moraju biti ostvareni sljedeći preduvjeti:
– izrađen katastarski plan u digitalnom obliku
– provedena homogenizacija katastarskog plana i
– uspoređen digitalni katastarski plan s knjižnim dijelom katastarskog operata katastra zemljišta i izrađeni popisi razlika.
Članak 102.
Za katastarske općine za koje su ispunjeni preduvjeti iz članka 101. ovoga Zakona ravnatelj će odlukom odrediti početak pojedinačnog prevođenja
katastarskih čestica katastra zemljišta u katastarske čestice katastra nekretnina.
Članak 103.
Prije donošenja odluke iz članka 102. ovoga Zakona provodi se postupak analize usklađenosti podataka o katastarskim česticama i nositeljima prava
upisanim u katastarskom operatu katastra zemljišta i podataka o katastarskoj čestici i upisanim nositeljima knjižnih prava upisanih u zemljišnoj knjizi te
prikaza katastarskih čestica na katastarskom planu. Nakon izvršene analize katastarske čestice svrstavaju se u grupe:
1. katastarske čestice potpuno identične u odnosu na podatke zemljišne knjige i katastarskog operata o broju, površini i izgrađenosti katastarske čestice i
upisanim nositeljima prava u katastarskom operatu katastra zemljišta i nositeljima knjižnih prava u zemljišnoj knjizi, a za koje je doneseno pravomoćno
rješenje iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona
2. katastarske čestice potpuno identične u odnosu na podatke katastarskog operata i zemljišne knjige o broju, površini i izgrađenosti katastarske čestice i
upisanim nositeljima prava u katastarskom operatu katastra zemljišta i nositeljima knjižnih prava u zemljišnoj knjizi, uz uvjet da katastarske čestice na
katastarskom planu odgovaraju stvarnom stanju na terenu (usporedbom s prikazom na digitalnom ortofotoplanu)
3. katastarske čestice na kojima postoje odstupanja u odnosu na podatke katastarskog operata i zemljišne knjige, koja odstupanja se odnose na podatak o
izgrađenosti
4. katastarske čestice čiji se podaci u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi razlikuju u odnosu na podatke o broju, površini i izgrađenosti katastarske
čestice i upisanim nositeljima prava u katastarskom operatu katastra zemljišta i nositeljima knjižnih prava u zemljišnoj knjizi.
Članak 104.
Ako je donesena odluka iz članka 102. ovoga Zakona, područni uredi za katastar odnosno ured Grada Zagreba po službenoj će dužnosti, kad je to
potrebno, izraditi geodetski elaborat u svrhu pripisivanja i otpisivanja dijelova katastarskih općina u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama.
Članak 105.
(1) Kad se katastarske čestice iz članka 103. točke 1. ovoga Zakona pojedinačno prevode iz katastra zemljišta u katastarske čestice katastra nekretnina,
katastarske se čestice osnivaju kao katastarske čestice katastra nekretnina.
(2) Kad se katastarske čestice iz stavka 1. ovoga članka pojedinačno prevode iz katastra zemljišta u katastarske čestice katastra nekretnina, posjedovni list
u koji se upisuju katastarske čestice prevedene u katastar nekretnina označit će se istim brojem kojim je označen zemljišnoknjižni uložak.
(3) U svrhu izbjegavanja dvostrukih brojeva posjedovnih listova u katastarskom operatu, posjedovni list koji postoji pod istim rednim brojem kojim je
označen i zemljišnoknjižni uložak dobiva oznaku »KZ«.
(4) Kada se sve katastarske čestice iz stavka 1. ovoga članka pojedinačno prevedu iz katastra zemljišta u katastarske čestice katastra nekretnina te upišu u
odgovarajuće posjedovne listove s oznakama zemljišnoknjižnih uložaka, takvi posjedovni listovi se ukidaju.
Članak 106.
(1) Iznimno od članka 84. stavka 1. ovoga Zakona, katastarske čestice mogu se osnovati kao katastarske čestice katastra nekretnina i u slučaju iz članka
103. točke 2. ovoga Zakona bez donošenja rješenja.
(2) Odredbe propisane člankom 105. stavcima 2., 3. i 4. ovoga Zakona primjenjuju se i na katastarske čestice iz stavka 1. ovoga članka.
307
Članak 107.
(1) Iznimno od članka 84. stavka 1. ovoga Zakona, katastarske čestice mogu se osnovati kao katastarske čestice katastra nekretnina i u slučaju iz članka
103. točke 3. ovoga Zakona bez donošenja rješenja.
(2) Kod katastarskih čestica na kojima postoje odstupanja u odnosu na podatke katastarskog operata i zemljišne knjige, koja odstupanja se odnose na
podatak o izgrađenosti, pojedinačno će se prevesti katastarska čestica iz katastarskog operata katastra zemljišta u katastarski operat katastra nekretnina,
ako je podatak o broju zgrada u katastarskom operatu katastra zemljišta jednak ili veći u odnosu na podatak o broju zgrada u zemljišnoj knjizi.
(3) Odredbe propisane člankom 105. stavcima 2., 3. i 4. ovoga Zakona primjenjuju se i na katastarske čestice iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 108.
Katastarske čestice čiji se podaci u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi razlikuju u odnosu na podatke o broju, površini i upisanim nositeljima prava u
katastarskom operatu katastra zemljišta i nositeljima knjižnih prava u zemljišnoj knjizi nisu podobne za pojedinačno prevođenje katastarskih čestica
katastra zemljišta u katastarske čestice katastra nekretnina.
Članak 109.
(1) Ako se katastarski operat katastra nekretnina izrađuje pojedinačnim prevođenjem jedne ili više katastarskih čestica katastra zemljišta u katastarske
čestice katastra nekretnina, na promjenu površine katastarskih čestica odgovarajuće se primjenjuju kriteriji iz članka 93. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(2) Razlike veće od onih navedenih u stavku 1. ovoga članka moguće su samo pri ispravljanju grubih pogrešaka u osnivanju i održavanju katastarskog
operata.
Članak 110.
(1) Ako se katastarske čestice katastra zemljišta pojedinačno prevode u katastarske čestice katastra nekretnina, a za osnivanje nekretnina potrebno je
provesti odgovarajući postupak pred nadležnim sudom, katastarske čestice katastra nekretnina osnivaju se, na temelju odgovarajućeg potvrđenoga
geodetskog elaborata i odgovarajućeg rješenja nadležnog suda, nakon što katastarske čestice budu upisane u odgovarajući zemljišnoknjižni uložak.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka katastarske čestice katastra nekretnina upisuju se u odgovarajući posjedovni list na temelju rješenja
zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda, po službenoj dužnosti i bez donošenja upravnog rješenja.
Članak 111.
Danom stupanja na snagu odluke iz članka 102. ovoga Zakona steći će se uvjeti da se katastarske čestice katastra zemljišta pojedinačno prevedu u
katastarske čestice katastra nekretnina u skladu s postupcima propisanim ovim Zakonom i nastave održavati kao katastarske čestice katastra nekretnina te
se prenose u Bazu zemljišnih podataka (u daljnjem tekstu: BZP).
Članak 112.
Podaci o katastarskim česticama katastra zemljišta prevedeni u katastarske čestice katastra nekretnina mogu se mijenjati samo u skladu s odredbama
ovoga Zakona koje određuju održavanje katastra nekretnina.
Članak 113.
Način pojedinačnog prevođenja katastarskih čestica katastra zemljišta u katastar nekretnina propisuje ravnatelj pravilnikom.
POG L AVL JE VI.

Z AJE DNIČK I INFO RMACIJS K I S US T AV ZE ML JIŠ NIH K NJIG A I K AT AST RA
Članak 114.
(1) Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (u daljnjem tekstu: ZIS) je informacijski sustav u kojem se podaci zemljišnih knjiga i
katastra pohranjuju, održavaju i čuvaju, a sastoji se od podataka pohranjenih u BZP-u, podataka zemljišne knjige, podataka katastra zemljišta i podataka
katastra nekretnina.
(2) Katastar nekretnina je evidencija koja se osniva i vodi na način propisan člancima 21. – 113. ovoga Zakona.
(3) BZP se sastoji od podataka katastra nekretnina o imenu katastarske općine, broju katastarske čestice, adresi katastarske čestice, obliku, površini,
izgrađenosti i načinu uporabe te podataka zemljišne knjige o nositeljima knjižnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima.
(4) U BZP-u tijela nadležna za katastar nadležna su za podatke katastra nekretnina, a općinski sudovi nadležni su za podatke o nositeljima knjižnih prava,
pravnim činjenicama i osobnim odnosima.
(5) Područni uredi za katastar odnosno ured Grada Zagreba te druga tijela i osobe propisane posebnim zakonom izdaju izvatke iz BZP-a i ostvaruju uvid u
sve podatke o zemljištima pohranjene u BZP-u.
Članak 115.
Opseg, način rada i rokovi obavljanja poslova u ZIS-u u okviru nadležnosti Državne geodetske uprave i ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, kao
i koordinacija, upravljanje, način odlučivanja, udomljavanje i održavanje te planiranje i financiranje ZIS-a uređuju sporazumno ravnatelj i ministar
nadležan za poslove pravosuđa.
308
 UŽE PODRUČJE STRUKE – ZGRADE
Već obrađeni propisi (Tehnička regulativa):
Tehnički propis za građevinske konstrukcije
Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama
Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju
Tehnički propis za prozore i vrata
Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada
Tehnički propis za dimnjake u građevinama
Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
Već obrađeni propisi (Zaštita na radu):
Zakon o zaštiti od buke
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi radi i borave
HRN EN 1990 EUROKOD 0 – OSNOVE PROJEKTIRANJA

HRN EN 1991 EUROKOD 1 – OSNOVE PROJEKTIRANJA I DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJE
HRN EN 1997 EUROKOD 7 – GEOTEHNIČKO PROJEKTIRANJE
HRN EN 1998 EUROKOD 8 – PROJEKTIRANJE POTRESNE OTPORNOSTI KONSTRUKCIJA
EUROKODOVI 0-9, EUROKOD 7
Napomena iz popisa: Traži se poznavanje općih pravila normi te pripadajućih nacionalnih dodataka.
 ŠTO SU EUROKODOVI, ČEMU SLUŽE, ŠTO ODREĐUJU
Iz skripte: Eurokodovi su set usklađenih europskih normi za statički proračun građevinskih konstrukcija. Cilj Eurokodova je imati jedinstven sustav
proračuna građevnih konstrukcija na području cijele Europe i postati okvir za stvaranje ujednačenih tehničkih specifikacija građevnih proizvoda. Svaka
zemlja članica obavezno prihvaća Eurokodove za projektiranje i mora izraditi nacionalne dodatke koji detaljno uređuju specifičnosti pojedine zemlje,
kao npr. karte potresnih zona i opterećenja vjetrom i snijegom.
Popis Eurokodova:
EC0 - Osnove projektiranja
EC1 - Djelovanja na konstrukciju
EC2 - Projektiranje betonskih konstrukcija
EC3 - Projektiranje čeličnih konstrukcija
EC4 - Projektiranje spregnutih konstrukcija
EC5 - Projektiranje drvenih konstrukcija
EC6 - Projektiranje zidanih konstrukcija
EC7 - Geotehničko projektiranje
EC8 - Projektiranje konstrukcija otpornih na potres
EC9 - Projektiranje aluminijskih konstrukcija
KOJI EUROKODOVI SU POTREBNI ZA PROJEKTIRANJE VODOVODA I KANALIZACIJE
Iz skripte: Projektiranje vodovoda i kanalizacije nije određeno niti jednim Eurokodom već drugim normama.
EUROKOD 0, EUROKOD 1, EUROKOD 7, EUROKOD 8
Iz skripte: Eurokod 1 odnosi se na djelovanja na konstrukciju. Uključuje karakteristične vrijednosti različitih mogućih opterećenja na konstrukciju i
gustoća građevnih materijala koji će se vjerojatno koristiti u konstrukciji.
PRAVILNIK MINIMALNIH TEHNIČKIH UVJETA ZA PROJEKTIRANJE I GRADNJU

STANOVA IZ PROGRAMA DRUŠTVENO POTICANE STANOGRADNJE
NN 106/04, 25/06– ISPRAVAK, 121/11
PRAVILNIK MINIMALNIH TEHNIČKIH UVJETA ZA PROJEKTIRANJE I GRADNJU STANOVA IZ
PROGRAMA DRUŠTVENO POTICANE STANOGRADNJE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se minimalni tehnički uvjeti koji se moraju primjenjivati pri projektiranju i gradnji stanova iz Programa društveno
poticane stanogradnje (u daljnjem tekstu: POS), a koji se u standardu i veličini primjenjuju na gradnju i rekonstrukciju (dogradnja i
nadogradnja) zgrada i obiteljskih kuća.
Članak 2.
Stan čini cjelinu i mora imati najmanje:
–predprostor,
–sobu,
–prostor za pripremanje hrane,
–prostor za održavanje osobne higijene s nužnikom,
–garsonijera mora imati predprostor, dnevni boravak sa prostorom za spavanje i pripremom hrane, te kupaonicu sa nužnikom,
–jednosobni stan mora imati predprostor, dnevni boravak sa prostorom za blagovanje, kuhinju i kupaonicu sa nužnikom,
–jednoipolsobni stan mora imati predprostor, dnevni boravak sa prostorom za blagovanje, sobu od min.8m2, kuhinju i kupaonicu sa nužnikom,
–dvosobni stan mora imati predprostor, dnevni boravak sa blagovanjem, spavaću sobu od min.8m2, kuhinju i kupaonicu sa nužnikom,
–dvoipolsobni stan mora imati predprostor, hodnik, dnevni boravak sa prostorom za blagovanje, spavaću sobu od min.8m2 i dodatnu sobu od min.8m2,
kuhinju i kupaonicu sa nužnikom, te dodatni nužnik u odvojenoj prostoriji,
309
–trosobni stan mora imati predprostor, hodnik, dnevni boravak sa prostorom za blagovanje, 2 spavaće sobe od min.8m2, kuhinju, kupaonicu sa nužnikom
i dodatni nužnik u odvojenoj prostoriji,
–troipolsobni stan mora imati predprostor, hodnik, dnevni boravak sa prostorom za blagovanje, 2 spavaće sobe od min.8m2, dodanu sobu od min.8m2,
kuhinju, kupaonicu sa nužnikom, dodatni nužnik u odvojenoj prostoriji, te garderobu,
–četverosobni stan mora imati predprostor, hodnik, dnevni boravak sa prostorom za blagovanje, 3 spavaće sobe od min.9m2, kuhinju, kupaonicu sa
nužnikom, dodatni nužnik u odvojenoj prostoriji, te garderobu,
–stanovi veći od 2-sobnog u kupaonici trebaju imati i bide,
–u prizemnoj etaži mora se osigurati spremište za bicikle,
–za svaki stan mora se osigurati spremište
–ostava veličine minimalne tlocrtne površine 2m2,
–glavni ulaz u stubište mora imati vjetrobran.
Članak3.
Predviđena površina stana:
–stan mora imati najmanje jednu sobu čija površina ne može biti manja od 18m2,
–u dvosobnom stanu površina druge sobe ne smije biti manja od 8m2,
–u trosobnom ili višesobnom stanu površina treće sobe, odnosno površina svake sljedeće sobe ne smije biti manja od 8m2,
–dnevna soba u kojoj se nalazi i dio za blagovanje mora biti površine najmanje 20m2.
Članak 4.
Kod gradnje obiteljskih kuća površina stambenog prostora iz tablice u članku 3. ovog Pravilnika uvećava se za 35%. Izraz za izračun veličine
obiteljske kuće temeljem kojeg se odobrava iznos kredita iz POS-je:
S*K=V
S=prosječna pripadajuća veličina stana(neto korisna površina u m2)
K=koeficijent uvećanja 1,35
V=prosječna pripadajuća veličina obiteljske kuće (neto korisna površina u m2).
Površina obiteljske kuće ne može biti veća od 2,5 površine prosječne veličine stana predviđene prema broju osoba obiteljskog domaćinstva. Izraz za
izračun maksimalne veličine obiteljske kuće je:
S*2,5=M
M = maksimalna veličina obiteljske kuće (neto korisna površina u m2)
S = prosječna pripadajuća veličina stana (neto korisna površina u m2)
Članak 5.
Kod projektiranja i gradnje stambenih građevina za svaki stan na građevinskoj čestici mora biti predviđeno najmanje 1 parkirno mjesto, ako prostornim
planom nije drugačije određeno.
Članak 6.
Ulazni prostor u stambenu građevinu mora biti projektiran i građen tako da je omogućen nesmetan ulaz, nesmetana komunikacija stanara, nesmetano
kretanje osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, te dostava pošte.
Ulazni prostor mora biti širok najmanje 1,90m. Od ulaza u stambenu građevinu do jedne od prostorija stana mora se osigurati slobodan prostor za
nesmetano nošenje nosila, odnosno predmeta veličine 2,0×0,50×0,60m. Svijetla širina stubišnog kraka, podesta, hodnika zajedničkih prostorija i
prolazi do stana ne smiju biti uži od 1,10m. Sva stepeništa u stubišnom kraku moraju biti iste visine i iste širine gazišta. Ulazna vrata višestambene
građevine moraju biti opremljena pozivnim zvonom i govornim uređajem. Građevina mora biti opremljena sa poštanskim sandučićima, smještenim u
zajedničkom ulaznom prostoru. U stambenoj građevini ili na pripadajućoj građevinskoj čestici mora biti predviđen lako dostupan prostor za spremište
bicikala. Ograda balkona, terase ili galerije mora imati visinu od najmanje 1,0m, mjereno od završenog poda do gornjeg ruba ograde. Ako je širina
gornjeg ruba ograde veća od 0,50m, visina ograde može biti i manja od 1,0m, ali ne manja od 0,90m. Otvori na parapetu odnosno na ogradi ako nije puna,
310
moraju biti takvi da kroz njih ne može proći predmet promjera većeg od 14cm, a otvori na ogradi moraju biti projektirani isključivo u okomitoj
projekciji.
Članak 7.
Prostor predviđen za spremnike za smeće može se organizirati na pripadajućoj građevinskoj čestici ili odgovarajućem odvojenom prostoru u prizemlju
stambene građevine do kojeg mora biti omogućen nesmetan prilaz. U stambenoj građevini mora biti osiguran prostor za odlaganje sredstva za čišćenje
zajedničkih prostorija, u kojem mora biti dovod i odvod vode.
Članak 8.
U stambenim građevinama od 4 do 7 katova mora biti izgrađen prostor za ugradnju dizala sa svijetlim mjerama kabine najmanje 100cm × 210cm ×
220cm (širina × dubina × visina) i širinom ulaza u kabinu koji će omogućiti nesmetan ulaz osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene
pokretljivosti. U stambenim građevinama sa 8 ili više katova mora biti izgrađen prostor za ugradnju najmanje 2 dizala, koji svaki mora veličinom
udovoljavati navedenim mjerama iz stavka 1. ovog članka.
Ako se projektira i gradi građevina s deset i više stanova mora se primijeniti odredba članka 14. stavka 2. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br.
175/03, 100/04) i odredbe Pravilnika o projektima potrebnim za osiguranje pristupačnosti građevina osobama smanjene pokretljivosti(»Narodne novine«,
br. 104/03)i Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih
barijera (»Narodne novine«, br. 47/82).
Članak 9.
Svijetla visina (od završnog poda do završnog stropa) stambenih prostorija ne može biti manja od 2,60m. Ako strop prostorije u stanu nije vodoravan,
svijetla visina najnižeg dijela takve prostorije ne može biti manja od 2,20m. Ako se prostorija nalazi u potkrovlju građevine sa kosim krovom nagiba
iznad 30 stupnjeva, svijetla visina najnižeg dijela takve prostorije ne može biti manja od 1,50m. Svijetla visina garaže i drugih prostorija u kojima je
predviđena vožnja s motornim vozilima ne smije biti manja od 2,20m.Svijetla visina podrumske prostorije za skladištenje mora iznositi
najmanje 2,20m.
Članak10.
Širina sobe ne može biti manja od polovice svoje dužine, niti manja od 190cm. Dubina sobe (od unutarnjeg ruba vanjskog fasadnog zida do unutarnjeg
ruba suprotne stijene) ne smije biti dublja od 2,5 svijetle visine sobe.
Članak 11.
Dimenzije otvora za vrata i prozore, odnosno razmještaj, veličina i oblik prozora i vrata, te razmještaj opreme (namještaja) mora omogućavati nesmetano
otvaranje prozorskih i vratnih krila do svijetle širine njihovog otvaranja. Ukupna zastakljena površina otvora mora iznositi najmanje jednu sedminu
površine poda odnosne prostorije, pri čemu se ne uzimaju u obzir zastakljene površine do visine od 0,50m iznad završenog poda. Svi otvori za prirodno
osvjetljenje moraju imati ugrađene elemente za zaštitu od sunca (za zatamnjenje). Zastakljena površina prozora mora biti pristupačna za pranje s obje
strane. Svi prozori čiji je parapet niži od 0,90m,mjereno od nivoa završenog poda, osim prozora u prizemlju i prozora koji gledaju na balkone, terase ili
galerije, moraju imati dodatnu zaštitnu ogradu čiji se gornji rub (rukohvat) nalazi na visini od najmanje 1m iznad završnog poda.
Ulazna vrata u stan moraju imati svijetlu širinu od najmanje 1,00m i moraju biti osigurana protuprovalnom bravom. Svijetla širina prolaza, namijenjena
komunikaciji među prostorijama mora biti najmanje 1m,nakon što je ugrađena oprema(namješten stan).
Članak 12.
U prostoru, odnosno dijelu prostora za pripremu hrane mora biti dovod vode, potrebni aparati za zagrijavanje vode, te odvod vode. Veličina prostora mora
biti takva da osigurava upotrebu kuhinjske opreme predviđene za pripremanje i kuhanje hrane i za pranje posuđa, te mora biti predviđen priključak za
stroj za pranje posuđa. Prostor za pripremu hrane koja nema prozor ili sličan otvor, mora imati kanal za provjetravanje.
Članak 13.
Veličina prostora za održavanje osobne higijene(kupaonica)mora biti takva da osigurava upotrebu opreme predviđene za održavanje osobne higijene. U
stanovima mora biti ugrađena kada i/ili tuš kabina, te mora biti predviđen dovod vode, potrebni aparati za zagrijavanje vode, te odvod vode. Stan 2,5sobni
ili veći mora imati dodatni nužnik u posebnoj prostoriji čija dimenzija iznosi najmanje 0,80×1,40m. Kupaonica koja nema prozor ili sličan otvor, mora
imati kanal zaprovjetravanje.Jednakupaonicaijedannužnikmorajuimatiulazizhodnika ili predprostora. U kupaonici mora biti ugrađena sljedeća oprema:
umivaonik, kupaonska kada i/ili tuš, WC školjka s ispiračem i priključak za brijaći aparat. U dodatnom nužniku mora biti ugrađena WC školjka s
ispiračem i umivaonik. Umivaonici i kada moraju imati ugrađene slavine–miješalice vode. U stanu mora biti predviđen prostor za ugradnju stroja za
pranje rublja.
Članak 14.
Projektirani vijek trajanja građevine mora biti najmanje 100 godina. Tehničko rješenje građevine i uvjeti njezinog održavanja moraju biti takvi da
ispunjavaju taj zahtjev.
Članak 15.
Vanjska površina zidova zgrade mora biti otporna prema utjecaju i djelovanju atmosferilija. Podovi u stanu moraju biti otporni na habanje i kemijsko
djelovanje sredstava za održavanje čistoće. Podovi soba za dnevni boravak i za spavanje moraju najmanje odgovarati toplotnim karakteristikama
polutoplih podova.
Dio zidova u kupaonici, nužniku i kuhinji koji se u uporabi prostorija učestalo onečišćuju ili vlaže mora biti obložen keramičkim pločicama ili drugim
odgovarajućim materijalom koji omogućava pranje. Visina obloga u kupaonici i nužniku mora biti minimalno do visine vrata, a u kuhinji do visine ispod
gornjih kuhinjskih elemenata.
Članak16.
Pri gradnji stana mora se osigurati mogućnost zagrijavanja stana na siguran način. Centralno grijanje može biti s kotlovnicom (plin/ložulje) ili toplinskom
podstanicom. Kotlovnica može biti na plin ili ložulje. Etažno grijanje može biti na plin, a iznimno na električnu energiju. Preporuča se upotreba plina gdje
je to moguće sustavom centralnog etažnog grijanja samostalno za svaki stan su građenim plinskim bojlerom i plinskim dimnjakom. Svaki stan bez obzira
na način grijanja mora imati ugrađeni rezervni dimnjak u stambenoj prostoriji. Preporuča se položaj dimnjaka uz dnevnu sobu i kuhinju. U stambenoj
građevini koja nema centralno grijanje stan mora imati i prostor za smještaj goriva, koji mora biti izdvojen iz cjeline stana.
Članak17.
Sve prostorije građevine, bez obzira na njihovu namjenu, moraju biti trajno zaštićene od prodiranja vlage u vodoravnom i okomitom pravcu, kao i od
prodiranja atmosferilija.
Članak18.
Parametar ekonomičnosti izračunava se u odnosu bruto površine i neto korisne površine, te njihov omjer mora biti sljedeći:
–za objekte do 6 stanova po stubištu:
visine do P+4 K = 1,3 do 1,4
visine prekoP+4 K = do 1,45
–za objekte sa srednjim hodnikom K = do 1,4
311
–za objekte sa vanjskom galerijom i preko 8 stanova po stubištu K = do1,45
Članak19.
Izračun za neto korisnu površinu je:
Za stan
–mjereno od ulaznih vrata, sve podne površine, svi ugrađeni predmeti i prostori(ventilirani ormari,kade i sl.)–koef.1,0
–lođa–koef.0,75
–stambene terase–natkrite–koef.0,50
–stambene terase–nenatkrite–koef.0,25
–balkoni–koef.0,25
–spremište stanara izvan stana–koef.0,50
Napomena: sve površine se obračunavaju od ploha završne obrade.
Za garaže
–individualne(mjerene od ulaznih vrata)–koef.0,75
–sa čvrstim pregradama–žičanim–koef.0,70
–skupne (obračun parkirališnog mjesta)–koef.0,60
Za poslovni prostor
–do visine 4,0m–koef.1,0
–za visine iznad 4,0m–koef.1,5
Napomena: prostor se izvodi u gruboj obradi sa priključcima, a mjerenje vrši u fazi grube obrade.
Članak20.
Obujam građevine utvrđuje se prema Pravilniku o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (»Narodne novine«, br.
23/2000).
Članak21.
Za sve što nije uređeno ovim Pravilnikom primjenjuju se propisi o građenju.
312
PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA PROJEKTIRANJE I IZVOĐENJE ZAVRŠNIH
RADOVA U GRAĐEVINARSTVU
SLUŽBENI LIST, BR. 21/90
Napomena iz popisa: Osim dijelova koji se ne primjenjuju temeljem odredbi Tehničkog propisa za prozore i vrata
VRSTE ZAVRŠNIH RADOVA
313
314
315
HRN ISO 9836:2011 - STANDARDI ZA SVOJSTVA ZGRADA
DEFINIRANJE I PRORAČUN POVRŠINA I PROSTORA (ISO 9836:2011)
NORMA 9836:2011
Napomena iz popisa: Traži se poznavanje primjene priznatih tehničkih pravila pri projektiranju, izvedbi i održavanju zgrada
Napomena: Postoji i verzija 9836:2017
316
 ZAŠTITA NA RADU
 ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

NN 71/14, 118/14, 94/18, 96/18
ŠTO UREĐUJE ZAKON O ZNR 1/2

NA KOJI NAČIN SE OSTVARUJE ZNR
Predmet i svrha Zakona

Članak 1.
(1) Ovim Zakonom uređuje se sustav zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, a osobito nacionalna politika i aktivnosti, opća načela prevencije i
pravila zaštite na radu, obveze poslodavca, prava i obveze radnika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu
te nadzor i prekršajna odgovornost.
(2) Svrha ovoga Zakona je sustavno unapređivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanje ozljeda na radu,
profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom.
(3) Radi unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu propisuju se opća načela sprječavanja rizika na radu i zaštite zdravlja, pravila za uklanjanje
čimbenika rizika i postupci osposobljavanja radnika te postupci obavješćivanja i savjetovanja radnika i njihovih predstavnika s poslodavcima i njihovim
ovlaštenicima.
(4) Ovim se Zakonom propisuju i dodatni uvjeti zaštite posebno osjetljivih skupina radnika i osoba na radu od, za njih, specifičnih rizika.
 POJMOVI (MJESTA RADA 1/2 I IZDVOJENO MJESTO RADA, RADILIŠTE, RADNI OKOLIŠ 1/2,
SREDSTVA RADA I RADNA OPREMA 1/2, RIZIK)
Članak 3.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1) Biološke štetnosti su biološki agensi, odnosno mikroorganizmi, uključujući i genetski modificirane, stanične kulture i endoparaziti čovječjeg i
životinjskog porijekla, koji mogu uzrokovati zarazu, alergiju ili trovanje, a koji se koriste u radu ili su prisutni u radnom okolišu.
2) Bolesti u vezi s radom su bolesti koje uzrokuje više čimbenika od kojih je rad jedan od njih.
3) Druga osoba je osoba koja se po bilo kojoj osnovi rada nalazi na mjestu rada (poslovni suradnik, davatelj usluga i dr.).
4) Eksplozivna atmosfera je smjesa zraka sa zapaljivim plinom ili parom ili maglicom ili prašinom pri atmosferskim uvjetima, u kojoj se nakon
početnog paljenja, proces gorenja prenosi na cijelu smjesu, zbog čega predstavlja mogući izvor eksplozije ili požara na mjestu rada te može dovesti do
ozljeđivanja radnika i drugih osoba.
5) Izdvojeno mjesto rada je mjesto rada u kojemu radnik ugovoreni posao obavlja kod kuće ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.
6) Mjesto rada je svako mjesto na kojemu radnici i osobe na radu moraju biti, ili na koje moraju ići, ili kojemu imaju pristup tijekom rada zbog
poslova koje obavljaju za poslodavca, kao i svaki prostor, odnosno prostorija koju poslodavac koristi za obavljanje poslova i koja je pod
njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom.
7) Napori su statodinamički, psihofiziološki napori, napori vida i napori govora, koji mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika koji su im izloženi.
8)Nezgoda je neočekivani i neželjeni događaj na radu ili u vezi s radom koji nije uzrokovao ozljeđivanje radnika, ali bi ga pri minimalno izmijenjenim
subjektivnim, odnosno objektivnim okolnostima, u ponovljenom slučaju mogao uzrokovati.
9) Opasne kemikalije su tvari, smjese i pripravci u skladu s posebnim propisom.
10) Opasnosti su svi uvjeti na radu i u vezi s radom, koji mogu ugroziti sigurnost i zdravlje radnika.
11) Osoba na radu je fizička osoba koja nije u radnom odnosu kod tog poslodavca, ali za njega obavlja određene aktivnosti, odnosno poslove
(osoba na stručnom osposobljavanju za rad; osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi;
osoba koja radi na određenim poslovima u skladu s posebnim propisom; redoviti student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu u skladu s
posebnim propisom; osoba koja radi kao volonter, naučnik, student i učenik na praksi, osoba koja radi u vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne
mjere i slično).
12) Ovlaštenik je radnik kojemu je poslodavac, neovisno o drugim ugovorenim poslovima, dao ovlaštenja za provedbu zaštite na radu.
13) Ovlaštena osoba je pravna ili fizička osoba koju je ministarstvo nadležno za rad ovlastilo za obavljanje poslova zaštite na radu.
14) Ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno u
drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.
15) Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju radnik, odnosno osoba na radu obavlja poslove.
16) Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi pri čijem obavljanju radnik koji radi na tim poslovima mora, osim općih uvjeta za zasnivanje radnog
odnosa, ispunjavati propisane posebne uvjete koji se odnose na dob, stručnu osposobljenost, zdravstveno stanje, odnosno psihičku sposobnost.
17) Povjerenik radnika za zaštitu na radu je radnik koji je u skladu s ovim Zakonom izabran da zastupa interese radnika na području zaštite na radu.
18) Prevencija je planirana, odnosno poduzeta mjera u svakom radnom postupku kod poslodavca, s ciljem sprječavanja ili smanjenja rizika na radu.
19) Radilište je privremeno ili pokretno mjesto rada, kao što je gradilište, šumarsko radilište, mjesto gradnje broda te mjesta na kojima se obavljaju
privremeni radovi na održavanju, rušenju i popravcima, poljoprivredni radovi i radovi na istraživanju i iskorištavanju mineralnih sirovina.
20) Radna oprema su strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na
visini.
21) Radni okoliš čine fizikalni, kemijski i biološki čimbenici na mjestu rada i u njegovom okruženju.
22) Radnica koja doji dijete je radnica majka djeteta u dobi do navršene prve godine života djeteta koje doji, koja je o tome obavijestila poslodavca u
pisanom obliku najkasnije 30 dana prije povratka na rad.
23) Radnica koja je nedavno rodila je radnica kojoj od poroda nije prošlo više od šest mjeseci, koja je o tome obavijestila poslodavca u pisanom obliku.
24) Radnik je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja poslove za poslodavca.
25) Rizik je umnožak vjerojatnosti nastanka opasnog ili štetnog događaja i štetnosti toga događaja, odnosno njegove posljedice.
317
26) Specijalist medicine rada je specijalist izabran od strane poslodavca u skladu s propisima o specifičnoj zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom
osiguranju.
27) Sredstva rada su građevine namijenjene za rad s pripadajućim instalacijama, uređajima i opremom, prometna sredstva i radna oprema.
28) Stres na radu su zdravstvene i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg utjecaja stresora na radu kroz dulje vrijeme, a očituju se kao
fiziološke, emocionalne i kognitivne reakcije te kao promjene ponašanja radnika.
29) Stručnjak zaštite na radu je radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite na radu i koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje
tih poslova.
30) Štetnosti su kemijske, biološke i fizikalne štetnosti, koje mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika i drugih osoba koje su im izložene.
31) Trudna radnica je radnica koja je o trudnoći obavijestila poslodavca u pisanom obliku.
32) Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti, čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unapređuje sigurnost
i zaštita zdravlja na radu, s ciljem sprječavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih
materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom.
ŠTO UREĐUJE ZAKON O ZNR 2/2
Područje primjene
Članak 4.
(1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se u svim djelatnostima u kojima radnici obavljaju poslove za poslodavca.
(2) Odredbe iz ovoga Zakona ne odnose se na obrtnika koji obrt obavlja sam kao niti na poslodavca kojeg zastupa jedna fizička osoba koja je ujedno
i jedini radnik kod poslodavca, osim kada za njih obavljaju određene aktivnosti osobe na radu.
(3) Osobe iz stavka 2. ovoga članka obvezne su primjenjivati ovaj Zakon kada zajedno s drugom osobom ili s više drugih osoba obavljaju radove na istom
mjestu rada.
(4) Pri obavljanju pojedinih specifičnih poslova kod kojih se zbog njihovih posebnosti i neizbježne proturječnosti s ovim Zakonom ne mogu u cijelosti
primijeniti opća načela prevencije, kao pri pojedinim poslovima Oružanih snaga Republike Hrvatske, policije, zaštite i spašavanja, zaštite osoba i
imovine, vatrogasaca i pirotehničara te drugim specifičnim poslovima, zaštita na radu uređuje se posebnim propisima ili priznatim pravilima zaštite na
radu.
(5) Obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona u odnosu na radnika
odnose se i na osobe na radu ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(6) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na kućnu poslugu.
II. NACIO NAL NA POL IT IK A I AKT IVNO S T I

…
ZAŠTITA NA RADU KAO ORGANIZIRANO DJELOVANJE
III. PRAVIL A Z AŠT IT E NA RADU I O PĆA NAČE L A PRE VE NCIJE
Pravila zaštite na radu

Članak 10.
(1) Zaštita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaća sustav pravila, a osobito:
1) pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada
2) pravila pri uporabi, održavanju, pregledu i ispitivanju sredstava rada
3) pravila koja se odnose na radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi, fizičkim, tjelesnim i psihičkim sposobnostima
4) načine i postupke osposobljavanja i obavješćivanja radnika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajuće razine zaštite na radu
5) načine i postupke suradnje poslodavca, radnika i njihovih predstavnika i udruga te državnih ustanova i tijela nadležnih za zaštitu na radu
6) zabranu stavljanja radnika u nepovoljniji položaj zbog aktivnosti poduzetih radi zaštite na radu
7) ostale mjere za sprječavanje rizika na radu, sa svrhom uklanjanja čimbenika rizika i njihovih štetnih posljedica.
(2) Zaštita na radu kao sustavno organizirano djelovanje sastavni je dio organizacije rada i izvođenja radnog postupka, koje poslodavac ostvaruje
primjenom osnovnih, posebnih i priznatih pravila zaštite na radu u skladu s općim načelima prevencije.
OPĆA NAČELA PREVENCIJE
Opća načela prevencije

Članak 11.
Poslodavac je obvezan provoditi zaštitu na radu na temelju sljedećih općih načela prevencije:
1) izbjegavanja rizika
2) procjenjivanja rizika
3) sprječavanja rizika na njihovom izvoru
4) prilagođavanja rada radnicima u vezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom radne opreme te načinom rada i radnim postupcima radi ublažavanja
jednoličnog rada, rada s nametnutim ritmom, rada po učinku u određenom vremenu (normirani rad) te ostalih napora s ciljem smanjenja njihovog štetnog
učinka na zdravlje
5) prilagođavanja tehničkom napretku
6) zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim
7) razvoja dosljedne sveobuhvatne politike prevencije povezivanjem tehnologije, organizacije rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja radnog
okoliša
8) davanja prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim
9) odgovarajuće osposobljavanje i obavješćivanje radnika
10) besplatnosti prevencije, odnosno mjera zaštite na radu za radnike.
 OSNOVNA PRAVILA ZNR, POSEBNA PRAVILA ZNR, PRIZNATA PRAVILA ZNR
Dodatno iz skripte: Provedba osnovnih pravila osigurava se Zakonom o ZNR i pod zakonskim aktima (Pravilnicima).
318
Osnovna pravila zaštite na radu
Članak 12.
(1) Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a osobito:
1) zaštitu od mehaničkih opasnosti
2) zaštitu od udara električne struje
3) sprječavanje nastanka požara i eksplozije
4) osiguranje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine
5) osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora
6) osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih osoba
7) osiguranje čistoće
8) osiguranje propisane temperature i vlažnosti zraka i ograničenja brzine strujanja zraka
9) osiguranje propisane rasvjete
10) zaštitu od buke i vibracija
11) zaštitu od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja
12) zaštitu od fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnih djelovanja
13) zaštitu od prekomjernih napora
14) zaštitu od elektromagnetskog i ostalog zračenja
15) osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu.
(2) Osnovna pravila zaštite na radu imaju prednost u primjeni u odnosu na posebna pravila zaštite na radu.
Posebna pravila zaštite na radu

Članak 13.
(1) Ako se rizici za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti ili se mogu samo djelomično ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu,
dodatno se primjenjuju posebna pravila zaštite na radu koja se odnose na radnike, način obavljanja poslova i radne postupke.
(2) Posebna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve glede dobi, spola, završenog stručnog obrazovanja i drugih oblika osposobljavanja i
usavršavanja za rad, zdravstvenog stanja, tjelesnog stanja, psihofizioloških i psihičkih sposobnosti, kojima radnici moraju udovoljavati pri
obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada.
(3)Posebna pravila zaštite na radu, osim zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka, sadrže i prava i obveze u vezi s:
1) organizacijom radnog vremena i korištenjem odmora
2) načinom korištenja odgovarajuće osobne zaštitne opreme
3) posebnim postupcima pri uporabi, odnosno izloženosti fizikalnim štetnostima, opasnim kemikalijama, odnosno biološkim štetnostima
4) postavljanjem sigurnosnih znakova kojima se daje informacija ili uputa
5) uputama o radnim postupcima i načinu obavljanja poslova, posebno glede trajanja posla, obavljanja jednoličnog rada i rada po učinku u
određenom vremenu (normirani rad) te izloženosti radnika drugim naporima na radu ili u vezi s radom
6) postupcima s ozlijeđenim ili oboljelim radnikom do pružanja hitne medicinske pomoći, odnosno do prijema u zdravstvenu ustanovu.
Priznata pravila zaštite na radu

Članak 14.
Ako u pravnom poretku Republike Hrvatske nisu na snazi pravna pravila zaštite na radu koja bi poslodavac trebao primijeniti radi sigurnosti i zaštite
zdravlja radnika, primjenjivat će priznata pravila zaštite na radu koja podrazumijevaju norme, pravila struke ili u praksi provjerene načine,
pomoću kojih se otklanjaju ili smanjuju rizici na radu i kojima se sprječava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom
te ostalih štetnih posljedica za radnike.
Primjena za radnika najpovoljnijeg prava

Članak 15.
Ovaj Zakon i njegovi provedbeni propisi propisuju minimalne zahtjeve zaštite na radu, ali ne utječu na primjenu povoljnije zaštite na radu, ako je ta
povoljnija zaštita propisana zakonom, drugim propisom, odnosno kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca
ili ugovorom o radu.
Ovlaštenja ministara za donošenje podzakonskih propisa

Članak 16.
(1) Podzakonske propise zaštite na radu donosi ministar, odnosno ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra, na temelju ovlasti propisanih
ovim Zakonom.
(2) Podzakonske propise koji se odnose na zdravstvenu zaštitu na radu donosi ministar nadležan za zdravstvo, na temelju ovlasti propisanih ovim
Zakonom te posebnim propisima iz područja zdravstvene zaštite.
(3) Podzakonske propise zaštite na radu u pojedinim područjima djelatnosti provedbenim propisima propisuju nadležni ministri uz suglasnost ministra.
(4) Izradu stručnih podloga za podzakonske propise iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, nadležni ministar može povjeriti znanstvenoj ili stručnoj ustanovi,
odnosno znanstvenicima ili stručnjacima za pojedina pitanja u vezi sa zaštitom na radu, te je ovlašten imenovati radne skupine za izradu nacrta prijedloga
propisa.
OBVEZE POSLODAVCA U PROVOĐENJU ZAŠTITE NA RADU
IV. OB VE Z E PO S LO DAVCA U PRO VO ĐE NJU Z AŠ T IT E NA RADU
1. Organiziranje i provedba zaštite na radu
Opće obveze poslodavca u vezi s organiziranjem i provođenjem zaštite na radu

Članak 17.
319
(1) Poslodavac je obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu, vodeći pri tome računa o prevenciji rizika te obavještavanju, osposobljavanju,
organizaciji i sredstvima.
(2) Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju u svim radnim postupcima, u organizaciji rada i upravljanju radnim postupcima, pri čemu mora osigurati
radnicima najveću moguću razinu zaštite na radu.
(3) Pri organiziranju i provođenju zaštite na radu, poslodavac je obvezan uvažavati prirodu obavljanih poslova te prilagoditi zaštitu na radu promjenjivim
okolnostima radi poboljšanja stanja.
(4) Poslodavac je u organizaciji radnog procesa i povjeravanju poslova radniku obvezan voditi računa o sposobnostima radnika koje mogu utjecati na
zaštitu na radu.
(5) U svrhu unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika poslodavac je obvezan poboljšavati razinu zaštite na radu i usklađivati radne postupke s
promjenama i napretkom u području tehnike, zdravstvene zaštite, ergonomije i drugih znanstvenih i stručnih područja, te ih je obvezan organizirati tako
da smanji izloženost radnika opasnostima, štetnostima i naporima propisanima u pravilniku iz članka 18. stavka 6. ovoga Zakona, a osobito izloženost
jednoličnom radu, radu s nametnutim ritmom, radu po učinku u određenom vremenu (normirani rad), radi sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih
bolesti i bolesti u vezi s radom.
(6) Troškove provođenja zaštite na radu snosi poslodavac, odnosno njezino provođenje ne smije teretiti radnika.
(7) Ministar nadležan za zdravstvo, uz prethodnu suglasnost ministra, pravilnikom propisuje mjere, pravila, postupke i aktivnosti zaštite na radu radnika
koji su izloženi statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima.
PROCJENA RIZIKA
Obveza procjene rizika na radu

Članak 18.
(1) Poslodavac je obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u
odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada,
organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom
vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika.
(2) Poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s
radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada.
(3) Poslodavac je obvezan na temelju procjene rizika primjenjivati pravila zaštite na radu, preventivne mjere, organizirati i provoditi radne i proizvodne
postupke, odnosno metode te poduzimati druge aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima, kako bi otklonio ili sveo na
najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljede na radu, oboljenja od profesionalne bolesti ili bolesti u vezi s radom te kako bi na svim stupnjevima
organizacije rada i upravljanja osigurao bolju razinu zaštite na radu.
(4) Propusti učinjeni u postupku procjene rizika (npr. propust uočiti vjerojatnost nastanka opasnog ili štetnog događaja na radu ili u vezi s radom,
pogrešna procjena štetnosti događaja, odnosno podcjenjivanje njegove štetne posljedice i sl.) ne oslobađaju poslodavca obveza i odgovornosti u vezi sa
zaštitom na radu.
(5) Poslodavac je obvezan radnike odnosno njihove predstavnike uključiti u postupak procjene rizika i o tome imati dokumentirane informacije.
(6) Ministar pravilnikom propisuje uvjete, način i metodu izrade procjene rizika, obvezne sadržaje obuhvaćene procjenom, podatke na kojima se procjena
rizika mora temeljiti i klasifikaciju opasnosti, štetnosti i napora na radu i u vezi s radom.
Dodatno iz skripte:
Investitor je dužan dati izraditi procjenu rizika kojom se definiraju mogući rizici koji proizlaze iz procesa rada i/ili okoliša. Prema toj procjeni rizika
definiraju se i osobna zaštitna sredstva koja radnici moraju koristiti.
Procjenu rizika mogu izrađivati osobe ovlaštene za izradu procjene rizika.
Procjenu rizika za vlastite potrebe može izrađivati poslodavac.
U izradi procjene rizika sudjeluju, osim poslodavca, i obavezno radnici ili njihovi predstavnici, ovlaštenici poslodavca i stručnjaci zaštite na radu, a po
potrebi i stručnjaci iz ostalih područja.
Svaki poslodavac mora imati izrađenu procjenu rizika.
Vrlo je bitno znati dijelove procjene rizika.
- Prikupljanje podataka na mjestu rada
- Analiza i procjena prikupljenih podataka
- Plan mjera za uklanjanje rizika
- Dokumentiranje procjene rizika
Odgovornost poslodavca za organiziranje i provođenje zaštite na radu

Članak 19.
(1) Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima.
(2) Poslodavac u skladu s općim propisom o radu, pravilnikom ili drugim aktom utvrđuje organizaciju provedbe zaštite na radu te prava, obveze i
odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika, ako ta pitanja nisu uređena ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju njega, kolektivnim ugovorom,
sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu.
(3) Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu, neovisno o tome je li u tu svrhu zaposlio jednog ili više stručnjaka zaštite na
radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s osobom ovlaštenom za obavljanje tih poslova.
(4) Prenošenje ovlaštenja za provođenje zaštite na radu ne oslobađa poslodavca odgovornosti.(5) Na odgovornost poslodavca iz stavka 1. ovoga članka ne
utječu propisane obveze radnika u području zaštite na radu.
Ugovaranje obavljanja poslova zaštite na radu

Članak 20.
(1) Poslodavac je obvezan utvrditi i obavljati poslove zaštite na radu u skladu s procjenom rizika, stanjem zaštite na radu i brojem radnika.
(2) Poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika, poslove iz stavka 1. ovoga članka, može obavljati sam ako ispunjava propisane uvjete ili
obavljanje tih poslova može ugovoriti ugovorom o radu sa stručnjakom zaštite na radu.
(3) Poslodavac koji zapošljava 50 do uključivo 249 radnika, obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka obvezan je ugovorom o radu ugovoriti sa
stručnjakom zaštite na radu.
(4) Poslodavac koji zapošljava 250 ili više radnika, obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, obvezan je ugovorom o radu ugovoriti s jednim ili
više stručnjaka zaštite na radu u skladu s provedbenim propisom iz stavka 9. ovoga članka.
320
(5) Poslodavac može ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu iz stavka 1. ovoga članka s ovlaštenom osobom samo u slučaju kada zbog
objektivnih i opravdanih razloga ne može te poslove obavljati sam, odnosno te poslove ugovoriti na način iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka.
(6) Ako je poslodavac ugovorio obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom, ta je osoba dužna pisanim putem odrediti jednog ili više
stručnjaka zaštite na radu za obavljanje poslova zaštite na radu kod toga poslodavca.
(7) Više poslodavaca koji posluju na istoj lokaciji mogu međusobno ugovoriti zajedničko obavljanje poslova zaštite na radu, primjenjujući kriterij broja
radnika i ostale kriterije iz stavaka1., 2., 3. i 4. ovoga članka.
(8) Radnici, stručnjaci zaštite na radu, povjerenici radnika za zaštitu na radu i ovlaštene osobe obvezni su surađivati u provođenju zaštite na radu.
(9) Ministar pravilnikom propisuje vrste, stupnjeve stručne spreme i broj stručnjaka zaštite na radu, način i uvjete obavljanja poslova zaštite na radu kod
poslodavca, ovisno o rizicima, djelatnosti i broju radnika.
Poslovi zaštite na radu

Članak 21.
(1) Poslovi zaštite na radu su osobito:
1) stručna pomoć poslodavcu i njegovim ovlaštenicima, radnicima te povjerenicima radnika za zaštitu na radu u provedbi i unapređivanju zaštite na radu
2) sudjelovanje u izradi poslovne strategije te operativnih planova i programa poslovanja poslodavca, u dijelu u kojem se moraju odnositi na zaštitu na
radu, te sudjelovanje u primjeni upravljačkih metoda ili tehnika za provođenje strategije
3) sudjelovanje u postupku izrade procjene rizika
4) unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu te poticanje i savjetovanje poslodavca i njegovih ovlaštenika da otklanjaju nedostatke u zaštiti
na radu utvrđene unutarnjim nadzorom
5) prikupljanje i analiziranje podataka u vezi s nezgodama, ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i bolestima u vezi s radom te priprema
propisanih prijava ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i izrada izvješća za potrebe poslodavca
6) suradnja s tijelima nadležnima za poslove inspekcije rada, sa zavodom nadležnim za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, ovlaštenima osobama te sa
specijalistom medicine rada
7) osposobljavanje radnika, poslodavca i ovlaštenika za rad na siguran način
8) osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu i pomaganje u njihovom djelovanju
9) djelovanje u odboru za zaštitu na radu kod poslodavca
10) suradnja s poslodavcem prilikom projektiranja, građenja i rekonstrukcije građevina namijenjenih za rad, nabave radne opreme i ostalih sredstava rada,
osobne zaštitne opreme i opasnih kemikalija
11) sudjelovanje u primjeni međunarodnih certifikacijskih normi za upravljanje zaštitom na radu, kvalitetom, rizicima, društvenom odgovornošću u
poslovanju i sl. kod poslodavca
12) ostali poslovi zaštite na radu u skladu s potrebama poslodavca.
(2) O obavljenom unutarnjem nadzoru sastavljaju se i čuvaju dokumenti, koji mogu biti u pisanom ili elektroničkom obliku.
(3) Poslove iz stavka 1. ovoga članka, pod uvjetima propisanima ovim Zakonom, obavlja poslodavac, stručnjak zaštite na radu, odnosno ovlaštena osoba.
Uvjeti za rad stručnjaka zaštite na radu

Članak 22.
(1) Poslodavac je obvezan stručnjaku zaštite na radu omogućiti ispunjavanje obveza te je obvezan osigurati mu potrebno vrijeme, opremu, pomoć drugih
stručnih radnika i ostale uvjete za rad, kao i profesionalnu neovisnost te ga ne smije staviti u nepovoljniji položaj zbog obavljanja poslova zaštite na radu
prema odredbama ovoga Zakona i drugih propisa te prema pravilima struke.
(2) Poslodavac je obvezan omogućiti stručnjaku zaštite na radu stručno usavršavanje iz zaštite na radu i snositi troškove toga osposobljavanja.
(3) Ministar pravilnikom iz članka 20. stavka 9. ovoga Zakona propisuje način i uvjete polaganja stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, sastav i
način rada ispitne komisije, visinu naknade kojom se podmiruju troškovi polaganja stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu te uvjete za priznavanje
statusa stručnjaka zaštite na radu, oblike stalnog stručnog usavršavanja i načine njegova vrednovanja te evidenciju izdanih uvjerenja stručnjacima zaštite
na radu.
Ovlaštenik
Članak 23.
Poslodavac može provođenje zaštite na radu prenijeti u pisanom obliku na svojeg ovlaštenika u okviru njegovog djelokruga rada.
Poslovi ovlaštenika
Članak 24.
(1) Poslodavac koji zaštitu na radu provodi djelovanjem ovlaštenika obvezan je ovlastiti ovlaštenika, osobito za to da:
1) radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način ne dopusti rad bez nadzora osposobljenog radnika
2) radniku za kojeg nije na propisani način utvrđeno da ispunjava tražene uvjete, ne dopusti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, odnosno da
radniku koji više ne ispunjava tražene uvjete zabrani da nastavi obavljati poslove s posebnim uvjetima rada
3) posebno osjetljivim skupinama radnika ne dozvoli da obavljaju poslove koji bi mogli na njih štetno utjecati
4) isključi iz uporabe radnu opremu koja nije ispravna, odnosno sigurna, kao i osobnu zaštitnu opremu na kojoj nastanu promjene zbog kojih postoje rizici
za sigurnost i zdravlje radnika
5) u suradnji sa stručnjakom za zaštitu na radu osigura evidentiranje svake nezgode i ozljede na radu te svakog slučaja postupanja radnika u skladu s
odredbom članka 69. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona
6) nadzire da radnici rade u skladu s pravilima zaštite na radu, uputama poslodavca, odnosno proizvođača radne opreme, osobne zaštitne opreme, opasnih
kemikalija i bioloških štetnosti te da koriste propisanu osobnu zaštitnu opremu
7) radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno podstavku 6. ovoga stavka
8) osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje, za pružanje prve pomoći te da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu
9) osigura da se u vrijeme rada ne piju alkoholna pića te da se ne uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani rad radnicima koji su na radu pod
utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti i da ih udalji s mjesta rada.
(2) Poslodavac je obvezan ovlašteniku osigurati uvjete za rad te ga ne smije staviti u nepovoljniji položaj zbog poduzimanja aktivnosti u skladu s
pravilima zaštite na radu te postupanja po pravilima struke i danim ovlaštenjima poslodavca.
321
(3) Pod uvjetima za rad iz stavka 2. ovoga članka podrazumijevaju se samostalnost ovlaštenika u donošenju i provođenju odluka te samostalnost u
raspolaganju sredstvima koja mu je obvezan osigurati poslodavac.
2. Odgovornost za štetu na radu i u vezi s radom
Odgovornost poslodavca
Članak 25.
(1) Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju
odgovara po načelu objektivne odgovornosti.
(2) Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili
krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na
radu.
Odgovornost ovlaštene osobe i njezinog stručnjaka zaštite na radu

Članak 26.
(1) Ovlaštena osoba iz članka 82. ovoga Zakona odgovara za štetu na radu i u vezi s radom koju uzrokuje poslodavcu, odnosno radniku, obavljanjem
poslova zaštite na radu, ako ne postupa u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa.
(2) Na utvrđivanje odgovornosti iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se opći propisi obveznog prava.
OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN 1/2
3. Osposobljavanje za rad na siguran način
Obveza osposobljavanja radnika za rad na siguran način

Članak 27.
(1) Poslodavac je obvezan, na temelju procjene rizika, osposobiti radnika za rad na siguran način, i to:
1) prije početka rada
2) kod promjena u radnom postupku
3) kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene
4) kod uvođenja nove tehnologije
5) kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada
6) kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima ili naporima na radu.
(2) Poslodavac će osposobljavanje iz stavka 1. ovoga članka provesti na način da radnika obavijesti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi
mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika (o organizaciji rada, rizicima i načinu izvođenja radnih postupaka i sl.), da radniku objasni i da radnika
osposobi za praktičnu primjenu mjera zaštite na radu koje je dužan primjenjivati tijekom rada u skladu s procjenom rizika kojima je izložen na radu i u
vezi s radom.
(3) Osposobljavanje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka poslodavac je obvezan provesti u slučaju promjene, odnosno pojave novih rizika, neovisno o tome je li
s tim u vezi već izmijenio ili dopunio procjenu rizika.
(4) Poslodavac je obvezan osposobljavanje radnika, ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu provoditi tijekom radnog vremena o svom
trošku.
Zabrana rada radnika koji nije osposobljen za rad na siguran način

Članak 28.
(1) Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran način.
(2) Radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način poslodavac je obvezan osigurati rad pod neposrednim nadzorom radnika osposobljenog za rad
na siguran način, ali ne dulje od 60 dana.
Obvezno osposobljavanje i usavršavanje poslodavca i ovlaštenika

Članak 29.
Poslodavac, odnosno njegov ovlaštenik moraju biti osposobljeni i moraju se stručno usavršavati iz područja zaštite na radu, u skladu s procjenom rizika.
Osposobljavanje za rad na siguran način

Članak 30.
(1) Poslodavci mogu osposobljavanje za rad na siguran način izvoditi sami ili povjeriti osobi ovlaštenoj za obavljanje tih poslova.
(2) Osoba ovlaštena za obavljanje poslova osposobljavanja za rad na siguran način mora imati osnovna andragoška znanja, koja dokazuje ispravom
ovlaštene ustanove o osposobljenosti iz područja osnovnih andragoških znanja, odnosno potvrdom visokoškolske ustanove, ako je ta znanja stekla tijekom
studija.
(3) Zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način sastavljaju i potpisuju neposredni ovlaštenik osposobljavanog radnika, radnik i
stručnjak zaštite na radu.
(4) Ministar pravilnikom iz članka 20. stavka 9. ovoga Zakona propisuje uvjete i način osposobljavanja za rad na siguran način iz članka 27. ovoga
Zakona te uvjete i način osposobljavanja i usavršavanja iz članka 29. ovoga Zakona.
KOJE SU OBVEZE POSLODAVCA S OBZIROM NA OBAVJEŠĆIVANJE
4. Obavješćivanje i savjetovanje
Obveza obavješćivanja i savjetovanja

Članak 31.
Poslodavac je obvezan obavješćivati i savjetovati se s radnicima, odnosno njihovim predstavnicima o pitanjima zaštite na radu u skladu s ovim Zakonom i
općim propisima o radu.
322
Obavješćivanje
Članak 32.
(1) Poslodavac je obvezan obavijestiti radnike, povjerenika radnika za zaštitu na radu, stručnjaka zaštite na radu, ovlaštenu osobu ako je s njom ugovorio
obavljanje poslova zaštite na radu, i druge osobe o svim rizicima i promjenama koje bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, a osobito o:
1) rizicima vezanim za mjesto rada i narav ili vrstu poslova, o mogućem oštećenju zdravlja te o zaštitnim i preventivnim mjerama i aktivnostima u
svakom radnom postupku
2) mjerama pružanja prve pomoći, zaštite od požara, zaštite i spašavanja radnika te o radnicima koji ih provode.
(2) Poslodavac je obvezan pisanim uputama osigurati provedbu radnog postupka u skladu s pravilima zaštite na radu te je obvezan dati radnicima upute u
skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(3) Poslodavac je obvezan istaknuti na mjestima rada pisane upute o radnom okolišu, sredstvima rada, opasnim kemikalijama, biološkim štetnostima,
opasnostima na radu, izvorima fizikalnih štetnosti i drugim rizicima na radu i u vezi s radom, u skladu s procjenom rizika.
(4) Poslodavac je obvezan osigurati da pristup mjestima rada na kojima se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada imaju samo radnici koji su dobili
pisane upute za rad na siguran način i osobnu zaštitnu opremu čija obvezna uporaba proizlazi iz procjene rizika.
(5) Poslodavac je obvezan stručnjaku zaštite na radu, ovlašteniku i povjereniku radnika za zaštitu na radu učiniti dostupnom odgovarajuću dokumentaciju,
a osobito:
1) procjenu rizika i popis mjera koje se provode u svrhu uklanjanja ili smanjenja procijenjenih rizika
2) evidencije i isprave, koje je obvezan voditi i čuvati u skladu s odredbama članka 61. stavka 1.i 2.ovoga Zakona
3) upravne mjere koje je naredio nadležni inspektor.
(6) Poslodavac koji nema obvezu osnivanja odbora za zaštitu na radu i kod kojega je utemeljeno radničko vijeće ili djeluje sindikalni povjerenik s pravima
i obvezama radničkog vijeća, obvezan je najmanje svakih tri mjeseca pisanim putem izvijestiti povjerenike radnika za zaštitu na radu o stanju zaštite na
radu i planiranim aktivnostima u sljedećem izvještajnom razdoblju.
(7) Poslodavac koji nema obvezu osnivanja odbora za zaštitu na radu i kod kojeg nije utemeljeno radničko vijeće ili ne djeluje sindikalni povjerenik s
pravima i obvezama radničkog vijeća, obvezan je najmanje svakih šest mjeseci pisanim putem izvijestiti povjerenike radnika za zaštitu na radu o stanju
zaštite na radu i planiranim aktivnostima u narednom izvještajnom razdoblju.
(8) Iznimno od odredbe stavaka 6. i 7.ovoga članka, u slučaju svake smrtne ili teške ozljede na radu, utvrđenog slučaja profesionalne bolesti i nalaza
nadležnog inspektora kojim je utvrđen nedostatak u provedbi zaštite na radu, poslodavac je obvezan o nastanku događaja odmah izvijestiti povjerenika
radnika za zaštitu na radu.
(9) U slučaju svake smrtne ili teške ozljede na radu, poslodavac je obvezan pozvati na očevid na mjestima rada povjerenika radnika za zaštitu na radu.
(10) Poslodavac je obvezan pravodobno dati radniku upute o postupanju u slučaju nastanka neposrednog rizika za život i zdravlje, kojemu je, ili bi mogao
biti izložen, kao i o mogućim mjerama koje je u tom slučaju potrebno poduzeti radi sprječavanja ili smanjivanja rizika.
Savjetovanje
Članak 33.
Poslodavac je obvezan, unaprijed i pravodobno, savjetovati se s povjerenikom radnika za zaštitu na radu o:
1) zapošljavanju stručnjaka zaštite na radu i poslovima koje će obavljati
2) povjeravanju provođenja zaštite na radu ovlaštenoj osobi i poslovima koje će obavljati
3) izradi procjene rizika te izmjenama, odnosno dopunama procjene rizika
4) izboru radnika za pružanje prve pomoći i radnika za provođenje mjera zaštite od požara, evakuacije i spašavanja
5) zaštiti i prevenciji od rizika na radu te sprječavanju i smanjivanju rizika
6) sprječavanju nezgoda, ozljeda na radu i profesionalnih bolesti
7) promjenama u procesu rada i tehnologiji
8) planiranju i provođenju osposobljavanja iz zaštite na radu
9) poboljšanju uvjeta rada te planiranju i uvođenju novih
tehnologija
10) utjecaju radnih uvjeta i radnog okoliša na sigurnost i zdravlje radnika
11) izboru sredstava rada i osobne zaštitne opreme
12) izloženosti radnika jednoličnom radu, radu s nametnutim ritmom, radu po učinku u određenom vremenu (normirani rad) te ostalim naporima.
KOJE SU OBVEZE POSLODAVCA KOJI IMA ZAPOSLENIH 50 RADNIKA 1/2
ODBOR ZA ZAŠTITU NA RADU, TKO GA ČINI, KADA SE SASTAJE, ŠTO U SLUČAJU OZLJEDE
Odbor za zaštitu na radu

Članak 34.
(1) Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika obvezan je osnovati odbor zaštite na radu (u daljnjem tekstu: odbor) kao svoje savjetodavno tijelo
za unapređivanje zaštite na radu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, odbor je obvezan osnovati i poslodavac koji zapošljava manje od 50 radnika ako je to propisano posebnim
zakonom ili drugim propisom.
(3) Odbor čine poslodavac ili njegov ovlaštenik, stručnjak zaštite na radu koji obavlja poslove zaštite na radu kod poslodavca, specijalist
medicine rada izabran u skladu s posebnim propisom te povjerenik radnika za zaštitu na radu ili njihov koordinator.
(4) Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlaštenik.
(5) O imenovanju članova odbora poslodavac donosi pisanu odluku.
(6) Radi rješavanja specifičnih problema zaštite na radu, poslodavac će u rad odbora uključiti stručnjake za pojedina područja.
(7) Odbor se sastaje najmanje jedanput u šest mjeseci i o svojem radu vodi zapisnik.
(8) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga članka, u slučaju događaja iz članka 65. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, utvrđenog slučaja profesionalne bolesti ili
nalaza nadležnog inspektora kojim je utvrđen nedostatak u provedbi zaštite na radu, poslodavac je obvezan sazvati sjednicu u roku od dva radna dana od
nastanka ozljede.
(9) O sjednici odbora iz stavka 8. ovoga članka poslodavac obavještava nadležnog inspektora, koji može prisustvovati sjednici.
(10) Ako poslodavac sjednicu odbora ne sazove u rokovima iz stavaka 7. i 8. ovoga članka, sjednicu odbora ima pravo sazvati povjerenik radnika za
zaštitu na radu ili koordinator povjerenika, odnosno radničko vijeće ili sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radničkog vijeća.
323
Poslovi odbora
Članak 35.
(1) Sa svrhom stalnog unapređivanja zaštite na radu, odbor planira i nadzire:
1) primjenu pravila zaštite na radu kod poslodavca
2) organizaciju obavljanja poslova zaštite na radu
3) obavješćivanje i osposobljavanje u vezi sa zaštitom na radu
4) prevenciju rizika na radu i u vezi s radom te njezine učinke na zdravlje i sigurnost radnika.
(2) Poslovi odbora iz stavka 1. ovoga članka mogu se proširiti kolektivnim ugovorom i sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca.
KAKO SE DOKAZUJE DA RADNIK ISPUNJAVA UVJETE ZA POSLOVE S POSEBNIM UVJETIMA RADA
 POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA
5. Poslovi s posebnim uvjetima rada
Obveze poslodavca u vezi s poslovima s posebnim uvjetima rada

Članak 36.
(1) Poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom iz
stavka 6. ovoga članka, odnosno posebnim propisom za te poslove.
(2) Osobu s kojom namjerava sklopiti ugovor o radu za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, poslodavac upućuje na pregled specijalistu
medicine rada, uputnicom koja sadrži podatke o naravi ili vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu njezine sposobnosti za
obavljanje tih poslova i mogućeg utjecaja štetnosti s mjesta rada na zdravlje radnika.
(3) Poslodavac je obvezan radnika koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ponovno uputiti na pregled prije isteka roka utvrđenog propisom iz
stavka 6. ovoga članka ili kada to ocijeni specijalist medicine rada.
(4) Poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako ga ponovno ne uputi na pregled u roku u kojem je to bio
obvezan učiniti ili ako radnik odbije pristupiti pregledu na koji ga je uputio.
(5) Na izdvojenim mjestima rada u smislu općeg propisa o radu ne mogu se obavljati poslovi s posebnim uvjetima rada.
(6) Ministar nadležan za zdravstvo, uz suglasnost ministra, pravilnikom propisuje poslove s posebnim uvjetima rada i uvjete koje moraju
ispunjavati radnici koji obavljaju te poslove.
Vidi i Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada.
Dodatno iz skripte: Životna dob i spol se dokazuju osobnom ispravom, stručne sposobnosti dokazom o stručnim kvalifikacijama (svjedodžbom,
certifikatom ili slično), a zdravstveno i psihičko stanje potvrdom dokazuje specijalist medicine rada. Navedena dokumentacija mora se držati i na
gradilištu osim ukoliko gradilište traje manje od 30 dana. Svu dokumentaciju možete imati na stiku nakon 30 dana.
POSEBNO OSJETLJIVE SKUPINE RADNIKA
6. Posebno osjetljive skupine radnika
Posebno osjetljive skupine radnika

Članak 37.
(1) Posebno osjetljive skupine kojima je poslodavac obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu su maloljetni radnici, trudne radnice, radnice koje
su nedavno rodile, radnice koje doje, radnici oboljeli od profesionalne bolesti te radnici kod kojih je utvrđena smanjena i preostala radna
sposobnost ili postoji neposredni rizik od smanjenja radne sposobnosti.
(2) Radi provedbe posebne zaštite na radu, poslodavac je obvezan u procjeni rizika naznačiti poslove koji su potencijalno rizični za posebno osjetljive
skupine radnika iz stavka 1. ovoga članka.
Posebna zaštita na radu maloljetnih radnika

Članak 38.
(1) Poslodavac je obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu maloljetniku radi očuvanja njegovog nesmetanoga duševnog i tjelesnog razvoja.
(2) Maloljetnik ne smije obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, osim maloljetnika koji je završio stručno srednjoškolsko obrazovanje za te poslove i
koji ispunjava ostale propisane uvjete.
(3) Radi sigurnosti i zaštite zdravlja na radu maloljetnika, poslodavac je obvezan:
1) prilagoditi uvjete i raspored radnog vremena radi uklanjanja rizika za sigurnost i zdravlje
2) osigurati druge odgovarajuće poslove, odnosno mjesto rada, ako prilagodbe nisu izvedive, odnosno opravdane
3) osigurati primjenu ostalih pravila zaštite na radu, u skladu s posebnim propisom.
Posebna zaštita na radu trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i koje doje
Članak 39.
(1) Poslodavac je obvezan provoditi posebnu zaštitu na radu trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i radnica koje doje, radi zaštite od rizika koji
bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva i oporavak od trudnoće i poroda.
(2) Trudna radnica i radnica koja doji ne smije obavljati poslove utvrđene pravilnikom iz članka 45. stavka 5. ovoga Zakona.
(3) Radi zaštite od rizika kojima ne smiju biti izložene, poslodavac je obvezan radnicama iz stavka 1. ovoga članka:
1) prilagoditi uvjete i organizaciju radnog vremena, radi uklanjanja rizika za sigurnost i zdravlje
2) osigurati mogućnost obavljanja drugih odgovarajućih poslova, odnosno rad na drugom mjestu rada, ako prilagodbe nisu tehnički izvedive, odnosno
opravdane na poslovima ili mjestu rada koje su obavljale, odnosno na kojima su radile prije trudnoće ili poroda.
(4) Prilagodba uvjeta, organizacija radnog vremena te promjena mjesta rada ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnicama iz stavka 1. ovoga
članka.
(5) Ako nije moguće osigurati posebnu zaštitu na radu, radnice iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju pravo na dopust uz naknadu plaće u skladu s posebnim
propisom.
324
(6) Ocjenu o rizicima koji bi mogli štetno utjecati na sigurnost i zdravlje trudnih radnica, odnosno na plod te na sigurnost i zdravlje radnica koje su
nedavno rodile, kao i ocjenu o tome koji su poslovi za njih odgovarajući, daje specijalist medicine rada na prijedlog specijalista ginekologije, odnosno
porodništva, na temelju procjene rizika.
(7) Ocjenu o rizicima koji bi mogli štetno utjecati na sigurnost i zdravlje djeteta koje doji radnica, kao i ocjenu o tome koji su poslovi za nju odgovarajući,
daje specijalist medicine rada na prijedlog specijalista pedijatra, odnosno izabranog liječnika obiteljske medicine, na temelju procjene rizika.
Posebna zaštita na radu radnika kojima je utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost ili su izloženi
neposrednom riziku od smanjenja radne sposobnosti
Članak 40.
(1) Poslodavac je obvezan provoditi posebnu zaštitu na radu za radnike kod kojih je utvrđeno oboljenje od profesionalne bolesti, kojima je nadležno tijelo
za vještačenje prema posebnom propisu utvrdilo smanjenu i preostalu radnu sposobnost ili su izloženi neposrednom riziku od smanjenja radne
sposobnosti, radi sprječavanja daljnjeg oštećenja zdravlja i umanjenja preostale radne sposobnosti.
(2) Pravo na posebnu zaštitu na radu ostvaruje i radnik za kojega je specijalist medicine rada utvrdio da je trajno nesposoban raditi na poslovima s
posebnim uvjetima rada, kada je štetnost ili napor na mjestu rada uzrok oštećenju zdravlja.
(3) Poslodavac je obvezan radnicima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka:
1) prilagoditi radne uvjete i organizaciju radnog vremena, radi uklanjanja izloženosti rizicima za sigurnost i zdravlje
2) omogućiti obavljanje drugih odgovarajućih poslova, odnosno rad na drugom mjestu rada, ako prilagodbe nisu tehnički izvedive, odnosno opravdane na
mjestu rada ili na poslovima koje su obavljali u vrijeme utvrđenja oboljenja od profesionalne bolesti, smanjenja radne sposobnosti ili izloženosti
neposrednom riziku od smanjenja radne sposobnosti ili trajne nesposobnosti za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada
 SREDSTVA RADA, OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA I MJESTA RADA 2/2
7. Sredstva rada, osobna zaštitna oprema i mjesta rada
Obveze poslodavca u vezi sa sredstvima rada, osobnom zaštitnom opremom i mjestima rada
Članak 41.
(1) Poslodavac je obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom
stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu.
(2) Poslodavac je obvezan prestati s radom u građevinama namijenjenima za rad na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost za sigurnost i
zdravlje radnika.
(3) Poslodavac je obvezan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna oprema u uporabi budu u svakom trenutku sigurni, održavani, prilagođeni
za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne
ugrožavaju radnike.
(4) Poslodavac je obvezan isključiti iz uporabe sredstva rada i osobnu zaštitnu opremu na kojoj nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i
zdravlje radnika.
(5) Kad organizacijskim mjerama, odnosno osnovnim pravilima zaštite na radu nije moguće otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti rizike za sigurnost i
zdravlje radnika, poslodavac je obvezan osigurati odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu i osigurati da je radnici koriste na propisani način pri
obavljanju poslova.
Članak 42.
(1) Poslodavac je obvezan, u skladu s ovim Zakonom, njegovim provedbenim propisima, pravilima zaštite na radu, posebnim propisima, odnosno
uputama proizvođača, obavljati preglede, odnosno ispitivanja sredstava rada koja se koriste, radi utvrđivanja jesu li na njima primijenjena pravila
zaštite na radu i jesu li zbog nastalih promjena tijekom njihove uporabe ugroženi sigurnost i zdravlje radnika.
(2) Ministar pravilnikom propisuje mjere, pravila i rokove pregleda ili ispitivanja u vezi sa sredstvima rada, sigurnosnim znakovima, osobnom zaštitnom
opremom te mjestima rada.
Nadzorni uređaji kao sredstva zaštite na radu

Članak 43.
(1) Poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje kao sredstvo zaštite na radu pod uvjetima propisanima ovim Zakonom.
(2) Dopušteno je korištenje nadzornih uređaja radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika
riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u vezi s radom.
(3) Zabranjeno je postavljanje nadzornih uređaja u prostorijama za osobnu higijenu i presvlačenje radnika.
(4) Ako nadzorni uređaji čitavo radno vrijeme prate sve pokrete radnika tijekom obavljanja poslova, odnosno ako su nadzorni uređaji postavljeni tako da
su radnici čitavo vrijeme tijekom rada u vidnom polju nadzornih uređaja, poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje isključivo na temelju prethodne
suglasnosti radničkog vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća.
(5) Ako radničko vijeće, odnosno sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radničkog vijeća uskrati suglasnost, poslodavac može u roku od 15 dana od
dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti arbitražna odluka u skladu s provedbenim propisima donesenima na temelju
općeg propisa o radu.
(6) Poslodavac je obvezan prilikom zapošljavanja pisanim putem obavijestiti radnika da će biti nadziran nadzornim audio, odnosno video
uređajima.
(7) Poslodavac ne smije koristiti snimljene materijale u svrhe koje nisu propisane ovim člankom, ne smije ih emitirati u javnosti niti pred osobama koje
nemaju ovlasti na nadzor opće sigurnosti i zaštite na radu te je obvezan osigurati da snimljeni materijali ne budu dostupni neovlaštenim osobama.
(8) Odredbe ovoga članka o zabrani snimanja i zabrani korištenja snimljenih materijala obvezuju poslodavca i u odnosu na djecu i maloljetnike, neovisno
nalaze li se na mjestima rada u svojstvu maloljetnih radnika ili osoba na radu.
8. Tehnologija rada i radni postupci
Obveze poslodavca u vezi s tehnologijom rada i radnim postupcima

Članak 44.
(1) Poslodavac je obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i
zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim
propisima.
325
(2) Poslodavac je obvezan osigurati da samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute smiju imati pristup mjestima na kojima postoji ozbiljna i specifična
opasnost.
(3) Obveze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka poslodavac ostvaruje u skladu s procjenom rizika, koju je obvezan usklađivati sa znanstvenim i stručnim
spoznajama, odnosno napretkom.
 RADNI OKOLIŠ 2/2
9. Radni okoliš
Obveza ispitivanja radnog okoliša

Članak 45.
(1) Poslodavac je obvezan procijeniti rizike i osigurati zaštitu zdravlja i sigurnost radnika izloženih fizikalnim, kemijskim i biološkim štetnim
djelovanjima na radu, u skladu s ovim Zakonom, njegovim provedbenim propisima i pravilima zaštite na radu te posebnim propisima o zaštiti od
fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnosti.
(2) Poslodavac je obvezan ispitivati radni okoliš na mjestu rada kada:
1) radni postupak utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka
2) u radnom postupku nastaje prašina
3) u radnom postupku nastaje buka, odnosno vibracije
4) pri radu koristi, proizvodi ili prerađuje opasne kemikalije
5) pri radu postoji izloženost opasnim zračenjima
6) su na radu prisutni rizici od eksplozivne atmosfere
7) je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu u skladu s procjenom rizika.
(3) Ispitivanja iz stavka 2. ovoga članka poslodavac je obvezan obaviti na način i u rokovima utvrđenim provedbenim propisima i pravilima zaštite na
radu te posebnim propisima.
(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, obveza ispitivanja postoji odmah nakon što su nastali uvjeti, odnosno promjene zbog kojih je ispitivanje
obvezno.
(5) Ministar, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje, pravilnikom propisuje pravila zaštite radnika izloženih fizikalnim, kemijskim i biološkim
štetnostima na radu ili u vezi s radom te obvezu, način i postupke ispitivanja radnog okoliša, rokove ispitivanja, sadržaj, oblik i način sastavljanja
zapisnika te izdavanja isprava.
KAKO SE POSTUPA S OPASNIM TVARIMA
Obveze poslodavca u vezi s uporabom opasnih kemikalija na radu

Članak 46.
(1) Poslodavac je obvezan primjenom manje opasnih i štetnih tehnologija, radnih postupaka i radnih tvari stalno unapređivati zaštitu na radu.
(2) Poslodavac koji koristi, proizvodi, prerađuje, odnosno skladišti opasne kemikalije, mora, u skladu s procjenom rizika, primjenjivati pravila zaštite na
radu.
Redoslijed postupanja s opasnim kemikalijama

Članak 47.
(1) Opasne kemikalije poslodavac smije koristiti samo ako ne može iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih kemikalija.
(2) Ako nije moguća zamjena opasnih kemikalija bezopasnim ili manje opasnim, odnosno manje štetnim kemikalijama, poslodavac je obvezan utvrditi da
li se primjenom drugog radnog postupka može smanjiti opasnost ili štetnost od njihove primjene.
(3) Ako koristi opasne kemikalije, poslodavac je obvezan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom:
1) koristiti zatvorene sustave, ako je to moguće prema vrsti poslova i stanju tehnike
2) odvoditi s mjesta nastanka, odnosno izvan radnog okoliša opasne plinove, pare, prašine i aerosole čije oslobađanje ne može spriječiti, na način da pri
odvođenju ne onečišćuje ljudski okoliš
3) kada ne može odvoditi opasne plinove, pare, prašine i aerosole s mjesta nastanka, ograničiti na najmanju moguću mjeru:
-količinu opasne kemikalije
-broj radnika izloženih djelovanju opasne kemikalije
-vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasne kemikalije
4) osigurati da radnici pri radu s opasnim kemikalijama koriste propisanu osobnu zaštitnu opremu, ako se pravilima navedenima u podstavcima 1., 2. i 3.
ovoga stavka ne može postići zadovoljavajuća sigurnost i zaštita zdravlja radnika.
Provjeravanje koncentracije opasnih kemikalija na radu

Članak 48.
(1) Obveza je poslodavca da koncentracija opasnih kemikalija, koje djeluju u obliku plinova, para, prašina i aerosola, na mjestima rada i u njihovom
okruženju bude što niža i ispod granične vrijednosti izloženosti.
(2) Ako se mjerenjem utvrdi da koncentracija opasnih kemikalija prelazi granične vrijednosti, poslodavac je obvezan neodgodivo:
1) utvrditi razloge prekoračenja granične vrijednosti
2) na temelju utvrđenih razloga primijeniti dodatna pravila zaštite na radu
3) nakon primjene osnovnih pravila, ponoviti mjerenja.
Ostale obveze poslodavca pri radu s opasnim kemikalijama

Članak 49.
(1) Poslodavac je obvezan osigurati da opasne kemikalije budu tako pakirane i označene da prilikom njihovog korištenja ne postoji opasnost, odnosno
štetnost za zdravlje i sigurnost radnika.
(2) Poslodavac je obvezan osigurati da za opasne kemikalije radnicima budu dani podaci o opasnostima ili štetnostima u vezi s njihovim korištenjem, kao
i o pravilima, odnosno mjerama zaštite na radu.
(3) Kod skladištenja opasnih kemikalija poslodavac je obvezan osigurati primjenu pravila zaštite na radu u skladu sa svojstvima tih kemikalija.
326
(4) Poslodavac je obvezan osigurati da se s ambalažom preostalom nakon korištenja opasnih kemikalija postupa u skladu s pravilima zaštite na radu te da
se odlaže u skladu s posebnim propisima.
(5) Ministar, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje, pravilnikom iz članka 45. stavka 5. ovoga Zakona propisuje pravila, mjere, postupke, rokove i
aktivnosti zaštite na radu radnika koji su izloženi opasnim kemikalijama na radu, granične vrijednosti izloženosti opasnim kemikalijama i biološke
granične vrijednosti.
Obveze poslodavca u vezi s uporabom bioloških agensa na radu

Članak 50.
(1) Poslodavac je obvezan provoditi zaštitu na radu radnika koji su izloženi ili bi mogli biti izloženi biološkim štetnostima.
(2) Zaštitu iz stavka 1. ovoga članka poslodavac provodi na temelju procjene rizika kojom je utvrđena priroda, stupanj i trajanje izloženosti radnika.
(3) Poslodavac je obvezan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom:
1) ako narav posla, odnosno aktivnost to dopušta, mora izbjegavati uporabu biološke štetnosti, odnosno nadomjestiti je agensom koji nije štetan
2) ako ne može izbjeći uporabu biološke štetnosti ili je ne može nadomjestiti agensom koji nije štetan, poslodavac je obvezan osigurati uporabu agensa
koji je manje štetan za zdravlje i sigurnost radnika
3) ako primjena pravila iz podstavaka 1. i 2. ovoga stavka nije tehnički moguća, poslodavac je obvezan smanjiti:-broj izloženih radnika, odnosno radnika
koji bi mogli biti izloženi-vrijeme izloženosti radnika
4) ako se pravilima iz podstavaka 1., 2. i 3. ovoga stavka ne može postići zadovoljavajuća zaštita zdravlja radnika, poslodavac je obvezan osigurati da
radnici koriste propisanu osobnu zaštitnu opremu te da poduzimaju propisane higijenske mjere.
(4) Poslodavac je obvezan osigurati da su radnici obaviješteni o rizicima kojima su izloženi pri radu s biološkim štetnostima i da su osposobljeni za rad na
siguran način.
(5) Na mjestima rada poslodavac je obvezan istaknuti pisane obavijesti i upute za postupanje u slučaju ozbiljne opasnosti, odnosno štetnosti uzrokovane
uporabom bioloških štetnosti na radu.
(6) Ministar, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje, pravilnikom iz članka 45. stavka 5. ovoga Zakona propisuje pravila, mjere, postupke i
aktivnosti zaštite na radu radnika izloženih biološkim štetnostima.
10. Stres na radu ili u vezi s radom

Obveze poslodavca u vezi s prevencijom stresa uzrokovanog na radu ili u vezi s radom
Članak 51.
(1) Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada,
organizacija rada, radno okruženje, loša komunikacija i međuljudski odnosi, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svladava poteškoće zbog
dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje.
(2) Ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti na:
1) organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti, podudarnost između vještine radnika i potreba posla, radno opterećenje i
dr.)
2) radne uvjete i okolinu (izloženost radnika i poslodavca nasilnom ponašanju, buku, vrućinu, hladnoću, opasne kemikalije i dr.)
3) komunikaciju (neizvjesnost o tome što se očekuje od posla, izgledi za očuvanjem posla ili nadolazeće promjene i sl.)
4) subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj da nema dovoljno podrške i sl.).
Obveze radnika i njihovih predstavnika
Članak 52.
(1) Radnici imaju obvezu postupati u skladu s uputama poslodavca za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa na radu ili u vezi s radom.
(2) Radnici i njihovi predstavnici imaju obvezu surađivati s poslodavcem radi sprječavanja, uklanjanja ili smanjivanja stresa na radu ili u vezi s radom.
(3) Obveze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na radnike koji u skladu s općim propisima o radu, kao rukovodeći radnici ili članovi obitelji
poslodavca fizičke osobe, ostvaruju pravo samostalno odlučivati o svojem radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru.
11. Sigurnosni znakovi, pisane obavijesti i upute

Obveze poslodavca u vezi sa sigurnosnim znakovima, pisanim obavijestima i uputama
Članak 53.
(1) Poslodavac je obvezan na mjestima rada i sredstvima rada trajno postaviti sigurnosne znakove na vidljivom mjestu.
(2) Ako sigurnosni znakovi nisu dovoljni za djelotvorno obavješćivanje radnika, poslodavac je obvezan postaviti pisane obavijesti i upute o uvjetima i
načinu korištenja sredstava rada, opasnih kemikalija, bioloških štetnosti te izvora fizikalnih i drugih štetnosti na radu.
(3) Ministar pravilnikom iz članka 42. stavka 2. ovoga Zakona propisuje pravila, mjere i postupke vezane za sigurnosne znakove.
12. Strani radnici

Provođenje zaštite na radu za strane radnike
Članak 54.
(1) Strani radnici moraju, uz uvjete propisane posebnim propisima, ispunjavati i uvjete propisane odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na
temelju njega.
13. Zaštita od požara i eksplozije, neposrednog i značajnog rizika, evakuacija i spašavanje

Obveze poslodavca u vezi sa zaštitom od požara, evakuacijom i spašavanjem
Članak 55.
(1) Poslodavac je obvezan poduzeti mjere zaštite od požara i spašavanja radnika, izraditi plan evakuacije i spašavanja, odrediti radnike koji će provoditi
mjere te osigurati pozivanje i omogućiti postupanje javnih službi nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje, u skladu s posebnim propisima.
(2) Poslodavac je obvezan broj radnika iz stavka 1. ovoga članka, njihovu osposobljenost i potrebnu opremu, utvrditi i osigurati u skladu s propisima koji
uređuju zaštitu od požara i spašavanje, ovisno o naravi procesa rada, veličini poslodavca te ukupnom broju radnika.
(3) Poslodavac je u slučaju nastanka neposrednih i značajnih rizika za život i zdravlje radnika obvezan:
1) odmah ih obavijestiti o nastalom riziku kojemu jesu ili bi mogli biti izloženi, kao i o mjerama koje jesu ili bi trebale biti provedene, kako bi se spriječio
ili umanjio rizik za život i zdravlje
2) poduzeti radnje i dati upute o prestanku rada, odnosno napuštanju mjesta rada i upućivanju na sigurno mjesto
327
3) organizirati nastavak rada tek nakon otklanjanja rizika.
(4) Poslodavac je obvezan osposobiti radnike da u slučaju nastanka neposrednih i značajnih rizika za život i zdravlje, kojima su izloženi ili bi mogli biti
izloženi, a o tome ne mogu obavijestiti odgovornu osobu, mogu samostalno poduzeti mjere i provesti postupke u skladu sa svojim znanjem i raspoloživim
tehničkim sredstvima, kako bi rizike otklonili ili smanjili.
(5) Osposobljavanje radnika iz stavka 4. ovoga članka obuhvaća upoznavanje radnika s planom evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja i
provođenje praktične vježbe evakuacije i spašavanja najmanje jednom u dvije godine.
(6) Radnik koji postupa u skladu s odredbama stavaka 4. i 5. ovoga članka, zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice, osim u slučaju ako je
postupao namjerno ili s krajnjom nepažnjom.
(7) Poslodavac je obvezan provoditi zaštitu na radu na mjestima rada ugroženim eksplozivnom atmosferom u skladu s provedbenim propisom i pravilima
zaštite na radu.
(8) Ministar, uz suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove, pravilnikom propisuje zahtjeve za zaštitu na radu u prostorima ugroženima
eksplozivnom atmosferom iz stavka 7. ovoga članka.
KOJE SU OBVEZE POSLODAVCA KOJI IMA ZAPOSLENIH 50 RADNIKA 2/2
 OBVEZE POSLODAVCA U VEZI S PRUŽANJEM PRVE POMOĆI
14. Pružanje prve pomoći
Obveze poslodavca u vezi s pružanjem prve pomoći

Članak 56.
(1) Poslodavac je obvezan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima i drugim osobama do pružanja hitne medicinske pomoći ili do
prijema u zdravstvenu ustanovu te je obvezan omogućiti postupanje javne službe hitne medicinske pomoći.
(2) Na svakom radilištu i u radnim prostorijama gdje istodobno radi dva do 50 radnika, najmanje jedan radnik, te još po jedan do svakih
sljedećih 50 radnika, mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći u skladu s pravilima zaštite na radu.
(3) Broj osposobljenih i imenovanih radnika za pružanje prve pomoći mora odgovarati broju lokacija poslodavca, smjenskom radu te drugim
organizacijskim okolnostima kod poslodavca.
(4) Poslodavac je radnicima osposobljenim za pružanje prve pomoći dužan uručiti pisanu odluku o imenovanju za pružanje prve pomoći te
obavijestiti sve ostale radnike o radnicima koji su osposobljeni i imenovani za pružanje prve pomoći.
(5) Poslodavac je obvezan osigurati sredstva i opremu za pružanje prve pomoći, koji uvijek moraju biti dostupni, označeni i zaštićeni od
neovlaštenog korištenja.
(6) Ministar nadležan za zdravstvo, uz suglasnost ministra, pravilnikom propisuje postupke pružanja prve pomoći, sredstva, vrstu i količinu
sanitetskog materijala koja mora biti osigurana na mjestu rada te način i rokove osposobljavanja radnika za pružanje prve pomoći.
Dodatno iz skripte: Po novom Zakonu sad mora obavezno prijaviti Inspekciji rada da mu je radnik završio na hitnoj ili u bolnici
NA KOJI NAČIN POSLODAVAC PROVJERAVA DA LI JE RADNIK POD UTJECAJEM SREDSTAVA
OVISNOSTI
15. Zaštita nepušača, zabrana pijenja alkohola i uzimanja drugih sredstava ovisnosti
Zaštita nepušača na radu

Članak 57.
(1) Poslodavac je obvezan provoditi zaštitu nepušača od djelovanja dima duhanskih i srodnih proizvoda, biljnih proizvoda za pušenje te para
elektroničkih cigareta.
(2) Zabranjeno je pušenje duhanskih i srodnih proizvoda, elektroničkih cigareta i biljnih proizvoda za pušenje na radnim sastancima.
(3) Zabranjeno je pušenje duhanskih i srodnih proizvoda, elektroničkih cigareta i biljnih proizvoda za pušenje na mjestu rada.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, poslodavac može pisanim putem dozvoliti pušenje duhanskih i srodnih proizvoda, elektroničkih cigareta i
biljnih proizvoda za pušenje u posebnoj prostoriji, odnosno prostoru na kojima je obvezan postaviti znak dozvoljenog pušenja.
Zabrana korištenja sredstava ovisnosti

Članak 58.
(1) Radnik u vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti niti ih smije unositi na mjesto rada.
(2) Poslodavac je obvezan provoditi zabranu zlouporabe alkoholnih pića i sredstava ovisnosti na mjestu rada prikladnim mjerama, a osobito:
1) obavješćivati radnika o štetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost
2) surađivati s njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za zaštitu na radu, pri provođenju
mjera sprječavanja zlouporabe sredstava ovisnosti
3) sprječavati konzumaciju alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i provoditi zabranu njihovog unošenja u radne prostorije i prostore
4) provoditi programe prevencije ovisnosti na mjestu rada, u skladu s utvrđenim potrebama
5) pisano utvrditi postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak radnika, način
provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i potvrđivanja rezultata, postupanje u slučaju odbijanja radnika da pristupi provjeri) i učinkovito provoditi
utvrđeni postupak.
(3) Smatrat će se da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka,
odnosno u krvi ima višu koncentraciju alkohola od koncentracije dozvoljene procjenom rizika poslova koje taj radnik obavlja.
Provjera je li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti i privremeno udaljenje s rada

Članak 59.
(1) Provjera je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti obavlja se alkometrom ili drugim prikladnim uređajem, postupkom ili
sredstvom.
(2) Ako radnik odbije pristupiti provjeri, smatra se da je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
(3) Poslodavac je obvezan udaljiti s mjesta rada radnika koji je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti sve dok je pod njihovim
utjecajem.
(4) Ako radnik odbija napustiti mjesto rada, radnika će, po pozivu poslodavca, udaljiti nadležna redarstvena služba.
328
Zabrana provjere
Članak 60.
(1) Poslodavac ne smije provjeravati je li radnik pod utjecajem drugih sredstava ovisnosti osim alkohola ako mu je radnik predao potvrdu da se
nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti ili u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti te da uzima supstitucijsku
terapiju.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac može zatražiti ocjenu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti toga radnika za obavljanje povjerenih mu
poslova.
(3) Ocjenu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti iz stavka 2. ovoga članka daje specijalist medicine rada.
(4) Potvrdu da se radnik nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti, odnosno u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti
i da uzima supstitucijsku terapiju izdaje ustanova kod koje se provodi program.
 DOKUMENTACIJA NA GRADILIŠTU S OBZIROM NA ZAŠTITU NA RADU 1/2
16. Evidencije, isprave i obavijesti
Vođenje i čuvanje evidencija i isprava te davanje podataka i obavijesti

Članak 61.
(1) Poslodavac je obvezan voditi evidencije, čuvati isprave te davati obavijesti i podatke u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima o zaštiti na radu.
(2) Osim evidencija iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je obvezan voditi evidencije o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i nezgodama
na radu.
(3) Davanje obavijesti i podataka poslodavac je obvezan provoditi na način da čuva privatnost radnika u skladu s posebnim propisom o zaštiti osobnih
podataka.
(4) Utvrđivanje tajnosti podataka, odnosno akata ili isprava u kojima su sadržani, ne oslobađa poslodavca obveze da daje podatke osobama koje na njih
imaju pravo na temelju ovoga Zakona.
Isticanje i dostupnost na mjestu rada

Članak 62.
(1) Poslodavac je obvezan na mjestu rada postaviti na vidljivo mjesto:
1) sigurnosne znakove
2) znakove za evakuaciju i spašavanje
3) upute i oznake za rukovanje radnom opremom
4) upute i oznake za rad s opasnim kemikalijama, biološkim štetnostima, izvorima zračenja i drugim izvorima opasnosti i štetnosti.
(2) Poslodavac je obvezan osigurati da radniku budu dostupni:
1) procjena rizika za mjesto rada i poslove koji se na njemu obavljaju
2) upute za rad na siguran način za mjesto rada i poslove koji se na njemu obavljaju
3) pisani dokaz o osposobljenosti radnika za rad na siguran način
4) pisani dokaz da radnik udovoljava uvjetima za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada
5) zapisnik o ispitivanju radne opreme, instalacija i radnog okoliša.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, procjena rizika, dokazi i zapisnici ne moraju se nalaziti na radilištu na kojemu rad ukupno traje kraće od
60 dana, ali moraju biti dostupni u roku koji odredi nadležni inspektor.
Iz skripte: Poslodavac je dužan čuvati
1. glavni projekt izrađen prema posebnom propisu iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za građevinu ili dio građevine u trenutku
korištenja,
2. upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje koristi,
3. planove uređenja privremenih radilišta dok ta radilišta koristi,
4. isprave o obavljenim ispitivanjima radnih strojeva,
5. dokaze o ispravnosti instalacija.
6. dokaze da su radnici osposobljeni za rad na siguran način
7. dokaze da radnici ispunjavaju uvjete za poslove s posebnim uvjetima rada
8. evidencije o strojevima i uređajima s povećanim opasnostima koje koristi,
9. evidencije o opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi,
10. evidencije o ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati štetne
posljedice po sigurnost i zdravlje radnika.
11. Prijava gradilišta, plan izvođenja radova, imenovanje koordinatora
17. Zdravstvena zaštita na radu
Provođenje zdravstvene zaštite radnika

Članak 63.
(1) Poslodavac je obvezan osigurati radniku zdravstvenu zaštitu primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje kojima je izložen na radu, u skladu s posebnim
propisima koji uređuju mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom.
(2) Radi osiguranja zdravstvenog nadzora primjerenog rizicima za sigurnost i zdravlje na radu kojima je izložen radnik, poslodavac je obvezan radniku,
jednom u pet godina, na njegov zahtjev osigurati zdravstveni pregled.
(3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na radnike kojima je obveza redovitog zdravstvenog pregleda utvrđena propisima zaštite na radu.
(4) Zdravstvena zaštita iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se suradnjom poslodavca, ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu na radu i radnika s izabranim
specijalistom medicine rada.(5) Poslodavac je obvezan izabranom specijalisti medicine rada osigurati pristup na mjesta rada.
(6) Specijalisti medicine rada obvezni su surađivati s poslodavcem, njegovim ovlaštenicima, stručnjacima zaštite na radu, radnicima i povjerenicima
radnika za zaštitu na radu te s nadležnim inspektorima.
329
(7) Specijalisti medicine rada i stručnjaci zavoda nadležnog za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu imaju potpunu profesionalnu neovisnost u odnosu na
poslodavca i njegove ovlaštenike, radnike, stručnjake zaštite na radu te povjerenike radnika za zaštitu na radu.
(8) Poslodavac i njegov ovlaštenik, stručnjak zaštite na radu, radnik i povjerenik radnika za zaštitu na radu, obvezni su izvijestiti specijalistu medicine
rada o činjenicama vezanima uz rad, aktivnosti, mjesto rada i radni okoliš, za koje znaju ili pretpostavljaju da mogu nepovoljno utjecati na zdravlje
radnika.
(9) Specijalist medicine rada je obvezan izvijestiti nadležnog inspektora i zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu o svakom slučaju za koji
se osnovano sumnja da se radi o profesionalnoj bolesti.
Zdravstveni pregledi radnika i osoba koje poslodavac namjerava zaposliti

Članak 64.
(1) Radi utvrđivanja, odnosno provjere zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, poslodavac može prije i tijekom radnog odnosa o svom
trošku uputiti radnika na zdravstveni pregled.
(2) Prethodni i periodični pregledi i pribavljanje uvjerenja o tome da li osobe koje poslodavac namjerava zaposliti udovoljavaju posebnim uvjetima za rad,
odnosno zaposlenje, u skladu s pravilima zaštite na radu i provedbenim propisima kojima se utvrđuju posebni uvjeti za obavljanje određenih poslova, ne
smiju biti na trošak radnika.
(3) Ako prema pravilima zaštite na radu, određene poslove mogu obavljati samo radnici koji ispunjavaju posebne uvjete koji se odnose na zdravstveno
stanje, odnosno psihofizičku sposobnost, isprave o ispunjavanju tih uvjeta izdaje specijalist medicine rada.
(4) Ocjenu zdravstvene sposobnosti iz stavaka 1. i 2. te ispunjavanje uvjeta iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje specijalist medicine rada, na temelju
uputnice poslodavca, uzimajući u obzir podatke o poslovima i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu sposobnosti radnika za obavljanje poslova iz
procjene rizika, koji se odnosi na poslove koje obavlja radnik čiju je sposobnost potrebno ocijeniti.
(5) Ministar nadležan za zdravstvo, uz prethodnu suglasnost ministra, pravilnikom propisuje sadržaj i način izdavanja isprava iz stavka3. ovoga članka.18.
Obveze prema tijelima nadzora
Obveze poslodavca prema tijelima nadzora

Članak 65.
(1) Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o smrtnoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac
obavlja rad.
(2) Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad
zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj
ustanovi ili dnevnoj bolnici.
(3) Obavijest iz stavka 1. i 2. ovoga članka poslodavac je obvezan dostaviti odmah po nastanku ozljede.
(4) Smatra se da je poslodavac ispunio obvezu iz stavka 3. ovoga članka ako je nakon isključenja izvora ozljede, pružanja prve pomoći ozlijeđenoj osobi
te pozivanja hitne medicinske pomoći ili zbrinjavanja ozlijeđene osobe u stacionarnu zdravstvenu ustanovu ili dnevnu bolnicu, bez odgađanja obavijestio
mjesno nadležni ured tijela nadležnog za inspekcijski nadzor na broj telefona objavljen na službenim stranicama toga tijela ili na jedinstveni telefonski
broj za hitne službe 112.
Pregled video i audio zapisa

Članak 66.
Poslodavac je obvezan omogućiti tijelu nadležnom za inspekcijski nadzor pregled video, odnosno audio zapisa iz članka 43. ovoga Zakona.
TKO JE OBVEZNIK OSPOSOBLJAVANJA ZA RAD NA SIGURAN NAČIN I NA KOJI NAČIN SE ONO
PROVODI, KAKO ZNAMO DA JE RADNIK OSPOSOBLJEN ZA RAD NA SIGURAN NAČIN; TKO
POTPISUJE ZAPISNIK O OCJENI PRAKTIČNE OSPOSOBLJENOSTI
OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN 2/2
OBVEZE I PRAVA RADNIKA
Dodatno iz skripte:
Obveznik osposobljavanja za rad na siguran način je radnik; provodi se predavanjem o svim mogućim rizicima i opasnostima za život i zdravlje
radnika.
Svi radnici osim stručnjaka ZNR, provodi se teorijski i praktično.
Ima zapisnik o ocjeni osposobljenosti za rad na siguran način kojeg potpisuju radnik, neposredni ovlaštenik osposobljenog radnika i stručnjak ZNR.
V. O B VE Z E I PRAVA RADNIK A
Obveza osposobljavanja za rad na siguran način

Članak 67.
Radnik je obvezan osposobljavati se za rad na siguran način kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac.
Obveza rada dužnom pažnjom

Članak 68.
(1) Radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i
zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu.
(2) Smatra se da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na
siguran način te kada radi po uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika, tako da:
1) prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika
2) pravilno koristi sredstva rada
3) pravilno koristi propisanu osobnu zaštitnu opremu, koju je nakon korištenja obvezan vratiti na za to određeno mjesto
4) pravilno koristi i samovoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja zaštite na sredstvima rada
5) odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu ili povjerenika radnika za zaštitu na radu o svakoj situaciji koju smatra
značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u
organiziranju i provedbi zaštite na radu
330
6) posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca
7) prije odlaska s mjesta rada ostavi sredstva rada koja je koristio u takvom stanju da ne ugrožavaju ostale radnike ili sredstva rada
8) surađuje s poslodavcem, njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za zaštitu na radu.
Obveza suradnje
Članak 69.
(1) Radnik je obvezan surađivati s poslodavcem, njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, povjerenikom radnika za zaštitu na radu i
specijalistom medicine rada u rješavanju svih pitanja zaštite na radu, osobito dok se ne osigura da radni okoliš i uvjeti rada ne predstavljaju rizik za
sigurnost i zdravlje te dok se u cijelosti ne postigne zaštita na radu u skladu sa zahtjevima tijela nadležnih za nadzor provedbe zaštite na radu.
(2) Radnik nije obvezan snositi troškove u vezi s primjenom pravila zaštite na radu i zdravstvenih mjera.
(3) Radnik mora odmah izvijestiti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu na radu ili povjerenika za zaštitu na radu o svakoj činjenici za
koju smatra da predstavlja neposredni rizik za sigurnost i zdravlje, kao i o svakom drugom nedostatku u sustavu zaštite na radu.
(4) Radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere
te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice.
(5) Poslodavac ne smije zahtijevati od radnika da ostane na mjestu rada dok na tom mjestu postoji izravan i ozbiljan rizik za život i zdravlje radnika.
(6) O postupku iz stavka 4. ovoga članka radnik mora obavijestiti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu na radu ili povjerenika radnika
za zaštitu na radu.
(7) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka poslodavac, njegov ovlaštenik, odnosno radnik ili povjerenik radnika za zaštitu na radu obvezni su bez odgađanja
izvijestiti nadležnog inspektora koji je obvezan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika.
(8) Za vrijeme dok ne radi zbog izbjegavanja izloženosti izravnom i ozbiljnom riziku za život i zdravlje, radnik ima pravo na plaću i druga prava iz
radnog odnosa u skladu s općim propisom o radu.
POVJERENIK RADNIKA, PRAVA I OBVEZE
VI. PO VJE RE NIK RADNIK A Z A Z AŠ TIT U NA RADU
Izbor povjerenika
Članak 70.
(1) Kod poslodavca radnici između sebe mogu birati povjerenika radnika za zaštitu na radu.
(2) Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca koji zapošljava do uključivo 20 radnika provodi se na skupu radnika, kojega saziva
poslodavac u skladu s općim propisom o radu, neposrednim i javnim izjašnjavanjem prisutnih radnika.
(3) Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika provodi se u skladu s odredbama općeg propisao radu
kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća.
(4) Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano više povjerenika, oni između sebe biraju svoga koordinatora.
Prava i obveze
Članak 71.
(1) Povjerenik radnika za zaštitu na radu obvezan je štititi interese radnika na području zaštite na radu te pratiti primjenu pravila, mjera,
postupaka i aktivnosti zaštite na radu.
(2) Povjerenik radnika za zaštitu na radu ima pravo:
1) podnositi poslodavcu prijedloge vezane uz donošenje odluka iz zaštite na radu
2) zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u svrhu smanjenja i otklanjanja rizika
3) podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu
4) sudjelovati s poslodavcem u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih kemikalija i bioloških štetnosti u radni i
proizvodni proces te poticati poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu zaštite na radu
5) biti obaviješten o svim promjenama koje utječu ili bi mogle utjecati na zaštitu na radu
6) izvršiti uvid i koristiti dokumentaciju poslodavca iz zaštite na radu
7) primati primjedbe radnika u vezi s primjenom pravila zaštite na radu te ih prenositi poslodavcu ili njegovom ovlašteniku
8) izvijestiti nadležnog inspektora i specijalistu medicine rada o svojim zapažanjima, odnosno zapažanjima radnika
9) prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi nadležni inspektor
10) pozvati nadležnog inspektora, kada ocijeni da su ugroženi sigurnost i zdravlje radnika, a poslodavac propušta ili odbija provoditi potrebnu zaštitu na
radu
11) osposobljavati se za obavljanje poslova povjerenika radnika za zaštitu na radu
12) stalno proširivati i unapređivati znanje te pratiti i prikupljati obavijesti od važnosti za svoj rad
13) staviti prigovor na inspekcijski nalaz
14) svojim djelovanjem poticati radnike na provedbu zaštite na radu
15) obavješćivati radnike o provedbi zaštite na radu.
(3) Kolektivnim ugovorom mogu se urediti i druga pitanja vezana za rad povjerenika radnika za zaštitu na radu, a mogu se urediti i sporazumom
sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća, ako stranke kolektivnog ugovora na to ovlaste stranke sporazuma.
Zaštita djelovanja
Članak 72.
(1) Poslodavac je obvezan povjereniku radnika za zaštitu na radu:
1) osigurati potrebno vrijeme za nesmetano obnašanje dužnosti
2) davati sve potrebne obavijesti i omogućiti mu uvid u sve propise i isprave iz zaštite na radu3) osigurati uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti u
skladu s općim propisima o radu kojima su propisani uvjeti za rad radničkog vijeća.(2) Poslodavac ne smije povjereniku radnika za zaštitu na radu,
tijekom obnašanja dužnosti, bez suglasnosti radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika koji ima prava i obveze radničkog vijeća, otkazati ugovor o radu,
niti ga na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike.(3) Ako radničko vijeće ili
sindikalni povjerenik koji ima prava i obveze radničkog vijeća uskrati suglasnost na otkaz, uskrata mora biti pisano obrazložena, a poslodavac može u
331
roku od 15 dana od dana dostave tog očitovanja zatražiti da suglasnost nadomjesti sudska odluka.(4) Za obnašanje dužnosti povjerenika radnika za zaštitu
na radu povjerenik ima pravo na naknadu plaće za najmanje tri sata tjedno, osim ako se kolektivnim ugovorom to pitanje drukčije ne uredi, a bez
mogućnosti ustupanja toga prava drugom povjereniku.
 OBVEZE INVESTITORA, ELABORAT ZAŠTITE NA RADU
 PLAN IZVOĐENJA RADOVA 1/3
VII. DJEL AT NO S T I U VEZ I S A Z AŠT IT O M NA RADU
1. Projektiranje i izvođenje radova
Obveze i odgovornosti u fazi projektiranja

Članak 73.
(1) Investitor je obvezan primjenjivati opća načela prevencije i pravila zaštite na radu u svim fazama projektiranja i pripremi projekta kada se
odlučuje o oblikovnim, tehničkim, tehnološkim, odnosno organizacijskim vidovima kako bi se nesmetano planirale različite aktivnosti ili faze rada koje se
trebaju izvoditi istodobno ili u slijedu i procjenjuje vrijeme potrebno za dovršenje takvih radova ili faze rada u skladu s planom izvođenja radova.
(2) Pri projektiranju građevina namijenjenih za rad projektant je obvezan u glavnom projektu primijeniti odgovarajuća pravila zaštite na radu.
(3) Investitor je obvezan osigurati da se pri projektiranju građevina namijenjenih za rad u skladu s posebnim propisom izradi elaborat zaštite na
radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene pravila zaštite na radu pri korištenju građevina namijenjenih za rad.
(4) Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izrađuje glavni projekt, mora imenovati jednog ili više koordinatora zaštite na
radu tijekom izrade projekta i tijekom građenja kada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača.
(5) Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba koja je po posebnom propisu povjerila izvođenje radova, obvezna je prije uspostave
gradilišta osigurati izradu plana izvođenja radova u skladu s provedbenim propisom.
(6) Imenovanje koordinatora za zaštitu na radu ne oslobađa osobe iz stavka 4. ovoga članka, odnosno sudionike u gradnji odgovornosti za provedbu
zaštite na radu na radilištu.
Dodatno iz skripte (mislim da nije baš dobro postavljeno, ali svejedno sam kopirala):
DUŽNOSTI INVESTITORA U FAZI PROJEKTIRANJA, Ako se projektira građevina namijenjena za rad
1) pisanim ugovorom odredi glavnog projektanta (projektanta)
2) imenuje koordinatora zaštite na radu
3) dati izraditi Elaborat ZNR
DUŽNOSTI INVESTITORA PRIJE POČEKTA GRAĐENJA,
(Samo ako je više izvođača, ako je jedan izvođač to onda radi on sam isto vrijedi za plan izvođenja radova)
1) osigurati izradu Plana izvođenja radova
2) imenovati KOO2
3) Prijaviti gradilište
4) vidno izložiti Prijavu gradilišta na samom gradilištu
DUŽNOSTI ZA VRIJEME IZVOĐENJA RADOVA
1) poštivati načela ZNR
2) ažurirati Prijavu gradilišta
Investitor je dužan u fazi izrade projekta dati izraditi elaborat ZNR.
Pri projektiranju građevina namijenjenih za rad projektant je obvezan u glavnom projektu primijeniti odgovarajuće propise zaštite na radu.
To znači da se elaborat ZNR obavezno izrađuje za sve građevine u kojima se obavlja nekakav rad.
Investitor, odnosno projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene propisa zaštite na
radu u glavnom projektu.
Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njezin ovlašteni stručni predstavnik nakon provedenog postupka, odnosno pregleda glavnog
projekta, ako su u projektu primijenjeni propisi zaštite na radu izdaje potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s propisima zaštite na radu.
Elaborat se dostavlja tijelu nadležnom za poslove graditeljstva u postupku izdavanja građevinske dozvole.
Elaborat zaštite na radu koji se odnosi na sve pojedinačne projekte kojima se daje tehničko rješenje građevine namijenjene za rad sadrži naročito:
- opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada i način na koji se te opasnosti otklanjaju,
- primijenjene propise zaštite na radu koji se odnose na lokaciju građevine, odstranjivanje štetnih otpadaka, prometnice, radni prostor, pomoćne
prostorije i drugo,
- predvidiv broj radnika prema spolu,
- tehnička rješenja koja omogućuju pristup osobi s invaliditetom građevini sukladno posebnom propisu,
- radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i životnom okolišu, naročito vezano za sigurno održavanje građevine,
- popis opasnih radnih tvari štetnih po zdravlje koje se u procesu rada koriste, prerađuju ili nastaju te njihove karakteristike,
- popis propisa i naznaku odredaba o zaštiti na radu koje su primijenjene u glavnom projektu.
Uz naslov i registraciju projektne organizacije elaborat zaštite na radu sadrži popis primijenjenih mjera zaštite na radu. Ovisno o vrsti građevine prikaz
mjera zaštite, tematski podijeljen, sadrži ove uobičajene opisne dijelove:
- uočene opasnosti i štetnosti,
- lokacije objekta i prometnice,
- radne prostore i komunikacije,
- instalacije,
- protupožarnu zaštitu,
- konstrukciju i materijale,
- osvjetljenje i ozračenje,
- zaštitu od buke i dr.
Plan izvođenja radova je, prema ispitivaču, svojevrsna kombinacija organizacije građenja i pravila zaštite na radu. Izrađuje ili daje izraditi koordinator
1 , a koristi koordinator 2.
332
TREBA LI ELABORAT ZAŠTITE NA RADU ZA CESTE
Iz skripte: Ne, jer cesta nije građevina namijenjena za rad.
 RAZLIKA IZMEĐU ELABORATA ZAŠTITE NA RADU I PLANA IZVOĐENJA RADOVA
Iz skripte: Elaborat ZNR izrađuje se u fazi projektiranja i izrađuje se za građevine namijenjene za rad, a plan izvođenja radova u fazi neposredno prije
izvođenja za sve građevine. EZNR se odnosi na cijeli životni vijek građevine, a plan samo na vrijeme građenja. Plan izvođenja radova radi ili daje na
izradu Koordinator.
 PRIJAVA GRADILIŠTA ZA PRIVREMENA GRADILIŠTA 1/3
Iz skripte: Poslodavac koji sam obavlja građevinske radove obvezan je najkasnije jedan dan prije početka izvođenja radova na privremenom gradilištu
dostaviti prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada. Ako je dva ili vise izvođača, prijavljuje investitor, vlasnik građevine,
koncesionar.
Poslodavac koji sam obavlja poslove radove na iskorištavanju šuma obvezan je najkasnije jedan dan prije početka izvođenja radova na privremenom
radilištu na kojem će radovi trajati duže od pet dana dostaviti obavijest tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada. Ako su dva ili vise izvođača,
prijavljuje ga investitor, vlasnik građevine, koncesionar. Ovo tu je za iskorištavane šuma. Dakle za to nam treba OBAVIJEST, a za građenje PRIJAVA
GRADILIŠTA
Privremeno radilište
Članak 74.
(1) Poslodavac koji obavlja građevinske radove ili radove na iskorištavanju šuma obvezan je prije početka radova na privremenom radilištu urediti
radilište i osigurati da se radovi obavljaju u skladu s posebnim propisima i pravilima zaštite na radu.
(2) Poslodavac iz stavka 1. ovoga članka koji sam obavlja radove na iskorištavanju šuma obvezan je najkasnije jedan dan prije početka izvođenja radova
na privremenom radilištu na kojem će radovi trajati duže od pet dana dostaviti obavijest tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada.
(3) Poslodavac iz stavka 1. ovoga članka koji sam obavlja građevinske radove obvezan je najkasnije jedan dan prije početka izvođenja radova na
privremenom gradilištu dostaviti prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada u skladu s provedbenim propisom.
(4) Obavijest iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati podatke o točnoj lokaciji radilišta, vrsti radova, broju radnika, ovlaštenicima poslodavca za
primjenu pravila zaštite na radu i predvidivom roku u kojem će se obavljati radovi.
Zajedničko radilište
Članak 75.
(1) Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izvode radovi na iskorištavanju šuma obvezan je najkasnije jedan dan prije
početka izvođenja radova na privremenom radilištu, na kojem će radovi trajati duže od pet dana i na kojem će radove izvoditi dva ili više izvođača,
dostaviti obavijest iz članka 74. stavka 2. ovoga Zakona tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada.
(2) U obavijesti iz članka 74. stavka 2. ovoga Zakona, investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izvode radovi na iskorištavanju
šuma, obvezna je navesti izvođače koji će izvoditi radove na radilištu.
(3) Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izvode građevinski radovi, obvezna je najkasnije jedan dan prije početka
izvođenja radova dostaviti prijavu gradilišta na kojem će radove izvoditi dva ili više izvođača tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada u
skladu s provedbenim propisom.
(4) Smatrat će se da je investitor izvršio obvezu iz stavka 3. ovoga članka ako je dostavio prijavu gradilišta nadležnom tijelu graditeljstva u skladu
s posebnim propisom te ako ista sadrži podatke u skladu s provedbenim propisom.
(5) Plan izvođenja radova izrađen u skladu s provedbenim propisom mora se nalaziti na radilištu, odnosno gradilištu.
(6) Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izvode radovi, obvezna je ažurirati obavijest, odnosno prijavu u slučaju promjena
koje utječu na rok dovršenja radova, kao i u slučajevima uvođenja novog izvođača ili privremene obustave radova.
(7) Obveze o prijavi radilišta, odnosno gradilišta ne primjenjuju se kod izvođenja radova kod kojih zbog hitnosti, navedene obveze nije moguće ispuniti.
(8) Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izvode radovi ne može svoje obveze propisane ovim člankom prenijeti na
izvođača radova.
Usklađivanje obavljanja radova

Članak 76.
Poslodavci koji obavljaju poslove na istom mjestu rada, odnosno kada više poslodavaca dijeli mjesto rada ili kada na istom mjestu rada radove izvode ili
je predviđeno da ih izvode dva ili više poslodavca, odnosno drugih osoba (izvođača), obvezni su, uzimajući u obzir prirodu poslova, provoditi zaštitu na
radu, koordinirati svoje aktivnosti, provoditi informiranje i surađivati u primjeni sigurnosnih i zdravstvenih odredbi ovoga Zakona radi zaštite i prevencije
od rizika na radu te organizirati rad i osigurati izvođenje radova tako da pri izvođenju radova ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika drugih
poslodavaca i drugih osoba.
 KOORDINATOR ZA ZAŠTITU NA RADU 1/3
Koordinator za zaštitu na radu

Članak 77.
(1) Koordinator zaštite na radu iz članka 73. stavka 4. ovoga Zakona obvezan je tijekom izrade projekta:
1) koordinirati primjenu općih načela zaštite na radu i pravila zaštite na radu tijekom projektiranja
2) izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova prema provedbenom propisu, uzimajući u obzir pravila primjenjiva na pojedinom radilištu, vodeći
računa o svim aktivnostima koje se obavljaju na radilištu, koji mora sadržavati i posebne mjere ako su poslovi na radilištu opasni radovi prema
provedbenom propisu.
(2) Koordinator za zaštitu na radu iz članka 73. stavka 4. ovoga Zakona obvezan je tijekom građenja:
1) koordinirati primjenu općih načela zaštite na radu kod donošenja odluka o rokovima i bitnim mjerama tijekom planiranja i izvođenja
pojedinih faza rada, koje se izvode istodobno ili u slijedu
2) koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka kako bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju opća načela zaštite na
radu i izvode radove u skladu s planom izvođenja radova
3) izraditi ili dati izraditi potrebna usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu
4) osigurati suradnju i uzajamno obavješćivanje svih izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika
333
5) provjeravati provode li se radni postupci na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti
6) organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište.
(3) Projektanti i poslodavci koji izvode radove na gradilištu, odnosno sudionici u gradnji, obvezni su uvažavati upute koordinatora zaštite na radu.
(4) Imenovanje koordinatora ne oslobađa projektante, izvođače i druge osobe na gradilištu, odnosno sudionike u gradnji od njihove odgovornosti za
primjenu pravila zaštite na radu.
Uvjeti za imenovanje i djelovanje koordinatora

Članak 78.
Ministar pravilnikom propisuje način i uvjete polaganja stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu, sastav i način rada ispitne komisije, visinu
naknade kojom se podmiruju troškovi polaganja stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu te uvjete za priznavanje statusa koordinatora zaštite na
radu, mjere, pravila, postupke i aktivnosti zaštite na radu na gradilištu te uvjete koje mora ispunjavati koordinator zaštite na radu tijekom izrade projekta,
odnosno izvođenja radova.
2. Obrazovanje i osposobljavanje iz zaštite na radu
Zaštita na radu u obrazovnim programima

Članak 79.
Programi obrazovanja, prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje određenih poslova obuhvaćaju i posebne sadržaje o zaštiti na radu u
opsegu koji odgovara potrebi struke za koju se provodi obrazovanje, prekvalifikacija, osposobljavanje ili usavršavanje, u skladu s posebnim propisom.
MEDICINA RADA
3. Medicina rada
Obveza ugovaranja usluga medicine rada

Članak 80.
(1) Poslodavac je obvezan osigurati radnicima usluge medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima, štetnostima i
naporima tijekom rada u svrhu očuvanja zdravlja radnika.
(2) Poslodavac ugovara usluge medicine rada sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada
u privatnoj praksi, u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.
(3) Izvanredni stručni nadzor nad radom specijalista medicine rada obavlja se na temelju pisane pritužbe poslodavca, prema posebnom propisu o stručnom
nadzoru u djelatnosti medicine rada.
Poslovi medicine rada

Članak 81.
(1) Poslovi medicine rada, uključujući plan i program mjera zdravstvene zaštite, propisani su posebnim propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom
osiguranju.
(2) Ministar nadležan za zdravstvo, uz suglasnost ministra, pravilnikom propisuje, ovisno o vrsti djelatnosti i aktivnosti poslodavca, procjeni rizika, broju
radnika i broju radnika koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada, najmanji broj sati koje je poslodavac obvezan ugovoriti sa specijalistom
medicine rada, a koje specijalist medicine rada mora provesti na mjestu rada.
Dodatno iz skripte: Provjerava osposobljenost radnika za poslove s posebnim uvjetima rada, osposobljava radnike za pružanje prve pomoći, specijalist
medicine rada je i član odbora ZNR.
TKO DAJE OVLAŠTENJE I KOJE SU OBVEZE OSOBE OVLAŠTENE ZA PROVOĐENJE ZNR
4. Osobe ovlaštene za zaštitu na radu
Ovlaštenja, obveze i odgovornost

Članak 82.
(1) Poslove zaštite na radu kod poslodavca mogu obavljati ovlaštene osobe.
(2) Osoba ovlaštena za obavljanje poslova zaštite na radu obvezna je poslove zaštite na radu obavljati u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih
propisa zaštite na radu.
(3) Osoba može biti ovlaštena za izradu procjene rizika, osposobljavanje za rad na siguran način, ispitivanje sredstava rada, ispitivanja u radnom okolišu
te obavljanje poslova zaštite na radu u skladu sa stavkom 10. ovoga članka.
(4) Ovlaštenje iz stavka 3. ovoga članka može se dati za obavljanje pojedinog ili više poslova zaštite na radu.
(5) Ovlaštena osoba izdaje isprave o provedenim ispitivanjima radne opreme, odnosno radnog okoliša.
(6) Ako ovlaštena osoba obavlja poslove zaštite na radu suprotno odredbama ovoga Zakona i drugih pravila zaštite na radu, ovlaštenoj fizičkoj osobi,
ovlaštenoj pravnoj osobi i odgovornoj osobi u ovlaštenoj pravnoj osobi poništit će se i ukinuti ovlaštenja u skladu s propisom iz stavka 12. ovoga članka.
(7) Ministarstvo postupa i rješava u upravnim stvarima u prvostupanjskom postupku u vezi s davanjem ovlaštenja osobama za zaštitu na radu.
(8) Ministarstvo obavlja stručni nadzor i reviziju poslovanja ovlaštenih osoba u odnosu na dobivena ovlaštenja.
(9) Rješenja iz stavka 7. ovoga članka su upravni akti, protiv kojih se može pokrenuti upravni spor.
(10) Tijela državne uprave, tijela s javnim ovlastima te javne ustanove dužne su na zahtjev tijela državne i javne uprave te javnih ustanova osigurati
dostupnost podataka s područja zaštite na radu, poštujući propise o zaštiti osobnih podataka.
(11) Ministar pravilnikom propisuje obveznike, načine, postupke, rokove, vrste podataka i izvješća koje ministarstvu dostavljaju poslodavci, ovlaštene
osobe, zavod nadležan za zaštitu zdravlja na radu, zavod nadležan za zdravstveno osiguranje, tijelo nadležno za poslove inspekcije rada te pravila o
pristupanju podacima.
(12) Ministar pravilnikom propisuje uvjete pod kojima poslodavac za svoje potrebe i osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu biti ovlašteni za obavljanje
poslova iz stavaka 3. i 5. ovoga članka, postupak izdavanja, poništavanja i ukidanja ovlaštenja, stručni nadzor nad obavljanjem poslova za koje su
ovlašteni, postupak izdavanja isprava o provedenim ispitivanjima i osposobljavanju, obveze i način evidentiranja izdanih i oduzetih ovlaštenja.
334
PRAVILNIK O POSLOVIMA S POSEBNIM UVJETIMA RADA
NN 05/84
Napomena iz popisa: Uključivo i prilog istom Pravilniku
RAD NA VISINI 3/3
Dodatno iz skripte: Rad na visini spada u poslove s posebnim uvjetima rada.
Radnici moraju imati uvjerenje, posebno osjetljive skupine ne smiju raditi na visini.
335
336
337
PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA
NN 29/13
Na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu.
338
PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA
Svrha
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom se propisuju minimalni zahtjevi zaštite na radu za mjesta rada.
(2) Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktom Europske unije:
– Direktiva Vijeća 89/654/EEZ od 30. studenoga 1989. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima na mjestima rada (prva pojedinačna
direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 393, 30.12.1989.)
Područje primjene
Članak 2.
Odredbe ovog Pravilnika se ne primjenjuju na:
a) transportna sredstva izvan kruga poslodavca, ili mjesta rada unutar transportnih sredstava;
b) privremena ili pokretna gradilišta;
c) istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina;
d) ribarske brodove;
e) polja, šume i druga zemljišta koja pripadaju poslodavcu, a nalaze se izvan kruga poslodavca gdje se nalaze građevine.
Članak 3.
Mjesto rada je svako mjesto, prostor odnosno prostorija pod nadzorom poslodavca, gdje radnici obavljaju poslove odnosno do kojih imaju pristup tijekom
rada.
Minimalni zahtjevi za mjesta rada
Članak 4.
(1) Mjesta rada moraju udovoljavati minimalnim zahtjevima zaštite na radu navedenim u ovom Pravilniku.
(2) Obveze iz ovog Pravilnika se primjenjuju kada to zahtijevaju mjesta rada, vrsta djelatnosti, određene okolnosti ili rizici.
Opći zahtjevi za mjesta rada

Članak 5.
(1) Poslodavac je u svrhu zaštite na radu, obvezan osigurati da:
– su prometni putovi do nužnih i drugih izlaza stalno prohodni,
– se mjesta rada, s pripadajućom opremom i uređajima redovito održavaju, a utvrđeni nedostaci odmah otklone,
– se mjesta rada, oprema i uređaji redovito čiste do primjerene higijenske razine, a posebno uređaji za provjetravanje, kao što je navedeno u članku 26.
ovoga Pravilnika,
– se sigurnosna oprema i uređaji namijenjeni za sprječavanje ili uklanjanje rizika redovito održavaju i provjeravaju.
(2) Na mjestima rada na kojima su prisutne fizikalne, kemijske i biološke štetnosti, radnici moraju biti zaštićene od njihovog štetnog djelovanja sukladno
propisima zaštite na radu i drugim propisima.
(3) Nadzorni uređaji se mogu postaviti na mjestu rada samo u svrhu zaštite od razbojstva, provala i sl., na način da radnici nisu trajno u vidnom polju
nadzornih uređaja.
(4) Mjesta rada je potrebno ergonomski prilagoditi.
Informiranje radnika
Članak 6.
Radnici odnosno njihovi predstavnici moraju biti obaviješteni o svim mjerama sigurnosti i zaštite zdravlja na mjestu rada, koje poslodavac poduzima u
skladu s ovim Pravilnikom i Zakonom o zaštiti na radu.
Konzultiranje i sudjelovanje radnika

Članak 7.
Poslodavac je obvezan savjetovati se s radnicima odnosno njihovim predstavnicima, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, o svim pitanjima vezanim za
provedbu odredaba ovog Pravilnika.
Obveze ostalih (projektanata, investitora, ugovaratelja)

Članak 8.
(1) Odredbi ovog Pravilnika obvezni su pri izradi tehničke dokumentacije, građenju, odnosno rekonstrukciji građevine, pridržavati se:
– investitori,
– pravne osobe registrirane za djelatnost projektiranja odnosno stručnog nadzora i projektantska društva koja izrađuju tehničku dokumentaciju,
– izvođači radova,
– korisnici objekata.
(2) Pravila zaštite na radu koja nisu utvrđena ovim Pravilnikom obvezni su osigurati investitori, projektanti, izvođači radova i korisnici građevina iz
stavka 1. ovoga članka primjenom pravila zaštite na radu utvrđenih posebnim propisima.
BITNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINE
Bitni zahtjevi za građevine

Članak 9.
Građevine namijenjene za rad moraju ispunjavati sve bitne zahtjeve za građevinu (mehanička otpornost i stabilnost, zaštita od požara i eksplozije,
higijena, zdravlje i zaštita okoliša, sigurnost u korištenju, zaštita od buke i vibracija, zaštita od udara munje i električne struje, ušteda energije i toplinska
zaštita, osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora, osiguranje potrebnih puteva za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika, osiguranje
mikroklimatskih uvjeta, osiguranje potrebne rasvjete i parametara radnog okoliša, zaštita od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, zaštitu od štetnog
zračenja, osiguranje pomoćnih prostorija i prostora i dr.) sukladno ovom Pravilniku i posebnim propisima.
339
Električne instalacije
Članak 10.
(1) Električne instalacije moraju biti projektirane, izvedene i održavane sukladno posebnom propisu, tako da tijekom korištenja ne prouzroče požar
odnosno eksploziju, električni udar i druge opasnosti ili štetnosti.
(2) Radnicima i drugim osobama se mora osigurati zaštita od rizika izravnog ili neizravnog dodira dijelova pod naponom.
(3) Projektiranje, izrada, izbor materijala i zaštita, moraju biti prikladni naponu, vanjskim uvjetima i ovlaštenjima osoba koje imaju pristup dijelovima
instalacije.
Vodovod i kanalizacija
Članak 11.
(1) Pri projektiranju, građenju i rekonstrukciji objekata moraju se predvidjeti i ugraditi odgovarajuće vodovodne instalacije za opskrbu vodom za piće, za
sanitarne potrebe, tehnološke potrebe i za gašenje požara, priključene na gradsku vodovodnu mrežu ili na poseban izvor, kao i odgovarajuće
kanalizacijske instalacije za odvod otpadnih voda u skladu s važećim propisima.
(2) Otpadne tehničke vode pri čijem miješanju može doći do kemijskih reakcija i stvaranja štetnih fizikalnih, kemijskih i bioloških smjesa ili eksplozivnih
spojeva, moraju se odvoditi u neutralizacijske jame posebnim kanalizacijskim cijevima, koje moraju biti položene u zemlju.
 DIMENZIJE RADNIH PROSTORA
Dimenzije radnih prostorija

Članak 12.
(1) Veličina radne prostorije mora biti takva da je za svakog radnika osigurano najmanje 10 m3 zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda.
(2) Pod pojmom zračni prostor odnosno slobodna površina poda podrazumijeva se slobodna zapremina zračnog prostora, odnosno površina poda
koja nije zauzeta namještajem, oruđima, strojevima, pomoćnim uređajima ili materijalom i ne služi kao prostor za skladištenje.
(3) Odredba iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na prostorije u kojima pri radu postoje propisani mikroklimatski uvjeti i nema štetnih fizikalnih,
kemijskih odnosno bioloških djelovanja.
(4) Minimalne svijetle visine radnih prostorija moraju iznositi:
1) 3 m – prostorije u kojima u tijeku procesa rada nema štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških djelovanja, osim prostorija za koje je
drugačije određeno posebnim propisima;
2) 2,8 m – prostorije u kojima su pri radu ispunjeni zahtjevi u pogledu mikroklimatskih uvjeta, odnosno u kojima u toku procesa rada nema štetnih
fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških djelovanja;
3) 2,50 m – prostorije predviđene za obavljanje administrativnih poslova, projektantski uredi, skladišta, prostorije u kojima se radnici zadržavaju
manje od dva sata dnevno, prostorije u kojima se obavljaju tihi obrtnički i drugi poslovi kao što su krojački, pletački, frizerski, graverski,
ključarski, staklorezački, postolarski, fotografski, optičarski, slikarski, kozmetičarski, pedikerski, urarski, zlatarski i sl., a u kojima su
zadovoljeni mikroklimatski uvjeti i nema štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških djelovanja.
4) prostorije iz točke 3. ovoga stavka koje se nalaze u građevinama koje nisu građene po sada važećim propisima, ili zaštićenim građevinama koji
su spomenici kulture, a kojima visinu nije moguće mijenjati, visina prostorija može biti manja od 2,5 m, ali ne manja od 2,2 m.
(5) Kontejneri se mogu koristiti kao mjesta rada ako ispunjavaju uvjete iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka i ako svijetla visina unutarnjeg prostora nije
manja od 2,2 metra.
Podovi, zidovi, stropovi i krovovi

Članak 13.
(1) Pod na mjestu rada ne smije imati opasne izbočine, rupe ili nagib i mora biti nepomičan, stabilan i protuklizan te primjereno toplinski izoliran
uzimajući u obzir djelatnost poslodavca i vrstu rada.
(2) Ako u radnoj prostoriji, u kojoj se predviđa zadržavanje radnika odnosno drugih osoba duže od dva sata u smjeni, pod nije izoliran sukladno
posebnom propisu, potrebno je osigurati i postaviti podmetače ili podloge koje osiguravaju odgovarajuću izolaciju.
(3) Pod s obje strane vrata mora biti ravan i jednako uzdignut do udaljenosti koja je najmanje jednaka širini prolaza u vratima.
(4) Površine podova, zidovi i stropovi na mjestu rada moraju biti takvi da se mogu čistiti i održavati.
(5) Površine zidova i stropova radnih prostorija moraju biti obojene svjetlijim bojama.
(6) Zidovi, pregrade, stropovi i drugi konstruktivni elementi radnih prostorija u kojima se obavlja tehnološki proces pri kojemu nastaju štetna fizikalna,
kemijska odnosno biološka djelovanja te zapaljive i eksplozivne tvari, moraju biti izgrađeni tako da se na njima onemogući skupljanje odnosno
zadržavanje prašine i drugih štetnih i opasnih tvari te da se omogući njihovo lagano čišćenje i pranje.
(7) Na mjestima rada te u blizini mjesta rada i prometnih putova, prozirni zidovi ili zidovi koji propuštaju svjetlost, a posebno staklene pregrade, moraju
biti jasno označene i napravljene od sigurnosnog materijala i na primjeren način osigurane da ne dođe do ozljeđivanja radnika i drugih osoba.
(8) Pristup ili obavljanje radova na krovovima dopušten je samo uz uporabu opreme koja osigurava rad na siguran način.
(9) Kako bi se omogućilo sigurno kretanje na krovu mora biti ugrađeno najmanje jedno čvrsto mjesto za vezivanje radnika koji rade na popravcima i
održavanju.
(10) Krovovi od stakla i sličnog lomljivog materijala moraju biti zaštićeni ako postoji mogućnost pada predmeta sa okolnih zgrada.
VRATA I PROLAZI 1/2
Putovi i izlazi u nuždi

Članak 14.
(1) U slučaju nastanka neposrednih i ozbiljnih rizika po život i zdravlje radnika i drugih osoba, mora im biti omogućeno brzo i sigurno napuštanje mjesta
rada.
(2) Putevi i izlazi u nuždi moraju biti slobodni i voditi što izravnije prema vanjskom prostoru ili do sigurnog područja.
(3) Broj, raspodjela i dimenzije putova i izlaza u nuždi ovise o uporabi, opremi i dimenzijama mjesta rada i najvećem broju osoba koje mogu biti nazočne.
(4) Maksimalna dužina evakuacijskog puta do sigurnog prostora ne smije biti veća od 50 m, a u katnim građevinama ne smije biti veća od 30 m.
(5) Građevine duže od 30 m i sa više od 3 kata, moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena stubišta, od kojih se jedno koristi za slučaj opasnosti.
Stubišta moraju imati izlaze koji vode u slobodni prostor.
(6) Kod otvorenih industrijskih postrojenja s etažama do visine manje od 30 m, potrebno je postaviti jedno otvoreno stubište na udaljenosti 25 m od
najudaljenijih mjesta rada.
340
(7) Posebni putovi i izlazi u nuždi moraju biti označeni znakovima u skladu s Pravilnikom o sigurnosnim znakovima te sigurnosni znakovi moraju biti
trajno postavljeni na odgovarajućim mjestima.
(8) Putovi i izlazi u nuždi te prometni putovi i izlazi na koje oni imaju pristup, moraju biti slobodni od prepreka tako da se mogu bez smetnji koristiti u
bilo koje vrijeme.
(9) Putovi i izlazi u nuždi koji trebaju biti osvijetljeni moraju biti opskrbljeni s nužnom rasvjetom odgovarajuće jačine za slučaj nestanka rasvjete.
(10) Propusna moć vrata mora biti takva da zadovolji potrebe evakuacije bez umanjenja efektivne širine hodnika, stubišta, odmorišta i drugih prolaza.
(11) Vrata za nuždu se moraju otvarati prema van.
(12) Klizna ili okretna vrata nisu dopuštena ako su posebno namijenjena kao izlazi u nuždi.
(13) Vrata za nuždu ne smiju biti zaključana ili pričvršćena na način da se ne mogu lako i trenutno otvoriti kad je potrebno.
(14) Vrata na evakuacijskim putovima moraju biti označena te mora biti omogućeno njihovo otvaranje iznutra u svako doba bez posebne pomoći u smjeru
izlaznog puta.
Zaštita od požara
Članak 15.
(1) Ovisno o dimenzijama i uporabi građevine, opremi, fizikalnim, kemijskim i biološkim karakteristikama prisutnih tvari i smjesa te najvećem mogućem
broju prisutnih osoba, mjesta rada moraju biti opskrbljena s odgovarajućom vatrogasnom opremom i kad je potrebno, s vatrodojavnim alarmnim
sustavima.
(2) Neautomatska vatrogasna oprema mora biti lako dostupna i jednostavna za upotrebu.
(3) Oprema mora biti označena znakovima u skladu s Pravilnikom o sigurnosnim znakovima te sigurnosni znakovi moraju biti postavljeni na
odgovarajućim mjestima i moraju biti trajni.
PROMETNI PUTEVI
Prometni putovi
Članak 16.
(1) Prometni putovi, uključujući stepenice, nepomične ljestve, rampe i teretne platforme, moraju biti smješteni i takvih dimenzija da osiguravaju
jednostavan i siguran pristup za pješake ili vozila te ne smiju ugrožavati radnike i druge osobe.
(2) Dimenzije putova koji se koriste za pješački promet odnosno promet roba moraju biti u skladu s brojem mogućih korisnika te s djelatnošću
poslodavca.
(3) Glavni hodnici za prolaz ljudi moraju biti široki najmanje 1,5 m, a sporedni hodnici najmanje 1,0 m, a prolazi u prostoru s regalima ne smiju
biti uži od 0,8 m.
(4) Na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intenzivnog kretanja prometnih sredstava, moraju se postaviti natpisi i svjetlosni odnosno
zvučni signali koji upozoravaju na mogućnost nailaska prometnog sredstva te brklje odnosno ograde koje sprječavaju iznenadni izlazak pješaka na
prometnicu.
(5) Ako se na prometnim putovima koriste transportna sredstva, mora se pješacima osigurati dostatan sigurnosni prostor.
(6) Ako se na mjestima rada kreću motorna vozila moraju se postaviti prometni znaci prema propisima za promet na javnim prometnicama.
(7) Najveća dopuštena brzina kretanja motornih vozila u vanjskim prostorima je 10 km/h, a u unutarnjim 5 km/h.
(8) Otvori, kanali i jame, koji se radi tehnoloških i pogonskih razloga, nalaze na mjestu gdje se kreću transportna sredstva i osobe, moraju biti pokrivene
odgovarajućim čvrstim pločama ili ograđene čvrstim i sigurnim ogradama.
(9) Ako se otvori, kanali i jame na prometnicama zaštićuju pokrivanjem poklopcima ili odgovarajućim čvrstim pločama, onda one moraju biti ugrađene
na otvor tako da se ne mogu pomicati, moraju biti dimenzionirane za predviđena opterećenja bez mogućnosti loma i deformiranja i moraju biti položene u
istoj razini kao i ostali dio prometnice tako da ne postoji mogućnost spoticanja pri hodu.
(10) Mora se omogućiti dostatan prostor između prometnih kolnih putova i vrata, ulaznih vrata, prolaza za pješake, hodnika i stepeništa.
(11) Udaljenost između bilo kojeg dijela građevine i vanjskog ruba prometnice ne smije biti manja od 0,75 m i mora biti obilježena vidnim znacima
(rubnikom i sl.).
(12) Visina kolnih prolaza (tunela, mostova, galerija, nadzemnih vodova) na unutrašnjim prometnicama mora biti za 0,5 m veća od visine vozila
predviđenih za kretanje tim prometnicima, a širina kolskih prolaza mora biti sa svake strane najmanje 0,5 m veća od vanjskih bočnih rubova vozila.
(13) Dvosmjerna cesta u krugu građevine mora biti široka najmanje 5 m, a jednosmjerna najmanje 3,0 m.
(14) Transportni putovi moraju biti jasno utvrđeni i obilježeni tako da se osigura zaštita radnika i drugih osoba.
(15) Širina transportnih putova ne smije biti manja od 1,8 m, odnosno mora biti za 0,8 m veća od širine transportnih sredstava, odnosno materijala,
dijelova i proizvoda koji se prenose.
(16) Transportni putovi moraju biti vidljivo obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje 5 cm, odnosno metalnim klinovima s promjerom glave od
najmanje 5 cm usađenim u nivo poda prostorije.
(17) Mjesta rada na kojima postoji rizik od pada osoba ili predmeta, moraju biti opskrbljena napravama koje sprečavaju ulaz neovlaštenim osobama.
(18) Moraju se poduzeti mjere za zaštitu osoba ovlaštenih za ulazak u opasna područja.
(19) Opasna područja moraju biti jasno označena.
VRATA I PROLAZI 2/2
Vrata i ograde
Članak 17.
(1) Položaj, broj i dimenzije vrata i ograda, te materijali od kojih su izrađeni, određeni su prirodom i namjenom prostorija i prostora.
(2) Prolaz u izlaznim vratima ne smije biti uži od 0,7 m.
(3) Prozirna vrata moraju biti odgovarajuće označena na vidnoj razini.
(4) Okretna vrata moraju biti prozirna ili moraju imati providne umetke.
(5) Ako prozirne ili prozračne površine na vratima nisu napravljene od sigurnosnog materijala i ako postoji opasnost od ozljeđivanja radnika i drugih
osoba u slučaju da se vrata razbiju, površine moraju biti zaštićene od loma.
(6) Klizna vrata moraju biti opskrbljena sa sigurnosnom napravom koja sprečava njihovo iskakanje i prevrtanje.
(7) Vrata koja se otvaraju prema gore moraju biti opskrbljena s mehanizmom osiguranja od povratnog pada.
341
(8) Ako izlazna vrata vode na otvoreni prostor, razina poda s vanjske strane vrata može biti samo za jednu stepenicu niža od razine s unutarnje
strane i ne više od 20 cm.
(9) U svakom trenutku mora postojati mogućnost otvaranja vrata iznutra dok je radnik ili druga osoba u prostoriji.
(10) Vrata za pješake moraju biti predviđena u neposrednoj blizini svih ulaznih vrata namijenjenih strogo kolnom prometu, osim kada su ulazna
vrata sigurna za prolaz pješaka, a pješačka vrata moraju biti jasno označena i ostati stalno nezapriječena.
(11) Mehanička vrata i ulazna vrata moraju djelovati na takav način da ne postoji opasnost od ozljeda radnika i drugih osoba.
(12) Automatska vrata moraju imati lako uočljive i dostupne zaporne naprave za nuždu, a u slučaju nestanka napajanja, mora biti omogućeno
njihovo ručno otvaranje.
PROZORI I SVJETLARNICI
Prozori i svjetlarnici
Članak 18.
(1) Radnicima i drugim osobama mora se na siguran način omogućiti otvaranje, zatvaranje i podešavanje prozora, svjetlarnika, ventilacijskih i
drugih otvora s poda.
(2) Kad su prozori, svjetlarnici, ventilacijski i drugi otvori otvoreni, ne smiju predstavljati opasnost za radnike i druge osobe.
(3) Prozori, svjetlarnici i ostakljene površine moraju biti izvedene i opremljene napravama odnosno opskrbljene pomoćnim sredstvima i uređajima
(pomične ljestve ili platforme, pomične staze, itd.) za lako, učinkovito i sigurno čišćenje i održavanje, bez opasnosti za radnike koji obavljaju te poslove
odnosno osobe prisutne u i oko građevine.
(4) Svjetlarnici moraju biti zaštićeni ako postoji mogućnost pada predmeta sa okolnih zgrada.
(5) Prozori, bez ili s niskim parapetima te vanjska i balkonska vrata i slični otvori, moraju biti osigurani ogradama ili zaštićeni na drugi odgovarajući
način.
 UNUTARNJA I VANJSKA STEPENIŠTA
Unutarnja i vanjska stepeništa

Članak 19.
(1) Stepeništa moraju biti raspoređena tako da osiguravaju lako izlaženje iz svih dijelova građevine te po svom položaju i dimenzijama moraju
osigurati propusnost ovisno o broju osoba koje se njima koriste.
(2) Stepeništa moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju na smjer izlaza iz građevine.
(3) Stepenice koje se nastavljaju u podrum ili druge niže etaže, trebaju na etaži gdje se izlazi iz zgrade biti odvojene pregradama, vratima ili na drugi
način, tako da je jasan smjer izlaženja.
(4) Stepenište s odmorištima se mora nastavljati bez suženja u smjeru izlaznog puta.
(5) Na stepeništima i prilazima stepeništu ne smiju se stavljati stvari kao što su zrcala, neobilježene providne pregrade i razne dekoracije koje bi
mogle izazvati zabunu u pogledu smjera izlaženja, odnosno koje smanjuju korisnu širinu stepeništa.
(6) Stepeništa i prilazi stepeništima moraju biti dobro osvijetljeni, a izvori svjetlosti moraju biti postavljeni tako da osvjetljavaju zonu kretanja i da ne
zasljepljuju osobe.
(7) Korisna širina stepenišnog kraka unutarnjih stepenica ne može biti manja od 1,1 m.
(8) Pod korisnom širinom stepenišnog kraka podrazumijeva se širina stepenica mjerena između rukohvata i zida.
(9) Stepenišni krak je dio stepeništa koji ima najmanje 3 stepenice, a najviše 18 stepenica.
(10) Širina odmorišta ili podesta ne može biti manja od širine stepenišnog kraka, a dužina odmorišta između stepenišnih krakova ne smije biti
manja od 1,1 m.
(11) Površina gazišta i odmorišta stepeništa ne smije biti klizava.
(12) Visina stepenica mora iznositi od 13 do 19 cm, a širina gazišta od 26 do 36 cm.
(13) Sve stepenice na istom stepeništu moraju biti jednake po visini i širini gazišta, a odstupanja u širini gazišta i u visinama pojedinih stepenica, ne
smiju biti veća od 0,5 cm.
(14) Zavojito stepenište se može postavljati u radnim i pomoćnim prostorijama samo gdje boravi do dvadeset osoba s time da na najužem dijelu širina
gazišta ne smije biti manja od 13 cm.
(15) Vanjska stepeništa moraju imati zaštitnu ogradu visine najmanje 1,2 m.
(16) Vanjsko stepenište mora biti zaštićeno od atmosferskih padalina, a izuzetno ako to nije osigurano, mora se redovno čistiti i održavati.
(17) Pokretne stepenice i pokretne trake za prijevoz osoba moraju biti u skladu s važećim tehničkim propisom.
(18) Pokretne stepenice i pokretne trake moraju sigurno djelovati, te biti opremljene svim potrebnim zaštitnim napravama.
(19) Pokretne stepenice i pokretne trake moraju biti opremljene lako uočljivim i lako dostupnim uređajima za isključenje u nuždi.
(20) Pokretne stepenice i pokretne trake ne smiju biti jedini izlaz iz građevine u slučaju evakuacije i spašavanja.
(21) Pokretne stepenice i pokretne trake ne smiju imati neprekinuti vertikalni put viši od jedne etaže.
 OGRADE
Zaštitne ograde i rukohvati

Članak 20.
(1) Stepenišni krak i stepenišno odmorište duž rubova s otvorene strane moraju imati zaštitnu ogradu s rukohvatom koji moraju biti postavljeni
kontinuirano na cijeloj dužini stepeništa.
(2) Galerije, platforme (podiji), prijelazne rampe, prijelazi, mostovi i sva mjesta rada na visini većoj od 1,0 m s kojih se može pasti, moraju biti
ograđene čvrstom zaštitnom ogradom, ako drugim propisima zaštite na radu nije drugačije određeno.
(3) Zaštitna ograde i rukohvati moraju biti izvedeni tako da ne predstavljaju opasnost.
(4) Visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 1,0 m mjereno od poda.
(5) Rukohvat na stepeništu mora biti postavljen na visini od 1m iznad gornje površine gazišta, mjereno okomito od sredine gazišta stepeništa do vrha
rukohvata i mora biti postavljen barem s jedne strane.
(6) Ispuna zaštitne ograde (prečke, međuprečke, stupovi, umeci) mora biti konstruirana za jednolično opterećenje preko ukupne površine ograde.
(7) Ograda mora izdržati horizontalno opterećenje od najmanje 700 N/m.
342
(8) Ako se ispuna zaštitne ograde izvodi od dužinskih prečki, svijetli okomiti razmak između prečke i poda odnosno vrha stepenice i prečke ne smije
biti veći od 25 cm.
(9) Ako se ispuna zaštitne ograde izvodi u obliku okomitih prečki onda svijetli razmak između prečki ne smiju biti veći od 14 cm.
(10) Površine potpuno ili djelomično ispunjene umecima od čvrste žičane mreže, razapetom metalnom konstrukcijom ili ornamentalnim rešetkama koje
zaštićuju od pada kroz zaštitnu ogradu moraju odgovarati navedenim zahtjevima u stavcima 8. i 9. ovoga članka, a dozvoljena je i druga kombinacija
navedenih načina izvedbe koja osigurava jednaku sigurnost.
(11) Na mjestima gdje postoji rizik od padanja predmeta s visine, zaštitna ograda mora imati na svom donjem dijelu punu rubnu zaštitu visine
najmanje 15 cm mjereno od površine poda odnosno gazišta stepenice.
(12) Ako se neprekinuti čvrsti obrub postavlja na donjem dijelu stepenišne ograde, onda njegov vrh mora biti paralelan s vrhom stepeništa, a visina
obruba ne smije biti manja od 7,5 cm mjereno pod pravim kutovima prema obrubu, od njegovog vrha do izbočine gazišta.
MOSTOVI, RADNE PLATFORME, RAMPE I PJEŠAČKE STAZE (RAMPA, SKELA)
Mostovi, radne platforme, rampe i pješačke staze

Članak 21.
(1) Platforme, rampe i mostovi koji se koriste za prijevoz ili prijenos tereta moraju biti široke najmanje 1,6 m, odnosno, moraju odgovarati teretu s
obzirom na širinu i čvrstoću.
(2) Platforme moraju imati barem jedno mjesto za izlaz, a ako je tehnički izvedivo, platforme duljine veće od 20 m i izlaz na svakom kraju.
(3) Podovi po kojima se prenosi i prevozi teret moraju biti ravni, bez pukotina i rupa, osigurani od klizanja i da je osigurana zaštita od pada radnika koliko
je god to moguće te ako su postavljeni na visini većoj od 1 m iznad poda ili tla, a drugim propisima zaštite na radu nije drugačije određeno, duž rubova s
otvorene strane moraju imati čvrste zaštitne ograde visine najmanje 1 m.
(4) Ako se rampa unutar građevine koristi kao izlaz, ili je sastavni dio izlaza, mora biti odijeljena pregradom od drugih dijelova građevine.
(5) Širina rampi iz članka 21. stavka 4. mora odgovarati broju osoba koje ih koriste, ali ne može biti manja od 1,1 m. Rampe s nagibom do 10% ne moraju
imati odmorišta, a ako je nagib rampe iznad 10%, ali ne strmiji od 17%, maksimalna visina između odmorišta ne smije biti viša od 4 m.
(6) Nagib rampi između odmorišta ne smije se mijenjati.
(7) Rampe na visini većoj od 1 m moraju duž rubova s otvorene strane imati zaštitne ograde i rukohvate.
(8) Nagib rampe u radnim prostorijama ne smije biti veći od 40%.
Dodatno iz skripte: rampa-oznaku nosivosti i visinu stroja (tako je rekao ispitivač); skela- oznaku, dokaz da je atestirana, proračun nosivosti
 VERTIKALNI PRILAZI
Vertikalni prilazi
Članak 22.
(1) Za prilaz na radne platforme, galerije, krovove objekata, ulazak u okna, šahtove i sl. gdje se poslovi obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni
prilazi izvedeni u obliku čvrstih metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso s kutom nagiba većim od 75° prema horizontali.
(2) Prečke ljestava moraju biti od okruglog željeza promjera najmanje 1,6 cm i dobro učvršćene odnosno zavarene za stranice ljestava na
vertikalnom razmaku od najviše 30 cm.
(3) Duljina prečki između stranca ljestava ne smije biti manja od 40 cm.
(4) Ljestve, čija je visina veća od 3,0 m moraju počevši od sedme prečke (oko dva metra od poda) imati čvrstu leđnu zaštitu.
(5) Leđna zaštita mora biti izrađena u obliku kaveza načinjenog od lukova od plosnatog željeza, s unutrašnjim radijusom ne manjim od 70 cm niti
većim od 80 cm, koji moraju biti pričvršćeni za stranice ljestava na međusobnom razmaku ne većem od 1,4 m.
Lukovi moraju biti povezani vertikalama od plosnatog željeza na razmaku ne većem od 25 cm. Lukovi i vertikale od plosnatog željeza koji
međusobno zatvaraju kavez, moraju biti tako dimenzionirani i učvršćeni za ljestve da pružaju sigurnu zaštitu osobama od pada s visine.
Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom u razmacima ne većim od 3,0 m.
(6) Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom.
(7) Ako ljestve nemaju leđobran, nego je predviđeno da se osobe penju između ljestava i zida, razmak između prečke ljestava i zgrade mora iznositi
70 do 80 cm.
(8) Ako su ljestve pričvršćene za zid ili stup moraju od površine zida odnosno stupa biti udaljene najmanje 16 cm.
(9) Na ljestvama čija je visina veća od 20,0 m moraju se na udaljenostima od 6,0 do 8,0 m ugraditi odmorišta (platforme ili podesti).
(10) Rukohvati (stranice) ugrađenih ljestava za prilaženje platformama, galerijama, krovovima objekata i sl. moraju biti najmanje 0,75 m iznad
prilazne površine.
(11) Leđna zaštita mora biti produžena najmanje 1,0 m iznad prilazne površine.
Mjesta rada na otvorenom prostoru

Članak 23.
(1) Mjesta rada na otvorenom prostoru moraju biti uređena tako da omogućavaju sigurno kretanje radnika i drugih osoba i prometnih sredstava bez
opasnosti za život i zdravlje.
(2) Prometni putovi, druge vanjske površine i prostorije, a posebno pokretne stepenice, transportne vrpce i rampe za utovar koje radnici i druge osobe
koriste tijekom rada moraju biti izvedene i održavane na način da omogućavaju sigurno kretanje pješaka i vozila.
(3) Mjesta rada na otvorenom prostoru moraju biti prikladno osvijetljena umjetnom rasvjetom ako dnevno svjetlo nije dovoljno.
(4) Mjesta rada na otvorenom moraju biti uređena tako da radnici:
(a) budu zaštićeni od nepovoljnih vremenskih uvjeta i od pada predmeta;
(b) budu zaštićeni od štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških djelovanja (izloženost štetnoj razini buke, štetnim vanjskim utjecajima kao što su
plinovi, pare ili prašina i dr.);
(c) mogu brzo napustiti svoje mjesto rada u slučaju opasnosti ili da im se može brzo pomoći;
(d) budu zaštićeni od pokliznuća i pada.
 MIKROKLIMATSKI UVJETI
Temperatura, vlažnost i brzina strujanja zraka

Članak 24.
343
(1) Na mjestima rada u zatvorenom prostoru moraju se ovisno o prirodi posla osigurati povoljni uvjeti rada, odgovarajući za ljude u pogledu
temperature, vlažnosti i brzine strujanja zraka, uzimajući u obzir radne postupke i fizičke zahtjeve koji se postavljaju radnicima.
(2) Ako radni proces to dopušta, u radnim prostorijama se zavisno od vrste radova u hladnom (zimskom) razdoblju moraju osigurati sljedeći
mikroklimatski uvjeti:
– rad bez fizičkog naprezanja 20 – 25°C
– laki fizički rad 16 – 22 °C
– teški fizički rad 10 – 19 °C
(3) Ako se koriste uređaji za klimatizaciju, oni moraju biti prilagođeni vrsti radova i tehnološkom procesu sukladno važećim tehničkim propisima.
(4) Pri korištenju uređaja za klimatizaciju preporuča se relativna vlažnost od 40 do 60%. Ako se u toplom (ljetnom) razdoblju koriste uređaji za
klimatizaciju, razlika između vanjske i unutarnje temperature, u pravilu, ne bi trebala biti veća od 7 °C.
Ako takvi uređaji ne postoje, potrebno je poduzimati druge odgovarajuće mjere za smanjenje temperature zraka u prostorijama.
(5) Brzina strujanja zraka na mjestima rada u zatvorenom prostoru ovisi o vrsti rada i tehnološkom procesu, a ne smije biti veća od 0,5 m/s ako
je temperatura vanjskog zraka do 10 °C, 0,6 m/s ako je temperatura vanjskog zraka od 10 °C do 27 °C odnosno 0,8 m/s ako je temperatura
vanjskom zraka preko 27 °C.
(6) Temperatura u prostorima za odmor, prostorijama za službeno osoblje, sanitarnim čvorovima, blagovaonicama, prostorijama za pružanje prve
pomoći mora biti prikladna posebnoj namjeni tih prostora.
(7) Prozori, svjetlarnici i staklene pregrade moraju spriječiti pretjerane učinke sunčeva svjetla na mjesta rada, uzimajući u obzir prirodu rada i
mjesta rada.
Zagrijavanje
Članak 25.
(1) Radne prostorije, u kojima se radnici i druge osobe zadržavaju duže od dva sata bez prekida, moraju se grijati u hladnom razdoblju.
(2) Peći za zagrijavanje prostorija moraju biti priključene na odgovarajući dimnjak.
(3) Individualne peći, postavljene u prostorijama u kojima rade i borave radnici i druge osobe ne smiju se upotrebljavati ako njihovom upotrebom dolazi
do oslobađanja štetnih tvari u radni prostor.
(4) Zagrijavanje radnih prostorija potrebno je osigurati u skladu s namjenom prostora.
(5) Za zagrijavanje radnih prostorija u kojima se pri proizvodnji izdvajaju ili koriste zapaljive i eksplozivne tvari mora se predvidjeti i osigurati sistem
centralnog grijanja sukladno propisima zaštite na radu i posebnim propisima.
(6) Sustav zagrijavanja pomoću toplog zraka ne smije se primijeniti u radnim prostorijama u kojima zbog povećane temperature i brzine strujanja zraka
može doći do povećanog isparavanja opasnih kemikalija.
(7) Raspored grijaćih tijela (radijatora i sl.) mora biti takav da se u radnoj prostoriji osigura ravnomjerna temperatura.
(8) Temperatura na površini grijaćih tijela ne smije biti veća od:
– 130 °C – za radne prostorije u kojima se pri radu ne izdvajaju i ne koriste zapaljive i eksplozivne tvari,
– 110 °C – za radne prostorije u kojima se pri radu izdvaja prašina koja nije zapaljiva, eksplozivna ili otrovna.
(8) Grijaća tijela čija je temperatura na površini tijela viša od 90 °C moraju biti zaštićena od slučajnog dodira.
(10) Temperatura na površini grijaćih tijela u radnim prostorijama u kojima se pri radu izdvajaju zapaljive, eksplozivne ili otrovne prašine, plinovi i pare
određuje se ovisno o osobini i količini izdvojenih tvari.
(11) U radnim prostorijama u kojima se pri radu izdvaja prašina, površina grijaćih tijela mora biti glatka i čista.
(12) Temperatura toplog zraka za zagrijavanje radne prostorije (pomoću kalorifera i sl.) ne smije biti veća od 60 °C ako se zrak dovodi s visine veće od
3,5 m mjereno od poda, odnosno ne smije biti veća od 40 °C ako se zrak dovodi s manje visine.
Provjetravanje
Članak 26.
(1) Na mjestima rada u zatvorenom prostoru mora se osigurati dovoljno svježeg zraka, prvenstveno prirodnim provjetravanjem, uzimajući u obzir
radne postupke koji se koriste i fizičke zahtjeve koji se postavljaju radnicima.
(2) Kad se radne i pomoćne prostorije provjetravaju prirodnim putem kroz prozorska okna ili otvore na zidovima i stropovima, isti moraju biti opremljeni
s uređajima za lako otvaranje i zatvaranje s poda prostorije.
(3) Broj, veličina, raspored i položaj otvora za prirodno provjetravanje mora biti takav da osigurava izmjenu zraka i mikroklimatske uvjete u toplom i
hladnom razdoblju sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
(4) Radne prostorije koje zbog tehnološkog procesa ne mogu u potpunosti ili djelomično biti prirodno provjetravane (prostorije bez prozora i svjetlarnika)
mogu se koristiti za rad samo ako je:
– osigurano održavanje temperature, vlažnosti i brzine strujanja zraka u vrijednostima propisanim ovim Pravilnikom;
– osigurano da koncentracija štetnih para, plinova, dimova, magle, prašine i dr., bude što niža odnosno u dopuštenim vrijednostima.
(5) Ako na mjestima rada dolazi do stvaranja i kondenziranja vodene pare, velike topline, štetnih para, plinova, dimova, magle, prašine i dr.,
mora se osigurati prisilno provjetravanje.
(6) Ako se koristi sustav prisilnog provjetravanja, on se mora redovito održavati i biti u funkciji.
(7) Kontrolni sustav mora registrirati i dojaviti bilo koji kvar prisilnog provjetravanja zbog zaštite zdravlja radnika i drugih osoba.
(8) Ako se koriste instalacije za kondicioniranje zraka ili mehaničko provjetravanje, one moraju djelovati na takav način da radnici nisu izloženi
propuhu koji uzrokuje nelagodu.
(9) Bilo kakve nečistoće koje zagađuju atmosferu i predstavljaju opasnost za zdravlje radnika i drugih osoba moraju se bez odgode odstraniti.
(10) U prostorijama za obavljanje uredskih poslova i sličnim prostorijama kao i u pomoćnim prostorijama, pri normalnim mikroklimatskim uvjetima,
mora se osigurati najmanji broj izmjena zraka u toku jednog sata:
– prostorija za obavljanje uredskih poslova i slično ............. 1,5 izmjena /h
– prostorija za sastanke ........ 3 izmjene /h
– garderoba .............. 1 izmjena /h
– kupaonica ............. 5 izmjena /h
– umivaonica .......... 1 izmjena /h
– nužnik.................... 4 izmjene /h
344
– prostorija za osobnu higijenu žena........... 2 izmjene /h
– blagovaonica ........ 2 izmjene /h
– prostorija za povremeno zagrijavanje radnika........2 izmjene /h
(11) U radnoj prostoriji pri normalnim mikroklimatskim uvjetima moraju se umjetnim provjetravanjem osigurati sljedeće količine svježeg zraka po
radniku:
– 30 m3/h – za prostorije u kojima je za svakog radnika osigurano najmanje 20 m3 slobodnog zračnog prostora;
– 20 m3/h – za prostorije u kojima je za svakog radnika osigurano 20 do 40 mv slobodnog zračnog prostora;
– najmanje 40 m3/h – za prostorije koje nemaju prozore ili druge otvore za provjetravanje.
(12) Ako zbog tehnološkog procesa postoje mikroklimatski uvjeti koji nisu u skladu s propisanim vrijednostima (razna zagađenja, štetna isparavanja,
visoke temperature, vlaga i sl.), količina zraka za prisilno provjetravanje određuje se ovisno o stupnju zagađenja zraka, vlage, temperature i dr.
(13) Zrak za umjetno provjetravanje radnih prostorija, odnosno zrak za zagrijavanje kojim se istovremeno vrši i provjetravanje prostorija ne smije
sadržavati prašinu, dim, štetne plinove, neugodne mirise i sl.
(14) Otvori za dovođenje zraka moraju biti zaštićeni od prodiranja stranih tijela žičanom mrežom, žaluzinama i sl.
(15) Ako svježi zrak nije dovoljno čist, mora se prije ubacivanja u prostoriju pročistiti (filtriranjem, neutralizacijom i sl.).
(16) Na izvorima zagađenja zraka u radnim prostorijama moraju biti postavljeni uređaji kojima se zagađeni zrak odsisava neposredno s mjesta nastajanja.
(17) Pri tehnološkim procesima kod kojih postoji opasnost izdvajanja otrovnih tvari, mora biti osiguran neprekidni rad uređaja iz stavka 1. ovoga članka.
(18) U radnim prostorijama u kojima se pri tehnološkom procesu razvijaju neugodni mirisi ili mogu nastati zapaljive odnosno eksplozivne smjese mora se
osigurati potlak radi sprečavanja njihovog prodiranja u susjedne radne prostorije.
(19) Posebnim cijevnim vodovima mora se osigurati odvođenje iz radnih prostorija prašine i para koje se lako kondenziraju, kao i tvari koje same ili pri
miješanju sa zrakom mogu stvarati otrovne, zapaljive ili eksplozivne smjese, odnosno kemijske spojeve.
(20) Pri provjetravanju, zračnom grijanju i klimatizaciji radnih prostorija dopušteno je korištenje recirkulacijskog zraka, ako taj zrak ne sadrži neugodne
mirise ili zapaljive odnosno eksplozivne pare i ako ponovnim ubacivanjem takvog zraka u prostoriju neće biti prekoračene dopuštene granične vrijednosti
izloženosti štetnih plinova, para, magle i prašine (GVI).
(21) Radne prostorije u kojima može doći do iznenadnog razvijanja velikih količina otrovnih, lako zapaljivih ili eksplozivnih isparenja, moraju osim
uređaja za redovno provjetravanje prostorije biti opremljene i posebnim uređajima za provjetravanje koji se automatski uključuju kako ne bi došlo do
prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti izlaganja štetnim plinovima, parama, maglama, prašinama i dimovima.
(22) Na mjestima rada gdje se vrši drobljenje, mljevenje ili drugi proces rada sa usitnjenim materijalom u suhom stanju, mora se osigurati uklanjanje
prašine (vodeni tuševi i sl.), tako da koncentracija prašine na mjestu rada ne prijeđe graničnu vrijednost izloženosti (GVI).
(23) Tehnološki procesi pri kojima se upotrebljavaju ili izdvajaju otrovne tvari (para, magla, plin), moraju biti hermetički zatvoreni, odnosno pod
podtlakom.
(24) Mjesta rada na kojima dolazi do izdvajanja pare, magle ili plina moraju biti zaštićena oklopom i priključena na sustav lokalne odnosno opće
ventilacije.
(25) Otrovni plinovi i pare koji se stvaraju pri tehnološkom procesu moraju se prije odvođenja u atmosferu pročišćavati u posebnim uređajima.
(26) Zapaljivi plinovi i pare moraju se prije puštanja u atmosferu izgarati.
(27) Pri izgaranju velikih količina plinova i para moraju se produkti izgaranja prije puštanja u atmosferu pročišćavati sukladno propisima o okolišu.
Prirodna i umjetna osvijetljenost

Članak 27.
(1) Na mjestima rada se mora osigurati prvenstveno prirodno osvjetljenje odnosno opskrbljenost umjetnom rasvjetom koja je primjerena zahtjevima
za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika.
(2) Osvjetljenje mjesta rada mora biti u skladu sa važećim normama.
(3) Površine za dovod prirodnog svjetla moraju biti raspoređene tako da osiguravaju ravnomjerno osvjetljavanje svih dijelova radne prostorije,
a njihova ukupna površina mora iznositi najmanje 1/8 površine poda radne prostorije.
(4) Mjesta rada na kojima zbog tehnološkog procesa nije moguće ili nije dozvoljeno prirodno osvjetljenje, umjetno osvjetljenje mora biti u skladu s
prirodom tehnološkog procesa.
(5) Otvore za prirodno osvjetljavanje treba raspoređivati tako da se spriječi direktno upadanje sunčeve svjetlosti na mjesta rada.
(6) Ako se ne može spriječiti upad direktne svjetlosti na mjesta rada onda je potrebno primijeniti sredstva za zasjenjivanje kao što su: podesne vrste stakla,
brisoleji, zastori, zavjese, premazivanje staklenih površina, nadstrešnice, itd.
(7) Umjetno osvjetljenje potrebno je osigurati kao opće, a u ovisnosti o zahtjevima pojedinih djelatnosti i kao dopunsko osvjetljenje na mjestima rada.
(8) Instalacije rasvjete na mjestima rada i prolazima moraju biti izvedene tako da ne predstavljaju rizik za radnike i druge osobe s obzirom na vrstu
rasvjete koja je postavljena.
(9) Mjesta rada na kojima su radnici u slučaju kvara umjetne rasvjete izloženi opasnostima moraju biti opskrbljena nužnom rasvjetom odgovarajuće
jačine.
Mjesta rada s uređajima koji generiraju visoke i niske temperature

Članak 28.
Mjesto rada na kojima se obavlja rad pri kojemu se javljaju visoke ili niske temperature, mora biti na poseban način zaštićeno od štetnog djelovanja
visoke odnosno niske temperature.
POMOĆNE PROSTORIJE: SVLAČIONICE, UMIVAONICI, KUPAONICE, NUŽNICI (KOJE SU, VELIČINE
POMOĆNIH PROSTORIJA)
Pomoćne prostorije (svlačionice, umivaonici, kupaonice, nužnici)

Članak 29.
(1) U građevinama namijenjenim za rad moraju se osigurati pomoćne prostorije (garderobe, kupaonice, umivaonice, prostorije za uzimanje obroka hrane,
prostorije za osobnu higijenu žena, prostorije za povremeno zagrijavanje osoba na radu, nužnici, pisoari, prostorija za čišćenje i dezinfekciju radne odjeće
i osobne zaštitne opreme i zaštitnih sredstava i dr.) koje se mogu nalaziti u tim građevinama ako je to sukladno prirodi procesa i organizaciji rada ili u
izdvojenim građevinama u blizini mjesta rada.
(2) Veličina pomoćnih prostorija mora odgovarati namjeni, a visina prostorija ovisi o namjeni i broju korisnika, i ne može biti manja od 2,5 m.
345
(3) Prostorije iz stavka 1. ovoga članka iznimno mogu imati visinu i manju od 2,5 m, ali ne manju od 2,2 m, ako se ove prostorije nalaze u građevinama
koje nisu građene po sada važećim propisima, u zaštićenim objektima koji su spomenici kulture, a čiju visinu nije moguće mijenjati i kontejnerima, uz
uvjet da su ispunjeni drugi uvjeti propisani za pomoćne prostorije.
Garderobe
Članak 30.
(1) U građevinama namijenjenim za rad moraju se predvidjeti garderobe za radnike ako moraju nositi radnu odjeću i gdje se, zbog zdravstvenih i razloga
zaštite privatnosti, ne smije tražiti da se presvlače u nekoj drugoj prostoriji.
(2) Garderobe moraju biti dovoljne veličine i po potrebi opremljene sjedalicama te omogućiti svakom radniku da zaključa svoju odjeću tijekom radnog
vremena.
(3) Garderobe moraju biti osigurane odvojeno za muškarce i za žene.
(4) Ako garderobe ne moraju biti osigurane sukladno stavku 1., radnicima se mora osigurati mjesto za spremanje odjeće.
(5) Ako okolnosti to traže (npr. opasne tvari, vlažnost, nečistoća), garderobni ormari za radnu odjeću moraju biti odijeljeni od onih za civilnu odjeću.
(6) Garderobe je potrebno projektirati, izvesti i opremiti ovisno o stupnju zagađenosti mjesta rada i prirode poslova koje radnici obavljaju, po sljedećem
kriteriju:
– za poslove gdje postoje normalni higijenski uvjeti rada (uredske prostorije, trgovine, laboratoriji, čisti poslovi kao što su urarski, finomehaničarski,
graverski, krojački i sl.) mogu se izvesti garderobe s klinčanicama i vješalicama;
– za poslove kod kojih nastaje prašina koja nije štetna za zdravlje (tekstilna industrija, kudjeljare, sortiranje krpa i otpadaka, pekarske, stolarske, ličilačke,
bravarske, limarske, mehaničarske radionice i sl.) moraju se za čuvanje i održavanje radne i civilne odjeće i obuće radnicima osigurati jednostruki
garderobni ormari;
– za poslove kod kojih nastaju prašina, plinovi ili pare štetni za zdravlje, (rad s olovom, živom, izrada akumulatora i sl.), moraju se radnicima osigurati
dvostruki garderobni ormari.
(7) Ako se radnicima koji obavljaju te poslove svakodnevno osigurava čista radna odjeća, onda garderobni ormari za čuvanje civilne odjeće mogu biti
jednostruki.
(8) Za poslove, gdje ne postoji opasnost po ljudsko zdravlje od fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških štetnih djelovanja (tvornice prehrambenih artikala,
praonice rublja i sl.) mora se radnicima osigurati garderoba s uređajem za sušenje odjeće i obuće.
(9) Za poslove uz prisutnost štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških djelovanja (kemijska industrija, obrada otpadnih voda i sl.) mora se radnicima
osigurati jedna garderoba za civilnu, a druga za radnu odjeću, a ormari u garderobi za radnu odjeću moraju imati uređaje za sušenje odjeće i obuće.
(10) Radnicima koji su izloženi vlazi ili vodi u tolikoj mjeri da se njihova odjeća ne može osušiti u toku od šest sati, u garderobama s običnim ormarima,
odnosno u garderobama sa sistemom vješalica, moraju se napraviti i instalirati uređaji koji će omogućiti potpuno sušenje odjeće korištenjem komore za
sušenje, ormara s cirkulacijom toplog i suhog zraka i sl.
(11) Garderobni ormari moraju biti tako izvedeni da su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
– da imaju najmanje visinu 150 cm, dubinu 35 cm, širinu 35 cm, da su izrađeni na nogarima visokim 15 cm radi čišćenja, a ako nemaju nogare da su
smješteni na fiksno podnožje visoko 15 cm,
– da na podesnim mjestima pri dnu i vrhu imaju otvore za ventilaciju,
– da su opskrbljeni ključevima za zatvaranje,
– da su oličeni zaštitnim bojama,
– da s unutarnje strane imaju ugrađene vješalice ili drugo odgovarajuće sredstvo za vješanje odijela,
– da u gornjem dijelu imaju policu za odlaganje kape ili šešira, a visina police mora biti najmanje 30 cm od vrha,
– da u donjem dijelu imaju policu za obuću.
(12) Dvostruki garderobni ormar može se podijeliti po širini na dva dijela te pregrada u dvostrukom ormaru mora biti izvedena tako da civilno odijelo ne
dolazi u dodir s radnim.
(13) Garderobne ormare i klinčanice potrebno je u garderobi razmjestiti na najpovoljniji način u odnosu na dužinu i širinu prostorije te položaj prozora i
vrata, tako da je osiguran slobodan prolaz.
(14) Ako se u prostorijama predviđa smještaj odjeće za više od 50 radnika, prolaz iz stavka 1. ovoga članka mora imati širinu najmanje 1 m.
(15) Prostorije garderobe moraju biti lako dostupne, te biti odgovarajućeg kapaciteta i imati klupe za sjedenje.
Kupaonice i umivaonici
Članak 31.
(1) Za radnike koji obavljaju poslove na kojima dolazi do prljanja, kvašenja tijela i odjeće, prekomjernog znojenja, pojava velikih količina prašine ili
neugodnih mirisa, koje rade s otrovnim, zaraznim ili ionizirajućim tvarima, kao i koje sudjeluju u procesu prerade prehrambenih proizvoda ili izrade
sterilnih materijala, moraju se osigurati kupaonice.
(2) Kupaonice moraju biti projektirane i izvedene:
– odvojeno za muškarce i za žene,
– tako da imaju hladnu i toplu vodu,
– tako da postoji prostor za presvlačenje, koji mora biti odijeljen da odijelo radnika ne bude izloženo prskanju vodom,
– tako da su kupaonice s tuševima u zasebnim prostorijama odijeljene pretprostorom koji sprječava nagle promjene temperature zraka,
– tako da u hladnom vremenskom razdoblju budu grijane,
– tako da podovi i zidovi kupaonice budu od materijala koji ne propušta vodu i lako se održava.
(3) Broj tuševa u kupaonici određuje se ovisno o vrsti rada koji radnici obavljaju i broja radnika u najbrojnijoj smjeni i to:
1) ako se pri obavljanju radova javlja jako znojenje, prašina, štetne tvari ili neugodni mirisi odnosno dolazi do kvašenja odjeće – jedan tuš na najviše pet
radnika (npr. kod termičke obrade metala, pečenja plastičnih materijala, lijevanja metala, transportnih radova s teretima u rastresitom stanju, transporta
sirovih koža, u mlinskoj industriji, preradi ribe, obradi drva, bojanja, prskanjem i sl.);
2) ako se obavljaju radovi na preradi prehrambenih proizvoda ili izradi sterilnih materijala – jedan tuš na najviše deset radnika (npr. poslovi proizvodnje
kruha i tjestenina, mesnih proizvoda i sl.);
3) ako pri obavljanju ostalih radova dolazi do prljanja tijela i odjeće – jedan tuš na najviše 20 radnika (npr. za poslove obrade metala, auto-mehaničara,
laboranta, bojanja, premazivanjem i sl.).
(4) Kupaonice s tuševima mogu biti izvedene kao zajedničke ili pojedinačne.
(5) Površina kabine u kojoj je postavljen pojedinačni tuš ne smije biti manja od 0,9 x 0,9 m.
346
(6) U zajedničkim kupaonicama potrebno je osigurati pretprostor koji se koristi za:
– odlaganje odjeće i obuće,
– sprečavanje nagle promjene temperature u prostoriji kupaonice.
(7) Umivaonici u pravilu moraju biti smješteni u posebne prostorije povezane s garderobom i moraju biti osigurani odvojeno za žene i za muškarce.
(8) Umivaonici moraju ispunjavati sljedeće uvjete:
– da posjeduju dovoljan broj slavina, zavisno od vrste posla i broja radnika,
– za radove pri kojima se radnici ne mogu oprati hladnom vodom da imaju osiguranu i toplu vodu,
– da su izgrađene od takvog materijala koji se može lako održavati,
– da imaju osigurana sredstava ili uređaje za sušenje ruku.
(9) Broj slavina odnosno baterija u umivaonicama određuje se zavisno od vrste posla i broja radnika u najbrojnijoj smjeni, i to:
1) jedna slavina odnosno baterija na najviše 20 radnika – ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja ruku, jakog znojenja, pojave prašine ili vlage,
kvašenja odijela ili ruku;
2) jedna slavina odnosno baterija na najviše 15 radnika – ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja odijela, ruku i tijela ili znojenja i pojave velikih
količina prašine;
3) jedna slavina odnosno baterija na najviše 10 radnika – ako se pri obavljanju poslova izdvajaju štetne tvari i neugodni mirisi, dolazi do ionizirajućih
zračenja ili se zagađuje odjeća;
4) jedan umivaonik na 50 radnika – za uredske i druge slične poslove, koji može biti smješten u pretprostoru nužnika ili na drugom pogodnom mjestu.
Nužnici
Članak 32.
(1) Nužnici se moraju osigurati odvojeno za muškarce i za žene.
(2) U višekatnim građevinama nužnici se moraju osigurati na svakom katu.
(3) Udaljenost nužnika u građevini do najudaljenijih mjesta rada, ne smije biti veća od 100 m, odnosno veća od 200 m ako se nužnici nalaze izvan
građevine.
(4) Broj nužnika u građevini određuje se prema broju osoba na radu tako da se za najviše 30 muškaraca odnosno 20 žena mora osigurati po jedan
nužnik, a uz nužnik za muškarce i po jedan pisoar.
(5) Nužnici se moraju predvidjeti u posebnim kabinama s pregradama visine najmanje 2 m mjereno od poda.
(6) Svijetla površina poda kabine ne smije biti manja od 0,9 x 1,2 m.
(7) Nužnici moraju imati pretprostor s vratima koja se sama zatvaraju.
(8) Pretprostor mora biti opremljen s jednim umivaonikom na najviše četiri nužnika.
(9) Prostorije nužnika moraju imati odgovarajuću ventilaciju.
(10) Svaki nužnik mora imati vrata koja se zaključavaju s unutarnje strane.
(11) Pored glavne opreme nužnika koja se sastoji od školjke i uređaja za vodeno ispiranje, potrebno je kabinu nužnika opremiti držačem za toaletni papir i
zidnom vješalicom.
(12) Pisoari se mogu izvesti kao panel pisoari, pisoarske školjke i uspravni pisoari.
(13) Pisoari moraju biti izrađeni iz materijala koji se lako peru te širina panel pisoara mora odgovarati broju muških osoba, i to tako, da se osigura dužina
od 60 cm za najviše 30 radnika.
(14) Panel pisoari moraju biti izrađeni od materijala koji je otporan na mokraću.
(15) Panel pisoari moraju imati ispiranje vodom po cijeloj dužini.
(16) Žlijeb za odvod vode i mokraće mora se postaviti ispod razine poda i mora imati lagani pad prema slivniku.
Prostorije za odmor
Članak 33.
(1) Radnicima se mora osigurati lako dostupna prostorija za odmor zbog sigurnosti i zaštite zdravlja kada to zahtijeva vrsta rada ili zbog nazočnosti većeg
broja radnika od predviđenog.
(2) Odredba stavka 1. se ne primjenjuje ako radnici rade u uredima ili sličnim radnim prostorijama u kojima je omogućen jednaki odmor za vrijeme
stanke.
(3) Prostorije za odmor moraju biti dovoljne veličine i opskrbljene s odgovarajućim brojem stolova i stolica s naslonom sukladno broju radnika.
(4) U prostorijama za odmor pušenje nije dopušteno.
(5) Ako se radno vrijeme redovito i često prekida a ne postoji prostorija za odmor, moraju se osigurati druge prostorije u kojima radnici mogu boraviti za
vrijeme tih prekida, gdje god je to potrebno zbog sigurnosti ili zaštite zdravlja radnika.
(6) U prostorijama iz stavka 5. pušenje nije dozvoljeno.
Prostorije za pružanje prve pomoći

Članak 34.
(1) Ako je to potrebno, ovisno o veličini građevine, vrsti aktivnosti koja se obavlja, vrsti rizika od ozljeda i njihovih posljedica te učestalosti ozljeda na
radu, mora se osigurati mogućnost pružanja prve pomoći u jednoj ili više za to prikladnih prostorija koje moraju biti opremljene sukladno posebnom
propisu.
(2) Širina svih vrata u tim prostorijama mora biti takva da omogući nesmetano unošenje i iznošenje bolesnika na nosilima.
(3) Prostorije za pružanje prve pomoći i pristup do njih moraju biti označene putokazima u skladu s Pravilnikom o sigurnosnim znakovima. Te prostorije
moraju biti lako dostupne.
Prostorije za uzimanje obroka

Članak 35.
(1) Ako u građevinama postoje posebne prostorije za uzimanje obroka (blagovaonice), njihova veličina odnosno površina i broj stolova mora odgovarati
broju radnika, rasporedu smjena i drugim uvjetima.
347
(2) U građevinama u kojima se obavljaju poslovi pri kojima dolazi do prljanja, kvašenja tijela i odjeće, prekomjernog znojenja, pojave velikih količina
prašine ili neugodnog mirisa, za radnike koji rade s otrovnim, zaraznim ili ionizirajućim tvarima, kao i za radnike koji sudjeluju u procesu prerade
prehrambenih proizvoda ili izrade sterilnih tvari, moraju se predvidjeti i osigurati posebne prostorije za uzimanje obroka.
(3) Ispred prostorije za uzimanje obroka moraju se postaviti umivaonici s tekućom vodom, a po potrebi i toplom vodom.
(4) Prostorije za uzimanje obroka moraju imati odgovarajuću ventilaciju.
Prostorije za pušenje
Članak 36.
Ako je poslodavac osigurao prostoriju za pušenje, prostorija mora biti provjetravana i označena znakom mjesta za pušenje.
Prostorije za povremeno zagrijavanje ili rashlađivanje osoba na radu
Članak 37.
Za radnike izložene niskim ili visokim temperaturama (npr. hladnjače, ljevaonice, rad na otvorenom u zimskom i ljetnom periodu, i dr.) mora se ovisno o
broju radnika osigurati dovoljno velika prostorija za zagrijavanje ili rashlađivanje.
Trudnice i dojilje
Članak 38.
Trudnicama se mora za vrijeme rada omogućiti odmor u odgovarajućim uvjetima, a dojiljama odmor te također dojenje u uvjetima koji štite privatnost.
Osobe s invaliditetom
Članak 39.
Mjesta rada, moraju biti uređena tako da uzimaju u obzir potrebe osoba s invaliditetom, osobito pristupačnost sukladno posebnom propisu, vezano za
vrata, prolaze, stepeništa, tuševe, umivaonike, nužnike i dr., koja izravno koriste ili zauzimaju te osobe.
PRAVILNIK O UPORABI OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA

NN 39/06
OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA
Članak 1.
1) Ovaj Pravilnik propisuje opće obveze poslodavca u svezi s osobnim zaštitnim sredstvima koja radnici upotrebljavaju pri radu.
2) Ovaj Pravilnik propisuje i obveze poslodavca glede ocjenjivanja osobnih zaštitnih sredstava te obavještavanja, savjetovanja i suradnje s radnicima.
Članak 2.
1) Osobna zaštitna sredstva u smislu ovoga Pravilnika su sredstva koja radnik nosi, drži ili na bilo koji drugi način upotrebljava pri radu, tako da ga štite
od jednog ili više rizika vezano za njegovu sigurnost i zdravlje.
2) U osobna zaštitna sredstva spada također i svako pomagalo ili dodatak, koji se upotrebljava za postizanje svrhe iz stavka prvog ovoga članka.
Članak 3.
Osobnim zaštitnim sredstvima u smislu ovoga Pravilnika se ne smatraju:
a) obično radno odijelo ili odora, koja nije posebno namijenjena sigurnosti i zdravlju radnika pri radu;
b) sredstva, koja upotrebljavaju radnici spasilačkih službi;
c) osobna zaštitna sredstva za vojnike, policajce i radnike sličnih tijela državne uprave;
d) osobna zaštitna sredstva za radnike cestovnog transporta po posebnim propisima,
e) športska oprema;
f) oprema za samoobranu i zastrašivanje;
g) prijenosne naprave i aparati za otkrivanje i javljanje opasnosti i smetnji.
Članak 4.
Osobna zaštitna sredstva upotrebljavaju radnici pri radovima, pri kojima nije moguće otkloniti rizike za sigurnost i zdravlje te u slučajevima kada
poslodavac ne može u dovoljnoj mjeri smanjiti rizike primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ili odgovarajućom organizacijom rada.
II. OB VE ZE PO SL O DAVCA
1. Opće obveze
Članak 5.
1) Poslodavac određuje osobna zaštitna sredstva na temelju procjene rizika za sigurnost i zdravlje kojima su radnici izloženi pri radu. Pri tome poslodavac
postupa po temeljnim načelima zaštite na radu.
2) Poslodavac pri ispunjavanju obveza iz stavka 1. ovoga članka postupa u skladu s Prilozima I, II i III ovoga Pravilnika.
Članak 6.
1) Poslodavac osigurava radnicima osobna zaštitna sredstva koja ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
a) moraju biti oblikovana i izrađena u skladu s propisima s propisanim tehničkim zahtjevima,
b) moraju biti namjenski izrađena za zaštitu pred očekivanim rizicima i ne smiju uzrokovati veće rizike za sigurnost radnika;
c) moraju odgovarati stvarnim uvjetima na mjestu rada;
d) moraju odgovarati specifičnim ergonomskim potrebama;
e) moraju biti tako izrađena, da ih može korisnik pravilno prilagoditi na jednostavan način.
2) Poslodavac je dužan omogućiti predstavnicima radnika da, od ponuđenih osobnih zaštitnih sredstava koja odgovaraju tehničkim zahtjevima nakon
probnog korištenja, predlože ono koje im najbolje odgovara.
2) Kada radnik zbog više rizika kojima je izložen mora koristiti različita osobna zaštitna sredstva, poslodavac mora osigurati takva sredstva koja su
međusobno prilagodljiva a da pri tome još uvijek djelotvorno štite radnika od rizika kojima je izložen na radu.
348
Članak 7.
Poslodavac mora utvrditi vrstu osobnog zaštitnog sredstva koje odgovara stanju na radnom mjestu uzimajući u obzir razinu rizika, učestalost izlaganja
rizicima, karakteristike mjesta rada i zadovoljavanje osobnih zaštitnih sredstava okolnostima, vremenu i uvjetima u kojima ih radnik mora upotrebljavati.
Članak 8.
1) Poslodavac pri dodjeljivanju osobnih zaštitnih sredstava radnicima poštuje načelo da su sredstva namijenjena za njihovu osobnu uporabu.
2) Ukoliko okolnosti zahtijevaju da određeno osobno zaštitno sredstvo koristi više radnika, poslodavac mora poduzeti sve što je potrebno da takva
uporaba kod korisnika ne uzrokuje zdravstvene ili higijenske teškoće.
Članak 9.
1) Poslodavac mora na vlastiti trošak radnicima osigurati osobna zaštitna sredstva.
2) Poslodavac mora osigurati ispravna osobna zaštitna sredstva, odgovarajuće higijenske uvjete, potrebno održavanje te popravke i zamjenu osobnih
zaštitnih sredstava.
3) Poslodavac mora osigurati da su pri radu pri kojem se upotrebljavaju osobna zaštitna sredstva na raspolaganju tehničke upute te upute za njihovu
uporabu.
Članak 10.
1) Poslodavac mora pravovremeno i prethodno upoznati radnika o rizicima od kojih ih štite dodijeljena osobna zaštitna sredstva.
2) U okviru osposobljavanja za rad na siguran način poslodavac mora teoretski i praktično osposobiti radnike za pravilnu uporabu osobnih zaštitnih
sredstava što uključuje i zorno pokazivanje načina njihove uporabe.
3) Poslodavac mora voditi brigu o tome da radnici namjenski upotrebljavaju osobna zaštitna sredstva i u skladu s preuzetim uputama koje moraju biti
razumljive radnicima.
2. Ocjena osobnih zaštitnih sredstava

Članak 11.
1) Pri izradi procjene opasnosti poslodavac mora ocijeniti da li osobna zaštitna sredstva koja radnici moraju upotrebljavati ispunjavaju zahtjeve iz članka
5. i 6. ovoga Pravilnika. Ocjena obuhvaća:
a) analizu i procjenu rizika, koje nije moguće otkloniti drugim mjerama i;
b) određivanje svojstava, koja moraju posjedovati osobna zaštitna sredstva za djelotvornu zaštitu radnika, pri čemu se moraju uzeti u obzir i rizici koje bi
mogla uzrokovati sama osobna zaštitna sredstva.
2) Ocjenu iz prvog stavka ovoga članka poslodavac mora dopuniti, ukoliko dođe do promjene stanja na temelju kojih se temeljila prethodna ocjena.
3. Obavještavanje radnika
Članak 12.
1) Poslodavac mora radnicima ili njihovim predstavnicima osigurati sve informacije koje se odnose na sigurnost i zdravlje na mjestima rada prije svega o
rizicima za sigurnost i zdravlje pri pojedinim radovima pri kojima se upotrebljavaju osobna zaštitna sredstva.
2) Poslodavac mora radnike ili njihove predstavnike obavještavati o svim mjerama, koje provodi u svezi s uporabom osobnih zaštitnih sredstava.
4. Savjetovanje s radnicima i suradnja s njima

Članak 13.
1) Radnici i njihovi predstavnici u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu imaju pravo surađivati s poslodavcem pri razmatranju svih pitanja koja se
odnose na uporabu osobnih zaštitnih sredstava od koje zavisi njihova sigurnost i zdravlje na radu.
2) Predstavnici radnika imaju pravo uvida u dokumente, koji predstavljaju stručnu podlogu za izbor osobnih zaštitnih sredstava.
III. OB VE ZE RADNIK A
Članak 14.
Radnik je dužan pri radu koristiti propisana osobna zaštitna sredstva.
PRILO Z I
PRILOG II.
NEZAKLJUČENI POPIS OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA

SREDSTVA ZA ZAŠTITU GLAVE
– industrijske zaštitne kacige za uporabu u industriji, šumarstvu, građevinarstvu, rudarstvu i drugim djelatnostima)
– zaštitne kacige za vatrogasce
– zaštita gornjeg dijela glave, skalpa (industrijske zaštitne kape, mrežice za kosu – sa štitnikom za oči ili bez)
– zaštitna pokrivala (kape, mornarske kape sa zaštitom za potiljak itd. od tkanine, nepropusne tkanine itd.)
– zaštitne kapuljače, marame i druga pokrivala za glavu
SREDSTVA ZA ZAŠTITU VRATA
– zaštitni »olovni« okovratnici
SREDSTVA ZA ZAŠTITU SLUHA
– ušni čepići
– ušne školjke pričvršćene na zaštitnu industrijsku kacigu
– kacige s potpunom akustičkom zaštitom
– štitnici s prijamnikom za niskofrekvencijsku (LF) indukciju
– osobno zaštitno sredstvo za uši s opremom za međusobnu komunikaciju
SREDSTVA ZA ZAŠTITU OČIJU I LICA
– naočale
– zaštitne naočale
349
– zaštitne naočale za zaštitu od rendgenskog, laserskog, ultraljubičastog, infracrvenog te vidljivog zračenja,
– štitnici viziri, zasloni za lice
– maske za lučno zavarivanje (ručne maske, maske koje se privezuju na glavu trakama ili maske koje se mogu učvrstiti na zaštitne kacige)
– maske za rad u šumarstvu (maske koje se privezuju na glavu trakama ili maske koje se mogu učvrstiti na zaštitne kacige)
– sredstva za zaštitu očiju i lica pri zavarivanju i srodnim procesima
– sredstva za zaštitu očiju za rad pri podešavanju lasera i laserskih sustava
– sredstva s mrežicom za zaštitu očiju i lica od mehaničkih opasnosti i/ili topline
– zasloni za radna mjesta s laserom
– laserski štitnici za oči
SREDSTVA ZA ZAŠTITU ORGANA ZA DISANJE
– respirator, maska ili polumaska s filtrima za prašinu, plinove i radioaktivnu prašinu
– izolacijski aparati s dovodom zraka
– naprave za disanje s demontažnom maskom za zavarivanje
– samostalni ronilački uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom
– ronilačka odijela
– jednokratna zaštitna maska
– maske za cijelo lice
– samostalni uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom
– cijevni uređaji za disanje sa svježim zrakom, s maskom za cijelo lice, polumaskom ili sklopom usnika
– cijevni uređaji za disanje sa stlačenim zrakom, s maskom za cijelo lice, polumaskom ili sklopom usnika
– polumaske i četvrtmaske
– samostalni uređaji za disanje sa zatvorenim krugom sa stlačenim kisikom ili stlačenim kisikom/dušikom
– filtarske polumaske za zaštitu od čestica
– cijevni uređaji za disanje s upuhivanjem svježeg zraka i s kapuljačom
– cijevni uređaji za disanje sa stlačenim zrakom i s kapuljačom
– cijevni uređaji za disanje sa stlačenim zrakom ili cijevni uređaji za disanje s upuhivanjem svježeg zraka s kapuljačom za rad s abrazivnim mlazom
– filtarske naprave s kapuljačom za samospašavanje iz požara
– filtarski uređaji za samospašavanje
– samostalni uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom s kapuljačom
– cijevni uređaji za disanje za lake uvjete sa stlačenim zrakom, s maskom za cijelo lice, polumaskom ili četvrtmaskom
– filtarske naprave s upuhivanjem s kacigom ili kapuljačom
– filtarske naprave s upuhivanjem s maskom za cijelo lice, polumaskom ili četvrtmaskom
– filtri s crijevom za disanje (filtri neugrađeni na maske), filtri za čestice, filtri za plinove i kombinirani filtri
– polumaske bez ventila za udah s odvojivim filtrima za zaštitu od plinova, plinova i čestica ili samo čestica
– samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom, s plućnim automatom, s maskom za cijelo lice ili sklopom usnika, za spašavanje
– samostalni uređaji za disanje sa zatvorenim krugom za spašavanje
– samostalni ronilački uređaji za disanje s otvorenim krugom za uporabu sa stlačenom dušik-kisik smjesom
SREDSTVA ZA ZAŠTITU RUKU
– rukavice za zaštitu od:
– uboda, posjekotina,
– vibracije
– kemijskih tvari
– električne struje
– topline i hladnoće
– ionizirajućeg zračenja
– mikroorganizama
– zaštitne rukavice za vatrogasce
– zaštitne rukavice za zavarivače
– rukavice i štitnici za ruke od čeličnog pletiva
– rukavice s četiri prsta skupa i odvojenim palcem
– napršnjaci
– narukavnici
– štitnici za zapešće pri teškom fizičkom radu
– rukavice bez prstiju
– zaštitne rukavice
– zaštitne rukavice za zaštitu od višestrukih rizika
– naprstak i štitnik za prste i ručni zglob
– zaštitne podlaktice i nadlaktice
SREDSTVA ZA ZAŠTITU NOGU
– niske cipele, cipele za zaštitu gležnja, čizme za zaštitu dokoljenice, zaštitne čizme
– cipele koje je moguće brzo odvezati ili skinuti
– cipele sa zaštitnom kapicom
– cipele i kaljače s potplatima otpornim na toplinu
– cipele, čizme i kaljače za čizme, otporne na toplinu
350
– termičke cipele, čizme i kaljače za čizme
– cipele, čizme i kaljače za čizme, otporne na vibracije,
– antistatične cipele, čizme i kaljače za čizme
– izolacijske cipele, čizme, kaljače za čizme
– zaštitne čizme za radove s lančanom pilom
– cipele s debelim potplatom (drvo, guma i sl.)
– zaštitna sredstva za koljena
– odstranjivi štitnici svoda stopala
– gamaše
– gamaše za zaštitu pri radu s motornom pilom
– zamjenjivi potplati (otporni na toplinu, otporni na ubode ili otporni na znoj)
– zamjenjivi šiljci za led, snijeg ili klizavu podlogu
– radne cipele bez zaštitne kapice (otporne na naftne derivate, antistatične, vodonepropusne i vatrootporne)
– zaštitne cipele s zaštitnom kapicom (otporne na naftne derivate, antistatične, vodonepropusne, vatrootporne, otporne na proboj pri nagazu i otporne na
vrućinu)
– antistatične zaštitne cipele i kaljače
– radne cipele ortopedske
– radne čizme bez zaštitne kapice (otporne na naftne derivate, antistatične, vodonepropusne, vatrootporne, otporne na proboj pri nagazu, otporne na
vrućinu i otporne na hladnoću)
– zaštitne čizme s zaštitnom kapicom (otporne na naftne derivate, antistatične, vodonepropusne, vatrootporne, otporne na proboj pri nagazu, otporne na
vrućinu i otporne na hladnoću)
– zaštitne ribarske čizme
– zaštitne potkoljenice za zaštitu od mehaničkih rizika
– vatrootporne zaštitne potkoljenice
– zaštitne koljenice (vodootporne i termootporne)
SREDSTVA ZA ZAŠTITU KOŽE
– zaštitne kreme i masti
SREDSTVA ZA ZAŠTITU TRUPA I TRBUHA
– zaštitni prsluci, kratki kaputi i pregače za zaštitu pri radu na strojevima (ubodi, posjekotine, prskanje rastaljenog metala, itd.)
– zaštitni prsluci, kratki kaputi i pregače za zaštitu od kemijskih tvari
– topli prsluci
– prsluci za spašavanje
– pregače za zaštitu pri radu s ručnim noževima
– zaštitne pregače pri rendgenskom zračenju
– opasači za tijelo
SREDSTVA ZA ZAŠTITU CIJELOG TIJELA
PAD S VISINE
– oprema namijenjena za sprečavanje pada s visine i u dubinu:
– oprema za sprečavanje padova (potpuna oprema sa svim neophodnim priborom)
– oprema za kočenje, koja apsorbira kinetičku energiju (potpuna oprema sa svim neophodnim priborom)
– naprave za pridržavanje tijela (sigurnosni pojas)
ZAŠTITNA ODJEĆA
– zaštitno radno odijelo (dvodijelno ili jednodijelno)
– zaštitno odijelo za radove sa strojevima (ubodi, posjekotine, itd.)
– zaštitna odjeća za zaštitu od tekućih i plinovitih kemikalija, uključujući aerosole i krute čestice
– zaštitno odijelo od prskanja rastaljenog metala i od infracrvenog zračenja
– zaštitna odjeća za zaštitu od topline i vatre
– zaštitna odjeća za zaštitu od hladnoće
– odjeća za zaštitu od kiše i vlage
– zaštitna odjeća za zaštitu od nevremena
– zaštitna odjeća za zaštitu od radioaktivnog zagađenja
– zaštitno odijelo nepropusno za prašinu
– zaštitno odijelo nepropusno za plin
– fluorescentno signalizirajuće, reflektirajuće odijelo i pribor (trake za ruke, rukavice, itd.)
– upozoravajuća reflektirajuća odjeća uočljiva s velike udaljenosti za profesionalnu uporabu (radno odijelo, prsluk, kabanica)
– zaštitna odjeća za radnike koji rukuju motornim pilama
– zaštitna odjeća kod zavarivanja i srodnih procesa
– zaštitna odjeća za primjenu na mjestima gdje postoji opasnost od zahvaćanja pokretnim strojnim dijelovima
– zaštitna odjeća za vatrogasce
– zaštitna odjeća za radove pjeskarenja sa zrnatim abrazivima
– odijela za zaštitu u vodi
– odijela za spašavanje u vodi,
Ostalo
– zaštitni prekrivači
– plutajuća pomagala
351
Zaštitna oprema :
– elektroizolacijska motka
– elektroispitivačka motka
– elektrouzemljivač
– elektroizolacijska kliješta
– elektroizolacijska prostirka
PRAVILNIK O IZRADI PROCJENE RIZIKA

NN 112/14, 129/19
POSLOVI S MALIM RIZICIMA
PRILO G II.
PRIMJER POSLOVA S MALIM RIZICIMA

Poslovi s malim rizicima u smislu odredbi ovoga pravilnika su administrativni, uredski poslovi i slični poslovi kao što su pomoćne usluge,
umnožavanje snimljenih zapisa, trgovina električnom energijom, trgovina bez skladištenja, trgovina na malo na štandovima i tržnicama, trgovina na malo
preko pošte ili interneta, poslovi unajmljivanja, iznajmljivanja, uslužni administrativni poslovi, poslovi projektiranja, planiranja, savjetovanja,
obrazovanja, organizacije, marketinga, posredovanja, izdavanja, pripreme, prezentacije, dizajniranja, poslovi brokera i agenata, dražbe, iznajmljivanja
prijevoznih sredstava ili opreme bez vozača, rukovatelja ili posade, usluge pripreme za tisak i objavljivanje, umnožavanje snimljenih zapisa, organizacija
izvedbe projekata, posredovanje, usluge smještaja, izdavanje računalnih igara i izdavanje ostalog softvera, poslovi prikazivanja filmova, snimanja zvučnih
zapisa i izdavanja glazbenih zapisa, računalno programiranje, savjetovanje u vezi s računalima, obrada podataka, usluge poslužitelja i poslovi povezani s
njima, internetski portali, središnje bankarstvo, ostalo novčarsko posredovanje, poslovi uzajamnih fondova (trustova), poslovi ostalih fondova i slični
financijski subjekti, financijski leasing, ostalo kreditno posredovanje, životno osiguranje, ostala osiguranja, reosiguranje, mirovinski fondovi, poslovanje
financijskih tržišta, posredovanja u poslovanju vrijednosnim papirima i robnim ugovorima, procjena rizika i štete, poslovi agenata i posrednika
osiguranja, poslovi upravljanja fondovima, kupnja i prodaja vlastitih nekretnina, poslovi agencija za poslovanje nekretninama, pravni, računovodstveni,
knjigovodstveni i revizijski poslovi, porezno savjetovanje, upravljački poslovi, savjetovanje u vezi s upravljanjem, odnosi s javnošću i poslovi
priopćivanja, savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem, tehničko savjetovanje, promidžba (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta,
oglašavanje preko medija, ispitivanje javnoga mnijenja, prevoditeljski poslovi i usluge tumača, poslovi iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing), poslovi
zapošljavanja, poslovi putničkih agencija i organizatora putovanja (turoperatora), uredski administrativni i pomoćni poslovi, poslovi pozivnih centara,
organizacija sastanaka i poslovnih sajmova, poslovi agencija za prikupljanje i naplatu računa te kreditnih ureda, kreativni, umjetnički i zabavni poslovi,
izvođačka umjetnost, umjetničko stvaralaštvo, poslovi knjižnica i arhiva, poslovi muzeja, poslovi kockanja i klađenja, poslovi poslovnih organizacija,
organizacija poslodavaca i strukovnih članskih organizacija i sl.
PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU

NN 126/19
PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom se uređuje obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca i utvrđuju uvjeti za njihovo obavljanje.
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 2.
(1) Poslove zaštite na radu kod poslodavca obavlja stručnjak zaštite na radu koji ispunjava uvjete propisane ovim Pravilnikom, odnosno
poslodavac sam ili njegov ovlaštenik u skladu s odredbama članka 4. ovoga Pravilnika.
(2) Stručnjak zaštite na radu iz stavka 1. ovoga članka može kod poslodavca, ovisno o broju radnika i djelatnosti, obavljati poslove zaštite na radu kao
stručnjak zaštite na radu I. ili II. stupnja.
(3) Stručnjak zaštite na radu koji kod poslodavca obavlja poslove zaštite na radu, odnosno poslodavac koji sam obavlja poslove zaštite na radu ili njegov
ovlaštenik, moraju imati odgovarajuće obrazovanje iz područja tehničkih, biotehničkih ili prirodnih znanosti ili iz drugog područja koje odgovara
djelatnosti poslodavca.
Članak 3.
(1) Stručnjak zaštite na radu I. stupnja je osoba koja ima najmanje srednju školsku ili srednju stručnu spremu i koja:
1) je položila opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, ili
2) ima srednju školsku ili srednju stručnu spremu i priznat joj je status stručnjaka zaštite na radu, ili
3) posjeduje uvjerenje o položenom specijalističkom usavršavanju iz zaštite na radu po programu odobrenom od tijela nadležnog za obrazovanje.
(2) Stručnjak zaštite na radu II. stupnja je osoba koja ima završen najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i
koja:
1) je položila opći i posebni dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu ili
2) ima priznat status stručnjaka zaštite na radu.
Članak 4.
Poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika poslove zaštite na radu može obavljati on sam ili njegov ovlaštenik, ako:
1) ispunjava uvjete za stručnjaka zaštite na radu I. stupnja iz članka 3. stavka 1. ovoga Pravilnika, ili
2) je stekao potrebna znanja iz zaštite na radu tijekom školovanja, ili
3) je položio državni ispit za poslove građenja ili projektiranja kojim je obuhvaćena i materija zaštite na radu, ili
4) je položio majstorski ispit u djelatnosti koju obavlja, u kojemu je bila obuhvaćena i zaštita na radu.
Članak 5.
(1) Poslodavac može ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom za zaštitu na radu u slučaju objektivnih i opravdanih razloga,
kojima se smatraju:
1) započinjanje obavljanja djelatnosti, u trajanju najviše tri mjeseca od dana kad je za poslodavca nastupila obveza primjene propisa zaštite na radu
352
2) nepredvidivi razlozi (smrt, otkaz i sl.) zbog kojih poslodavac privremeno ostane bez stručnjaka zaštite na radu, u trajanju najviše tri mjeseca od dana
kad su nastupili ti razlozi
3) ako poslodavac koji zapošljava do uključivo 249 radnika među radnicima zaposlenim na neodređeno vrijeme nema radnika s potrebnom stručnom
spremom za polaganje stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu
4) ako poslodavac dodatno zapošljava radnike, sezonski ili privremeno ili koristi ustupljene radnike za privremeno obavljanje poslova, što povećava
zahtjeve za obavljanje poslova zaštite na radu u skladu s ovim Pravilnikom, pri čemu takvo zapošljavanje ne traje duže od šest mjeseci neprekidno, a
prekid kraći od dva mjeseca se ne smatra prekidom navedenog razdoblja
5) ako poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika ne može organizirati obavljanje poslova zaštite na radu jer kod poslodavca nema radnika koji
ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova.
(2) Stručnjak zaštite na radu kojega je ovlaštena osoba odredila za obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca iz stavka 1. ovoga članka obvezan
ih je obavljati na mjestima rada poslodavca.
(3) Nakon obavljenih poslova iz stavka 2. ovoga članka, stručnjak zaštite na radu ovlaštene osobe obvezno u pisanom obliku obavještava poslodavca o
utvrđenom stanju primjene pravila zaštite na radu te o mjerama za unaprjeđenje stanja.
Vidi i članak 20. Zakona o zaštiti na radu.
Članak 6.
Kod poslodavca koji zapošljava do uključivo 49 radnika, poslove zaštite na radu obavlja najmanje jedan stručnjak zaštite na radu I. stupnja u skladu s
odredbama članka 3. stavka 1. ovoga Pravilnika, odnosno poslodavac sam ili njegov ovlaštenik u skladu s odredbama članka 4. ovoga Pravilnika.
Članak 7.
(1) Kod poslodavca koji zapošljava od 50 do uključivo 249 radnika, poslove zaštite na radu obavlja najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II.
stupnja.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kod poslodavca koji zapošljava od 50 do uključivo 249 radnika i kod kojeg najmanje 80 posto radnika
obavlja isključivo poslove s malim rizicima, poslove zaštite na radu može obavljati najmanje jedan stručnjak zaštite na radu I. stupnja.
Članak 8.
(1) Kod poslodavca koji zapošljava od 250 do uključivo 499 radnika, poslove zaštite na radu obavlja najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II.
stupnja i jedan stručnjak zaštite na radu I. stupnja, a do svakih sljedećih 500 radnika još najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II. stupnja.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako kod poslodavca najmanje 80 posto radnika obavlja isključivo poslove s malim rizicima, poslove
zaštite na radu može obavljati najmanje jedan stručnjaka zaštite na radu II. stupnja, a na svakih sljedećih 2000 radnika još najmanje po jedan
stručnjak zaštite na radu II. stupnja.
Članak 9.
Kada više poslodavaca koji posluju na istoj lokaciji međusobno ugovaraju organiziranje i provođenje zaštite na radu, pod pojmom iste lokacije smatra se
poslovanje na istoj adresi ili poslovanje u istoj građevini odnosno u više različitih građevina (može značiti različite kućne brojeve) koje se nalaze u
ograđenom prostoru (isti poslovni krug).
Članak 10.
Osoba koju je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite na radu (stručnjak zaštite na radu, ovlaštenik odnosno poslodavac), radi provedbe
stalnog stručnog usavršavanja, obavještavanja i razmjene informacija u području zaštite na radu, upisuje se u Informacijski sustav zaštite na
radu prema Uputama za pristup elektroničkoj usluzi koje se objavljuju na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za rad.
Članak 11.
Primjer poslova s malim rizicima, kao okvirna smjernica, naveden je u pravilniku o izradi procjene rizika.
PRAVILNIK O OSPOSOBLJAVANJU IZ ZAŠTITE NA RADU I POLAGANJU STRUČNOG

ISPITA
NN 112/14
 KOORDINATOR ZA ZAŠTITU NA RADU (UVJETI ZA KOORDINATORA) 2/3
…
IV. ST RUČNI IS PIT Z A K OO RDINAT O RA Z AŠT IT E NA RADU

Članak 23.
(1) Pravo polaganja stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta (koordinator I) i koordinatora zaštite na radu tijekom
građenja (koordinator II) ima osoba koja ima završen najmanje preddiplomski studij arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva
sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i položen stručni ispit propisan posebnim propisom iz graditeljstva, najmanje prema ispitnom
programu za prvostupnika (baccalaureus).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osoba koja ima najmanje završen studij arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva ili stručni
studij sigurnosti sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i položen stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu (posebni dio) ima pravo
polaganja stručnog ispita samo za koordinatora II.
(3) Status koordinatora I i II ima osoba koja ima završen najmanje preddiplomski studij arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili
strojarstva sa stečenim stručnim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i koja je položila stručni ispit po posebnom propisu iz graditeljstva,
najmanje prema ispitnom programu za prvostupnika (baccalaureus) i koja je stručnjak zaštite na radu (opći i posebni dio).
…
353
PRAVILNIK O UVJETIMA I STRUČNIM ZNANJIMA ZA IMENOVANJE KOORDINATORA ZA
ZAŠTITU NA RADU TE POLAGANJU STRUČNOG ISPITA
NN 101/09, 40/10 !!! NIJE NA SNAZI !!!
DA LI JE OBAVEZNO IMENOVANJE DVA RAZLIČITA KOORDINATORA ZNR ILI MOŽE BITI SAMO
JEDAN
  KOORDINATOR ZA ZAŠTITU NA RADU 3/3 (UVJETI ZA KOORDINATORA - STARI PRAVILNIK)
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti stručne spreme i radnog iskustva za polaganje stručnog ispita, te program, sadržaj i način polaganja stručnog ispita
za koordinatora za zaštitu na radu.
Članak 2.
Koordinator za zaštitu na radu može obavljati poslove koordinacije kod investitora, glavnog projektanta i poslodavca kao:
1. Koordinator za zaštitu na radu u fazi izrade projekta – koordinator I
2. Koordinator za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova – koordinator II.
II. UVJET I S T RUČNE S PRE ME I ST RUČNA Z NANJA K OO RDINAT O RA

Članak 3.
Koordinator I mora imati najmanje završen stručni studij tehničkog smjera (arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva) sa stečenim
stručnim nazivom prvostupnik (baccalaureus) inženjer, položen stručni ispit propisan posebnim propisom iz graditeljstva najmanje prema ispitnom
programu za prvostupnika (baccalaureus) inženjera te položen stručni ispit za koordinatora za zaštitu na radu.
Članak 4.
Koordinator II mora imati najmanje završen stručni studij tehničkog smjera (arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva) ili stručni studij
sigurnosti sa stečenim stručnim nazivom prvostupnik (baccalaureus) inženjer, položen stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu (opći i poseban dio) i
stručni ispit za koordinatora za zaštitu na radu.
Članak 5.
Stručni ispit za koordinatora I ne mora polagati osoba koja ima najmanje završen stručni studij tehničkog smjera (arhitekture, građevinarstva,
elektrotehnike ili strojarstva) sa stečenim stručnim nazivom prvostupnik (baccalaureus) inženjer i koja je položila stručni ispit po posebnom propisu iz
graditeljstva, najmanje prema ispitnom programu za prvostupnika (baccalaureus) inženjera, te koja je položila stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu
(opći i posebni dio).
Koordinator I može obavljati poslove koordinatora II.
PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU PRI UPORABI RADNE OPREME

NN 18/17
PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU PRI UPORABI RADNE OPREME
DIO PRVI O PĆE O DRE DBE
Predmet
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom utvrđuju minimalni zahtjevi zaštite na radu pri uporabi radne opreme.
…
Pojmovnik
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
a) »radna oprema« su strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na
visini
b) »uporaba radne opreme« je aktivnost koja uključuje radnu opremu, poput pokretanja ili zaustavljanja opreme, premještanje, popravak, preinaka,
održavanje i servisiranje opreme, posebno uključujući čišćenje
c) »opasno područje« je prostor unutar ili oko radne opreme u kojemu radnik može biti izložen riziku za svoju sigurnost ili zdravlje
d) »izloženi radnik« je radnik koji se u cijelosti ili djelomično nalazi u opasnom području i
e) »rukovatelj« je radnik određen za uporabu radne opreme.
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
DIO DRUG I O B VE Z E POS L O DAVCA
Opće obveze
Članak 4.
(1) Poslodavac je obvezan osigurati da je radna oprema koja je na raspolaganju radnicima ispravna, za rad prikladna i prilagođena i da za vrijeme rada ne
ugrožava njihovu sigurnost i zdravlje.
(2) Poslodavac mora, pri izboru radne opreme čije korištenje predlaže, voditi računa o posebnim radnim uvjetima, značajkama i opasnostima za sigurnost
i zdravlje radnika koje postoje na mjestu rada te o svim dodatnim opasnostima koje proizlaze iz njene uporabe.
(3) Ako nije moguće u cijelosti koristiti radnu opremu bez rizika za sigurnost odnosno zdravlje, poslodavac mora poduzeti potrebne mjere za smanjivanje
rizika.
354
(4) Ako poslodavac sastavlja dijelove radne opreme u funkcionalnu cjelinu ili radnu opremu prepravlja tako da joj promijeni osobine i funkcionalnost,
tada postaje proizvođač radne opreme i na njega se primjenjuju propisi koji vrijede za proizvođače radne opreme.
Pravila koja se odnose na radnu opremu

Članak 5.
(1) »Uz obveze propisane člankom 4. ovog Pravilnika, poslodavac nabavlja odnosno koristi radnu opremu koja ispunjava minimalne zahtjeve iz Priloga I.
ovoga Pravilnika ili zahtjeve posebnih propisa.
(2) Poslodavac mora održavati radnu opremu na način da ista bude tijekom svog radnog vijeka u skladu s odredbama ovoga Pravilnika ili posebnih
propisa.
(3) Pri korištenju radne opreme poslodavac postupa u skladu s Prilogom II. ovoga Pravilnika.
KOJI DOKUMENT DOKAZUJE ISPRAVNOST NEKOG STROJA NA GRADILIŠTU
Pregled i ispitivanje radne opreme

Članak 6.
(1) Poslodavac je odgovoran da stručna osoba pregleda radnu opremu nakon postavljanja i prije prve uporabe, ako sigurnost te opreme ovisi o instaliranju
i nakon montaže na drugo mjesto ili lokaciju, u skladu s propisima zaštite na radu, posebnim propisima i uputama proizvođača odnosno pravilima struke
da se osigura pouzdan i ispravan rad.
(2) Zbog sigurnosti i zdravlja i sigurnih uvjeta rada i radi pravovremenog otkrivanja i otklanjanja kvarova koji mogu uzrokovati opasne situacije,
poslodavac mora za radnu opremu osigurati:
a) povremene preglede i, ako je potrebno, ispitivanje od strane ovlaštenih osoba u skladu s nacionalnim propisima odnosno praksi i
b) posebne preglede od strane ovlaštenih osoba svaki put kad nastupe iznimne okolnosti koje bi mogle ugroziti sigurnost radne opreme, poput
preinaka, nezgoda ili dužih zastoja u radu.
(3) O pregledu radne opreme poslodavac vodi evidenciju, čuva je i daje na raspolaganje nadležnom inspektoru zaštite na radu.
(4) Ako se radna oprema nalazi izvan prostora poslodavca, uz nju se mora nalaziti fizički dokaz o izvršenom zadnjem pregledu odnosno ispitivanju.
Dodatno iz skripte: Isprave o obavljenim ispitivanjima radnih strojeva dokazuju ispravnost stroja na gradilištu
Stroj ima ispravu godinu dana da je ispravan a njemu je pukla gusjenica znači da je neispravan. Jedan dokaz je da ima zapisnik o ispravnosti a drugi je
evidencije koju vodi radnik ( nije propisana ali je pravilo dobre prakse).
Radna oprema koja uključuje posebne rizike

Članak 7.
Ako uporaba radne opreme uključuje posebne rizike za sigurnost odnosno zdravlje radnika, poslodavac mora osigurati:
a) da tom radnom opremom rukuju samo za to imenovani radnici koji moraju biti osposobljeni i
b) da popravljanje, preinake, održavanje ili servisiranje radne opreme izvode radnici koji su posebno osposobljeni za te poslove.
Ergonomija i zdravlje na radu

Članak 8.
Poslodavac prilikom primjene minimalnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva u cijelosti uzima u obzir mjesto i položaj radnika dok koriste radnu opremu
te ergonomska načela.
Obavješćivanje radnika
Članak 9.
(1) Poslodavac mora osigurati radnicima odgovarajuće obavijesti i, ako je potrebno, pisane upute za radnu opremu koju koristi pri radu.
(2) Obavijesti i pisane upute moraju sadržavati najmanje odgovarajuće sigurnosne i zdravstvene informacije o:
a) uvjetima korištenja radne opreme
b) predvidljivim neočekivanim situacijama i
c) iskustvu pri uporabi radne opreme, ako je to potrebno.
(3) Radnici moraju biti upozoreni na opasnosti kojima su izloženi, radnu opremu koja se nalazi u radnom prostoru i na sve promjene koje na nju utječu, u
mjeri u kojoj utječu na radnu opremu koja se nalazi u njihovom neposrednom radnom okruženju, čak i ako je izravno ne uporabljaju.
(4) Obavijesti i pisane upute moraju biti razumljive radnicima.
Osposobljavanje radnika
Članak 10.
Poslodavac mora osigurati:

a) da rukovatelji budu osposobljeni za rukovanje radnom opremom, uključujući pripravnost za sve rizike koje rukovanje tom radnom opremom može
izazvati ili
b) da radnici iz članka 7. točke b) ovog Pravilnika prođu odgovarajuće posebno osposobljavanje.
Savjetovanje s radnicima i sudjelovanje radnika

Članak 11.
Savjetovanje s radnicima i/ili povjerenicima radnika za zaštitu na radu o pitanjima obuhvaćenim ovim Pravilnikom, uključujući i njegove priloge, provodi
se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu («Narodne novine«, broj 71/14, 118/14 i 154/14).
DIO T RE ĆI Z AVRŠ NE O DRE DB E

…
355
PRILO G I. MINIMAL NI Z AHT JE VI Z A RADNU O PRE MU
1. Opća napomena
Minimalni zahtjevi koji se odnose na radnu opremu u uporabi ne moraju se nužno na isti način odnositi na novu radnu opremu.
2. Minimalni zahtjevi za radnu opremu

2.1. Upravljački uređaji radne opreme koji utječu na sigurnost moraju biti jasno vidljivi i prepoznatljivi te odgovarajuće označeni kada je to potrebno.
Upravljački se uređaji moraju nalaziti izvan opasnih područja, osim u iznimnim opravdanim slučajevima, tako da njihov rad ne može predstavljati
nikakvu dodatnu opasnost. Ni njihovo nenamjerno stavljanje u rad ne smije prouzročiti opasnost.
Ako treba, rukovatelj mora s mjesta upravljanja nadzirati opasna područja radne opreme i osigurati da nijedan radnik nije u opasnom području. Ako to
nije moguće, prije svakog pokretanja radne opreme mora se automatski oglasiti sigurnosni sustav upozorenja poput zvučnog odnosno svjetlosnog signala.
Izloženi radnik mora imati dovoljno vremena i načina da brzo izbjegne opasnosti nastale zbog pokretanja ili zaustavljanja radne opreme.
Upravljački sustavi moraju biti sigurni, a pri izboru se mora uvažiti njihova pouzdanost, nedostaci i ograničenja koja se mogu očekivati u planiranim
okolnostima uporabe.
2.2. Pokretanje radne opreme mora biti moguće samo namjernim aktiviranjem upravljačkog uređaja za to namijenjenog.
Isto vrijedi i:
– za ponovno pokretanje nakon zaustavljanja iz bilo kojeg razloga ili
– za kontrolu značajnih promjena radnih uvjeta (npr. brzine, tlaka itd.),
sve dok takvo ponovno pokretanje ili promjene radnih uvjeta ne izlažu radnike bilo kakvoj opasnosti.
Ovaj se zahtjev ne odnosi na ponovno pokretanje ili promjenu radnih uvjeta koji su rezultat normalnog automatskog rada.
2.3. Radna oprema mora imati uređaj za sigurno i potpuno zaustavljanje.
Svaka radna stanica mora imati uređaj za zaustavljanje dijela ili čitave radne opreme, ovisno o vrsti opasnosti, tako da je oprema sigurna. Uređaj za
zaustavljanje mora imati prednost pred uređajem za pokretanje. U slučaju zaustavljanja radne opreme ili njezinih opasnih dijelova, mora se isključiti
opskrba energijom dotičnih aktuatora.
2.4. Gdje je potrebno i ovisno o opasnostima koje oprema predstavlja i njenom normalnom vremenu zaustavljanja, radna oprema mora imati uređaj za
zaustavljanje u nuždi.
2.5. Ako radna oprema predstavlja rizik zbog ispadanja ili izlijetanja predmeta, mora biti opremljena odgovarajućom zaštitom.
Ako radna oprema predstavlja opasnosti od emisije plinova, para, tekućina ili prašina mora na izvoru opasnosti imati odgovarajuće uređaje za njihovo
sakupljanje odnosno odvajanje.
2.6. Radna oprema i dijelovi takve opreme moraju, kada je to potrebno biti učvršćeni radi sigurnosti i zdravlja radnika.
2.7. Ako postoji rizik od pucanja ili raspadanja dijelova radne opreme koji mogu predstavljati značajnu opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, moraju se
poduzeti odgovarajuće mjere zaštite.
2.8. Ako postoji rizik od kontakta s pokretnim dijelovima radne opreme koji bi mogao uzrokovati ozljede, ti dijelovi moraju imati zaštite ili uređaje za
sprečavanje pristupa opasnim područjima ili za zaustavljanje kretanja opasnih dijelova prije nego što se uđe u opasna područja.
Zaštite i zaštitni uređaji:
– moraju biti robusne konstrukcije
– ne smiju uzrokovati dodatne opasnosti
– se ne mogu lagano ukloniti ili učiniti neučinkovitima
– moraju se nalaziti na dovoljnoj udaljenosti od opasnog područja
– ne smiju više nego što je potrebno ograničavati vidljivost radnog ciklusa opreme i
– moraju omogućiti postupke postavljanja ili zamjene dijelova i radove održavanja, pri čemu ograničavaju pristup samo na područje gdje se radovi moraju
izvoditi i, ako je moguće, ne uklanjajući zaštitu ili zaštitni uređaj.
2.9. Prostori i mjesta za rad ili održavanje radne opreme moraju biti prikladno osvijetljeni u skladu s postupkom koji se izvodi.
2.10. Dijelovi radne opreme s visokom ili vrlo niskom temperaturom moraju, kada je to potrebno, biti zaštićeni da se onemogući dodir s njima ili blisko
približavanje.
2.11. Uređaji za upozoravanje na radnoj opremi moraju biti nedvosmisleni, lako uočljivi i razumljivi.
2.12. Radna oprema se smije koristiti samo u svrhu za koju je predviđena i na propisani način.
2.13. Radovi održavanja radne opreme se obavljaju u stanju njenog mirovanja. Ako to nije moguće, moraju se poduzeti odgovarajuće mjere zaštite da se
takvi radovi obavljaju bez opasnosti od ozljeda ili oštećenja zdravlja radnika ili da se obavljaju izvan opasnih područja.
Ako radna oprema ima dnevnik održavanja, mora ga se redovno voditi.
2.14. Radna oprema mora biti opremljena prepoznatljivim uređajima za odvajanje od svih izvora energije.
Ponovno priključenje radne opreme na izvor energije ne smije predstavljati nikakav rizik za dotične radnike.
2.15. Na radnoj opremi moraju biti postavljene oznake i upozorenja prema posebnim propisima, koji su bitni za sigurnost i zdravlje radnika.
2.16. Radnicima se mora osigurati siguran pristup svim područjima potrebnima za proizvodnju, podešavanje i održavanje te im mora biti omogućeno
sigurno zadržavanje u tim područjima.
2.17. Radna oprema mora biti takva da štiti radnika od rizika zapaljenja, pregrijavanja, ispušnih plinova, prašina, tekućina, para ili drugih tvari koje se u
njoj stvaraju, koriste ili pohranjuju.
2.18. Radna oprema mora imati odgovarajuću zaštitu od eksplozije radne opreme ili tvari proizvedenih, korištenih ili pohranjenih u njoj.
2.19. Radna oprema mora biti odgovarajuće opremljena da zaštiti izložene radnike od izravnog ili neizravnog djelovanja električne struje.
3. Dodatni minimalni zahtjevi primjenjivi na posebnu vrstu radne opreme

3.1. Minimalni zahtjevi za pokretnu radnu opremu sa ili bez vlastitog pogona
3.1.1. Radna oprema na kojoj se voze radnici mora imati opremu koja smanjuje rizike za radnike tijekom prijevoza što uključuje i rizike od kontakta
odnosno zahvata kotača ili gusjenica.
3.1.2. Ako bi nenamjerno zaglavljivanje pogona između pokretnog dijela radne opreme i njezinog pribora ili bilo čega što vuče, moglo prouzročiti
poseban rizik, takva radna oprema mora biti opremljena sustavom koji to spriječava.
Ako to nije moguće izbjeći, moraju se poduzeti sve moguće mjere za izbjegavanje bilo kakvog negativnog utjecaja na radnike.
356
3.1.3. Ako se vratila između pokretnih dijelova radne opreme mogu zaprljati ili oštetiti zbog povlačenja po tlu, potrebno je osigurati opremu za njihov
popravak.
3.1.4. Pokretna radna oprema na kojoj se voze radnici mora biti tako projektirana da u normalnim uvjetima uporabe smanjuje rizike zbog prevrtanja:
– zaštitnom konstrukcijom koja onemogućava prevrtanje za više od četvrtine kruga
– konstrukcijom koja osigurava dovoljno prostora oko vozača za slučaj da se prevrtanje nastavi i više od četvrtine kruga ili
– nekom drugom izvedbom s jednakim učinkom.
Te zaštite mogu biti sastavni dio radne opreme.
Te zaštite nisu potrebne ako je radna oprema stabilizirana tijekom rada ili ako njena izvedba onemogućava prevrtanje.
Ako postoji rizik da se u slučaju prevrtanja radne opreme radnik koji se na njoj vozi ukliješti između dijelova radne opreme i tla, potrebno je ugraditi
posebnu zaštitu koja će to spriječiti.
3.1.5. Viličari na kojima se nalazi jedan ili više radnika moraju biti tako prilagođeni ili opremljeni da ograničavaju rizik od prevrtanja viličara, na primjer:
– izvedbom zatvorenog prostora za vozača
– izvedbom koja sprečava prevrtanje viličara
– izvedbom koja u slučaju prevrtanja viličara osigurava da između tla i određenih dijelova viličara ostane dovoljno prostora za radnike koji se na njemu
nalaze ili
– izvedbom koja zadržava radnike na vozačkom sjedalu čime ih štiti od uklještenja dijelova viličara.
3.1.6. Radna oprema s vlastitim pogonom koja, kada je u pokretu, može prouzročiti rizike za radnike, mora ispunjavati sljedeće uvjete:
a) mora imati uređaj za sprečavanje neovlaštenog pokretanja
b) mora imati odgovarajuće uređaje za smanjivanje posljedica sudara ako je istovremeno u pokretu više od jedne radne opreme
c) mora imati uređaj za kočenje i zaustavljanje. Ako to zahtijevaju sigurnosni zahtjevi, a u slučaju kvara glavnog uređaja, za kočenje i zaustavljanje
opreme, na raspolaganju moraju biti uređaji za nuždu kojima se upravlja lako ili automatski
d) ako neposredno vidno polje vozača ne udovoljava uvjetima sigurnosti, potrebno je ugraditi odgovarajuće pomoćne uređaje za poboljšanje vidljivosti
e) radna oprema koja je projektirana za korištenje po noći ili u mračnim prostorima mora imati osvjetljenje koje radnicima omogućava siguran rad u
takvim uvjetima
f) radna oprema koja predstavlja opasnost od požara, sama po sebi ili zbog onoga što vuče ili nosi, i koja može ugroziti radnike mora biti opremljena
odgovarajućim uređajima za gašenje požara, ako takvi uređaji nisu na raspolaganju u blizini mjesta uporabe radne opreme
g) daljinski upravljana radna oprema se mora automatski zaustaviti čim izađe iz područja nadzora i
h) daljinski upravljana radna oprema koja bi u normalnim uvjetima mogla prouzročiti uklještenje ili sudar mora biti opremljena s uređajima koji štite od
takvih rizika, osim ako je osiguran drugačiji način zaštite od tih rizika.
3.2. Minimalni zahtjevi za radnu opremu za dizanje tereta
3.2.1. Ako je radna oprema za dizanje tereta trajno ugrađena, potrebno je osigurati njezinu čvrstoću i stabilnost tijekom uporabe, posebno vodeći računa o
teretima koji se dižu i opterećenjima u točkama na koje se konstrukcija oslanja ili pričvršćuje.
3.2.2. Na opremi za dizanje tereta mora biti jasno označena nazivna nosivost i, ako je potrebno, mora imati dijagram nosivosti.
Pribor za dizanje mora biti tako označen da se mogu utvrditi značajke bitne za sigurnu uporabu.
Radna oprema za dizanje tereta, koja nije namijenjena za dizanje osoba, ali bi se greškom mogla upotrijebiti u tu svrhu, zabrana te namjene mora biti
prikladno i jasno označena.
3.2.3. Trajno ugrađena radna oprema mora biti ugrađena tako da onemogući:
a) da teret udari radnike
b) da se teret nenamjerno opasno njiše ili slobodno padne i
c) da se teret nenamjerno otpusti.
3.2.4. Radna oprema za podizanje ili prijenos radnika mora biti takva da:
a) odgovarajućim uređajima spriječi rizik od pada košare za prijenos radnika, ako postoji
b) spriječi opasnost da radnik padne iz košare za prijenos radnika, ako postoji
c) sprječava opasnost od prignječenja, uklještenja ili udara radnika, posebno zbog nehotičnog kontakta s objektima i
d) osigurava da osobe koje su u slučaju nezgode zarobljene u košari za prijenos radnika nisu izložene opasnosti i da ih se može osloboditi.
Ako zbog posebnosti terena i visinskih razlika, redovnim mjerama zaštite nije moguće izbjeći rizike iz podtočke a) ove točke pomoću sigurnosnih mjera,
potrebno je ugraditi zaštitno uže s povećanim koeficijentom sigurnosti i mora ga se provjeravati pri svakodnevnom radu.
PRILO G II.
Z AH T JE VI PRI UPO RAB I RADNE O PRE ME
1. Opće odredbe za svu radnu opremu

1.1. Radna oprema se mora ugraditi, postaviti i koristiti na način kojim se smanjuju rizici za korisnike radne opreme i za druge radnike i osobe na radu,
primjerice osiguravanjem dovoljnog prostora između pokretnih dijelova radne opreme i nepomičnih ili pomičnih dijelova i njihove okoline te
osiguravanjem da se svi oblici energije i rabljene ili proizvedene tvari mogu dostaviti ili odstraniti na siguran način.
1.2. Radna oprema mora biti postavljena i rastavljena na siguran način, u skladu s uputama proizvođača.
1.3. Radna oprema koju tijekom uporabe može udariti munja mora biti zaštićena uređajima ili odgovarajućim sredstvima protiv djelovanja munje.
2. Odredbe o uporabi pokretne opreme, neovisno o tome je li samohodna ili nije

2.1. Samohodnom radnom opremom smiju rukovati samo radnici koji su za to odgovarajuće osposobljeni.
2.2. Ako se radna oprema kreće po radnom prostoru, potrebno je utvrditi odgovarajuća prometna pravila i pridržavati ih se.
2.3. Organizacijskim mjerama treba spriječiti radnike da hodaju po prostoru djelovanja samohodne radne opreme.
Ako se rad može pravilno obaviti samo na način da radnici hodaju u području djelovanja radne opreme, moraju se poduzeti druge odgovarajuće mjere
zaštite radnika od ozljeda od pokretne opreme.
2.4. Prijevoz radnika na pokretnoj radoj opremi s mehaničkim pogonom je dopušten samo ako su u tu svrhu poduzete mjere zaštite. Ako se rad mora
obaviti tijekom vožnje, brzina se mora prilagoditi.
357
2.5. Pokretna radna oprema pogonjena motorom s unutarnjim izgaranjem se ne smije koristiti u zatvorenim radnim prostorima, sve dok se ne osigura
dovoljna količinu zraka za sigurnost i zdravlje radnika.
3. Zahtjevi pri uporabi radne opreme za dizanje tereta

3.1. Opće napomene
3.1.1. Pokretnoj ili rastavljivoj radnoj opremi za dizanje tereta se mora osigurati stabilnost tijekom uporabe u svim predvidljivim situacijama, uzimajući u
obzir prirodu tla na kojemu se nalazi.
3.1.2. Za dizanje osoba se smije koristiti samo radna oprema i pribor predviđeni za tu svrhu.
Radna oprema koja nije posebno predviđena za dizanja radnika može se iznimno koristiti u tu srhu, ako se prethodno poduzme potrebne mjere zaštite i
osigura njen nadzor u skladu s propisima.
Dok su radnici na radnoj opremi predviđenoj za podizanje tereta, netko to mora stalno nadzirati.
Osobe koje se podižu moraju imati na raspolaganju pouzdana sredstva komunikacije. Za slučaj opasnosti, moraju postojati pouzdana sredstva za
evakuaciju.
3.1.3. Ispod tereta koji visi se ne smiju nalaziti radnici, osim ako to nije nužno za obavljanje rada.
Tereti se ne smiju prenositi iznad nezaštićenih mjesta rada na kojima se uobičajeno nalaze radnici. Ako se to ne može osigurati, potrebno je utvrditi
odgovarajuće postupke i primjenjivati ih.
3.1.4. Pribor za dizanje se mora odabrati prema teretima kojima će se rukovati, točkama prihvata, raspoloživoj dizalici i atmosferskim uvjetima uzimajući
u obzir način i oblik vezivanja. Dodatna oprema za dizanje mora biti jasno označena tako da su radnici svjesni njezinih značajki u situaciji kad se ne
rastavi nakon korištenja.
3.1.5. Pribor za dizanje se mora spremati na način koji jamči da se neće oštetiti niti uništiti.
3.2. Radna oprema za dizanje slobodno visećih tereta
3.2.1. Ako su dvije ili više jedinica radne opreme za dizanje slobodno visećih tereta postavljene na mjestu rada tako da se njihovi radni dosezi preklapaju,
moraju se poduzeti odgovarajuće mjere kojima se izbjegava sudaranje tereta ili pojedinih dijelova radne opreme.
3.2.2. Tijekom korištenja pokretne radne opreme za dizanje slobodno visećih tereta moraju se poduzeti potrebne mjere kojima se sprečava naginjanje,
prevrtanje ili, ovisno o slučaju, pomicanje ili klizanje opreme.
Moraju se provoditi kontrole kako bi se osiguralo uredno izvršenje tih mjera.
3.2.3. Ako rukovatelj radnom opremom namijenjenom za dizanje slobodno visećih tereta nema neposrednu ili posrednu kontrolu cijelog puta kretanja
tereta, mora mu se dodijeliti drugi radnik osposobljen za te poslove, koji će mu za vrijeme izvođenja takvog radnog zadataka davati upute, odnosno
propisane znakove za vođenje tereta, te je potrebno poduzeti organizacijske mjere kojima se sprečava sudaranje tereta, što bi moglo ugroziti radnike.
3.2.4. Rad mora biti organiziran tako da se radniku koji ručno pričvršćuje ili oslobađa teret, osiguraju sigurni uvjeti rada, posebno od radnika koji
neposredno ili posredno nadzire radnu opremu.
3.2.5. Svi postupci dizanja se moraju pravilno isplanirati, odgovarajuće nadzirati i izvršiti na siguran način za radnika.
Ako dvije ili više jedinica radne opreme za dizanje slobodno visećih tereta moraju istovremeno dizati teret, potrebno je utvrditi i primijeniti postupak
kojim se osigurava dobra koordinacija među rukovateljima.
3.2.6. Ako radna oprema predviđena za dizanje slobodno visećih tereta ne može zadržati teret u slučaju potpunog ili djelomičnog ispada električne
energije, potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje izlaganja radnika bilo kakvim posljedičnim rizicima.
Viseći tereti se ne smiju ostaviti bez nadzora, osim ako je spriječen pristup opasnom području i ako teret sigurno visi.
3.2.7. Korištenje radne opreme projektirane za dizanje slobodno visećih tereta na otvorenome se mora prekinuti kada se vremenske prilike pogoršaju u toj
mjeri da je ugroženo sigurno korištenje opreme i da su radnici izloženi riziku. Moraju se poduzeti odgovarajuće mjere zaštite, posebno mjere protiv
prevrtanja radne opreme, radi sprečavanja bilo kakvih rizika za radnike.
RAD NA VISINI 1/3, ŠTO JE SVE POTREBNO ZA RAD NA SKELI
Iz skripte: Rad na visini spada u poslove s posebnim uvjetima rada. Radnici moraju imati uvjerenje, posebno osjetljive skupine ne smiju raditi na visini.
Mora imati zaštitnu opremu: oprema za pad s visine ili u dubinu, oprema za kočenje, sigurnosni pojasevi.
Rad na visini (Građenje iznad terena)
‐ Poslovi koji se izvode na visini su poslovi koji se makar povremeno izvršavaju s površine podignute više od tri metra od okolne površine, ako se
primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ne može spriječiti povećana opasnost od pada radnika s mjesta rada
‐ Građevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutrašnjosti višekatnih objekata visokim do 450 cm iznad terena odnosno iznad poda
međukatne konstrukcije, mogu se izvoditi s upotrebom pomoćnih skela ili ljestava uz vezivanje radnika, ako je uz korištenje takvih sredstava moguće
izvoditi te radove bez opasnosti za život radnika.
‐ Građevinski i drugi radovi na objektima višim od 450 cm iznad terena odnosno poda međukatne konstrukcije, moraju se izvoditi uz korištenje
odgovarajućih skela ili na drugi siguran način.
‐ Ako pri radovima postoji mogućnost da radnici padnu izvan objekta, moraju se postaviti odgovarajuće zaštitne nadstrešnice tako da visina sa koje se
može pasti ne prelazi 300 cm, i radnici se moraju vezati odgovarajućim zaštitnim pojasom.
‐ Ako se pri radovima na otvorenim rubovima katova, balkona, terasa i dr. zaštitna ograda iz opravdanih razloga ne može postaviti ili ako su radovi koji
se vrše na takvim mjestima manjeg opsega ili kratkotrajni, radnici moraju biti za vrijeme rada privezani pomoću zaštitnog pojasa i konopca dužine
najviše 150 cm.
Uporaba radne opreme za povremeni rad na visini:
Radne ljestve za rad na visini se mogu koristiti samo u slučaju kada uporaba druge sigurnije radne opreme NIJE opravdana zbog niske razine opasnosti
ili kratkotrajnosti uporabe, odnosno zbog okolnosti na terenu koje poslodavac ne može promijeniti. Radne ljestve za vrijeme uporabe moraju biti stabilne.
Prijenosne radne ljestve se moraju nogama oslanjati na stabilnu, čvrstu, dovoljne široku i nepomičnu podlogu tako da prečke ljestvi za vrijeme rada
budu u vodoravnom položaju.
Radna skela za povremeni rad na visini mora imati proračun nosivosti i stabilnosti, osim ako je sastavljena prema opće priznatim normama.
Radna oprema s užetom za pristup, pozicioniranje i obavljanje povremenih radova na visini, mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:
* sustav užadi se mora sastojati od najmanje dva odvojena i na oba kraja usidrena užeta od kojih jedno služi za penjanje, silazak i oslonac (radno uže), a
drugo za zaštitu od pada (zaštitno uže);
* radnici moraju imati na raspolaganju i pri radu upotrebljavati odgovarajuće zaštitne pojaseve pomoću kojih su vezani na zaštitno uže;
* radno uže mora biti opremljeno prihvatnim priborom za sigurno penjanje i silazak radnika, te samozaustavnim uređajem koji će spriječiti pad radnika
ako izgubi kontrolu nad svojim kretanjem. Zaštitno uže mora biti opremljeno zahvatnim uređajem za sprečavanje padova radnika, koji slijedi njegovo
kretanje;
* alat i drugi pribor, koji radnik namjerava upotrebljavati, mora biti sigurno učvršćen za radnikov zaštitni pojas ili na koji drugi prikladan način;
358
* rad se mora pravilno planirati i nadzirati, tako da se radnika u slučaju nužde može brzo spasiti;
‐ Radna oprema s užetom za povremeni rad na visini može se koristiti samo u okolnostima, kada se procijeni da se rad može obavljati sigurno i gdje
korištenje druge sigurnije radne opreme nije opravdano.
Iz skripte: Skela mora biti atestirana, radnik mora zadovoljavati uvjete poslova s posebnim uvjetima rada.
4. Zahtjevi pri uporabi radne opreme za povremeni rad na visini

4.1. Opće odredbe
4.1.1. Ako se u skladu s člankom 4. ovoga Pravilnika, privremeni rad na visini ne može izvršiti sigurno i u prikladnim ergonomskim uvjetima s prikladne
površine, mora se odabrati radna oprema koja je najprikladnija za osiguranje i očuvanje sigurnih radnih uvjeta. Kolektivne mjere zaštite moraju imati
prednost nad pojedinačnim mjerama zaštite. Dimenzije radne opreme moraju biti u skladu s prirodom posla koji se obavlja i predvidivim opterećenjima te
moraju omogućiti siguran prolaz.
Najprikladnija radna oprema za povremeni rad na visini se mora odabrati prema učestalosti pristupa, visini koja se treba savladati i trajanju korištenja.
Odabrani izbor mora omogućiti evakuaciju u slučaju neposredne opasnosti. Pristup u oba smjera između radne opreme za povremeni rad na visini i
radnog podija, etaža ili prolaza ne smije prouzročiti nikakve dodatne rizike od pada.
4.1.2. Ljestve se mogu koristiti kao radna oprema za rad na visini samo u određenim slučajevima u kojima s obzirom na točku 4.1.1. ovog Priloga uporaba
druge radne opreme nije opravdana zbog niske razine opasnosti ili kratkotrajnosti uporabe ili postojećih okolnosti na terenu koje poslodavac ne može
promijeniti.
4.1.3. Radna oprema s užetom za povremeni rad na visini (pristup i pozicioniranje na užetu), se može koristiti samo u okolnostima, kada je procjenom
rizika utvrđeno da se rad može obavljati sigurno i gdje korištenje druge sigurnije radne opreme nije opravdano.
Uvažavajući procjenu rizika za korištenje radne opreme s užetom, a posebno trajanje rada i ergonomska ograničenja, radnicima se pri radu na takvoj
radnoj opremi mora osigurati sjedalo s odgovarajućim priborom.
4.1.4. Ovisno o vrsti radne opreme odabrane za povremeni rad na visini, moraju se poduzeti odgovarajuće mjere za smanjenje rizika za radnike, koje su
svojstvene toj vrsti opreme.
Ako je potrebno, mora se osigurati postavljanje zaštita za sprečavanje padova. One moraju biti prikladno oblikovane i odgovarajuće čvrstoće kako bi
spriječile padove s visine i, koliko god je to moguće, spriječile ozljede radnika. Skupne zaštitne naprave za sprečavanje padova (zaštitne ograde) mogu
biti prekinute samo na mjestima na kojima su postavljene pristupne ljestve ili stepenice.
4.1.5. Kada je radi izvršenja posebnog zadatka potrebno privremeno ukloniti skupnu zaštitu predviđenu za sprečavanje padova, moraju se poduzeti
učinkovite zamjenske sigurnosne mjere. Zadatak se ne smije obavljati sve dok te mjere nisu poduzete. Kada je rad potpuno ili privremeno završen skupna
zaštita za sprečavanje padova se mora ponovno postaviti.
4.1.6. Povremeni rad na visini se može obavljati samo kada vremenski uvjeti ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika.
4.2. Posebne odredbe o uporabi ljestava
4.2.1. Ljestve se moraju postaviti tako da se osigura njihova stabilnost tijekom korištenja. Prijenosne ljestve se moraju postaviti na stabilnu, čvrstu,
dovoljno široku i nepomičnu podlogu tako da su prečke u vodoravnom položaju. Viseće ljestve, uz izuzetak ljestvi od užeta, se moraju sigurno pričvrstiti
na takav način da ih nije moguće premještati i da se ne ljuljaju.
4.2.2. Klizanje podnožja prijenosnih ljestvi za vrijeme uporabe se mora spriječiti pomoću prikladnih protukliznih zaštita postavljenih na gornje i donje
oslonce ljestvi ili na neki drugi jednako učinkovit način. Ljestve koje se koriste za pristup moraju biti dovoljno dugačke da nadvise pristupni podij, osim
ako su poduzete druge mjere kojima se osigurava čvrsti rukohvat. Ljestve koje se mogu blokirati i produžiti moraju se koristiti tako da se najprije
onemogući međusobno pomicanje njihovih dijelova. Pomičnim ljestvama se mora blokirati (onemogućiti) pomicanje prije nego što se na njih stane.
4.2.3. Radnicima se mora osigurati da tijekom uporabe ljestvi imaju stalan i siguran rukohvat i oslonac. Siguran rukohvat se mora zadržati i u slučaju kada
se po ljestvama teret mora prenositi ručno.
4.3. Posebne odredbe o uporabi radnih skela
4.3.1. Ako ne postoji ili nije dostupan statički proračun odabrane radne skele ili ako proračunom nisu obuhvaćena predviđena konstrukcijska rješenja,
potrebno je izvršiti proračun nosivosti i stabilnosti, osim ako je radna skela sastavljena u skladu s opće priznatim normama.
4.3.2. Ovisno o složenosti odabrane radne skele, ovlaštena osoba mora izraditi plan montaže, uporabe i rastavljanja. To može biti u obliku standardnog
plana dopunjenog pojedinostima koje se odnose na specifičnosti dotične radne skele.
4.3.3. Nosivi dijelovi radne skele ne smiju se klizati, zbog čega se moraju ili pričvrstiti za nosivu površinu ili se mora osigurati uređaj protiv klizanja, ili
se to postiže na neki drugi jednako učinkoviti način, a nosiva površina mora imati dovoljnu nosivost.
Mora se osigurati stabilnost skele.
Pomoću odgovarajućih uređaja potrebno je spriječiti da se skela na kotačima tijekom rada na visini nenamjerno pomakne.
4.3.4. Dimenzije, oblik i izvedba podova radne skele moraju odgovarati prirodi posla koji se treba izvršiti i moraju biti prikladni za nošenje tereta te
moraju osigurati siguran rad i prolaz. Podovi radne skele moraju biti tako sastavljeni da se njihovi dijelovi ne mogu pomaknuti tijekom uobičajene
uporabe. Između elemenata poda i skupne vertikalne zaštite odnosno radne skele i objekta na kojem će se izvoditi rad, ne smije biti opasnih otvora kroz
koje može propasti radnik.
4.3.5. Ako dijelovi radne skele nisu spremni za korištenje, primjerice tijekom sastavljanja, rastavljanja ili promjena, moraju se označiti znakovima općeg
upozorenja u skladu s nacionalnim propisom o znakovima sigurnosti i mora ih se odgovarajuće fizički ograditi sredstvima kojima se sprečava pristup
opasnom području.
4.3.6. Radne skele se smiju sastaviti, rastaviti ili bitno preinačiti samo uz nadzor stručne osobe, a te radove mogu obavljati samo radnici koji su prošli
odgovarajuće i posebno stručno osposobljavanje prije svega na području posebnih rizika u skladu s člankom 9. ovoga Pravilnika, a točnije vezano uz:
a) razumijevanje plana sastavljanja, rastavljanja i preinake dotične skele
b) sigurnost tijekom sastavljanja, rastavljanja ili preinake dotične skele
c) mjere za sprečavanje rizika od pada radnika ili predmeta
d) mjere zaštite u slučaju promjenjivih vremenskih uvjeta koji bi mogli negativno utjecati na sigurnost dotične skele
e) dozvoljeno opterećenje i
f) sve druge rizike koji mogu biti posljedica navedenog sastavljanja, rastavljanja ili preinake.
Osoba određena za nadzor i radnici koji izvode radove moraju imati na raspolaganju plan sastavljanja i rastavljanja iz točke 4.3.2. ovog Priloga,
uključujući sve upute koje isti može sadržavati.
4.4. Zahtjevi pri uporabi užeta za pristup i pozicioniranja
Pri uporabi užeta za pristup i pozicioniranje moraju se poštovati sljedeći uvjeti:
a) sustav mora imati najmanje dva na oba kraja usidrena užeta, od kojih jedno služi za pristup, silazak i oslonac (radno uže), a drugo za zaštitu od pada
(zaštitno uže)
359
b) radnici moraju imati i koristiti odgovarajući zaštitni pojas kojim se moraju vezati za zaštitno uže
c) radno uže mora imati pribor za sigurno penjanje i spuštanja te samozaustavni uređaj radi sprečavanja pada radnika ako izgubi kontrolu nad svojim
kretanjem. Zaštitno uže mora imati zahvatni uređaj za sprečavanje pada, koji slijedi kretanje radnika
d) alat i drugi pribor koje koristi radnik moraju biti pričvršćeni za zaštitni pojas radnika ili za sjedalo ili na neki drugi odgovarajući način
e) rad mora biti pravilno planiran i nadziran, tako da se radnika odmah može spasiti u slučaju nužde i
f) u skladu s člankom 9. ovog Pravilnika, dotični radnici moraju biti odgovarajuće osposobljeni za predviđene radnje, a posebno za postupke spašavanja.
U iznimnim okolnostima gdje bi, prema procjeni rizika, uporaba drugog užeta učinila rad opasnijim, može se dozvoliti korištenje jednog užeta, pod
uvjetom da su poduzete odgovarajuće mjere sigurnosti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom odnosno praksom.
PRAVILNIK O SIGURNOSNIM ZNAKOVIMA

NN 91/15, 102/15, 61/16
Na temelju članka 42. stavka2. Zakona o zaštiti na radu.
KAKO SE OZNAČAVAJU PREPREKE; BOJE ZNAKOVA ŠTO KOJA PREDSTAVLJA, GEOMETRIJSKI
OBLICI
DIO PRVI O PĆE O DRE DBE

Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuju minimalni zahtjevi u vezi s uporabom sigurnosnih znakova(znakova sigurnosti).
…
Članak 3.
Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
a)»sigurnosni znak « je znak koji se odnosi na određeni objekt, djelatnost ili stanje, i daje informacije ili upute u vezi sigurnosti i zaštite zdravlja na radu
putem natpisa, boje, svjetlosnog znaka, zvučnog signala, govorne komunikacije ili ručnog signala;
b)»znak za zabranu « je znak koji zabranjuje postupanje (aktivnosti) koje bi moglo izazvati ili prouzročiti rizik;
c)»znak upozorenja « je znak koji upozorava na opasnost;
d)»znak za obvezno postupanje « je znak koji propisuje određeno postupanje;
e)»znak za izlaz u slučaju nužde ili za prvu pomoć « je znak koji daje informacije o izlazima u slučaju nužde ili sredstvima i opremi za pružanje prve
pomoći odnosno spašavanje;
f)»znak obavijesti « je znak koji daje informacije različite od onih navedenih u točkama a) do e) ovoga članka;
g)»natpis « je znak koji daje specifične informacije kombinacijom geometrijskog oblika, boja, simbola ili piktograma i koji je vidljiv ako ga se osvijetli
svjetlošću određene jakosti;
h)»dopunski natpis« je znak koji se upotrebljava u kombinaciji s jednim od znakova opisanim pod točkom g) ovoga članka i daje dopunske informacije;
i)»sigurnosna boja « je boja koja ima točno određeno značenje;
j)»simbol ili piktogram« je lik koji opisuje stanje ili propisuje određeno postupanje, a upotrebljava se na natpisu ili osvijetljenoj površini;
k)»svjetlosni znak « je znak koji daje naprava izrađena od prozirnih ili propusnih materijala, koji se osvijetli s unutarnje strane ili straga, tako da
ostavljaju dojam osvijetljene površine;
l)»zvučni signal « je šifrirani zvuk koji stvara naprava izrađena za tu namjenu, bez uporabe ljudskog ili umjetnog glasa;
m)»govorna komunikacija « je unaprijed dogovorena govorna poruka priopćena ljudskim ili umjetnim glasom;
n)»ručni signal « je pomicanje odnosno položaj ruku ili šaka u šifriranom obliku za navođenje osoba koje izvode manevre, koji predstavljaju rizik za
radnike.
DIO DRUG I O PĆE OB VE Z E PO S LO DAVCA
Opća pravila
Članak 4.
(1) Poslodavac mora osigurati postavljanje sigurnosnih znakova na mjestima na kojima se rizici ne mogu izbjeći ili odgovarajuće smanjiti
primjenom osnovnih pravila zaštite na radu odnosno organizacijom rada i načinom izvođenja radnih postupaka.
(2) Pri postavljanju sigurnosnih znakova poslodavac mora uzeti u obzir procjenu rizika te osigurati da su sigurnosni znakovi stalno na predviđenom
mjestu.
(3) Bez obzira na odredbe članka 1. stavka 3. ovoga Pravilnika poslodavac mora znakove koji se odnose na cestovni, željeznički, unutarnji vodeni i
zračni prijevoz, postaviti na mjestima rada gdje je to potrebno za određeni način prijevoza.
Upotreba sigurnosnih znakova

Članak 5.
Poslodavac mora osigurati da sigurnosni znakovi koje upotrebljava ispunjavaju zahtjeve iz Priloga I. do IX. ovoga Pravilnika.
DIO T RE ĆI PO S EB NE O B VE Z E POS L O DAVCA
Informacije i upute za radnike

Članak 6.
(1) Poslodavac mora radnicima osigurati odgovarajuće usmene ili pisane upute o značenju sigurnosnih znakova koji se upotrebljavaju pri radu te
ih stalno izvješćivati o svim potrebnim mjerama u svezi s njihovom uporabom.
(2) U uputama poslodavac mora, na radnicima razumljiv način, opisati značenje znakova, posebice onih koji sadrže riječi, i način postupanja u
uobičajenim i posebnim situacijama.
(3) Radnici se moraju pridržavati uputa poslodavca o načinu postupanja vezano za postavljene sigurnosne znakove te redovito izvješćivati
poslodavca/ovlaštenika poslodavca o svim potrebnim mjerama u svezi s njihovom uporabom.
360
Savjetovanje i suradnja s radnicima
Članak 7.
Poslodavac je obvezan obavješćivati i savjetovati se s radnicima, odnosno njihovim predstavnicima o pitanjima zaštite na radu u skladu sa Zakonom o
zaštiti na radu i općim propisima o radu o pitanjima koja su predmet ovoga Pravilnika, uključujući primjenu Priloga I.do IX.
DIO ČET VRT I PRIJE L AZ NE I Z AVRŠ NE O DRE DB E

…
PRILO G I. O PĆI Z AHT JE VI Z A S IG URNO S NE Z NAK O VE
1. Prethodne napomene
1.1. Kada se zahtijeva postavljanje sigurnosnih znakova u skladu s člankom 4. ovoga Pravilnika, isti moraju ispunjavati zahtjeve iz Priloga II. do IX.
ovoga Pravilnika.
1.2. U ovom Prilogu propisani su opći zahtjevi, opisani su različiti načini uporabe sigurnosnih znakova te su navedena opća pravila o zamjeni i
kombiniranju sigurnosnih znakova.
1.3. Sigurnosni znakovi se smiju upotrebljavati samo za davanje uputa i obavijesti, koje su propisane ovim Pravilnikom.
2. Vrste znakova
2.1. Stalni znakovi
2.1.1. Stalni natpisi na tablicama (pločama) moraju se upotrebljavati za zabrane, upozorenja, zahtjeve i označavanje putova i izlaza u nuždi te prostorija za
pružanje prve pomoći. Natpisi i sigurnosne boje se moraju upotrebljavati za trajnu oznaku lokacije i identifikaciju opreme za gašenje požara.
2.1.2. Natpise na spremnicima i cjevovodima potrebno je postaviti kao što je utvrđeno u Prilogu III.
2.1.3. Mjesta na kojima postoji opasnost od udara u prepreke ili padova moraju biti trajno označena sigurnosnom bojom i natpisima na pločama.
2.1.4. Prometni putovi moraju biti trajno označeni sigurnosnom bojom.
2.2. Znakovi u određenim situacijama
2.2.1. Svjetlosni znakovi, zvučni signali i govorna komunikacija se moraju upotrebljavati kada to zahtijeva situacija, pri čemu se za upozoravanje osoba
na opasnosti mora uzeti u obzir mogućnost izmjenjivanja i kombiniranja znakova, kao što je predviđeno u točki 3. ovoga Priloga, a istovremeno se mogu
upotrebljavati znakovi za upozorenje i pozivanje osoba u slučaju evakuacije i spašavanja i da postupaju na određeni način.
2.2.2. Ručni signali odnosno govorna komunikacija se moraju upotrebljavati kada se izvode manevri koji predstavljaju rizik.
3. Izmjenjivanje i kombiniranje znakova

3.1. Bilo koji od sljedećih znakova može se upotrijebiti, ako je tako osigurana odgovarajuća raspoznatljivost oznake i ako su jednako učinkoviti:
–sigurnosna boja ili natpis na ploči za označavanje mjesta na kojem postoji prepreka ili mogućnosti pada radnika,
–svjetlosni znakovi, zvučni signali ili govorna komunikacija,
–ručni signali ili govorna komunikacija.
3.2. Moguće kombinacije sigurnosnih znakova:
–svjetlosni znakovi i zvučni signali,
–svjetlosni znakovi i govorna komunikacija,
–ručni signali i govorna komunikacija.
4. Upute u donjoj tablici se primjenjuju za sve znakove, koji uključuju sigurnosnu boju:
Dodatno iz skripte:
5. Učinkovitost znakova se ne smije smanjivati:

5.1. prisutnošću drugog izvora davanja iste vrste znakova koji ometa vidljivost ili slušnost;
5.1.1. na način da su znakovi previše blizu jedan drugom,
5.1.2. istovremenom uporabom dvaju svjetlosnih znakova koje je moguće zamijeniti,
5.1.3. uporabom svjetlosnog znaka u blizini drugoga sličnog izvora svjetla,
361
5.1.4. uporabom dvaju zvučnih signala istovremeno,
5.1.5. uporabom zvučnog signala u bučnom okolišu;
5.2. s manjkavim oblikom, nedovoljnim brojem, nepravilnim postavljanjem, slabim održavanjem i nepravilnim djelovanjem znakova ili signalnih
naprava.
6. Znakove i signalne naprave treba redovno čistiti, održavati, pregledavati, popravljati i po potrebi mijenjati, kako bi se osiguralo očuvanje bitnih i
funkcionalnih svojstava.
7. Broj znakova odnosno signalnih naprava koje je potrebno postaviti i njihovo postavljanje ovisno o stupnju rizika i području koje pokrivaju.
8. Znakovi za koje je potreban vanjski izvor energije moraju imati osigurano rezervno napajanje u slučaju nestanka električne struje.
9. Aktiviranje svjetlosnog znaka ili zvučnog signala navješćuje kada nastupaju okolnosti zbog kojih je znak predviđen, a mora djelovati toliko vremena
koliko takve okolnosti traju. Svjetlosne znakove i zvučne signale treba odmah po uporabi ponovno postaviti u stanje pripravnosti.
10. Kako bismo osigurali pravilno djelovanje i učinkovitost svjetlosnih znakova i zvučnih signala, treba ih pregledati i provjeriti nakon postavljanja te
tijekom uporabe u dovoljno čestim vremenskim intervalima.
11. Ako se određeni signali slabije čuju ili vide zbog uporabe osobne zaštitne opreme, potrebno je takve znakove ili dopuniti na odgovarajući način ili ih
zamijeniti.
12. Površine, prostori ili ograđeni prostori koji se koriste za pohranu znatnih količina opasnih tvari ili smjesa moraju se označiti prikladnim znakom
upozorenja uključujući i način navedenu odjeljku 1. Priloga III., osim ako su oznake na pojedinoj ambalaži ili spremnicima odgovarajuće za tu svrhu. Ako
ne postoji odgovarajući znak upozorenja na opasne kemijske tvari ili smjese, mora se koristiti odgovarajući piktogram opasnosti, kao što je utvrđeno u
Prilogu V. Uredbi (EZ) broj1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća.
PRILO G II. O PĆI Z AHT JE VI Z A Z NAK O VE NA PL O ČAMA
1. Izgled
1.1. U pogledu oblika i boje znakova na pločama primjenjuje se hrvatska norma HRN EN ISO7010–Grafički simboli–Sigurnosne boje i sigurnosni
znakovi–Sigurnosni znakovi za mjesta rada i javne prostore, a minimalni opći zahtjeva za znakove na pločama uključujući oblik i boje znakova na
pločama navedeni su u točki 3. ovoga Priloga, u skladu s njihovom posebnom namjenom (znakovi na pločama koji označavaju zabranu, upozorenje,
obvezno postupanje, put za izlaz u slučaju nužde, opremu za uporabu u slučaju nužde ili za gašenje požara).
1.2. Piktogrami moraju biti jednostavni, zbog čega moraju sadržavati samo bitne elemente.
1.3. Piktogrami se mogu malo razlikovati ili biti detaljniji nego što je predviđeno normom, ako usprkos tome jasno priopćavaju sadržaj te nije ni moguće
krivo razumjeti njihovo značenje.
1.4. Ploče moraju biti izrađene od materijala koji je otporan na udarce, vodu i vremenske utjecaje.
1.5. Veličina ploče te kolorimetrijska i fotometrijska svojstva materijala, od kojih su izrađeni, moraju biti takvi da su znakovi na pločama cijelo vrijeme
uporabe dobro vidljivi i raspoznatljivi.
2. Uvjeti glede postavljanja

2.1. Ploče moraju biti postavljene na primjerenoj visini od tla, koja odgovara liniji gledanja. Pri tome je potrebno uzeti u obzir postojeće prepreke pri
dolasku u područje ugroženosti i u njegovoj neposrednoj blizini. Mjesto postavljanja ploče mora biti dobro osvijetljeno, lako dostupno i dobro vidljivo.
Na mjestima sa slabom prirodnom osvijetljenošću, preporuča se uporaba fluorescentnih boja, refleksnih materijala i dodatna umjetna rasvjeta.
2.2. Ploču treba odstraniti kada prestanu postojati okolnosti zbog kojih je bila postavljena.
3. Znakovi koji se koriste na pločama
3.1. Znakovi zabrane

Bitne značajke:
–okruglog oblika
–crni piktogram na bijeloj pozadini, crveni obrub i dijagonalna crta (crveni dio treba zauzeti najmanje 35% površine znaka).
Znakovi koji se koriste na pločama:
3.2. Znakovi upozorenja

Bitne značajke:
–trokutastog oblika
–crni piktogram na žutoj pozadini s crnim obrubom (žuti dio treba zauzimati najmanje 50%površine znaka).
362
Bilješka: znak upozorenja za opću opasnost ne koristi se radi upozoravanja na opasne kemijske tvari ili smjese, osim kada se rabi u skladu s točkom 5.
pod točkom 2. PRILOGA III. Za označavanje skladišta opasnih tvari ili smjesa.
3.3. Znakovi za obvezno postupanje
Bitne značajke:
–okruglog oblika,
–bijeli piktogram na plavoj pozadini (plavi dio mora zauzimati najmanje 50% površine znaka).
3.4. Znakovi za izlaz u slučaju nužde ili za prvu pomoć

Bitne značajke:
–pravokutnog ili kvadratnog oblika
–bijeli piktogram na zelenoj pozadini (zeleni dio treba zauzimati najmanje 50% površine znaka)
3.5. Znakovi za gašenje požara

Bitne značajke:
–pravokutnog ili kvadratnog oblika,
–bijeli piktogram na crvenoj podlozi–RAL ili napisati koja crvena boja (crveni dio treba zauzeti najmanje 50% površine znaka)
363
PRILO G III. Z AHT JE VI Z A O Z NAČAVANJE S PRE MNIK A I INST AL ACIJA
1. Spremnici koji se rabe pri radu s kemijskim tvarima ili smjesama koje su razvrstane kao opasne u skladu s kriterijima za bilo koji razred fizikalne
opasnosti ili opasnosti za zdravlje u skladu s Uredbom (EZ) broj 1272/2008 te spremnici koji se rabe za skladištenje takvih opasnih tvari ili smjesa,
zajedno s vidljivim cijevima koje sadržavaju ili kojima se prenose takve opasne tvari i smjese, moraju biti označeni odgovarajućim piktogramima
opasnosti u skladu s navedenom Uredbom.
1.1 Stavak 1. ovoga Priloga ne odnosi se na spremnike koji se upotrebljavaju pri radu u kratkom razdoblju ni na spremnike za kratkotrajnu uporabu ili za
spremnike čiji se sadržaj često mijenja, ako su pri tom poduzete odgovarajuće alternativne mjere, posebno u pogledu informiranja i/ili osposobljavanja,
kojima se jamči jednaka razina zaštite.
1.2 Oznake iz stavka 1. ovoga Priloga mogu biti:–zamijenjene znakovima upozorenja iz Priloga II. koji sadržavaju jednake piktograme ili simbole. Ako u
odjeljku 3.2. Priloga II. odnosno u normi HRN EN ISO 7010,ne postoji odgovarajući znak upozorenja, mora se uporabiti odgovarajući piktogram
opasnosti određen u Prilogu V. Uredbe (EZ) broj 1272/2008,–dopunjene dodatnim informacijama, kao što su ime i/ili formula opasne tvari ili smjese te
pojedinosti o opasnosti,
–zamijenjene ili dopunjene znakovima koji su predviđeni za prijevoz opasnih tvari ili smjesa za transportne spremnike, koji se upotrebljavaju na radnom
mjestu.2. Znakovi moraju biti postavljeni:
–na vidnom mjestu,
–u obliku tvrde ploče, samoljepivih etiketa ili naneseni bojom.
3. Znakovi moraju imati odgovarajući izgled u skladu s točkom 1. Priloga II., a u uporabi moraju ispunjavati zahtjeve iz točke 3. Priloga II.4. Oznake
cjevovoda moraju biti postavljene na vidnim mjestima u blizini najopasnijih mjesta kao što su ventili i spojevi ali isto tako na primjerenim razmacima po
cijeloj dužini cjevovoda.
5. Područja, prostori ili ograđeni prostori koji se upotrebljavaju za skladištenje većih količina opasnih tvari ili smjesa, moraju biti označeni znakovima
opasnosti iz točke 3.1. Priloga II., ili označeni u skladu s točkom 1. ovoga Priloga, osim ako su pakiranja ili spremnici već označeniznakovima
odgovarajućih dimenzija, kako to zahtijeva točka 1.5. Priloga II. Skladišta većih količina opasnih tvari moraju biti označena znakovima upozorenja za
opću opasnost. Znakovi ili oznake moraju u tom slučaju biti postavljeni u blizini skladišnog prostora ili na vratima skladišta.
PRILO G IV. Z AH T JE VI ZA O Z NAČAVANJE O PRE ME Z A G AŠE NJE PO Ž ARA I NJE Z INO

POS T AVL JANJE
Zahtjevi iz ovoga Priloga vrijede isključivo za zaštitu od požara.
1. Oprema za gašenje požara mora biti uočljivo označena crvenom bojom te dodatno označena odgovarajućim pločama.
2. Crveno područje mora biti dovoljno veliko, što omogućuje jednostavno prepoznavanje opreme.
3. Može se crvenom bojom označiti prostor, gdje se takva oprema čuva. Isto tako mora biti označen i pristup u takav prostor.
PRILO G V. Z AH T JE VI Z A ZNAK O VE Z A O Z NAČAVANJE PRE PRE K A, O PAS NIH

PO DRUČJA I PRO ME T NIH PUTE VA
1.Znakovi za označavanje prepreka i opasnih područja

1.1. Mjesta na kojima postoji opasnost od sudaranja s preprekama, od padova ili od rušenja obližnjih predmeta, moraju biti označena izmjenično sa žutim
i crnim ili crvenim i bijelim prugama.
1.2. Dimenzije oznaka moraju biti u skladu s veličinom prepreke ili opasnih mjesta.
1.3. Žute i crne pruge ili crvene i bijele pruge moraju biti pod kutom od 45°. Pruge moraju biti jednako široke.
Dodatno iz skripte:
PRILO G VI. Z AH T JE VI ZA S VJE TL O S NE ZNAK O VE
1.Izgled
1.1. Svjetlost znaka mora osigurati dovoljan kontrast glede okoliša, ali bez bliještanja u slučaju da je okoliš slabo osvijetljen.
1.2. Svjetleća površina znaka mora biti jednobojna, a na njoj može biti piktogram sa specifičnom pozadinom.
1.3. Boja znaka mora biti u skladu s tablicom boja i njenim značenjem predviđenim točkom 4.Priloga I.1.4. Ako znak sadrži piktogram, slova moraju
odgovarati zahtjevima iz Priloga II.
364
2. Posebna pravila uporabe
2.1. Ako uređaj može emitirati neprekidne i prekidne znakove, prekidni znak se mora koristiti za viši stupanj opasnosti ili za žurno postupanje. Trajanje i
frekvencija prekidnog svjetlosnog znaka mora biti takva da se:–osigura odgovarajući prijem poruke,–spriječi zamjena između različitih svjetlosnih
znakova ili odnosno s kontinuiranim svjetlosnim znakom.
2.2. Ako se svjetlosni znak upotrebljava umjesto zvučnog signala ili zajedno s njim, mora pri tome biti upotrijebljen isti način šifriranja.
2.3. Uređaji, koji emitiraju svjetlosne znakove u slučaju ozbiljne opasnosti, moraju biti redovito održavani te opremljeni pomoćnim izvorom napajanja.
PRILO G VII. Z AH T JE VI Z A Z VUČNE SIG NAL E

…
PRILO G VIII. Z AH T JE VI Z A G O VO RNU KO MUNIK ACIJU

…
PRILO G IX. Z AH T JE VI ZA RUČNE S IG NAL E

…
PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU NA PRIVREMENIM GRADILIŠTIMA

NN 48/18
Na temelju članka 78. Zakona o zaštiti na radu.
PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU NA PRIVREMENIM GRADILIŠTIMA
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom se utvrđuju mjere, pravila, postupci i aktivnosti zaštite na radu radnika, osoba na radu i samozaposlenih osoba na privremenim
gradilištima koja su određena u članku 3. stavku 1. točki 1. ovoga Pravilnika.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se prilikom istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina.
Članak 2.
Ovim Pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva Vijeća 92/57/EEZ od 24. lipnja 1992. o primjeni minimalnih sigurnosnih i
zdravstvenih uvjeta na privremenim ili pokretnim gradilištima (osma pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L
245, 26.8.1992.), kako je izmijenjena Direktivom 2007/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o izmjeni Direktive Vijeća 89/391/EEZ,
njezinih pojedinačnih direktiva i direktiva Vijeća 83/477/EEZ, 91/383/EEZ, 92/29/EEZ i 94/33/EZ s ciljem pojednostavljivanja i racionalizacije izvješća
o praktičnoj provedbi (Tekst značajan za EGP) (SL L 165, 27. 6. 2007.).
Članak 3.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1) Privremeno gradilište (u daljnjem tekstu: gradilište) u smislu odredbi ovoga Pravilnika je svako mjesto rada gdje se izvode građevinski i drugi radovi
prema posebnom propisu odnosno radovi čiji je nepotpuni popis naveden u Dodatku I. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika,
2) Naručitelj je pravna ili fizička osoba u svojstvu investitora, vlasnika građevine, koncesionara ili druge osobe u čije ime se projektira odnosno izvodi
građenje,
3) Izvođač je pravna ili fizička osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na gradilištu,
4) Samozaposlena osoba je fizička osoba koja osobnim radom sudjeluje u projektiranju odnosno građenju, osim radnika i osoba na radu.
5) Koordinator zaštite na radu tijekom projektiranja i građenja je osoba koja ispunjava uvjete propisane pravilnikom o polaganju stručnog ispita te je
imenovana radi ispunjavanja obveza propisanih Zakonom o zaštiti na radu.
(2) Projektant, revident, nadzorni inženjer i drugi sudionici u gradnji određeni su posebnim propisom.
 DOKUMENTACIJA NA GRADILIŠTU S OBZIROM NA ZAŠTITU NA RADU 2/2
Članak 4.
(1) Prijava početka izvođenja radova na gradilištu koja sadrži podatke navedene u Dodatku III., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, dostavlja se u
skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu u slučaju:
1) izvođenja posebno opasnih radova iz Dodatka II. ovoga Pravilnika, bez obzira na trajanje radova,
2) kada je predviđeno trajanje radova dulje od 10 dana.
(2) Preslika prijave gradilišta mora se nalaziti na gradilištu na vidljivom mjestu.
Članak 5.
Planom izvođenja radova u skladu s Dodatkom IV. ovoga Pravilnika, čiju izradu osigurava naručitelj, utvrđuju se pravila primjenljiva na određeno
gradilište, uzimajući u obzir poslove i aktivnosti koje se obavljaju na gradilištu te plan izvođenja radova sadrži posebne mjere u vezi jedne ili više
kategorija posebno opasnih radova navedenih u Dodatku II. ovoga Pravilnika, koji se obavljaju na gradilištu.
Članak 6.
Pri izvođenju radova na gradilištu potrebno je uvažavati i primjenjivati opća načela prevencije propisana Zakonom o zaštiti na radu i to osobito u odnosu
na:
1) održavanje primjerenog reda i zadovoljavajuće čistoće na gradilištu,
2) izbor i razmještaj mjesta rada, uzimajući u obzir način održavanja pristupnih putova te određivanja smjerova kretanja i površina za prolaz i kretanje ili
za opremu,
3) uvjete pod kojima se rukuje različitim materijalima,
4) tehničko održavanje, prethodne i redovne preglede instalacija i opreme radi ispravljanja svih nedostataka koji mogu utjecati na sigurnost i zdravlje
radnika,
5) razmještaj i označavanje površina za skladištenje različitih materijala i tvari, posebno kada se radi o opasnim materijalima i tvarima,
6) uvjete pod kojima se koriste i premještaju ili uklanjaju opasni materijali i tvari,
7) skladištenje i odlaganje ili uklanjanje otpadaka i otpadnog materijala,
8) usklađivanje vremena izvođenja različitih vrsta radova ili faza rada na temelju odvijanja poslova na gradilištu,
365
9) suradnju između izvođača odnosno samozaposlenih osoba na gradilištu,
10) međusobno djelovanje svih aktivnosti na mjestu na kojem se radi ili u blizini kojega se nalazi gradilište.
Članak 7.
Radi sigurnosti i zaštite zdravlja na gradilištu poslodavci su obvezni:
1) primijeniti načela utvrđena u članku 6. ovoga Pravilnika i poduzeti mjere koje su u skladu s minimalnim zahtjevima propisanim u Dodatku V., koji je
sastavni dio ovoga Pravilnika,
2) postupati prema uputama koordinatora zaštite na radu.
Članak 8.
Kada više poslodavaca dijeli mjesto rada ili kada na istom mjestu rada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više poslodavaca odnosno
drugih osoba (izvođača), samozaposlene osobe su kao izvođači obvezne uzimajući u obzir prirodu poslova, provoditi zaštitu na radu, koordinirati svoje
aktivnosti, provoditi informiranje i surađivati u primjeni sigurnosnih i zdravstvenih zahtjeva zaštite i prevencije od rizika na radu, organizirati rad i
osigurati izvođenje radova tako da pri izvođenju radova ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika drugih poslodavaca i drugih osoba te su osobito
obvezni:
1) primijeniti odredbe članka 6. ovoga Pravilnika i poduzeti mjere koje su u skladu s minimalnim zahtjevima propisanim u Dodatku V., koji je sastavni
dio ovoga Pravilnika,
2) obavljati poslove dužnom pažnjom u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti
i zaštiti zdravlja ostalih osoba koje mogu biti ugrožene njihovim postupcima ili propustima na radu,
3) primjenjivati propise zaštite na radu o uporabi radne opreme i osobne zaštitne opreme,
4) postupati prema uputama koordinatora zaštite na radu.
Članak 9.
(1) Izvođač obavještava i izvještava radnike i njihove predstavnike na gradilištu, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu, o svim:
1) rizicima za sigurnost i zdravlje pri pojedinim radovima na gradilištu,
2) mjerama zaštite na radu koje je poduzeo ili namjerava poduzeti na gradilištu.
(2) Obavijesti i izvješća moraju biti razumljiva radnicima na koje se odnose.
(3) Izvođač se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu savjetuje s radnicima odnosno njihovim predstavnicima o svim pitanjima zaštite na radu na
gradilištu, uz ravnopravno sudjelovanje radnika odnosno njihovih predstavnika.
PRILO Z I
NEPOTPUNI POPIS GRAĐEVINSKIH RADOVA
DO DAT AK I.
NE POT PUNI PO PIS G RAĐE VINS K I H RADO VA

1. Iskopavanje
2. Zemljani radovi
3. Ugradnja građevinskih materijala i proizvoda
4. Sastavljanje i rastavljanje montažnih dijelova
5. Preinaka ili opremanje
6. Izmjene
7. Obnova
8. Popravci
9. Uklanjanje s rastavljanjem – demontaža
10. Rušenje
11. Redovno održavanje
12. Povremeno i periodično održavanje – bojanje i čišćenje
13. Odvodnja
POSEBNO OPASNI RADOVI
DO DAT AK II.
NE POT PUNI PO PIS PO SE B NO O PAS NIH RADO VA

1. Radovi kod kojih su radnici izloženi rizicima od zatrpavanja pod odronima zemlje u iskopima i sl. ili propadanja na sipkom ili močvarnom tlu te
rizicima pada s visine, gdje je rizik naročito povećan zbog prirode posla ili korištenih postupaka ili zbog okoliša na gradilištu
2. Radovi s opasnim kemikalijama i biološkim agensima koji posebno ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika i za koje je propisan poseban zdravstveni
nadzor
3. Radovi u području ionizirajućeg zračenja, pri kojima treba označiti kontrolirana ili nadzirana područja u skladu s posebnim propisima
4. Radovi u blizini električnih vodova pod visokim naponom
5. Radovi pri kojima postoji opasnost od utapanja
6. Radovi pri kopanju, čišćenju ili popravljanju bunara, radovi pod zemljom i u tunelima
7. Radovi pri ronjenju s uporabom zraka pod tlakom
8. Radovi u kesonu s atmosferom stlačenog zraka
9. Radovi s eksplozivom i u prostorima koji su ugroženi eksplozivnom atmosferom
10. Radovi na sastavljanju ili rastavljanju teških montažnih dijelova i/ili sklopova
366
DO DAT AK III.
S ADRŽ AJ PRIJAVE G RADIL IŠ T A

1. Adresa ili katastarska čestica gradilišta
2. Podaci o naručitelju (investitoru) ili o drugim osobama za koje se izvode građevinski radovi
3. Naziv projekta odnosno vrsta građevinskih radova
4. Podaci o glavnom izvođaču radova, izvođačima radova, glavnom inženjeru gradilišta te o voditeljima radova
5. Podaci o koordinatoru zaštite na radu tijekom projektiranja odnosno tijekom građenja
6. Datum početka radova na gradilištu
7. Trajanje radova
8. Predviđeni broj radnika na gradilištu
9. Planirani broj ugovornih izvođača radova (uključujući samozaposlene osobe)
10. Nazivi ugovornih izvođača i drugih osoba koji su već odabrani
DO DAT AK IV.
S ADRŽ AJ PL ANA IZ VO ĐE NJA RADO VA

1. Određivanje granica gradilišta prema okolini (vidno označavanje ili ograđivanje) – opis i shema
2. Popis poslova i aktivnosti s naznakom posebno opasnih radova
3. Pravila zaštite na radu vezano za poslove i aktivnosti na gradilištu, uključujući mjere zaštite na radu za posebno opasne radove iz Dodatka II. ovoga
Pravilnika koji se izvode odnosno koji će se izvoditi na gradilištu te zajedničke mjere zaštite na radu na gradilištu
4. Postupci za svaku pojedinu opasnu fazu rada ili faze radova koje se obavljaju istovremeno ili u slijedu jedna iza druge, pri čemu je potrebno
definirati tehničke odnosno organizacijske mjere koje je potrebno poduzeti prije početka radova u skladu s općim načelima prevencije iz članka 6. ovoga
Pravilnika te minimalni broj radnika koji u toj fazi moraju sudjelovati
5. Potrebna sredstva rada kao i način provjere njihove ispravnosti prije početka izvođenja radova te popis opasnih kemikalijama koje će se koristiti na
gradilištu
6. Vremenski plan izvođenja radova
7. Obveza izvođača o međusobnom izvješćivanju o tijeku pojedinačnih faza rada
8. Procjena troškova uređenja gradilišta i provođenja zajedničkih mjera zaštite na radu na gradilištu
MINIMALNI ZAHTJEVI ZA SIGURNOST I ZDRAVLJE NA GRADILIŠTU (MJERE ZNR KOD ZEMLJANIH
RADOVA I KOD KOPANJA KANALA)
Iz skripte:
MISLIM DA JE OVO IZ PRAVILNIKA O RADU U GRAĐEVINSRASTVU, A NE NASLOVLJENOG
Pri izvođenju zemljanih radova na dubini > 100 cm moraju se poduzeti zaštitne mjere protiv rušenja zemljanih naslaga s bočnih strana i protiv
obrušavanja iskopanog materijala.
Ručno otkopavanje zemlje mora se izvoditi odozgo naniže. Svako potkopavanje je zabranjeno.
Kopanje zemlje na dubini većoj od 100 cm mora se izvoditi pod kontrolom određene osobe.
Pri strojnom kopanju zemlje, rukovatelj strojem ili poslovođa radova moraju voditi računa o sigurnosti radnika koji rade ispred ili oko stroja za iskop
zemlje.
Tesarski radovi na podgrađivanju i razupiranju iskopa moraju se izvoditi stručno, na temelju odgovarajućih normativa ili statičkih proračuna i crteža.
Ako se iskop zemlje vrši na mjestu gdje postoji instalacija plina, elektrike, vode ili drugo, radovi na iskopu moraju se vršiti po uputama i pod nadzorom
stručne osobe kojoj pripadaju / održavaju te instalacije i izvođača radova.
Ako se u toku iskopavanja naiđe na instalacije, radovi se moraju obustaviti dok se ne osigura nadzor.
Prije vršenja iskopa zemlje ili čišćenja zemljom zatrpanih jama, bunara, kanala i drugog, mora se prethodno provjeriti da eventualno nema CO odnosno
drugih štetnih, zapaljivih ili eksplozivnih plinova.
Za silaženje radnika u iskop i izlaženje iz iskopa moraju se osigurati čvrste ljestve tolike dužine da prelaze iznad ruba iskopa za najmanje 75 cm. Umjesto
ljestava može se predvidjeti i izrada odgovarajućih stepenica ili rampi, ako je time osigurano kretanje radnika i za vrijeme oborina.
Ako se iskop zemlje vrši miniranjem, radovi se moraju izvoditi prema postojećim propisima o miniranju.
Prije početka rada na iskopu zemlje, a uvijek poslije vremenskih nepogoda, mrazeva ili otapanja snijega i leda, rukovoditelj iskopavanja mora pregledati
stanje radova i, po potrebi, poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere protiv opasnosti od obrušavanja bočnih strana iskopa.
Kopanje rovova i kanala - Iskop zemlje na dubini > 100 cm (za temelje, kanale i sl.) može se vršiti i bez razupiranja, ako to čvrstoća zemlje dozvoljava.
Iskop zemlje u dubini većoj od 100 cm smije se vršiti samo uz postepeno osiguranje bočnih strana iskopa.
Razupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bočne strane iskopa uređene pod kutem unutrašnjeg trenja tla (prirodni nagib terena) u kom se iskop
vrši, niti pri etažnom kopanju do dubine veće od 2m.
Rovovi i kanali moraju se izvoditi u tolikoj širini koja omogućuje nesmetan rad na razupiranju bočnih strana, kao i rad radnika u njima.
Najmanja širina rovova odnosno kanala dubine do 100 cm određuje se slobodno. Pri dubini > 100 cm, širina rova mora biti tolika da čista širina rova
odnosno kanala nakon izvršenog razupiranja bude najmanje 60 cm.
Drvo i drugi materijal koji se pri iskopavanju upotrebljavaju za razupiranje bočnih strana rovova i kanala moraju po svojoj čvrstoći i dimenzijama
odgovarati svrsi kojoj su namijenjeni.
Razupiranje rovova i kanala mora odgovarati geofizičkim osobinama, rastresitosti i pritisku tla u kome se vrši iskop, kao i odgovarajućem statičkom
proračunu.
Iskopani materijal iz rovova i kanala mora se odbacivati na toliku udaljenost od ruba iskopa da ne postoji mogućnost obrušavanja tog materijala u iskop.
Razmak između pojedinih elemenata oplate strana iskopa mora se odrediti tako da se spriječi osipanje zemlje, a u skladu s osobinama tla.
367
Oplata za podupiranje bočnih strana iskopa (rov, kanal, jama) mora izlaziti min. za 20 cm iznad ruba iskopa, da bi se spriječio pad materijala sa terena
u iskop.
Pri izbacivanju zemlje iz iskopa sa dubine preko 2m moraju se upotrebljavati međupodovi položeni na posebne podupirače. Međupodovi se ne smiju
opterećivati količinom iskopanog materijala većom od određene, s kojom mora radnik biti upoznat prije početka rada, i moraju imati rubnu zaštitu visoku
najmanje 20 cm.
Skidanje oplate i zasipanje iskopa mora se vršiti po uputi i pod nadzorom stručne osobe. Ako bi vađenje oplate moglo ugroziti sigurnost radnika, oplata
se mora ostaviti u iskopu.
Sredstva za spajanje i učvršćivanje dijelova podupirača, kao što su klinovi, okovi, vijci, čavli, žica i slično, moraju odgovarati važećim standardima.
Ako se iskop zemlje za novi objekt vrši do dubine veće od dubine temelja neposredno stojećeg objekta, takav rad mora se vršiti po posebnom projektu, uz
osiguranje susjednog objekta.
Pri strojnom kopanju iskopa mora se voditi računa o stabilnosti stroja. Prilikom strojnog kopanja iskopanu zemlju treba odlagati na udaljenosti koja ne
ugrožava stabilnost strana iskopa. Rubove iskopa smije se opterećivati strojevima ili drugim teškim uređajima samo ako su poduzete mjere protiv
obrušavanja.
Ako se u rovove i kanale nerazuprtih strana iskopa polažu cijevi, vodovi i slično, na mjestima na kojima je neophodan pristup radnika na dno iskopa radi
vršenja potrebnih radova na tim cijevima, vodovima i sl., bočne strane rova odnosno kanala moraju se u potrebnoj širini osigurati od obrušavanja
razupiranjem koje treba odgovarati geofizičkim osobinama, rastresitosti i pritisku tla u kome se vrši iskop, kao i statičkom proračunu.
Široki iskopi - Nagib bočnih strana širokih iskopa određuje se prema pravilima za razupiranje strana iskopa.
Iskopi za usjeke i zasjeke pri građenju puteva i slično smiju se izvoditi samo na temelju odgovarajućeg projekta.
Putevi i rampe za odvoženje materijala moraju odgovarati čvrstoći terena i prijevoznim sredstvima. Njihov nagib ne smije biti veći od 40%.
Podupiranje bočnih strana širokih i dubokih iskopa, kao i izvođenje slijepih zidova (zagata), mora se vršiti po planovima i prethodnim proračunima,
vodeći računa o mogućnosti prodora vode i povećanih pritisaka u zidovima iskopa ili zagata. Ako se iskop vrši u blizini građevinskih i drugih objekata,
koji mogu utjecati na izvođenje radova, ovi radovi moraju se vršiti uz osiguranje mjera zaštite susjednih objekata.
Kopanje bunara, šahtova i jama - Kopanje bunara, šahtova i jama, kao i radovi na popravku i čišćenju bunara i šahtova, moraju se vršiti pod nadzorom
određene stručne osobe.
Prije ulaska u bunar, šaht ili jamu mora se prethodno provjeriti da se u njima ne nalaze opasni plinovi. Ako se utvrdi prisustvo takvih plinova, silazak
radnika može se dozvoliti tek poslije otklanjanja tih plinova i provjeravanja da tih plinova nema. Provjeravanje prisustva opasnih plinova i otklanjanje
vrši određena stručna osoba.
Pri kopanju bunara, šahtova i jama u blizini ugljenokopa, tvorničkih plinskih cjevovoda, gradske odnosno industrijske kanalizacije i slično, u pravilu
treba predvidjeti mogućnost pojave opasnih plinova. Provjeravanje prisustva takvih plinova obavezno vrši određena stručna osoba odgovarajućim
metodama i sredstvima.
Kopanje i razupiranje strana bunara, šahtova ili jama mora se vršiti na temelju statičkog proračuna i projekta, koji sadrži i odgovarajuće mjere ZnR.
Radnici koji rade u bunarima, šahtovima i jamama moraju imati zaštitni pojas s konopcem za izvlačenje i signalnim konopcem za davanje signala u
slučaju opasnosti. Radi zaštite radnika koji rade na dnu od materijala koji pada iz naprave za izvlačenje iskopane zemlje, mora se postaviti zaštitna
nadstrešnica na visini min 2m od dna iskopa.
Ako se pri kopanju koriste betonski ili metalni obruči za potkopavanje, visina potkopa ne smije biti veća od 20 cm.
Radi sprečavanja padanja materijala u bunar, šaht ili jamu, mora se po opsegu ruba postaviti puna zaštitna ograda visoka najmanje 100 cm. Kao
zaštitna ograda može poslužiti i zid bunara ili jame, s tim da se on pri eventualnom odronjavanju mora stalno doziđavati.
Zabranjeno je silaženje na dno i izlaženje u košari naprave za izvlačenje materijala.
Čekrk odnosno vitlo za izvlačenje i spuštanje materijala mora odgovarati postojećim propisima o ZnR s dizalicama.
Ako se kopanje vrši miniranjem, moraju se osim mjera ZnR predviđenih postojećim propisima o miniranju, primjenjivati i ove mjere:
1) paljenje mina smije se vršiti samo pomoću električnog uređaja sa površine terena;
2) prije ulaska u bunar, šaht ili jamu poslije miniranja mora se prethodno izvršiti provjetravanje i provjeravanje da nema plinova u bunaru, šahtu ili
jami;
3) prije nastavljanja radova poslije miniranja treba provjeriti stanje bočnih strana bunara, šahta ili jame, radi uklanjanja eventualne opasnosti od
obrušavanja.
Uklanjanje oplate i podupirača pri oziđavanju bunara, šahtova ili jama mora se vršiti odozdo naviše, postepeno sa napredovanjem oziđivanja, ali tako
da nije ugrožena stabilnost preostalog podupiranja.
Ako se radovi vrše u sipkom materijalu, oplata se ne smije vaditi, nego se mora uzidati.
DO DAT AK V.
MINIMAL NI Z AH T JE VI Z A SIG URNO S T I Z DRAVL JE NA G RADIL IŠ T U
Uvodne napomene
Obveze predviđene u ovom Dodatku se primjenjuju tamo gdje to zahtijevaju specifičnosti gradilišta, aktivnosti, određene okolnosti ili opasnosti, štetnosti
i napori, u skladu s pravilima zaštite na radu.
Za potrebe ovoga Priloga izraz »prostorije« odnosi se i na prostorije za smještaj radnika.
Osim minimalnih zahtjeva za sigurnost i zdravlje na gradilištu prema ovome Dodatku, primjenjuju se i minimalni zahtjevi prema odredbama Pravilnika o
zaštiti na radu pri uporabi radne opreme.
DIO A.
O PĆI MINIMAL NI Z AH T JE VI Z A MJE ST A RADA NA G RADIL IŠT U
1. Stabilnost i čvrstoća
1.1. Materijali, oprema i svi dijelovi koji bilo kakvim pomicanjem mogu ugroziti sigurnost i zdravlje radnika, moraju se učvrstiti na prikladan i siguran
način.
1.2. Pristup bilo kojoj površini nedostatne čvrstoće nije dopušten, osim ako je osigurana oprema ili sredstva koja omogućavaju sigurno obavljanje radova.
368
2. Instalacije za distribuciju energije
2.1. Instalacije moraju biti projektirane, izvedene i korištene tako da ne predstavljaju opasnost od požara ili eksplozije. Osobe moraju biti na odgovarajući
način zaštićene od opasnosti od električnog udara uzrokovanog izravnim ili neizravnim dodirom.
2.2. Prilikom projektiranja, instaliranja i izbora opreme i sigurnosnih uređaja moraju se uzeti u obzir vrsta i snaga distribuirane energije, vanjski uvjeti i
osposobljenost osoba koje imaju pristup dijelovima instalacije.
3. Evakuacijski putovi i izlazi u nuždi

3.1. Evakuacijski putovi i izlazi u nuždi moraju biti slobodni i voditi do sigurnog područja najkraćim mogućim putem.
3.2. U slučaju opasnosti odnosno štetnosti, radnicima mora biti omogućeno što brže i sigurnije napuštanje mjesta rada.
3.3. Broj, raspored i veličina evakuacijskih putova i izlaza u nuždi ovisi o aktivnostima i opremi na gradilištu, veličini gradilišta, namjeni prostorija i
najvećem broju osoba na gradilištu.
3.4. Posebni evakuacijski putovi i izlazi u nuždi moraju biti dovoljno otporni i postavljeni na odgovarajuća mjesta te označeni znakovima u skladu s
Pravilnikom o sigurnosnim znakovima.
Sigurnosni znakovi moraju biti dovoljno otporni i postavljeni na odgovarajućim mjestima.
3.5. Evakuacijski putovi i izlazi u nuždi te prolazi i vrata koji do njih vode moraju biti bez prepreka, kako bi se u svakom trenutku mogli nesmetano
koristiti.
3.6. Evakuacijski putovi i izlazi u nuždi trebaju biti osvijetljeni i opremljeni nužnom rasvjetom odgovarajuće razine osvjetljenosti u slučaju nestanka
postojeće rasvjete.
4. Otkrivanje i gašenje požara

4.1. Ovisno o specifičnostima gradilišta, veličini i namjeni prostorija, opremi na gradilištu, fizikalnim i kemijskim svojstvima prisutnih tvari, smjesa i
pripravaka te najvećem mogućem broju prisutnih osoba, mora se osigurati dovoljan broj odgovarajućih aparata za gašenje požara i prema potrebi se
moraju postaviti naprave i alarmni sustavi za dojavu požara.
4.2. Naprave za gašenje požara, naprave za dojavu požara i alarmni sustavi moraju biti redovito kontrolirani i održavani.
Pregledi i ispitivanja obavljaju se u skladu s propisima.
4.3. Oprema za gašenje požara koja nije ugrađena (nije automatska), mora biti lako dostupna i jednostavna za rukovanje.
Oprema mora biti označena u skladu s Pravilnikom o sigurnosnim znakovima.
Sigurnosni znakovi moraju biti dovoljno otporni i postavljeni na odgovarajuća mjesta.
5. Provjetravanje
S obzirom na radne postupke koji se provode i na fizičke zahtjeve pri radu, moraju se poduzeti mjere kojima se osigurava dovoljan dotok svježeg zraka.
Ako se koristi sustav prisilnog provjetravanja, on se mora održavati u ispravnom stanju, a radnici ne smiju biti izloženi brzini strujanja zraka koja je štetna
za zdravlje.
Sustav za prisilno provjetravanje mora biti opremljen signalizacijom za dojavu kvara.
6. Izlaganje posebnim opasnostima odnosno štetnostima

6.1. Radnici ne smiju biti izloženi štetnom djelovanju u radnom okolišu posebice u pogledu: zračenja, buke, vibracija, aerosola (prašina, vlakna, dim i
magla), tekućina (razlijevanje, prskanje), plinova i para, bakterija, virusa, gljivica ili parazita i dr.
6.2. Ako radnici obavljaju poslove u prostoru u kojem atmosfera može sadržavati toksične ili štetne tvari ili ne sadrži dovoljno kisika ili je zapaljiva, ta
atmosfera mora biti pod nadzorom te se moraju poduzeti odgovarajuće mjere zaštite na radu.
6.3. Radnik ne smije biti izložen navedenoj atmosferi u zatvorenom prostoru, ako nisu poduzete mjere iz točke 6.2.
Radnik treba cijelo vrijeme rada biti nadziran izvana tako da mu se u svakom trenutku može pružiti pomoć te se moraju poduzeti odgovarajuće
preventivne mjere radi osiguranja učinkovite i trenutačne pomoći.
7. Temperatura
Za vrijeme obavljanja poslova, temperatura mora biti primjerena radnim postupcima i fizičkim zahtjevima pri radu.
8. Prirodna i umjetna rasvjeta mjesta rada, prostora i prolaza na gradilištu

8.1. Mjesta rada moraju imati što više prirodne svjetlosti te dovoljno primjerene umjetne rasvjete noću i kada prirodno dnevno svjetlo nije dostatno. Ako
okolnosti na mjestu rada zahtijevaju, moraju se koristiti prenosivi izvori svjetlosti koji moraju biti zaštićeni od neželjenih utjecaja.
Boja umjetnog svjetla koje se koristi ne smije promijeniti zapažanje znakova ili putokaza ili na njih utjecati.
8.2. Instalacije za rasvjetu mjesta rada moraju biti postavljene tako da radnike ne dovode u opasnost od nezgode uzrokovane vrstom postavljene rasvjete.
8.3. Mjesta rada, prometni putovi i prolazi gdje su radnici naročito izloženi opasnostima na radu pri zakazivanju umjetne rasvjete, moraju biti opremljeni
odgovarajućom nužnom rasvjetom.
9. Vrata i rampe
9.1. Klizna vrata moraju imati sigurnosni uređaj koji sprečava njihovo iskakanje i prevrtanje.
9.2. Vrata i rampe koje se otvaraju prema gore moraju biti opremljeni mehanizmom koji sprečava njihovo padanje.
9.3. Vrata i rampe na evakuacijskim putovima moraju biti primjereno označene u skladu s propisima.
9.4. U blizini rampi koje su namijenjene prometu vozila, moraju postojati vrata za kretanje pješaka, osim u slučaju kada za pješake nema opasnosti pri
prolazu.
Vrata moraju biti vidljivo označena i stalno prohodna.
9.5. Vrata na mehanizirani pogon i rampe ne smiju predstavljati nikakvu opasnost za radnike.
Vrata moraju biti opremljena lako uočljivim i dostupnim napravama za zaustavljanje u slučaju opasnosti. Ako se u slučaju nestanka struje ne otvaraju
automatski, mora biti moguće njihovo ručno otvaranje.
10. Prolazi – područja opasnosti

10.1. Prolazi, uključujući stubišta, pričvršćene ljestve te prostor za utovar i prilazne rampe moraju biti projektirani, razmješteni, izvedeni i prema potrebi
se moraju mijenjati da se osigura jednostavan, siguran i prikladan pristup, koji neće ugroziti radnike koji rade u blizini tih prolaza.
369
10.2. Putovi koji se koriste za prolaz pješaka i/ili transport roba, uključujući one koji se koriste za utovar ili istovar, moraju odgovarati broju korisnika i
vrsti posla koji se na njima obavlja.
Ako se na prolazima koriste prijevozna sredstva, mora se osigurati dovoljno sigurnog prostora ili odgovarajućih zaštitnih naprava za ostale korisnike
gradilišta.
Putovi moraju biti vidljivo označeni, redovito pregledavani i pravilno održavani.
10.3. Potrebno je osigurati dovoljno slobodnog prostora između prolaza za vozila i vrata, rampi, prolaza za pješake, hodnika i stubišta.
10.4. Ako gradilište uključuje područja na koja je pristup ograničen, ona moraju biti opremljena napravama koje sprečavaju ulaz neovlaštenim osobama.
Moraju se poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu radnika koji su ovlašteni za pristup na opasna područja.
Opasna područja moraju se jasno označiti.
11. Teretne platforme i rampe

11.1. Teretne platforme i rampe moraju odgovarati dimenzijama tereta koji se prevozi.
11.2. Teretne platforme moraju imati barem jedan izlaz.
11.3. Rampe za utovar moraju biti dovoljno sigurne, da radnici s njih ne mogu pasti.
12. Slobodno kretanje na mjestu rada
Površina poda na mjestu rada mora radnicima omogućavati dovoljnu slobodu kretanja pri obavljanju posla, uzimajući u obzir svu postojeću potrebnu
opremu i naprave.
13. Prva pomoć

13.1. Poslodavac mora osigurati pružanje prve pomoći na gradilištu i poduzeti mjere kojima se omogućuje liječnička pomoć radnicima koji su ozlijeđeni
ili su iznenada oboljeli.
Osobe koje su osposobljene za pružanje prve pomoći moraju se nalaziti na gradilištu.
13.2. Potrebno je osigurati jednu ili više prostorija namijenjenih za pružanje prve pomoći, kada to zahtijeva opseg radova ili vrsta posla.
13.3. Prostorije namijenjene za pružanje prve pomoći moraju biti opremljene opremom i sredstvima za pružanje prve pomoći te lako dostupne za nosila.
Prostorije moraju biti označene u skladu s Pravilnikom o sigurnosnim znakovima.
13.4. Pored zahtjeva iz točke 13.3., oprema za pružanje prve pomoći mora biti dostupna na svim mjestima na kojima to zahtijevaju uvjeti rada.
Ta oprema mora biti odgovarajuće označena i lako dostupna.
Adresa i telefonski broj službe hitne pomoći moraju biti postavljeni na vidnom mjestu.
14. Sanitarna oprema

14.1. Garderobe i garderobni ormarići
14.1.1. Ako radnici moraju nositi prikladnu radnu odjeću i ako se zbog zdravstvenih razloga ili pristojnosti ne mogu presvlačiti na drugom mjestu,
potrebno je osigurati prikladne garderobe. Garderobe moraju biti lako dostupne, dovoljno prostrane i opremljene sjedalima.
14.1.2. Garderobe moraju biti dovoljno velike te kada to zahtijevaju okolnosti opremljene napravama za sušenje radne odjeće radnika, kao i njegove
vlastite odjeće te ormarićima za zaključavanje osobnih stvari.
Ako to okolnosti zahtijevaju (na primjer opasne i štetne tvari, vlaga, nečistoća), radnici moraju imati mogućnost držati radnu odjeću odvojeno od osobne
odjeće i osobnih stvari.
14.1.3. Potrebno je osigurati odvojene garderobe ili odvojeno korištenje garderoba za žene i muškarce.
14.1.4. Ako u vezi s točkom 14.1.1. nisu propisane garderobe, svakom se radniku mora osigurati mjesto gdje će zaključati vlastitu odjeću i osobne stvari.
14.2. Tuševi i umivaonici
14.2.1. Radnicima mora biti osiguran dovoljan broj tuševa, ako to zahtijeva priroda posla ili zdravstveni razlozi.
Potrebno je osigurati odvojene tuševe ili odvojeno korištenje tuševa za žene i muškarce.
14.2.2. Kupaonice s tuševima moraju biti dovoljno velike da se svaki radnik može nesmetano oprati u skladu s higijenskim normama.
Tuševi moraju biti opskrbljeni toplom i hladnom tekućom vodom.
14.2.3. Ako tuševi nisu potrebni, prema prvom stavku točke 14.2.1., potrebno je u blizini mjesta rada i garderoba osigurati dovoljan broj prikladnih
umivaonika s tekućom vodom (toplom vodom prema potrebi).
Potrebno je osigurati odvojene umivaonike ili odvojeno korištenje umivaonika za žene i muškarce.
14.2.4. Prostorije s tuševima ili umivaonicima moraju biti povezane s garderobama.
14.3. Nužnici i umivaonici
U blizini mjesta rada, prostorija za odmor, garderoba i prostorija s tuševima ili umivaonicima, radnicima se moraju osigurati prostorije s odgovarajućim
brojem nužnika i umivaonika.
Potrebno je osigurati odvojene nužnike ili odvojeno korištenje nužnika za žene i muškarce.
15. Prostorije za odmor i/ili prostor za boravak

15.1. Ako je to potrebno zbog sigurnosnih i zdravstvenih razloga, posebno zbog prirode posla koji se obavlja ili prisutnosti većeg broja zaposlenih kao i
zbog udaljenosti gradilišta, radnicima se moraju osigurati lako dostupne prostorije za odmor i/ili boravak.
15.2. Prostorije za odmor i/ili boravak moraju biti dovoljno velike i opremljene stolovima i stolicama s naslonom koji odgovara broju radnika.
15.3. Ako ne postoje takve prostorije, potrebno je osigurati druge objekte u kojima će radnici boraviti za vrijeme prekida rada.
15.4. Stalni prostori za boravak, osim ako se koriste samo u iznimnim slučajevima, moraju imati dovoljno sanitarne opreme, prostora za odmor i
provođenje slobodnog vremena.
Prostori moraju biti opremljeni krevetima, ormarima, stolovima i stolicama s naslonom, vodeći računa o broju radnika te prema potrebi moraju biti
raspoređeni s obzirom na prisutnost radnika oba spola.
15.5. U prostorijama za odmor i/ili boravak moraju se poduzeti odgovarajuće mjere zaštite nepušača od dima duhanskih i srodnih proizvoda, biljnih
proizvoda za pušenje te para elektroničkih cigareta.
16. Trudnice i dojilje

Trudnicama i dojiljama mora se omogućiti ležanje i odmaranje u prikladnim uvjetima.
370
17. Radnici sa smanjenom radnom sposobnošću
odnosno invaliditetom
Ako je potrebno, mjesta rada moraju biti prilagođena radnicima sa smanjenom radnom sposobnošću odnosno invaliditetom. To se odnosi posebno na
vrata, prolaze, stepeništa, tuševe, umivaonike, nužnike i mjesta rada koja koriste ili u kojima borave osobe sa smanjenom radnom sposobnošću odnosno
invaliditetom.
18. Ostale odredbe

18.1. Okoliš i vanjska granica gradilišta moraju biti označeni i izvedeni tako da su jasno uočljivi i prepoznatljivi.
18.2. Radnicima na gradilištu mora se u prostorijama za boravak i u blizini mjesta rada osigurati dovoljna količina pitke vode i po mogućnosti drugog
bezalkoholnog pića.
18.3. Radnicima se moraju:
– osigurati posebne prostorije sa zadovoljavajućim uvjetima za prehranu,
– gdje je prikladno, osigurati prostorije za pripremu vlastitih obroka u zadovoljavajućim uvjetima.
DIO B.
POS E B NI MINIMAL NI Z AH T JE VI Z A MJES T A RADA NA G RADIL IŠ T U
Uvodna napomena
Ako tako nalažu posebne okolnosti, podjela minimalnih zahtjeva u dvije skupine, kako je navedeno u nastavku, nije obvezujuća.
O DJE L JAK I.
UNUT ARNJA MJE S T A RADA NA G RADIL IŠ T U
Konstrukcija i stabilnost objekata moraju odgovarati prirodi njihove uporabe.
2. Izlazi u nuždi
Izlazna vrata za nuždu moraju se otvarati prema van.
Izlazna vrata za nuždu ne smiju biti zaključana ili zatvorena tako da ih bilo koja osoba koja bi ih htjela koristiti u slučaju opasnosti ne bi mogla lako i brzo
otvoriti.
Klizna ili okretna vrata ne smiju se koristiti za izlaze u nuždi.
3. Provjetravanje
Ako se koriste klimatizacijski ili mehanički uređaji za provjetravanje, radnici ne smiju njihovim djelovanjem biti izloženi velikim brzinama strujanja
zraka koje izazivaju nelagodu.
Nečistoća ili prljavština koja bi onečišćenjem zraka mogla neposredno ugroziti zdravlje radnika, mora se neodgodivo ukloniti.
4. Temperatura
4.1. Temperatura u prostorijama za odmor, u prostorijama za osobe koje su trenutačno na obavljanju poslova, sanitarnim čvorovima, blagovaonicama i
prostorijama za pružanje prve pomoći mora odgovarati posebnim namjenama tih prostorija.
4.2. Prozori, svjetlarnici i staklene pregrade moraju onemogućiti pretjerani učinak sunčevog svjetla, uzimajući u obzir prirodu posla i namjenu prostorije.
5. Prirodno osvjetljenje i umjetna rasvjeta

Radne prostorije moraju imati što više prirodnog svjetla i moraju biti opremljene odgovarajućom umjetnom rasvjetom radi sigurnosti i zaštite zdravlja
radnika.
6. Podovi, zidovi, stropovi i krovovi prostorija

6.1. Podovi radnih prostorija ne smiju imati opasnih izbočina, rupa ili nagiba te moraju biti tvrdi, stabilni i protuklizni.
6.2. Površine podova, zidova i stropova u prostorijama moraju biti takve da se mogu lako čistiti odnosno održavati, u skladu s odgovarajućom razinom
higijene.
6.3. Prozirni ili providni zidovi, posebno potpuno staklene pregrade u prostorijama ili u blizini radnih prostorija i prolaza, moraju biti vidljivo označeni i
izrađeni od sigurnosnog materijala ili moraju biti osigurani od takvih mjesta ili prometnica, da radnici ne bi došli u dodir sa zidovima odnosno da se ne bi
ozlijedili u slučaju razbijanja zida.
7. Prozori i svjetlarnici
7.1. Radnicima mora biti omogućeno da na siguran način mogu otvoriti, zatvoriti, prilagoditi ili pričvrstiti prozore, svjetlarnike i ventilacijske otvore.
Dok su prozori, svjetlarnici i ventilacijski otvori otvoreni, oni ne smiju predstavljati opasnost za radnike.
7.2. Prozori i svjetlarnici moraju biti projektirani u skladu s opremom ili na drugi način opremljeni napravama koje će omogućiti njihovo čišćenje bez
opasnosti za radnike koji obavljaju taj posao ili druge osobe koje su prisutne na tim mjestima.
8. Vrata i ulazi
8.1. Položaj, broj i dimenzije vrata i ulaza te materijali od kojih su izrađeni moraju odgovarati namjeni prostorija i površina.
8.2. Prozirna vrata moraju biti odgovarajuće označena u visini očiju.
8.3. Okretna vrata moraju biti prozirna ili imati providan umetak.
8.4. Ako prozirne i providne površine na vratima i ulazima nisu izrađene od sigurnosnog materijala i ako za radnike postoji opasnost od ozljeda u slučaju
razbijanja tih površina takve površine se moraju zaštititi od loma.
371
9. Prolazi
Ako oprema i uporaba prostorija to zahtijeva radi zaštite radnika, prolazi se moraju jasno označiti.
10. Posebne mjere za pokretne stepenice i pokretne trake za pješake

Pokretne stepenice i pokretne trake za pješake moraju sigurno djelovati.
Moraju biti opremljene svim potrebnim sigurnosnim napravama.
Moraju imati ugrađene lako uočljive i dostupne uređaje za isključivanje u nuždi.
11. Veličina prostorija i zračni prostor u prostorijama

Radne prostorije moraju imati dovoljno veliku površinu i biti dovoljno visoke kako bi radnici mogli obavljati posao a da pritom ne bude ugrožena njihova
sigurnost, zdravlje ili udobnost.
O DJE L JAK II.
VANJS K A MJE ST A RADA NA G RADIL IŠT U
1.1. Pokretna ili nepokretna mjesta rada na visini ili tlu moraju biti čvrsta i stabilna, uzimajući u obzir:
– broj radnika koji rade na njima,
– najveću nosivost i raspodjelu opterećenja,
– vanjske utjecaje kojima mogu biti izloženi.
Ako nosiva konstrukcija i ostali sastavni dijelovi tih mjesta rada nisu sami po sebi stabilni, njihova se stabilnost mora osigurati prikladnim i sigurnim
načinima učvršćivanja da bi se izbjeglo svako nepredviđeno ili nekontrolirano pomicanje cijelog mjesta rada ili njegovih pojedinih dijelova.
1.2. Pregled
Stabilnost i čvrstoća moraju se provjeravati na odgovarajući način, a posebno poslije svake promjene visine ili dubine mjesta rada.
2. Instalacije za distribuciju energije

2.1. Instalacije za distribuciju energije na gradilištu, a naročito ako su izložene vanjskim utjecajima, moraju se redovito pregledavati i održavati.
2.2. Instalacije koje su postojale prije otvaranja gradilišta potrebno je locirati, provjeriti i jasno označiti.
2.3. Zračne električne vodove potrebno je, gdje god je to moguće, preusmjeriti s područja gradilišta ili je potrebno prekinuti dovod struje.
Ako to nije moguće, moraju se postaviti ograde i upozorenja da bi se spriječio dodir vozila i opreme s vodovima pod naponom.
Na mjestima gdje vozila prolaze ispod vodova pod naponom, moraju se postaviti odgovarajuće upozoravajuće oznake i viseće zaštitne naprave.
3. Atmosferski utjecaji
Radnici moraju biti zaštićeni od atmosferskih utjecaja, koji bi mogli biti štetni za njihovo zdravlje i sigurnost.
4. Padajući predmeti
Radnici moraju skupnim mjerama biti zaštićeni od padajućih predmeta, ako je to tehnički izvedivo.
Materijali i oprema moraju biti složeni ili razmješteni tako da se spriječi njihovo urušavanje ili prevrtanje.
Ako je potrebno, na gradilištu moraju postojati natkriveni prolazi ili se mora onemogućiti pristup opasnom području.
RAD NA VISINI 2/3, ŠTO JE SVE POTREBNO ZA RAD NA SKELI
5. Padovi s visine
5.1. Padovi s visine moraju se fizički spriječiti ograđivanjem svih mjesta rada na visini dovoljno čvrstim i visokim ogradama koje imaju
najmanje podni rubni zaštitni dio, središnji dio i rukohvat ili na drugi siguran način. Na visini većoj od 1 m iznad tla ili poda, visina zaštitne
ograde ne smije biti manja od 1,0 m.
5.2. Rad na visini smije se obavljati uz uporabu odgovarajuće zaštite odnosno odgovarajuće opreme, kao što su košare, platforme ili sigurnosne
mreže.
Ako zbog prirode posla uporaba takve opreme nije moguća, moraju se osigurati prikladni načini pristupa i moraju se koristiti sigurnosni
pojasevi ili drugi sigurnosni načini vezivanja.
Osim zahtjeva pod točkom 5. primjenjuju se i odgovarajući zahtjevi Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme.
6. Skele i ljestve
6.1. Sve skele moraju biti projektirane, ispravno postavljene i održavane radi sprječavanja njihovog urušavanja, prevrtanja ili pomicanja.
6.2. Radne platforme, prolazi i ljestve na skelama moraju biti postavljene, dimenzionirane, osigurane i korištene tako da osobe ne mogu s njih pasti niti
biti izložene riziku od padajućih predmeta.
6.3. Provjeru ispravnosti skela mora obavljati odgovorna stručna osoba:
– prije uporabe,
– naknadno, u redovitim vremenskim razmacima,
– nakon svake promjene, nakon dužeg vremena u kojem se skela nije koristila, izlaganja lošim vremenskim utjecajima ili seizmičkim podrhtavanjima ili
bilo kojim drugim okolnostima koje mogu ugroziti čvrstoću ili stabilnost skele.
6.4. Ljestve moraju biti dovoljno čvrste i ispravno održavane.
Moraju se pravilno koristiti, na prikladnim mjestima i u skladu s namjenom.
6.5. Pokretne skele moraju se učvrstiti protiv nekontroliranog pomicanja.
Osim zahtjeva pod točkom 6. primjenjuju se i odgovarajući zahtjevi iz Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme.
372
DIZALICE NA MEHANIZIRANI POGON (U SKRIPTI PREKRIŽENO)
7. Oprema za dizanje
7.1. Uređaji i pribor za dizanje, uključujući njihove sastavne dijelove, dodatke, sidra i potpornje, moraju biti:
– ispravno projektirani, ispravno izvedeni i dovoljno čvrsti za korištenje u svrhu za koju su namijenjeni,
– ispravno postavljeni i korišteni,
– održavani u dobrom radnom stanju,
– pregledani i redovito ispitivani te kontrolirani u skladu s važećim propisima,
– upravljani jedino od strane stručnih radnika, koji su posebno osposobljeni.
7.2. Na svim uređajima i priboru za dizanje mora biti vidljivo označena najveća dozvoljena nosivost.
7.3. Oprema i pribor za dizanje ne smiju se koristiti u svrhe za koje nisu namijenjeni.
Osim zahtjeva pod točkom 7. primjenjuju se i odgovarajući zahtjevi iz Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme.
8. Vozila i strojevi za iskopavanje i rukovanje materijalima

8.1. Sredstva za prijevoz i strojevi za iskopavanje i rukovanje materijalima moraju biti:
– pravilno projektirani i konstruirani, pri čemu je potrebno što više uvažavati ergonomska načela,
– pravilno korišteni.
8.2. Vozači i rukovatelji vozilima i strojevima za iskopavanje i rukovanje materijalima moraju biti posebno osposobljeni za te poslove.
8.3. Poduzimanjem zaštitnih mjera treba osigurati da vozila i strojevi za iskopavanje i rukovanje materijalima ne padnu u građevne jame ili u vodu.
8.4. Strojevi za iskopavanje i rukovanje materijalima moraju prema potrebi biti opremljeni konstrukcijama koje štite vozača od predmeta koji padaju i od
prignječenja ako se stroj prevrne.
9. Instalacije i radna oprema

9.1. Instalacije, strojevi i oprema, uključujući ručni alat, bez obzira je li na električni pogon ili nije, moraju biti:
– projektirani i ispravno izvedeni, uzimajući u obzir, što je moguće više, ergonomska načela,
– korišteni isključivo u svrhu za koju su projektirani,
– upravljani jedino od strane posebno osposobljenih radnika.
9.2. Instalacije i oprema pod tlakom moraju se pregledavati i redovito ispitivati u skladu s posebnim propisima.
10. Građevne jame, bunari, podzemni radovi, tuneli i zemljani radovi

10.1. U građevnim jamama, bunarima, podzemnim radovima ili tunelima moraju se poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere:
– korištenjem odgovarajuće potporne konstrukcije ili nasipa,
– sprečavanjem opasnosti od pada osobe, materijala ili predmeta ili opasnosti od poplave,
– osiguranjem dovoljnog provjetravanja svih mjesta rada, da bi se osigurala primjerena kvaliteta zraka koji nije opasan ili štetan za zdravlje,
– omogućavanjem radnicima da se sklone na sigurno područje u slučaju požara ili nadiranja vode ili materijala.
10.2. Prije početka iskopavanja moraju se poduzeti mjere radi uočavanja i smanjivanja na najmanju moguću mjeru svake opasnosti uzrokovane od
podzemnih instalacija i ostalih sustava razvoda.
10.3. Moraju se osigurati sigurni putovi pri dolasku i odlasku s mjesta iskopavanja.
10.4. Hrpe zemlje i materijala te pokretna vozila moraju biti na sigurnoj udaljenosti od građevnih jama, a prema potrebi se moraju izvesti odgovarajuće
zaštitne ograde.
11. Rušenje
Pri rušenju zgrade ili konstrukcije:
– moraju se poduzeti odgovarajuće sigurnosne mjere, metode i postupci,
– radovi se moraju planirati i izvoditi samo pod nadzorom stručne osobe.
12. Metalni ili betonski okviri, oplate i teški montažni elementi

12.1. Metalni ili betonski okviri i njihovi sastavni dijelovi, oplate, montažni elementi ili privremene potporne konstrukcije i potpornji moraju se postaviti i
rastaviti samo pod nadzorom stručne osobe.
12.2. Potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere opreza za zaštitu radnika od opasnosti od privremene lomljivosti ili nestabilnosti konstrukcije.
12.3. Oplate, privremene potporne konstrukcije i potpornji moraju se projektirati i oblikovati te postaviti i održavati tako da bez opasnosti izdrže
opterećenja odnosno naprezanja kojima mogu biti izloženi.
13. Podvodna zvona i kesoni

13.1. Podvodna zvona i kesoni moraju biti:
– konstruirani i izvedeni od prikladnog materijala dovoljne čvrstoće,
– prikladno opremljeni da se radnici u slučaju prodiranja vode i materijala mogu skloniti u siguran prostor.
13.2. Izgradnja, postavljanje, izmjena ili rastavljanje podvodnog zvona ili kesona može se obavljati samo pod nadzorom stručne osobe.
13.3. Sva podvodna zvona i kesone moraju pregledavati stručne osobe u redovitim vremenskim razmacima.
14. Radovi na krovu

14.1. Kada je potrebno radi izbjegavanja rizika ili ako se rad na krovu obavlja na visini većoj od 3 m ili na krovu s nagibom većim od 30 %, moraju se
poduzeti sve preventivne mjere za sprečavanje pada radnika, alata ili drugih predmeta ili materijala.
14.2. Kada radnici rade na krovu ili u njegovoj blizini ili na bilo kojoj drugoj površini koja je izrađena od lomljivog materijala, kroz koju se može
propasti, potrebno je primijeniti sigurnosne mjere protiv propadanja i pada radnika na tlo.
373
 ZAKON O RADIOLOŠKOJ I NUKLEARNOJ SIGURNOSTI
NN 141/13, 39/15, 130/17, 118/18
Napomena iz popisa: Traži se poznavanje odredbi poglavlja I. (Opće odredbe), II. (Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost) i IV. (Radiološka i
nuklearna sigurnost)
ZAKON O RADIOLOŠKOJ I NUKLEARNOJ SIGURNOSTI
Sadržaj
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom određuju mjere radiološke i nuklearne sigurnosti, mjere nuklearnog osiguranja, evidentiranja i nadzora nuklearnog materijala te
druge mjere neširenja nuklearnog oružja pri obavljanju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearnih djelatnosti te djelatnosti zbrinjavanja
radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, u svrhu omogućavanja primjerene zaštite pojedinaca, društva i okoliša, u sadašnjosti i budućnosti, od štetnih
posljedica ionizirajućeg zračenja i omogućavanja sigurnog obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearnih djelatnosti, djelatnosti
zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora te nuklearnog osiguranja izvora ionizirajućeg zračenja i nuklearnih postrojenja.
(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na nuklearna postrojenja primjenjuju se na svako civilno nuklearno postrojenje za koje se izdaje odobrenje.
…
Isključenje od primjene Zakona

Članak 3.
Ovaj se Zakon ne odnosi na:
– izlaganje prirodnoj razini ionizirajućeg zračenja, kao što su radionuklidi sadržani u ljudskom tijelu i svemirsko zračenje koje je uobičajeno na razini tla
– izlaganje stanovništva ili radnika svemirskom zračenju tijekom leta zrakoplovom ili u svemiru, isključujući posadu zrakoplova ili svemirskog vozila
– izlaganje iznad razine tla radionuklidima prisutnima u nedirnutoj Zemljinoj kori,
osim u slučaju aktivnosti iz članka 9. stavka 5. ovoga Zakona.
Pojmovi
Članak 4.
…
6. Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada jest ustrojstvena jedinica Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i
istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, a uključuje građevine za predobradu, obradu, kondicioniranje, rukovanje, dugoročno
skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrijetlom s teritorija Republike Hrvatske, uključivo i središnje skladište, te
radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva koji nisu nastali na teritoriju Republike Hrvatske, a čija obveza zbrinjavanja proizlazi iz bilateralnih
ugovora sklopljenih prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona
…
20. ionizirajuće zračenje jest prijenos energije u obliku čestica ili elektromagnetskih valova valne dužine 100 nanometara ili manje (frekvencije 3 × 1015
hertza ili veće), a koji mogu izravno ili neizravno proizvoditi ione
…
23. izloženi radnik jest osoba za koju postoji vjerojatnost da tijekom obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearne djelatnosti ili
djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora bude ozračena iznad granica ozračenja propisanih za pojedinog stanovnika
…
27. izvor ionizirajućeg zračenja jest svaki uređaj, instalacija ili tvar koja proizvodi ili odašilje ionizirajuće zračenje, a koja nije isključena od primjene
ovoga Zakona, uključujući i nuklearni materijal
28. izvor radioaktivnosti jest izvor ionizirajućeg zračenja koji sadržava radioaktivni materijal u svrhu korištenja njegove radioaktivnosti
…
30. kategorija izloženih radnika jest kategorija određena vjerojatnošću da izloženi radnik primi određenu dozu tijekom godine dana. Izloženi radnici mogu
pripadati kategoriji A ili kategoriji B. Kriteriji za određivanje kategorije kojoj pojedini izloženi radnik pripada bit će propisani pravilnikom iz članka 28.
stavka 3. ovoga Zakona
…
32. korisnik jest pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje
obavlja djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja i koje je obvezno Ministarstvu dostaviti obavijest o namjeri, a izuzeto je od obveze ishođenja
odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili rješenja o registraciji
…
34. medicinsko ozračenje jest izlaganje ionizirajućem zračenju pacijenata ili pojedinaca bez simptoma bolesti tijekom dijagnostičkog pregleda,
intervencijskog ili terapijskog postupka u medicini ili dentalnoj medicini u svrhu poboljšanja njihovog zdravlja, kao i izlaganje osoba koje svjesno i
dragovoljno pridržavaju pacijenta i pomažu mu tijekom tog dijagnostičkog pregleda, intervencijskog ili terapijskog postupka te osoba koje dragovoljno
sudjeluju u medicinskom i biomedicinskom istraživanju koje uključuje uporabu ionizirajućeg zračenja
…
36. mjere zaštite jesu mjere, osim sanacije, koje služe izbjegavanju ili smanjenju doza koje bi inače mogle biti primljene kao posljedica izvanrednog
ozračenja ili postojećeg ozračenja
…
38. načelo opravdanosti u odnosu na djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, odnosno nuklearne djelatnosti ostvaruje se ako djelatnost koja uključuje
ozračenje ljudi daje korist izloženim pojedincima ili društvu koja je u svim okolnostima veća od štetnosti zbog izlaganja ionizirajućem zračenju,
uvažavajući gospodarske, socijalne i druge čimbenike. Prilikom razmatranja primjene pojedine mjere koja može prouzročiti promjenu puta izlaganja u
situacijama postojećeg ozračenja i izvanrednog ozračenja potrebno je utvrditi očekuje li se da će se primjenom te mjere postići veća korist nego šteta,
uvažavajući gospodarske, socijalne i druge čimbenike
39. načelo optimizacije zaštite pojedinog stanovnika ili izloženog radnika od ionizirajućeg zračenja ostvaruje se provedbom mjera zaštite kojima se
ozračenje pojedinih radnika i drugih osoba, vjerojatnost ozračenja i broj ozračenih osoba smanjuje toliko nisko koliko je razumno moguće, uvažavajući
374
tehničke, organizacijske, gospodarske i socijalne čimbenike. Primjena načela optimizacije ne odnosi se samo na ozračenje u smislu efektivne doze
pojedinca, već i ekvivalentnih doza, gdje je to potrebno, kao mjera opreza koja dopušta nesigurnosti glede štete za zdravlje ispod granica za reakciju tkiva
40. načelo ograničenja ozračenja provodi se tako da ozračenje pri planiranom ozračenju mora biti ograničeno, a primijenjene mjere radiološke i nuklearne
sigurnosti određene ovim Zakonom moraju osigurati da izlaganje osoba ionizirajućem zračenju neće prijeći utvrđene granice za profesionalno ozračenje,
odnosno ozračenje pojedinog stanovnika
41. nadležno tijelo jest jedno ili više tijela državne uprave koja su nadležna za poslove radiološke i nuklearne sigurnosti u državi
…
43. nemedicinsko ozračenje jest svako namjerno izlaganje ljudi ionizirajućem zračenju u svrhu dobivanja snimke kada primarna namjera tog izlaganja
nije korist za zdravlje pojedinca koji je ozračen
…
48. nositelj odobrenja jest pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave kojem je dano odobrenje i koje je odgovorno za obavljanje određene djelatnosti s izvorom ionizirajućeg zračenja ili nuklearne djelatnosti ili
djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora ili obavljanje radnih aktivnosti. Nositeljem odobrenja smatra se i pravna ili fizička
osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojem je dano rješenje o registraciji
49. nuklearna sigurnost obuhvaća postizanje odgovarajućih pogonskih uvjeta radi sprječavanja izvanrednog događaja ili umanjivanja posljedica
izvanrednog događaja, radi zaštite radnika, javnosti i okoliša od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja
50. nuklearne djelatnosti su:
a) korištenje nuklearnog materijala u energetske svrhe (nuklearni reaktor u nuklearnoj elektrani, nuklearnoj toplani i nuklearnoj propulziji)
b) korištenje nuklearnog materijala u istraživačke svrhe (istraživački reaktor)
c) obogaćivanje i proizvodnja nuklearnog goriva
d) prerada istrošenog goriva
e) skladištenje radioaktivnog otpada na lokaciji nuklearnog postrojenja u svrhu pogona nuklearnog postrojenja
f) skladištenje i odlaganje istrošenog nuklearnog goriva
…
54. nuklearno postrojenje jest:
a) nuklearna elektrana, postrojenje za obogaćivanje, postrojenje za proizvodnju nuklearnog goriva, postrojenje za preradu, istraživački reaktor, skladište
istrošenog goriva, odlagalište istrošenog goriva
b) postrojenje za skladištenje radioaktivnog otpada koje se nalazi na lokaciji i izravno je u vezi s radom nuklearnog postrojenja navedenog pod točkom a)
ove definicije
…
62. odlagalište jest građevina čija je svrha odlaganje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora ili istrošenog nuklearnog goriva
63. odlaganje jest djelatnost kontroliranog, trajnog smještaja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva u odlagalište bez
namjere da se ponovno uključe u bilo koju djelatnost s radioaktivnim tvarima
…
64. odobravanje obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja jest upravni postupak kojim Ministarstvo pravnoj ili fizičkoj osobi, tijelu državne
uprave i drugom državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dopušta obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg
zračenja davanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili rješenja o registraciji
65. odobrenje za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja jest rješenje kojim Ministarstvo pravnoj ili fizičkoj osobi, tijelu državne uprave i
drugom državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dopušta obavljanje određene djelatnosti s izvorom ionizirajućeg
zračenja, isključujući nuklearne djelatnosti
66. odobrenje za obavljanje nuklearne djelatnosti jest rješenje kojim Ministarstvo pravnoj ili fizičkoj osobi, tijelu državne uprave i drugom državnom
tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dopušta obavljanje nuklearne djelatnosti
67. odobrenje za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora jest rješenje kojim Ministarstvo pravnoj ili fizičkoj osobi,
tijelu državne uprave i drugom državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dopušta obavljanje određene djelatnosti
zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
68. osiguranje kvalitete jesu sve planirane i sustavno provođene aktivnosti potrebne za osiguranje odgovarajućeg stupnja pouzdanosti da sustav, dijelovi
sustava ili postupci udovoljavaju propisanim standardima. Provjera kvalitete sastavni je dio osiguranja kvalitete
…
70. osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja jest pojedinac koji je tehnički osposobljen za zaštitu od ionizirajućeg zračenja u pitanjima
važnim za određenu djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja koju nadzire ili za provedbu mjera radiološke sigurnosti
…
79. plan nuklearnog osiguranja jest dokument, koji sastavlja nositelj odobrenja, a pregledava i daje suglasnost Ministarstvo, koji predstavlja detaljan opis
mjera nuklearnog osiguranja koje se primjenjuju u građevini u kojoj se radioaktivni izvori, nuklearni materijal ili radioaktivni otpad koriste, privremeno
pohranjuju ili zbrinjavaju ili tijekom transporta radioaktivnih izvora, nuklearnog materijala ili radioaktivnog otpada. Uključuje Plan kibernetičke
sigurnosti i Plan postupanja pri ugrožavanju nuklearnog osiguranja
…
81. plan postupanja pri ugrožavanju nuklearnog osiguranja jest unaprijed definirani skup radnji koji predstavlja odgovor na djela koja upućuju na pokušaj
neovlaštenog uklanjanja ili sabotaže, uključujući prijetnje o navedenom, osmišljenih kako bi se takva djela efektivno suzbila. Dio je Plana nuklearnog
osiguranja te navodi razumno predvidljive neželjene događaje, planirane radnje (uključujući dojavu nadležnim tijelima) i jasno dodjeljuje odgovornosti
…
84. područje izloženosti jest područje koje se nadzire radi zaštite od ionizirajućeg zračenja ili se u njemu primjenjuju posebna pravila zaštite od
ionizirajućeg zračenja ili sprječavanja širenja radioaktivnog onečišćenja, a kojem je pristup kontroliran i/ili ograničen. Područje izloženosti dijeli se na
područje nadgledanja i područje posebnog nadgledanja
…
86. područje nadgledanja jest dio područja izloženosti koje se nadzire radi zaštite od ionizirajućeg zračenja
87. područje posebnog nadgledanja jest dio područja izloženosti u kojem se primjenjuju posebna pravila zaštite od ionizirajućeg zračenja ili sprječavanja
širenja radioaktivnog onečišćenja, a kojem je pristup kontroliran i/ili ograničen
…
375
104. procjena rizika jest cjelokupni proces sustavnog utvrđivanja, procjenjivanja, analize i vrednovanja rizika radi utvrđivanja prioriteta, razvoja ili
usporedbe tijeka postupanja te donošenja odluka temeljem tih informacija
…
108. provjera kvalitete jest skup postupaka (priprema, usklađivanje, provedba) čija je svrha održanje i unaprjeđenje kvalitete. Provjera kvalitete obuhvaća
praćenje stanja, ocjenu i održanje svih provjerljivih i mjerljivih parametara sustava ili uređaja na propisanoj razini
…
127. skladište jest građevina za skladištenje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora ili istrošenog nuklearnog goriva za potrebe obavljanja djelatnosti
zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora i nuklearnih djelatnosti
128. skladištenje jest djelatnost kontroliranog smještanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva te ostalih radioaktivnih
materijala i izvora radioaktivnosti u građevinu namijenjenu skladištenju s namjerom da se taj radioaktivni otpad, iskorišteni izvori i istrošeno nuklearno
gorivo ponovno uključe u neku od djelatnosti
…
ŠTO SE PREDAJE S DOKUMENTACIJOM ZA GRAĐEVINSKU DOZVOLU ZA NUKLEARNO
POSTROJENJE
Iz skripte: Odobrenje Ministarstva (Prije izmjene NN 118/2018 je bilo odobrenje državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost).
II. NADL EŽ NO S T Z A RADIO LO Š K U I NUK LE ARNU S IG URNO ST

Članak 7.
(1) Ministarstvo kao tijelo državne uprave nadležno je za poslove radiološke i nuklearne sigurnosti.
(2) U svrhu provedbe mjera radiološke i nuklearne sigurnosti Ministarstvo:
1. odobrava obavljanje nuklearne djelatnosti
2. odobrava obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja
3. odobrava uvoz, izvoz, prijevoz i provoz izvora ionizirajućeg zračenja
4. odobrava obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
5. provodi nezavisne analize sigurnosti i izdaje rješenja i suglasnosti za smještaj, projektiranje, gradnju, uporabu te razgradnju postrojenja u kojem će se
obavljati nuklearna djelatnost i djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, pritom pridržavajući se posebnih propisa kojima se
uređuje područje gradnje
6. sudjeluje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, građevinske dozvole i u postupku izdavanja uporabne dozvole za građevine u kojima su smješteni
izvori ionizirajućeg zračenja ili se obavlja djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja te u kojima se obavlja djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada
i iskorištenih izvora u skladu s propisom o gradnji
7. ovlašćuje i nadzire stručni rad ovlaštenih stručnih tehničkih servisa i ovlaštenih izvršitelja za nuklearnu sigurnost
8. organizira i nadzire, a po potrebi i provodi ispitivanja prisutnosti vrste i jakosti ionizirajućeg zračenja u okolišu, hrani i hrani za životinje i predmetima
opće uporabe u redovitim uvjetima te u slučaju sumnje na izvanredni događaj
9. vodi očevidnike o dozvolama, suglasnostima, rješenjima i potvrdama, koje izdaje u okviru svojih ovlasti, te vodi i nadzire očevidnike o izvorima
ionizirajućeg zračenja, nositeljima odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i
iskorištenih izvora i nuklearne djelatnosti, korisnicima, izloženim radnicima, stupnju ozračenosti izloženih radnika te stupnju ozračenosti osoba izloženih
medicinskom ozračenju i drugih osoba
10. obavlja inspekcijske poslove vezane uz nadzor provedbe odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
11. izrađuje stručne podloge za nastavne programe i planove za redovito i dopunsko obrazovanje te obnovu znanja iz područja radiološke sigurnosti
12. osigurava stručnu pomoć za provođenje uredbe o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednoga događaja
13. obavješćuje sredstva javnog informiranja, nadležna tijela, organizacije, udruge i međunarodne institucije o izvanrednim događajima vezanim uz izvore
ionizirajućeg zračenja
14. osigurava stručnu pomoć i suradnju u poslovima suzbijanja nedozvoljenog prometa nuklearnog i drugog radioaktivnog materijala tijelima državne
uprave nadležnim za te poslove
15. koordinira rad relevantnih tijela državne uprave u situacijama kad je to određeno propisima donesenim na temelju ovoga Zakona
16. predlaže i definira nacionalne zahtjeve glede radiološke i nuklearne sigurnosti i nuklearnog osiguranja, uključujući prijetnju predviđenu projektnom
osnovom i sudjeluje u njihovom utvrđivanju
17. promiče sigurnosnu kulturu i kulturu nuklearnog osiguranja
18. sudjeluje u postupku izdavanja suglasnosti za sanacijski program
19. prati stanje sigurnosti nuklearnih elektrana u regiji i provodi procjenu opasnosti od mogućih nuklearnih nesreća u njima, a osobito za Nuklearnu
elektranu Krško u Sloveniji i Nuklearnu elektranu Paks u Mađarskoj
20. daje dozimetrijske procjene izlaganja ionizirajućem zračenju izloženih radnika, stanovništva od medicinskog ozračenja te od izlaganja ionizirajućem
zračenju od radionuklida iz okoliša
21. provodi obveze koje je Republika Hrvatska preuzela prema međunarodnim konvencijama, ugovorima i sporazumima, a odnose se na zaštitu od
ionizirajućeg zračenja, nuklearnu sigurnost, nuklearnu štetu i primjenu mjera zaštite u svrhu neširenja nuklearnog oružja
22. surađuje s međunarodnim i domaćim organizacijama i društvima s područja radiološke i nuklearne sigurnosti te imenuje svoje stručne predstavnike
koji sudjeluju u radu tih organizacija i društava ili prate njihov rad
23. koordinira poslove tehničke suradnje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju za sve sudionike iz Republike Hrvatske
24. potiče i podupire znanstveni i razvojnoistraživački rad, potiče stručna, statistička i druga istraživanja u skladu sa zahtjevima i potrebama razvoja
radiološke i nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj
25. izdaje upute za provođenje međunarodnih preporuka i normi te oblikuje standarde i metode u praćenju stanja radiološke i nuklearne sigurnosti
26. organizira dopunsko stručno obrazovanje te obnovu znanja o primjeni mjera radiološke sigurnosti i mjera nuklearnog osiguranja
27. obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti na temelju ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa.
Članak 7.a
U svrhu osiguranja stvarne neovisnosti od neprimjerenog utjecaja pri odlučivanju Ministarstvo:
1. funkcionalno je odvojen od bilo kojeg drugog tijela ili organizacije koji se bave promicanjem ili uporabom izvora ionizirajućeg zračenja ili nuklearne
energije i ne smije tražiti niti primati naputke od bilo kojeg takvog tijela ili organizacije pri provođenju svojih zadaća
2. donosi odluke na temelju pouzdanih i transparentnih zahtjeva glede radiološke i nuklearne sigurnosti
376
3. financiran je proračunskim sredstvima koja su mu dodijeljena u visini i namjeni koja omogućava obavljanje njegovih zadaća kako su utvrđene u
nacionalnom okviru te je odgovoran za provedbu dodijeljenih proračunskih sredstava
4. zapošljava odgovarajući broj službenika s kvalifikacijama, iskustvom i stručnošću potrebnima za ispunjavanje njegovih obveza, a može se služiti
vanjskim znanstvenim i tehničkim stručnim resursima kao podrškom zadaćama Ministarstva
5. pruža informacije javnosti glede radiološke i nuklearne sigurnosti bez odobrenja bilo kojeg drugog tijela ili organizacije pod uvjetom da se time ne
ugrožavaju drugi nadređeni interesi kao što je sigurnost, propisani u drugim odgovarajućim propisima ili međunarodnim instrumentima.
…
IV. RADIO L OŠ K A I NUK L E ARNA SIG URNO S T
1. Načela radiološke sigurnosti

Članak 23.
Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su mjerama radiološke sigurnosti osigurati provedbu načela opravdanosti, optimizacije i ograničenja ozračenja.
2. Mjere radiološke sigurnosti

Granice ozračenja, preporučena dozna ograničenja i referentne razine
Članak 24.
(1) Granice ozračenja za pojedinog stanovnika, izložene radnike, određene organe ili tkiva čovjekova tijela, osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad u
području izloženosti te preporučeno dozno ograničenje za pojedinog stanovnika, osobe koje svjesno i dragovoljno pridržavaju pacijenta i pomažu mu
tijekom dijagnostičkih pregleda ili postupaka u medicini i dentalnoj medicini uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, osoba koje dragovoljno sudjeluju u
medicinskim i biomedicinskim, dijagnostičkim ili terapijskim, istraživačkim programima koji uključuju uporabu izvora ionizirajućeg zračenja, osoba koje
su izložene nemedicinskom ozračenju te referentne razine za postojeće ozračenje propisat će se pravilnikom koji donosi ministar uz prethodnu suglasnost
ministra nadležnog za zdravstvo.
(2) Nositelj odobrenja i korisnik je za izložene radnike te vanjski izvođač za vanjske izložene radnike obvezan izraditi preporučeno dozno ograničenje.
(3) Nositelj odobrenja, korisnik te vanjski izvođač obvezni su djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja obavljati na način da je ozračenje izloženih
radnika i vanjskih izloženih radnika ispod preporučenog doznog ograničenja iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Način i učestalost izrade preporučenih doznih ograničenja iz stavka 2. ovoga članka propisat će se pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka.
Dobne granice za izložene radnike i osobe koje se obučavaju ili obrazuju

Članak 25.
Osobe mlađe od 18 godina, ali starije od 16 godina, koje se obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja tijekom obučavanja ili
obrazovanja ne smiju obavljati poslove koji bi ih činili izloženim radnicima.
Zaštita tijekom trudnoće i dojenja

Članak 26.
(1) Nositelj odobrenja, korisnik i vanjski izvođač obvezni su upozoriti izloženu radnicu, vanjsku izloženu radnicu i osobu koja se obučava ili obrazuje za
rad s izvorima ionizirajućeg zračenja na potrebu ranog obavješćivanja u slučaju trudnoće vezano uz rizik izlaganja ploda ionizirajućem zračenju te u
slučaju namjere dojenja vezano uz rizik izlaganja dojenčeta ionizirajućem zračenju kao posljedici unošenja radionuklida ili radioaktivnog onečišćenja
tijela.
(2) Nakon što izložena radnica, vanjska izložena radnica ili osoba koja se obučava ili obrazuje za rad u području izloženosti nositelja odobrenja, korisnika
ili vanjskog izvođača obavijesti o svojoj trudnoći, isti je obvezan izloženoj radnici, vanjskoj izloženoj radnici ili osobi koja se obučava ili obrazuje za rad
u području izloženosti osigurati uvjete rada takve da ekvivalentna doza za plod bude toliko niska koliko je to razumno moguće postići, s minimalnom
vjerojatnosti da ekvivalentna doza za plod do kraja trudnoće dosegne 1 mSv.
(3) Na radnim mjestima na kojima postoji znatan rizik od unošenja radionuklida ili radioaktivnog onečišćenja tijela ne smiju raditi žene koje doje.
Medicinsko ozračenje
Članak 27.
(1) Granice ozračenja određene ovim Zakonom ne odnose se na medicinsko ozračenje.
(2) Uvjete, način i mjere zaštite osoba izloženih medicinskom ozračenju propisat će pravilnikom ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za
zdravstvo.
Nemedicinsko ozračenje
Članak 27.a
Uvjete za provedbu nemedicinskog ozračenja te mjere zaštite osoba izloženih nemedicinskom ozračenju propisat će pravilnikom ministar uz prethodnu
suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
Stručnjak za medicinsku fiziku

Članak 27.b
(1) Stručnjak za medicinsku fiziku djeluje ili pruža stručni savjet, koliko je svrhovito, o pitanjima vezano uz fiziku ionizirajućeg zračenja radi provedbe
odredbi kojima se utvrđuju uvjeti provedbe medicinskog i nemedicinskog ozračenja.
(2) Ovisno o vrsti postupka koji se provodi u svrhu medicinskog ozračenja, stručnjak za medicinsku fiziku preuzima odgovornost za dozimetriju,
uključujući provedbu fizikalnih mjerenja u svrhu procjene ozračenja pacijenta i drugih osoba podvrgnutih medicinskom ozračenju, daje savjete vezano uz
opremu koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja i doprinosi osobito sljedećem:
a) optimizaciji zašite pacijenta i drugih osoba podvrgnutih medicinskom ozračenju od ionizirajućeg zračenja, uključujući primjenu i uporabu
dijagnostičkih referentnih razina
b) definiranju i provedbi programa osiguranja kvalitete vezano u dijelu koji se odnosi na opremu koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja
c) prihvatnom ispitivanju opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja
d) pripremi tehničkih specifikacija za opremu koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja, kao i u projektiranju i planiranju prostora u kojima
će se ta oprema koristiti
e) radiološkom nadzoru uređaja i sve popratne opreme kojima se provodi medicinsko ozračenje
377
f) analizi događaja koji uključuju ili bi mogli uključivati neželjeno ili nenamjerno medicinsko ozračenje
g) izboru opreme potrebne za provedbu mjerenja u svrhu zaštite od ionizirajućeg zračenja
h) stručnom osposobljavanju osoba koje sudjeluju u provedbi medicinskog ozračenja o primjeni mjera radiološke sigurnosti.
(3) Pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje provodi
medicinsko ozračenje obvezno je osigurati sudjelovanje stručnjaka za medicinsku fiziku u provedbi tog ozračenja u opsegu razmjernom radiološkom
riziku vezanom uz to ozračenje, a osobito na način da:
a) u provedbi terapijskih postupaka u okviru medicinskog ozračenja, isključujući standardne terapijske postupke u nuklearnoj medicini, stručnjak za
medicinsku fiziku bude neposredno uključen
b) u provedbi standardnih terapijskih postupaka u nuklearnoj medicini u okviru medicinskog ozračenja, kao i u slučaju intervencijskih postupaka u okviru
medicinskog ozračenja te dijagnostičkih postupaka u okviru medicinskog ozračenja koji uključuju visokodozne postupke, kao što to može biti u slučaju
nuklearne medicine i kompjutorizirane tomografije, stručnjak za medicinsku fiziku bude uključen
c) u svim drugim postupcima koji se provode u svrhu medicinskog ozračenja, a koji nisu obuhvaćeni podstavcima a) i b) ovoga stavka, stručnjak za
medicinsku fiziku bude uključen, koliko je svrhovito, za savjetovanje o pitanjima vezano uz zaštitu od ionizirajućeg zračenja koji se odnose na
medicinsko ozračenje.
(4) Stručnjak za medicinsku fiziku mora na odgovarajući način sudjelovati u provedbi nemedicinskog ozračenja uporabom opreme koja se koristi u svrhu
provedbe medicinskog ozračenja.
(5) Stručnjak za medicinsku fiziku obvezan je prema potrebi surađivati sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
(6) Stručnjak za medicinsku fiziku obvezan je savjete iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nositelju odobrenja i korisniku dostaviti u pisanom obliku.
(7) Uvjeti kojima mora udovoljavati stručnjak za medicinsku fiziku propisat će se pravilnikom koji donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra
nadležnog za zdravstvo.
Mjerenje osobnog ozračenja

Članak 28.
(1) Mjerenje osobnog ozračenja izloženih radnika, vanjskih izloženih radnika ili osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg
zračenja provodi se individualnim mjerenjem vanjskog ozračenja, a kod radnika koji rade s otvorenim radioaktivnim izvorima mora se i izmjeriti i/ili
procijeniti i unutarnje ozračenje.
(2) Mjerenje osobnog ozračenja osoba iz stavka 1. ovoga članka mora se provoditi na način, u opsegu, trajanju i rokovima koji će biti propisani
pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka.
(3) Način, trajanje, opseg i rokove mjerenja osobnog ozračenja iz stavka 1. ovoga članka te način određivanja kategorije izloženih radnika pravilnikom
propisuje ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
Zdravstvena sposobnost
Članak 29.
(1) Zdravstvena sposobnost za rad u području izloženosti mora se provjeravati za učenike, studente i specijalizante prije početka obrazovanja za rad u
području izloženosti te za pripravnike i izložene radnike prije početka rada u području izloženosti u okviru prethodnog zdravstvenog pregleda.
(2) Zdravstveni uvjeti kojima moraju udovoljavati osobe iz stavka 1. ovoga članka, učestalost pregleda te sadržaj, način i rokovi čuvanja podataka o tim
pregledima propisat će se pravilnikom koji donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo i ravnatelja Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo.
Članak 30.
Provjeru zdravstvene sposobnosti osoba iz članka 29. ovoga Zakona obavljaju zdravstvene ustanove koje obavljaju djelatnost medicine rada, trgovačka
društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koje ovlašćuje ministar nadležan za zdravlje.
Obveze obrazovnih ustanova

Članak 31.
(1) Ustanove u okviru čijih se nastavnih planova polaznici obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja moraju polaznicima osigurati
provjeru zdravstvene sposobnosti u ustanovama, trgovačkim društvima i kod specijalista medicine rada u privatnoj praksi iz članka 30. ovoga Zakona i
mjerenje osobnoga ozračenja tijekom obrazovanja.
(2) Ustanove u okviru čijih se nastavnih planova polaznici obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja ne smiju upisati kandidate koji
ne ispunjavaju uvjete propisane pravilnikom iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona.
Uvjeti za prostor i uređaje

Članak 32.
(1) Prostor, uređaji i postrojenja u kojima su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja ili se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja i/ili
aktivnosti iz članka 9. stavka 5. ovoga Zakona, izvori ionizirajućeg zračenja, zaštitna oprema i osobna zaštitna oprema, moraju ispunjavati uvjete kojima
se osigurava radiološka sigurnost te zaštita ljudi i okoliša od ionizirajućeg zračenja i od onečišćenja radioaktivnim tvarima.
(2) Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka te način nadziranja u području nadgledanja i posebna pravila zaštite od ionizirajućeg zračenja ili sprječavanja širenja
radioaktivnog onečišćenja u području posebnog nadgledanja te način kontrole i/ili ograničavanja pristupa istom propisat će se pravilnikom koji donosi
ministar.
(3) Pravilnik kojim se određuju uvjeti za projektiranje, gradnju, uporabu te razgradnju građevina u kojima su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja ili se
obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja i/ili aktivnosti iz članka 9. stavka 5. ovoga Zakona donosi ministar uz prethodnu suglasnost
ministra nadležnog za graditeljstvo.
Obveze nositelja odobrenja

Članak 33.
(1) Nositelj odobrenja i korisnik mora osigurati:
– provjeru zdravstvene sposobnosti izloženih radnika i osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja
– praćenje osobnoga ozračenja izloženih radnika i dostupnost podataka izloženom radniku o rezultatima praćenja
– posebno stručno obrazovanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti za izložene radnike i radnike koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja
– obrazovanje za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja za radnike koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja
– ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja i uvjeta rada te mjerenje propisanih parametara
378
– program osiguranja kvalitete i njegovo provođenje
– provjeru kvalitete
– osobna zaštitna sredstva i zaštitnu opremu za izložene radnike te redovitu provjeru ispravnosti tih sredstava
– redovito umjeravanje i provjeru ispravnosti mjernih instrumenata te načina njihova korištenja
– provjeru radioaktivnog onečišćenja osoba, predmeta, okoliša, prostorija i zraka u prostorijama u kojima se obavljaju djelatnosti ili su smješteni izvori
ionizirajućeg zračenja
– donošenje, redovito obnavljanje te postupanje u skladu s aktom o ustroju i provedbi mjera radiološke sigurnosti
– donošenje te redovito obnavljanje analize rizika
– donošenje, redovito obnavljanje te postupanje u skladu s pisanim radnim uputama za rad u području izloženosti
– klasifikaciju radnika sukladno pravilniku iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona
– označavanje područja nadgledanja i nadziranje tog područja radi zaštite od ionizirajućeg zračenja
– označavanje područja posebnog nadgledanja i u tom području provođenje posebnih pravila zaštite od ionizirajućeg zračenja ili sprječavanja širenja
radioaktivnog onečišćenja te kontroliranje i/ili ograničavanje pristupa tom području
– zabranu rada i provedbu zabrane rada u području izloženosti izloženim radnicima, vanjskim izloženim radnicima i osobama koje se obučavaju ili
obrazuju za rad u području izloženosti koje ne udovoljavaju zdravstvenim uvjetima i koje nemaju posebno stručno obrazovanje o primjeni mjera
radiološke sigurnosti i posebno stručno obrazovanje za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja ako rukuju istima
– zabranu rada i provedbu zabrane rada radnicima koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja, ali se ne smatraju izloženim radnicima, a koji nemaju
posebno stručno obrazovanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti i posebno stručno obrazovanje za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja
– obrazovanje izloženih radnika, vanjskih izloženih radnika, radnika koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja, a ne smatraju se izloženim radnicima i
osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad u području izloženosti radi jačanja sigurnosne kulture i kulture nuklearnog osiguranja
– obrazovanje o mjerama nuklearnog osiguranja.
(2) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su informirati izloženog radnika o:
– opasnostima za zdravlje od ionizirajućeg zračenja u njihovu radu
– općenitim postupcima zaštite od ionizirajućeg zračenja i mjerama opreza koje treba poduzeti
– postupcima zaštite od ionizirajućeg zračenja i mjerama opreza povezanima s operativnim i radnim uvjetima djelatnosti, kao i svake vrste radnog mjesta
ili posla koji im mogu biti dodijeljeni
– važnosti sukladnosti s tehničkim, medicinskim i propisanim uvjetima.
(3) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su:
– postići i održavati optimalnu razinu zaštite pojedinog stanovnika
– koristiti odgovarajuću opremu i postupke za mjerenje i procjenu ozračenja pojedinog stanovnika i radioaktivnog onečišćenja okoliša.
(4) Način i opseg provedbe procjene iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar.
(5) Vanjski izvođač obvezan je informirati vanjskog izloženog radnika o:
– opasnostima za zdravlje od ionizirajućeg zračenja u njihovu radu
– općenitim postupcima zaštite od ionizirajućeg zračenja i mjerama opreza koje treba poduzeti
– važnosti sukladnosti s tehničkim, medicinskim i propisanim uvjetima.
(6) Vanjski izvođač obvezan je osigurati posebno stručno obrazovanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti za vanjske izložene radnike i radnike koji
rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja kojima je poslodavac.
Način, opseg i rokovi utvrđivanja i ispitivanja, sadržaj izvješća te učestalost, rokovi i postupak izvješćivanja
Članak 34.
Način, opseg i rokovi utvrđivanja osobnog ozračenja izloženih radnika, osoba izloženih medicinskom ozračenju, ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja i
uvjeta rada, mjerenja propisanih parametara, provjere ispravnosti osobnih zaštitnih sredstava i opreme, provjere ispravnosti mjernih instrumenata,
provjere radioaktivnog onečišćenja osoba, predmeta, okoliša, prostorija i zraka u prostorijama u kojima se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg
zračenja ili su smješteni radioaktivni izvori te obvezan sadržaj izvješća o pregledima, provjerama i mjerenjima te učestalost, rokovi i postupak
izvješćivanja propisat će se pravilnikom koji donosi ravnatelj Zavoda.
Obveza provođenja mjera samozaštite

Članak 35.
Izloženi radnici obvezni su tijekom rada provoditi sve propisane i uobičajene mjere samozaštite od ionizirajućeg zračenja, kao i zaštite drugih osoba,
koristiti propisanu zaštitnu opremu te koristiti i provoditi sve druge potrebne mjere za zaštitu od ionizirajućeg zračenja, a osobne dozimetre na način, u
opsegu, trajanju i rokovima kako će biti propisano pravilnikom iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona.
Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja
Članak 36.
(1) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su imenovati osobu odgovornu za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
(2) Stručno obrazovanje osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja mora udovoljavati uvjetima propisanim pravilnikom iz članka 47. stavka 5.
ovoga Zakona.
(3) Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja:
– osigurava da se rad s izvorima ionizirajućeg zračenja odvija u skladu s uvjetima danim u pojedinim postupcima ili pravilima nositelja odobrenja ili
korisnika
– nadzire provedbu programa za praćenje mjesta rada
– provodi unutarnju kontrolu nad primjenom mjera radiološke sigurnosti
– skrbi o uporabi zaštitne opreme i uređaja za mjerenje osobnoga ozračenja izloženih radnika
– skrbi o provedbi provjere zdravstvene sposobnosti izloženih radnika
– skrbi o stručnoj osposobljenosti izloženih radnika za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja i primjeni mjera radiološke sigurnosti te obnovi znanja
izloženih radnika
– nazoči inspekcijskom nadzoru i očituje se na nalaz inspektora
– osigurava vođenje svih propisanih evidencija
– sudjeluje u sustavima sprječavanja, pripravnosti i odgovora u slučaju izvanrednog događaja
379
– informira i sudjeluje u osposobljavanju radnika vezano uz primjenu mjera radiološke sigurnosti
– provodi povremenu procjenu stanja odgovarajućih sustava vezanih uz primjenu mjera radiološke sigurnosti i upozoravanja
– upoznaje nove radnike s programom osiguranja kvalitete, aktom o ustroju i provedbi mjera radiološke sigurnosti, analizom rizika te pisanim radnim
uputama za rad u području izloženosti te ostalim pravilima i postupcima vezano uz radiološku sigurnost
– savjetuje i komentira u vezi s planovima rada
– uspostavlja planove rada
– izvješćuje nositelja odobrenja i korisnika
– savjetuje se sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
(4) Poslove osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja može obavljati unutarnja ustrojstvena jedinica za zaštitu od ionizirajućeg zračenja
nositelja odobrenja, korisnika ili vanjskog izvođača ili stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
(5) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su osobi odgovornoj za zaštitu od ionizirajućeg zračenja osigurati nužna sredstva za provedbu njezinih poslova.
(6) Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja neposredno je odgovorna nositelju odobrenja, korisniku ili vanjskom izvođaču koji ju je
imenovao.
(7) Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja obvezna je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo o povredi odredbi ovoga Zakona i
podzakonskih akata donesenih na temelju ovoga Zakona kojom su ugroženi život i zdravlje ljudi.
(8) Ako su povredom odredbi ovoga Zakona i podzakonskih akata donesenih na temelju ovoga Zakona ugroženi priroda ili okoliš, osoba odgovorna za
zaštitu od ionizirajućeg zračenja obvezna je o tome bez odgađanja izvijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša i Ministarstvo.
Zabrana uporabe radioaktivnih tvari

Članak 37.
(1) Namjerno dodavanje radioaktivnih tvari u proizvodnji hrane, hrane za životinje, kozmetike, igračaka i osobnih ukrasa te uvoz ili izvoz takvih
proizvoda nisu dozvoljeni.
(2) Djelatnosti kod kojih aktivacija materijala rezultira povećanjem aktivnosti u potrošačkom proizvodu, koja se u vrijeme stavljanja u promet toga
proizvoda ne može zanemariti sa stajališta zaštite od ionizirajućeg zračenja, smatraju se neopravdanima. Iznimno, Ministarstvo takvu djelatnost može
odobriti uzimajući u obzir načelo opravdanosti. Odredbe iz ovoga stavka ne utječu na provedbu propisa kojim se uređuje pitanje hrane podvrgnute
ionizirajućem zračenju.
(3) Djelatnosti kojima se vrši aktivacija materijala koji se koriste u igračkama i osobnim ukrasima, a koja će rezultirati povećanjem aktivnosti koja se u
vrijeme proizvodnje ili u vrijeme stavljanja na tržište tih proizvoda ne može zanemariti sa stajališta zaštite od ionizirajućeg zračenja, nisu dozvoljene.
Uvoz ili izvoz takvih proizvoda ili materijala nije dozvoljen.
(4) Prodaja i/ili stavljanje na tržište potrošačkih proizvoda u smislu ovoga Zakona nije dozvoljeno ako njihova uporaba nije opravdana ili ako nije
udovoljeno uvjetima za izuzimanje koje će propisati pravilnikom ministar.
Stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja

Članak 37.a
(1) Stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja nositelju odobrenja i korisniku daje stručne savjete vezano uz usklađivanje s odredbama sadržanim u
pozitivnim propisima koje se odnose na profesionalno ozračenje i ozračenje pojedinog stanovnika.
(2) Savjet stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja obuhvaća prema potrebi najmanje sljedeće:
a) optimizaciju i uspostavu odgovarajućih preporučenih doznih ograničenja
b) planiranje novih građevina u kojima se koriste izvori ionizirajućeg zračenja i početak uporabe novih ili izmjene postojećih izvora ionizirajućeg zračenja
vezano uz rukovanje, projektne i sigurnosne značajke te oznake upozorenja važnim za zaštitu od ionizirajućeg zračenja
c) klasifikaciju područja nadgledanja i područja posebnog nadgledanja
d) klasifikaciju radnika sukladno pravilniku iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona
e) programe praćenja radnog mjesta i pojedinca te povezano praćenje osobnog ozračenja izloženog radnika
f) odgovarajuću opremu potrebnu za provedbu mjerenja vezano uz zaštitu od ionizirajućeg zračenja
g) osiguranje kvalitete
h) praćenja stanja radioaktivnosti okoliša
i) načine upravljanja radioaktivnim otpadom
j) sustave za sprječavanje izvanrednog događaja
k) pripravnost i odgovor na izvanredni događaj
l) programe stručnog obrazovanja i obnove znanja izloženih radnika o primjeni mjera radiološke sigurnosti
m) istraživanje i analizu izvanrednog događaja i odgovarajuće sanacije
n) uvjete zapošljavanja trudnica i žena koje doje
o) pripremu odgovarajućih dokumenata poput analize rizika i pisanih procedura.
(3) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su od stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja zatražiti savjet vezano uz:
a) pregled i ispitivanje te redovitu provjeru djelotvornosti zaštitnih sredstava i tehnika
b) projektiranje prostorija u kojima se obavlja djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja ili se čuvaju izvori ionizirajućeg zračenja, a vezano uz zaštitu
od ionizirajućeg zračenja
c) određivanje područja nadgledanja i područja posebnog nadgledanja, kao i način nadziranja u području nadgledanja i posebna pravila zaštite od
ionizirajućeg zračenja ili sprječavanja širenja radioaktivnog onečišćenja u području posebnog nadgledanja te način kontrole i/ili ograničavanja pristupa
istom
d) početak obavljanja djelatnosti novim ili izmijenjenim izvorima ionizirajućeg zračenja sa stajališta zaštite od ionizirajućeg zračenja
e) pregled i ispitivanje te redovito umjeravanje mjernih instrumenata i redovitu provjeru u svrhu utvrđivanja njihovog uporabnog stanja i pravilne uporabe
f) postizanje i održavanje optimalne razine zaštite pojedinog stanovnika te korištenje odgovarajuće opreme i postupaka za mjerenje i procjenu ozračenja
pojedinog stanovnika i radioaktivnog onečišćenja okoliša.
(4) Stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja obvezan je prema potrebi surađivati sa stručnjakom za medicinsku fiziku.
(5) Stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja obvezan je savjet iz stavka 3. ovoga članka nositelju odobrenja i korisniku dostaviti u pisanom obliku.
(6) Kao dokaz o stručnosti za zaštitu od ionizirajućeg zračenja za pojedino područje Ministarstvo izdaje potvrdu na rok od pet godina.
(7) Uvjete za davanje i obnavljanje potvrde iz stavka 6. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar.
380
Vanjski izloženi radnici
Članak 37.b
(1) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su osigurati mjerenje osobnog ozračenja vanjskih izloženih radnika kao i izloženim radnicima u nositelju
odobrenja, odnosno korisniku, a u skladu s djelatnosti koju obavlja.
(2) Nositelj odobrenja i korisnik odgovorni su izravno ili temeljem ugovornih obveza s vanjskim izvođačem za primjenu mjera radiološke sigurnosti
vanjskim izloženim radnicima u skladu s vrstom djelatnosti koje u nositelju odobrenja ili korisniku obavljaju.
(3) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su informirati vanjskog izloženog radnika koji ulazi u područje posebnog nadgledanja o:
– postupcima zaštite od ionizirajućeg zračenja i mjerama opreza povezanima s operativnim i radnim uvjetima djelatnosti, kao i svake vrste radnog mjesta
ili posla koji im mogu biti dodijeljeni te
– relevantnim dijelovima planova i postupaka za odgovor na izvanredni događaj.
(4) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su:
– za svakog vanjskog izloženog radnika kategorije A koji ulazi u područje posebnog nadgledanja provjeriti je li zdravstveno sposoban za rad u tom
području
– provjeriti je li vanjski izloženi radnik odgovarajuće klasificiran s obzirom na njegovo moguće ozračenje tijekom obavljanja djelatnosti kod nositelja
odobrenja ili korisnika
– u slučaju ulaska vanjskog izloženog radnika u područje posebnog nadgledanja osigurati da vanjski izloženi radnik posjeduje posebno stručno
obrazovanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti
– u slučaju ulaska vanjskog izloženog radnika u područje nadgledanja osigurati da vanjski izloženi radnik dobije odgovarajuće radne upute specifične za
djelatnost koju obavlja i rizik vezan uz obavljanje te djelatnosti
– vanjskom izloženom radniku osigurati propisanu zaštitnu opremu
– osigurati vanjskom izloženom radniku odgovarajuću procjenu osobnog ozračenja s obzirom na vrstu djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja,
uključujući individualno mjerenje vanjskog ozračenja koje može zatrebati
– primijeniti sve propisane mjere radiološke sigurnosti te
– za svaki ulaz vanjskog izloženog radnika u područje posebnog nadgledanja osigurati ili poduzeti odgovarajuće mjere kojima će biti osigurano bilježenje
podataka o osobnom ozračenju u skladu s pravilnikom iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona.
(5) Vanjski izvođač obvezan je izravno ili temeljem ugovornih obveza s nositeljem odobrenja ili korisnikom svojim radnicima osigurati zaštitu od
ionizirajućeg zračenja u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito:
– osigurati primjenu svih propisanih mjera radiološke sigurnosti
– osigurati radnicima pružanje svih propisanih informacija i propisano stručno osposobljavanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti
– jamčiti svojim radnicima procjenu osobnog ozračenja, a radnicima A kategorije propisanu provjeru zdravstvene sposobnosti
– osigurati redovitu obnovu podataka o osobnom ozračenju u skladu s pravilnikom iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona.
(6) Vanjski izloženi radnici obvezni su tijekom rada provoditi sve propisane i uobičajene mjere samozaštite od ionizirajućeg zračenja, kao i zaštite drugih
osoba, koristiti propisanu zaštitnu opremu te koristiti i provoditi sve druge potrebne mjere za zaštitu od ionizirajućeg zračenja, a osobne dozimetre na
način, u opsegu, trajanju i rokovima kako će biti propisano pravilnikom iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona, ne dovodeći u pitanje odgovornost nositelja
odobrenja, korisnika ili vanjskog izvođača.
3. Nuklearna sigurnost
Zabrana i odgovornost za sigurnost nuklearnih postrojenja

Članak 38.
(1) Ne smije se graditi, ispitivati, pustiti u pogon ili na bilo koji drugi način upotrebljavati nuklearna postrojenja ako nisu izdane sve suglasnosti ili
odobrenja prema ovom Zakonu.
(2) Nositelj uporabne dozvole za nuklearno postrojenje iz stavka 1. ovoga članka odgovoran je za nuklearnu sigurnost postrojenja iz stavka 1. ovoga
članka, uključujući i sigurnost pri rukovanju radioaktivnim tvarima, radioaktivnim otpadom ili istrošenim nuklearnim gorivom, koji se nalaze u
navedenim postrojenjima ili u njima nastaju.
Uporaba pogonskog iskustva

Članak 39.
(1) Nositelj odobrenja mora za nuklearno postrojenje osigurati provođenje programa skupljanja i analiziranja pogonskih iskustava nuklearnog postrojenja.
(2) Zaključke programa iz stavka 1. ovoga članka nositelj odobrenja mora za nuklearno postrojenje uzeti u obzir pri ocjenjivanju, provjeravanju i
poboljšanjima nuklearne sigurnosti postrojenja.
(3) Ministarstvo određuje za svako nuklearno postrojenje način, opseg i učestalost izvješćivanja o izvođenju programa skupljanja i analiziranja pogonskih
iskustava nuklearnih postrojenja.
Povremeni sigurnosni pregled

Članak 40.
(1) Nositelj odobrenja mora za nuklearno postrojenje osigurati redovito, cjelovito i sustavno ocjenjivanje i provjeru mjera nuklearne sigurnosti postrojenja
s povremenim sigurnosnim pregledima koje uključuje provjeru postojanja mjera za sprječavanje i ublažavanje posljedica izvanrednog događaja,
uključujući provjeru primjene odredbi obrane po dubini.
(2) Nositelj odobrenja obvezan je Ministarstvu prijaviti sve događaje koji bi mogli utjecati na nuklearnu sigurnost.
(3) Učestalost, sadržaj i opseg, vrijeme trajanja i način izvođenja povremenih sigurnosnih pregleda te način izvješćivanja o navedenim pregledima za
nuklearno postrojenje propisat će se pravilnikom koji donosi ministar.
Izvješćivanje o pogonu postrojenja

Članak 41.
(1) Nositelj odobrenja mora za nuklearno postrojenje redovito izvješćivati Ministarstvo o pogonu postrojenja, a osobito o:
– kvarovima opreme, koji mogu prouzročiti izvanredni događaj, i izvanrednim događajima te o mjerama za uklanjanje posljedica kvara ili izvanrednih
događaja
– pogreškama radnika tijekom pogona postrojenja koje mogu prouzročiti izvanredni događaj
381
– odstupanjima od pogonskih uvjeta i ograničenja
– svim drugim događajima ili pogonskim okolnostima, koje utječu na nuklearnu sigurnost postrojenja.
(2) Sadržaj, opseg, način i učestalost te rokove izvješćivanja iz stavka 1. ovoga članka propisat će se pravilnikom koji donosi ministar.
4. Ovlašteni stručni tehnički servisi i ovlašteni izvršitelji nuklearne sigurnosti
Ovlašteni stručni tehnički servisi

Članak 42.
(1) Poslove radiološke sigurnosti obavljaju ovlašteni stručni tehnički servisi koje rješenjem ovlašćuje Ministarstvo.
(2) Ministarstvo ukida ovlaštenje ovlaštenom stručnom tehničkom servisu ako se utvrdi da ne ispunjava uvjete na temelju kojih je izdano ovlaštenje.
(3) Popis poslova radiološke sigurnosti, uvjete koje trebaju ispuniti ovlašteni stručni tehnički servisi i način ovlašćivanja propisat će pravilnikom ministar.
Ovlašteni izvršitelji za nuklearnu sigurnost

Članak 43.
(1) Ovlaštene poslove nuklearne sigurnosti obavljaju ovlašteni izvršitelji za nuklearnu sigurnost koje rješenjem ovlašćuje Ministarstvo za pojedino
područje nuklearne sigurnosti ili za više područja na vrijeme ne dulje od pet godina.
(2) Ministarstvo oduzima ovlaštenje ovlaštenom izvršitelju za nuklearnu sigurnost ako se utvrdi da ovlašteni izvršitelj ne ispunjava uvjete na temelju kojih
je izdano ovlaštenje.
(3) Uvjeti za dobivanje ovlaštenja za obavljanje pojedinih poslova nuklearne sigurnosti, evidencije ovlaštenih izvršitelja, način i opseg redovitog i
izvanrednog izvješćivanja te drugi uvjeti koje moraju, vezano uz ocjenjivanje nuklearne sigurnosti, ispunjavati ovlašteni izvršitelji za pojedino područje
nuklearne sigurnosti propisat će se pravilnikom koji donosi ministar.
Strane pravne ili fizičke osobe

Članak 44.
(1) Strana pravna ili fizička osoba može dobiti ovlaštenje za obavljanje poslova stručnog tehničkog servisa iz članka 42. ovoga Zakona i izvršitelja za
nuklearnu sigurnost iz članka 43. ovoga Zakona ako joj je ovlaštenje od nadležnog tijela države u kojoj je registrirana izdano pod uvjetima najmanje
istovjetnim onima propisanim ovim Zakonom.
(2) Ispunjavanje uvjeta stranih pravnih ili fizičkih osoba iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo.
5. Osiguranje kvalitete
Članak 45.
(1) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su uspostaviti i provoditi te redovito obnavljati program osiguranja kvalitete.
(2) Sadržaj programa kvalitete iz stavka 1. ovoga članka te način, opseg i rokove provjere kvalitete propisat će se pravilnikom koji donosi ministar.
Članak 46.
(1) Nositelj odobrenja mora za nuklearno postrojenje planirati i sustavno izvoditi mjere za zadovoljavanje zahtjeva kvalitete za sastavne dijelove, sustave
vođenja i nadzora tehnoloških procesa ili konstrukcije, uključujući računalnu programsku opremu te održavanje.
(2) Nositelj odobrenja iz stavka 1. ovoga članka mora za osiguranje kvalitete uspostaviti i izvoditi program osiguranja kvalitete.
(3) Zahtjevi vezani uz sadržaj i oblike programa osiguranja kvalitete za nuklearno postrojenje propisat će se pravilnikom koji donosi ministar.
6. Stručna osposobljenost
Članak 47.
(1) Radnici koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja moraju imati posebno stručno obrazovanje za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja.
(2) Izloženi radnici i radnici koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja moraju imati posebno stručno obrazovanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti.
(3) Obrazovanje iz stavka 2. ovoga članka o primjeni mjera radiološke sigurnosti izloženi radnici i radnici koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja
stječu tijekom redovitog obrazovanja ili dopunskim obrazovanjem.
(4) Izloženi radnici i radnici koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja moraju periodično obnavljati znanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti.
(5) Uvjeti, rokovi i način stjecanja posebnog stručnog obrazovanja iz stavka 1. ovoga članka, posebnog stručnog obrazovanja iz stavka 2. ovoga članka te
obnove znanja o primjeni mjera radiološke sigurnosti propisat će se pravilnikom koji donosi ministar.
Članak 48.
(1) Za sva pogonska razdoblja nuklearnog postrojenja nositelj odobrenja mora osigurati dovoljan broj kvalificiranih radnika s odgovarajućim
obrazovanjem, osposobljenim i dodatno školovanim za obavljanje svih djelatnosti koje se obavljaju u nuklearnom postrojenju i za provođenje mjera
nuklearne sigurnosti.
(2) Poslove i zadatke upravljanja tehnološkim procesom u nuklearnom postrojenju iz stavka 1. ovoga članka i nadzora nad tim upravljanjem smiju
obavljati radnici koji ispunjavaju uvjete vezane uz stručnu osposobljenost propisane pravilnikom koji donosi ministar.
(3) Nositelj odobrenja mora za nuklearno postrojenje osigurati redovito obnavljanje stručnog znanja kvalificiranih radnika te provjeravati njihovu
osposobljenost.
 ZAKON O ZAŠTITI OD NEIONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA

NN 91/10, 114/18
Napomena iz popisa: Traži se poznavanje odredbi poglavlja I (Opće odredbe), II (Načela zaštite od neionizirajućeg zračenja) i V (Zdravstveni uvjeti za
rukovatelje koji su izloženi neionizirajućem zračenju)
ZAKON O ZAŠTITI OD NEIONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje zaštita od neionizirajućeg zračenja u svrhu smanjivanja opasnosti za zdravlje osoba koje rukuju izvorima
neionizirajućeg zračenja i osoba koje su izložene neionizirajućem zračenju.
Članak 2.
382
– neionizirajuće zračenje jesu elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi frekvencije niže od 3.000.000 GHz ili ultrazvuk frekvencije niže
od 500 MHz koji u međudjelovanju s tvarima ne stvaraju ione,
– elektromagnetski val jesu titraji međusobno povezanih električnog i magnetskog polja koji se šire prostorom,
– frekvencija jest broj titraja u jednoj sekundi, a izražava se jedinicom herc (Hz),
– ultrazvuk jest zvuk čija je frekvencija viša od granice čujnosti ljudskog uha, tj. zvuk frekvencije iznad 20 kHz,
– kavitacija jest stvaranje pojačano oscilirajućih mjehurića plina u tekućinama i tkivima unošenjem mehaničke energije vanjskim izvorima,
– optičko zračenje jesu elektromagnetski valovi frekvencije od 300 GHz do 3.000.000 GHz,
– koherencija jest svojstvo elektromagnetskog vala da između dviju točaka u prostoru i vremenu postoji odnos konstantne faze titranja,
– koherentno elektromagnetsko zračenje jest zračenje kod kojeg je u smjeru širenja održana koherencija na duljini većoj od 1 mm,
– izvor neionizirajućeg zračenja jest svaki uređaj koji proizvodi jednu ili više vrsta neionizirajućeg zračenja,
– laser jest izvor neionizirajućeg zračenja koji odašilje usmjereno koherentno elektromagnetsko zračenje u idealnim uvjetima na jednoj frekvenciji, a
stvarno u uskom pojasu frekvencija u optičkom području,
– promet izvora neionizirajućeg zračenja jest: proizvodnja, nabava, prodaja, prijenos, prijevoz, provoz, prerada, uvoz, iznajmljivanje, nasljeđivanje,
ustupanje i održavanje,
– temeljni zahtjevi za uređaje koji proizvode neionizirajuće zračenje jesu sigurnost, točnost, izdržljivost, utjecaj na okoliš, kontrola količine
zračenja koje proizvode, odgovarajuće oznake značajki uređaja, pripadajuća dokumentacija te upute za uporabu,
– rukovatelj jest osoba koja radi, rukuje ili je odgovorna za uporabu izvora neionizirajućeg zračenja,
– ovlaštena pravna osoba jest pravna osoba koju je ministar nadležan za zdravstvo rješenjem ovlastio za obavljanje stručnih poslova zaštite od
neionizirajućeg zračenja.
Članak 3.
Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na neionizirajuće zračenje podrijetlom iz svemira ili na prirodne izvore neionizirajućeg zračenja.
II. NAČE L A Z AŠ T ITE O D NE IO NIZ IRAJUĆE G Z RAČE NJA

Članak 4.
Zaštita od neionizirajućeg zračenja provodi se na načelima predostrožnosti i ograničenja izlaganja neionizirajućem zračenju.
Članak 5.
Načelo predostrožnosti provodi se primjenom mjera zaštite kojima se sprečavaju ili smanjuju štetni učinci za život i zdravlje osoba koje
obavljaju djelatnost s izvorima neionizirajućeg zračenja i osoba koje su izložene neionizirajućem zračenju.
Članak 6.
Načelo ograničenja izlaganja neionizirajućem zračenju ostvaruje se utvrđivanjem gornje granice dopuštene izloženosti ljudi neionizirajućem
zračenju i primjenom granica za najveću razinu neionizirajućeg zračenja koju smije emitirati izvor neionizirajućeg zračenja.
Granice zračenja utvrđene na temelju ovoga Zakona ne primjenjuju se na medicinsko izlaganje neionizirajućem zračenju u svrhu dijagnostike i terapije
koje je klinički opravdano.
V. Z DRAVS T VE NI UVJE T I Z A RUK O VAT EL JE KO JI S U IZL O ŽE NI NEIO NIZ IRAJUĆE M

Z RAČE NJU
Članak 13.
Rukovatelji koji obavljaju poslove s izvorima neionizirajućeg zračenja i pritom mogu biti izloženi zračenju iznad granica propisanih pravilnikom
iz članka 8. stavka 2. i članka 9. stavka 2. ovoga Zakona moraju udovoljavati posebnim zdravstvenim uvjetima.
Zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova s izvorima neionizirajućeg zračenja iz stavka 1. ovoga članka mora se provjeravati za učenike i
studente prije početka školovanja za rad s izvorima neionizirajućeg zračenja i za rukovatelje prije početka i tijekom rada s izvorima
neionizirajućeg zračenja.
Zdravstvene uvjete kojima moraju udovoljavati osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka, učestalost zdravstvenih pregleda te sadržaj, način i rokove čuvanja
podataka o tim pregledima propisat će pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo.
Provjeru zdravstvene sposobnosti iz stavka 2. ovoga članka obavljaju zdravstvene ustanove i trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine
rada te specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koje ovlašćuje ministar nadležan za zdravstvo.
 ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA

NN 80/13, 78/15, 12/18, 118/18
Napomena iz popisa: Traži se poznavanje odredbi kojima se određuju pojmovi zaštite okoliša (članak 4) i instrumenti zaštite okoliša
POJMOVI
…
Pojašnjenje pojmova
Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu i u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera kojima je svrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša,
izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša,
2. domino-efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine područja postrojenja, postrojenja, odnosno dijelova postrojenja ili
grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim područjima postrojenja povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice
nastale nesreće,
383
3. dozvole prema posebnim propisima su dozvole za rad, u pisanom obliku, čitavog postrojenja ili jednog njegovog dijela ili uređaja za loženje,
postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada prema posebnim propisima, a koje se izdaju temeljem nadležnosti za posebnu
sastavnicu okoliša ili za posebnu djelatnost u vezi s okolišem,
4. ekološka mreža Natura 2000 (u daljnjem tekstu: ekološka mreža) je koherentna europska ekološka mreža sastavljena od područja u kojima se nalaze
prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za Europsku uniju, a omogućuje očuvanje ili, kad je to potrebno, povrat u povoljno stanje
očuvanja određenih prirodnih stanišnih tipova i staništa vrsta u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti,
5. emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari i smjesa, uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane organizme, u tekućem, plinovitom ili čvrstom
agregatnom stanju, i/ili ispuštanje topline, buke, vibracije iz nepokretnih ili difuznih izvora u zrak, more, vodu i tlo, te ispuštanje svjetlosti i organizama,
iz pojedinog izvora u okoliš, nastalo kao rezultat čovjekovih djelatnosti, kao i mikrobiološko onečišćivanje okoliša,
6. granična vrijednost emisije je propisana ili određena vrijednost, koncentracija i/ili razina emisije u posebnim pokazateljima, izražena kao prosjek
tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim referentnim uvjetima koja u jednom ili tijekom više vremenskih razdoblja ne smije biti
prekoračena,
7. imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu,
8. industrijska nesreća je događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događanja u tijeku neke radnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom
proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladištenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada,
9. industrijska emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari, ispuštanje energije (toplina, buka, vibracije) iz stacionarnih ili difuznih izvora u postrojenju u
zrak, vodu i tlo,
10. informacija o okolišu je svaka informacija u pisanom, vizualnom, slušnom, elektroničkom ili drugom materijalnom obliku, koja se odnosi na okoliš,
njegove sastavnice i opterećenja, a posebice o opterećivanju okoliša: emisijama, imisijama, otpadu, bioraznolikosti i krajobraznoj raznolikosti, prostoru,
kulturnoj baštini, prirodnim pojavama, stanju sastavnica okoliša, postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donošenje propisa, općih i pojedinačnih
akata u vezi sa zaštitom okoliša, i/ili koji se odnose na donošenje strategija, planova, programa i izvješća o okolišu, sastavnicama okoliša i opterećenjima,
te informacija o učinkovitosti provedbe strategija, planova, programa i mjera, stanju i mjerama i načinima održavanja projektiranog stanja postrojenja i
drugih objekata, koji bi mogli utjecati na onečišćivanje okoliša i sastavnica okoliša, odnosno koji bi mogli utjecati na s okolišem povezana opterećenja
i/ili postupke,
11. informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okolišu koje su u posjedu tijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili
zaprimila,
12. informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okolišu koje čuvaju osobe – ovlaštenici u ime tijela javne vlasti,
13. integralno upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja i korištenja obalnih područja, uzimajući istodobno u obzir
krhkost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i korištenja, njihovo međusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost pojedinih aktivnosti i
korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove,
14. izbjegnuta nesreća je neplanirani događaj koji je unutar područja postrojenja i/ili izvan njega imao potencijal za uzrokovanje štetnih posljedica za
zdravlje ljudi, oštećenje materijalnih dobara ili ugrožavanje prirode i okoliša, ali je ono izbjegnuto,
15. iznenadni događaj na postojećem ili planiranom odobalnom objektu ili povezanoj infrastrukturi znači događaj ili slijed takvih događaja prema
propisu kojim se uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika,
16. izvancestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj, industrijska oprema ili vozilo s karoserijom ili bez nje, koji nije namijenjen cestovnom prijevozu
putnika i roba i u kojemu je ugrađen motor s unutarnjim izgaranjem,
17. javni interes je interes u pitanjima zaštite okoliša koji iskazuje Država ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave sukladno
svojem statutu,
18. javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba, njihove skupine, udruge i organizacije sukladno posebnim propisima i praksi,
19. kapacitet postrojenja je najveća vrijednost pokazatelja obavljanja djelatnosti postrojenja, koja je određena tehničkim razlozima u postrojenju
(tehnička mogućnost obavljanja djelatnosti),
20. kakvoća okoliša je stanje okoliša i/ili sastavnica okoliša, koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava i/ili ljudskog djelovanja, izraženo
morfološkim, fizikalnim, kemijskim, biološkim, estetskim i drugim pokazateljima,
21. kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti (koherentnosti) ekološke mreže, a utvrđuju se prema posebnom
propisu,
22. krajobraz je određeno područje viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika, a predstavlja
bitnu sastavnicu čovjekovog okruženja, izraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja,
23. tehnike zaštite okoliša (kraće: tehnike) su mjere zaštite okoliša koje se propisuju u postupku utvrđivanja okolišne dozvole kroz utvrđivanje najboljih
raspoloživih tehnika za postrojenje, a uključuju i tehnologiju te način na koji se tehnologija planira, gradi, održava, koristi i uklanja,
24. morski ekosustavi su područja oceanskog prostora koja uključuju obalna područja od riječnih ušća (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do
granica epikontinentalnog pojasa prema moru, a ta područja obilježava osebujna produktivnost i trofičke, batimetrijske i hidrografske karakteristike
područja,
25. morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određen karakterističnim fizičkim, kemijskim i biološkim značajkama, a
obuhvaća: područja otvorenog mora, riječna ušća (estuarije) te morska obalna područja, uključujući unutarnje morske vode, teritorijalno more, morsko
dno, morsko podzemlje, odnosno morske vode pod suverenitetom Republike Hrvatske, te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i
jurisdikciju,
26. nacionalna lista pokazatelja (NLP) jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanja okoliša kojima se za pojedino tematsko područje na
temelju nacionalnih te propisa Europske unije i međunarodnih propisa navodi izvor, set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja podataka, definira
metoda izračuna i način prikaza podataka, obveze izvješćivanja i dostupnost podataka,
27. najbolje raspoložive tehnike (u daljnjem tekstu: NRT) su: najnaprednija faza u razvoju aktivnosti i njihovih načina rada, što pokazuje kolika je
praktična primjenjivost pojedinih tehnika kao osnova za granične vrijednosti emisije i ostale uvjete dozvole koji su osmišljeni kako bi spriječili i, gdje to
nije izvedivo, smanjili emisije i utjecaj na okoliš u cijelosti:
– tehnike označavaju i tehnologiju koja se koristi i način na koji se postrojenje projektira, gradi, održava, koristi i stavlja izvan upotrebe,
– raspoložive tehnike označavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu u odgovarajućem industrijskom sektoru, pod ekonomski i
tehnički održivim uvjetima, vodeći računa o troškovima i prednostima, bez obzira jesu li tehnike korištene ili proizvedene u Republici Hrvatskoj, sve dok
su operateru raspoložive po prihvatljivim uvjetima,
– najbolje podrazumijeva najučinkovitije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša u cijelosti,
28. nositelj odobrenja odobalnih objekata je ovlaštenik dozvole prema propisu koji uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji
ugljikovodika,
29. nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva: za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, za utvrđivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš ili za
procjenu utjecaja na okoliš,
384
30. obalno područje mora je geomorfološko područje s obje strane obalne crte (crta plimnog vala), uključujući uži obalni pojas akvatorija, zaobalje i
otoke, u kojem se međusobno djelovanje između morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku složenih ekoloških sustava koji čine biotske i abiotske
komponente, životni prostor za ljudske zajednice i njihove društvenogospodarske aktivnosti. Zemljopisni obuhvat obalnog područja uključuje područje
određeno vanjskom granicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog područja u smjeru kopna čini granica obalnih jedinica lokalne
samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorija zahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m,
31. ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj strategije, plana, programa ili zahvata, samog ili s drugim
strategijama, planovima, programima i zahvatima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,
32. odobalni objekt znači objekt prema propisu kojim se uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika,
33. održivi razvitak je razvitak društva, koji kao temeljne kriterije uključuje ekološku, gospodarsku i socio-kulturnu održivost, i koji s ciljem
unaprjeđenja kvalitete života i zadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje
dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti te krajobraza,
34. okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica, uključivo i čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov
daljnji razvoj: zrak, more, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvorio
čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja,
35. okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite
okoliša kako je propisano odredbama ovoga Zakona,
36. onečišćavanje morskog okoliša znači čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ili energije u morski okoliš, koje uzrokuje ili može prouzročiti
pogubne posljedice na uvjete života biljnog i životinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju, odnosno općenito ugroziti uvjete života u moru i ugroziti
ljudsko zdravlje, te može ometati pomorske djelatnosti, uključujući ribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja, izazvati pogoršanje uporabne
kakvoće morske vode i umanjenje privlačnosti morskog okoliša,
37. onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem, ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša,
38. onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije i/ili drugog štetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili
utjecaja zahvata koji može promijeniti kakvoću okoliša,
39. onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje, kao posljedica ljudske aktivnosti, tvari, vibracija, topline ili buke u zrak, vodu ili zemlju, što može biti
štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetu okoliša, može dovesti do oštećenja materijalne imovine ili narušiti ili umanjiti vrijednost i ostale legitimne načine
korištenja okoliša,
40. onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava, količine i unošenja u okoliš, odnosno u pojedine sastavnice okoliša, mogu
štetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni i/ili životinjski svijet, odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost,
41. opasna tvar je posebnim propisom određena tvar, mješavina ili pripravak, koji je u području postrojenja prisutan kao sirovina, proizvod, nusproizvod
ostatak ili među proizvod, uključujući i one tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće, a koje mogu imati štetne posljedice za
zdravlje ljudi, materijalna dobra te prirodu i okoliš,
42. opasnost je unutarnje svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći, a kojima se može ugroziti ljudsko zdravlje i život, materijalna
dobra i okoliš,
43. opća obvezujuća pravila su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere i tehnike na razini djelatnosti i koja su donesena kako bi
se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti (mjere i tehnike) okolišne dozvole ili dozvole prema posebnim propisima,
44. operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadzire gospodarsku djelatnost na temelju dozvole, drugog
odobrenja, upisa u registar ili u drugu javnu evidenciju, uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja, uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje
ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenja, ili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom
funkcioniranju postrojenja ili kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga Zakona,
45. operator ili vlasnik odobalnog objekta znači operator prema propisu kojim se uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji
ugljikovodika,
46. opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i biološki činitelji (energija, buka, toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugrožavaju ili
bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša,
47. opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš ili utjecaj na okoliš određene aktivnosti, koja sama ili povezana s
drugim aktivnostima može izazvati ili je mogla izazvati onečišćavanje okoliša, smanjenje kakvoće okoliša, štetu u okolišu, rizik po okoliš ili
korištenje okoliša,
48. ovlaštenik je pravna ili fizička osoba – obrtnik koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša i prirode,
49. područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja,
uključujući zajedničku ili s njima povezanu infrastrukturu ili djelatnosti,
50. pogon u smislu ovoga Zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga Zakona,
51. postrojenje u smislu ovoga Zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna ili više djelatnosti prema prilozima iz provedbenih
propisa ovoga Zakona, kao i bilo koja druga izravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih priloga i
koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja, ili kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga
Zakona,
52. uređaj za loženje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj način dobivena toplina,
53. postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica te oprema namijenjena toplinskoj obradi otpada, sa ili bez oporabe
topline proizvedene izgaranjem, putem spaljivanja oksidacijom otpada, kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili
plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,
54. postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj je osnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja
koristi otpad kao redovno ili dodatno gorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanja oksidacijom otpada, kao
i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,
55. postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu, uključujući i probni rad, ili je bilo u radu te ima mogućnost ponovnog pokretanja rada, neovisno o
tome ima li ili nema okolišnu dozvolu, a koje je barem jednom dobilo dozvolu za početak rada sukladno posebnom propisu,
56. područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš, bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili
sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima u okoliš,
57. praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih
i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštite okoliša,
58. pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu, odnosno pravo na podnošenje tužbe nadležnom sudu, koje se ovim
Zakonom, uz propisane uvjete, utvrđuje osobama – građanima, drugim fizičkim te pravnim osobama, njihovim skupinama, udrugama i organizacijama
radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja,
59. prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditi šteta u okolišu,
385
60. prirodna pojava je fizikalno – kemijski proces, zračenje, geološka pojava, hidrografski i biološki uvjeti, uvjeti podneblja, kao i druge prirodne pojave
koje uzrokuju i/ili utječu na promjene okoliša,
61. prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro, prirodni izvor ili prirodna vrijednost ili kako se određuje prema
provedbenim propisima ovoga Zakona,
62. promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi i/ili funkcioniranju, odnosno organizacijskom ustrojstvu postrojenja i/ili zaposlenika tvrtke ili
proširenje postrojenja, koji mogu biti od utjecaja na okoliš,
63. razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisija koje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći
najbolju raspoloživu tehniku ili kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika, kako je opisano u zaključcima o NRT-u, izraženo kao prosjek tijekom
zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim (referentnim) uvjetima,
64. referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu: RDNRT) je dokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju
organizira Europska komisija između država članica, predmetnih industrija, nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša i Komisije,
sastavljen za utvrđene djelatnosti. Ovaj dokument posebno opisuje primijenjene tehnike, sadašnje razine emisija i potrošnje, tehnike koje su razmatrane
kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika, kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike u nastajanju, vodeći posebno
računa o kriterijima propisanim posebnim propisom,
65. rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalom štete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati,
66. sanacija je skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanje okoliša koje je bilo prije nastanka štete, odnosno
onečišćenja okoliša,
67. sastavnice okoliša su: zrak, vode, more, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet te zemljina kamena kora,
68. standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio moraju ispuniti u određenom roku, kako je utvrđeno aktima
Europske unije,
69. stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzir strukturu, funkcije i procese sastavnica morskog okoliša
zajedno s prirodnim fiziografskim, geografskim i klimatskim faktorima, kao i fizičkim, kemijskim i biološkim uvjetima, uključujući one koji su rezultat
ljudske aktivnosti,
70. strategija, plan i program je dokument koji je podložan pripremi i/ili usvajanju na državnoj, područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini, ili koji je
pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonom ili
provedbenim propisom zakona, uključujući i strategije, planove i programe o izmjenama i dopunama tih strategija, planova i programa, te one koji se
financiraju sredstvima Europske unije,
71. stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavlja stručne poslove zaštite okoliša i prirode u ulozi voditelja
stručnih poslova ili stručnog suradnika,
72. šteta u okolišu je svaka šteta nanesena:
a) zaštićenim vrstama i prirodnim staništima prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode, a koja ima značajan nepovoljan utjecaj na postizanje ili
održavanje povoljnog stanja očuvanosti tih staništa i vrsta i ne uključuje prethodno utvrđene nepovoljne posljedice proizašle iz operaterove radnje koju je
nadležno tijelo izričito odobrilo u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite prirode,
b) vodama, a koja ima značajan negativan utjecaj na ekološko, kemijsko i/ili količinsko stanje ili ekološki potencijal voda, uključujući štetu nastalu u
skladu s posebnim propisima iz područja vodnoga gospodarstva uz iznimku onoga što se po tim propisima smatra neodstupanjem od postizanja ciljeva
zaštite voda,
c) morskim vodama koja ima značajan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog stanja okoliša morskih voda, u skladu s provedbenim propisima
iz područja upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem,
d) zemljištu, čije onečišćenje uzrokuje značajan rizik od štetnog utjecaja na zdravlje ljudi zbog izravnog ili neizravnog unošenja tvari, smjesa, organizama
ili mikroorganizama u, na ili pod zemljište,
73. šteta u smislu odgovornosti za štetu u okolišu je mjerljiv štetni učinak, odnosno nepovoljna ili negativna promjena na prirodnim dobrima ili
uslugama prirodnih dobara, koji može nastati na izravan ili neizravan način,
74. štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena,
mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva,
75. tlo je gornji sloj Zemljine kore, smješten između kamene podloge i površine. Tlo se sastoji od čestica minerala, organske tvari, vode, zraka i živih
organizama,
76. tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za
održavanje njihove stabilnosti te nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka, uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane mikroorganizme
i genetski modificirane organizme. U odredbama ovoga Zakona koje se odnose na okolišnu dozvolu tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi, osim:
– radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne norme za zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od
ionizirajućeg zračenja,
– genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranoj upotrebi genetski modificiranih mikroorganizama,
– genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u
okoliš,
77. tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi, ako se komercijalno razvije, mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili
barem jednaku razinu zaštite okoliša, uz veće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika,
78. temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnim tvarima povezanim s djelatnošću operatera,
79. tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti, tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju
djelatnosti u vezi s okolišem,
80. učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne, trenutačne ili odgođene nepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na
zdravlje i život ljudi, materijalna dobra i okoliš,
81. uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva: strojeve, oruđa/alate, električne provodnike, cjevovode, željezničke kolosijeke i
iskrcajne dokove u sklopu postrojenja, uključujući i skladišta te brane i sl. što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera,
82. velika nesreća je događaj, odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, požarom ili eksplozijom i sl. koji su uzrokovani
nekontroliranim razvitkom događanja tijekom djelovanja u području postrojenja u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari i/ili
njihovih spojeva nastalih zbog događaja, odnosno nekontrolirane pojave koji dovode u ozbiljnu trenutačnu ili odgođenu – naknadnu opasnost za ljudsko
zdravlje i život, materijalna dobra i/ili okoliš unutar područja postrojenja i/ili izvan područja postrojenja,
83. veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava,
84. verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost, točnost i vjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost
s propisanim uputama o praćenju i izvješćivanju,
386
85. zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš, za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće
odobrenje za realizaciju,
86. zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojima se propisuju zaključci o najboljim raspoloživim
tehnikama, opis najboljih raspoloživih tehnika, podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika, razine emisija povezanih s najboljim raspoloživim
tehnikama, povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija, povezane razine potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije,
87. zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu, ili ima interes u odlučivanju o okolišu; udruge civilnog
društva koje djeluju na području zaštite okoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima,
88. zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti za okoliš, sprječavanje nastanka šteta i/ili onečišćivanja
okoliša, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete,
89. zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša; to je i
teorija i praksa praćenja, držanja pod kontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša,
90. značajna promjena je svaki zahvat i/ili njegova izmjena, uključujući promjenu prirode rada i/ili funkcioniranja i/ili opsega rada, postrojenja, uređaja
za loženje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može imati značajan negativan utjecaj na
zdravlje ljudi ili na okoliš.
(2) Ministarstvo je u ovom Zakonu ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i prirode, a ministar je ministar nadležan za zaštitu okoliša i prirode.
(3) Nadležno upravno tijelo je tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada, koje, prema nadležnostima uređenim ovim Zakonom, obavlja
poslove u području zaštite okoliša.
(4) Tijelo i/ili osoba određena posebnim propisom je tijelo državne uprave i/ili pravna osoba s javnim ovlastima, određeni posebnim propisima, koji na
temelju tih propisa svojim aktima te posebnim uvjetima i potvrdama sudjeluju u postupcima: strateške procjene i ocjene o potrebi strateške
procjene; procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije o
utjecaju zahvata na okoliš, te okolišne dozvole.
(5) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.
…
INSTRUMENTI ZAŠTITE OKOLIŠA
Skraćeno:
1. Standardi kakvoće okoliša i tehnički standardi zaštite okoliša
2. Strateška procjena utjecaja strategije, plana i programa na okoliš
3. Procjena utjecaja zahvata na okoliš
4. Okolišna dozvola
5. Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
7. Prekogranični utjecaj strategije, plana i programa, zahvata i postrojenja na okoliš
8. Mjere zaštite okoliša za zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš
VI. INST RUME NT I Z AŠ T ITE O KO L IŠ A
1. Standardi kakvoće okoliša i tehnički standardi zaštite okoliša

Članak 61. (NN 78/15)
(1) Standardi kakvoće okoliša koji sadrže granične vrijednosti pokazatelja za pojedine sastavnice okoliša i za osobito vrijedne, osjetljive ili ugrožene
područne cjeline određuju se zakonom, a ako nisu određeni zakonom propisuje ih uredbom Vlada, odnosno ministar nadležan za pojedinu sastavnicu
okoliša pravilnikom. Standardi kakvoće okoliša za pojedinu lokaciju, mogu se odrediti u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno u
postupku izdavanja okolišne dozvole za postojeće postrojenje.
(2) Propisom iz stavka 1. ovoga članka mogu se propisati postupak i rokovi za postizanje standarda zaštite okoliša i moguća odstupanja standarda kakvoće
okoliša.
(3) Za određene proizvode, postrojenja, pogone ili uređaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzročiti rizik ili opasnost za okoliš, posebnim
propisima određuju se tehnički standardi zaštite okoliša.
(4) Tehničkim standardima iz stavka 3. ovoga članka određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja,
pogona, uređaja, opreme, te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
(5) Tehničkim standardima iz stavka 3. ovoga članka propisuju se: način izrade, proizvodnje, označavanja, postupanja i korištenja proizvoda; način
korištenja pogona, uređaja, opreme i proizvodnih postupaka, način utvrđivanja i praćenja kakvoće proizvoda, pogona, uređaja, opreme i proizvodnih
postupaka, postupak homologacije, način obračuna troškova utvrđivanja i praćenja kakvoće proizvoda, pogona, uređaja, opreme i proizvodnih postupaka
te postupanje s proizvodima, postrojenjima, pogonima, uređajima i opremom nakon prestanka korištenja.
(6) Tehničke standarde iz stavka 3. ovoga članka propisuje uredbom Vlada, odnosno ministar nadležan za pojedinu sastavnicu okoliša pravilnikom.
(7) Propisima iz stavaka 1. i 6. ovoga članka određuju se postupak i rokovi za postizanje standarda kakvoće okoliša i tehničkih standarda zaštite okoliša te
postupak i rokovi za njihovu primjenu na postojeće proizvode, postrojenja, pogone, uređaje i opremu.
(8) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, tehničke standarde emisije onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u necestovne
pokretne strojeve, zahtjeve o homologaciji koje moraju zadovoljavati, metode i postupke ispitivanja, način priznavanja dokumenata o homologaciji
izdanih u drugim državama, sadržaj potvrde (certifikata) o sukladnosti, naknade za provođenje postupka homologacije, način obračuna troškova praćenja
propisanih tehničkih standarda, uvjete koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje postupka homologacije, praćenja kakvoće proizvoda stavljenih
na tržište i praćenja emisija u zrak propisuje pravilnikom čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za mjeriteljstvo u suradnji s ministrom.
2. Strateška procjena utjecaja strategije, plana i programa na okoliš

Članak 62.
(1) Strateška procjena utjecaja na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška procjena) je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji
mogu nastati provedbom strategije, plana ili programa.
(2) Strateškom procjenom stvara se osnova za promicanje održivog razvitka kroz objedinjavanje uvjeta za zaštitu okoliša u strategije, planove i programe
pojedinog područja. Time se omogućava da se mjerodavne odluke o prihvaćanju strategije, plana i programa donose uz poznavanje mogućih značajnih
utjecaja koje bi strategija, plan i program svojom provedbom mogao imati na okoliš, a nositeljima zahvata pružaju se okviri djelovanja i daje se
mogućnost uključivanja bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenje odluka.
Obveza provedbe strateške procjene
387
Članak 63.
(1) Strateška procjena obvezno se provodi za:
– strategije, planove i programe, njihove izmjene i dopune, uključujući i one čija se provedba financira iz sredstava Europske unije, a koji se donose na
državnoj, područnoj (regionalnoj) te na lokalnoj razini, iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa,
elektroničkih komunikacija, turizma, prostornog planiranja, regionalnog razvoja, gospodarenja otpadom i vodnog gospodarstva kada daju okvir za
zahvate koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odnosno procjeni utjecaja na okoliš;
– strategije, planove i programe za koje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode utvrdi da mogu imati značajan negativan utjecaj na
ekološku mrežu.
(2) Za strategije, planove i programe za koje se obvezno provodi strateška procjena obvezna je i provedba odgovarajuće ocjene prema posebnom propisu
iz područja zaštite prirode.
(3) Ako se strategija i/ili plan i/ili program donose u objedinjenom postupku provest će se jedinstveni postupak strateške procjene.
Postupak ocjene o potrebi strateške procjene
Članak 64.
(1) Za strategije, planove i programe kojima se određuje uporaba malih površina na lokalnoj razini te za manje izmjene i dopune strategija, planova i
programa iz članka 63. ovoga Zakona obvezno se provodi postupak u kojem se odlučuje o potrebi provedbe strateške procjene (u daljnjem tekstu:
postupak ocjene). Postupak ocjene provodi se na način uređen ovim Zakonom i uredbom iz stavka 6. ovoga članka.
(2) Postupak ocjene provodi se za sve strategije, planove i programe koji daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš odnosno ocjeni o
potrebi procjene utjecaja na okoliš.
(3) U postupku ocjene donosi se odluka koja se temelji na pojedinačnim ispitivanjima i/ili kriterijima utvrđenim uredbom iz stavka 6. ovoga članka
uključujući mišljenja drugih nadležnih tijela.
(4) Kada se u postupku ocjene donese odluka o obvezi provedbe strateške procjene, strateška procjena se provodi primjenom odredbi ovoga Zakona o
strateškoj procjeni strategije, plana i programa.
(5) Potreba provedbe ocjene o potrebi procjene utjecaja strategije, plana i programa na ekološku mrežu utvrđuju se prema posebnom propisu.
(6) Zahtjev i kriterije za provedbu ocjene o potrebi strateške procjene i strateške procjene; određivanje okvira za zahvate u strategijama, planovima i
programima koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš; način pojedinačnih ispitivanja, kriterije za utvrđivanje vjerojatno značajnog utjecaja izmjena i/ili
dopuna strategija, planova ili programa na okoliš u postupku ocjene i način provedbe postupka ocjene; način provedbe postupka strateške procjene,
obvezni sadržaj i način izrade strateške studije te postupak u svezi s tim, obvezni sadržaj mišljenja i drugih akata u tom postupku, rokovi u tom postupku;
obvezni sadržaj izvješća o načinu na koji su u strategiju, plan ili program integrirani uvjeti zaštite okoliša utvrđeni strateškom procjenom, način praćenja
stanja okoliša glede značajnih utjecaja strategije, plana i programa prilikom njihove provedbe, način provjere provedbe mjera zaštite okoliša koje su
postale sadržajem strategije, plana ili programa, postupak imenovanja i opoziva povjerenstva za stratešku procjenu, obvezni sastav, način rada, obvezni
sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo za stratešku procjenu, te druga pitanja s tim u vezi, pobliže uređuje Vlada uredbom.
Strategije, planovi i programi koji ne podliježu strateškoj procjeni
Članak 65.
Strateškoj procjeni ne podliježu:
– strategije, planovi i programi koji služe isključivo za potrebe nacionalne obrane i/ili civilne zaštite, odnosno oni koji se primjenjuju u nuždi te vanjski
planovi zaštite i spašavanja,
– financijske i proračunske strategije, planovi i programi.
Nadležnost za provedbu strateške procjene i ocjene o potrebi strateške procjene
Članak 66.
(1) Tijelo zaduženo za izradu strategije, plana ili programa dužno je prije započinjanja postupka izrade strategije, plana ili programa ishoditi mišljenje
Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji o potrebi provedbe postupka ocjene, odnosno strateške procjene.
(2) Postupak ocjene o potrebi strateške procjene za strategiju, plan i program, iz članka 64. ovoga Zakona, provodi nadležno tijelo za područje za koje se
strategija, plan ili program donosi, u suradnji s Ministarstvom, odnosno nadležnim upravnim tijelom za zaštitu okoliša u županiji.
(3) Stratešku procjenu za strategiju, plan i program iz članka 63. i članka 64. stavka 4. ovoga Zakona provodi nadležno tijelo za područje za koje se
strategija, plan ili program donosi, u suradnji s Ministarstvom, odnosno nadležnim upravnim tijelom za zaštitu okoliša u županiji.
Način provedbe strateške procjene
Članak 67.
(1) Strateška procjena se provodi tijekom izrade nacrta prijedloga strategije, plana ili programa prije utvrđivanja konačnog prijedloga i upućivanja u
postupak donošenja, na način propisan ovim Zakonom i uredbom iz članka 64. stavka 6. ovoga Zakona.
(2) U postupku strateške procjene osigurava se informiranje i sudjelovanje javnosti na način propisan ovim Zakonom i uredbom iz članka 160. stavka 2.
ovoga Zakona.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, postupak provedbe strateške procjene i informiranja te sudjelovanja javnosti u tom postupku, koji se provodi
tijekom izrade dokumenata prostornog uređenja uključujući prostorne planove na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini provodi se u ranoj
fazi izrade toga plana sukladno posebnom zakonu, u dijelu u kojem nije u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak 68.
(1) U postupku strateške procjene izrađuje se strateška studija. Strateška procjena provodi se na temelju rezultata utvrđenih strateškom studijom.
(2) Strateškom studijom određuju se, opisuju i procjenjuju očekivani značajni učinci na okoliš koje može uzrokovati provedba strategije, plana ili
programa i razumne alternative vezano za zaštitu okoliša koje uzimaju u obzir ciljeve i obuhvat te strategije, plana ili programa.
(3) Sadržaj svake pojedine strateške studije, ovisno o strategiji, planu ili programu za čije se potrebe izrađuje, određuje tijelo nadležno za provedbu
strateške procjene sukladno obveznom sadržaju i postupku propisanom uredbom iz članka 64. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Strateška studija je stručna podloga koja se prilaže uz strategiju, plan i program.
Članak 69.
U svrhu izbjegavanja umnožavanja strateške procjene neće se provoditi strateška procjena za strategiju, plan ili program na nižoj razini, za čije polazne
osnove je strateška procjena provedena strateškom procjenom strategije, plana ili programa na višoj razini i za koji je ovim Zakonom odnosno posebnim
zakonom utvrđena obveza usklađenosti niže razine s višom razinom.
Članak 70.
(1) Tijelo nadležno za provedbu strateške procjene, odnosno za postupak ocjene sukladno ovom Zakonu stratešku studiju i nacrt prijedloga strategije,
plana ili programa obvezno je dostaviti na mišljenje tijelima i/ili osobama određenim posebnim propisima.
388
(2) Tijelo i/ili osoba određena posebnim propisom obvezni su svoje mišljenje dostaviti tijelu nadležnom za provedbu strateške procjene, odnosno za
postupak ocjene u roku od 30 dana. Ukoliko mišljenje ne bude dostavljeno u propisanom roku, smatra se da prema posebnim propisima nema posebnih
utjecaja i uvjeta vezanih za zaštitu okoliša koje je potrebno uvažiti u strategiji, planu ili programu.
Članak 71.
(1) Tijelo nadležno za provedbu strateške procjene prije upućivanja prijedloga strategije, plana ili programa u proceduru donošenja, obvezno je o
strateškoj procjeni ishoditi mišljenje Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji.
(2) Tijelo nadležno za provedbu postupka ocjene o potrebi strateške procjene dužno je, prije upućivanja prijedloga strategije, plana ili programa u
proceduru donošenja, o postupku ocjene ishoditi mišljenje Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji.
(3) U slučaju kada se radi o postupku ocjene i strateškoj procjeni za donošenje dokumenata prostornog uređenja, odnosno izmjene i dopune dokumenata
prostornog uređenja na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, mišljenje iz stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga članka ishodit će se u okviru
suglasnosti na taj plan prema posebnom zakonu.
(4) Mišljenja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka daju se u skladu s odredbama uredbe iz članka 64. stavka 6. ovoga Zakona
Članak 72.
(1) Prije nego što je utvrđen nacrt prijedloga strategije, plana ili programa koji se daje na javnu raspravu uključujući javni uvid i javno izlaganje, nacrt
prijedloga strategije, plana i programa razmatra, a rezultate strateške studije ocjenjuje savjetodavno stručno povjerenstvo (u daljnjem tekstu: povjerenstvo
za stratešku procjenu) i o tome daje svoje mišljenje.
(2) Povjerenstvo za stratešku procjenu strategije, plana ili programa imenuje čelnik tijela nadležan za provedbu strateške procjene.
(3) Sastav i broj članova povjerenstva za stratešku procjenu određuje se ovisno o obuhvatu i drugim značajkama strategije, plana ili programa za koji se
provodi strateška procjena.
(4) Članovi povjerenstva za stratešku procjenu imenuju se s popisa osoba koje odredi ministar iz redova znanstvenih i stručnih djelatnika, predstavnika
područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave, predstavnika tijela državne uprave i predstavnika pravnih osoba s javnim ovlastima te predstavnika
Ministarstva. Jedan od članova povjerenstva obvezno je predstavnik ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, odnosno nadležnog upravnog tijela za
zaštitu okoliša u županiji.
(5) Popis osoba iz stavka 4. ovoga članka objavljuje se na internetskim stranicama ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša.
(6) Povjerenstvo za stratešku procjenu ima pravo na naknadu za svoj rad.
(7) Visinu i način isplate naknade za rad povjerenstva određuje ministar, odnosno čelnik tijela nadležnog za provedbu strateške procjene odlukom.
Članak 73.
(1) Prije stavljanja u proceduru donošenja pri utvrđivanju konačnog prijedloga strategije, plana ili programa tijelo nadležno za provedbu strateške
procjene obvezno je uzeti u obzir rezultate strateške procjene, mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom, razmotriti primjedbe, prijedloge i
mišljenja javnosti i rezultate prekograničnih konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu, koji su dani na nacrt prijedloga strategije, plana i
programa, mišljenje savjetodavnog stručnog povjerenstva i mišljenje Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji.
(2) Postupak strateške procjene završava izvješćem tijela nadležnog za provedbu strateške procjene.
(3) Izvješće sadrži informaciju o: načinu na koji su pitanja zaštite okoliša integrirana u strategiju, plan ili program, rezultatima toga postupka te mjerama
zaštite okoliša i načinu praćenja primjene mjera koje su postale sadržajem strategije plana ili programa kao i načinu praćenja značajnih utjecaja na okoliš
donesene strategije plana ili programa, te ostale podatke sukladno uredbi iz članka 64. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) O Izvješću iz stavka 2. ovoga članka i donesenoj strategiji, planu i programu tijelo nadležno za provedbu strateške procjene u skladu s ovim Zakonom
i uredbom iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona informira javnost, tijela i/ili osobe određene posebnim propisom i države koje su sudjelovale u
prekograničnim konzultacijama kada su one bile obvezne sukladno ovom Zakonu.
(5) Nakon donošenja strategije, plana ili programa tijelo nadležno za njegovo donošenje obvezno je prilikom provedbe strategije, plana i programa
osigurati praćenje mjera zaštite okoliša koje su postale njegovim sadržajem.
Članak 74.
(1) Kada strateška procjena uključuje i ocjenu prihvatljivosti strategije, plana ili programa za ekološku mrežu prema posebnom propisu, postupak ocjene
prihvatljivosti strategije, plana i programa za ekološku mrežu provodi se u okviru postupka strateške procjene.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka izvješće tijela nadležnog za provedbu postupka strateške procjene sadrži i informaciju o provedenom postupku
ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, rezultatima tog postupka te mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja
ekološke mreže.
(3) Rezultati ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže
obvezujući su za tijelo koje donosi i tijelo koje provodi strategiju, plan ili program.
Sredstva za stratešku procjenu i ocjenu o potrebi strateške procjene
Članak 75.
(1) Sredstva za stratešku procjenu i ocjenu o potrebi strateške procjene, kada se ti postupci provode za strategiju, plan i program koji se donose na
državnoj razini, osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna i iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
(2) Sredstva za stratešku procjenu i ocjenu o potrebi procjene, kada se ti postupci provode za strategiju, plan i program na područnoj (regionalnoj) i
lokalnoj razini, osiguravaju se iz proračuna jedinica područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave i iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
3. Procjena utjecaja zahvata na okoliš

Definicija i svrha procjene utjecaja zahvata na okoliš
Članak 76.
(1) Procjena utjecaja zahvata na okoliš je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš temeljem njihove prirode, veličine ili lokacije, određenih
ovim Zakonom i uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Procjenom utjecaja na okoliš prepoznaje se, opisuje i ocjenjuje, na prikladan način, utjecaj svakog pojedinačnog zahvata iz stavka 1. ovoga članka na
okoliš, tako da se utvrđuje mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na sljedeće čimbenike: zemljište, tlo, vode, more, zrak i klimu, šume, stanovništvo i
zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, biološku raznolikost, s posebnom pozornošću usmjerenom na vrste i staništa zaštićene sukladno posebnom
zakonu, prirodne vrijednosti, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu baštinu, uzimajući u obzir njihove međuodnose, te podložnost zahvata riziku od
nastanka velike nesreće ili katastrofa ako je to relevantno za zahvat.
(3) Procjena utjecaja zahvata na okoliš mora osigurati ostvarenje načela predostrožnosti u ranoj fazi planiranja zahvata kako bi se utjecaji zahvata sveli na
najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša, što se postiže usklađivanjem i prilagođavanjem namjeravanog zahvata s
prihvatnim mogućnostima okoliša na određenom području.
(4) Procjena utjecaja zahvata na okoliš provodi se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole za
provedbu zahvata ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno i taj postupak obuhvaća:
389
– podnošenje zahtjeva sukladno članku 80. ovoga Zakona,
– razmatranje mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom, mišljenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem području
se nalazi zahvat ili bi zahvat mogao imati utjecaj na njihovo područje, sukladno članku 89. stavku 4. ovoga Zakona,
– informiranje i sudjelovanje javnosti sukladno člancima 160. do 163. ovoga Zakona i, ako je relevantno, sukladno člancima 135. i 136. ovog Zakona,
– donošenje rješenja sukladno članku 89. ovoga Zakona,
– ugrađivanje rezultata procjene utjecaja zahvata na okoliš u sadržaj dozvola za provedbu zahvata sukladno članku 89.a ovoga Zakona.
(5) Prestao važiti.
Ocjena prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu
Članak 77.
(1) Kada procjena utjecaja zahvata na okoliš uključuje i ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu prema posebnom propisu, postupak ocjene
prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu provodi se u okviru procjene utjecaja na okoliš.
(2) Ukoliko se ocjenom prihvatljivosti utvrdi da zahvat ima značajan negativan utjecaj na ekološku mrežu i da ne postoje druge pogodne mogućnosti za
njegovu provedbu, zahvat se može provesti ako se utvrdi prevladavajući javni interes uz obveznu provedbu kompenzacijskih uvjeta.
(3) Postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu i postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta provodi se
sukladno posebnom propisu, te uredbi iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.
Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene
Članak 78.
(1) Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš utvrđuju se uredbom iz
(2) Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš temelji se na pojedinačnim ispitivanjima i/ili kriterijima propisanim uredbom iz stavka 3. ovoga
članka.
(3) Obvezni sadržaj zahtjeva i kriterije za procjenu utjecaja zahvata na okoliš, sadržaj studije o utjecaju zahvata na okoliš kada sadržaj studije nije određen
uputom, način sudjelovanja ovlaštenika koji je izradio studiju o utjecaju zahvata na okoliš, način pojedinačnih ispitivanja i kriteriji na temelju kojih se
odlučuje o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, način davanja ocjene; obvezni sadržaj zahtjeva za izdavanje upute o sadržaju studije o utjecaju
zahvata na okoliš i način izdavanja te upute; obvezni sadržaj pismena koja se izdaju vezano za informiranje javnosti i sudjelovanje zainteresirane javnosti
u postupcima: procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije o utjecaju
zahvata na okoliš, te način rada i obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo koje sudjeluje u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, način
izrade smjernica za izradu studije o utjecaju zahvata na okoliš, sadržaj elaborata iz članka 82. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona, te druga pitanja s tim
u vezi pobliže uređuje Vlada uredbom.
Izuzeća
Članak 79.
(1) Kada zahvat u okoliš, za koji je uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona utvrđena obveza procjene utjecaja na okoliš, služi za potrebe obrane, na
zahtjev nositelja zahvata, može se razmotriti i provesti odgovarajući oblik procjene utjecaja zahvata na okoliš ili ovisno o zahtjevu, provesti ocjena o
potrebi procjene.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka zahtjev se podnosi Ministarstvu. Ministarstvo provodi procjenu utjecaja zahvata na okoliš, odnosno ocjenu o
potrebi procjene na odgovarajući način, te predlaže Vladi donošenje odluke s tim u svezi.
(3) Odluka Vlade o potrebi procjene u smislu stavka 2. ovoga članka obvezno sadrži:
– način provedbe odgovarajućeg oblika procjene ako je utvrđeno da se procjena treba provesti (obvezni sadržaj zahtjeva nositelja zahvata, minimalni
sadržaj stručne podloge na temelju koje se provodi procjena te druga pitanja s tim u vezi),
– način informiranja javnosti i sudjelovanja zainteresirane javnosti u postupku iz podstavka 1. ovoga stavka,
– način obavještavanja druge države ukoliko se radi o zahvatu u okoliš s prekograničnim utjecajem i u slučaju kada je ocijenjeno da se procjena neće
provoditi,
– način obavještavanja javnosti o donošenju rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš i obvezni sadržaj izvješća o provedenom postupku, uključujući i
obavještavanje zainteresirane javnosti o razlozima neprihvaćanja primjedbi i prijedloga koji su dostavljeni u tom postupku,
– druge uvjete u vezi s postupkom iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Procjenu utjecaja na okoliš zahvata iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo. Na ovaj postupak odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga
Zakona o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, u onom dijelu koji nije određen odlukom iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Za zahvat u okoliš, za koji je propisom donesenim na temelju ovoga Zakona propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, ta procjena ne mora se
provoditi u slučaju iznimne važnosti zahvata kod žurnog sprječavanja nastanka ili otklanjanja posljedica nastale štete uzrokovane djelovanjem više sile, ili
zbog drugih opasnosti za ljude, materijalna dobra i okoliš. Odluku da se procjena utjecaja na okoliš ne provede donosi Vlada, odnosno predsjednik Vlade.
(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka.
(7) O slučaju iz stavka 1. ovoga članka kada se u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš donese odluka da nije potrebno provesti
procjenu i u slučaju iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo je obvezno, prije davanja odobrenja za provedbu zahvata, o tome obavijestiti nadležno tijelo
Europske unije.
Zahtjev nositelja zahvata
Članak 80.
(1) Postupak kojim se provodi procjena utjecaja zahvata na okoliš i postupak kojim se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš,
provode se na pisani zahtjev nositelja zahvata.
(2) Zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoliš obvezno sadrži:
1. podatke o nositelju zahvata i ovlašteniku:
– za pravnu i fizičku osobu obrtnika naziv i sjedište tvrtke, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i adresu elektroničke pošte,
– za fizičku osobu: ime i prezime, adresu; broj telefona i adresu elektroničke pošte,
2. podatke o lokaciji i zahvatu:
– za lokaciju naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi lokacija zahvata, uključujući podatke o katastarskoj općini,
– za zahvat točan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz uredbe iz članka 78. stavka 3.,
3. podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom dokumentacijom što dokazuje odgovarajućom potvrdo tijela nadležnog prema zakonu
kojim se uređuje prostorno uređenje,
4. odgovarajući akt nadležnog tijela o potrebi provedbe ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu,
390
5. studiju o utjecaju zahvata na okoliš u pisanom, te u obliku optičkog ili elektromagnetskog medija. Ukoliko je odgovarajućim aktom nadležnog tijela
određena provedba ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu sukladno posebnom propisu, studija mora sadržavati odgovarajuću stručnu podlogu.
(3) O zahtjevu nositelja zahvata za procjenu utjecaja zahvata na okoliš nadležno tijelo informira javnost i zainteresiranu javnost nakon što utvrdi da
zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze sukladno odredbama ovoga Zakona i uredbe iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.
(4) Ako nositelj zahvata zahtjev iz stavka 2. ovoga članka ne podnese na propisani način i sa propisanim sadržajem niti nakon što je posebnim zaključkom
Ministarstva ili nadležnog upravnog tijela u županiji, odnosno Gradu Zagrebu pozvan da zahtjev u određenom roku dopuni sukladno propisanom
sadržaju, zahtjev će posebnim rješenjem odbaciti.
(5) Rok za dopunu zahtjeva u smislu odredbe stavka 4. ovoga članka može se utvrditi najduže na tri mjeseca od dana dostave zaključka kojim se dopuna
zahtijeva.
(6) Ako Ministarstvo ili nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz
stavka 2. ovoga Zakona nije na zakonu osnovan, posebnim rješenjem će zahtjev odbiti.
Članak 81.
(1) U postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja sukladno mjerilima (primjerice:
kapacitet, snaga, površina i dr.) i/ili kriterija određenih u uredbi iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na
okoliš i odlučuje o potrebi procjene.
(2) Kada nadležno tijelo u postupku iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, u istom postupku može
uputiti nositelja zahvata o obveznom sadržaju studije.
Članak 82.
(1) Kada nositelj zahvata utvrdi da se njegov zahvat nalazi na popisu zahvata iz uredbe iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona može podnijeti nadležnom
tijelu zahtjev za ocjenu o potrebi procjene ili može odmah sukladno članku 80. ovoga Zakona podnijeti zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na
okoliš.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka sadrži:
1. podatke o nositelju zahvata:
– za pravnu i fizičku osobu obrtnika naziv i sjedište tvrtke, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i adresu elektroničke pošte,
– za fizičku osobu: ime i prezime, adresu; broj telefona i adresu elektroničke pošte,
2. podatke o lokaciji i zahvatu:
– za lokaciju naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi lokacija zahvata, uključujući podatke o katastarskoj općini,
– za zahvat točan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz uredbe iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona,
3. elaborat zaštite okoliša koji sadrži podatke propisane uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona te druge podatke prema posebnom propisu.
(3) Kada nadležno tijelo utvrdi da zahtjev iz stavka 1. ovoga članka sadrži sve propisane podatke i dokaze sukladno stavku 2. ovoga članka o zahtjevu će
informirati javnost sukladno ovom Zakonu i uredbi kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite
okoliša.
(4) Ako nositelj zahvata zahtjev iz stavka 2. ovoga članka ne podnese na propisani način i s propisanim sadržajem niti nakon što je posebnim zaključkom
Ministarstva ili nadležnog upravnog tijela u županiji, odnosno Gradu Zagrebu pozvan da zahtjev u određenom roku dopuni sukladno propisanom
sadržaju, zahtjev će posebnim rješenjem odbaciti.
(5) Rok za dopunu zahtjeva u smislu odredbe stavka 4. ovoga članka može se utvrditi najduže na tri mjeseca od dana dostave zaključka kojim se
dopunjava zahtjev.
Članak 83.
Ovisno o lokaciji i obilježju zahvata, nadležno tijelo će na primjeren način o zahtjevu iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona zatražiti mišljenja tijela i/ili
osoba određenih posebnim propisima i/ili jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave. Ako se mišljenjem utvrdi obveza procjene utjecaja zahvata
na okoliš, nadležno tijelo može zatražiti i očitovanje o obveznom sadržaju studije.
Nadležnost
Članak 84.
(1) O zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš i o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš odlučuje Ministarstvo ili
nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu, ovisno o zahvatima koji su im određeni u nadležnost uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga
Zakona.
(2) O zahtjevu za davanje upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš prije njezine izrade odlučuje Ministarstvo ili nadležno upravno tijelo u
županiji, odnosno u Gradu Zagrebu, ovisno o zahvatima koji su im određeni u nadležnost uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) U slučaju kada je nositelj zahvata nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno nadležno tijelo u Gradu Zagrebu, za provedbu postupka procjene
utjecaja zahvata na okoliš, odnosno provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, nadležno je Ministarstvo.
(4) Zahvate koji su u nadležnosti Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela u županiji te u Gradu Zagrebu određuje Vlada uredbom iz članka 78.
Studija o utjecaju zahvata na okoliš i određivanje sadržaja studije prije njezine izrade
Članak 85.
(1) Studija o utjecaju zahvata na okoliš je stručna podloga koja obuhvaća sve potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloženja i opise u tekstualnom i
grafičkom obliku, prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša u odnosu na zahvat te po potrebi, program praćenja stanja okoliša. Na
temelju studije o utjecaju zahvata na okoliš provodi se procjena utjecaja zahvata na okoliš.
(2) Studija o utjecaju zahvata na okoliš mora sadržavati i glavnu ocjenu o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu ako je takva obveza utvrđena aktom
iz članka 80. stavka 2. podstavka 4. ovoga Zakona.
(3) Studija utjecaja na okoliš za zahvat koji može imati utjecaj na vode mora uzeti u obzir zahtjeve sukladno posebnom propisu.
(4) Studija o utjecaju zahvata na okoliš mora biti izrađena na temelju najnovijih, vjerodostojnih i dostupnih podataka.
(5) Nositelj zahvata osigurava izradu studije o utjecaju zahvata na okoliš i podmiruje sve troškove u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš.
(6) Ovlaštenik koji izrađuje studiju o utjecaju zahvata na okoliš je odgovoran za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i udovoljavanje propisanim
zahtjevima u vezi s izradom i sadržajem studije.
Članak 86.
(1) Nositelj zahvata može, prije izrade studije o utjecaju zahvata na okoliš, pisanim zahtjevom od Ministarstva, odnosno od nadležnog upravnog tijela u
županiji te u Gradu Zagrebu, zatražiti da mu se, s obzirom na namjeravani zahvat, izda uputa o sadržaju studije.
(2) Uputa iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.
391
(3) Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš podnosi se na način propisan uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.
Ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ne bude podnesen na propisani način, donijet će se rješenje kojim se zahtjev odbacuje kao nepotpun.
Povjerenstvo u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš
Članak 87.
(1) U postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš svojim mišljenjem sudjeluje savjetodavno stručno povjerenstvo (dalje u tekstu: povjerenstvo), koje za
svaki pojedini zahvat imenuje ministar, odnosno čelnik nadležnog upravnog tijela u županiji te u Gradu Zagrebu. Ako se predviđa veći broj zahvata iste
vrste, može se imenovati stalno povjerenstvo za tu vrstu zahvata.
(2) Povjerenstvo ocjenjuje utjecaj zahvata na okoliš, njegovo vrednovanje i prihvatljivost na temelju studije o utjecaju zahvata na okoliš te Ministarstvu,
odnosno nadležnom upravnom tijelu u županiji te u Gradu Zagrebu daje mišljenje o prihvatljivosti zahvata, predlaže moguće varijante za okoliš i mjere
zaštite okoliša te program praćenja stanja okoliša.
(3) U jedinstvenom postupku iz članka 77. stavka 1. ovoga Zakona povjerenstvo ocjenjuje i utjecaj na ekološku mrežu, daje mišljenje o prihvatljivosti
zahvata za ekološku mrežu, te predlaže i mjere ublažavanja i sprječavanja, način praćenja provedbe mjera ublažavanja i sprječavanja značajnog
negativnog utjecaja na ekološku mrežu.
(4) Sastav i broj članova povjerenstva određuje se odlukom čelnika tijela nadležnog za provedbu postupka, ovisno o vrsti zahvata i ovisno o djelatnosti
koja će se obavljati u postrojenju na koje se zahvat odnosi.
(5) Članovi povjerenstva imenuju se s popisa osoba koje određuje ministar iz redova znanstvenih i stručnih djelatnika, predstavnika tijela i/ili osoba
određenih posebnim propisom, predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te predstavnika Ministarstva.
(6) Popis osoba iz stavka 5. ovoga članka objavljuje se na internetskim stranicama ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša.
(7) Povjerenstvo ima pravo na naknadu za svoj rad. Naknadu za rad povjerenstva sukladno odluci ministra osigurava nositelj zahvata.
Rokovi za provedbu postupaka
Članak 88.
(1) Postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku od četiri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rok za provedbu postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš može se produžiti najviše za dva mjeseca ako je u
postupku ocijenjeno nužnim obavljanje dopunskih radnji.
(3) Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku od dva mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja
zahvata.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, rok za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš može se produžiti. U tom slučaju
Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo u županiji te u Gradu Zagrebu dužno je pisanim putem obavijestiti nositelja zahvata o razlozima
produženja roka i o novom roku za provedbu postupka.
(5) Uputa o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš mora se izdati u roku od tri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje upute.
(6) Zahtjevi iz stavaka 1., 3. i 4. ovoga članka smatrat će se urednima kada sadrže sve propisane dokumente i podatke na temelju kojih se, prema ocjeni
Ministarstva, može donijeti rješenje, odnosno uputa u skladu s ovim Zakonom.
Rješenja i obvezni sadržaj rješenja
Članak 89.
(1) O zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš odlučuje se rješenjem koje sadrži obrazloženje razloga prihvatljivosti zahvata za okoliš i/ili ekološku
mrežu, odnosno razloga neprihvatljivosti za okoliš i/ili ekološku mrežu.
(2) Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš utvrđuje se da je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša te može
sadržavati i program praćenja stanja okoliša.
(3) Ukoliko se rješenjem odlučuje o prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu, rješenje sadrži i mjere ublažavanja i sprječavanja utjecaja na ekološku
mrežu, način praćenja provedbe mjera ublažavanja i sprječavanja značajnog utjecaja na ekološku mrežu.
(4) Prije donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš iz svoje nadležnosti, Ministarstvo, nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu
Zagrebu, dužni su o zahtjevu iz članka 80. ovog Zakona informirati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem području se nalazi
zahvat ili bi zahvat mogao imati utjecaj na njihovo područje, te omogućiti njihovo sudjelovanje u postupku.
(5) Prije donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš obvezno se uzimaju u obzir rezultati studije utjecaja zahvata na okoliš, mišljenja tijela i/ili
osoba određenih posebnim propisom, te se razmatraju primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti i zainteresirane javnosti i rezultati bilo kojih
prekograničnih konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu.
Članak 89.a
Mjere i/ili program praćenja stanja okoliša utvrđeni rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, odnosno rješenjem iz postupka ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš, obvezni su sadržaj glavnog projekta koji je sastavni dio akta kojim se odobrava građenje ili drugih akata za provedbu zahvata
koje se izdaju prema posebnom zakonu.
Članak 90.
(1) O zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš odlučuje se rješenjem.
(2) Ako u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš nadležno tijelo isključi mogućnost značajnijeg utjecaja na okoliš, donijet će
rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš.
(3) Kada se u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš odlučivalo o utjecaju zahvata na ekološku mrežu, i ukoliko nadležno tijelo
isključi mogućnost značajnijeg utjecaja na ekološku mrežu, rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se da za zahvat nije potrebno provesti
odgovarajuću ocjenu prema posebnom propisu.
(4) Ako se rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, te ako se ne isključi mogućnost
utjecaja na ekološku mrežu, odgovarajuća ocjena iz stavka 3. ovoga članka mora se provesti zasebno prema posebnom propisu.
(5) Ako se rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, te ako se ne isključi mogućnost
utjecaja na ekološku mrežu, postupak odgovarajuće ocjene sukladno posebnom propisu provodi se u okviru postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš.
(6) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka može sadržavati mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.
Dostava rješenja
Članak 91.
(1) Rješenje iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona i rješenje iz članka 90. ovoga Zakona dostavlja se podnositelju zahtjeva.
(2) Rješenje iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona i rješenje iz članka 90. ovoga Zakona objavljuje se na internetskoj stranici nadležnog tijela sukladno
uredbi iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, rok za izjavljivanje žalbe počinje teći osmoga dana od dana objave rješenja na internetskoj stranici nadležnog
tijela.
392
Važenje rješenja i postupci nakon ishođenja rješenja
Članak 92.
(1) Rješenje iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona prestaje važiti ako se u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za izdavanje
lokacijske dozvole, odnosno drugog akta sukladno posebnom zakonu.
(2) Rješenje iz članka 90. ovoga Zakona kojim se utvrđuje obveza provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš prestaje važiti ako se u roku od dvije
godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš.
(3) Rješenje iz članka 90. ovoga Zakona kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš prestaje važiti ako se u roku od
dvije godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno drugog akta sukladno posebnom zakonu.
(4) Važenje rješenja iz članka 89. stavka 1. i članka 90. ovoga Zakona može se, na zahtjev nositelja zahvata, jednom produžiti na još dvije godine uz uvjet
da se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s ovim Zakonom i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdano to rješenje. O zahtjevu za produženje važenja
rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš odlučuje se rješenjem.
Članak 93.
(1) Za značajnu izmjenu ili dopunu namjeravanog zahvata, odnosno za izmjenu propisanih mjera zaštite okoliša i/ili programa praćenja stanja okoliša za
koji je izdano rješenje iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno članka 90. ovoga Zakona nositelj zahvata obvezan je prije podnošenja zahtjeva za
izdavanje lokacijske dozvole ili drugog akta prema posebnom propisu ishoditi rješenje iz članka 90. ovoga Zakona s obzirom na nastale promjene.
(2) Značajnost izmjena zahvata u odnosu na značaj utjecaja te izmjene na okoliš utvrđuje nadležno tijelo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi
procjene utjecaja na okoliš.
(3) Ako u postupku iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo isključi mogućnost značajnijeg utjecaja na okoliš, donijet će rješenje iz članka 90. ovoga
Zakona.
(4) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev nositelja zahvata rješenjem iz članka 90. ovoga Zakona mogu se izmijeniti i/ili dopuniti mjere zaštite
okoliša i program praćenja stanja okoliša utvrđeni rješenjem iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona i članka 90. ovoga Zakona.
(5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi isto tijelo koje je donijelo rješenje iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona i članka 90. ovoga Zakona.
Pravo na žalbu
Članak 94.
(1) Protiv rješenja iz članka 80. stavaka 4. i 6., članka 82. stavka 4., članka 86. stavka 3., članka 89. stavka 1., članka 90. i rješenja iz članka 92. stavka 4.
ovoga Zakona, koje je donijelo Ministarstvo, žalba nije dopuštena, ali se može pokrenutu upravni spor.
(2) Protiv rješenja iz članka 80. stavaka 4. i 6., članka 82. stavka 4., članka 86. stavka 3., članka 89. stavka 1., članka 90. i rješenja iz članka 92. stavka 4.
ovoga Zakona, koje je donijelo upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu može se podnijeti žalba Ministarstvu.
(3) Rješenje iz članka 89. stavka 1., rješenje iz članka 90. i rješenje iz članka 92. stavka 4. ovoga Zakona dostavljaju se nadležnoj inspekciji.
4. Okolišna dozvola
Cilj i svrha izdavanja okolišne dozvole
Članak 95.
(1) Okolišna dozvola izdaje se s ciljem cjelovite zaštite okoliša putem integriranog sprječavanja i kontrole onečišćenja, osiguravajući visoku razinu zaštite
okoliša i uvjete za sprječavanje značajnog onečišćenja okoliša zbog industrijskih aktivnosti.
(2) Prije puštanja u rad postrojenja, uključujući probni rad, za rad postojećih postrojenja, te prije značajne promjene u radu postrojenja
namijenjenog obavljanju djelatnosti kojom se mogu prouzročiti industrijske emisije, operater je dužan ishoditi okolišnu dozvolu u skladu s ovim
Zakonom i uredbom iz stavka 5. ovoga članka.
(3) Značajna promjena je svaka promjena u prirodi, ili funkcioniranju ili opsegu postrojenja koja dostiže granične vrijednosti utvrđene uredbom iz stavka
5. ovoga članka.
(4) Djelatnosti kojima se mogu prouzročiti industrijske emisije utvrđuju se uredbom iz stavka 5. ovoga članka.
(5) Zahtjev i kriterije za izdavanje okolišne dozvole, način dostavljanja podataka o praćenju emisija u sastavnice okoliša, uvjete kada se za postrojenje
moraju utvrditi nove ili izmijeniti i dopuniti tehnike zaštite okoliša navedene u dozvoli, izuzeća od primjene referentnih dokumenata za NRT, način
utvrđivanja graničnih vrijednosti emisija, način primjene jednakovrijednih parametara i ostalih tehničkih mjera te izuzeća od primjene istih, određivanje
praćenja procesa i industrijskih emisija prema zahtjevima NRT-a, način primjene općih obvezujućih pravila za djelatnosti za koje se ishodi okolišna
dozvola, obrasce koji su dio zahtjeva za okolišnu dozvolu, sadržaj Temeljnog izvješća, popis onečišćujućih tvari, kriterije na temelju kojih se utvrđuju
NRT, način određivanja NRT-a, te rokove za primjenu NRT-a, i druga pitanja s tim u svezi pobliže uređuje Vlada uredbom.
Obveze operatera u vezi s cjelovitom zaštitom okoliša
Članak 96.
U svrhu cjelovite zaštite okoliša od štetnih utjecaja djelatnosti koje se obavljaju u postrojenju u smislu članka 95. stavka 1. ovoga Zakona operater je
obvezan osigurati da se pri obavljanju djelatnosti u postrojenju:
– poduzimaju sve potrebne i posebnim propisima, odnosno aktima određene mjere radi sprječavanja onečišćenja, a osobito primjenom najboljih
raspoloživih tehnika,
– ne uzrokuje znatnije onečišćenje okoliša,
– izbjegava stvaranje i/ili proizvodnja otpada, odnosno ako je otpad nastao da je isti prema redoslijedu važnosti pripremljen za ponovnu uporabu,
recikliran, oporabljen, odnosno ako je to tehnički i ekonomski nemoguće postići, da je otpad zbrinut na način kojim se izbjegavaju ili smanjuju utjecaji na
okoliš sukladno hijerarhiji gospodarenja otpadom i načelu blizine prema posebnom propisu,
– učinkovito koristi energija,
– poduzimaju sve nužne i posebnim propisima, odnosno aktima određene mjere kako bi se spriječile nesreće i sanirale njihove posljedice,
– po prestanku rada postrojenja poduzmu sve mjere kako bi se izbjegao rizik onečišćenja okoliša i lokacija postrojenja vratila u zadovoljavajuće stanje,
sukladno odredbama članka 111. ovoga Zakona.
Nadležnost za rješavanje o zahtjevu za ishođenje okolišne dozvole za postrojenje
Članak 97.
(1) O zahtjevu za ishođenje okolišne dozvole za postrojenje rješava Ministarstvo.
(2) Okolišna dozvola se izdaje nakon izdavanja rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš.
(3) Okolišnom dozvolom utvrđuju se mjere zaštite tla, zraka, voda, mora, te ako to lokacija postrojenja uvjetuje, ostalih sastavnica okoliša, u okviru
propisanih najboljih raspoloživih tehnika. Sve navedene mjere moraju proizlaziti iz karakteristika tehnoloških procesa opisanih u zahtjevu za izdavanje
okolišne dozvole.
(4) Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš predstavlja okvir za donošenje okolišne dozvole.
393
(5) U postupku ishođenja okolišne dozvole, razmatraju se primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti i zainteresirane javnosti i rezultati prekograničnih
konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu.
(6) Za postrojenje se može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, nakon što Ministarstvo izda za to postrojenje okolišnu
dozvolu.
(7) Provjeru rada postrojenja provodi inspekcija zaštite okoliša koordiniranim inspekcijskim nadzorom.
(8) Nadležna tijela i/ili osobe koje sudjeluju u postupku ishođenja okolišne dozvole mogu zahtijevati utvrđivanje zahtijevane kakvoće okoliša i
prihvatljivosti za sastavnicu okoliša za koju su nadležna ako postupak procjene utjecaja na okoliš nije obvezan prema Zakonu.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka zahtijevana kakvoća okoliša i prihvatljivost za okoliš utvrđuje se provođenjem odgovarajuće procjene u okviru
postupka ishođenja okolišne dozvole sukladno odredbama Zakona i uredbe iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.
Način podnošenja zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za postrojenje
Članak 98.
(1) Zahtjev za ishođenje okolišne dozvole za postrojenje podnosi se za postrojenje na istoj lokaciji ili za više postrojenja, odnosno dijelova postrojenja na
istoj lokaciji, u kojima djelatnost koja podliježe ishođenju okolišne dozvole namjerava obavljati ili obavlja i/ili postrojenja koristi isti operater.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zahtjev može podnijeti više operatera, ako je postrojenje tehnološka cjelina koju čini više dijelova postrojenja
kojima upravljaju različiti operateri.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka okolišnom dozvolom se utvrđuju obveze i odgovornosti svakog operatera posebno, te se okolišna dozvola
dostavlja svim operaterima.
(4) Ako se okolišna dozvola izdaje za dva ili više postrojenja, svako postrojenje mora ispunjavati uvjete propisane ovim Zakonom.
Članak 99.
(1) Zahtjev za ishođenje okolišne dozvole (u daljnjem tekstu: Zahtjev) podnosi se u pisanom obliku i u elektroničkom mediju za pohranu podataka (CD,
DVD i sl.).
(2) Zahtjev za ishođenje okolišne dozvole sadrži:
1. podatke o operateru: naziv i sjedište tvrtke, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i e-mail adresu,
2. za postrojenje i u slučaju značajne promjene postrojenja podaci o lokaciji i zahvatu:
– za lokaciju naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi lokacija zahvata, uključujući i podatke o katastarskoj općini,
– za zahvat točan naziv zahvata s obzirom na djelatnosti utvrđene u uredbi iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona,
3. za postrojenje i u slučaju značajne promjene postrojenja podatke o: ovlašteniku koji je izradio dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka. Podaci o
ovlaštenicima iz ove točke dokazuju se preslikom suglasnosti koju je ovlaštenik pribavio od Ministarstva.
(3) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka obvezno se prilaže stručna podloga za ishođenje okolišne dozvole koja obvezno sadrži:
– opis postrojenja i djelatnosti koju operater namjerava obavljati, odnosno obavlja u postrojenju,
– popis sirovina, pomoćnih materijala i drugih tvari, te podaci o energiji koja će se koristiti ili stvarati u postrojenju,
– popis onečišćujućih tvari koje će biti prisutne u postrojenju prema uredbi iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona,
– opis izvora industrijskih emisija iz postrojenja,
– opis stanja lokacije gdje se postrojenje nalazi,
– ako je primjenjivo, Temeljno izvješće iz članka 111. ovoga Zakona
– opis svojstava i količine očekivanih industrijskih emisija iz postrojenja u pojedinu sastavnicu okoliša, kao i identifikacije značajnijih učinaka
industrijskih emisija na okoliš,
– opis predložene tehnologije i drugih tehnika sprječavanja ili, gdje to nije moguće, smanjenja industrijskih emisija iz postrojenja,
– opis tehnika za sprječavanje nastajanja otpada i pripremu za ponovo korištenje, ili oporabu otpada nastalog u postrojenju,
– opis ostalih tehnika predviđenih u cilju zadovoljavanja općih načela osnovnih obveza operatera u skladu sa člankom 96. ovoga Zakona,
– opis tehnika predviđenih za praćenje industrijskih emisija u okoliš te
– opis glavnih alternativa predloženim tehnikama, koje je razmotrio operater postrojenja, te,
– ne-tehnički sažetak svih podataka navedenih u podstavcima 1. – 12. ovoga stavka,
– za novo postrojenje, odnosno za značajnu promjenu u radu postrojenja rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš.
(4) Pobliži sadržaj Zahtjeva utvrdit će se uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.
(5) Tehnike iz stavka 3. ovoga članka moraju ispunjavati zahtjeve NRT-a.
(6) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka za novo postrojenje, odnosno za značajnu promjenu u radu postrojenja, obvezno sadrži opis postrojenja prema
uredbi iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.
(7) Ako je za rad postrojenja ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisom, odnosno posebnim propisom, osim obveze ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš, odnosno obveze procjene utjecaja zahvata na okoliš utvrđena obveza izrade Izvješća o sigurnosti, odnosno obveza ishođenja
dozvole za emisije stakleničkih plinova, zahtjev, prema posebnom propisu, osim sadržaja propisanog stavcima 2. i 3. ovoga članka, mora sadržavati i
odgovarajuće akte i/ili podatke o postupcima koji se odnose na te obveze.
(8) Podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja Zahtjeva može zahtijevati i zaštitu podataka koji se odnose na pojedine dijelove Zahtjeva. U tom slučaju, u
Zahtjevu izričito mora navesti i označiti dijelove Zahtjeva za koje zahtijeva tajnost podataka. Zahtjev za tajnošću podataka mora obrazložiti razlozima i
dokazima prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita poslovne tajne, odnosno zaštita podataka iz razloga nacionalne sigurnosti.
(9) O zahtjevu za tajnošću podataka iz stavka 8. ovoga članka Ministarstvo će odlučiti posebnim zaključkom. Ukoliko Ministarstvo odobri ili djelomično
odobri zahtjev za tajnošću podataka, s tim podacima, u skladu s donesenim zaključkom, bit će upoznata samo tijela koja sudjeluju u postupku izdavanja
okolišne dozvole. Na omotu spisa označit će se tajnost podataka s naznakom u kojem dijelu podaci podliježu tajnosti.
(10) Ukoliko Ministarstvo utvrdi da zahtjev za tajnošću podataka nije na zakonu osnovan, posebnim rješenjem će zahtjev odbiti. Protiv toga rješenja može
se podnijeti prigovor Ministru.
(11) Zahtjev za izdavanjem okolišne dozvole smatrat će se urednim kada sadrži sve ovim Zakonom i uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona
propisane priloge.
(12) Ministarstvo o urednom zahtjevu informira javnost i zainteresiranu javnost.
(13) Ako su ispunjeni svi uvjeti propisani ovim Zakonom, Ministarstvo je dužno izdati okolišnu dozvolu u roku od šest mjeseci od dana primitka uredno
podnesenog zahtjeva.
Dozvola za rad postrojenja ispod graničnih vrijednosti pokazatelja
Članak 100.
394
(1) Iznimno od članka 95. stavka 2. ovoga Zakona, kada operater u postrojenju radi ispod graničnih vrijednosti pokazatelja utvrđenih uredbom iz članka
95. stavka 5. ovoga Zakona, može podnijeti zahtjev da se za to postrojenje ne izdaje okolišna dozvola. O zahtjevu Ministarstvo odlučuje rješenjem.
(2) U rješenju iz stavka 1. ovoga članka odlučuje se o obvezama operatera u vezi izvještavanja Ministarstva o radu postrojenja, te uvjetima pod kojima
operater mora zatražiti izdavanje okolišne dozvole.
(3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se obveza operatera da za započinjanje s radom s pokazateljima koji prelaze vrijednosti iz uredbe iz
članka 95. stavka 5. ovoga Zakona mora ishoditi okolišnu dozvolu.
(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na rok od četiri godine od izvršnosti.
(5) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka operater je dužan ishoditi sve dozvole i suglasnosti za obavljanje djelatnosti prema posebnim propisima.
(6) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Sadržaj zahtjeva
Članak 101.
(1) Zahtjevu za ishođenje rješenja o radu ispod graničnih vrijednosti pokazatelja utvrđenih uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona obvezno se
prilaže:
1. podaci o operateru: naziv i sjedište tvrtke, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i e-mail adresu.
2. podaci o lokaciji i postrojenju:
– za lokaciju naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi lokacija postrojenja, uključujući i podatke o katastarskoj općini,
– za postrojenje točan naziv postrojenja s obzirom na djelatnosti sukladno uredbi iz članka 95. stavka ovoga Zakona.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilažu se podaci za praćenje rada ispod graničnih vrijednosti pokazatelja utvrđenih uredbom iz članka 95. stavka
5. ovoga Zakona:
– opis postrojenja i djelatnosti koju operater namjerava obavljati,odnosno obavlja u postrojenju,
– popis sirovina, pomoćnih materijala, i drugih tvari, te podaci o energiji koja će se koristiti ili stvarati u postrojenju,
– popis onečišćujućih tvari koje će biti prisutne u postrojenju sukladno uredbi iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona,
– opis procesa koji uzrokuje industrijske emisije,
– prag proizvodnje ili potrošnje ispod kapaciteta određenih uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona,
– predloženi način praćenja pokazatelja proizvodnje ili potrošnje ispod kapaciteta određenih uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona,
– prijedlog izvještavanja Ministarstva o pridržavanju rada ispod graničnih vrijednosti pokazatelja utvrđenih uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga
Zakona,
– te drugi potrebni podaci s tim u svezi.
(3) Ako operater zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ne podnese na propisani način i s propisanim sadržajem niti nakon što je posebnim zaključkom
Ministarstva pozvan da zahtjev u određenom roku dopuni sukladno propisanom sadržaju, zahtjev će posebnim rješenjem odbaciti. Protiv toga rješenja,
žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) Rok za dopunu zahtjeva u smislu stavka 3. ovoga članka ne može biti duži od tri mjeseca.
(5) Ako Ministarstvo na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije na zakonu osnovan, posebnim
rješenjem će zahtjev odbiti. Protiv toga rješenja, žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Sadržaj Rješenja o radu postrojenja ispod graničnih vrijednosti pokazatelja
Članak 102.
(1) Rješenjem o radu postrojenja ispod graničnih vrijednosti pokazatelja utvrđuju se uvjeti za rad postrojenja bez ishođenja okolišne dozvole.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga Zakona obvezno sadrži:
1. popis djelatnost i prag proizvodnje ili potrošnje ispod kapaciteta određenih uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona,
2. dozvoljeni prag proizvodnje ili potrošnje,
3. način praćenja pokazatelja proizvodnje ili potrošnje ispod graničnih vrijednosti proizvodnje ili potrošnje određenih uredbom iz članka 95. stavka 5.
ovoga Zakona,
4. način izvještavanja Ministarstva o praćenju pokazatelja proizvodnje ili potrošnje ispod kapaciteta određenih uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga
Zakona,
5. obvezu operatera da za započinje s radom s pokazateljima koji prelaze vrijednosti određene uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona, mora
ishoditi okolišnu dozvolu.
6. obvezu operatera za ishođenje dozvola za postrojenje po posebnim propisima ako takva obaveza postoji, u roku propisanim posebnim propisom,
odnosno u roku od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva iz članka 100. stavka 1. ovoga Zakona.
Sadržaj okolišne dozvole i obaveze prema prijelaznim rokovima
Članak 103.
(1) Okolišna dozvola (u daljnjem tekstu: dozvola), pored ostalog, sadrži:
1. popis djelatnosti u postrojenju koje potpadaju pod obveze iz dozvole,
2. odredbu kojom se utvrđuje da su mjere i uvjeti kojima se postiže zaštita okoliša utvrđene u obliku knjige koja prileži dozvoli i dio su dozvole,
3. odredbu o tajnosti podataka u kojoj se navodi koji podaci iz dozvole uključujući izreku (podrazumijeva se i priložena knjiga) i obrazloženje podliježu
propisima o tajnosti podataka,
4. odredbu da propisane mjere i uvjeti za postrojenje priležu unutar knjige iz točke 2. ovoga stavka,
5. rok za razmatranje mjera i uvjeta iz dozvole kako je propisano člankom 115. stavkom 1. ovoga Zakona,
6. odredbu da se dozvola upisuje u Očevidnik okolišnih dozvola.
(2) U dozvoli se određuju obvezno sljedeće mjere i uvjeti:
1. mjere i uvjeti vezani za proces u postrojenju:
– procesne tehnike s definiranjem normalnih i neredovitih uvjeta rada, uključujući tehnike kod pokretanja i zaustavljanja postrojenja, kvarova, ispuštanja,
trenutačnih zaustavljanja postrojenja te konačnog prestanka rada,
– uvjeti kontrole i prevencije onečišćenja, s odgovarajućim uvjetima kojima se osigurava zaštita tla i podzemnih voda, uvjeti redovnog održavanja i
kontrole mjera za prevenciju emisija u tlo i podzemne vode, kao i uvjeti periodičnog praćenja emisija u podzemne vode i tlo uslijed korištenja opasnih
tvari u postrojenju, uzimajući u obzir mogućnost takvog onečišćenja,
– uvjeti praćenja i gospodarenja otpadom iz postrojenja,
395
– opis mjera predviđenih za praćenje emisija u okoliš (monitoring), s metodologijom mjerenja, učestalosti mjerenja i vrednovanjem rezultata mjerenja, te
uvjeti za ocjenu poštivanja graničnih vrijednosti emisija, ili upućivanje na primjenjive zahtjeve koji su drugdje navedeni,
– način uklanjanja postrojenja u skladu s budućom namjenom postrojenja,
2. granične vrijednosti emisija za onečišćujuće tvari određene uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona i ostale onečišćujuće tvari (uključujući i
odredbe za smanjenje dalekosežnog ili prekograničnog onečišćenja) za:
– industrijske emisije u zrak,
– industrijske emisije u vode, odnosno more,
– industrijske emisije u sustav javne odvodnje,
– industrijske emisije u tlo,
– industrijske emisije buke,
3. mjere koje se primjenjuju izvan postrojenja (ako je potrebno, primjerice: zaštita prirode),
4. obveze izvještavanja javnosti i nadležnih tijela o rezultatima praćenja industrijskih emisija i drugim podacima s kojima se može provjeriti usklađenost s
utvrđenim mjerama i uvjetima iz dozvole sukladno ovom Zakonu.
(3) Granične vrijednosti iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka mogu se dopuniti ili zamijeniti jednakovrijednim parametrima ili tehničkim mjerama, koje
osiguravaju jednaku razinu zaštite okoliša.
(4) U slučaju kada se utvrde različite granične vrijednosti emisija od onih koje ne prelaze razine emisije koje su povezane s najboljim raspoloživim
tehnikama, vremenska razdoblja i referentni uvjeti, te rezultati praćenja tih emisija, moraju biti istovjetni vremenskim razdobljima i referentnim uvjetima,
te rezultatima praćenja emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama.
(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, operater je dužan dostaviti Ministarstvu sažetak rezultata praćenja emisije koji omogućava usporedbu s razinama
emisije koje su povezane s NRT-om, do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
(6) Ako standardi kakvoće okoliša zahtijevaju strože uvjete kakvoće okoliša od onih koji se mogu postići primjenom NRT-a, odnosno uvjeta propisanih
posebnim propisima, u okolišnu dozvolu se moraju uključiti dodatne mjere. Te mjere ne smiju dovesti u pitanje ostale mjere koje se mogu poduzimati s
ciljem poštivanja zahtijevanih standarda kakvoće okoliša.
(7) Za postrojenja koja su prema Zakonu o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji dobila prijelazne rokove, uz mjere i
uvjete propisane u dozvoli navode se i rokovi primjene navedenih mjera i uvjeta.
Članak 104.
(1) Dokumentacija iz članaka 99., 101. i 107. ovoga Zakona mora biti izrađena na temelju najnovijih, vjerodostojnih i dostupnih podataka za čiju je
točnost odgovoran operater.
(2) Ovlaštenik koji izrađuje dokumentaciju za okolišnu dozvolu iz članka 99. ovoga Zakona odgovoran je za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i
udovoljavanje propisanim zahtjevima.
Dostava dozvole i pravo na žalbu
Članak 105.
(1) Okolišna dozvola dostavlja se operateru.
(2) Protiv okolišne dozvole koju izdaje Ministarstvo žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(3) Okolišna dozvola objavljuje se na internetskoj stranici Ministarstva sukladno uredbi iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Rok za pokretanje upravnog spora počinje teći osmoga dana od dana objave okolišne dozvole na internetskoj stranici nadležnog tijela.
Način provedbe postupka ishođenja okolišne dozvole
Članak 106.
(1) Postupak izdavanja okolišne dozvole provodi se u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) U postupku sudjeluju nadležna tijela razmatranjem i ocjenom prijedloga uvjeta iz zahtjeva operatera koji se temelje na NRT-u. Sudjelovanje nadležnih
tijela u postupku određuje se prema zakonskim nadležnostima za sastavnice okoliša za koje su utvrđene industrijske emisije i opterećenja u okoliš.
(3) U postupku izdavanja okolišne dozvole utvrđuje se:
– da je stručna podloga za ishođenje okolišne dozvole izrađena u skladu s rješenjem o procjeni utjecaja zahvata na okoliš,
– da je stručna podloga za ishođenje okolišne dozvole izrađena u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te
posebnih propisa,
– da su pribavljene potvrde tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima iz stavka 2. ovoga članka i uredbe iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona,
– da su zahtjevu za izdavanje okolišne dozvole priloženi svi dokumenti i podaci iz članka 99. ovoga Zakona, te uredbe iz članka 95. stavka 5. ovoga
Zakona,
– da su razmotrena mišljenja, primjedbe i prijedlozi javnosti i zainteresirane javnosti dostavljene tijekom javne rasprave, te rezultati bilo kojih
prekograničnih konzultacija ako su bile obvezne prema odredbama ovoga Zakona,
– da je stručna podloga za ishođenje okolišne dozvole iz članka 99. stavka 3. ovoga Zakona utemeljena na primjeni NRT-a,
– da je stručnu podlogu iz članka 99. stavka 3. ovoga Zakona izradio ovlaštenik, osim u slučaju iz članka 107. ovoga Zakona.
(4) Ako Ministarstvo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje okolišne dozvole, zaključkom će operateru odrediti primjereni rok za
ispunjenje tih uvjeta, koji ne može biti dulji od tri mjeseca.
(5) Ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje okolišne dozvole ako operater ne ispuni propisane uvjete u roku određenom zaključkom iz stavka 4. ovoga
članka.
(6) Protiv rješenja o odbijanju izdavanja okolišne dozvole nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(7) Ministarstvo je dužno trajno čuvati okolišnu dozvolu.
Ishođenje okolišne dozvole primjenom općih obvezujućih pravila
Članak 107.
(1) Iznimno od odredaba članka 106. ovoga Zakona za djelatnosti određene uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona postupak izdavanja okolišne
dozvole može se provesti primjenom Općih obvezujućih pravila.
(2) Općim obvezujućim pravilima određuju se za pojedinu djelatnost ili skupinu djelatnosti uvjeti dozvole uključujući granične vrijednosti emisija,
posebne uvjete s kojima se postrojenja moraju uskladiti u odnosu na pojedine sastavnice okoliša ili pritiske na okoliš, te njihov ukupni utjecaj i
međuutjecaj.
(3) Opća obvezujuća pravila donosi ministar u suradnji s nadležnim tijelima, te se objavljuju u »Narodnim novinama«.
(4) Djelatnosti, uvjete te način podnošenja zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole iz stavka 1. ovoga članka te druga pitanja s tim u svezi propisat će se
uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.
396
(5) Opća obvezujuća pravila temelje se na NRT-u, bez propisivanja korištenja bilo koje posebne tehnike ili posebne tehnologije.
(6) Ministarstvo redovito ažurira opća obvezujuća pravila vodeći računa o razvoju NRT-a.
Članak 108.
(1) Ako su emisije stakleničkog plina iz postrojenja sukladno posebnom propisu u vezi s aktivnostima koje se obavljaju u tom postrojenju, okolišna
dozvola ne uključuje graničnu vrijednost emisije za izravne emisije tog plina, osim ako je to potrebno kako bi se spriječilo značajno lokalno onečišćenje.
(2) Okolišna dozvola za postrojenje na koju se primjenjuju posebni propisi o sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova ne sadrži posebne mjere ili
tehnike koje se odnose na učinkovito korištenje energije u jedinicama za izgaranje ili drugim jedinicama koje ispuštaju ugljični dioksid (CO2).
(3) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se za postrojenje koje je privremeno isključeno iz sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova
sukladno posebnom propisu.
Obveze operatera nakon pribavljene okolišne dozvole
Članak 109.
(1) Operater za čije postrojenje je u skladu s ovim Zakonom izdana okolišna dozvola, obvezan je Ministarstvu dostavljati podatke o rezultatima praćenja
emisija u tlo, zrak, vode, more te druge sastavnice okoliša sukladno propisanim obvezama o izvješćivanju, te dodatnim zahtjevima za dostavu i praćenje
podataka koji su određeni okolišnom dozvolom, te bez odgađanja prijaviti inspekciji zaštite okoliša svaki nepredviđeni događaj u postrojenju ili
djelovanje u okolišu, koji bitno utječu na okoliš.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se do 1. ožujka tekuće godine za proteklu godinu, osim podataka za koje je u stavku 1. ovoga članka
propisana dostava informacije bez odgađanja.
Članak 110.
(1) Operater je obvezan pisanim podneskom obavijestiti Ministarstvo o planiranoj promjeni u radu postrojenja, te dostaviti detaljni opis namjeravanih
promjena vezanih za postrojenje.
(2) Na temelju uvida i analize obavijesti operatera iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može posebnim rješenjem operateru naložiti da podnese zahtjev
za:
– izdavanje okolišne dozvole za postrojenje u cijelosti ili za dio postrojenja u kojem namjerava obaviti značajnu promjenu,
– izdavanje rješenja o izmjenama i/ili dopunama okolišne dozvole.
(3) Na zahtjev i postupak izmjene i dopune okolišne dozvole iz stavka 2. podstavka 2 ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona
koje se odnose na podnošenje zahtjeva i postupak izdavanja okolišne dozvole.
Temeljno izvješće i zatvaranje postrojenja na određenoj lokaciji
Članak 111.
(1) Ministarstvo okolišnom dozvolom utvrđuje uvjete u svezi zatvaranja postrojenja kako bi se osigurala sukladnost vezano za obveze operatera prema
odredbama ovoga članka u vezi s konačnim prestankom aktivnosti u postrojenju na odgovarajućoj lokaciji.
(2) Kada djelatnost koja se obavlja u postrojenju uključuje uporabu, proizvodnju ili ispuštanje opasnih tvari u smislu ovoga Zakona, te može prouzročiti
onečišćenja tla i podzemnih voda, operater je dužan izraditi i dostaviti Ministarstvu Temeljno izvješće prije ishođenja okolišne dozvole, odnosno njezinih
izmjena i dopuna.
(3) Temeljno izvješće sadrži podatke potrebne za utvrđivanje stanja tla i podzemnih voda, kako bi se mogla izraditi količinska usporedba sa stanjem
tijekom i nakon konačnog prestanka djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Obvezni dio sadržaja temeljnog izvješća određuje Vlada uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.
(5) Nakon konačnog prestanka aktivnosti, operater je dužan procijeniti stanje onečišćenja tla i podzemnih voda uzrokovano opasnim tvarima koje je
postrojenje koristilo, proizvelo ili ispustilo. Ako je postrojenje uzrokovalo značajno onečišćenje tla ili podzemnih voda opasnim tvarima u usporedbi sa
stanjem koje je utvrđeno u Temeljnom izvješću, operater je dužan poduzeti potrebne mjere za otklanjanje tog onečišćenja kako bi se lokacija vratila u
stanje utvrđeno tim izvješćem vodeći računa o tehničkoj izvodivosti takvih mjera.
(6) Ukoliko u slučaju iz stavka 5. ovoga članka onečišćenje tla i podzemnih voda predstavlja značajan rizik za zdravlje ljudi ili za okoliš kao rezultat
dozvoljenih aktivnosti koje je operater provodio prije nego što je okolišna dozvola za postrojenje prvi put izmijenjena i/ili dopunjena, odnosno izdana
nova okolišna dozvola, operater je dužan poduzeti bez odgađanja, potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja nađenih
opasnih tvari, uzimajući u obzir stanje lokacije iz članka 99. stavka 3. podstavka 5. ovoga Zakona.
(7) Kada operater nema obvezu izrade Temeljnog izvješća iz stavka 2. ovoga članka, dužan je, nakon konačnog prestanka aktivnosti u postrojenju,
poduzeti potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja opasnih tvari na lokaciji postrojenja, kako bi lokacija, uzimajući u
obzir sadašnju ili odobrenu buduću namjenu prestala predstavljati rizik za zdravlje ljudi ili okoliš, zbog onečišćenja tla i podzemnih voda nastalih kao
rezultat dozvoljenih aktivnosti, te vodeći računa o stanju lokacije utvrđenoj u skladu sa člankom 99. stavkom 3. podstavkom 4. ovoga Zakona.
(8) Operater je u obvezi dostaviti Ministarstvu relevantne podatke o mjerama koje je poduzeo nakon konačnog prestanka aktivnosti u skladu sa stavcima
5., 6. i 7. ovoga članka, a koje Ministarstvo objavljuje na svojim internetskim stranicama.
(9) Operater je dužan ishoditi suglasnost Ministarstva na Temeljno izvješće iz stavka 2. ovoga članka.
(10) Suglasnost iz stavka 9. ovoga članka nije upravni akt. Sadržaj i način podnošenja zahtjeva za ishođenje suglasnosti propisat će se uredbom iz članka
95. stavka 5. ovoga Zakona.
(11) Ako Ministarstvo na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 10. ovoga članka nije na zakonu osnovan, posebnim će
rješenjem zahtjev odbiti.
Članak 112.
(1) Zaključci o NRT-u predstavljaju temeljni dokument za utvrđivanje uvjeta okolišne dozvole.
(2) Granične vrijednosti industrijskih emisija, jednakovrijedni parametri i tehničke mjere temelje se na NRT-u, bez nametanja operateru uporabe bilo koje
pojedine tehnike ili posebne tehnologije.
(3) Ako se utvrđivanje uvjeta okolišne dozvole provodi s NRT-om koje nisu propisane niti u jednom od postojećih zaključaka o NRT-u ili se ti zaključci
ne odnose na sve potencijalne učinke koje djelatnost ili proces imaju na okoliš, utvrđivanje NRT-a provodi se sukladno kriterijima propisanim ovim
Zakonom i uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona uz obvezno saslušanje operatera.
(4) Ako su NRT-e određene sukladno stavku 3. podstavku 1. ovoga članka, a ne sadrže razine industrijskih emisija koje su povezane s NRT-om,
primjenjuju se tehnike koje osiguravaju razinu zaštite koju bi osiguravale tehnike opisane u zaključcima o NRT-u.
(5) Ministarstvo, iznimno može odrediti više granične vrijednosti industrijskih emisija u slučaju kada postizanje razina industrijskih emisija koje su
povezane s NRT–om iz zaključaka o NRT-u uzrokuje nerazmjerno visoke troškove u usporedbi s koristima za okoliš, zbog:
– geografskog položaja ili uvjeta okoliša na predmetnoj lokaciji, te
– tehničkih karakteristika postrojenja.
397
(6) U okolišnoj dozvoli moraju se obrazložiti razlozi za primjenu stavka 5. ovoga članka, koji uključuju rezultate odgovarajuće procjene, koja se provodi
radi utvrđivanja prihvatljivosti za okoliš odstupanja razine emisije.
(7) Granične vrijednosti industrijskih emisija koje su utvrđene u skladu sa stavkom 5. podstavkom 1. ovoga članka ne smiju prelaziti granične vrijednosti
utvrđene posebnim propisima, uključujući propisane iznimke.
Obveza praćenja najboljih raspoloživih tehnika
Članak 113.
(1) Ministarstvo prati razvoj NRT-a, donošenje zaključaka o NRT-u, primjenu tehnika u nastajanju, te podatke o tome stavlja na raspolaganje javnosti
objavom na internetskim stranicama Ministarstva.
(2) Radi obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka ministar može, ovisno o specifičnim tehnikama koje se primjenjuju, za praćenje pojedinih
raspoloživih tehnika ovlastiti stručnu ustanovu, trgovačko društvo, odnosno stručnjaka specijalista, a može u te svrhe odlukom osnovati i posebno stručno
savjetodavno tijelo.
(3) Sredstva za naknade za rad pravnim i fizičkim osobama iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu.
(4) Ministarstvo prema potrebi potiče razvoj i primjenu tehnika u nastajanju, posebno tehnika u nastajanju koje su navedene u referentnim dokumentima o
NRT-u.
Članak 114.
(1) Ministarstvo svakih deset godina, po službenoj dužnosti, razmatra, te ako je potrebno, posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjava dozvolu. Neovisno
od roka po službenoj dužnosti, Ministarstvo obvezno razmatra dozvolu u slučajevima kada:
– je onečišćenje koje uzrokuje postrojenje takvog značaja da je potrebno razmotriti granične vrijednosti industrijskih emisija utvrđene izdanom okolišnom
dozvolom i u svrhu učinkovite zaštite okoliša utvrditi nove granične vrijednosti emisija,
– postrojenje nije obuhvaćeno nijednim od zaključaka o NRT-u, ¬ako razvoj NRT-a omogućava značajno smanjenje industrijskih emisija, odnosno u
slučaju iz članka 107. stavka 1. ovoga Zakona,
– sigurnosni uvjeti rada u postrojenju nalažu uporabu drugih raspoloživih i dostupnih tehnika,
– to nalaže usklađivanje s ovim Zakonom, odnosno s europskim i/ili međunarodnim propisima,
– je potrebno usklađenje s novonastalim standardom kakvoće okoliša.
(2) Šest mjeseci prije isteka roka za razmatranje uvjeta dozvole iz stavka 1. ovog članka operater dostavlja obavijest Ministarstvu o isteku tog roka.
(3) Na zahtjev Ministarstva, operater je dužan dostaviti sve podatke potrebne za ponovno razmatranje uvjeta okolišne dozvole u smislu stavka 1. ovoga
članka, uključujući rezultate praćenja industrijskih emisija i ostale podatke koji omogućuju usporedbu rada postrojenja s NRT-om opisanim u
primjenjivim zaključcima o NRT-u i s razinama industrijskih emisija koje su povezane s NRT-om, za slučaj da postrojenje nije obuhvaćeno nijednim od
zaključaka o NRT-u.
(4) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo mora koristiti podatke nastale praćenjem i/ili utvrđene inspekcijskim nadzorom.
(5) Na postupak izmjene i dopune okolišne dozvole iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na
podnošenje zahtjeva i postupak izdavanja okolišne dozvole.
Članak 115.
(1) U roku od četiri godine od dana objavljivanja odluke o zaključcima o NRT-u na službenim stranicama Europske unije, a koji se odnosi na glavnu
djelatnost postrojenja, Ministarstvo po službenoj dužnosti razmatra, i po potrebi posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjava okolišnu dozvolu kojom
usklađuje uvjete za rad postrojenja, s tom odlukom.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo primjenjuje nove, odnosno izmijenjene zaključke o NRT-u koji se odnose na postrojenje, objavljene
od izvršnosti dozvole, posljednjih izmjena i/ili dopuna, odnosno razmatranja.
(3) Na postupak izmjene i dopune okolišne dozvole iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na
podnošenje zahtjeva i postupak izdavanja okolišne dozvole.
Postupanje operatera u slučaju nezgode ili nesreće koja značajno utječe na okoliš
Članak 116.
U slučaju nezgode ili nesreće koja značajno utječe na okoliš operater je dužan:
– bez odgađanja obavijesti Ministarstvo, odnosno tijelo nadležno za pojedinu sastavnicu okoliša
– bez odgađanja poduzeti mjere za ograničavanje posljedica za okoliš i za sprječavanje mogućih nezgoda i nesreća;
– poduzeti mjere koje odrede nadležna tijela kako bi se ograničile posljedice za okoliš i spriječile moguće daljnje nezgode ili nesreće.
Postupanje operatera u slučaju nesukladnosti rada postrojenja s okolišnom dozvolom
Članak 117.
(1) U slučaju nesukladnosti rada postrojenja s uvjetima okolišne dozvole operater mora:
– bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo, odnosno tijelo nadležno za pojedinu sastavnicu okoliša,
– bez odgađanja poduzeti mjere potrebne kako bi postrojenje svoj rad uskladilo s okolišnom dozvolom u najkraćem mogućem roku,
– poduzeti sve odgovarajuće dopunske mjere koje Ministarstvo smatra potrebnima kako bi se uskladio rad postrojenja s okolišnom dozvolom.
(2) Ako povreda uvjeta dozvole predstavlja neposrednu opasnost za zdravlje ljudi ili ako prijeti uzrokovanjem neposrednog značajnog štetnog učinka na
okoliš, postrojenje ili njegov odgovarajući dio mora prestati s radom do ponovnog postizanja sukladnosti rada prema uvjetima dozvole, odnosno prema
stavku 1. podstavcima 2. i 3. ovoga članka. Razloge za postupanje iz ovog stavka ocjenjuje Ministarstvo.
(3) Uvjeti dozvole, kod čije povrede je potrebno prekinuti rad postrojenja do postizanja ponovne sukladnosti s njima, mogu se utvrditi okolišnom
dozvolom.
Ukidanje okolišne dozvole
Članak 118.
1) Ministarstvo će rješenjem ukinuti okolišnu dozvolu kada utvrdi da:
– operater postupa protivno odredbi članka 114. stavka 3. i članka 115. stavka 3. ovoga Zakona,
– je operater trajno prestao obavljati djelatnost za koju je okolišna dozvola izdana.
(2) O nalazu iz stavka 1. ovoga članka inspektor zaštite okoliša dužan je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo.
Očevidnik izdanih okolišnih dozvola
Članak 119.
(1) Ministarstvo ustrojava i vodi očevidnik izdanih okolišnih dozvola za postrojenja.
(2) Sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.
398
5. Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
Članak 120.
(1) Odredbe ovoga Zakona o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari odnose se na područja postrojenja u kojima ili putem kojih se,
obavljanjem djelatnosti operatera, opasne tvari: proizvode; prerađuju; skladište; nastaju kao nusproizvod u proizvodnji proizvoda; koriste kao sirovine u
proizvodnji, odnosno tehnološkom procesu; transportiraju unutar područja postrojenja i/ili odlažu u svrhu proizvodnog procesa; odnosno mogu nastati
prilikom velike nesreće (u daljnjem tekstu: prisutne su).
(2) Popis vrsta opasnih tvari u smislu stavka 1. ovoga članka, način utvrđivanja količina, granične količine i kriterije prema kojima se te tvari klasificiraju
kao opasne; način podnošenja i obvezni sadržaj obavijesti o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju; obvezni sadržaj Politike sprječavanja velikih nesreća;
obvezni sadržaj Izvješća o sigurnosti, uvjeti za izdavanje suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća, uvjeti za izdavanje suglasnosti na Izvješće o
sigurnosti; obvezni sadržaj i način davanja suglasnosti na Izvješće o sigurnosti i Politiku sprječavanja velikih nesreća; uvjeti za produženje izdane
suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća i Izvješće o sigurnosti i rokove s tim u vezi; tajnost podataka; način i uvjete za nadzor nad provedbom
aktivnosti i mjera sukladno izdanoj suglasnosti na Izvješće o sigurnosti i Politiku sprječavanja velikih nesreća; posebne obveze operatera: u poduzimanju
mjera za sprječavanje velikih nesreća, u slučaju značajne promjene u području postrojenja operatera, u slučaju velike nesreće, postupak i obveze u slučaju
velike nesreće s prekograničnim učincima, druge uvjete i mjere za sprječavanje velikih nesreća u skladu s međunarodno priznatim standardima i
propisima; sadržaj i način vođenja očevidnika o operaterima i njihovim područjima postrojenja koja mogu uzrokovati nesreće s domino-efektom te druga
pitanja s tim u vezi pobliže propisuje Vlada uredbom.
Obveze operatera u vezi sprječavanja velikih nesreća
Članak 121.
(1) Operater u čijem su postrojenju prisutne opasne tvari obvezan je poduzeti preventivne mjere nužne za smanjenje rizika nastanka i sprječavanje
nastanka velikih nesreća te mjere za ograničavanje utjecaja velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš.
(2) Operater iz stavka 1. ovoga članka obvezan je, u bilo koje vrijeme, pružiti Ministarstvu dokaze da je poduzeo sve potrebne mjere u skladu s ovim
Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona.
(3) U svrhu izvršavanja obveza iz stavaka 1. i 2. ovoga članka operater je dužan sukladno odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona u
području postrojenja utvrditi moguću prisutnost, odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i količinama, i o tome na propisani način obavijestiti
Ministarstvo:
1. za novo postrojenje, odnosno rekonstrukciju prije ishođenja građevinske dozvole, odnosno drugog akta kojim se odobrava građenje ili prije promjene
koja uzrokuje promjenu popisa opasnih tvari,
2. za postojeća postrojenja prije planirane promjene, sukladno odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona u slučaju:
– značajne promjene u proizvodnji i radu,
– značajnijeg povećanja ili smanjenja količine ili značajnijih promjena prirode ili fizikalnog oblika prisutne opasne tvari u odnosu na podatke navedene u
obavijesti koju je operater dostavio ranije,
– bilo kakve promjene postupaka u kojima se opasna tvar koristi s obzirom na promjenu naravi ili količine opasnih tvari, koje izmjene bi mogle znatno
utjecati na opasnost od velikih nesreća,
– rekonstrukcije područja postrojenja ili postrojenja koja bi mogla uzrokovati značajne posljedice u smislu opasnosti od velike nesreće,
– promjene u dostavljenim informacijama kao što su promjena tvrtke operatera, adrese sjedišta operatera, adrese područja postrojenja ili odgovorne osobe,
– trajnog prestanka rada postrojenja ili područja postrojenja, odnosno stavljanja izvan pogona.
(4) Operater koji je utvrdio moguću prisutnost, odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i količinama, sukladno odredbama uredbe iz članka 120.
stavka 2. dužan je sastaviti dokument u pisanom obliku kojim će utvrditi svoju Politiku sprječavanja velikih nesreća te osigurati primjerenu provedbu te
politike. Politika sprječavanja velikih nesreća koju donosi operater mora biti sastavljena tako da jamči visok stupanj zaštite čovjeka i okoliša
odgovarajućim sredstvima, strukturama i sustavima upravljanja. Politika sprječavanja velikih nesreća mora biti razmjerna opasnostima od velikih nesreća
i sadržavati sveukupne ciljeve i načela djelovanja operatera, ulogu i odgovornost uprave te predanost stalnom unaprjeđivanju kontrole opasnosti od
velikih nesreća te osiguravanju visoke razine zaštite čovjeka i okoliša.
(5) Kada operater u području postrojenja utvrdi prisutnost malih količina opasnih tvari sukladno Zakonu i odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2.
ovoga Zakona, dužan je dostaviti Ministarstvu Politiku sprječavanja velikih nesreća.
Članak 122.
(1) Kada operater u području postrojenja utvrdi prisutnost velikih količina opasnih tvari sukladno ovom Zakonu i odredbama uredbe iz članka 120. stavka
2. ovoga Zakona, obvezan je izraditi Izvješće o sigurnosti.
(2) Sadržaj Izvješća iz stavka 1. ovoga članka propisat će se uredbom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.
Izuzeća
Članak 123.
(1) Odredbe ovoga Zakona o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, koje se primjenjuju na područja postrojenja, ne primjenjuju se na
posebnim propisima uređene sustave izvan područja postrojenja kao što su:
1. vojna područja postrojenja, postrojenja i skladišta,
2. opasnosti od ionizirajućeg zračenja koje potječu iz tvari,
3. cestovni, željeznički, zračni prijevoz opasnih tvari i prijevoz opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima i morem, te izravno povezano privremeno
skladištenje opasnih tvari izvan područja postrojenja na koje se odnose odredbe o sprječavanju velikih nesreća, uključujući ukrcavanje i iskrcavanje te
prijevoz iz jednog u drugo prijevozno sredstvo u morskim lukama, pristaništima i lukama unutarnje plovidbe ili ranžirnim kolodvorima,
4. prijevoz opasnih tvari cjevovodima, uključujući pumpne stanice, izvan područja postrojenja na koje se odnose odredbe o sprječavanju velikih nesreća,
5. istraživanje i eksploatacija (vađenje/pridobivanje i oplemenjivanje) mineralnih sirovina u/na istražnim prostorima / eksploatacijskim poljima
mineralnih sirovina, uključujući u obliku bušotina,
6. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina na moru, uključujući ugljikovodike,
7. skladištenje i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama na moru, uključujući lokacije namijenjene skladištenju i lokacije u kojima se također
provodi istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina, uključujući ugljikovodike,
8. odlagališta otpada, uključujući podzemno skladištenje otpada.
(2) Iznimno od stavka 1. podstavaka 5. i 8. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, koje se
primjenjuju na područja postrojenja operatera, primjenjuju se i na podzemno skladištenje i trajno zbrinjavanje plinova na kopnu, u geološkim strukturama
vodonosnicima, slanicima i iscrpljenim rudnicima te na vezane kemijske i termičke postupke prerade i skladištenja opasnih tvari sukladno uredbi iz
članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, kao i na jalovišta koja uključuju akumulacije, pregrade i/ili brane te građevine za odlaganje i zadržavanje procesne
jalovine koji sadrže opasne tvari sukladno uredbi iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.
Suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća i Izvješće o sigurnosti
399
Članak 124.
(1) Operater iz članka 122. stavka 1. ovoga Zakona dužan je ishoditi suglasnost na Izvješće o sigurnosti.
(2) Operater iz članka 121. stavka 5. ovoga Zakona dužan je ishoditi suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća.
(3) Suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju se ishoditi i za izmjene i/ili dopune Politike sprječavanja velikih nesreća, odnosno Izvješća o
sigurnosti.
(4) Suglasnost na Izvješće o sigurnosti izdaje se na temelju ocjene jesu li tim Izvješćem utvrđene sve mjere i aktivnosti te uvjeti i način njihove provedbe
u skladu s uredbom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.
(5) Suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća izdaje se na temelju ocjene je li Politika sprječavanja velikih nesreća u skladu s odredbama Zakona
i uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.
(6) Za ishođenje suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odgovoran je operater.
Članak 125.
(1) Suglasnosti iz članka 124. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona daje Ministarstvo. Ove suglasnosti nisu upravni akti.
(2) Zahtjev za davanje suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća i za davanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti odnosno na izmjene i/ili
dopune Politike sprječavanja velikih nesreća, odnosno Izvješća o sigurnosti operater podnosi na način određen uredbom iz članka 120. stavka 2. ovoga
Zakona.
(3) Suglasnosti iz članka 124. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona daju se na rok od pet godina.
(4) Važenje suglasnosti može se na zahtjev operatera produžiti novom suglasnošću na još pet godina, uz uvjet da operater dokaže da se u području
postrojenja nisu promijenili uvjeti na temelju kojih je dana prvobitna suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća, odnosno na Izvješće o sigurnosti
te da su ispunjeni uvjeti u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.
(5) Ako Ministarstvo na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 2. ovoga članka nije na zakonu osnovan, posebnim će
rješenjem odbiti zahtjev.
(7) Postupak ishođenja suglasnosti iz članka 124. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona mora se provesti u roku od šest mjeseci od dana primitka urednog zahtjeva
operatera.
(8) Zahtjevi iz stavka 2. ovoga članka smatrat će se urednima kada ih je predala ovlaštena osoba i kada sadrže sve propisane dokumente i podatke na
temelju kojih se, prema ocjeni Ministarstva, može dati suglasnost.
Članak 126.
(1) U postupku ocjenjivanja Izvješća o sigurnosti sudjeluje Stručno vijeće.
(2) Stručno vijeće imenuje ministar.
(3) Stručno vijeće ima pravo na naknadu za svoj rad. Troškove rada stručnog vijeća snosi operater.
(4) Postupak imenovanja i opoziva, obvezni sastav, način rada, obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje Stručno vijeće, te visinu i način isplate naknade za
rad toga vijeća, pobliže propisuje ministar pravilnikom.
Promjene u radu postrojenja
Članak 127.
(1) Ako operater planira promjene u sustavu upravljanja sigurnošću koje mogu povećati rizik od nastanka velike nesreće, radu postrojenja, procesu
proizvodnje i/ili vrsti i/ili količini opasnih tvari koje mogu uzrokovati velike nesreće ili ako trajno prestane obavljati djelatnosti u postrojenju, operater je
obvezan provesti analizu i reviziju aktivnosti i sigurnosnih mjera za sprječavanje velikih nesreća prema Politici sprječavanja velikih nesreća i Izvješću o
sigurnosti za to postrojenje te po potrebi, na primjeren način, prije promjene, izmijeniti i dopuniti Politiku sprječavanja velikih nesreća i Izvješće o
sigurnosti i o tome obavijestiti Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje.
(2) Ako su promjene iz stavka 1. ovoga članka takve prirode da zahtijevaju izradu nove Politike sprječavanja velikih nesreća, odnosno novoga Izvješća o
sigurnosti, odnosno ishođenje suglasnosti na sadržaj izmjena i/ili dopuna Politike sprječavanja velikih nesreća, odnosno Izvješća o sigurnosti, operater je
dužan ishoditi novu suglasnost i prije proteka razdoblja od pet godina iz članka 125. stavka 3. ovoga Zakona.
Obavještavanje o provođenju sigurnosnih mjera
Članak 128.
(1) Operater je obvezan o aktivnostima i sigurnosnim mjerama koje provodi sukladno Politici sprječavanja velikih nesreća, odnosno Izvješću o sigurnosti,
na propisani način, dostavljati podatke i informirati Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje, te pravne i fizičke
osobe za koje je vjerojatno da bi mogle biti zahvaćene velikim nesrećama koje može uzrokovati djelatnost operatera u postrojenju, odnosno postrojenje.
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka moraju biti dostupne javnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Informiranje u slučaju velike nesreće
Članak 129.
(1) Operater je dužan bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje o trenutku pojave velike
nesreće te dostaviti sve dostupne informacije o:
– uzrocima odnosno uvjetima zbog kojih je nastala velika nesreća,
– opasnim tvarima prisutnim za vrijeme i nakon velike nesreće,
– procjeni posljedica uzrokovanih velikom nesrećom za ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i okoliš,
– poduzetim interventnim mjerama, odnosno dodatnim aktivnostima.
(2) Operater je dužan obavijestiti Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje i o aktivnostima i mjerama poduzetim za
ublažavanje srednjoročnih i dugoročnih posljedica velike nesreće te o aktivnostima i mjerama za sprječavanje mogućeg ponavljanja nesreće. Ukoliko
naknadna istraga utvrdi dodatne okolnosti koje mogu utjecati na primjenu drugih mjera i aktivnosti na mjestu događaja, operater je dužan naknadno
obavijestiti i o tim mjerama i aktivnostima.
(3) Radi obavještavanja javnosti, operater je dužan podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka bez odgađanja dostaviti nadležnim upravnim tijelima, te gradu,
općini i na čijem području se dogodila velika nesreća. Ovi podaci se obvezno dostavljaju Ministarstvu na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz
članka 132. stavka 2. ovoga Zakona te tijelima nadležnim za sustav zaštite i spašavanja.
Razmjena podataka radi sprječavanja i ublažavanja domino efekta
Članak 130.
(1) Na temelju podataka iz registra Ministarstva iz članka 132. stavka 1. ovoga Zakona koje je dostavio operater ili inspekcija ili dodatnih informacija
koje su dostavila nadležna tijela, Ministarstvo će, u skladu s odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, ustrojiti očevidnik u kojem će
evidentirati operatere koji obavljaju djelatnost u području postrojenja i područja postrojenja u kojima je povećan rizik od velikih nesreća i njihovih
posljedica zbog zemljopisnog položaja i blizine takvih područja postrojenja i količina te vrsta prisutnih opasnih tvari u njima.
400
(2) Nakon utvrđivanja operatera i područja postrojenja u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka Ministarstvo će osigurati odgovarajuću razmjenu
podataka sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za zaštitu i spašavanje i za prostorno uređenje, a u svrhu omogućavanja operaterima da uzmu u
obzir prirodu i razmjer sveukupne opasnosti od velike nesreće pri izradi Politike sprječavanja velikih nesreća i mjera za sprječavanje velikih nesreća,
sustava upravljanja sigurnošću te Izvješća o sigurnosti.
(3) Ministarstvo će odgovarajućim informiranjem i suradnjom s operaterima upisanim u očevidnik iz stavka 1. ovoga članka osigurati uvjete za
međusobnu suradnju operatera vezano za propisane obveze o informiranju javnosti i dostavljanja podataka u svrhu izrade vanjskih planova.
(4) Ako nadležna tijela posjeduju dodatne informacije u odnosu na one koje je dostavio operater područja postrojenja o blizini susjednih postrojenja,
građevina ili objekata koji bi mogli biti uzrok ili povećati rizik od velikih nesreća i domino-efekt, dužna su te informacije staviti na raspolaganje
operaterima tih područja postrojenja.
Članak 131.
Operater je dužan dostaviti Izvješće o sigurnosti nakon ishođene suglasnosti Ministarstva središnjem tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu i
spašavanje radi izrade vanjskih planova.
Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari
Članak 132.
(1) Ministarstvo ustrojava i vodi registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari te vodi očevidnik prijavljenih velikih nesreća.
(2) Sadržaj i način vođenja registra i očevidnika iz stavka 1. ovoga članka te način na koji se dostavljaju podaci za registar, odnosno način na koji se
dostavljaju podaci za očevidnik, kao i rokove s tim u vezi propisuje ministar pravilnikom.
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša

Članak 133.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih planova i pri donošenju
odluka u skladu s propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova postrojenja odnosno područja
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i stambena
područja.
(2) Prilikom izrade prostornih planova, osim drugih obveza propisanih ovim Zakonom, mora se uzimati u obzir i udaljenost između postrojenja, odnosno
područja postrojenja i stambenih zona, javnih mjesta i ekološki značajnih područja te korištenje dodatnih mjera od strane postojećih postrojenja, a sve radi
izbjegavanja povećane opasnosti za ljudsko zdravlje, materijalna dobra i okoliš.
7. Prekogranični utjecaj strategije, plana i programa, zahvata i postrojenja na okoliš

Obavještavanje druge države o strategiji, planu i programu
Članak 134.
(1) Kada Ministarstvo, u postupku strateške procjene, procijeni da bi provedba strategije, plana i programa mogla značajno utjecati na okoliš i/ili zdravlje
ljudi druge države ili ako država koja bi mogla biti izložena značajnom utjecaju to zatraži, obvezno je obavijestiti nadležno tijelo druge države o nacrtu
prijedloga strategije, plana i programa prije stavljanja u proceduru donošenja.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka sadrži nacrt prijedloga strategije, plana i programa i stratešku studiju, rok u kojem druga država treba obavijestiti
Ministarstvo o namjeri sudjelovanja u postupku strateške procjene.
(3) Kada nadležno ministarstvo, nadležno upravno tijelo u županiji te u Gradu Zagrebu, odnosno izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave u postupku strateške procjene procijeni da bi provedba strategije, plana ili programa mogla znatnije utjecati na okoliš i/ili zdravlje ljudi druge
države, o tome će radi provedbe postupka iz stavka 1. ovoga članka bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo.
(4) Ako druga država obavijesti Ministarstvo ili ako Ministarstvo obavijesti drugu državu o namjeri sudjelovanja u postupku strateške procjene,
Ministarstvo provodi postupak odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Zakona o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, odnosno prema
posebnom propisu.
Obavještavanje druge države o zahvatu
Članak 135.
(1) Kada Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo u županiji te u Gradu Zagrebu, po primitku zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata
na okoliš ili po primitku zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš, procijeni da bi zahvat mogao znatnije utjecati na okoliš druge države, obvezno je
dostaviti nadležnom tijelu druge države obavijest o zahtjevu. Obavijest o zahtjevu Ministarstvo će dostaviti i na zahtjev druge države. Ova obavijest se
dostavlja najkasnije nakon što se o primitku zahtjeva informira javnost Države.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka sadrži opis zahvata i raspoložive podatke o njegovim mogućim utjecajima na okoliš, informaciju o postupku koji
se provodi s tim u svezi, rok u kojem druga država treba obavijestiti Ministarstvo o namjeri sudjelovanja u postupku procjene utjecaja zahvata u okoliš.
(3) Ako druga država obavijesti Ministarstvo o namjeri sudjelovanja u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, Ministarstvo provodi postupak
sukladno Konvenciji o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica.
Sudjelovanje u postupku o zahvatu u drugoj državi
Članak 136.
(1) Kada Ministarstvo procijeni da bi zahvat koji će se provesti na teritoriju druge države mogao znatnije utjecati na okoliš u Državi, ili na temelju
obavijesti koju druga država dostavi, ili Ministarstvo dozna za zahvat u okoliš, ali o njemu nije primilo obavijest druge države, izvijestit će tu državu, o
namjeri sudjelovanja u postupku procjene utjecaja toga zahvata na okoliš.
(2) Ako Ministarstvo donese odluku o sudjelovanju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš u drugoj državi, podatke o zahvatu mora dostaviti na
mišljenje tijelima i/ili osobama određenim posebnim propisom i nadležnom upravnom tijelu u županiji odnosno Gradu Zagrebu, ovisno o tome na kojem
području zahvat iz druge države utječe na okoliš, te osigurati informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti prema odredbama ovoga
Zakona.
(3) Ministarstvo će nakon primitka mišljenja tijela iz stavka 2. ovoga članka, zajedno s primjedbama javnosti i zainteresirane javnosti izraditi jedinstveno
mišljenje i dostaviti ga nadležnom tijelu druge države, u dogovorenom roku.
Obavještavanje druge države o radu postrojenja
Članak 137.
(1) Ako Ministarstvo procijeni da bi emisije iz postrojenja mogle znatnije utjecati na okoliš u drugoj državi ili ako druga država to zahtijeva, istovremeno
s provedbom postupka sudjelovanja javnosti u postupku ishođenja okolišne dozvole za to postrojenje, Ministarstvo dostavlja nadležnom tijelu te države
obavijest o zahtjevu operatera za ishođenje okolišne dozvole za postrojenje, odnosno za značajnu izmjenu u postrojenju koje ima okolišnu dozvolu.
Obavijest sadrži sažeti opis zahtjeva operatera, informaciju o postupku koji se provodi s tim u vezi, rok u kojem druga država treba obavijestiti
Ministarstvo o namjeri sudjelovanja u postupku okolišne dozvole. Obavijest o zahtjevu Ministarstvo će dostaviti i na zahtjev druge države. Ova obavijest
se dostavlja najkasnije nakon što se o primitku zahtjeva informira javnost države.
401
(2) Ako druga država iz stavka 1. ovoga članka obavijesti Ministarstvo da želi sudjelovati u postupku ishođenja okolišne dozvole za postrojenje,
Ministarstvo dostavlja nadležnom tijelu te države sve podatke o podnesenom zahtjevu operatera, a koje Ministarstvo stavlja na raspolaganje vlastitoj
javnosti i u isto vrijeme u koje ih stavlja na raspolaganje vlastitoj javnosti sukladno ovom Zakonu i propisu kojim se regulira informiranje i sudjelovanje
javnosti i zainteresirane javnosti te propisu kojim se regulira ishođenje okolišne dozvole te određuje rok za dostavljanje mišljenja.
(3) Podaci prema stavcima 1. i 2. ovoga članka koriste se za provedbu potrebnih savjetovanja u okviru dvostranih odnosa između država u skladu sa
stavcima 1. i 2. ovoga članka.
(4) Po provedenom postupku ishođenja okolišne dozvole za postrojenje, Ministarstvo dostavlja državi iz stavka 1. ovoga članka obavijest o mogućoj vrsti
odluke glede podnesenog zahtjeva operatera te o donesenom rješenju glede zahtjeva operatera u tom postupku, kao i razloge na kojima se temelji odluka,
a koji sadrži i rezultate provedenih savjetovanja između Ministarstva i druge države, a koja uključuje i rješenje.
Sudjelovanje u postupku izdavanja okolišne dozvole vezano za postrojenje u drugoj državi
Članak 138.
(1) Ako Ministarstvo procijeni da bi rad postrojenja koje se nalazi na teritoriju druge države mogao prouzročiti štetu u okolišu odnosno opasnost za
ljudsko zdravlje, prirodna dobra i okoliš u Državi, ili na temelju obavijesti koju druga država dostavi posredstvom ministarstva nadležnog za vanjske
poslove, ili Ministarstvo dozna za planirano postrojenje, ali o njemu nije primilo obavijest druge države, izvijestit će tu državu o namjeri sudjelovanja u
postupku ishođenja okolišne dozvole.
(2) Kada Ministarstvo donese odluku o sudjelovanju u postupku ishođenja okolišne dozvole za postrojenje u drugoj državi, podatke o planiranom
postrojenju mora dostaviti na mišljenje tijelima i/ili osobama određenim posebnim propisom i nadležnom upravnom tijelu u županiji odnosno Gradu
Zagrebu, ovisno o tome na kojem području postrojenje iz druge države može utjecati na ljude, prirodna dobra i okoliš, te osigurati informiranje i
sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti prema odredbama ovoga Zakona.
(3) Ministarstvo će nakon primitka mišljenja tijela iz stavka 2. ovoga članka, zajedno s primjedbama javnosti dostaviti to mišljenje nadležnom tijelu druge
države, u utvrđenom roku.
(4) Ministarstvo može dogovoriti s nadležnim tijelom druge države način i postupak provedbe prijedloga o umanjivanju ili otklanjanju mogućih
prekograničnih utjecaja postrojenja na okoliš u Državi.
Obavještavanje druge države o velikoj nesreći
Članak 139.
U slučaju velike nesreće koja se dogodi na području Države, a koja može uzrokovati prekogranične učinke na zdravlje ljudi i na okoliš u drugoj državi,
Ministarstvo će, putem središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu i spašavanje obavijestiti tu državu i nadležnim tijelima te države dostaviti
nužne podatke kako bi se poduzele sve potrebne mjere.
8. Mjere zaštite okoliša za zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš
Članak 140.
(1) Mjere zaštite okoliša za zahvate za koje ovim Zakonom nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, a za koje je, radi ispunjenja ugovornih
obveza preuzetih međunarodnim ugovorima i sporazumima i radi provedbe postupaka prema posebnim zakonima i propisima, te u drugim slučajevima
potrebno utvrditi prihvatljivost zahvata s obzirom na utjecaj na okoliš, određuju se elaboratom zaštite okoliša.
(2) Elaborat iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev nositelja zahvata, izrađuje ovlaštenik.
(3) Ministarstvo, na zahtjev nositelja zahvata, po obavljenoj provjeri sadržaja elaborata iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na namjeravani zahvat i
pozitivnom nalazu glede prihvatljivosti zahvata s obzirom na utjecaj na okoliš, izdaje potvrdu da su mjere određene elaboratom sukladne načelima zaštite
okoliša uređenim ovim Zakonom.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, može izdati potvrdu iz stavka 3. ovoga članka
ukoliko je ta obveza utvrđena radi ispunjenja obveza preuzetih međunarodnim ugovorima i sporazumima i radi provedbe postupaka prema posebnim
zakonima i propisima.
(5) Potvrda iz stavaka 3. i 4. ovoga članka nije upravni akt.
(6) Ako Ministarstvo na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 2. ovoga članka nije na zakonu osnovan posebnim će
rješenjem zahtjev odbiti.
UREDBA O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

NN 61/14, 03/17
Napomena iz popisa: Traži se poznavanje općih odredbi i popisa zahvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
UREDBA O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ
Članak 1.
(1) Ovom Uredbom pobliže se određuje zahtjev i kriteriji za procjenu utjecaja zahvata na okoliš, sadržaj studije o procjeni utjecaja zahvata na okoliš u
slučaju kada sadržaj studije nije određen uputom, način sudjelovanja ovlaštenika koji je izradio studiju o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, način
pojedinačnih ispitivanja i kriteriji na temelju kojih se odlučuje o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, način davanja ocjene; zahtjev za izdavanje
upute o sadržaju studije o procjeni utjecaja na okoliš i način izdavanja te upute; obvezni sadržaj pismena koja se izdaju vezano za informiranje javnosti i
sudjelovanje zainteresirane javnosti u postupcima: procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja
upute o sadržaju studije o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, te način rada i obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo koje sudjeluje u postupku
procjene utjecaja zahvata na okoliš, izradu smjernica za izradu studija utjecaja na okoliš, sadržaj elaborata iz članka 82. stavka 2. podstavka 3. Zakona, te
druga pitanja s tim u vezi.
(2) Ovom Uredbom određuju se zahvati koji su u nadležnosti Ministarstva te nadležnog upravnog tijela u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu.
Članak 2.
Ovom se Uredbom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:
1. Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš
(kodifikacija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 26, 28. 1. 2012);
2. Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola
onečišćenja) (preinačena) (tekst značajan za EGP) (SL L 334, 17. 12. 2010.);
3. Direktiva 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i
privatnih projekata na okoliš (SL L 124, 25. 4. 2014.).
402
Pojmovi i definicije
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ove Uredbe imaju sljedeće značenje:
1. Ovlaštenik je pravna osoba ovlaštena da pod uvjetima propisanim Zakonom i pravilnikom donesenim na temelju Zakona može obavljati stručne
poslove zaštite okoliša;
2. Ministar je ministar nadležan za zaštitu okoliša i prirode;
3. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i prirode;
4. Nadležno tijelo je Ministarstvo i nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba;
5. Zakon je Zakon o zaštiti okoliša.
(2) Izrazi koji se u ovoj Uredbi koriste za osobe, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.
II. Z AH VAT I Z A K O JE JE O B VE Z NA PRO CJE NA UT JE CAJA Z AH VAT A NA O KO L IŠ I

Z AH VAT I ZA K O JE SE PRO VO DI O CJE NA O PO T RE B I PRO CJE NE UT JE CAJA Z AH VAT A
NA O K OL IŠ
Zahvati
Članak 4.
(1) Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš određeni su u popisu zahvata u Prilogu I. ove Uredbe.
(2) Zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš određeni su u popisima zahvata u prilozima II. i III. ove Uredbe.
Članak 5.
(1) Zahvati koji su određeni u popisima zahvata u prilozima I. i II. ove Uredbe u nadležnosti su Ministarstva.
(2) Za zahvate iz popisa zahvata iz Priloga I. ove Uredbe, Ministarstvo odlučuje o zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš te o zahtjevu za davanje
upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš, prije njezine izrade.
(3) Za zahvate iz popisa zahvata iz Priloga II. ove Uredbe, Ministarstvo odlučuje o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.
(4) Kada se za zahvat iz stavka 3. ovoga članka utvrdi potreba procjene utjecaja zahvata na okoliš, Ministarstvo za taj zahvat odlučuje i o zahtjevu za
davanje upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš.
Članak 6.
(1) Zahvati koji su određeni u popisu zahvata u Prilogu III. ove Uredbe u nadležnosti su nadležnog upravnog tijela u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu.
(2) Za zahvate iz popisa zahvata iz Priloga III. ove Uredbe nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu odlučuje o zahtjevu za ocjenu o
potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i o zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš ako se utvrdi da je procjena potrebna.
(3) Kada se za zahvat iz stavka 2. ovoga članka utvrdi potreba procjene utjecaja zahvata na okoliš, nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu
Zagrebu za taj zahvat odlučuje i o zahtjevu za davanje upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš.
(4) Nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu koje vodi postupak slijedom odredbe stavka 2. ovoga članka dužno je, bez odlaganja,
predmet dostaviti na daljnju nadležnost Ministarstvu u slučaju da ocijeni da bi zahvat mogao znatnije utjecati na okoliš druge države.
(5) U slučaju kada je zahvat iz Priloga III. ove Uredbe planiran na području dvije ili više županija, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na
okoliš provodi Ministarstvo.
PRILO Z I
PRILOG I.
POPIS ZAHVATA ZA KOJE JE OBVEZNA PROCJENA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ[1]

1. Postrojenja za proizvodnju i preradu nafte i prirodnog plina
2. Postrojenja za uplinjavanje ili ukapljivanje 500 t/dan i više ugljena ili bituminoznih stijena
3. Elektrane i energane snage veće od 100 MW
4. Vjetroelektrane snage veće od 20 MW
5. Nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori, uključujući demontiranje i isključenje iz pogona takvih reaktora(2) (izuzevši znanstveno
istraživačkih postrojenja čija ukupna snaga ne prelazi 1 kW stalnog toplinskog opterećenja)
6. Postrojenja za preradu istrošenoga nuklearnog goriva
7. Postrojenja za:
− proizvodnju ili obogaćivanje nuklearnog goriva
− obradu istrošenog nuklearnog goriva ili visokoradioaktivnog otpada
− za konačno odlaganje istrošenog nuklearnog goriva
− za konačno odlaganje radioaktivnog otpada
− za skladištenje (planirani rok skladištenja duži od 10 godina) istrošenog nuklearnog goriva ili radioaktivnog otpada na lokaciji izvan mjesta
proizvodnje
8. Postrojenja za proizvodnju sirovog željeza, čelika i ferolegura
9. Postrojenja za proizvodnju plemenitih i obojenih metala
10. Kemijska postrojenja za industrijsku proizvodnju tvari koja se sastoje od funkcionalno povezanih jedinica te služe:
− za proizvodnju temeljnih organskih kemikalija
− za proizvodnju temeljnih anorganskih kemikalija
− za proizvodnju umjetnih gnojiva na bazi fosfora, dušika, kalija (jednostavna ili složena umjetna gnojiva)
− za proizvodnju temeljnih proizvoda za zaštitu bilja i biocida
− za proizvodnju osnovnih farmaceutskih proizvoda uporabom kemijskih ili bioloških postupaka
− za proizvodnju eksploziva
11. Proizvodnja biogoriva kapaciteta 100.000 t/god i više
12. Željezničke pruge od značaja za međunarodni promet s pripadajućim građevinama i uređajima
13. Aerodromi čija je uzletno-sletna staza dužine 2.100 m i više
14. Autoceste
403
15. Državne ceste
16. Ceste s četiri ili više prometnih traka ili proširivanje postojeće ceste s dvije ili manje prometnih traka u cestu s četiri ili više prometnih traka ako
duljina ceste ili proširene dionice ceste iznosi 10 km ili više
17. Luke unutarnjih voda
18. Plovni putovi unutarnje plovidbe
19. Morske luke otvorene za javni promet osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i morske luke posebne namjene
od značaja za Republiku Hrvatsku prema posebnom propisu
20. Spaljivanje opasnog otpada postupkom D10 i/ili R1
21. Spaljivanje neopasnog otpada postupkom D10 i/ili R1 kapaciteta većeg od 100 t/dan
22. Zbrinjavanje opasnog otpada postupkom D9
23. Zbrinjavanje neopasnog otpada postupkom D9 kapaciteta većeg od 100 t/dan
24. Zbrinjavanje opasnog otpada odlaganjem postupcima D1, D2, D3, D4, D5 i/ili D12
25. Centri za gospodarenje otpadom
26. Kafilerije (obrada životinjskih trupala i otpada životinjskog podrijetla)
27. Crpljenje podzemnih voda, ili projekti za umjetno dopunjavanje podzemnih voda kapaciteta 10.000.000 m³ godišnje i više
28. Sustavi za prevođenje voda između riječnih slivova namijenjeni sprječavanju mogućeg manjka vode, pri čemu količina prebačene vode prelazi
100.000.000 m³ godišnje, osim u slučajevima prevođenja vode za piće putem cjevovoda
29. Sustavi za prevođenje voda između riječnih slivova koji nisu namijenjeni sprječavanju mogućeg manjka vode, pri čemu višegodišnji prosječni
protok sliva iz kojeg se voda prevodi iznosi više od 2.000.000.000 m³ godišnje, a količina prebačene vode čini više od 5% tog protoka, osim u
slučajevima prevođenja vode za piće putem cjevovoda
30. Melioracijski sustavi površine 5.000 ha i veće, a u Jadranskom slivnom području 500 ha i veće
31. Brane i druge građevine namijenjene zadržavanju i akumulaciji vode, pri čemu je nova ili dodatna količina zadržane ili akumulirane vode veća
od 10.000.000 m³
32. Postrojenja za obradu otpadnih voda kapaciteta 50.000 ES (ekvivalent stanovnika) i više s pripadajućim sustavom odvodnje
33. Međunarodni i magistralni cjevovodi za transport plina, nafte, naftnih derivata i kemikalija uključivo terminal, otpremnu i mjerno – regulacijsku
(redukcijsku) stanicu tehnološki povezanu s tim cjevovodom
34. Cjevovodi za transport plinova radi trajnog zbrinjavanja plinova u geološkim strukturama
35. Građevine za intenzivan uzgoj peradi kapaciteta 40.000 komada i više u proizvodnom ciklusu
36. Građevine za intenzivni uzgoj svinja kapaciteta više od:
− 2.000 mjesta za tovljenike (preko 30 kg)
− 750 mjesta za krmače
37. Klaonice dnevnog kapaciteta 100 uvjetnih grla i više
38. Industrijska postrojenja za proizvodnju celuloze i pulpe iz drvne mase ili sličnih vlaknastih materijala
39. Industrijska postrojenja za proizvodnju papira i kartona kapaciteta 100 t/dan i više
40. Eksploatacija mineralnih sirovina:
1. energetske mineralne sirovine:
– ugljikovodici (nafta, prirodni plin, plinski kondenzat i zemni vosak)
– fosilne gorive tvari: ugljen (treset, lignit, smeđi ugljen, kameni ugljen), asfalt i uljni škriljavci; radioaktivne rude
2. mineralne sirovine za industrijsku preradu: grafit, sumpor, barit, tinjci, gips, kreda, kremen, kremeni pijesak, drago kamenje, bentonitna,
porculanska, keramička i vatrostalna glina, feldspati, talk, tuf, mineralne sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne mineralne sirovine
(vapnenci i dolomiti) za industrijsku preradbu, silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu, sve vrste soli (morska sol) i solnih voda,
mineralne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine, osim mineralnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe
ili kao voda za ljudsku potrošnju i druge namjene, na koje se primjenjuju propisi o vodama, brom, jod, peloidi
3. mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala: tehničko-građevni kamen (amfibolit, andezit, bazalt, dijabaz, granit, dolomit,
vapnenac), građevni pijesak i šljunak iz neobnovljivih ležišta, građevni pijesak i šljunak iz morskog dna, ciglarska glina
4. arhitektonsko-građevni kamen
5. mineralne sirovine kovina
41. Dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenja napona 220 kV i više, duljine 10 km i više
42. Građevine namijenjene skladištenju:
− naftni terminali i terminali ukapljenoga prirodnog plina
− podzemna skladišta prirodnog plina
− skladišta nafte ili njezinih tekućih derivata kao samostalne građevine kapaciteta 50.000 t i više
− skladišta ukapljenog naftnog plina kao samostalne građevine kapaciteta 10.000 t i više
− skladišta kemijskih i petrokemijskih proizvoda kao samostalne građevine kapaciteta 50.000 t i više
43. Lokacija za trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama
44. Postrojenje za hvatanje ugljikovog dioksida u svrhu geološkog skladištenja iz postrojenja obuhvaćenih ovim Prilogom ili ako je ukupna količina
uhvaćenog ugljikovog dioksida 1,5 Mt godišnje ili više
45. Morska uzgajališta:
− uzgajališta bijele ribe u zaštićenom obalnom području mora (ZOP) godišnje proizvodnje veće od 100 t
− uzgajališta ribe izvan ZOP-a, a do udaljenosti od 1 Nm godišnje proizvodnje veće od 700 t
− uzgajališta ribe izvan ZOP-a, a koja su udaljena od obale otoka ili kopna više od 1 Nm godišnje proizvodnje veće od 3.500 t
46. Uzgajališta školjkaša u ZOP-u godišnje proizvodnje veće od 400 t
47. Igrališta za golf s pripadajućim građevinama
48. Izmjena zahvata iz ovoga Priloga pri čemu zahvat ili izmijenjeni dio zahvata dostiže kriterije utvrđene ovim Prilogom
49. Svi planirani zahvati za koje je potrebno ishoditi okolišnu dozvolu prema posebnom propisu, a koji nisu sadržani u ovom Prilogu osim zahvata iz
područja gospodarenja otpadom sadržanih u Prilogu II. ove Uredbe
404
PRILOG II.
POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA

OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO MINISTARSTVO
ZAHVAT
1. Poljoprivreda i akvakultura (osim zahvata u Prilogu I.)
1.1. Gospodarenje vodama namijenjeno poljoprivredi, uključujući navodnjavanje i odvodnju pri čemu je površina navodnjavanja 2.000 ha i veća, a u
Jadranskom slivnom području 300 ha i veće
1.2. Građevine za intenzivni uzgoj svinja kapaciteta više od:
− 1.000 mjesta za tovljenike (preko 30 kg)
− 500 mjesta za krmače
1.3. Morska uzgajališta:
− uzgajališta bijele ribe u zaštićenom obalnom području mora (ZOP) godišnje proizvodnje manje od 100 t
– uzgajališta ribe izvan zaštićenog obalnog područja (ZOP) godišnje proizvodnje veće od 100 t
1.4. Slatkovodni ribnjaci:
− za salmonide godišnje proizvodnje 10 t i više
− za ciprinide površine ribnjaka 100 ha i veće
2. Energetika (osim zahvata u Prilogu I.)
2.1. Postrojenja za proizvodnju električne energije, pare i vruće vode snage veće od 10 MW uz korištenje:
− fosilnih i krutih goriva
− obnovljivih izvora energije (osim vode, sunca i vjetra)
2.2. Hidroelektrane
2.3. Vjetroelektrane
2.4. Sunčane elektrane kao samostojeći objekti
2.5. Cjevovodi za prijenos:
– nafte i naftnih derivata, plina (visokotlačni plinovodi) i kemikalija
– pare i vruće vode duljine 10 km i više
2.6. Prijenos električne energije vodovima napona 110 kV i više koji su u sklopu prijenosne mreže
2.7. Površinska skladišta prirodnog plina i drugih fosilnih goriva kapaciteta 5.000 m³ i više
2.8. Podzemna skladišta zapaljivih plinova kapaciteta 5.000 m³ i više
2.9. Industrijsko briketiranje ugljena i lignita
2.10. Proizvodnja biogoriva kapaciteta 20.000 t/god i više
2.11. Postrojenje za hvatanje plinova u svrhu trajnog zbrinjavanja plinova u geološkim strukturama
3. Proizvodnja i obrada metala (osim zahvata u Prilogu I.)
3.1. Postrojenja za preradu metala kapaciteta prerade 500 kg/h sirovog materijala:
− tople valjaonice (postrojenja za vruće valjanje)
− kovačnice s jednim ili više čekića
− postrojenje za nanošenje taljenih metalnih premaza
3.2. Ljevaonice metala
3.3. Postrojenja za taljenje obojenih metala i izradu legura izuzev plemenitih metala
3.4. Postrojenja za površinsku obradu metala i plastičnih materijala elektrolizom ili drugim kemijskim postupcima
3.5. Postrojenja za proizvodnju motornih vozila (proizvodnja, sklapanje, proizvodnja motora)
3.6. Brodogradilišta
3.7. Postrojenja za gradnju i popravak zrakoplova
3.8. Postrojenja za proizvodnju željezničke opreme
3.9. Postrojenja za oblikovanje metala pomoću eksploziva
3.10. Postrojenja za pripremu, obogaćivanje, pečenje i kalupljenje metalnih ruda
4. Industrijska prerada mineralnih sirovina (osim zahvata u Prilogu I.)
4.1. Postrojenja za suhu destilaciju ugljena
4.2. Postrojenja za proizvodnju cementnog klinkera, cementa i vapna
4.3. Postrojenja za proizvodnju stakla i staklenih vlakana, uključujući proizvodnju stakla koje se dobiva preradom starog stakla
4.4. Postrojenja za taljenje mineralnih tvari, uključujući i proizvodnju mineralnih vlakana
4.5. Proizvodnja keramike i opekarskih proizvoda
5. Kemijska industrija (osim zahvata u Prilogu I.)
5.1. Obrada (prerada) kemijskih poluproizvoda i proizvodnja kemikalija kapaciteta 10.000 t/god i više
5.2. Proizvodnja:
− pesticida
− farmaceutskih proizvoda
– elastomera
− boja i lakova
− peroksida
5.3. Skladišta nafte, petrokemijskih i kemijskih proizvoda kapaciteta 10.000 t i više
6. Prehrambena industrija (osim zahvata u Prilogu I.)
6.1. Postrojenja za proizvodnju i preradu ulja i masti biljnog ili životinjskog podrijetla
6.2. Postrojenja za proizvodnju, preradu (konzerviranje) i pakiranje proizvoda biljnog ili životinjskog podrijetla kapaciteta 1 t/dan i više
6.3. Postrojenja za obradu i preradu mlijeka kapaciteta 1 t/dan i više
6.4. Postrojenja za proizvodnju piva i priprava napitaka vrenjem slada
6.5. Postrojenja za proizvodnju kvasca
405
6.6. Postrojenja za proizvodnju konditorskih proizvoda i sirupa kapaciteta 5 t/god i više
6.7. Postrojenja za proizvodnju industrijskog škroba
6.8. Postrojenja za proizvodnju ribljeg brašna i ribljeg ulja
6.9. Postrojenja za proizvodnju ili rafiniranje šećera
6.10. Postrojenja za proizvodnju alkoholnih i bezalkoholnih pića i punionice vode kapaciteta 2.000.000 l/god i više
6.11. Postrojenja za proizvodnju duhanskih proizvoda
7. Tekstilna, kožna, drvna i papirna industrija (osim zahvata u Prilogu I.)
7.1. Postrojenja za proizvodnju papira, kartona i ljepenke
7.2. Postrojenja za prethodnu obradu i bojenje tekstilnih vlakana
7.3. Postrojenja za proizvodnju i obradu celuloze
7.4. Postrojenja za obradu i preradu kože i krzna
8. Gumarska industrija (osim zahvata u Prilogu I.)
8.1. Postrojenja za proizvodnju i preradu gume i kaučuka
9. Infrastrukturni projekti (osim zahvata u Prilogu I.)
9.1. Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste, groblja, krematoriji, nove stambene zone, kompleksi sportske, kulturne,
obrazovne namjene i drugo)
9.2. Trgovački i prodajni centri građevinske bruto površine 50.000 m2 i više
9.3. Sportski i rekreacijski centri površine 5 ha i više
9.4. Industrijske zone površine 5 ha i više
9.5. Željezničke pruge (osim gradskih i prigradskih) i željeznički terminali za kombinirani utovar i istovar tereta
9.6. Aerodromi čija je uzletno-sletna staza duljine do 2.100 m
9.7. Brane i druge građevine namijenjene zadržavanju ili akumulaciji vode pri čemu je nova ili dodatna količina zadržane ili akumulirane vode veća
od 1.000.000 m3
9.8. Međugradski i međunarodni akvadukti
9.9. Crpljenje podzemnih voda ili programi za umjetno dopunjavanje podzemnih voda
9.10. Građevine za prijenos vode između porječja (riječnih slivova)
9.11. Morske luke s više od 100 vezova
9.12. Svi zahvati koji obuhvaćaju nasipavanje morske obale, produbljivanje i isušivanje morskog dna te izgradnja građevina u i na moru duljine 50 m i
više
10. Ostali zahvati (osim zahvata u Prilogu I.)
10.1. Eksploatacija šljunka i građevnog pijeska iz obnovljivih izvora
10.2. Eksploatacija mineralne i termalne vode koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe
10.3. Eksploatacija mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe
10.4. Postrojenja za obradu otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje
10.5. Postrojenja i uređaji za testiranje motora, turbina i reaktora
10.6. Postrojenja za uništavanje eksplozivnih tvari
10.7. Postrojenja za proizvodnju umjetnih mineralnih vlakana
10.8. Svi planirani zahvati iz područja gospodarenja otpadom za koje je potrebno ishoditi okolišnu dozvolu prema posebnom propisu
10.9. Odlagališta mulja i odlagališta otpada uključujući i njihovu sanaciju
10.10. Skladišta otpadnog željeza koja nisu obuhvaćena točkom 10.8.
10.11. Skladišta otpadnih vozila koja nisu obuhvaćena točkom 10.8.
10.12. Istražne i druge duboke bušotine izuzev bušotina koje služe za ispitivanje stabilnosti tla/geotehničke istražne bušotine
11. Turizam i odmor (osim zahvata u Prilogu I.)
11.1. Turističke zone površine 15 ha i veće izvan granica građevinskog područja naselja
12. Drugi zahvati za koje nositelj zahvata radi međunarodnog financiranja zatraži ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš
13. Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit
nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš
14. Rekonstrukcija postojećih postrojenja i uređaja za koje je ishođena okolišna dozvola koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri
čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi
procjene utjecaja na okoliš
15. Zahvati iz Priloga I. namijenjeni isključivo ili uglavnom razvoju ili ispitivanju novih metoda ili proizvoda, a koji se ne koriste više od dvije
godine
PRILOG III.
POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA

OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO UPRAVNO TIJELO U ŽUPANIJI, ODNOSNO U GRADU ZAGREBU
ZAHVAT
1. Poljoprivreda, šumarstvo i akvakultura (osim zahvata u Prilogu I. i II.)
1.1. Obnavljanje ruralnih područja površine 10 ha i veće
1.2. Korištenje neobrađenog ili djelomično prirodnog područja za intenzivnu poljoprivredu površine 10 ha i veće
1.3. Početno pošumljavanje u svrhu prenamjene zemljišta površine 50 ha i veće
1.4. Krčenje šuma u svrhu prenamjene zemljišta površine 10 ha i veće
1.5. Građevine za intenzivan uzgoj peradi kapaciteta 20.000 komada i više u proizvodnom ciklusu
1.6. Građevine za intenzivan uzgoj stoke i drugih životinja kapaciteta većeg od 500 uvjetnih grla (što ne uključuje građevine za uzgoj svinja i peradi)
406
1.7. Slatkovodni ribnjaci:
− za salmonide godišnje proizvodnje veće od 5 t
− za ciprinide površine ribnjaka 50 ha i veće
2. Infrastrukturni projekti (osim zahvata u Prilogu I. i II.)
2.1. Parkirališta kao samostalni zahvati površine 2 ha i veće
2.2. Kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplava i erozije obale
2.3. Tramvajske pruge, nadzemne i podzemne željeznice, viseće i druge željeznice koje se upotrebljavaju za prijevoz putnika:
– gradske – duljine 10 km i više
– prigradske – duljine 15 km i više
3. Ostali zahvati (osim zahvata u Prilogu I. i II.)
3.1. Asfaltne baze nazivnog kapaciteta 100 t/sat i više
3.2. Betonare nazivnog kapaciteta 30 m³/sat i više
3.3. Trkaće staze za motorna vozila i staze za ispitivanje motornih vozila površine 1 ha i veće
3.4. Svako namjerno potapanje pomorskog objekta (plovnog objekta, plutajućeg objekta i nepomičnog odobalnog objekta) s ciljem daljnjeg
korištenja, a nije rezultat pomorske nesreće
3.5. Klaonice dnevnog kapaciteta 50 uvjetnih grla i više
4. Turizam i odmor (osim zahvata u Prilogu I. i II.)
4.1. Skijaške staze, liftovi i žičare i slične konstrukcije s pratećim građevinama površine 1 ha i veće
4.2. Tematski parkovi površine 5 ha i veće
4.3. Kampovi i kamp odmorišta površine 2 ha i veće
5. Izmjena zahvata s ovoga Priloga koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit
nositelja zahvata procjenjuje nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi
procjene utjecaja na okoliš
6. Za ostale zahvate navedene u Prilogu II. i III., koji ne dosižu kriterije utvrđene u tim prilozima, a koji bi mogli imati značajan negativan utjecaj
na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u
Gradu Zagrebu mišljenjem uzimajući u obzir kriterije iz Priloga V. ove Uredbe, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš
1 Pod pojmom »postrojenje« u prilozima I., II. i III., podrazumijevaju se i građevine kako je to propisano posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja.
2 Nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori prestaju biti takva postrojenja nakon što se cjelokupno nuklearno gorivo i drugi radioaktivno onečišćeni
dijelovi opreme trajno odstrane s lokacije postrojenja.
 ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE

NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19
Napomena iz popisa: Traži se poznavanje odredbi glave I, II, III, IV. 1., V .1., VI. čl. 111. i A te VIII.
ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE
…
 ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE

NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18
ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE

Članak 1.
Ovim se Zakonom utvrđuju mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu,
uključujući smetanje bukom, osobito u vezi s:
– utvrđivanjem izloženosti buci i to izradom karata buke na temelju metoda za ocjenjivanje buke u okolišu,
– osiguravanjem dostupnosti podataka javnosti o buci okoliša,
– izradom i donošenjem akcijskih planova koji se temelje na podacima korištenim u izradi karata buke.
Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se za ocjenu i upravljanje bukom okoliša kojoj su izloženi ljudi, osobito u izgrađenim područjima, u javnim
parkovima ili drugim tihim područjima u naseljenim područjima, u tihim područjima u prirodi, pored škola, bolnica i drugih zgrada i područja osjetljivih
na buku.
Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na mjere zaštite od buke koje obvezuju Republiku Hrvatsku po međunarodnim ugovorima i konvencijama.
Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na buku koja nastaje pri uklanjanju posljedica elementarnih nepogoda i pri drugim izvanrednim događajima ili
okolnostima koje mogu izazvati veće materijalne štete, ugrožavati zdravlje i živote ljudi te narušavati čovjekovu okolinu u većim razmjerima.
Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na buku koju izaziva sama izložena osoba, buku svakodnevnih kućanskih aktivnosti, buku unutar vozila, buku iz
stambenih prostora, buku na radnome mjestu, buku od vojnih aktivnosti u strogo određenim vojnim područjima te na zvučno oglašavanje zvonima ili
elektroakustičkim uređajima na/iz vjerskih objekata i buku od uporabnih predmeta koji predstavljaju kulturno dobro sukladno propisima o zaštiti i
očuvanju kulturnih dobara.
Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na buku koju izazivaju domaće ili divlje životinje.
Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na buku koja nastaje zbog uporabe uređaja, opreme, pomorskih objekata i vozila tijekom sportskih aktivnosti.
Odredbe ovog Zakona ne odnose se na buku koja potječe iz objekata u kojima se obavlja neregistrirana djelatnost, odnosno obavlja djelatnost bez
odobrenja nadležnog tijela državne uprave.
Usklađenost s propisima Europske unije

Članak 1.a
Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktom Europske unije:
– Direktivom 2002/49/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. godine o procjeni i upravljanju bukom okoliša - Izjava Komisije u Odboru
za mirenje o Direktivi o procjeni i upravljanju bukom okoliša (SL 189, 18.07.2002.).
ŠTO JE BUKA U OKOLIŠU
Članak 2.
407
Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. Buka okoliša jest neželjen ili po ljudsko zdravlje i okoliš štetan zvuk u vanjskome prostoru izazvan ljudskom aktivnošću, uključujući buku koju
emitiraju: prijevozna sredstva, cestovni promet, pružni promet, zračni promet, pomorski i riječni promet kao i postrojenja i zahvati za koje se prema
posebnim propisima iz područja zaštite okoliša pribavlja rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, odnosno rješenje o prihvatljivosti zahvata za
okoliš,
2. Štetni učinci su učinci štetni za ljudsko zdravlje i okoliš,
3. Buka štetna po zdravlje ljudi jest svaki zvuk koji prekoračuje propisane najviše dopuštene razine s obzirom na vrstu izvora buke, mjesto i
vrijeme nastanka,
4. Smetanje bukom jest stupanj smetnje stanovništva uzrokovane bukom okoliša, određene na temelju rezultata dobivenih terenskim ispitivanjem,
5. Indikator buke jest akustička veličina za opis buke okoliša koja je povezana sa štetnim učincima buke,
6. Ocjenjivanje jest svaka metoda za izračunavanje, predviđanje, procjenjivanje ili mjerenje vrijednosti indikatora buke ili s njim povezanog štetnog
učinka,
7. Lden (indikator buke za dan-večer-noć) jest indikator buke za ukupno smetanje bukom,
8. Lday (indikator dnevne buke) jest indikator buke za vremensko razdoblje ‘dan’,
9. Levening (indikator večernje buke) jest indikator buke za vremensko razdoblje ‘večer’,
10. Lnight (indikator noćne buke) jest indikator buke koja uzrokuje poremećaj sna za vremensko razdoblje ‘noć’,
11. Godina označava relevantnu godinu u pogledu emisije buke i prosječnu godinu u pogledu meteoroloških prilika,
12. Odnos doza-učinak jest odnos između vrijednosti indikatora buke i štetnog učinka buke,
13. Posebna zvučna izolacija jest zvučna izolacija zgrade u odnosu na jedan ili više izvora buke okoliša kombinirana s takvim sustavom za ventilaciju i/ili
kondicioniranje zraka koji osigurava visoke vrijednosti zvučne izolacije od buke okoliša,
14. Tiha fasada jest fasada zgrade koja prilikom promatranja određenog izvora buke ima vrijednost Lden na visini (4,0 ± 0,2) m iznad tla i 2 m ispred
pročelja za više od 20 dB nižu nego na fasadi s najvišom vrijednošću Lden,
15. Naseljeno područje je zaokruženi dio teritorija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s više od 100.000 stanovnika, a predstavlja
urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu,
16. Tiho područje unutar naseljenog područja jest područje zaštite od buke određeno od nadležnog tijela, koje nije izloženo vrijednosti Lden ili drugog
prikladnog indikatora buke većoj od vrijednosti navedenih u posebnom propisu o najvišim dopuštenim razinama buke,
17. Tiho područje u prirodi jest područje zaštite od buke određeno od nadležnog tijela koje nije narušeno bukom prometa, industrije ili rekreacijskih
aktivnosti,
18. Glavna cesta je javna cesta s više od 3.000.000 prolaza vozila godišnje,
19. Glavna željeznička pruga je željeznička pruga s više od 30.000 prolaza vlakova godišnje,
20. Glavna zračna luka je civilna zračna luka s više od 50.000 operacija (uzlijetanja ili slijetanja) godišnje, isključujući operacije laganih zrakoplova kada
se ti letovi obavljaju u svrhu školovanja,
21. Karta buke jest prikaz podataka o postojećem ili predviđenom stanju buke uz korištenje indikatora buke, na kojima je naznačeno prekoračenje bilo
koje relevantne propisane dopuštene vrijednosti, broj ljudi izloženih određenim razinama buke na određenom području ili broj stambenih jedinica
izloženih određenim razinama buke na određenom području,
22. Strateška karta buke jest temeljna karta buke namijenjena cjelovitom ocjenjivanju izloženosti stanovništva buci od različitih izvora buke,
23. Konfliktna karta buke jest razlikovna karta buke namijenjena za izradu akcijskih planova,
24. Dopuštena vrijednost indikatora buke jest vrijednost Lden ili Lnight, te, gdje je primjereno, i Lday i Levening, koje su utvrđene pravilnikom iz članka
7. stavka 8. ovoga Zakona pri čijem prekoračenju ministarstvo nadležno za zdravstvo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) razmatra i po potrebi provodi
mjere zaštite od buke sukladno pravilniku iz članka 7. stavka 8. ovoga Zakona,
25. Akcijski planovi su planovi izrađeni radi upravljanja bukom okoliša i njezinim štetnim učincima, uključujući mjere zaštite od buke,
26. Akustičko planiranje jest planiranje koje služi za upravljanje budućom bukom okoliša, a koristi se prostorno planskim mjerama zaštite od buke kao što
su sustavno planiranje i upravljanje svim vrstama prometa, zaštita mjerama zvučne izolacije i upravljanje bukom na mjestu emisije,
27. Javnost jest jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba te njihove udruge, organizacije ili skupine.
Članak 3.
Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje emisije prekomjerne buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine.
Članak 4.
Zaštitu od buke obvezni su provoditi i osigurati njezino provođenje tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne i
fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti.
Članak 5.
Zaštita od buke provodi se danonoćno.
U smislu ovoga Zakona dan traje 12 sati, od 7 do 19 sati, večer traje 4 sata, od 19 do 23 sata, a noć traje 8 sati, od 23 do 7 sati.
Članak 6.
Zabranjeno je obavljati radove, djelatnosti i druge aktivnosti koje u boravišnim prostorima uzrokuju buku štetnu po zdravlje ljudi.
Uporaba elektroakustičkih i akustičkih uređaja na otvorenom u objektima registriranim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti dopuštena je najdulje do 24
sata, osim ako vrijeme uporabe tih uređaja aktom nadležnog tijela općine, grada i Grada Zagreba nije drukčije određeno.
Buka elektroakustičkih uređaja i ostalih izvora buke na otvorenom u objektima iz stavka 2. ovoga članka ne smije prelaziti najviše dopuštene razine buke
sukladno pravilniku kojim su propisane najviše dopuštene razine buke na otvorenom prostoru.
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka donosi ministar nadležan za zdravstvo (u
daljnjem tekstu: ministar).
Članak 7.
Naseljena područja koja imaju više od 100.000 stanovnika obvezna su:
1. izraditi strateške karte buke,
2. izraditi i donijeti akcijske planove.
Obveza izrade strateških karata buke i izrade i donošenja akcijskih planova odnosi se i na vlasnike, odnosno koncesionare industrijskih područja, glavnih
cesta s više od 3.000.000 prolaza vozila godišnje, glavnih željezničkih pruga s više od 30.000 prolaza vlakova godišnje i glavnih zračnih luka s više od
50.000 operacija (uzlijetanja ili slijetanja) godišnje. Naputak o postupku i načinu utvrđivanja naseljenog područja sukladno odredbama ovoga Zakona
donosi ministar.
408
Akcijski planovi moraju biti doneseni, odnosno usvojeni od strane izvršnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članova društva
koji zastupaju trgovačka društva i/ili ravnatelja ustanova.
Strateške karte buke i akcijski planovi iz stavka 1. točke 1. ovoga članka sastavni su dio informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske i čine
stručnu podlogu za izradu prostornih planova i u postupku strateške procjene utjecaja plana i programa na okoliš.
Strateške karte buke i akcijski planovi usklađuju se trajno s izmjenama u prostoru, a obvezno se obnavljaju svakih pet godina od dana izrade, odnosno od
dana odobravanja.
Strateške karte buke i akcijski planovi u potpunosti moraju biti dostupni javnosti sukladno posebnim propisima koji uređuju informiranje i sudjelovanje
javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša, i odredbama pravilnika iz stavka 9. ovoga članka.
Obveznici izrade strateške karte buke i akcijskog plana obvezni su provesti savjetovanje s javnošću i podatke iz strateške karte buke i akcijskog plana
predstaviti javnosti raspoloživim metodama informiranja na jasan i razumljiv način.
Prilikom izrade strateških karata buke i akcijskih planova za pogranična područja obvezna je suradnja s nadležnim tijelima susjednih država.
Pravilnik kojim se uređuje način izrade i sadržaj karata buke i akcijskih planova iz stavka 1. ovoga članka te način izračuna dopuštenih indikatora buke
donosi ministar u suradnji s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša, ministrom nadležnim za graditeljstvo i ministrom nadležnim za promet.
Pri izradi strateških karata buke i akcijskih planova potrebno je uzeti u obzir odgovarajuće preporuke Europske unije o računskim metodama za izračun
buke industrijskih područja, glavne ceste, glavne željezničke pruge i glavne zračne luke.
Podaci korišteni za izradu strateških karata buke i akcijskih planova s pripadajućim rezultatima dostavljaju se Ministarstvu, sukladno odredbama
pravilnika kojim se uređuje izrada karata buke i akcijskih planova, i u elektroničkom obliku, koristeći obrasce dostupne na službenim mrežnim stranicama
Europske agencije za zaštitu okoliša.
Odobravanje podataka iz stavka 10. ovoga članka obavlja Ministarstvo.
Evidenciju izrađenih strateških karata buke i donesenih akcijskih planova vodi Ministarstvo sukladno odredbama posebnoga propisa kojim se uređuje
izrada strateških karata buke i akcijskih planova.
Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji podatke korištene za izradu strateških karata buke i sažetke donesenih akcijskih planova sukladno odredbama
pravilnika kojim se uređuje izrada karata buke i akcijskih planova.
Članak 8.
U postupku izdavanja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš i rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša sukladno posebnim propisima iz
područja zaštite okoliša utvrđuje se ispunjavanje posebnih uvjeta vezano uz provedbu mjere zaštite od buke.
U postupcima iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo je nadležno za davanje mišljenja kojim se utvrđuju posebni uvjeti vezano uz provedbu mjera zaštite
od buke.
Članak 9.
U postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja, lokacijske dozvole, građevinske dozvole ili uporabne dozvole, prema posebnom zakonu, Ministarstvo
sudjeluje radi utvrđivanja uvjeta, odnosno potvrđivanja ispunjenosti uvjeta zaštite od buke.
Ako za obavljanje djelatnosti nije potrebna građevina, odnosno da se obavlja u građevini, tijelo državne uprave nadležno za utvrđivanje minimalno-
tehničkih uvjeta i drugih propisanih uvjeta za obavljanje djelatnosti ne može izdati rješenje o ispunjavanju tih uvjeta ako Ministarstvo rješenjem ne utvrdi
da su provedene mjere zaštite od buke.
U postupku iz stavka 1. ovoga članka, odnosno u rješenju iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se da su provedene mjere zaštite od buke te se obvezno
navode svi izvori buke koji moraju biti istovjetni onima iz nalaza i mišljenja ovlaštene pravne osobe iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona te razdoblje iz
članka 5. stavka 2. ovoga Zakona za koje su provedene mjere zaštite od buke.
Zahvate i djelatnosti za koje je potrebno sudjelovati u postupku iz stavka 1. ovoga članka, odnosno utvrditi rješenjem iz stavka 2. ovoga članka da su
provedene mjere zaštite od buke te postupak i način utvrđivanja tih uvjeta pravilnikom će, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra nadležnog za
zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo, propisati ministar.
Troškove dokazivanja provedbe mjera za zaštitu od buke, kao i troškove postupka iz stavka 2. ovoga članka snosi podnositelj zahtjeva.
Članak 10.
Radi zadovoljavanja potreba za održavanjem javnih skupova i organiziranja razonode, zabavnih i športskih priredbi i drugih aktivnosti na otvorenom ili u
zatvorenom prostoru za stanovništvo i goste, kada postoji mogućnost prekoračenja dopuštenih razina buke, jedinice lokalne samouprave odlukom
predstavničkih tijela određuju ulice, dijelove ulica i naselja, trgove i druge lokacije u kojima je moguće prekoračiti dopuštene razine buke. Istom odlukom
određuju se i putovi za dolaženje i odlaženje sudionika navedenih događanja.
Buka koja nastaje uslijed događanja iz stavka 1. ovoga članka ne smije u drugim ulicama ili dijelovima ulica, u ostalim dijelovima istog naselja i drugim
naseljima prelaziti dopuštene granice.
Članak 10.a
Za učinkovito i usklađeno provođenje nacionalne politike na području zaštite od buke Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, donosi
Nacionalnu strategiju i akcijski plan za zaštitu od buke.
Članak 11.
Stručne poslove zaštite od buke utvrđene pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka mogu obavljati pravne osobe registrirane za obavljanje te djelatnosti koje
imaju ovlaštenje ministra, a akreditirane su prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 uz prijelazni period za dobivanje akreditacije od dvije godine.
Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i radnika pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka, kao i o stručnim poslovima zaštite od buke te o stručnom
nadzoru nad pravnim osobama koje obavljaju te poslove uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra nadležnog za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i
graditeljstvo donosi ministar.
Članak 12.
Ministar daje ovlaštenje pravnim osobama iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona rješenjem, protiv kojeg nije dopuštena žalba, već se protiv toga rješenja
može pokrenuti upravni spor.
Troškove utvrđivanja uvjeta iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona snosi podnositelj zahtjeva.
Članak 13.
Osobe koje u pravnim osobama obavljaju stručne poslove zaštite od buke moraju imati položen stručni ispit.
Stručni ispit iz stavka 1. ovoga članka polaže se u Ministarstvu.
Pravilnik o programu, uvjetima i načinu polaganja stručnog ispita donosi ministar.
Troškove polaganja stručnog ispita iz stavka 1. ovoga članka snosi podnositelj zahtjeva.
Članak 14.
Osobe iz članka 11. i 13. ovoga Zakona obvezne su se u načinu i postupku mjerenja proračuna i ocjenjivanja te sadržaja nalaza o mjerenju pridržavati
međunarodnih normi (ISO), europskih normi (EN), hrvatskih normi (HRN) i odgovarajućih preporuka Europske unije.
409
Ovlaštenoj pravnoj osobi iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona za koju se stručnim nadzorom utvrdi da ne obavlja stručne poslove u skladu sa stavkom 1.
ovoga članka ministar će oduzeti ovlaštenje.
Članak 15. (Brisan.)
Članak 16.
Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavljaju sanitarni inspektori Državnog inspektorata.
Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nadzor nad provedbom odluka predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave donesenih na temelju članka 6.
stavka 2. i članka 10. ovoga Zakona provodi komunalno redarstvo.
Komunalno redarstvo pri provedbi nadzora iz stavka 2. ovoga članka ovlašteno je poduzimati upravne mjere sukladno ovlastima propisanim člankom 18.
stavkom 1. točkama 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona, predlagati pokretanje prekršajnog postupka sukladno članku 19. stavku 1. točkama 1., 2., 3., 4. i 9. ovoga
Zakona i naplaćivati kazne na mjestu počinjenja prekršaja sukladno članku 19. stavcima 5. i 6. ovoga Zakona.
Članak 17.
Sanitarni inspektori Državnog inspektorata ovlašteni su usmenim rješenjem narediti poduzimanje mjera iz članka 18. stavka 1. točke 1., 3., 4. i 6. ovoga
Zakona zbog neispunjenja propisanih uvjeta za zaštitu od buke ili prekoračenja razine buke veće od 5 dB(A).
Sanitarni inspektori Državnog inspektorata iz stavka 1. ovoga članka mogu privremeno ograničiti ili privremeno zabraniti obavljanje određene djelatnosti
pravnoj, odnosno fizičkoj osobi obrazloženim usmenim rješenjem u trajanju najdulje 15 dana.
Usmeno rješenje iz stavka 2. ovoga članka sanitarni inspektori Državnog inspektorata mogu izvršiti odmah, pečaćenjem uređaja, opreme ili prostorija.
Žalba, odnosno pokrenuti upravni spor protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.
Članak 18.
U obavljanju inspekcijskoga nadzora sanitarni inspektori Državnog inspektorata ovlašteni su:
1. narediti akustička mjerenja pravnim i fizičkim osobama koje koriste izvore buke u sredini u kojoj ljudi borave,
2. narediti poduzimanje propisanih utvrđenih mjera za zaštitu od buke,
3. zabraniti uporabu izvora buke dok se ne poduzmu mjere zaštite od buke,
4. zabraniti obavljanje djelatnosti i ostalih aktivnosti koje zbog buke ometaju boravak, odmor i noćni mir ako to nije moguće postići mjerom iz točke 3.
ovoga stavka,
5. zabraniti obavljanje djelatnosti, odnosno drugih aktivnosti ako su ista započeta bez rješenja Ministarstva kojim se utvrđuje da su provedene mjere
zaštite od buke,
6. zabraniti uporabu izvora buke koji nisu navedeni u rješenju o provedenim mjerama zaštite od buke iz članka 9. stavka 3. ovoga Zakona.
Mjere iz stavka 1. ovoga članka naređuju se rješenjem.
Žalba, odnosno pokrenuti upravni spor protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.
…
PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE U SREDINI U KOJOJ LJUDI RADI

I BORAVE
NN 145/04
Napomena iz popisa: Ne primjenjuju se odredbe članka 12.
PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE U SREDINI U KOJOJ LJUDI RADI I BORAVE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se najviše dopuštene razine buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
Članak 2.
Veličine za opisivanje buke te način i uvjeti mjerenja i određivanja tih veličina definirani su sljedećim normama:
HRN ISO 1996 -1 -2 –3, Akustika – opis, mjerenje i utvrđivanje buke okoline,
HRN ISO 9612, Akustika – smjernice za mjerenje i utvrđivanje izloženosti buci u radnoj okolini,
HRN EN 60804, zvukomjeri s integriranjem i usrednjavanjem.
Članak 3.
Izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
Izvor buke jest svaki stroj, uređaj, instalacija, postrojenje, sredstvo za rad i transport, tehnološki postupak, elektroakustički uređaj za emitiranje
glazbe i govora, bučna aktivnost ljudi i životinja i druge radnje od kojih se širi zvuk. Izvorima buke smatraju se i cjeline kao nepokretni i
pokretni objekti te otvoreni i zatvoreni prostori za šport, rekreaciju, igru, ples, predstave, koncerte, slušanje glazbe i sl.
Boravišni prostor jest svaki otvoreni i zatvoreni prostor u kojem ljudi borave trajno ili privremeno.
Radni prostor jest svaki otvoreni i zatvoreni prostor u kojem ljudi rade.
Osnovna razina buke L95 jest razina buke koja je pređena 95% vremena mjerenja.
Ekvivalentna trajna razina buke Leq jest ona razina stalne buke koja bi na čovjeka jednako djelovala kao promatrana promjenjiva buka istog
vremena trajanja.
Rezidualna buka jest ukupna buka prisutna na nekom mjestu prije nego što je došlo do bilo kakve promjene u postojećoj situaciji.
LmaxnT jest najviša razina buke tijekom mjerenja standardizirana na vrijeme odjeka 0,5 s.
Ocjenska razina služi za ocjenu udovoljavanja dopuštenim razinama buke. To je svaka predviđena ili izmjerena akustička razina kojoj je dodano
prilagođenje. Označava se indeksom R.
Prilagođenje jest svaka veličina koja je dodana predviđenoj ili izmjerenoj akustičkoj razini zbog uzimanja u obzir nekih značajki buke:
– sadržaja istaknutih tonova, impulsa, informacija (jasno prepoznatljiv govor, glazba ili pjevanje), dubokih tonova (smatra se da duboki tonovi
postoje kada vrednovana razina C prekoračuje za više od 20 dB dopuštenu A-razinu buke),
– vremenskog perioda pojave buke (dan, noć, doba dnevnog odmora, radno vrijeme),
– vrste izvora buke (cestovni, zračni, tračnički promet, industrija).
Članak 4
Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na dan vrijede i za večer.
410
MAKSIMALNE DOPUŠTENE RAZINE BUKE PREMA ZONAMA
BUKA U VANJSKOM PROSTORU

Članak 5.
1. Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru dane su u Tablici 1. ovoga Pravilnika.
2. Vrijednosti navedene u Tablici 1. ovoga Pravilnika odnose se na ukupnu razinu buke imisije od svih postojećih i planiranih izvora buke zajedno.
3. Zone iz Tablice 1. ovoga Pravilnika određuju se na temelju dokumenata prostornog uređenja.
Članak 6.
Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke jednaka ili viša od dopuštene razine prema Tablici 1. iz članka 5. ovoga Pravilnika, imisija
buke koja bi nastala od novoprojektiranih, izgrađenih ili rekonstruiranih odnosno adaptiranih građevina sa pripadnim izvorima buke ne smije
prelaziti dopuštene razine iz Tablice 1. članka 5. ovoga Pravilnika, umanjene za 5 dB(A).
Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke niža od dopuštene razine prema Tablici 1. članka 5. ovoga Pravilnika, imisija buke koja bi
nastala od novoprojektiranih izgrađenih, rekonstruiranih ili adaptiranih građevina sa pripadnim izvorima buke ne smije povećati postojeće
razine buke za više od 1 dB(A).
Članak 7.
Razina buke od novoizgrađenih građevina prometne infrastrukture koja uključuje željezničke pruge, državne ceste i županijske ceste u naseljima, a koje
dodiruju, odnosno presijecaju zone iz 1., 2., 3. i 4. iz Tablice 1., članka 5. ovoga Pravilnika, treba projektirati i graditi na način da razina buke na
granici planiranog koridora prometnice ne prelazi ekvivalentnu razinu buke od 65 dB(A) danju, odnosno 50 dB(A) noću.
U slučaju rekonstrukcije ili adaptacije građevina prometne infrastrukture koje stvaraju buku iznad dopuštene razine, građevina prometne infrastrukture
treba projektirati, odnosno rekonstruirati ili adaptirati na način da se razina buke smanji na dopuštenu razinu iz stavka 1. ovoga članka.
Iznimno, u slučaju kada je prilikom rekonstrukcije ili adaptacije građevina prometne infrastrukture nemoguće izvesti smanjenje razine buke prema stavku
2. ovoga članka primjenom uobičajenih tehničkih mjera za zaštitu od buke na sličnim građevinama, projektom treba obrazložiti razloge i dokazati da
su poduzete sve raspoložive, a tehnički prihvatljive mjere za zaštitu od buke.
BUKA U ZATVORENIM BORAVIŠNIM PROSTORIMA

Članak 8.
Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine buke LRAeq u zatvorenim boravišnim prostorijama po zonama buke dane su u Tablici 2. ovoga
Pravilnika. One vrijede kod zatvorenih prozora i vrata prostorija.
Najviše dopuštene razine buke LA95 u zatvorenim boravišnim prostorijama niže su za 10 dB od LAeq navedenih u Tablici 2. ovoga Pravilnika.
Članak 9.
Svi novi izvori buke u zgradi i izvan nje zajedno ne smiju povisiti postojeću razinu buke u boravišnim prostorijama.
Mjere zaštite od buke u slučaju novih izvora buke prema stavku 1. ovoga članka, treba primijeniti na te nove izvore buke.
Članak 10.
Najviše dopuštene maksimalne standardne razine buke LRAFmax,nT koje se u zatvorenim boravišnim prostorijama javljaju kao posljedica rada na zgradu
vezanih servisnih uređaja (uređaji za dovod i odvod vode, uređaji za snabdijevanje energijom, grijanje, prozračivanje i klimatizaciju, dizala, uređaji za
pranje, bazeni i športski uređaji, uređaji za sakupljanje i uklanjanje otpada, vrata na motorni pogon itd.) dane su u Tablici 3. ovoga Pravilnika.
Članak 11.
411
Najviše dopuštene ekvivalentne razine buke u zatvorenim prostorijama posebne namjene dane su u Tablici 4. ovoga Pravilnika.
ŠTO RADNIK MOŽE UČINITI U SLUČAJU POVEĆANE BUKE 1/2
BUKA NA RADNOM MJESTU

Članak 12.
Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine buke LRAeq koju na radnom mjestu stvaraju proizvodni i neproizvodni izvori buke:
– s obzirom na ometanje rada:
Opis posla Najviša dopuštena ekvivalentna razina buke LA,eq u dB(A)
Najsloženiji poslovi upravljanja, rad vezan za veliku odgovornost, znanstveni rad 35
Rad koji zahtijeva veliku koncentraciju i/ili preciznu psihomotoriku 40
Rad koji zahtijeva često komuniciranje govorom 50
Lakši mentalni rad te fizički rad koji zahtijeva pozornost i koncentraciju 65
– s obzirom na zamjećivanje signala opasnosti i/ili upozorenja
• Razina zvučnog signala opasnosti ili upozorenja mora biti 10 dB viša od postojeće razine buke na ispitivanom radnom mjestu
– s obzirom na oštećenje sluha
• Kada izmjerena ekvivalentna razina buke na radnome mjestu prelazi 80 dB(A), kao ocjenska razina buke za pojedinog radnika primjenjuje se
normalizirana dnevna osobna izloženost buci LRE,8h. Ako je buka tijekom radnog tjedna promjenjiva, primjenjuje se normalizirana tjedna osobna
izloženost LRE,w. Najviša dopuštena dnevna ili tjedna osobna izloženost buci radnika iznosi 85 dB(A). Istodobno najviša vršna C-vrednovana razina
buke ne smije biti viša od LC,peak = 140 dB(C).
Nije na snazi, zamijenjen Pravilnikom o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu.
Vidi i točku 19. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada.
OBAVEZE ORGANIZATORA JAVNIH SKUPOVA NA OTVORENOM
Dodatno iz skripte: Organizator javnih skupova na otvorenom mora obavijestiti MUP o vremenu i mjestu održavanja, ulicama kojima će se kretati, gdje
bi moglo doći do buke i dobiti dozvolu za održavanje skupa.
BUKA SADRŽAJA ZA ŠPORT, REKREACIJU I ZABAVU

Članak 13.
Buka koja se javlja od nepokretnih i pokretnih izvora na otvorenim i u zatvorenim prostorima namijenjenim za šport, igru, ples, predstave, koncerte,
slušanje glazbe i zabavu zajedno sa na njih vezanim prometom ne smije prijeći razine buke određene u člancima 5., 6., 8., 9. i 11. ovoga Pravilnika.
Od zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka izuzeti su objekti koji se nalaze u posebnoj zoni prema članku 16. Zakona o zaštiti od buke i udovoljavaju
zahtjevima istoga članka.
Članak 14.
Objekti u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge, a u kojima propisom kojim se uređuju minimalni uvjeti nije kao
obveza predviđena glazba, može se u zatvorenom prostoru izvoditi samo glazba ugođaja najviše ekvivalentne razine 65 dB(A).
Članak 15.
Objekti koji rade noću, u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge a u kojima je propisom kojim se uređuju minimalni
uvjeti predviđena glazba, dopušteno je izvoditi glazbu najviše razine LA,eq=90 dB(A), srednje vršne razine LA,01=100 dB(A).
Buka od glazbe, stalna ili povremena (otvaranje vratiju), zajedno sa bukom pri dolasku i odlasku posjetitelja i sudionika, pješice ili vozilima ne smije u
boravišnim prostorijama i okolnom vanjskom prostoru povećati postojeću rezidualnu ekvivalentnu razinu buke.
POVREMENI IZVORI BUKE

Članak 16.
Povremeni izvori buke pojavljuju se rijetko, diskontinuirano i pojedinačno kao npr. pri servisiranju opreme, ispuštanju pare, i sl.
U zonama 1 – 4 iz Tablice 1. ovoga Pravilnika, ocjenska razina buke izvan zgrada ne smije biti veća od 70 dB(A) danju i 55 dB(A) noću.
Pojedinačne kratkotrajne vršne vrijednosti buke LRE ne smiju u:
– zoni 5 biti veće danju za 25 dB(A), noću za 15 dB(A)
– zonama 1 – 4 biti veće danju za 20 dB(A), noću za 10 dB(A) od vrijednosti propisanih u Tablici 1. ovoga Pravilnika.
BUKA GRADILIŠTA
BUKA GRADILIŠTA
Članak 17.
– Radovi na otvorenom prostoru i na građevinama
Bez obzira na zonu iz Tablice 1. članka 5. ovoga Pravilnika, tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U
razdoblju od 08.00 do 18.00 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A).
Pri obavljaju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednosti iz Tablice 1. članka 5. ovoga Pravilnika.
Za gradilišta unutar zone gospodarske namjene (zona 5.) iz Tablice 1. članka 5. ovoga Pravilnika ekvivalentna razina buke ne smije prijeći utvrđene
vrijednosti tijekom dnevnog i noćnog razdoblja.
Iznimno od odredbi stavka 1., 2. i 3. ovoga članka dopušteno je prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB(A), u slučaju ako to zahtijeva
tehnološki proces u trajanju do najviše jednu (1) noć, odnosno dva (2) dana tijekom razdoblja od trideset (30) dana.
412
O slučaju iznimnog prekoračenja dopuštenih razina buke prema stavku 4. ovoga članka izvođač radova obvezan je pisanim putem obavijestiti sanitarnu
inspekciju, a taj se slučaj mora i upisati u građevinski dnevnik.
– Za radove u građevinama s više korisnika osim navedenih mjera u stavcima 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka primjenjuju se i dodatni kriteriji:
U građevinama s boravišnim prostorijama u kojima se boravi i noću, radovi se mogu obavljati isključivo tijekom dnevnog razdoblja.
Dopuštene ekvivalentne razine buke u boravišnim prostorijama stanova iznose 40 dB(A), pri čemu se u razdoblju između 08.00 i 18.00 sati dopušta
prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB.
PRAVILNIK O ZAŠTITI RADNIKA OD IZLOŽENOSTI BUCI NA RADU

NN 46/08
PRAVILNIK O ZAŠTITI RADNIKA OD IZLOŽENOSTI BUCI NA RADU
Članak 1.
Svrha i područje primjene
1. Ovim se pravilnikom utvrđuju minimalni zahtjevi zaštite radnika od rizika po njihovo zdravlje i sigurnost koji proizlaze ili mogu proizaći od
izloženosti buci, a posebno rizika po sluh.
2. Zahtjevi iz ovog pravilnika primjenjuju se na djelatnosti u kojima radnici zbog svoga rada su ili mogu biti izloženi rizicima uzrokovanim bukom.
Članak 2.
Definicije
U smislu ovog pravilnika, fizički parametri koji se koriste kao faktori prognoze rizika definiraju se na sljedeći način:
(a) vršna vrijednost zvučnoga tlaka (Ppeak): najviša vrijednost frekvencijski »C« – vrednovanog trenutnog zvučnog tlaka;
(b) dnevna razina izloženosti buci (LEX, 8h) (dB(A) re. 20 µPa): vremenski vrednovana srednja razina izloženosti buci za nominalni osmosatni radni dan
kako je to definirano međunarodnom normom ISO 1999:1990, točka 3.6. i HRN ISO 9612: Akustika – Smjernice za mjerenje i utvrđivanje izloženosti
buci u radnoj okolini. Obuhvaća svu buku prisutnu na radu, uključujući i impulsnu buku;
(c) tjedna razina izloženosti buci (LEX, 8h): vremenski vrednovani prosjek dnevnih razina izloženosti buci za nominalni tjedan od pet osmosatnih radnih
dana kako je to definirano međunarodnom normom ISO 1999:1990, točka 3.6. (napomena 2.) i HRN ISO 9612: Akustika – Smjernice za mjerenje i
utvrđivanje izloženosti buci u radnoj okolini.
Članak 3.
Ovaj pravilnik propisuje sljedeće granične vrijednosti izloženosti i upozoravajuće vrijednosti izloženosti tijekom osamsatnog radnog dana te sljedeće
razine vršnih vrijednosti zvučnoga tlaka:
a) granična vrijednost izloženosti:
L(EX,8h) = 87 dB(A) i p(peak) = 200 Pa (140 dB(C) u odnosu na referentni zvučni tlak 20 μPa);
b) gornja upozoravajuća granica izloženosti:
L(EX,8h) = 85 dB(A) i p(peak) = 140 Pa (137 dB(C) u odnosu na referentni zvučni tlak 20 μPa);
c) donja upozoravajuća granica izloženosti
L(EX,8h) = 80 dB(A) i p(peak) = 112 Pa (135 dB(C) u odnosu na referentni zvučni tlak 20 μPa).
Za granične vrijednosti izloženosti vrijedi, da poslodavac pri utvrđivanju stvarne izloženosti radnika mora uzeti u obzir smanjenje buke zbog uporabe
osobne zaštitne opreme za zaštitu sluha, dok za upozoravajuće vrijednosti izloženosti vrijedi da taj učinak ne smije uzimati u obzir.
Članak 4.
Pri obavljanju radnih zadaća pri kojima se dnevna izloženost buci iz dana u dan znatno mijenja, mogu poslodavci u temeljenim slučajevima prilikom
primjene graničnih vrijednosti i upozoravajućih vrijednosti izloženosti za prosudbu razine buke, kojoj su radnici izloženi, umjesto dnevne primjenjivati
tjednu izloženost pod uvjetom, da:
a) tjedna izloženost ne premašuje granične vrijednosti izloženosti 87 dB(A);
b) poduzimaju odgovarajuće mjere, koje rizike, povezane s tim djelatnostima, smanjuju na najmanju moguću mjeru.
Članak 5.
(1) Smatra se, da je rad ometan bukom, ako su pri radovima karakterističnim za dotično radno mjesto premašene ekvivalentne razine buke navedene u
Prilogu ovoga pravilnika.
(2) Zahtjeve za neometan rad treba imati u vidu prilikom planiranja proizvodnog ili radnog procesa.
(3) Ako se utvrdi da je rad ometan bukom, mora poslodavac proučiti mogućnosti za smanjenje smetnji i/ili skrbiti, da toj buci bude izloženo što manji broj
radnika.
OBVEZE POSLODAVACA
Članak 6.
Utvrđivanje i procjena rizika
1. Pri ispunjavanju obveza iz članka 18. Zakona o zaštiti na radu kao i Pravilnika o izradi procjene opasnosti poslodavac osigurava izradu procjene i po
potrebi mjerenje razine buke kojoj su radnici izloženi.
2. Mjerenja iz stavka 1. mogu obavljati pravne i fizičke osobe koje posjeduju ovlaštenja za navedene poslove od strane nadležnih tijela uprave.
Mjerne metode i instrumenti prilagođavaju se uvjetima koji prevladavaju, posebno u pogledu svojstava buke koja se mjeri, trajanja izloženosti, faktora
okoline i karakteristika mjernih instrumenata.
Ove metode i instrumenti omogućit će određivanje parametara definiranih člankom 2. i donošenje suda o tome jesu li u danom slučaju premašene
vrijednosti utvrđene člankom 3.
Metode koje se rabe mogu uključivati uzimanje uzoraka, koji moraju biti reprezentativni za osobnu izloženost radnika.
3. Podaci dobiveni mjerenjem razine izloženosti buci čuvat će se u primjerenom obliku kako bi se do njih moglo doći u kasnijoj fazi.
4. U skladu s odredbama Pravilnika o izradi procjene opasnosti poslodavac pri provođenju procjene rizika obraća posebnu pozornost na sljedeće:
(a) granične vrijednosti izloženosti i upozoravajuće granične vrijednosti izloženosti iz članka 3. ovog pravilnika te izmjerene razine buke od strane
ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba;
(b) bilo kakve utjecaje na zdravlje i sigurnost radnika koji spadaju u posebno osjetljive rizične skupine;
(c) u suradnji sa specijalistima medicine rada koliko je moguće, bilo kakve utjecaje na zdravlje i sigurnost radnika koji proizlaze iz interakcije između
buke i ototoksičnih tvari na poslu te buke i vibracija kao i bilo kakav izravan utjecaj na zdravlje i sigurnost radnika koji je rezultat interakcije između buke
i zvučnog signala upozorenja ili drugih zvukova koje treba poštivati kako bi se smanjio rizik od nesreća;
(d) podatke o emisiji buke dobivene od proizvođača radne opreme u skladu s pozitivnim propisima;
(e) postojanje zamjenske radne opreme namijenjene smanjenju emisije buke;
(f) daljnju izloženost buci izvan uobičajenog radnog vremena, za što je odgovoran poslodavac;
(g) odgovarajuće podatke dobivene zdravstvenim nadzorom, uključujući i objavljene podatke, u mogućoj mjeri;
413
(h) dostupnost osobne zaštitne opreme za zaštitu sluha koja ima odgovarajuće prigušujuće djelovanje.
5. Poslodavac mora posjedovati procjenu opasnosti u skladu s Pravilnikom o izradi procjene opasnosti u kojoj će utvrditi koje mjere treba poduzeti u
skladu s člancima 5., 6., 7. i 8. ovoga pravilnika. Procjena rizika pohranit će se na odgovarajućem mediju u skladu s odredbama navedenog pravilnika.
Procjena rizika redovito se ažurira, osobito ako je došlo do znatnih promjena koje su je mogle učiniti zastarjelom, ili kada rezultati zdravstvenog nadzora
to pokažu neophodnim.
Članak 7.
Uklanjanje ili smanjenje izloženosti
1. Uzimajući u obzir tehnički napredak i raspoloživost mjera upravljanja rizikom na izvoru, rizici koji proizlaze iz izloženosti buci uklanjaju se na svom
izvoru ili pak smanjuju na najmanju moguću mjeru.
Smanjenje tih rizika temelji se na općim načelima prevencije iz članka 17. Zakona o zaštiti na radu, uzimajući u obzir sljedeće:
(a) druge metode rada koje iziskuju manju izloženost buci;
(b) odabir odgovarajuće radne opreme s obzirom na posao koji treba obaviti, koja emitira najmanju moguću buku, uključujući i mogućnost da se
radnicima stavi na raspolaganje radna oprema u skladu s odredbama Pravilnika o uporabi radne opreme, čija je svrha ili učinak ograničavanje izloženosti
buci;
(c) projektiranje i planiranje radnih mjesta i radilišta;
(d) odgovarajuće informiranje i osposobljavanje kojim će se uputiti radnike u korištenje radne opreme na ispravan način kako bi se njihova izloženost
buci smanjila na najmanju moguću razinu;
(e) smanjenje buke primjenom osnovnih pravila zaštite na radu:
(i) smanjenje zračne komponente buke, npr. zaslonima, akustičkim oklopima zvučnoapsorpcijskom obradom prostora;
(ii) smanjenje strukturne komponente buke, npr. prigušenjem ili izolacijom;
(f) odgovarajuće programe održavanja radne opreme, radnih mjesta i radnih sustava;
(g) smanjenje buke organizacijom posla:
(i) ograničavanje trajanja i izloženosti;
(ii) odgovarajući radni raspored s primjerenim odmorima.
2. Ako se na temelju procjene rizika iz članka 4. pokaže da su gornje upozoravajuće vrijednosti izloženosti premašene, poslodavac izrađuje i provodi
program tehničkih i/ili organizacijskih mjera koje imaju za cilj smanjiti izloženost buci, uzimajući u obzir mjere iz stavka 1.
3. Na temelju procjene rizika iz članka 4., mjesta rada na kojima će radnici vjerojatno biti izloženi buci koja premašuje gornje akcijske vrijednosti
izloženosti trebaju biti obilježena primjerenim oznakama. Takva područja također treba ograditi i ograničiti im pristup tamo gdje je to tehnički izvedivo i
gdje rizik zbog izloženosti to opravdava.
4. Kada je zbog prirode posla radnicima omogućeno korištenje prostorija za odmor u nadležnosti poslodavca, buka u ovim prostorijama mora biti
smanjena na razinu koja je u skladu s njihovom namjenom i uvjetima korištenja.
5. U skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu poslodavac mora prilagoditi mjere iz ovog članka zahtjevima posebno osjetljivih skupina radnika
(trudnice, malodobnici, radnici sa smanjenim sposobnostima).
ŠTO RADNIK MOŽE UČINITI U SLUČAJU POVEĆANE BUKE 2/2
Iz skripte:
Buka je fizikalna štetnost. Buka: vanjska, unutarnja u radnim prostorima ili uredska buka. Prekomjerna izloženost buci može uzrokovati privremeni ili
trajni te djelomični ili potpuni gubitak sluha.
Prag čujnosti 0 dB, šuštanje lišća 10 dB, šapat 20 dB, govor 50 dB, prometna ulica i automobil 70 dB, kamion 90 dB, udaranje čekića po nakovnju 95
dB, avionski motor 120 dB na 200 m udaljenosti.
U slučaju povećane buke radnik može koristiti osobna sredstva za zaštitu od buke. ušni čepići, kacige s akustičnom zaštitom, ušne školjke.
Članak 8.
Osobna zaštitna oprema
1. Ako je rizike koji proizlaze iz izloženosti buci nemoguće spriječiti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu odnosno odgovarajućim
organizacijskim mjerama, radnicima treba staviti na raspolaganje odgovarajuću i dobro prilagođenu osobnu opremu za zaštitu sluha koju
trebaju koristiti u skladu s odredbama članka 77. Zakona o zaštiti na radu te Pravilnika o uporabi radne opreme te pod sljedećim uvjetima:
(a) kada izloženost buci prelazi donju upozoravajuću granicu izloženosti, poslodavac radnicima stavlja na raspolaganje osobnu opremu za
zaštitu sluha s preporukom da je radnici upotrebljavaju;
(b) kada je izloženost buci jednaka ili viša od gornje upozoravajuće granice izloženosti, poslodavac mora radnicima osigurati odgovarajuću
osobnu opremu za zaštitu sluha.
U tu se svrhu preporučuju sljedeća osobna zaštitna oprema:
1. Ušni štitnici (prema normi HRN EN 352 – 1. dio) koje radnik nosi preko ušiju, a pričvršćuje ih direktno na kacigu ili posebnim držačem (preko glave,
ispod brade, na zatiljku). Ovisno o materijalu i izvedbi ušnim štitnicima moguće je prigušiti buku u rasponu od 21 do 36 dB (SNR) kao i u različitim
kombinacijama HML frekvencijskih vrijednosti.
2. Ušni čepovi (prema normi HRN EN 352-2. dio) koje radnik stavlja u ušni kanal ili ušnu šupljinu, a izrađuju se od specijalne zaštitne vate ili umjetnih
materijala (poliuretanska pjena ili silikon). Mogu biti za jednokratnu ili višekratnu uporabu, formabilni ili prethodno formirani, a koriste se kao odvojeni
ili povezani trakom ili čvrstim držačem koji se namješta ispod brade ili na zatiljku. Ovisno o materijalu i vrsti izvedbe mogu prigušiti buku u rasponu od
23 do 37 dB (SNR).
3. Otoplastika – koja se izrađuje prema individualnim mjerama korisnika i nosi se u ušnom kanalu.
Uporaba ušnih štitnika preporuča se:
• Na poslovima pri kojima se prekomjerna buka javlja povremeno, kratkotrajno, odnosno pri kratkotrajnom zadržavanju u području djelovanja buke;
• Ako radnik ne može primijeniti ušne čepove za zaštitu sluha zbog preuskih ušnih kanala;
• Ako kod radnika postoji sklonost upali slušnih kanala ili se primijeti tjelesna reakcija nepodnošljivosti uporabe ušnih čepova;
• Na poslovima pri kojima se javlja impulsna buka, na kojima je uz zaštitu sluha potrebno istodobno osigurati prepoznavanje upozoravajućih zvučnih
signala i na kojima je potrebna mogućnost komunikacije (posebne izvedbe elektronskih ušnih štitnika i štitnika s UKW radio vezom);
Uporaba ušnih čepova za zaštitu sluha preporuča se:
• Ako nema posebnih razloga za uporabu ušnih štitnika;
• Na poslovima pri kojima postoji trajna izloženost djelovanju buke;
• Pri pojavi jačeg znojenja korisnika ušnih štitnika;
• Kao sredstvo za dodatno prigušenje buke pri korištenju ušnih štitnika.
414
(c) osobna oprema za zaštitu sluha bira se tako da se rizici po sluh uklone ili smanje na najmanju moguću razinu pri čemu je poslodavac dužan
omogućiti predstavnicima radnika da od ponuđenih osobnih zaštitnih sredstava koja odgovaraju tehničkim zahtjevima nakon probnog
korištenja predlože ono koje im najbolje odgovara.
2. Obveza je poslodavca da osigura nošenje osobne zaštitne opreme za zaštitu sluha od strane radnika i da provjerava učinkovitost mjera
poduzetih u skladu s ovim člankom.
Članak 9.
Ograničavanje izloženosti
1. Ni pod kakvim uvjetima izloženost radnika utvrđena u skladu s člankom 3. stavkom 2. ne smije premašiti granične vrijednosti izloženosti.
2. Ako se unatoč mjerama poduzetima u cilju provođenja ovog pravilnika otkrije izloženost koja prelazi granične vrijednosti, poslodavac:
(a) odmah poduzima mjere za smanjenje izloženosti ispod razine graničnih vrijednosti;
(b) utvrđuje razloge zbog kojih je došlo do prekomjerne izloženosti; i
(c) dorađuje zaštitne i preventivne mjere kako bi se izbjeglo ponovno pojavljivanje problema.
Članak 10.
Informiranje i osposobljavanje radnika
U skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu poslodavac radnicima koji su na radu izloženi buci koja je jednaka ili viša od donjih upozoravajućih
vrijednosti izloženosti, radnicima i/ili njihovim povjerenicima za zaštitu na radu osigurava podatke i osposobljavanje u pogledu rizika koji proizlaze iz
izloženosti buci, a poglavito što se tiče:
(a) prirode tih rizika;
(b) mjera koje se poduzimaju u cilju provedbe ovog pravilnika kako bi se rizici uzrokovani bukom uklonili ili smanjili na najmanju moguću razinu,
uključujući i okolnosti pod kojima se te mjere primjenjuju;
(c) graničnih vrijednosti izloženosti i upozoravajućih vrijednosti izloženosti iz članka 3. ovog pravilnika;
(d) rezultata procjene i mjerenja buke provedenih u skladu s člankom 4. ovog pravilnika, zajedno s pojašnjenjem njihove važnosti i potencijalnih rizika;
(e) obveze korištenja osobne zaštitne opreme i njezinog ispravnog korištenja;
(f) razloga i načina za otkrivanje i prijavljivanje znakova oštećenja sluha;
(g) prava radnika raspoređenih na poslove s posebnim uvjetima rada na zdravstveni nadzor, okolnosti pod kojima radnici imaju pravo na zdravstveni
nadzor i svrhe zdravstvenog nadzora, u skladu s člankom 12. ovog pravilnika;
(h) sigurnih načina rada kako bi se izloženost buci smanjila na najmanju moguću razinu.
Članak 11.
Savjetovanje s radnicima i njihovo sudjelovanje
Savjetovanje s radnicima i njihovim predstavnicima i njihovo sudjelovanje u materiji koju obuhvaća ovaj pravilnik provodit će se u skladu s odredbama
članka 42a. Zakona o zaštiti na radu, a posebno kod:
– procjene rizika i određivanja mjera koje treba poduzeti, navedenih u članku 6.,
– aktivnosti usmjerenih uklanjanju ili smanjenju rizika koji proizlaze iz izloženosti buci, navedenih u članku 7.,
– odabira osobne opreme za zaštitu sluha iz članka 8. stavka 1. točke c.
OSTALE ODREDBE
Članak 12.
Zdravstveni nadzor
1. Ovim se pravilnikom propisuje zdravstveni nadzor radnika kada procjena i mjerenje iz članka 4. stavka 1. ovog pravilnika pokažu da postoji rizik po
njihovo zdravlje. Te se odredbe, zajedno s navedenim zahtjevima glede zdravstvene dokumentacije i njezine dostupnosti provode u skladu s odredbama
Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada.
2. Poslovi pri kojima je radnik izložen buci koja premašuje gornju upozoravajuću vrijednost izloženosti od 87 dB(A) spadaju u poslove s posebnim
uvjetima rada.
3. Poslodavac ne smije rasporediti radnika na navedene poslove ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete.
4. Radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled ovlaštenoj ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada u
privatnoj praksi s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje ovih
poslova.
5. Poslodavac dokazuje odgovarajućom ispravom da radnik ispunjava uvjete glede stručne sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti.
6. Poslodavac je dužan radnika, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, ponovno uputiti na pregled nakon proteka roka utvrđenog u prilogu
Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada ili kada to ocijeni specijalist medicine rada.
7. Poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako više ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova ili ako ga
ponovno ne uputi na pregled nakon isteka vremena u kojem je prema odredbi stavka 1. ovoga članka to bio dužan učiniti. 8. Za svakog radnika koji bude
podvrgnut pregledu u skladu sa stavcima 1. i 2. vodi se osobna zdravstvena dokumentacija koja se redovito ažurira. Zdravstvena dokumentacija sadrži
sažete rezultate provedenog zdravstvenog nadzora. Čuva se u primjerenom obliku kako bi se do nje moglo doći i kasnije, vodeći računa o eventualnoj
tajnosti podataka. Poslodavac mora čuvati zdravstvenu dokumentaciju i rezultate mjerenja buke na radnim mjestima najmanje četrdeset godina. Ako
poslodavac prestane sa svojom djelatnošću, rezultate mjerenja razine buke na radnim mjestima te zdravstvenu dokumentaciju radnika dužan je predati
Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Kopije odgovarajuće dokumentacije dostavljaju se nadležnim vlastima na njihov zahtjev. Radniku će na zahtjev biti omogućen pristup zdravstvenoj
dokumentaciji koja se tiče njega osobno.
9. Kada se kontrolom slušne funkcije utvrdi da radnik ima oštećenje sluha, specijalist medicine rada utvrđuje je li oštećenje rezultat izloženosti buci na
poslu. Ako jest:
(a) specijalist medicine rada obavještava radnika o rezultatima koji se odnose na njega osobno;
(b) poslodavac:
(i) revidira procjenu rizika provedenu u skladu s člankom 6.;
(ii) revidira mjere predviđene za uklanjanje ili smanjenje rizika temeljem članka 7.;
(iii) pri provođenju bilo kakvih mjera neophodnih za uklanjanje ili smanjenje rizika u skladu s člankom 7. i 8., vodi računa o savjetima specijalista
medicine rada ili nadležnih tijela nadzora, uključujući i mogućnost premještanja radnika na neki drugi posao gdje nema rizika od daljnje izloženosti; i
(iv) organizira sistematski zdravstveni nadzor i osigurava revidiranje zdravstvenog stanja ostalih radnika raspoređenih na poslove s posebnim uvjetima
rada zbog izloženosti buci, koji su bili izloženi na sličan način.
415
Članak 13.
Pravila ponašanja
Vezano uz provedbu odredaba ovoga pravilnika ministar nadležan za rad, uz savjetovanje s predstavnicima poslodavaca i radnika, donosi pravila
ponašanja s praktičnim smjernicama koje će pomoći radnicima i poslodavcima u glazbenom i zabavnom sektoru da ispune svoje zakonske obveze
utvrđene ovim pravilnikom.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 14.
Postojeće stanje potrebno je uskladiti s odredbama ovog pravilnika najkasnije do 31. ožujka 2011.
S obzirom na posebne uvjete, daje se rok do 31. ožujka 2011. za provođenje odredaba iz članka 9. koje se odnose na posadu morskih plovila.
Ministar nadležan za rad će najkasnije do 31. ožujka 2010. donijeti pravila ponašanja iz članka 13. ovog pravilnika koja će pružati praktične smjernice za
provedbu ovog pravilnika u glazbenom i zabavnom sektoru.
Članak 15.
Stupanjem na snagu ovoga pravilnika prestaju se kao priznata pravila primjenjivati odredbe Pravilnika o općim mjerama i normativima zaštite na radu od
buke u radnim prostorijama (Sl.L., br. 29/71) te ne primjenjuju odredbe članka 12. Pravilnika o najvišim dopuštenima razinama buke u sredini u kojoj
ljudi rade i borave »Narodne novine« 145/04).
PRILOG
DOPUŠTENE RAZINE BUKE S OBZIROM NA VRSTU DJELATNOSTI
 ZAKON O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17, 90/18
Napomena iz popisa: Traži se poznavanje općih odredbi te odredbi Zakona kojima se štite nepokretna kulturna dobra: pojedinačni objekti, zaštićene
kulturno-povijesne cjeline i arheološka nalazišta (izvan snage su odredbe članka 62. stavka 2. u dijelu koji se odnosi na rekonstrukciju, sanaciju i
adaptaciju kulturnog dobra i na građenje na području na kojemu se nalazi kulturno dobro, odredbe članka 62. stavka 3. te članka 63. ovog Zakona)
ZAKON O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i
očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug
Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara.
…
Članak 2.
Kulturna dobra od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu.
Kulturna dobra i sva preventivno zaštićena dobra sukladno ovome Zakonu predstavljaju nacionalno blago.
Kulturna dobra u smislu ovoga Zakona jesu:
- pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja,
- arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i
antropološku vrijednost,
- nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština i
416
- zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.
Članak 3.
Kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju uživaju zaštitu prema odredbama ovoga Zakona.
Članak 4.
Vlasnici i nositelji prava na kulturnom dobru, te drugi imatelji kulturnoga dobra odgovorni su za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara prema odredbama
ovoga Zakona.
Za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, za određivanje mjera zaštite i nadzor nad njihovim provođenjem, u sklopu svoga djelokruga skrbe i odgovorna su
tijela državne uprave, tijela lokalne samouprave i uprave i tijela lokalne samouprave u području kulture, prostornog planiranja i uređenja prostora, zaštite
okoliša, graditeljstva, stambenog i komunalnog gospodarstva, turizma, financija, unutarnjih poslova i pravosuđa sukladno zakonu i drugim propisima.
Svi su građani dužni skrbiti o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te prijaviti nadležnom tijelu dobro za koje se predmnijeva da ima svojstvo kulturnoga
dobra.
Članak 5.
Svrha je zaštite kulturnih dobara:
- zaštita i očuvanje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju, te prenošenje kulturnih dobara budućim naraštajima,
- stvaranje povoljnijih uvjeta za opstanak kulturnih dobara i poduzimanje mjera potrebnih za njihovo redovito održavanje,
- sprječavanje svake radnje kojom bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra i time ugroziti njegova
vrijednost,
– sprječavanje protupravnog postupanja i protupravnog prometa kulturnim dobrima te nadzor nad izvozom, iznošenjem, uvozom i unošenjem kulturnih
dobara,
- uspostavljanje uvjeta da kulturna dobra prema svojoj namjeni i značenju služe potrebama pojedinca i općem interesu.
Članak 6.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. zaštita kulturnog dobra jest poglavito provedba mjera zaštite pravne i stručne naravi propisanih odredbama ovoga Zakona, a sukladnih pravilima
konzervatorske struke,
2. očuvanje kulturnoga dobra jest provedba mjera zaštite i očuvanja radi produženja trajanja spomeničkih svojstava kulturnoga dobra,
3. čuvanje kulturnoga dobra je sustavno praćenje stanja kulturnoga dobra i osiguravanje njegove zaštite od svakog ugrožavanja toga dobra ili njegovih
spomeničkih svojstava, kao i svake druge protupravne ili neovlaštene uporabe,
4. održavanje kulturnoga dobra je sustavno praćenje stanja kulturnoga dobra te poduzimanje mjera i radova nužnih za očuvanje spomeničkih svojstava,
cjelovitosti i namjene kulturnoga dobra,
5. kulturno-povijesnom cjelinom smatra se naselje ili dio naselja, kao i područje, koji su zaštićeni kao kulturno dobro,
6. građevina arheološkog značenja je građevina ili dio građevine koja čini jednu funkcionalnu cjelinu i nalazi se ispod površine zemlje,
7. kontaktna zona je područje koje okružuje kulturno dobro upisano u Listu svjetske baštine ili u Listu ugrožene svjetske baštine i za koje se određuju
mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti kulturnog dobra,
8. nositelj prava na kulturnom dobru smatra se osim vlasnika i nositelj drugih stvarnih i obveznih prava na kulturnom dobru,
9. imatelj kulturnoga dobra jest svaka osoba koja na bilo koji način i po bilo kojoj osnovi drži kulturno dobro,
10. sustav mjera zaštite kulturnoga dobra jest ukupnost svih zaštitnih mjera utvrđenih radi potpune zaštite i očuvanja pojedinoga kulturnog dobra,
11. nadležno tijelo je Konzervatorski odjel Ministarstva kulture na čijem se području kulturno dobro nalazi, a za područje Grada Zagreba Gradski zavod
za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu,
12. konzervatorski elaborat je stručni dokument koji se izrađuje za potrebe zahvata na pojedinačno zaštićenoj građevini u slučaju promjena koje mogu
utjecati na tehničko stanje, odnosno svojstva kulturnoga dobra, te za postojeću građevinu ili planiranu izgradnju unutar zaštićene kulturno-povijesne
cjeline na lokaciji koja je od interesa za očuvanje svojstava kulturno-povijesne cjeline,
13. konzervatorska podloga je stručna dokumentacija koja sadrži grafički i tekstualni dio, a obuhvaća identifikaciju, analizu stanja, valorizaciju i mjere
očuvanja kulturno-povijesnih vrijednosti na području obuhvata,
14. kulturni predmet je predmet koji je kategoriziran ili definiran od strane države članice Europske unije, prije ili nakon njegova nezakonitog iznošenja s
državnog područja te države članice, kao dio »nacionalnog blaga koje ima umjetničku, povijesnu ili arheološku vrijednost« prema nacionalnom
zakonodavstvu ili u okviru administrativnih postupaka, a u smislu članka 36. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
15. nezakonito iznesen kulturni predmet s državnog područja države članice Europske unije je kulturni predmet:
(a) iznesen s državnog područja države članice kršenjem njezinih propisa o zaštiti nacionalnog blaga ili kršenjem Uredbe (EZ) br. 116/2009 ili
(b) koji nije vraćen nakon isteka roka zakonitog privremenog iznošenja ili bilo koje kršenje nekog drugog uvjeta kojim se uređuje takvo privremeno
iznošenje,
16. država članica Europske unije koja je zatražila povrat kulturnog predmeta je država članica s čijeg je državnog područja kulturni predmet nezakonito
iznesen,
17. država članica Europske unije od koje se traži povrat kulturnog predmeta je država članica na čijem se državnom području nalazi kulturni predmet
nezakonito iznesen s državnog područja druge države članice Europske unije,
18. povrat kulturnog predmeta je fizički povrat kulturnog predmeta na državno područje države članice Europske unije koja je zatražila povrat,
19. samostalni posjednik kulturnog predmeta je osoba koja za vlastiti račun izvršava faktičnu vlast na kulturnom predmetu,
20. nesamostalni posjednik kulturnog predmeta je osoba koja za treću osobu izvršava faktičnu vlast na kulturnom predmetu,
11. javne zbirke su zbirke koje su u skladu sa zakonodavstvom države članice Europske unije definirane kao javne i koje su u vlasništvu te države članice,
lokalnog ili područnog tijela u toj državi članici ili institucije koja se nalazi na državnom području te države članice, pod uvjetom da je takva institucija u
vlasništvu države članice ili lokalnog ili područnog tijela ili je u znatnoj mjeri od njih financirana.
II. VRST E K ULT URNIH DOB ARA
1. Nepokretna kulturna dobra

Članak 7.
Nepokretno kulturno dobro može biti:
- grad, selo, naselje ili njegov dio,
- građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem,
417
- elementi povijesne opreme naselja,
- područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama,
- arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone,
- područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima,
- krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru,
- vrtovi, perivoji i parkovi,
- tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti.
…
III. US PO ST AVL JANJE Z AŠ T ITE NAD K ULT URNIM DO B RO M
1. Preventivna zaštita
Članak 10.
Za dobra za koja se predmnijeva da imaju svojstvo kulturnoga dobra može se kao privremeno donijeti rješenje o preventivnoj zaštiti. Rješenje o
preventivnoj zaštiti donosi nadležno tijelo prema mjestu gdje se dobro nalazi, a može ga donijeti prije prethodnog izjašnjavanja stranke.
Rješenjem o preventivnoj zaštiti utvrđuje se predmet preventivne zaštite i rok na koji se određuje.
Rok na koji se određuje preventivna zaštita računa se do donošenja rješenja iz članka 12. ovoga Zakona, ali ne može biti dulji od četiri godine u
neprekinutom trajanju, osim za arheološka i podvodna arheološka nalazišta u slučaju kojih ne može biti dulji od šest godina u neprekinutom trajanju od
dana donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti.
Trajanje preventivne zaštite ne može se produljiti nakon isteka rokova propisanih stavkom 3. ovoga članka.
Ako po proteku roka propisanog stavkom 3. ovoga članka ne bude doneseno rješenje kojim se utvrđuje svojstvo kulturnoga dobra rješenje o preventivnoj
zaštiti prestaje važiti.
Rješenjem kojim se uspostavlja preventivna zaštita nad nekretninama obvezno se utvrđuju prostorne međe dobra na koje se odnosi preventivna zaštita.
Žalba na rješenje o preventivnoj zaštiti ne odgađa izvršenje rješenja.
Članak 11.
Na dobro koje je preventivno zaštićeno primjenjuje se ovaj Zakon i svi propisi koji se odnose na kulturna dobra.
Dobro iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u Listu preventivno zaštićenih dobara koja je posebni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (u
daljnjem tekstu: Registar).
2. Utvrđivanje svojstva kulturnoga dobra

Članak 12.
Svojstvo kulturnoga dobra, na temelju stručnog vrednovanja, utvrđuje Ministarstvo kulture rješenjem koje može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja
stranke.
Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka za nepokretno kulturno dobro obvezno se utvrđuju granice kulturnoga dobra koje se zaštićuje, a dostavlja se
nadležnom katastru i općinskom sudu radi zabilježbe u katastru i zemljišnoj knjizi svojstva kulturnoga dobra na katastarskim česticama utvrđenim ovim
rješenjem te lučkoj kapetaniji kada se rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra odnosi na podvodno arheološko nalazište.
Iznimno od stavka 2. ovoga članka, granice kulturnog krajolika mogu se odrediti opisno (vodotoci, ceste, pruge i drugo) kada je to provedivo u
prostornom planu, granice podvodnih arheoloških nalazišta georeferenciranim točkama/koordinatama, a granice podmorskih arheoloških nalazišta
georeferentnim točkama u WGS 84 koordinatnom sustavu, o čemu se rješenje dostavlja katastru.
Rješenjem iz stavka 1. određuje se sustav mjera zaštite kulturnoga dobra i obveza upisa kulturnoga dobra u Registar, Listu zaštićenih kulturnih dobara.
Žalba na rješenje iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja. Rješenje o žalbi donosi Povjerenstvo za žalbe iz članka 78. stavka 4. ovoga
Zakona.
3. Kulturna dobra od nacionalnog značenja

Članak 13.
Kulturna dobra za koja se utvrdi da su od najvećega nacionalnog značenja za Republiku Hrvatsku upisuju se u posebni dio Registra, Listu kulturnih
dobara nacionalnoga značenja.
Postupak vrednovanja kulturnih dobara iz stavka 1. ovoga članka obavlja posebno stručno povjerenstvo od pet članova koje imenuje ministar kulture iz
reda istaknutih stručnjaka za kulturnu baštinu.
Na temelju stručnog nalaza, povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka predlaže ministru kulture donošenje rješenja.
Rješenjem iz stavka 3. ovoga članka određuje se sustav mjera zaštite kulturnoga dobra.
Žalba na rješenje iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja. Rješenje o žalbi donosi Povjerenstvo za žalbe iz članka 78. stavka 4. ovoga
Zakona.
4. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

Članak 14.
Kulturna dobra upisuju se u Registar.
Registar je javna knjiga koju vodi Ministarstvo kulture.
Inventarne knjige javnih muzeja i katalozi javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba kojima su osnivači Republika Hrvatska i jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u njihovu pretežitom vlasništvu sastavni su dio Registra.
Ministar kulture pravilnikom propisuje oblik, sadržaj i način vođenja Registra.
Članak 15.
Ako kulturno dobro izgubi svojstva radi kojih je zaštićeno, Ministarstvo kulture donijet će rješenje o prestanku svojstva kulturnoga dobra, na temelju
kojega će se kulturno dobro brisati iz Registra.
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo kulture donosi uz prethodno mišljenje Hrvatskoga vijeća za kulturna dobra.
Rješenje kojim se utvrđuje prestanak svojstva nepokretnog kulturnoga dobra obvezno se dostavlja nadležnom katastru i sudu radi brisanja zabilježbe u
zemljišnim knjigama.
Rješenje o prestanku svojstva kulturnoga dobra koje se odnosi na podvodno arheološko nalazište dostavlja se i nadležnoj lučkoj kapetaniji.
Članak 16.
418
Brisan.
5. Zaštita dobara od lokalnog značenja

Članak 17.
Dobro za koje prema odredbama ovoga Zakona nije utvrđeno da je pod zaštitom kao kulturno dobro predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba, grada
ili općine može proglasiti zaštićenim, ako se nalazi na njihovu području.
Tijelo iz stavka 1. ovoga članka svojom će odlukom odrediti dobro koje proglašava zaštićenim, a način njegove zaštite utvrdit će uz prethodnu suglasnost
nadležnog tijela, te osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke.
Odluku iz stavka 1. ovoga članka donositelj je dužan dostaviti Ministarstvu kulture.
IV. OB VE Z E I PRAVA VL AS NIK A K UL T URNO G A DO B RA
1. Vlasništvo na kulturnom dobru

Članak 18.
Za nepokretno i pokretno kulturno dobro mora biti utvrđen vlasnik.
Ako kulturno dobro nema vlasnika ili se on ne može utvrditi ili je nepoznat ili kulturno dobro ostane bez vlasnika, vlasnikom postaje Republika Hrvatska.
Članak 19.
Dobro za koje se predmnijeva da ima svojstva kulturnoga dobra, a nalazi se ili se nađe u zemlji, moru ili vodi, vlasništvo je Republike Hrvatske.
Osoba koja smatra da ima pravo vlasništva na dobru iz stavka 1. ovoga članka može kod nadležnog suda podići tužbu radi utvrđivanja prava vlasništva.
Na nađeno dobro primjenjuju se propisi o nalazu blaga.
Članak 19.a
Građevina arheološkog značenja od interesa za Republiku Hrvatsku koja se nalazi ispod površine zemlje i čini jednu funkcionalnu cjelinu prema ovom
Zakonu nije povezana s katastarskim česticama koje se nalaze iznad nje, javno je dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske, što
se utvrđuje rješenjem Ministarstva kulture.
Kada se građevina iz stavka 1. ovoga članka proteže ispod jedne ili više katastarskih čestica, upis javnog dobra u općoj uporabi provest će se za cijelu
građevinu.
Građevina iz stavka 1. ovoga članka može se ustupiti na upravljanje i korištenje jedinicama lokalne i/ili jedinicama područne (regionalne) samouprave na
čijem se području nalazi, na njihov zahtjev.
Dostava rješenja iz stavka 1. ovoga članka obavlja se objavom na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.
Dostava rješenja iz stavka 1. ovoga članka smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se tijelu nadležnom za katastar i nadležnom općinskom sudu radi provedbe u zemljišnoj knjizi.
Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na rudarske i slične objekte.
Članak 19.b
Građevina iz članka 19.a stavka 1. ovoga Zakona upisuje se na temelju rješenja iz članka 19.a stavka 1. ovoga Zakona kao posebno zemljišnoknjižno
tijelo u posjedovnici novog zemljišnoknjižnog uloška, koji se radi toga osniva, uz naznaku brojeva zemljišnoknjižnih čestica ispod kojih se građevina
nalazi.
U vlastovnicu zemljišnoknjižnog uloška iz stavka 1. ovoga članka upisuje se javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske uz
upis pravne osobe kojoj je ono dano na upravljanje i korištenje.
Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na rudarske i slične objekte.
2. Obveze vlasnika kulturnoga dobra

Članak 20.
Vlasnik kulturnoga dobra obvezan je:
- postupati s kulturnim dobrom s dužnom pažnjom, a osobito ga čuvati i redovito održavati;
- provoditi mjere zaštite utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima,
- o svim promjenama na kulturnom dobru, oštećenju ili uništenju, te o nestanku ili krađi kulturnoga dobra, odmah, a najkasnije sljedećeg dana obavijestiti
nadležno tijelo,
- dopustiti stručna i znanstvena istraživanja, tehnička i druga snimanja, kao i provedbu mjera tehničke zaštite,
- omogućiti dostupnost kulturnoga dobra javnosti,
- očuvati cjelovitost zaštićene zbirke pokretnih kulturnih dobara,
- izvršavati sve druge obveze propisane ovim Zakonom i drugim propisima.
Članak 21.
Nadležno tijelo utvrđuje mjere zaštite kulturnog dobra rješenjem. Ako vlasnik ne provede mjeru propisanu rješenjem u utvrđenom roku, tu će mjeru
provesti nadležno tijelo na trošak vlasnika.
Nadležno tijelo rješenjem utvrđuje obvezu vlasnika na naknadu troškova i visinu troškova izvršenja takve mjere.
Žalba na rješenje iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
Članak 22.
Troškove u svezi s očuvanjem i održavanjem kulturnoga dobra, te provedbom mjera tehničke zaštite snosi vlasnik kulturnoga dobra.
Ako održavanje kulturnoga dobra ili radovi na njegovu popravku, konzerviranju ili provedbi mjera tehničke zaštite zahtijevaju izvanredne troškove koji
premašuju redovite troškove održavanja i prihode ili druge koristi koje vlasnik ima od kulturnoga dobra, vlasnik ima pravo podnijeti zahtjev za naknadu
izvanrednih troškova.
Izvanredne troškove iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje rješenjem Ministarstvo kulture, a sredstva se osiguravaju u državnom proračunu.
Članak 23.
Odredbe članka 20., 21. i 22. ovoga Zakona odnose se i na nositelja prava na kulturnom dobru, kao i na drugog imatelja kulturnoga dobra.
3. Prava vlasnika kulturnoga dobra

Članak 24.
Prava vlasnika kulturnoga dobra, pored prava utvrđena posebnim zakonom i uz ograničenja ovim Zakonom jesu:
419
- pravo na naknadu radi ograničenja prava vlasništva na kulturnom dobru pod uvjetima propisanim ovim Zakonom,
- pravo na porezne i carinske povlastice prema posebnom zakonu,
- pravo na stručnu pomoć nadležnog tijela radi pravilne zaštite i očuvanja kulturnoga dobra na način propisan ovim Zakonom.
Članak 25.
Vlasnik kulturnoga dobra ima pravo na naknadu radi ograničenja prava vlasništva prema odredbama ovoga Zakona i na oslobođenja i povlastice
propisane posebnim zakonom ako postupa sukladno odredbama ovoga Zakona i provodi mjere zaštite koje odredi Ministarstvo kulture, odnosno nadležno
tijelo.
Članak 26.
Nadležno tijelo vlasniku, nositelju prava na kulturnom dobru i drugom imatelju kulturnoga dobra na njihovo traženje daje besplatni stručni savjet u svezi s
provedbom mjera zaštite i očuvanja kulturnoga dobra.
Stručni savjet iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo dužno je dati u hitnim slučajevima, odnosno kad prijeti izravna opasnost od oštećivanja kulturnoga
dobra, odmah, a najkasnije 3 dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.
IZVLAŠTENJE KULTURNOG DOBRA 1/2
4. Ograničenja prava vlasništva na kulturnom dobru

Članak 27.
Vlasništvo na kulturnom dobru može se prema posebnom zakonu ograničiti radi zaštite i očuvanja kulturnoga dobra u slučajevima utvrđenim
ovim Zakonom.
Vlasništvo na kulturnom dobru može se ograničiti glede posjeda, uporabe i prometa kulturnim dobrom.
Na kulturnom dobru može se provesti izvlaštenje i uspostaviti založno pravo.
Članak 28.
Posjed kulturnoga dobra može se ograničiti radi:
- dokumentiranja i istraživanja kulturnoga dobra,
- provedbe mjera zaštite i očuvanja kulturnoga dobra,
- omogućavanja dostupnosti kulturnoga dobra javnosti.
Uporaba kulturnoga dobra može se ograničiti radi sprječavanja promjene namjene kojom se kulturno dobro dovodi u izravnu opasnost.
Ograničenja prometa kulturnim dobrima jesu:
- posebne obveze prodavatelja kulturnog dobra, posrednika u kupoprodaji kulturnoga dobra i kupca,
- pravo prvokupa,
- obveza povrata proračunskih sredstava uloženih u zaštitu i očuvanje kulturnoga dobra prije njegove prodaje,
– ograničavanje uvoza, unošenja, izvoza i iznošenja kulturnog dobra.
Članak 29.
Odredbe članka 27. do 36. ovoga Zakona na odgovarajući se način odnose i na nositelja prava na kulturnom dobru, kao i na drugog imatelja kulturnoga
dobra.
a) Ograničenja posjeda kulturnoga dobra

Članak 30.
Vlasnik kulturnoga dobra mora omogućiti istraživanje i dokumentiranje kulturnoga dobra, kao i provođenje mjera zaštite i očuvanja kulturnoga dobra
osobi koja za to ima odobrenje nadležnog tijela.
Za ograničenja iz stavka 1. ovoga članka vlasnik nema pravo na naknadu, osim u slučajevima kad dokaže da je zbog toga pretrpio štetu.
Članak 31.
Kad nadležno tijelo utvrdi da vlasnik ne postupa sukladno odredbama ovoga Zakona ili ne postupa s dužnom pažnjom, te prijeti opasnost od oštećivanja
ili uništenja kulturnoga dobra, gradonačelnik Grada Zagreba, gradonačelnik ili općinski načelnik na čijem se području kulturno dobro nalazi na prijedlog
nadležnog tijela dužno je imenovati kulturnom dobru privremenog skrbnika.
Nadležno tijelo može predložiti imenovanje privremenog skrbnika i u slučaju ostavinskog ili drugog postupka predmet kojeg je kulturno dobro.
Rješenjem o imenovanju privremenog skrbnika utvrđuju se njegova prava i obveze.
Privremeni skrbnik je dužan za račun i na trošak vlasnika poduzimati mjere zaštite i očuvanja kulturnoga dobra koje mu odredi nadležno tijelo.
Naknadu za rad privremenog skrbnika, kao i troškove provedenih mjera zaštite kulturnoga dobra rješenjem utvrđuje gradonačelnik Grada Zagreba,
gradonačelnik ili općinski načelnik iz stavka 1. ovoga članka, a dužan ih je podmiriti vlasnik.
Za osiguranje naplate troškova skrbništva koji su podmireni iz proračuna Grada Zagreba, gradskog odnosno općinskog proračuna, osniva se zakonsko
založno pravo u korist Grada Zagreba, grada ili općine koji su podmirili troškove.
Gradonačelnik Grada Zagreba, gradonačelnik ili općinski načelnik iz stavka 1. ovoga članka na prijedlog nadležnog tijela donijet će rješenje o prestanku
skrbništva kada prestanu razlozi radi kojih je bilo uvedeno.
Članak 32.
Kad vlasnik privremeno napusti kulturno dobro tako da postoji neposredna opasnost od njegova oštećenja ili uništenja, gradonačelnik Grada Zagreba,
gradonačelnik ili općinski načelnik iz članka 31. ovoga Zakona na čijem se području nalazi kulturno dobro dužno je bez odgađanja postupiti sukladno
članku 31. ovoga Zakona.
Smatrat će se da je vlasnik privremeno napustio kulturno dobro ako je njegovo boravište nepoznato, a nema ovlaštenog zastupnika, te nadležno tijelo nije
u mogućnosti obavijestiti ga o njegovim obvezama u roku od šest mjeseci od dana pokušaja prve dostave pismena.
Kad vlasnik trajno napusti kulturno dobro ono postaje vlasništvo Republike Hrvatske.
Smatrat će se da je vlasnik trajno napustio kulturno dobro ako je njegovo boravište nepoznato, a nema ovlaštenog zastupnika, te svoje obveze ne izvršava
deset godina od dana donošenja rješenja o skrbništvu.
Članak 33.
Vlasnik kulturnoga dobra dužan je privremeno dati u posjed pokretno kulturno dobro radi njegova izlaganja, odnosno omogućiti posjećivanje
nepokretnog kulturnoga dobra radi razgledavanja.
Na prijedlog organizatora izlaganja ili posjećivanja nadležno tijelo može rješenjem naložiti vlasniku privremeno davanje u posjed kulturnoga dobra.
Žalba na rješenje iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
420
Vlasnik i organizator izlaganja, odnosno posjećivanja, sklopit će ugovor, kojim se pored ostalih ugovornih obveza utvrđuje način postupanja kulturnim
dobrom i davanje jamstva za slučaj oštećenja, uništenja, krađe ili nestanka kulturnoga dobra, kao i obveza osiguranja kulturnoga dobra kod
osiguravajućeg društva.
Vlasnik kulturnoga dobra može tražiti da procjenu vrijednosti obavi nadležno tijelo.
Sve troškove u svezi s izlaganjem, odnosno posjećivanjem kulturnoga dobra dužan je podmiriti organizator, ako ugovorom sklopljenim između vlasnika
kulturnoga dobra i organizatora nije drukčije utvrđeno.
b) Ograničenja uporabe kulturnoga dobra

Članak 34.
Namjenu i način uporabe nepokretnoga kulturnoga dobra rješenjem utvrđuje nadležno tijelo, a po prethodno pribavljenom mišljenju gradonačelnik Grada
Zagreba, gradonačelnik ili općinski načelnik.
Namjenu i način uporabe može nadležno tijelo utvrditi i za pokretno kulturno dobro kad ocijeni da je to potrebno.
Članak 35.
Za promjenu namjene kulturnoga dobra vlasnik je dužan prethodno ishoditi odobrenje nadležnog tijela.
Ako vlasnik uporabi kulturno dobro protivno namjeni, te zbog toga nastane šteta na kulturnom dobru, nadležno tijelo može obvezati rješenjem vlasnika da
štetu otkloni povratom kulturnoga dobra u prijašnje stanje, ako je to moguće.
Žalba na rješenje iz stavka 2. ovog članka ne odgađa izvršenje rješenja.
c) Ograničenja u prometu kulturnih dobara

Članak 36.
Prodavatelj kulturnog dobra, kao i posrednik u kupoprodaji kulturnog dobra obvezan je kupcu:
- dati na znanje da je predmet kupoprodaje kulturno dobro zaštićeno prema odredbama ovoga Zakona,
- predočiti dokaz o vlasništvu kulturnog dobra,
- predočiti isrpave o odricanju od prava prvokupa prema ovom Zakonu.
Kupac kulturnog dobra dužan je obavijestiti nadležno tijelo na području gdje će se kupljeno kulturno dobro nalaziti.
Članak 37.
Vlasnik koji namjerava prodati kulturno dobro zaštićeno posebnim rješenjem ili kulturno dobro unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline upisane u
Listu svjetske baštine ili Listu ugrožene svjetske baštine dužan ga je prije prodaje istodobno ponuditi Repub¬lici Hrvatskoj, županiji, Gradu Zagrebu,
gradu ili općini na čijem se području to kulturno dobro nalazi, navodeći cijenu i druge uvjete prodaje.
Prvenstvo u ostvarenju prava prvokupa ima grad ili općina u odnosu na županiju i Grad Zagreb, pa Republika Hrvatska.
Republika Hrvatska, županija, Grad Zagreb, grad ili općina mora se očitovati o toj ponudi u roku od 60 dana od dana primitka pisane ponude.
Ako se pravna osoba iz stavka 3. ovoga članka ne namjerava koristiti svojim pravom prvokupa, dužna je u roku od 30 dana od dana primitka ponude o
tome obavijestiti druge pravne osobe koje imaju pravo prvokupa i vlasnika.
Nakon isteka roka iz stavka 3. ovoga članka vlasnik može kulturno dobro prodati drugoj osobi uz cijenu koja ne može biti niža od cijene navedene u
ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta sadržanih u ponudi iz stavka 1. ovoga članka.
Ovlaštenici prava prvokupa iz stavka 1. ovoga članka mogu donijeti odluku da se u određenom razdoblju ili za određena kulturna dobra neće koristiti
pravom prvokupa. Ova odluka objavljuje se na mrežnim stranicama ovlaštenika.
Članak 37.a
U slučaju kada se kulturno dobro prodaje na aukciji organizator aukcije dužan je obavijestiti ovlaštenike prava prvokupa iz članka 37. ovoga Zakona 30
dana prije održavanja aukcije o svim početnim uvjetima prodaje kulturnoga dobra putem aukcije, te o mjestu i vremenu održavanja aukcijske prodaje.
Predstavnik ovlaštenika prava prvokupa iz članka 37. ovoga Zakona može iskoristiti pravo prvokupa sukladno ovom Zakonu nakon utvrđivanja prodajne
cijene kulturnoga dobra na aukciji, a najkasnije do okončanja aukcijske prodaje.
Organizator aukcijske prodaje dužan je nakon utvrđivanja cijene za kulturno dobro koje je bilo predmet aukcije, zatražiti od prisutnih predstavnika
ovlaštenika iz članka 37. ovoga Zakona očitovanje o korištenju prava prvokupa
Članak 38.
Pravne osobe iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona imaju pravo prvokupa i u slučaju ovršne prodaje kulturnoga dobra i to prema uvjetima ponude u
postupku ovrhe koja je najpovoljnija za vlasnika kulturnoga dobra.
Osoba koja provodi postupak ovršne prodaje kulturnoga dobra dužna je obavijestiti pravne osobe iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona da je određena
prisilna prodaja, te dostaviti pisane uvjete ponude utvrđene za prodaju kulturnoga dobra.
Članak 39.
Ako vlasnik proda kulturno dobro protivno odredbama ovoga Zakona, pravna osoba iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona može podnijeti tužbu sudu za
poništenje ugovora o kupoprodaji. Tužba se može podnijeti i kad ugovor nije sklopljen u pisanom obliku.
Tužba iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od 90 dana od dana saznanja da je sklopljen ugovor o kupoprodaji, ali najkasnije u roku od 5
godina od dana sklapanja ugovora.
Pravna osoba iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona ima pravo na poništenje ugovora samo ako njezin zastupnik pred sudom izjavi da kupuje kulturno
dobro po cijeni i uvjetima pod kojima je prodano.
Članak 40.
Ako vlasnik prodaje kulturno dobro u roku od pet godina računajući od dana ulaganja sredstava iz državnog proračuna u zaštitu, očuvanje i obnovu
kulturnog dobra, dužan je prije prodaje vratiti iznos uloženih sredstava uplatom u korist državnog proračuna.
IZVLAŠTENJE KULTURNOG DOBRA 2/2
d) Izvlaštenje kulturnoga dobra

Članak 41.
Smatra se da postoji interes Republike Hrvatske za izvlaštenje kulturnoga dobra:
- ako prijeti opasnost od oštećenja ili uništenja kulturnog dobra, a vlasnik kulturnoga dobra nema mogućnosti ili interesa osigurati provedbu
svih određenih mjera zaštite i očuvanja,
- ako se na drugi način ne može osigurati obavljanje arheoloških istraživanja i iskopavanja ili provedba mjera tehničke zaštite na kulturnom
dobru,
421
- ako na drugi način nije moguće osigurati dostupnost kulturnog dobra za javnost.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske može donijeti odluku o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izvlaštenje
kulturnog dobra u slučaju koji nije utvrđen stavkom 1. ovoga članka.
Izvlaštenje može biti potpuno ili nepotpuno. Radi izvlaštenja kulturnoga dobra mogu se provesti pripremne radnje i privremeno uzimanje u
posjed sukladno propisima o izvlaštenju. Postupak za izvlaštenje pokreće se na prijedlog nadležnog tijela. Izvlaštenje kulturnog dobra provodi se na
način propisan zakonom kojim se uređuje izvlaštenje.
Članak 42.
Brisan.
5. Pokriće troškova za otklanjanje štete na kulturnom dobru

Članak 43.
Vlasnik, nositelj prava na kulturnom dobru i drugi imatelj kulturnoga dobra dužan je nadoknaditi štetu na kulturnom dobru koja je prouzročena radnjama
protivnim odredbama ovoga zakona.
Nadležno će tijelo rješenjem obvezati osobu iz stavka 1. ovoga članka da štetu u određenom roku otkloni povratom u prijašnje stanje, ako je to moguće.
Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne otkloni štetu u roku koji mu je odredilo rješenjem nadležno tijelo, to će se rješenje prisilno izvršti.
Ako nije moguće otkloniti štetu na kulturnom dobru povratom u prijašnje stanje, nadležno će tijelo pokrenuti sudski postupak za naknadu štete.
Brisan.
6. Koncesije i koncesijska odobrenja na kulturnim dobrima

Članak 43.a
Koncesijom se stječe pravo na gospodarsko korištenje nepokretnoga kulturnog dobra ili pravo obavljanja gospodarskih djelatnosti u vezi s nepokretnim
kulturnim dobrom koje je u vlasništvu Republike Hrvatske, županije, Grada Zagreba, grada ili općine.
Koncesija iz stavka 1. ovoga članka smatra se koncesijom za gospodarsko korištenje nepokretnog kulturnog dobra u smislu Zakona o koncesijama. Ova
koncesija obuhvaća pravo građenja i pravo služnosti kada je ono potrebno radi provedbe određenog projekta sukladno ugovoru o koncesiji.
Na pitanja koncesije koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o koncesijama.
Ako je prije utvrđivanja svojstva kulturnoga dobra ili preventivno zaštićenog dobra započet postupak radi davanja koncesije ili osnivanja prava građenja,
prava služnosti, odnosno davanja u zakup prema posebnom propisu, neće se provoditi postupak davanja koncesije prema ovome Zakonu, pod uvjetom da
se koncesionar, nositelj prava građenja, ovlaštenik prava služnosti ili zakupoprimac obveže na provedbu uvjeta zaštite i očuvanja kulturnoga dobra koje je
utvrdilo nadležno tijelo te način njihove provedbe. U vezi s pridržavanjem uvjeta zaštite i očuvanja kulturnoga dobra i posljedica kršenja tih uvjeta
odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 43.f i 43.i ovoga Zakona.
Ako kulturno dobro čini dio određenog projekta zajedno s drugom nekretninom na kojoj se treba osnovati pravo građenja, pravo služnosti ili nekretninu
treba dati u zakup prema posebnom propisu, za kulturno dobro se neće provoditi postupak davanja koncesije prema ovome Zakonu te se može provesti
postupak osnivanja prava građenja, prava služnosti, odnosno davanja u zakup prema posebnom propisu, pod uvjetom da se nositelj prava građenja,
ovlaštenik prava služnosti, odnosno zakupoprimac obveže na provedbu uvjeta zaštite i očuvanja kulturnoga dobra koje je utvrdilo nadležno tijelo te način
njihove provedbe. U vezi s pridržavanjem uvjeta zaštite i očuvanja kulturnoga dobra i posljedica kršenja tih uvjeta odgovarajuće se primjenjuju odredbe
članaka 43.f i 43.i ovoga Zakona.
Članak 43.b
Koncesija se daje na temelju provedenoga javnog prikupljanja ponuda.
Za kulturna dobra u vlasništvu Republike Hrvatske obavijest o namjeri davanja koncesije objavljuje Ministarstvo kulture, a za kulturna dobra u vlasništvu
županije, Grada Zagreba, grada ili općine obavijest o namjeri davanja koncesije objavljuje nadležno tijelo županije, Grada Zagreba, grada ili općine.
Obavijest o namjeri davanja koncesije pored podataka propisanih zakonom kojim se uređuju koncesije mora sadržavati i uvjete zaštite i očuvanja
kulturnih dobara koje utvrđuje nadležno tijelo te način njihove provedbe od strane koncesionara.
Za kulturno dobro ili kulturna dobra koja čine dio određenog projekta za čiju se provedbu daje koncesija prema odredbama ovoga Zakona i/ili posebnog
zakona sporazumom između davatelja koncesije se može utvrditi da postupak davanja koncesije, uključivo sklapanje jedinstvenog ugovora o koncesiji,
provede jedan od davatelja koncesije ili središnje tijelo državne uprave nadležno za upravljanje državnom imovinom kako bi se osigurali jedinstveni
uvjeti provedbe određenog projekta, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Iznimno, koncesija se može dati na zahtjev u skladu s ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuju koncesije i zakonom kojim se uređuju strateški
investicijski projekti Republike Hrvatske.
Uvjeti zaštite i očuvanja kulturnih dobara sastavni su dio odluke o davanju koncesije i ugovora o koncesiji.
Koncesija se daje na određeno vrijeme, ali ne dulje od 99 godina.
Koncesije se upisuju u Upisnik koji vodi Ministarstvo kulture i u Registar koncesija koji vodi ministarstvo nadležno za financije.
Ministar kulture pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja Upisnika koncesija.
Uvjete zaštite i očuvanja kulturnoga dobra i način njihove provedbe za kulturno dobro na pomorskom dobru utvrđuje nadležno tijelo prije objave
obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru sukladno zakonu kojim se uređuje pomorsko dobro.
Uvjete zaštite i očuvanja kulturnoga dobra i način njihove provedbe za kulturno dobro unutar zaštićenih područja prirode utvrđuje nadležno tijelo prije
objave obavijesti o namjeri davanja koncesije sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita prirode.
Članak 43.c
Odluka o davanju koncesije, pored podataka propisanih Zakonom o koncesijama, sadrži osobito:
– kulturno dobro na koje se koncesija odnosi,
– uvjete zaštite i očuvanja kulturnoga dobra koje je utvrdilo nadležno tijelo te način njihove provedbe od strane koncesionara,
– namjenu i vrijeme trajanja koncesije uz prethodno pribavljenu suglasnost nadležnoga tijela.
Odluku o davanju koncesije za kulturna dobra u vlasništvu Republike Hrvatske donosi Ministarstvo kulture (davatelj koncesije).
Za kulturna dobra u vlasništvu županije, Grada Zagreba, grada ili općine odluku o davanju koncesije donosi nadležno tijelo županije, Grada Zagreba,
grada ili općine (davatelj koncesije).
Članak 43.d
Na osnovi odluke o davanju koncesije davatelj koncesije i odabrani najpovoljniji ponuditelj sklapaju ugovor o koncesiji koji mora biti u skladu s ovim
Zakonom i Zakonom o koncesijama.
422
Visina naknade za koncesiju utvrđuje se ovisno o namjeni, opsegu i visini potrebnih ulaganja, pogodnostima i materijalnim učincima koji se postižu
koncesijom, ograničenjima kojima je podvrgnut koncesionar propisanim uvjetima zaštite i očuvanja kulturnih dobara te drugim mjerilima i tržišnim
uvjetima koje utvrđuje davatelj koncesije kao i kriterijima propisanim Zakonom o koncesijama.
Ako koncesija obuhvaća pravo građenja i pravo služnosti sukladno ugovoru o koncesiji, smatra se da naknada utvrđena za koncesiju obuhvaća naknadu za
osnivanje prava građenja i prava služnosti, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno.
Članak 43.e
Brisan.
Članak 43.f
Ugovor o koncesiji prestaje važiti uz uvjete koji su propisani Zakonom o koncesijama ili ako promjenom režima zaštite i očuvanja kulturnog dobra za
koje je dana koncesija nastanu razlozi koji sprječavaju davanje, odnosno korištenje koncesije na kulturnom dobru.
Članak 43.g
Brisan.
Članak 43.h
Za koncesiju koju daje ministarstvo nadležno za kulturu naknada se plaća u korist državnog proračuna, a za koncesiju koju daje nadležno tijelo grada,
Grada Zagreba, županije ili općine naknada se uplaćuje u korist njihova proračuna.
Članak 43.i
Koncesionar je dužan poduzimati mjere zaštite i očuvanja kulturnoga dobra na način i pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i na temelju njega
donesenim propisima.
Ako u tijeku trajanja koncesije na kulturnom dobru nastaju promjene zbog kojih je potrebno ograničiti opseg i trajanje koncesije, te način njezinog
provođenja, koncesionar je dužan poduzeti sve radnje i mjere koje mu naloži nadležno tijelo.
Koncesijska odobrenja
Članak 43.j
Javna ustanova koja upravlja nepokretnim kulturnim dobrom može za obavljanje gospodarskih djelatnosti ili za korištenje kulturnoga dobra kojim
upravlja, dati koncesijsko odobrenje.
Koncesijsko odobrenje može se dati za obavljanje djelatnosti kojom se ne sprječava provedba mjera zaštite i očuvanja kulturnoga dobra. Koncesijsko
odobrenje daje se najduže na pet godina.
Korisnik koncesijskog odobrenja dužan je prije zaključenja ugovora o koncesijskom odobrenju osigurati odgovarajuća jamstva glede provedbe mjera
zaštite i očuvanja kulturnog dobra.
Na osnovi odluke o koncesijskom odobrenju zaključuje se ugovor o koncesijskom odobrenju.
Koncesijsko odobrenje javna ustanova daje uz prethodnu suglasnost nadležnoga tijela. Koncesijsko odobrenje mora sadržavati uvjete zaštite i očuvanja
kulturnoga dobra što ih utvrđuje nadležno tijelo.
Naknada za koncesijska odobrenja prihod su javne ustanove koja upravlja kulturnim dobrom.
Članak 43.k
Za donošenje odluka o koncesijskom odobrenju duljem od 30 dana, raspisuje se javni natječaj. Natječaj raspisuje javna ustanova koja upravlja kulturnim
dobrom.
V. MJE RE Z AŠT ITE I O ČUVANJA K UL T URNIH DO B ARA
1. Istraživanje kulturnih dobara

Članak 44.
Zbog stvaranja uvjeta za zaštitu i očuvanje kulturnog dobra, poduzimaju se u svezi s tim istraživanja kulturnoga dobra.
Nadležno će tijelo rješenjem obustaviti svaku radnju na kulturnom dobru i u neposrednoj blizini nepokretnog kulturnoga dobra, ako bi se time
onemogućilo daljnje istraživanje kulturnog dobra, a time i mogućnost određivanja sustava mjera njegove zaštite.
Istraživanja kulturnoga dobra iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati pravne i fizičke osobe ako ispunjavaju posebne uvjete i imaju odobrenje
nadležnog tijela.
Posebne uvjete iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar kulture.
Članak 45.
Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na
arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.
Po primitku obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, a najdulje u roku od tri dana od primitka obavijesti nadležno će tijelo, ako to ocijeni potrebnim,
rješenjem odrediti mjere osiguranja i zaštite nalazišta i nalaza, a može donijeti i rješenje o privremenoj obustavi daljnjih radova.
Za vrijeme privremene obustave radova po rješenju iz stavka 2. ovoga članka investitor može podnijeti zahtjev nadležnom tijelu za odobrenje nastavka
radova.
Članak 46.
Rješavajući po zahtjevu investitora iz članka 45. stavka 4. nadležno tijelo može:
- odbiti zahtjev i trajno obustaviti radove na tom nalazištu,
- dopustiti nastavak radova uz određivanje mjera zaštite arheološkog nalazišta,
- dopustiti nastavak radova određivanjem konzervatorskih uvjeta, odnosno izmijeniti rješenje o prethodnom odobrenju.
U slučajevima iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona troškove arheološkog iskapanja i istraživanja, te troškove preventivnog konzerviranja pokretnih
arheoloških nalaza, kao i troškove konzerviranja nalazišta snosi investitor.
Članak 47.
Arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju odobrenja koje rješenjem daje nadležno tijelo.
Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka može se izdati samo pravnim i fizičkim osobama koje ispunjavaju uvjete stručne osposobljenosti za obavljanje takvih
radova, te ako su osigurana potrebna materijalna i tehnička sredstva za obavljanje radova, konzerviranje nalaza, uređenje i predstavljanje nalazišta i
nalaza.
423
Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka određuje se područje na kojem se mogu izvoditi radovi, opseg i vrsta radova, uvjeti pod kojima se mogu izvoditi, kao
i rok za izvođenje radova, mjesto pohrane pokretnog arheološkog materijala i rok u kojem se nadležnom tijelu treba obvezno podnijeti izvještaj o
izvršenim radovima.
O mjestu pohrane arheoloških nalaza odlučuje Ministarstvo kulture na prijedlog Hrvatskog vijeća za kulturna dobra i Hrvatskoga muzejskog vijeća.
Članak 48.
Ako se izvode arheološka iskapanja i istraživanja bez odobrenja ili protivno uvjetima utvrđenim u rješenju o odobrenju, nadležno će tijelo donijeti
rješenje o privremenoj obustavi radova na nalazištu sve dok se ne otklone uočeni nedostaci, a protiv izvođača radova nadležno će tijelo podnijeti zahtjev
za pokretanje kaznenog postupka. Rješenje o privremenoj obustavi radova nadležno tijelo može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja stranke.
Članak 49.
Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuju arheološka iskapanja i istraživanja primjenjuju se i na podvodna arheološka istraživanja.
Ministar kulture propisuje uvjete i način obavljanja arheoloških istraživanja, te postupak i način izdavanja dopuštenja za obavljanje podvodnih aktivnosti
u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske u područjima gdje se nalaze kulturna dobra.
Nadzor nad obavljanjem podvodnih aktivnosti iz stavka 2. ovoga članka provode inspektori Ministarstva kulture i ovlaštene službene osobe lučke
kapetanije i Ministarstva unutarnjih poslova.
Članak 50.
Lučka kapetanija prije izdavanja dozvole za vađenje potonulih stvari mora pribaviti mišljenje nadležnog tijela da se ne radi o vađenju potonulih stvari
koje imaju ili za koje se predmnijeva da imaju svojstvo kulturnog dobra.
2. Dokumentiranje i praćenje stanja kulturnih dobara

Članak 51.
Za sva kulturna dobra nadležno tijelo izrađuje dokumentaciju radi njihove zaštite i očuvanja.
Ministar kulture propisuje nužnu razinu dokumentacije i dokumentacijske standarde za pojedine vrste kulturnih dobara, te uvjete, način i postupak za
njeno čuvanje i korištenje.
Članak 52.
Dokumentacija o kulturnom dobru može se dati na korištenje u službene svrhe, za znanstveno istraživanje i u publicističke svrhe, za potrebe nastave i
izlaganja, te u druge opravdane svrhe.
Na korištenje se u načelu daju samo snimci dokumentacije koji se izrađuju na trošak tražitelja.
Iznimno od stavka 2. ovoga članka, državnim tijelima ili ako to zahtijevaju znanstvene potrebe može se na određeno vrijeme posuditi izvorna
dokumentacija uz obvezu čuvanja, te izradu zaštitnog snimka na trošak tražitelja i uz druge uvjete propisane aktom iz članka 51. stavka 2. ovoga Zakona.
Odobrenje za korištenje dokumentacije o kulturnim dobrima daje nadležno tijelo, a za posudbu izvorne dokumentacije ministar kulture.
Članak 53.
Nadležno tijelo stalno prati stanje kulturnih dobara.
Stanje kulturnog dobra nadležno tijelo utvrđuje najmanje jedanput u pet godina.
Ministar kulture propisuje obrasce izvješća o stanju i postupak utvrđivanja stanja kulturnih dobara.
3. Označivanje kulturnog dobra

Članak 54.
Sva nepokretna kulturna dobra, kao i objekte u kojima su smještene zbirke kulturnih dobara (muzeji, arhivi, galerije i dr.) nadležno tijelo dužno je označiti
posebnim oznakama koje propisuje ministar kulture.
4. Utvrđivanje sustava mjera zaštite za kulturno dobro

Članak 55.
Za kulturna dobra nadležno tijelo utvrđuje sustav mjera zaštite prema ovom Zakonu i pravilniku koji donosi ministar kulture.
Za nepokretna kulturna dobra iz članka 71. ovoga Zakona sustav mjera zaštite obuhvaća i kontaktnu zonu kulturnog dobra.
a) Utvrđivanje sustava mjera zaštite za nepokretno kulturno dobro
Članak 56.
Dokumenti prostornog uređenja, ovisno o vrsti i području obuhvata, obavezno sadrže podatke iz konzervatorske podloge sa sustavom mjera zaštite
nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana.
Konzervatorsku podlogu utvrđuje nadležno tijelo za područje obuhvata prostornog plana, a ona sadrži opće i posebne uvjete zaštite i očuvanja kulturnoga
dobra, kao i granice kontaktne zone kulturnoga dobra te način zaštite u području kontaktne zone.
U slučaju kad nadležno tijelo nije utvrdilo konzervatorsku podlogu, dužno je na zahtjev nositelja izrade prostornog plana utvrditi sustav mjera zaštite
nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata prostornog plana, uključujući i granice kontaktne zone kulturnoga dobra te način zaštite
na području kontaktne zone.
Dokument prostornog uređenja može se donijeti samo uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela kojim se potvrđuje da je sukladan konzervatorskoj podlozi
ili utvrđenom sustavu mjera zaštite prema stavku 2. ovoga članka. Nadležno se tijelo dužno pisano očitovati u roku od 15 dana od zatražene suglasnosti, a
ako to ne učini smatrat će se da je suglasnost dana.
Članak 57.
Radi zaštite i očuvanja kulturno-povijesne cjeline obvezno se izrađuje konzervatorska podloga za područje te cjeline, a koja uključuje i područje
kontaktne zone iz članka 55. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 58.
Ako u obavljanju poslova iz članka 56. i 57. ovoga Zakona dođe do spora između nadležnog tijela i tijela nadležnih za izradbu i donošenje dokumenata
prostornog uređenja, odluku o načinu rješavanja prijepora donosi Vlada Republike Hrvatske.
b) Utvrđivanje sustava mjera zaštite za pokretno kulturno dobro
Članak 59.
Za pokretna kulturna dobra nadležno tijelo utvrđuje sustav mjera zaštite koji sadrži opće i posebne uvjete za očuvanje, održavanje i namjenu pokretnoga
kulturnog dobra.
424
5. Utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra
Članak 60.
Za zahvate na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnoga dobra za koje se prema posebnom propisu izdaje lokacijska
dozvola, odnosno drugi akt za provedbu prostornog plana, nadležno tijelo na zahtjev zainteresirane osobe prije pokretanja postupka za izdavanje
lokacijske dozvole, odnosno drugog akta za provedbu prostornog plana, odnosno tijekom postupka izdavanja te dozvole ili akta, utvrđuje posebne uvjete
zaštite kulturnoga dobra.
Zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra iz stavka 1. ovoga članka odbit će se rješenjem ako je predloženi zahvat suprotan
utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnoga dobra ili svrsi zaštite kulturnoga dobra propisanoj ovim Zakonom ili je odbijeno izdavanje potvrde
konzervatorskog elaborata iz članka 61.a stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 61.
Za poduzimanje radnji na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnoga dobra za koje se prema posebnom propisu izdaje
građevinska dozvola nadležno tijelo na zahtjev investitora u svrhu izrade glavnog projekta, a prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole,
utvrđuje posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra.
Zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra iz stavka 1. ovoga članka odbit će se rješenjem ako su predložene radnje suprotne
utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnoga dobra ili svrsi zaštite kulturnoga dobra propisanoj ovim Zakonom ili je odbijeno izdavanje potvrde
konzervatorskog elaborata iz članka 61.a stavka 1. ovoga Zakona.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je glavni projekt izrađen u skladu s ovim Zakonom glede pitanja u vezi s kojima su utvrđeni posebni uvjeti zaštite
kulturnoga dobra u postupku izdavanja građevinske dozvole, nadležno tijelo umjesto posebnih uvjeta iz stavka 1. ovoga članka izdaje potvrdu da je glavni
projekt u skladu s posebnim uvjetima zaštite. Ako glavni projekt nije usklađen s izdanim posebnim uvjetima zaštite, zahtjev za izdavanje potvrde se
odbija rješenjem.
Članak 61.a
Nadležno tijelo ovlašteno je radi utvrđivanja posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra iz članka 60. stavka 1. i članka 61. stavka 1. ovoga Zakona, prema
potrebi zaključkom odrediti izradu konzervatorskog elaborata.
Konzervatorski elaborat iz stavka 1. ovoga članka koji su izradile ovlaštene specijalizirane pravne i/ili fizičke osobe iz članka 100. ovoga Zakona
potvrđuje nadležno tijelo.
Ako je konzervatorski elaborat iz stavka 1. ovoga članka suprotan utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnoga dobra ili svrsi zaštite kulturnoga
dobra propisanoj ovim Zakonom, zahtjev za izdavanje potvrde konzervatorskog elaborata se odbija rješenjem.
Članak 61.b
Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove unutar kulturno-povijesne cjeline, na pojedinačnom kulturnom dobru, kao i na području prostornih
međa kulturnoga dobra za koje sukladno propisu kojim se uređuje gradnja nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, investitor je dužan prije
započinjanja radova pribaviti posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra koje izdaje nadležno tijelo.
Zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra iz stavka 1. ovoga članka odbit će se rješenjem ako su predloženi radovi u suprotnosti s
utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnoga dobra ili svrhom zaštite kulturnoga dobra propisanom ovim Zakonom.
Za građenje i radove iz stavka 1. ovoga članka koji se obavljaju na temelju glavnog projekta investitor je dužan prije započinjanja radova ishoditi potvrdu
koju izdaje nadležno tijelo i kojom utvrđuje da je glavni projekt u skladu s ovim Zakonom glede pitanja u vezi s kojima su utvrđeni posebni uvjeti zaštite
kulturnoga dobra. Ako glavni projekt nije usklađen s izdanim posebnim uvjetima, zahtjev za izdavanje potvrde se odbija rješenjem.
Za građenje i radove iz stavka 1. ovoga članka koji se ne obavljaju na temelju glavnog projekta investitor je dužan prije započinjanja radova pribaviti
prethodno odobrenje nadležnog tijela.
6. Prethodno odobrenje za radove na kulturnom dobru

Članak 62.
Radnje koje bi mogle narušiti cjelovitost i/ili prouzročiti promjene na pokretnom kulturnom dobru ili na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području
prostornih međa kulturnoga dobra koje se prema posebnom propisu ne smatraju građenjem, izuzev onih iz članka 61.b stavka 3. ovoga Zakona koje se
poduzimaju na temelju glavnog projekta, mogu se poduzimati uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. Nadležno tijelo ovlašteno je prije izdavanja
prethodnog odobrenja prema potrebi utvrditi posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra.
Kao radnje iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito: građenje i radovi iz članka 61.b stavka 4. ovoga Zakona, konzerviranje, restauriranje,
premještanje kulturnoga dobra i drugi slični radovi, rad industrijskih i drugih postrojenja i radilišta, sanacija i adaptacija kulturnoga dobra u smislu ovoga
Zakona, kao i građenje ostalih jednostavnih i drugih građevina i radova na području na kojem se nalazi kulturno dobro.
Ministar kulture pravilnikom propisuje dokumentaciju koju je podnositelj dužan priložiti zahtjevu za prethodno odobrenje.
O zahtjevu za prethodno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo odlučuje rješenjem.
Prethodno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka prestaje važiti istekom roka od tri godine računajući od dana pravomoćnosti prethodnog odobrenja.
Članak 63.
Izvan snage.
Članak 64.
Iznimno od odredaba članka 62. ovoga Zakona, nadležno tijelo može izdati suglasnost za uklanjanje nepokretnog kulturnog dobra ili njegova dijela kada
utvrdi da se radi o dotrajalosti ili većim oštećenjima kojima je izravno ugrožena stabilnost građevine ili njezina dijela, te ona predstavlja opasnost za
susjedne građevine i život ljudi, a ta se opasnost ne može na drugi način otkloniti.
Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo može izdati samo uz prethodno mišljenje Hrvatskog vijeća za kulturna dobra.
7. Prethodno odobrenje za obavljanje djelatnosti u nepokretnom kulturnom dobru
Članak 65.
Pravne i fizičke osobe ne smiju započeti obavljanje gospodarske djelatnosti u prostoru koji se nalazi unutar nepokretnog kulturnog dobra ili zaštićene
kulturno-povijesne cjeline bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.
Odobrenje iz stavka 1. ovog članka potrebno je i za svaku promjenu namjene poslovnog prostora, odnosno promjenu djelatnosti.
8. Odobrenje za izradu replike kulturnoga dobra

Članak 66.
Pod replikom kulturnoga dobra podrazumijeva se svaki oponašak kulturnoga dobra ili njegovoga prepoznatljivog dijela bez obzira na mjerilo izrade u
odnosu na izvornik.
Odobrenje za izradu replike iz stavka 1. ovoga članka rješenjem daje nadležno tijelo na zahtjev osobe koja će izraditi repliku.
425
Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka nadležno će tijelo odrediti uvjete za izradu replike, kao i uvjete za stavljanje replike u promet.
…
11. Zaštita ugroženog kulturnoga dobra

Članak 71.
Ugroženim kulturnim dobrom smatraju se nepokretna kulturna dobra upisana u Listu svjetske baštine ili u Listu ugrožene svjetske baštine,
Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva i Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita kao i kulturna
dobra upisana u Registru kojima je položaj ugroženoga kulturnog dobra utvrđen odlukom ministra kulture, a na prijedlog Hrvatskog vijeća za kulturna
dobra.
Članak 72.
Ministar kulture može imenovati odbor čija je zadaća praćenje i planiranje provedbe mjera zaštite i očuvanja ugroženog kulturnog dobra.
Zadaće i način rada toga odbora uređuju se aktom o njegovu imenovanju.
12. Hitne mjere zaštite i očuvanja kulturnoga dobra

Članak 73.
Ako investitor ili izvođač radova poduzme radnju ili zahvat na kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnoga dobra za koje je potrebno
prethodno odobrenje ili potvrda da je glavni projekt u skladu s posebnim uvjetima zaštite iz članka 61.b stavka 3. ovoga Zakona, odnosno poduzme radnju
ili zahvat na kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnoga dobra protivno prethodnom odobrenju ili glavnom projektu za koji je izdana
potvrda da je u skladu s posebnim uvjetima zaštite, nadležno će tijelo privremeno obustaviti rješenjem takvu radnju ili zahvat te prema potrebi naložiti
investitoru obvezu povrata u prijašnje stanje uz upozorenje da će se u slučaju da rješenje ne bude u cijelosti izvršeno u roku radnja obaviti na njegov
trošak. Rješenje se može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja stranke.
Ako investitor ili izvođač radova poduzme radnju ili zahvat na kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnoga dobra za koje je potrebna
građevinska dozvola, odnosno poduzme radnju ili zahvat na kulturnom dobru protivno građevinskoj dozvoli, nadležno će tijelo o tome odmah izvijestiti
nadležnu građevinsku inspekciju radi daljnjeg postupanja. Nadležno će tijelo privremeno obustaviti rješenjem takvu radnju i zahvat do poduzimanja mjera
od strane nadležne građevinske inspekcije sukladno posebnom zakonu. Rješenje se može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja stranke.
Nakon donošenja rješenja o uklanjanju građevine sukladno posebnom zakonu, nadležno će tijelo rješenjem prema potrebi naložiti investitoru iz stavka 2.
ovoga članka obvezu povrata kulturnoga dobra u prijašnje stanje uz upozorenje da će se u slučaju da rješenje ne bude u cijelosti izvršeno u roku radnja
obaviti na njegov trošak. Rješenje se može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja stranke.
Investitor iz stavaka 1. i 3. ovoga članka dužan je izraditi projekt povrata kulturnog dobra u prijašnje stanje za koji nadležno tijelo izdaje potvrdu da je u
skladu s posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra. Ako projekt nije usklađen s izdanim posebnim uvjetima zaštite, zahtjev za izdavanje potvrde se
odbija rješenjem.
Žalba na rješenje nadležnog tijela iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
Ako osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne obustave započetu radnju ili zahvat na kulturnom dobru, nadležno će tijelo obavijestiti nadležnu policijsku
upravu radi sprječavanja daljnje štete na kulturnom dobru i nadležnu građevinsku inspekciju.
Članak 74.
Kad vlasnik kulturnoga dobra ili bilo koja osoba, postupajući protivno odredbama ovoga Zakona, nanosi štetu kulturnom dobru ili ga dovodi u izravnu
opasnost, nadležno će tijelo bez odgađanja zatražiti od nadležnih upravnih tijela poduzimanje mjera iz njihova djelokruga.
Nadležno tijelo državne uprave dužno je po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka hitno postupiti i poduzeti mjere iz svoje nadležnosti radi sprječavanja
oštećenja ili uništenja kulturnoga dobra.
13. Zaštita kulturnih dobara u izvanrednim okolnostima
Članak 75.
Ustanove koje obavljaju poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara i vlasnici kulturnih dobara dužni su za vrijeme mira u suradnji s nadležnim tijelom
osigurati:
- uvjete radi zaštite i čuvanja kulturnih dobara za slučaj izvanrednih okolnosti (oružanog sukoba, potresa, poplave, požara, ekoloških incidenata i
katastrofa ili drugih izvanrednih okolnosti),
- mjere za sprječavanje krađe, pljačke, protupravnog prisvajanja kulturnih dobara na bilo koji način, kao i svih radnji čiji je cilj uništenje i oštećenje
kulturnoga dobra.
Članak 76.
Ministar kulture može u slučaju nastanka ili proglašenja izvanrednih okolnosti radi zaštite kulturnih dobara narediti poduzimanje posebnih mjera zaštite.
Župan, gradonačelnik Grada Zagreba, gradonačelnik i općinski načelnik grada na čijem se području nalazi kulturno dobro dužno je osigurati sredstva
potrebna za provedbu mjera iz stavka 1. ovoga članka.
VI. OB AVL JANJE POS L O VA NA ZAŠ T IT I I O ČUVANJU K UL T URNIH DO B ARA

…
426
 ZAŠTITA OD POŽARA
Napomena iz popisa: Traži se poznavanje zakonske regulative u dijelu koji se odnosi na:
> temeljne zahtjeve za građevinu iz područja sigurnosti u slučaju požara, a u vezi sa Zakonom o gradnji (poglavlje 2).
> mjere iz područja arhitekture koje je potrebno primijeniti radi ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu iz područja sigurnosti u slučaju požara,
> odstupanja od temeljnih zahtjeva za građevinu iz područja sigurnosti u slučaju požara,
> dokazivanje kvalitete ugrađenih proizvoda i opreme te izvedenih radova iz područja sigurnosti u slučaju požara,
> postupke koji se vode pri državnom tijelu nadležnom za sigurnost u slučaju požara (MUP) kao i državnom tijelu nadležnom za građenje (MGIPU), a
odnose se na sigurnost u slučaju požara i tehnoloških eksplozija.
 ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA

NN 92/10
Napomena iz popisa: Poglavlje I, III, VII i Prijelazne i završne odredbe; odredbe članka 5. stavka 2. i 3. i članka 6. stavka 7. ne važe.
CILJEVI I PRIMJENA ZAKONA
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje sustav zaštite od požara.
(2) Sustav zaštite od požara podrazumijeva planiranje zaštite od požara, propisivanje mjera zaštite od požara građevina, ustrojavanje subjekata
zaštite od požara, provođenje mjera zaštite od požara, financiranje zaštite od požara te osposobljavanje i ovlašćivanje za obavljanje poslova zaštite
od požara, s ciljem zaštite života, zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja te sigurnosti materijalnih dobara, okoliša i prirode od požara, uz društveno i
gospodarski prihvatljiv požarni rizik.
(3) U cilju zaštite od požara poduzimaju se organizacijske, tehničke i druge mjere i radnje za:
– otklanjanje opasnosti od nastanka požara,
– rano otkrivanje, obavješćivanje te sprječavanje širenja i učinkovito gašenje požara,
– sigurno spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom,
– sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica požara,
– utvrđivanje uzroka nastanka požara te otklanjanje njegovih posljedica.
(4) Odredbe ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na tehnološke eksplozije koje nastaju kao posljedica uporabe zapaljivih tekućina i plinova te
ostalih gorivih tvari koje sa zrakom mogu stvoriti eksplozivnu atmosferu, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.
(5) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na građevinske dijelove i prostore u vlasništvu Republike Hrvatske dane na upravljanje Ministarstvu obrane,
odnosno Ministarstvu pravosuđa te na građevine, građevinske dijelove i prostore koji su od posebnog interesa za obranu Republike Hrvatske, osim ako
posebnim propisom nije drukčije određeno.
(6) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na prijevozna sredstva, osim ako posebnim propisom nije drukčiji određeno.
(7) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na građevne proizvode uređene posebnim propisima kojima se uređuju tehnička svojstva, ocjenjivanje
sukladnosti, dokazivanje uporabljivosti i druga pitanja vezana za građevne proizvode, osim u dijelu u kojem se ovim Zakonom ili podzakonskim
propisima donesenim na temelju njega, uz suglasnost ministra zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, određuju svojstva otpornosti na požar
i/ili reakcije na požar građevnih proizvoda.
 POJMOVI (POŽAR I GORENJE; OTPORNOST NA POŽAR 1/4 I REAKCIJA NA POŽAR 1/4, RAZLIKE;
EVAKUACIJSKI PUT 1/2)
Članak 2.
(1) Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
1) Požar je samopodržavajući proces gorenja koji se nekontrolirano širi u prostoru.
2) Gorenje je brza kemijska reakcija neke tvari s oksidansom, najčešće s kisikom iz zraka u kojoj nastaju produkti gorenja te se oslobađa toplina,
plamen i svjetlost.
3) Tehnološka eksplozija je naglo širenje plinova uslijed gorenja ili druge kemijske reakcije.
4) Požarni rizik je vjerojatnost nastanka požara u danim procesima ili stanjima.
5) Ugroženost od požara je potencijalna opasnost od požara za zdravlje ili život ljudi i materijalnih dobara.
6) Otpornost na požar je sposobnost dijela građevine da kroz određeno vrijeme ispunjava zahtijevanu nosivost (R) i/ili cjelovitost (E) i/ili
toplinsku izolaciju (I) i/ili drugo očekivano svojstvo, kako je propisano normom o ispitivanju otpornosti na požar.
7) Reakcija na požar je doprinos materijala razvoju požara uslijed vlastite razgradnje do koje dolazi izlaganjem tog materijala određenim ispitnim
uvjetima.
8) Neposredna opasnost je stanje visokog požarnog rizika, koje može u bliskoj budućnosti dovesti do požara.
9) Evakuacijski put iz građevine je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje točke u građevini do vanjskog prostora ili sigurnog
prostora u građevini, čije značajke (otpornost i reakcija na požar, širina, visina, označavanje, protupanična rasvjeta i dr.) omogućuju da osobe
zatečene u požaru mogu sigurno (samostalno ili uz pomoć spasitelja) napustiti građevinu.
Članak 3.
(1) Na postupovna pitanja u postupcima koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje opći upravni postupak.
(2) Na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, a odnose na stavljanje proizvoda na tržište i/ili na raspolaganje, ocjenjivanje sukladnosti, kao i njihovog
nadzora, primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje područje tehničkih zahtjeva za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti.
Članak 4.
(1) Zaštita od požara od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku.
(2) Zaštitu od požara provode, osim fizičkih i pravnih osoba propisanih ovim Zakonom, i pravne osobe i udruge koje obavljaju vatrogasnu djelatnost i
djelatnost zaštite i spašavanja te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno propisima kojima se uređuje područje zaštite i spašavanja.
(3) Vatrogasna djelatnost te zaštita i spašavanje uređuju se posebnim propisima.
427
DOKUMENTI KOJIMA SE DOKAZUJU POŽARNA SVOJSTVA, IZJAVA O SVOJSTVIMA
Prema članku 5. i 6. Zakona o zaštiti od požara vidi cijeli Tehnički propis o građevnim proizvodima. Vidi i stavak 7. članka 1. Zakona o zaštiti od požara.
Iz skripte: Izjava o svojstvima i certifikat o stalnosti svojstava garantiraju da proizvod ima upravo takva požarna svojstva kao što definirano njegovom
tehničkom specifikacijom.
Članak 5.
(1) Gospodarski subjekti mogu stavljati na tržište i/ili na raspolaganje proizvode za zaštitu od požara samo ako su u skladu s odredbama važećih
pravnih propisa koji se na njih odnose, za što su odgovorni prema odredbama propisa kojim se uređuje područje tehničkih zahtjeva i ocjenjivanja
sukladnosti.
Članak 6.
(1) Ministar donosi podzakonske propise kojima se prenosi usklađeno zakonodavstvo Europske unije, a kojima se propisuju tehnički zahtjevi za
proizvode ili skupine proizvoda za zaštitu od požara, posebni zahtjevi koje moraju zadovoljiti tijela za ocjenjivanje sukladnosti i način
ispunjavanja propisanih zahtjeva, postupak praćenja njihovog rada te mjere koje treba poduzeti u slučaju neispunjavanja propisanih zahtjeva,
kao i postupci ocjenjivanja sukladnosti uključujući redovite i izvanredne preglede proizvoda za zaštitu od požara u uporabi.
(2) Propisi iz stavka 1. ovoga članka mogu sadržavati i zahtjev da se na proizvod ili skupinu proizvoda stavljaju propisane oznake sukladnosti te da
budu praćeni uputama i podacima o sigurnosti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
(3) Proizvodi za zaštitu od požara sukladni su s bitnim zahtjevima propisa iz stavka 1. ovoga članka ako su sukladni s hrvatskim normama kojima su
prihvaćene usklađene europske norme za te proizvode, što se dokazuje ispravama o sukladnosti proizvoda prema propisu kojima se uređuje područje
tehničkih zahtjeva i ocjenjivanja sukladnosti.
(4) Popis hrvatskih normi iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) objavljuje u »Narodnim novinama«,
u suradnji s hrvatskim normirnim tijelom.
(5) Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti iz stavka 1. ovoga članka može obavljati poslove ocjenjivanja sukladnosti na temelju rješenja o ovlaštenju koje
donosi ministar ukoliko su ispunjeni posebni zahtjevi iz stavka 1. ovoga članka, kao i ukoliko su ispunjeni uvjeti propisani propisom iz stavka 1. ovoga
članka. Ispunjenost zahtjeva za tijela koja provode ocjenjivanje sukladnosti utvrđuje ministar koji to može povjeriti drugoj, za to osposobljenoj pravnoj
osobi.
(6) Protiv rješenja o ovlaštenju iz stavka 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 7.
Ispunjavanje zahtjeva iz članka 5. i 6. ovoga Zakona proizvoda za zaštitu od požara stavljenih na tržište i/ili na raspolaganje u Republici Hrvatskoj,
osigurava se provođenjem inspekcijskog nadzora nad tržištem, koji obavljaju inspekcijska tijela državne uprave, samostalno ili u međusobnoj
koordinaciji, na način i u skladu s propisanim nadležnostima, ovim Zakonom i propisom kojim se uređuje sustav državne uprave.
II. PRAVA, DUŽ NOS T I I O DGO VO RNO S T I U Z AŠT IT I O D POŽ ARA

Članak 8.-11.
III. PL ANO VI I DOK UME NT I ZAŠ T IT E O D POŽ ARA

Članak 12.
(1) Dokumentima zaštite od požara uređuje se organizacija i mjere zaštite od požara na prostoru za koji se donose.
(2) Dokumenti zaštite od požara državne razine su:
– Nacionalna strategija zaštite od požara,
– Nacionalni plan djelovanja zaštite od požara,
– Izvješće o stanju zaštite od požara u Republici Hrvatskoj,
– Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku.
(3) Dokumenti zaštite od požara lokalne i područne (regionalne) razine su planovi zaštite od požara te provedbeni planovi unapređenja zaštite od
požara.
(4) Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, donosi Nacionalnu strategiju zaštite od požara za razdoblje od najmanje 10 godina.
(5) Nacionalna strategija zaštite od požara, osim opisa i analize postojećeg stanja zaštite od požara u Republici Hrvatskoj sadrži i glavne ciljeve,
prioritete, međunarodne obveze, pravni okvir te instrumente i mjere provedbe kao i nositelje i odgovornosti i elemente ocjene.
(6) Nacionalni plan djelovanja zaštite od požara donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva, za razdoblje od četiri godine i sadrži
osobito: mjere i aktivnosti u području zaštite od požara, način, redoslijed, rokove i nositelje provedbe mjera, projekte, procjenu potrebnih
sredstava te analizu troškova i koristi.
(7) Ostali dokumenti zaštite od požara ne mogu biti u suprotnosti s Nacionalnom strategijom zaštite od požara.
(8) Hrvatski sabor razmatra četverogodišnje Izvješće o stanju zaštite od požara u Republici Hrvatskoj.
(9) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva, uz prethodno mišljenje Nacionalnog odbora za preventivnu zaštitu i gašenje požara
osnovanog prema posebnom propisu i središnjeg tijela državne uprave za vatrogastvo, donosi godišnji program aktivnosti u provedbi posebnih mjera
zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku.
Članak 13.
(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donose plan zaštite od požara za svoje područje na temelju procjene ugroženosti od
požara, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležne policijske uprave. Procjena ugroženosti i plan zaštite od požara županije temelje se na
procjenama ugroženosti i planovima zaštite od požara gradova i općina na području županije.
(2) Ministar propisuje uvjete i način izrade te sadržaj planova i procjena ugroženosti iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Nadležna vatrogasna zajednica daje prethodno mišljenje na dio procjene ugroženosti od požara za svoje područje koji se odnosi na organizaciju
vatrogasne djelatnosti kroz minimalna mjerila dana posebnim propisom kojim se uređuje područje vatrogastva.
(4) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju procjene ugroženosti iz stavka 1. ovoga članka donose godišnji provedbeni plan
unapređenja zaštite od požara za svoje područje za čiju provedbu će osigurati financijska sredstva. Godišnji provedbeni planovi unapređenja zaštite od
požara gradova i općina donose se na temelju godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara županije na čijem prostoru se nalaze.
Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara županije donosi se uz sudjelovanje nadležne policijske uprave i vatrogasne zajednice
županije.
(5) Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara iz stavka 4. ovoga članka može biti dio dugoročnijeg plana unapređenja zaštite od požara.
(6) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave najmanje jednom godišnje usklađuju planove iz stavka 1. ovoga članka s novonastalim
uvjetima.
428
(7) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave najmanje jednom u 5 godina usklađuju procjene ugroženosti iz stavka 1. ovoga članka s
novonastalim uvjetima.
(8) Predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave najmanje jednom godišnje razmatraju izvješće o stanju zaštite od
požara na svom području i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara za svoje područje. Izvješće o stanju
zaštite od požara županije i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara županije dostavlja se Nacionalnom odboru za
preventivnu zaštitu i gašenje požara i središnjem tijelu državne uprave za vatrogastvo.
(9) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u donošenju planova iz stavka 1. i 4. ovoga članka osigurat će sudjelovanje javnosti.
Članak 14.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uređuju područje zaštite od požara na svom području sukladno odredbama ovoga Zakona i drugih
propisa kojima se uređuje područje zaštite od požara te prema vlastitim planovima, potrebama i prosudbama.
IV. UPO Z NAVANJE I OS POS O BL JAVANJE Z A Z AŠ T IT U O D POŽ ARA

Članak 15.-16.
V. PRE VE NT IVNO POS T UPANJE , OB AVJE Š ĆIVANJE I G AŠ E NJE PO ČE T NIH POŽ ARA
Članak 17.-18.
VI. O RG ANIZ ACIJA I US T RO J Z AŠ T ITE O D PO Ž ARA

Članak 19.-21.
VII. Z AŠ T IT A O D POŽ ARA U S UST AVU Z AŠT IT E OK O LIŠ A, PRO S TO RNO G URE ĐE NJA I
G RADNJE
Članak 22.
(1) Ministarstvo, kao subjekt zaštite okoliša prema posebnom propisu, sudjeluje u donošenju dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša državne
razine, a nadležna policijska uprava područne (regionalne) i lokalne razine, prema odredbama propisa kojim se uređuje područje zaštite okoliša, u dijelu
koji se odnosi na zaštitu od požara.
(2) Ministarstvo daje mišljenje u postupku strateške procjene utjecaja na okoliš državne razine, a nadležna policijska uprava područne (regionalne) i
lokalne razne, sukladno posebnom propisu iz područja zaštite okoliša, u dijelu koji se odnosi na zaštitu od požara.
(3) Ministarstvo sudjeluje u postupku kojim se provodi procjena utjecaja zahvata na okoliš, odnosno utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša državne
razine, a nadležna policijska uprava područne (regionalne) i lokalne razine, sukladno posebnom propisu iz područja zaštite okoliša, u dijelu koji se odnosi
na zaštitu od požara.
(4) Ministar, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za zaštitu okoliša, donijet će pravilnik kojim se određuju zahvati u prostoru u kojima Ministarstvo
odnosno nadležna policijska uprava ne sudjeluje u postupcima iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 23.
(1) Ministarstvo, na traženje nadležnog tijela, sudjeluje u postupku donošenja dokumenata prostornog uređenja državne razine sukladno posebnom
propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i građenja.
(2) Nadležna policijska uprava, na traženje nadležnog tijela, sudjeluje u postupku donošenja dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne) i
lokalne razine sukladno propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i građenja.
(3) Pri donošenju dokumenata prostornog uređenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka treba voditi računa o prostornim uvjetima zaštite od požara,
posebice o:
– mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine,
– sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju,
– osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila,
– osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje,
uzimajući u obzir postojeća i nova naselja, građevine, postrojenja i prostore te njihova požarna opterećenja i zauzetost osobama.
Članak 24.
(1) Nadležna policijska uprava, na traženje nadležnog tijela, sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja prema propisu kojim se uređuje
područje prostornog uređenja i gradnje, radi izdavanja potvrde o usklađenosti idejnog projekta s posebnim propisima iz područja zaštite od požara.
(2) Nadležna policijska uprava, na traženje nadležnog tijela, sudjeluje u postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru prema propisu kojim
se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje, radi određivanja posebnih uvjeta zaštite od požara.
(3) Nadležna policijska uprava, na zahtjev projektanta, odnosno investitora i/ili na traženje nadležnog tijela određuje posebne uvjete zaštite od požara
prije i/ili tijekom postupka izdavanja rješenja za građenje prema propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje.
(4) Kada lokacijsku dozvolu iz stavka 2. ovoga članka izdaje ministarstvo nadležno za poslove prostornog uređenja i gradnje, u postupku izdavanja
lokacijske dozvole sudjeluje Ministarstvo.
(5) Kada rješenje za građenje iz stavka 3. ovoga članka izdaje ministarstvo nadležno za poslove prostornog uređenja i gradnje, posebne uvjete zaštite od
požara određuje Ministarstvo.
(6) Ministar, u suglasnosti s ministrom nadležnim za poslove prostornog uređenja i gradnje, određuje zahvate u prostoru u kojima nadležna policijska
uprava, odnosno Ministarstvo ne sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja, odnosno lokacijske dozvole.
(7) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na izmjene i/ili dopune rješenja o uvjetima građenja, odnosno lokacijske dozvole te
rješenja o izvedenom stanju koja se izdaju prema propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje.
 TEMELJNI ZAHTJEV ZAŠTITE OD POŽARA (ŠTO SVE MORA BITI ZADOVOLJENO KAKO BI SE
ISPUNIO TEMELJNI ZAHTJEV ZAŠTITE OD POŽARA, ODSTUPANJE OD TEMELJNIH ZAHTJEVA,
KAKO SE DOKAZUJU TEMELJNI ZAHTJEVI)
Vidi i članke 10., 16. i 68. Zakona o gradnji.
Vidi i članak 5. stavak 5. Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara.
Članak 25.
(1) Prilikom projektiranja i građenja građevine mora se osigurati zaštita od požara, kao jedan od bitnih zahtjeva za građevinu propisanih posebnim
propisom kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje, tako da se u slučaju požara:
429
– očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom,
– spriječi širenje vatre i dima unutar građevine,
– spriječi širenje vatre na susjedne građevine,
– omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje,
– omogući zaštita spašavatelja.
(2) Smatra se da je bitni zahtjev zaštite od požara iz stavka 1. ovoga članka ispunjen ukoliko građevina udovoljava minimalnim tehničkim zahtjevima
zaštite od požara utvrđenim posebnim propisima i odlukama, procjenama utjecaja zahvata na okoliš, odnosno objedinjenim uvjetima zaštite okoliša iz
članka 22. ovoga Zakona, dokumentima prostornog uređenja iz članka 23. ovoga Zakona i posebnim uvjetima zaštite od požara iz članka 24. ovoga
Zakona.
(3) Ispunjavanje bitnog zahtjeva zaštite od požara može se dokazivati i prema priznatim metodama proračuna i modelima koji su različiti od načina
dokazivanja propisanog stavkom 2. ovoga članka.
(4) Odstupanje od bitnog zahtjeva zaštite od požara dopušteno je samo u postupku propisanom propisom kojim se uređuje područje prostornog uređenja i
gradnje iz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva, odnosno nadležne policijske uprave.
(5) Iznimno od stavka 2. i 3. ovoga članka, ispunjavanje bitnog zahtjeva zaštite od požara može se dokazivati i na drugi način, uz odobrenje Ministarstva,
a na obrazložen zahtjev investitora ili projektanta građevine.
(6) O zahtjevu iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo odlučuje rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 26.
(1) Vrijeme u kojem konstrukcija građevine mora očuvati nosivost i zahtjeve u vezi:
– sa sprječavanjem širenja vatre unutar građevine,
– sa sprječavanjem širenja vatre na susjedne građevine,
– s omogućavanjem da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje,
– s omogućavanjem zaštite spašavatelja
te druge zahtjeve koje u vezi sa zaštitom od požara moraju ispunjavati građevine kao i svojstva otpornosti na požar i/ili reakcije na požar građevinskih
proizvoda propisuje ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo.
(2) Podzakonski propisi i odluke drugih tijela, procjena utjecaja zahvata na okoliš odnosno objedinjeni uvjetima zaštite okoliša iz članka 22. ovoga
Zakona, dokumenti prostornog uređenja iz članka 23. ovoga Zakona i posebni uvjeti zaštite od požara iz članka 24. ovoga Zakona moraju biti u skladu s
odredbama ovoga Zakona i podzakonskih propisa iz stavka 1. ovoga članka.
RAZVRSTAVANJE GRAĐEVINA U SKUPINE PO ZAHTJEVNOSTI MJERA ZAŠTITE OD POŽARA
(ZAHTJEVNE I MANJE ZAHTJEVNE GRAĐEVINE) 1/2
Članak 27.
(1) Prema zahtjevnosti mjera zaštite od požara građevine se dijele na:
– građevine skupine 1 – manje zahtjevne građevine i
– građevine skupina 2 – zahtjevne građevine.
(2) Ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za gradnju, razvrstat će propisom građevine u skupine iz stavka 1. ovoga članka.
ELABORAT ZAŠTITE OD POŽARA 1/2
TKO IZRAĐUJE ELABORAT ZAŠTITE OD POŽARA, ZA KOJE GRAĐEVINE
Članak 28.
(1) Podaci za projektiranje mjera zaštite od požara u glavnom projektu, koji je sastavni dio potvrde glavnog projekta, građevinske dozvole,
odnosno rješenja za građenje prema propisima kojima se uređuje područje građenja, dobivaju se iz elaborata zaštite od požara koji je poslužio
kao podloga za njegovu izradu.
(2) Elaborat zaštite od požara izrađuje se samo za građevine skupine 2.
(3) Elaborat zaštite od požara izrađuje osoba ovlaštena za izradu elaborata zaštite od požara i ovjerava ga svojim potpisom i žigom.
(4) Ovlaštenje za izradu elaborata zaštite od požara daje Ministarstvo rješenjem osobi koja:
1. ima visoku stručnu spremu odnosno završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij tehničkog smjera, i
položen stručni ispit za obavljanje poslova u graditeljstvu prema posebnom zakonu te koja u skladu s tim zakonom upotpunjava i usavršava svoje znanje u
području zaštite od požara te ima
– najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima projektiranja, odnosno stručnog nadzora zaštite od požara građevina
ili
– najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima projektiranja odnosno stručnog nadzora građevina glede zaštite od požara i završen
poslijediplomski i/ili specijalistički studij iz područja požarnog inženjerstva i/ili zaštite od požara u građevinama s najmanje 60 ECTS bodova,
ili
2. ima najmanje visoku stručnu spremu, odnosno završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij tehničkog
smjera i položen državni stručni ispit čiji ispitni program sadrži područje zaštite od požara te ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima
inspekcijskog nadzora zaštite od požara građevina.
(6) Ministar rješenjem oduzima ovlaštenje osobi iz stavka 3. ovoga članka ukoliko više ne ispunjava uvjete iz stavka 4. ovoga članka.
(8) O ovlaštenjima iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo vodi očevidnik.
(9) Ministar će, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove prostornog uređenja i graditeljstva, pravilnikom propisati sadržaj elaborata zaštite
od požara.
(10) Ministar će pravilnikom propisati način davanja i oduzimanja ovlaštenja za izradu elaborata za zaštitu od požara te isprave i način dokazivanja
činjenica na temelju kojih se daje ovlaštenje.
KONTROLA ZAŠTITE OD POŽARA, REVIDENT ZA ZAŠTITU OD POŽARA
Dodatno iz skripte: Novim zakonom o gradnji NN153/13 revizija projekata se vrši samo pitanju mehaničke otpornosti i stabilnosti. Ukinuta je obveza
kontrole projekta u smislu ZOP-a od strane ovlaštenog revidenta ( -> nije točno?!?). Pregled GP iz ZOP-a obavljaju Inspekcije ZOP-a u postupku
izdavanja potvrde na GP.
Članak 29.
430
(1) Glavni projekt građevina podliježe provjeri tehničkog rješenja iz zaštite od požara.
(2) Provjeru iz stavka 1. ovoga članka provodi jedan ili više ovlaštenih revidenata.
(3) Ovlaštenje za obavljanje provjere projekata može se dati osobi koja:
1. prema propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području zaštite od požara, koja ima visoku
stručnu spremu, odnosno završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij s najmanje deset godina radnog
iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske složenosti i koja je na drugi način unaprijedila
tehničku struku u području zaštite od požara
ili
2. ima najmanje visoku stručnu spremu, odnosno završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij s
najmanje deset godina radnog iskustva u inspekcijskom nadzoru zaštite od požara građevina osobite inženjerske složenosti i koja je na drugi način
unaprijedila tehničku struku u području zaštite od požara.
(4) Ovlaštenje za obavljanje provjere projekata po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva, daje i oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i
imenuje ministar.
(5) Povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka čini predsjednik i četiri člana koji se imenuju iz redova Ministarstva, ministarstva nadležnog za poslove
prostornog uređenja i graditeljstva i strukovnih organizacija.
(6) O ovlaštenjima iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo vodi očevidnik. Popis ovlaštenih revidenata, na temelju podataka iz propisanog očevidnika,
objavljuje se jednom godišnje u »Narodnim novinama«.
(7) Detaljnije uvjete u odnosu na radno i stručno iskustvo za davanje, produženje važenja i oduzimanje ovlaštenja za obavljanje provjere projekata kao i
načina kojima se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta, vrstu građevina za koje provjeru projekata provodi jedan ili više revidenata, te
sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 6. ovoga članka propisuje ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša, prostorno
uređenje i graditeljstvo.
Članak 30.
(1) Revident iz članka 29. ovoga Zakona ne može obaviti provjeru projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao.
(2) Revident je odgovoran da projekt za koji je proveo provjeru i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i
propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u vezi sa zaštitom od požara.
(3) Na revidenta se na odgovarajući način primjenjuju i odredbe o odgovornosti projektanta prema posebnim propisima kojima se uređuje područje
Članak 31.
(1) Revident je dužan, nakon što obavi provjeru projekta, ovjeriti dijelove projekta te o tome sastaviti pisano izvješće.
(2) Sadržaj, način i opseg obavljanja provjere projekta, način i značenje ovjere te način izračuna naknade za obavljenu kontrolu propisuje ministar.
Članak 32.
Osoba ovlaštena za izradu elaborata zaštite od požara iz članka 28. ovoga Zakona i ovlašteni revident iz članka 29. ovoga Zakona dužni su imati
odgovarajuće osiguranje od profesionalne odgovornosti ili drugi oblik jednakovrijednog ili usporedivog jamstva.
Članak 33.
Ministarstvo daje mišljenje iz područja zaštite od požara na tipski projekt u postupku izdavanja rješenja o tipskom projektu sukladno propisu
kojim se uređuje područje gradnje.
Članak 34.
Ministar pravilnikom propisuje mjere zaštite od požara prilikom građenja koje se obavlja sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje
gradnje.
Članak 35.
(1) Ministarstvo, odnosno nadležna policijska uprava sudjeluje u radu Povjerenstva za tehnički pregled u postupku izdavanja uporabne dozvole
za izgrađenu građevinu, prema posebnom propisu kojim se uređuje područje građenja samo u slučajevima u kojima su sudjelovali u postupcima
izdavanja rješenja o uvjetima građenja, odnosno lokacijske dozvole i rješenja za građenje iz članka 24. ovoga Zakona.
(2) Ministarstvo, odnosno nadležna policijska uprava u postupku iz stavka 1. ovoga članka daje mišljenje o tome može li se izgrađena građevina
koristiti ili se prethodno moraju otkloniti utvrđeni nedostaci ili se ne može izdati uporabna dozvola.
(3) Odredbe ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na postupak izdavanja uvjerenja za uporabu prema posebnom propisu kojim se uređuje područje
VIII. Z AŠ T IT A O D POŽ ARA U UPO RAB I G RAĐE VINA I PRO S TO RA

Članak 36.-43.
IX. NADZ O R
Članak 44.-56.
X. UNAPRE ĐE NJE Z AŠ T IT E O D PO Ž ARA

Članak 57.-58.
XI. FINANCIRANJE
Članak 59.
XII. K AZ NE NE O DRE DB E
Članak 60.
XII. PRIJEL AZ NE I Z AVRŠ NE O DRE DB E

Članak 67.
(1) Provedbene propise iz ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
431
(2) Ministar, u suglasnosti s nadležnim ministrom, u okviru ovlasti utvrđenih zakonom, donosi podzakonske propise o uvjetima sigurnosti i zaštite od
požara za građevine javne namjene, stambene, poslovne i druge građevine, šume i usjeve te ostale građevine u kojima postoji povećana opasnost
nastajanja požara.
(3) Do donošenja provedbenih propisa na temelju ovoga Zakona, ostaju na snazi provedbeni propisi doneseni na temelju Zakon o zaštiti od požara
(»Narodne novine«, br. 58/93., 33/05., 107/07. i 38/09.), osim Pravilnika o uvjetima za ispitivanje uvezenih uređaja za gašenje požara (»Narodne novine«,
br. 75/94.) koji ostaje na snazi do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak 68.
Pravne i fizičke osobe ovlaštene za obavljanje poslova na temelju Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine«, br. 58/93., 33/05., 107/07. i 38/09.)
nastavljaju s obavljanjem poslova kao osobe ovlaštene prema odredbama ovoga Zakona, osim:
– pravnih ili fizičkih osoba odnosno stručnih službi iz članka 41. ovoga Zakona ovlaštenih na temelju članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od požara
(»Narodne novine«, br. 58/93., 33/05., 107/07. i 38/09.) za obavljanje poslova održavanja vatrogasnih aparata, koje su dužne uskladiti svoje poslovanje s
odredbom članka 41. ovoga Zakona do 1. listopada 2011. godine,
– pravnih osoba ovlaštenih na temelju članka 21. stavka 7. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine«, br. 58/93., 33/05., 107/07. i 38/09.) za
izdavanje isprava o ispravnosti i podobnosti za namijenjenu svrhu kojima prestaje ovlaštenje danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Članak 69.
Postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama propisa koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 70.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o zaštiti od požara (»Narodne novine«, br. 58/93., 33/05., 107/07. i 38/09.).
Članak 71.
(1) Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prestaju važiti odredbe članka 5. stavka 2. i 3. i članka 6. stavka 7. ovoga Zakona.
(2) Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prestaju važiti sljedeći propisi:
– Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje za automatsko zatvaranje vrata ili vatrootpornih zaklopaca (Službeni list, broj 35/80.),
– Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne uređaje za gašenje požara ugljičnim dioksidom (Službeni list, br. 44/83. i 31/89.),
– Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od požara i eksplozija pri čišćenju posuda za zapaljive tekućine (Službeni list, br. 44/83. i 60/86.),
– Pravilnik o tehničkim normativima za sustave za odvođenje dima i topline pri požaru (Službeni list, broj 45/83.),
– Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara (Službeni list, broj 7/84.),
– Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva (Službeni list, broj 57/85.),
– Naredba o obveznom atestiranju ručnih i prijevoznih uređaja za gašenje požara (Službeni list, broj 16/83. i »Narodne novine«, br. 1/01.).
(3) Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji svojstva reakcije na požar i otpornosti na požar u graditeljstvu navedena u podzakonskim
propisima donesenim na temelju Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine«, br. 58/93., 33/05., 107/07. i 38/09.) određuju se prema hrvatskim
normama kojima su preuzete usklađene europske norme, a dokazuju sukladno posebnim propisima iz područja ocjenjivanja sukladnosti.
(4) Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ili stupanjem na snagu međunarodnog sporazuma o ocjenjivanju sukladnosti i prihvaćanju
industrijskih proizvoda (ACCA) za proizvode iz članka 6. ovoga Zakona, ukoliko ta činjenica nastupi ranije:
– u članku 6. stavku 2. ovoga Zakona riječi: »na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu«, zamjenjuju se riječima: »na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu
ili na jeziku koji mogu lako razumjeti potrošači i drugi korisnici«,
– u članku 7. ovoga Zakona riječi: »Republici Hrvatskoj«, zamjenjuju se riječima: »Europskoj uniji«.
PRAVILNIK O ZAHVATIMA U PROSTORU U KOJIMA TIJELO NADLEŽNO ZA ZAŠTITU OD

POŽARA NE SUDJELUJE U POSTUPKU IZDAVANJA RJEŠENJA O UVJETIMA GRAĐENJA
ODNOSNO LOKACIJSKE DOZVOLE
NN 115/11
Donosi se na temelju članka 24. stavka 6. Zakona o zaštiti od požara.
PRAVILNIK O ZAHVATIMA U PROSTORU U KOJIMA TIJELO NADLEŽNO ZA ZOP NE SUDJELUJE U
POSTUPKU IZDAVANJA RJEŠENJA O UVJETIMA GRAĐENJA ODNOSNO LOKACIJSKE DOZVOLE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom određuju se zahvati u prostoru za koje se ne izdaju posebni uvjeti građenja iz područja zaštite od požara, odnosno propisuju
građevine za koje Ministarstvo unutarnjih poslova odnosno nadležna policijska uprava ne sudjeluju u postupcima izdavanja rješenja o uvjetima građenja,
odnosno lokacijske dozvole.
Članak 2.
Zahvati u prostoru, u smislu ovoga Pravilnika, su privremena ili trajna djelovanja ljudi u prostoru kojima se određuje ili mijenja stanje u prostoru i za koje
se ne izdaju posebni uvjeti građenja iz područja zaštite od požara, a odnose se na:
1. stambene zgrade s jednim ili dva stana, kao što su samostojeće zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade u nizu
spojene zidom čija pojedinačna građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2;
2. nestambene zgrade:
2.1. nestambene poljoprivredne gospodarske zgrade, kao što su:
– poljoprivredne pomoćne zgrade, vinarije, vinski podrumi,
– zgrade za smještaj poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda u kojima se ne stvaraju zapaljive i/ili eksplozivne prašine,
– slične građevine;
2.2. zgrade za obavljanje vjerskih i drugih obreda u kojima se zadržava ili boravi manje od 50 osoba, kao što su:
– crkve,
– kapele,
– džamije,
– sinagoge,
– prostorije za ispraćaj,
– krematoriji,
432
2.3. ostale nestambene zgrade, kao što su:
– praonice cestovnih vozila,
– javni zahodi,
3. ostale građevine:
3.1. prometne građevine:
3.1.1. prometnice koje nemaju prateće objekte, mostove, tunele i slično, kao što su:
– autoceste,
– ceste za promet motornim vozilima,
– ceste za međugradski promet, uključujući raskrižja i čvorišta,
3.1.2. ulice i ceste koje nemaju prateće objekte, mostove, tunele, kao što su:
– ulice unutar gradova i sela,
– seoske ceste i staze (uključujući otvorena parkirališta, raskrižja, čvorišta, obilaznice i kružne tokove), avenije, aleje, prometne trake, asfaltirane ceste,
sporedne ceste, prilazne ceste, seoske ili šumske putove, pješačke staze, jahaće i biciklističke staze, trgove, pješačke putove i zone,
3.1.3. željezničke pruge i gradske željeznice (ako ne sadržavaju mjesta za skladištenje i pretovar zapaljivih tekućina i/ili plinova ili tunele duže od 500
metara) i njihove instalacije, kao što su:
– glavne željezničke pruge, sporedni kolosijeci, željeznička stajališta i prijelazi,
– mreža nadzemne i uzdignute željeznice ili tramvaja,
– instalacije za rasvjetu, signalizaciju, sigurnost i elektrifikaciju,
3.1.4. staze i instalacije u zračnim lukama, kao što su:
– staze za polijetanje, slijetanje ili rulanje,
– instalacije za rasvjetu, signalizaciju i sigurnost,
3.1.5. hidro-građevinski objekti, kao što su:
– plovni kanali,
– brane i slične konstrukcije za zadržavanje vode za potrebe hidroelektrana, navodnjavanje, regulaciju protoka, sprječavanje poplava,
– nasipi i građevine za zaštitu obale,
3.1.6. hidro-građevinski objekti za odvodnju i navodnjavanje, kao što su:
– kanali za navodnjavanje i druge građevine za opskrbu vodom radi kultiviranja zemljišta,
– akvadukti,
– nefekalna kanalizacija i otvorene jame za odvodnju,
3.2. vodne građevine kao što su:
3.2.1. magistralni vodovodi, telekomunikacijski i električni vodovi, kao što su:
– magistralne nadzemne, podzemne ili podmorske cijevi za vodu,
– stanice za crpljenje, filtriranje i ustavu vode,
– magistralni nadzemni, podzemni ili podmorski telekomunikacijski vodovi,
– relejni sustavi radijske i televizijske ili kabelske mreže, relejni tornjevi,
– telekomunikacijski stupovi i infrastruktura za radio komunikaciju,
3.2.2. lokalni cjevovodi i kabeli, kao što su:
– lokalni vodovodi izvan naselja,
– lokalni cjevovodi za toplu vodu, paru ili komprimirani zrak,
– vodotornjevi, izvorišta,
– nefekalna kanalizacijska mreža i kolektori,
– lokalni električni i telekomunikacijski kabeli (nadzemni ili podzemni),
– transformatorske stanice i podstanice niskog napona na otvorenom do uključujući 20 kV,
– telegrafski stupovi,
– lokalni televizijski kabeli, zajedničke antene,
3.3. građevine za sport i rekreaciju na otvorenom, kao što su:
– tereni za nogomet, ragbi, golf, trčanje, automobilske, biciklističke ili konjske utrke,
– zabavni parkovi,
– skijaški liftovi i vučnice bez zgrada za prihvat ljudi,
– uzletišta, objekti za morske sportove i sportove na plažama, bez zgrada za prihvat ljudi,
– javni vrtovi i parkovi,
– zoološki i botanički vrtovi na otvorenom bez zgrada za prihvat ljudi,
3.4. ostale građevine (osim zgrada), kao što su:
– vojne utvrde,
– stražarnice,
433
– bunkeri,
– jednostavni granični prijelazi kontejnerskog tipa,
– otvoreni bazeni,
– slične građevine.
Zahvati iz stavka 1. ovog članka odnose se također i na sve jednostavne građevine koje su kao takve određene posebnim propisom iz područja
građenja.
PRAVILNIK O OTPORNOSTI NA POŽAR I DRUGIM ZAHTJEVIMA KOJE GRAĐEVINE

MORAJU ZADOVOLJITI U SLUČAJU POŽARA
NN 29/13, 87/15
PRAVILNIK O OTPORNOSTI NA POŽAR I DRUGIM ZAHTJEVIMA KOJE GRAĐEVINE MORAJU
ZADOVOLJITI U SLUČAJU POŽARA

Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuje se otpornost na požar te drugi zahtjevi koje građevina mora zadovoljiti u slučaju požara u svrhu sprječavanja širenja vatre
i dima unutar građevine, sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, omogućavanja da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno
osiguravanje njihovog spašavanja i zaštite spašavatelja.
(2) Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se kod projektiranja i građenja novih građevina, a na odgovarajući način i kod rekonstrukcija (projektiranja i
građenja) ali se ne odnose na građevine upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili građevine koje se nalaze u kulturno-povijesnoj cjelini
upisane u taj Registar.
(3) Kod projektiranja građevina mogu se primijeniti proračunske metode i/ili modeli koji se temelje na provjerenim tehničkim rješenjima i/ili novijim
dostignućima na tom području.
(4) U slučajevima iz stavka 3. ovog članka, kao i u iznimnim slučajevima, kad se uz odobrenje Ministarstva ispunjenje bitnog zahtjeva dokazuje na drugi
način, a koji nije obuhvaćen ovim Pravilnikom, obavezno je glavnim projektom dokazati da će tako projektirana građevina zadovoljiti bitni zahtjev zaštite
od požara najmanje na razini koja bi bila postignuta primjenom odredbi ovog Pravilnika.
(5) Mjere zaštite od požara, proračunske metode i modeli čija je primjena predviđena ovim Pravilnikom pretpostavljaju jedan izvor požara.
(6) Kako bi projektirani elementi zaštite od požara zadovoljavali ciljeve iz ovoga Pravilnika, moraju biti održavani kroz predviđeni vijek trajanja
građevine. Održavanjem se ne smiju mijenjati odabrana projektantska rješenja.
(7) Tablice, grafički prikazi i popis hrvatskih normi sadržani su u Prilogu 1 do 6 ovog Pravilnika i njegov su sastavni dio.
 POJMOVI (OTPORNOST NA POŽAR 2/4; UKUPNO I SPECIFIČNO POŽARNO OPTEREĆENJE;
POŽARNI ZID 1/2, TUMAČENJE OZNAKE REI-M90; POŽARNI ODJELJAK I DIMNI ODJELJAK 1/2)
Pojmovi
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1. Otpornost na požar je sposobnost dijela građevine da kroz određeno vrijeme ispunjava zahtijevanu nosivost (R) i/ili cjelovitost (E) i/ili
toplinsku izolaciju (I) i/ili drugo očekivano svojstvo u slučaju požara.
2. Požarno opterećenje je količina toplinske energije koja se može razviti u nekom prostoru, nastaje sagorijevanjem sadržaja građevine (pokretno
opterećenje) i dijelova konstrukcije i elemenata građevine (stalno opterećenje), a razlikuje se ukupno požarno opterećenje (MJ) i specifično požarno
opterećenje (MJ/m2).
Dodatno: U Pravilniku o zaštiti od požara u skladištima (članak 7. tablica 1.) i Pravilniku o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih
postrojenja i uređaja (članak 27.) definirana je podjela specifičnog požarnog opterećenja na nisko (do 1 GJ/m²), srednje (od 1 GJ/m² do 2 GJ/m²) i
visoko (iznad 2 GJ/m²).
3. Požarni zid je posebna vrsta pregradnih konstrukcija otpornosti na požar najmanje REI-M 90 i izveden je od negorivih građevnih proizvoda
(reakcije na požar najmanje A2 po HRN EN 13501-1) koji presijeca konstrukciju građevine od temelja do krova s posebno izvedenim krovnim
završetkom koji onemogućuje prijenos požara. Požarni zid mora tražena svojstva REI osigurati i u slučaju mehaničkih udara (M) zbog eventualnog
padanja okolnih konstrukcija pa se minimalna otpornost na požar označava kombinacijom oznaka i vremena: REI-M 90. Požarni zid priječi prijenos
vatre i dima na druge građevine i/ili požarne odjeljke u istoj građevini. Zahtjevi za zidove otporne na požar na granici požarnih odjeljaka koji ne
presijecaju građevinu od temelja do krova, kao i zidove otporne na požar na granici parcele dani su u Prilogu 1 Tablici 1. točka 3. ovog Pravilnika.
4. Pregradne konstrukcije otporne na požar su sve pregrade (zidovi, stropovi, podovi) bilo koje otpornosti na požar koje se postavljaju na granicu
požarnog odjeljka ili na granici pojedinih stanova ili poslovnih jedinica radi sprječavanja širenja požara i dima u zadanom vremenu.
5. Pregradne konstrukcije otporne na dim su sve pregrade (zidovi, stropovi, podovi, protudimni zastori i slično) bilo koje propusnosti dima koje se
postavljaju na granicu dimnog odjeljka ili na granici pojedinih stanova ili poslovnih jedinica radi sprječavanja širenja dima u zadanom vremenu.
6. Požarni odjeljak je dio građevine koji je odijeljen od ostalih dijelova građevine pregradnom konstrukcijom i elementima određene otpornosti
na požar.
7. Dimni odjeljak je dio građevine koji je odijeljen od ostalih dijelova građevine pregradnom konstrukcijom i elementima određene propusnosti
dima.
8. Zaposjednutost prostora je broj osoba koji se može zateći u nekom prostoru, a ovisi o namjeni i površini prostora.
9. Sigurnosno i evakuacijsko stubište je stubište zaštićeno od utjecaja vatre i dima, koje vodi na sigurno mjesto, a može biti unutarnje i vanjsko
(potpuno otvoreno ili djelomično otvoreno).
10. Sigurno mjesto je mjesto u vanjskom prostoru izvan građevine, koje pripada građevnoj čestici građevine ili javnom prostoru koji je siguran od požara
i padajućih dijelova konstrukcije i elemenata uzrokovanih požarom, a nije dio vatrogasnih pristupa i površina za vatrogasni rad (manipulativne površine) i
svojom veličinom zadovoljava uvjete za prihvaćanje predviđenog broja osoba za slučaj evakuacije. Sigurno mjesto može biti i u građevini, u drugom
požarnom i dimnom odjeljku, ako svojom veličinom zadovoljava uvjete za prihvat predviđenog broja osoba u slučaju evakuacije, uz osiguran dovod
svježeg zraka, te osiguran alternativni put za spašavanje (prozor propisanih dimenzija, stubište ili evakuacijsko dizalo), ovisno o namjeni građevine
(bolnice, domovi za starije i nemoćne i slično).
434
11. Atrij je prostor stvoren otvorom u podu ili serijom podnih otvora koji povezuje dva ili više katova, koji je na vrhu serije otvora pokriven i koji se
koristi za namjene različite od onih za odvojeno stubište, okno lifta, otvor za pokretne stepenice ili servisno okno koje se koristi za instalacijske ili
komunikacijske uređaje.
12. Podrum(Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svog volumena u konačno uređeni zaravnani teren i koji se nalazi
ispod prizemlja, odnosno suterena.
13. Suteren(S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz
pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.
14. Prizemlje(Pr) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena
mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
15. Kat(K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja.
16. Etaža je horizontalni dio zgrade koji obuhvaća prostor između dvije uzastopne nosive podne konstrukcije.
17. Potkrovlje(Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.
18. Poslovnom jedinicom smatraju se prostori određene namjene koji obuhvaćaju radne i pomoćne prostore u funkciji te namjene, te ukupne površine do
maksimalno dozvoljene površine požarnog odjeljka za tu namjenu.
19. Industrijska ili proizvodna građevina je zgrada ili dio zgrade u kojoj se obavlja proizvodnja, slaganje dijelova, priprema proizvoda za distribuciju i
slično, s mogućim pratećim skladištenjem proizvoda ili robe koja se koristi za proizvodnju, te pratećim administrativnim i pomoćnim prostorima koji su u
funkciji navedene namjene.
(2) U smislu ovog Pravilnika, pod pojmom građevine podrazumijevaju se zgrade i građevine. Građevine obuhvaćaju podzemne građevine kao što su
podzemne garaže i podzemne građevine koje imaju prostore u kojima se okuplja veći broj osoba kao što su diskoteke, kina i slično, te industrijske
građevine. Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na tunele, rudnike i slične građevine za koje je zaštita od požara propisana posebnim propisima.
(3) Ostali pojmovi iz područja zaštite od požara koji nisu određeni ovim Pravilnikom imaju značenje sukladno hrvatskoj normi HRN EN ISO 13943.
PODJELA ZGRADA I GRAĐEVINA U PODSKUPINE PREMA ZAHTJEVNOSTI ZAŠTITE OD POŽARA (ŠTO
SMATRAMO VISOKIM OBJEKTIMA)
Podjela zgrada i građevina u podskupine prema zahtjevnosti zaštite od požara

Članak 4.
(1) Prema zahtjevnosti zaštite od požara zgrade se dijele na sljedeće podskupine:
1. Zgrade podskupine 1 (ZPS 1) su slobodno stojeće zgrade s najmanje tri strane dostupne vatrogascima za gašenje požara s nivoa terena, koje sadrže
do tri nadzemne etaže s kotom poda najviše etaže za boravak ljudi do 7,00 metara mjereno od kote vanjskog terena s kojeg je moguća intervencija
vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroženih osoba, i koje sadrže jedan stan ili jednu poslovnu jedinicu, tlocrtne (bruto) površine do 400,00 m2 i do
ukupno 50 korisnika;
2. Zgrade podskupine 2 (ZPS 2) su slobodno stojeće zgrade i zgrade u nizu, koje sadrže do tri nadzemne etaže s kotom poda najviše etaže za boravak
ljudi do 7,00 metara mjereno od kote vanjskog terena s kojeg je moguća intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroženih osoba, i koje sadrže
najviše tri stana odnosno najviše tri poslovne jedinice pojedinačne tlocrtne (bruto) površine do 400,00 m2 i ukupno do 100 korisnika;
3. Zgrade podskupine 3 (ZPS 3) su zgrade koje sadrže do tri nadzemne etaže s kotom poda najviše etaže za boravak ljudi do 7,00 metara mjereno od
kote vanjskog terena s kojeg je moguća intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroženih osoba, u kojima se okuplja manje od 300 osoba, a nisu
obuhvaćene stavkom 1. ili 2. ovog članka;
4. Zgrade podskupine 4 (ZPS 4) su zgrade koje sadrže do četiri nadzemne etaže s kotom poda najviše etaže za boravak ljudi do 11,00 metara mjereno
od kote vanjskog terena s kojeg je moguća intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroženih osoba, i koje sadrže jedan stan odnosno jednu
poslovnu jedinicu bez ograničenja tlocrtne (bruto) površine ili više stanova odnosno više poslovnih jedinica pojedinačne tlocrtne (bruto) površine
do 400,00 m2 i ukupno do 300 korisnika;
5. Zgrade podskupine 5 (ZPS 5) su zgrade s kotom poda najviše etaže za boravak ljudi do 22,00 metra mjereno od kote vanjskog terena s kojeg je
moguća intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroženih osoba, a koje nisu razvrstane u podskupine ZPS 1, ZPS 2, ZPS 3i ZPS4,kao i zgrade koje
se pretežno sastoje od podzemnih etaža, zgrade u kojima borave nepokretne i osobe smanjene pokretljivosti te osobe koje se ne mogu samostalno
evakuirati (bolnice, domovi za stare i nemoćne, psihijatrijske ustanove, jaslice, vrtići i slično) te zgrade u kojima borave osobe kojima je ograničeno
kretanje iz sigurnosnih razloga (kaznene ustanove i slično), i/ili imaju pojedinačne prostore u kojima se može okupiti više od 300 osoba;
6. Visoke zgrade su zgrade s kotom poda najviše etaže za boravak ljudi iznad 22,00 metra mjereno od kote vanjskog terena s kojeg je moguća
intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroženih osoba, uporabom auto-mehaničkih ljestvi, odnosno auto-teleskopske košare ili zglobne platforme.
(2) U pogledu traženih mjera zaštite od požara podzemne građevine iz članka 3. stavka 2. ovog Pravilnika razvrstavaju se u podskupinu 5 (ZPS 5),osim u
slučaju kad je ovim Pravilnikom ili posebnim propisom propisano drugačije.
Pomoćna tablica:
ZPS1 ZPS2 ZPS3 ZPS4 ZPS5
Katnost ≤3 ≤3 ≤3 ≤4 -
Visina evakuacije ≤7m ≤7m ≤7m ≤11m ≤22m
Jedinice (površina) 1jed. (≤400m²) 1-3jed. (≤400m²/jed.) - 1 ili #jed. (≤400m²/jed.) -
Korisnici ≤50 ≤100 ≤300 ≤300 >300
KAKO DOKAZUJEMO DA NEKI AB ZID IMA ODREĐENA POŽARNA SVOJSTAVA; KAKO PROVJERITI
OTPORNOST NA POŽAR ZIDA KOJI JE ZIDAN NA GRADILIŠTU
 OTPORNOST NA POŽAR 3/4
II. OT PO RNO ST NA POŽ AR KO NS T RUK CIJE I EL E ME NAT A

Članak 5.
(1) Otpornost na požar nosivih i/ili nenosivih konstrukcija (zid, strop, stup, greda i drugo) je sposobnost konstrukcije ili njenog dijela da kroz
određeno vrijeme ispunjava zahtijevanu nosivost (R) i/ili toplinsku izolaciju (I) i/ili cjelovitost (E), i/ili mehaničko djelovanje (M), u uvjetima
djelovanja predviđenog požara (standardnog ili projektiranog).
(2) Otpornost na požar drugih elemenata (vrata, požarnih zavjesa, požarnih premaza zaklopaca, obujmica, kabela, zatvarača i slično), mogu sadržavati
i druge zahtjeve koji moraju biti zadovoljeni u slučaju djelovanja požara kao što su toplinsko zračenje (W), automatsko zatvaranje (C),
propusnost dima (S), kontinuitet strujnog i/ili signalnog napajanja (P ili PH), otpornost na čađu (G), sposobnost požarne zaštite (K), otpornost
pokrova (BKROV (t1)) i drugo, sukladno hrvatskim normama sadržanim u Prilogu 6 ovog Pravilnika.
435
(3) Vrijeme u kojem konstrukcija i elementi moraju očuvati nosivost i druga svojstva tijekom određenog vremena, čime se iskazuje otpornost na požar
konstrukcije i elemenata, je najkraće vrijeme u kojem su zadovoljeni postavljeni zahtjevi.
(4) Vrijeme otpornosti na požar izražava se u minutama koje se označavaju brojevima 15, 20, 30, 45, 60, 90, 120, 180, 240, 360.
(5) Otpornost na požar nosivih konstrukcija dokazuje se proračunom nosivosti i uporabljivosti konstrukcije za predviđena djelovanja i utjecaje
na građevinu u glavnom projektu, u okviru proračuna mehaničke otpornosti i stabilnosti.
(6) Otpornost na požar može se dokazivati i ispitivanjem u ovlaštenom laboratoriju prema hrvatskim normama sadržanim u Prilogu 6 ovog
Pravilnika.
Iz skripte: Otpornost na požar zida koji je zidan na gradilištu zadovoljava ako je isti izveden u skladu s normama, a norme su navedene u projektu.
(7) Konstrukcije i elementi zgrada moraju zadovoljiti zahtjeve za otpornost na požar sadržane u Tablicama 1., 2. i 3. u Prilogu 1 ovog Pravilnika,
ako posebnim propisom nije drugačije određeno.
(8) Ako je ugrađen automatski sustav za dojavu i gašenje požara u štićenom prostoru, konstrukcije i elementi građevine mogu biti za jedan stupanj
manje otpornosti na požar od propisanih u Tablici 1. u Prilogu 1 Pravilnika.
RAZREDI REAKCIJE GRAĐEVINSKIH PROIZVODA 1/2; KOJIM SE SLOVIMA OZNAČAVA REAKCIJA
NA POŽAR I DA LI SE PROIZVODI SA OZNAKOM F MOGU UGRADITI U GRAĐEVINU; KOJI SU
DOKAZI DA MATERIJAL NIJE GORIV
 REAKCIJA NA POŽAR 2/4
III. RE AK CIJA NA PO Ž AR G RAĐE VNIH PRO IZ VO DA

Članak 6.
(1) Građevni proizvod koji se ugrađuje u građevinu treba zadovoljiti zahtjeve u pogledu reakcije na požar prema Prilogu 2, Tablicama 4., 5., 6.,
7., 8., 9., 10., 11. i 12. ovog Pravilnika, sukladno hrvatskoj normi HRN EN 13501-1 i HRN EN 13501-5.
(2) Reakcija na požar građevnog proizvoda, određena prema stavku 1. ovog članka može se u unutarnjem prostoru građevine smanjiti za jedan stupanj u
slučaju kada će u građevini biti ugrađen sustav za automatsko gašenje požara.
(3) Razredi reakcije na požar građevnih proizvoda industrijskih građevina određuju se prema podskupini u koju se razvrstavaju prema zahtjevnosti zaštite
od požara sukladno članku 4. ovog Pravilnika ako posebnim propisom nije drugačije određeno. Ako je mjerilo za razvrstavanje broj osoba u građevini,
podrazumijeva se ona smjena sa najvećim brojem osoba koje se mogu zateći u građevini.
(4) Usporedni prikaz razreda reakcije na požar (HRN EN) sa klasama gorivosti (HRN DIN) sadržan je u Prilogu 7 koji je sastavni dio ovog
Pravilnika.
(5) Najmanji dozvoljeni razred građevnog proizvoda u pogledu reakcije na požar iz stavka 1. ovog članka je E.
Dodatno iz skripte:
Sustav EURORAZREDA reakcije na požar dijeli građevne proizvode u 2 grupe:
- podovi
- linearni toplinsko izolacijski obloge za cijevi-sve razrede i dim i kapljice označavaju se sa L
- svi drugi građevni proizvodi
RAZREDI REAKCIJE NA POŽAR (osim podova):
7 razreda reakcije na požar: A1, A2, B, C, D, E, F
3 klase obzirom na razvoj dima: s1, s2, s3 (smoke)
3 klase obzirom na goruće kapljice: d0, d1, d2 (droplets)
* podovi imaju uz razred indeks "fl" i samo klase razvoja dima s1, s2
** linearni toplinsko izolacijski obloge za cijevi - sve razrede i dim i kapljice označavaju se s indeksom L
Gorivost materijala (reakcija na požar, odnosno otpornost na požar) definira se u izjavi o svojstvima i certifikatu o stalnosti svojstava.
SPRJEČAVANJE ŠIRENJA POŽARA U GRAĐEVINAMA 1/2
 POŽARNI ZID 2/2
 POŽARNI ODJELJAK I DIMNI ODJELJAK 2/2
IV. S PRJE ČAVANJE Š IRE NJA PO Ž ARA I/ IL I DIMA UNUT AR G RAĐE VINE , POŽ ARNI
O DJE L JAK I DIMNI O DJE L JAK
Članak 7.
(1) Građevina se dijeli na požarne i/ili dimne odjeljke, ovisno o njenoj namjeni i ostalim parametrima (požarno opterećenje, zaposjednutost
prostora, visina, sustavi za automatsku dojavu i gašenje požara i drugo).
(2) Podjelom na požarne i/ili dimne odjeljke moraju biti obuhvaćeni evakuacijski putevi, atriji, vertikalni kanali za vođenje raznih instalacija na
granicama požarnih odjeljaka (ventilacijskih i klimatizacijskih sustava i slično), okna dizala ako međusobno povezuju više požarnih odjeljaka,
prostori za smještaj pogonskih uređaja, prostori za smještaj sredstava i medija sustava za automatsku dojavu i gašenje požara, ukoliko prema
posebnom propisu njihov smještaj nije dozvoljen u štićeni prostor, podrumske i tavanske etaže i drugi prostori s povećanom opasnosti od
nastanka požara i/ili eksplozija.
(3) Požarni i/ili dimni odjeljak mora imati određenu otpornost na požar i/ili propusnost dima čime se postiže uvjet da se požar i dim ne proširi unutar
građevine, odnosno susjedne građevine, unutar određenog vremena. Kako bi požarni i/ili dimni odjeljci ispunjavali traženu funkciju, mora biti ispunjen
uvjet ukupne stabilnosti nosive konstrukcije, čija otpornost na požar mora biti jednaka ili veća od otpornosti na požar pojedinačne konstrukcije
ili elementa s najvećom otpornosti na požar, pojedinog odjeljka.
436
(4) Površine požarnih i/ili dimnih odjeljaka i njihova otpornost na požar određuju se za industrijske građevine prema Tablici 2. u Prilogu 1 ovog
Pravilnika.
(5) Kod nadzemnih etaža stambene namjene požarni odjeljak može biti maksimalne neto tlocrtne površine do 1200,00 m2, a uredske namjene do
1600,00 m2. Dužina odjeljka ne smije prelaziti 60,00 m, a požarni odjeljak može se rasprostirati najviše na 4 nadzemne etaže. Veličina požarnog
odjeljka prostora u podzemnim etažama koji su u funkciji stambene i uredske namjene ne može biti veća od 800,00 m2.
(6) Veličine požarnih i/ili dimnih odjeljaka prostora u podzemnim etažama koji su u funkciji druge namjene (garaže, skladišta i slično) moraju biti u
skladu s posebnim propisom za konkretnu namjenu.
(7) Za građevine ostalih namjena površine požarnih i/ili dimnih odjeljaka i njihova otpornost na požar određuju se prema posebnom propisu.
(8) Iznimno, odredbe stavaka ovog članka ne primjenjuju se na građevine za koje podjela na odjeljke nije primjerena ili opravdana iz funkcionalnih
razloga (sportske dvorane, velesajamski izložbeni paviljoni, koncertne dvorane i slično). Sigurnost u slučaju požara kod projektiranja takvih građevina
treba dokazati primjenom proračunskih metoda i/ili modela koji se temelje na provjerenim tehničkim rješenjima i/ili novijim dostignućima na tom
području.
Članak 8.
(1) Konstrukcije i elementi koji razdvajaju požarne i/ili dimne odjeljke dijele se na:
–požarne zidove (unutarnje i vanjske), koji se grade kao neprekinute konstrukcije od temelja do krova,
–druge pregradne konstrukcije i elemente otporne na požar na granici požarnog i/ili dimnog odjeljka.
(2) Otpornost na požar konstrukcije požarnog zida mora biti najmanje REI-M 90, a građevni proizvodi koji su ugrađeni u požarni zid moraju biti
najmanje reakcije na požar A2-s1d0.
(3) Iznimno, umjesto neprekinutih požarnih zidova, mogu se graditi i požarni zidovi u kombinaciji sa stropovima bez otvora (primjerice kod
razdvajanja zgrada različite visine) iste otpornosti i reakcije na požar.
(4) Druge konstrukcije i elementi na granici požarnih odjeljaka (zidovi i stropovi evakuacijskih hodnika, požarni odjeljak i pojedinačni prostori na razini
jednog ili više katova i slično) u pravilu ne presijecaju građevinu od temelja do krova.
(5) Otpornost na požar pregradnih konstrukcija i elemenata otpornih na požar i/ili dim na granici požarnog i/ili dimnog odjeljka određuje se prema
Tablicama 1., 2. i 3. u Prilogu 1 ovog Pravilnika.
Članak 9.
(1) Požarni zidovi moraju se graditi:
–kod građevina kod kojih je završni (zabatni) zid udaljen manje od 3,00 metra od susjedne građevine (postojeće ili predviđene planom);
–kod građevina velike duljine i zgrada u nizu (duljine veće od 60,00 metara), osim kod građevina kod kojih to nije moguće iz funkcionalnih
razloga (sportske, koncertne dvorane, industrijske građevine i slično);
–kod građevina različite visine koje se spajaju preko različitih požarnih odjeljaka;
–kod građevina različite namjene.
 SPRJEČAVANJE ŠIRENJA POŽARA PREKO OTVORA U FASADI
Načini gradnje požarnih zidova i drugih konstrukcija na granici požarnog odjeljka

Članak 10.
(1) Unutarnji požarni zidovi grade se najmanje 0,30 metara iznad krovne plohe s negorivim pokrovom (reakcije na požar A1 ili A2-s1d0), ili 0,50
metara kod krovne plohe s gorivim pokrovom, reakcije na požar od E do B.
(2) Umjesto unutarnjeg požarnog zida iz stavka 1. ovog članka može se ispod krovne plohe izvesti dvostrana konzola (lijevo i desno od unutarnjeg
požarnog zida, ili samo na jednu stranu u dvostrukoj širini) iste otpornosti na požar u širini od 0,50 metra sa svake strane ali bez zahtjeva
svojstva na mehanički udar (M) za konzolu. Kod krovnih ploha s gorivim pokrovom potrebno je iznad konzole u njenoj punoj širini predvidjeti pokrov
i toplinsku izolaciju od negorivih građevnih proizvoda (reakcije na požar A1 ili A2 s1 d0), radi sprječavanja prenošenja požara.
(3) Opća načela građenja požarnih zidova iz stavka 1. i 2. ovog članka prikazana su grafički u Prilogu 3 ovog Pravilnika.
Članak 11.
(1) Radi sprječavanja horizontalnog prenošenja požara preko prozora i drugih otvora na pročelju zgrade, lijevo i desno od sredine zida koji je na
granici požarnog odjeljka grade se zidovi iste otpornosti na požar kao i zid na granici požarnog odjeljka, svaki u širini od najmanje 1,00 metar ili
jednostrano na jednu stranu tako da ukupna dužina iznosi 2,00 metra, osim za građevine skupine ZPS2, ZPS3 i ZPS4, gdje ta ukupna udaljenost
može iznositi 1,00 m.
(2) Umjesto završetka požarnog zida na pročelju zgrade, opisanog u stavku 1. ovog članka može se graditi i zid iste otpornosti na požar koji izlazi
izvan pročelja zgrade, najmanje 0,50 metra.
(3) Otpornost na požar zida iz stavka 1. i 2. ovog članka, u slučaju da je u zgradi ugrađen sustav za automatsku dojavu i gašenje požara može biti manja
za jedan stupanj od propisane, ali ne manja od E 30 ili EW 30 uz dokaz proračunom u glavnom projektu, odnosno EI 30 bez posebnog dokaza
proračunom u glavnom projektu.
Dodatno iz skripte:
Članak 12.
(1) Kod zgrada razvedenog tlocrta kod kojih se požarni odjeljci spajaju pod kutom jednakim ili manjim od 135°, radi sprječavanja horizontalnog prijenosa
požara iz jednog požarnog odjeljka na drugi preko kutnog spoja, grade se zidovi iste otpornosti na požar kao i zid na granici požarnog odjeljka u duljini
od 5,00 metara mjereno od unutarnjeg kuta u kojem se spajaju požarni odjeljci, prema Slici 2. u Prilogu 3 ovog Pravilnika. Za zgrade podskupine
ZPS2, ZPS3 i ZPS4 dopušta se duljina od 3,00 metra.
(2) Način sprječavanja prijenosa požara iz različitih požarnih odjeljaka preko spoja u kutu, prikazan je grafički na Slici 1. u Prilogu 3 ovog Pravilnika.
(3) Otpornost na požar zidova iz stavka 1. ovog članka može, u slučaju da je u zgradi ugrađen sustav za automatsku dojavu i gašenje požara, biti za jedan
stupanj manja od propisane, ali ne manja od E 30 ili EW 30 uz dokaz proračunom u glavnom projektu, odnosno u razredu EI 30 bez posebnog dokaza
proračunom u glavnom projektu.
437
Dodatno iz skripte:
Članak 13.
Radi sprječavanja prijenosa požara u vertikalnom smjeru preko požarnih odjeljaka koji se dodiruju, kod zgrada različite visine, pri čemu se na krovu
niže nalaze otvori na udaljenosti manjoj od 5,00 metara od pročelja više zgrade, ili se nalazi stropna, odnosno krovna konstrukcija koja ne zadovoljava
propisanu otpornost na požar, požarni zid se izvodi prema Slikama 3. i 4. u Prilogu 3 ovog Pravilnika.
Dodatno iz skripte:
Članak 14.
(1) Radi sprječavanja vertikalnog prenošenja požara po pročelju zgrade preko otvora niže etaže koja je zasebni požarni odjeljak na više etaže koje su drugi
požarni odjeljak, potrebno je graditi vertikalni građevinski element između otvora (parapet) iste otpornosti na požar kao i požarni odjeljci koji se
razdvajaju. Visina građevinskog elementa (parapeta) koji razdvaja etaže (prekidna udaljenost) mora biti duljine najmanje 1,20 metra ili duljine koju
čini zbroj vertikalnih i horizontalnih dijelova, propisane otpornosti na požar, prema Slici 6. u Prilogu 3 ovog Pravilnika.
(2) Osim načina sprječavanja prijenosa požara predviđenog u članku 13. ovog Pravilnika te stavkom 1. ovog članka., dimenzije i otpornost na požar
elementa koji sprječava prijenos požara s niže na višu zgradu, ili elementa koji razdvaja katove po vertikali (prekidna udaljenost) može se odrediti
modeliranjem i/ili proračunom prema hrvatskoj normi HRN EN 1991-1-2.
Članak 15.
(1) Pročelja zgrada grade se građevnim proizvodima reakcije na požar prema Tablici 4. u Prilogu 2 ovog Pravilnika.
(2) Na građevinskim elementima kojima se sprječava prijenos požara u horizontalnom smjeru iz članka 11. stavka 1. i 2. te članka 12. stavka 1.,
kao i kod građevinskih elemenata između otvora kojima se sprječava prijenos požara po vertikali između različitih požarnih odjeljaka iz članka
14. stavka 1. ovog Pravilnika, mora se kod izvedbe toplinskih kontaktnih sustava pročelja s gorivom toplinskom izolacijom, izvesti pojas od negorive
toplinske izolacije (reakcije na požar A1 ili A2-s1d0) u širini te prekidne udaljenosti (Prilog 3 Pravilnika). Kod izvedbe ovješenih ventiliranih
elemenata pročelja potrebno je kod gorivih i negorivih toplinskih izolacija spriječiti prijenos požara kroz ventilirajući sloj u širini prekidne
udaljenosti, barijerom koja se kod klasificiranih sustava izvodi prema uputi proizvođača, a kod sustava s pojedinačnim komponentama prema priznatim
pravilima tehničke prakse.
(3) Kod zgrada podskupine ZPS4 koje su jedan požarni odjeljak (uključujući i stubište koje može biti zaseban požarni odjeljak), a kod kojih se koristi
kontaktni sustav pročelja s gorivom toplinskom izolacijom, neposredno oko građevinskih otvora bočno i iznad (prozori, vrata i drugo) ili samo
horizontalno iznad otvora u dužini većoj od 30 cm lijevo i desno od krajnjeg ruba otvora izvodi se protupožarni pojas (barijera) toplinske
izolacije u širini najmanje 20 cm razreda reakcije na požar A1 ili A2-s1d0, kako bi se spriječilo širenje požara po pročelju zgrade.
(4) Umjesto opisanog načina izvedbe iz stavka 3. ovog članka može se toplinska izolacija razreda reakcije na požar A1 ili A2-s1d0, izvesti kao
horizontalni kontinuirani pojas širine najmanje 30 cm oko cijele zgrade na svakoj drugoj etaži, najviše 50 cm iznad gornjeg ruba otvora.
Negorive barijere se lijepe i mehanički sidre na zid pročelja na način da se u slučaju požara spriječi otpadanje dijelova toplinske izolacije.
(5) Kod zgrada iz stavka 3. ovog članka, kod izvedbe ovješenih ventiliranih elemenata pročelja potrebno je kod gorivih i negorivih toplinskih izolacija
spriječiti prijenos požara kroz ventilirajući sloj preko otvora na pročelju ili najmanje na svakoj drugoj etaži duž cijelog opsega zgrade. Izvedba
ove barijere kod klasificiranih sustava pročelja osigurava se prema uputi proizvođača, a kod sustava s pojedinačnim komponentama prema priznatim
Dodatno iz skripte:
438
SPRJEČAVANJE ŠIRENJA POŽARA U GRAĐEVINAMA 2/2
 KAKO SPRIJEČITI DA POŽAR NE UĐE U INSTALACIJE I NE PROŠIRI SE NJIMA, GDJE SE
POSTAVLJAJU ZAKLOPKE
Sprječavanje širenja požara preko otvora u konstrukcijama i elementima koji omeđuju požarne odjeljke
Članak 16.
(1) U pregradnim konstrukcijama otpornim na požar i/ili dim koje omeđuju požarne i/ili dimne odjeljke dopušteni su otvori kad su nužni zbog
prolaska ljudi, tehnoloških ili arhitektonskih razloga.
Dodatno iz skripte: Zaklopke za zaštitu od požara namijenjene su za automatsko zatvaranje protoka zraka u dovodnim i odvodnim kanalima klimatizacije
i ventilacije pri nastanku požara. Ugrađuju se na granice požarnih odjeljaka, odnosno na prodore ventilacijskih kanala kroz požarne zidove.
(2) Otvorima stavka 1. ovog članka smatraju se otvori u koje se ugrađuju pokretni elementi za zatvaranje otvora (vrata i slično), otvori za prolaz
klimatizacijskih, ventilacijskih, električnih instalacija, raznih cjevovoda, instalacijskih okana i kanala kao i poklopaca njihovih revizijskih
otvora, otvori za prolaz voznog okna dizala, dimnjaka, otvori za ugradnju svjetlopropusnih stijena i slično.
(3) Pokretni elementi za zatvaranje otvora u pregradnim konstrukcijama otpornim na požar i/ili dim koje omeđuju požarne odjeljke i/ili dimne odjeljke u
slučaju požara zatvaraju otvor kako bi u propisanom vremenu spriječili širenje požara i dima na susjedni požarni odjeljak, odnosno susjednu
građevinu.
(4) Pokretni elementi za zatvaranje otvora iz stavka 1. ovog članka su svi tipovi vrata (zaokretna, klizna, vrata s namatanjem na osovinu, padajuća vrata,
vrata voznog okna dizala i druga vrata), elementi za zatvaranje otvora u zidovima kroz koje prolaze pokretni trakovi, zaklopci u kanalima
ventilacijskih i klimatizacijskih sustava, razni tipovi zavjesa i slično, koji su otporni na požar i/ili dim.
Članak 17.
(1) Za zatvaranje otvora za prolaz pokretnim elementima mogu se koristiti elementi koji imaju otpornost na požar i/ili dim kao i konstrukcije i elementi
u koju su ugrađeni ili za jedan stupanj manji, ali ne manji od E 30 ukoliko je površina pokretnih elementa do 20% površine konstrukcije ili elementa u
koji se ugrađuje.
(2)Otpornost na požar i/ili dim elemenata za zatvaranje otvora:
–na granicama požarnih odjeljaka mogu se ugrađivati elementi otpornosti na požar: EI 15, 20, 30, 45, 60, 90, 180, 240,
–na granicama dimnih odjeljaka mogu se ugrađivati elementi otpornosti na požar: E-S 15, 20, 30, 45, 60, 90, 180, 240.
(3) Iznimno, u opravdanim slučajevima, uz dokaz proveden ispitivanjem ili proračunom, za zatvaranje otvora na granicama požarnih odjeljaka iz stavka 2.
ovog članka, mogu se ugraditi elementi otpornosti na požar: EW20, 30, 60.
(4) Za zatvaranje voznog okna dizala mogu se koristiti vrata slijedećih otpornosti na požar:
–za evakuacijska i vatrogasna dizala, ako je vozno okno dizala na granici požarnog odjeljka: EI 15, 20, 30, 45, 60, 90, 120,
–za dizala na koja se ne postavljaju zahtjevi evakuacije, ako je dizalo na granici požarnog odjeljka: EW 20, 30, 60,
–ako je vozno okno dizala granica dimnog odjeljka: E-S 15, 30, 45, 60, 90, 120.
(5) Pokretni elementi za zatvaranje otvora moraju biti opremljeni odgovarajućim uređajem za automatsko zatvaranje.
(6) U požarne zidove iz članka 9. ovog Pravilnika mogu se ugrađivati samo pokretni elementi iste otpornosti na požar kao i požarni zid.
Članak 18.
(1) Sprječavanje širenja požara i dima na susjedni požarni odjeljak preko prodora instalacijskih kanala na granici požarnog odjeljka postiže se:
–ugradnjom cijevnih barijera (protupožarnih obujmica i drugo) i pregrada na mjestu ulaska cjevovoda ili kabelskog kanala u konstrukciju koja
omeđuje požarni odjeljak čija je otpornost na požar i/ili dim jednaka otpornosti na požar te konstrukcije ili je za jedan stupanj manja, ali ne
manja od E 15.
–oblaganjem cjevovoda ili kabelskog kanala oblogom čija je reakcija na požar i otpornost na požar i/ili dim ista kao i konstrukcija kroz koju
prolazi,
–polaganjem cjevovoda u okna i kanale čije stjenke imaju otpornost na požar i/ili dim kao i konstrukcija kroz koju prolazi.
(2) Elementi za zatvaranje prodora na granici požarnog i/ili dimnog odjeljka iz stavka 1. ovog članka mogu biti otpornosti na požar: EI 15, 20, 30, 45, 60,
90, 180,240, a za zatvaranje prodora na granici dimnih odjeljaka otpornosti: E-S 15, 20, 30, 45, 60, 90, 180, 240.
Članak 19.
(1) Za vanjske izolacije, obloge, parne brane, folije i slične obloge cijevi i kanala moraju se koristiti negorivi građevni proizvodi (reakcije na požar A1 ili
A2, s1 d0), a iznimno, kad je u građevini predviđen automatski sustav za gašenje požara, i teško gorivi građevni proizvodi (reakcije na požar najmanje C
s3 d2), sukladno hrvatskoj normi HRN EN 13501-1.
(2) Odredba stavka 1. ovog članaka ne primjenjuje se u slučaju kad:
–cjevovodi i kanali ne prolaze kroz prostore evakuacijskih putova,
–cjevovodi i kanali nisu izvedeni iznad spuštenih stropova koji štite nosivu konstrukciju od požara, osim kada imaju dokazanu otpornost na požar koja
mora biti ista ili veća od one koju ima spušteni strop.
SPRJEČAVANJE ŠIRENJA POŽARA NA SUSJEDNE GRAĐEVINE
V. S PRJE ČAVANJE ŠIRE NJA PO Ž ARA NA S US JE DNE G RAĐE VINE

Članak 20.
(1) Sprječavanje širenja požara na susjedne građevine odnosi se na:
439
–građevine u neposrednoj blizini;
–građevine koje se dodiruju vanjskim zidovima.
Članak 21.
(1) Sprječavanje širenja požara na susjedne građevine postiže se primjenom odgovarajućih mjera kao što su:
–određivanje sigurnih udaljenosti i drugih mjera na razini dokumenata prostornog uređenja (prostornih i urbanističkih planova);
–određivanje sigurnosnih udaljenosti na razini predmetne lokacije (primjerice sigurnosne udaljenosti kod spremnika zapaljivih tekućina i plinova,
postrojenja s povećanim rizikom od nastanka požara i eksplozija, građevina i postrojenja s visokim požarnim opterećenjem i slično);
–izvedba požarnih zidova najmanje otpornosti na požar REI-M 90;
–izvedba vanjskih zidova određene otpornosti na požar i zidnih obloga i izolacija, reakcije na požar A1 iliA2-sld0;
–ograničenje površine nezaštićenih površina otvora;
–ugradnja sustava za automatsku dojavu i gašenje požara.
Članak 22.
(1) Kada je udaljenost dviju susjednih građevina s malim požarnim opterećenjem (manjim od 1000 MJ/m2) manja od 3,00 metra, zidovi i stropovi
(krovovi) koji graniče sa susjednim građevinama moraju imati otpornost na požar sukladno Tablici 1. u Prilogu 1 ovog Pravilnika, a ugrađeni građevni
proizvodi moraju imati reakciju na požar prema Tablicama 4. i 7. Prilogu 2 ovog Pravilnika.
Članak 23.
(1) Kada je jedna od susjednih građevina sa požarnim opterećenjem od 1000 MJ/m2i većim, međusobna sigurnosna udaljenost određuje se proračunom
(NFPA 80A –Recommended Practice for of Bildings from Exterior Fire Exposures ili nekim drugim jednako vrijednim proračunom).
(2) Ukoliko, obzirom na postojeće stanje u prostoru, nije moguće postići sigurnosnu udaljenost koja je određena prema stavku 1. ovog članka potrebno je
izvesti požarni zid otpornosti na požar REI-M 90 kod srednjeg požarnog opterećenja u građevinama, odnosno požarni zid otpornosti na požar REI–M 120
kod velikog požarnog opterećenja u građevinama, a ugrađeni građevni proizvodi moraju imati reakciju na požar A1.
(3) Ukoliko se umjesto požarnog zida iz stavka 2. ovog članka izvode vanjski zidovi, tada oni moraju imati istu otpornost na požar koju bi imao požarni
zid, a eventualni otvori u vanjskim zidovima moraju imati otpornost na požar kao i vanjski zidovi.
(4) Otpornost na požar požarnog zida iz stavka 2. ovog članka, može se smanjiti za jedan stupanj, ukoliko se u građevini s požarnim opterećenjem većim
od 1000 MJ/m2ugradi sustav za automatsku dojavu i gašenje požara. U tom slučaju, građevni proizvodi ugrađeni u požarni zid prema stavku 2. ili vanjske
zidove prema stavku 3. ovog članka, moraju imati reakciju na požar najmanje A2-s1 d0.
Svjetlopropusni elementi na granici požarnog odjeljka

Članak 24.
(1) U pregradne konstrukcije otporne na požar i/ili dim koji omeđuju požarne i dimne odjeljke smiju se ugrađivati fiksni svjetlopropusni elementi iste
otpornosti na požar i/ili dim kao i konstrukcije u koje se ugrađuju.
(2) Fiksni svjetlopropusni elementi koji se ugrađuju u zidove na granici požarnog odjeljka moraju biti otpornosti na požar EI 30, 45, 60, 90, 180, 240, a
fiksni svjetlopropusni elementi koji se ugrađuju u požarne zidove moraju biti najmanje otpornosti na požar EI-M 90.
(3) Iznimno, izuzimajući požarne zidove iz članka 9. ovog Pravilnika, otpornost na požar fiksnog svjetlopropusnog elementa može biti manja za jedan
stupanj od otpornosti na požar elementa u koji je ugrađen ali ne manja od EI 30, ukoliko je površina svjetlopropusnog elementa do 20% površine
elementa u koji je ugrađen.
(4) Iznimno, fiksni svjetlopropusni elementi za zatvaranje otvora na granici požarnog odjeljka, mogu biti otpornosti na požar EW uz dokaz proveden
ispitivanjem ili proračunom u glavnom projektu.
(5) Fiksni svjetlopropusni elementi koji se ugrađuju u pregradne konstrukcije otporne na dim u zidove na granici dimnog odjeljka moraju imati otpornost
na požar E-S 20, 30, 60, 180.
SUSTAVI ZA ODVODNJU DIMA I/ILI TOPLINE I SUSTAVI NADTLAKA
VI. S US T AVI Z A O DVO DNJU DIMA I TO PL INE TE S UST AVI NADT L AK A

Članak 25.
Sustav za odvodnju dima i/ili topline, ili sustav nadtlaka u građevini potrebno je predvidjeti sukladno odredbama ovog Pravilnika, ako posebnim
propisom nije drugačije određeno.
Članak 26.
(1) Sustave za odvodnju dima i topline potrebno je predvidjeti u sljedećim slučajevima:
–sigurnosnim stubištima sukladno Tablici 3. u Prilogu 1 ovog Pravilnika;
–podrumskim prostorima bez podrumskih prozora ili drugih otvora koji vode prema vanjskom prostoru (otvori atrija, pokretne stepenice, stubišta i
slično) kad je:
a) kapacitet tog prostora veći od 100 osoba, ili
b) etaža koju koriste ljudi na više od 9,10 metara ispod najnižeg nivoa prostora za udaljavanje (izlazna razina vanjskog prostora) ili kad ima više od
jednog nivoa za boravak smještenog ispod najnižeg nivoa prostora za udaljavanje;
–zatvorenim atrijskim prostorima;
–požarnim odjeljcima bez prozora ili vrata na pročelju građevine koji se daju otvoriti s požarnim opterećenjem od 600 MJ/m2do 999 MJ/m2te
površinom požarnog odjeljka većom od 200,00 m2, odnosno površinom požarnog odjeljka većom od 400,00 m2kod požarnih odjeljaka u kojima je
ugrađen sustav za automatsku dojavu i gašenje požara;
–požarnim odjeljcima bez prozora ili vrata na pročelju građevine koji se daju otvoriti s požarnim opterećenjem od 1000 MJ/m2do 1999 MJ/m2te
površinom požarnog odjeljka većom od 100,00 m2, odnosno površinom požarnog odjeljka većom od 200,00 m2ako je u njega ugrađen sustav za
automatsku dojavu i gašenje požara;
–u drugim slučajevima požarnih odjeljaka bez prozora ili vrata na pročelju građevine koji se daju otvoriti, te s požarnim opterećenjem iznad 2000 MJ/m2i
površinom odjeljka većom od 50,00 m2, odnosno 100,00 m2ako je ugrađen sustav za automatsku dojavu i gašenje požara.
(2) Sustavi iz stavka 1. ovog članka projektiraju se prema hrvatskim normama skupine HRN EN 12101 danim u Prilogu 6 ovog Pravilnika.
Članak 27.
Sustavi za odvodnju dima i topline mogu biti prirodni ili mehanički.
Članak 28.
Sustav za odvodnju dima i/ili topline nije potrebno ugraditi u određeni prostor ukoliko je predviđen sustav nadtlaka.
440
 EVAKUACIJSKI PUT 2/2
VII. E VAK UACIJS K I PUTE VI

Članak 29.
U zgradi mora biti dovoljan broj evakuacijskih puteva odgovarajućih prostornih i drugih parametara (udaljenost, širina, visina, otpornost na požar i
slično) i dovoljan broj izlaza, koji vode u različitim smjerovima na sigurna mjesta, kako bi u slučaju pojave požara, sve osobe koje se zateknu u
zgradi, brzo i sigurno mogle napustiti zgradu.
Članak 30.
Sigurno i pravovremeno napuštanje zgrade u slučaju požara osiguravaju se primjenom odgovarajućih mjera:
–rasporedom i brojem evakuacijskih puteva te izlaza primjereno broju ljudi i njihovoj pokretljivosti;
–odvajanjem elemenata koji ograničavaju evakuacijske puteve (stropovi, zidovi, vrata i slično) od drugih dijelova građevine, elementima
otpornim na požar i dim;
–odabirom građevnih proizvoda kojima se oblažu stropovi, zidovi i podovi evakuacijskih puteva, odgovarajuće reakcije na požar;
–sustavom za odvođenje dima i/ili topline;
–sustavom uređaja za stvaranje povećanog tlaka u evakuacijskim putovima zbog sprječavanja ulaska dima;
–sustavom za rano otkrivanje i gašenje požara;
–sustavom za uzbunjivanje korisnika građevine;
–rasvjetom za slučaj nužde i znakova koji upućuju na evakuacijske puteve;
–ugradnjom protupanik kvaka, pritisnih ploča, šipki i slično na evakuacijskim vratima.
Članak 31.
(1) U građevini moraju postojati najmanje dva evakuacijska puta, odnosno puta za spašavanje, koji vode u različitim smjerovima do vanjskog prostora,
ili sigurnog mjesta u građevini i koji ne završavaju u istom požarnom i/ili dimnom odjeljku.
(2) Broj evakuacijskih putova, odnosno putova za spašavanje, ovisno o broju korisnika prostora iznosi:
–najmanje 2 evakuacijska puta, ako je broj korisnika manji od 500;
–najmanje 3 evakuacijska puta, ako je broj korisnika od 500 do 1000;
–najmanje 4 evakuacijska puta, ako je broj korisnika veći od 1000.
(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, može biti projektiran i samo jedan evakuacijski put za prodajno-uslužne prostore unutar građevine ako je broj
korisnika manji od 50, površina prostora manja od 280,00 m2, požarno oterećenje manje od 1000 MJ/m2 i dužina zajedničkog dijela evakuacijskog puta
manja od 23,00 m odnosno manja od 30,00 m sa ugrađenim sustavom za automatsku dojavu i gašenje požara.
(4) Kod građevina koje imaju više etaža, evakuacijski putovi vode preko stubišta, od kojih najmanje jedno stubište mora biti izvedeno sukladno
zahtjevima sadržanim u Tablici 3. u Prilogu 1 ovog Pravilnika, a ostala u protudimnoj izvedbi, pod uvjetom da stubišta vode do različitih izlaza iz
građevine, odnosno ne završavaju u istom požarnom i/ili dimnom odjeljku.
(5) U slučaju građevina iz stavka 4. ovoga članka, osim kod zgrada podskupine 5 (ZPS 5) kod kojih katovi nisu isključivo stambene namjene i građevina
koje se pretežno sastoje od podzemnih etaža ili u kojima borave nepokretne i osobe smanjene pokretljivosti, te osobe koje se ne mogu samostalno
evakuirati (bolnice, domovi za stare i nemoćne, psihijatrijske ustanove, jaslice, vrtići i slično), odnosno u kojima borave osobe kojima je ograničeno
kretanje iz sigurnosnih razloga (kaznene ustanove i slično), kao i zgrada u kojima postoje pojedinačni prostori za okupljanje više od 300 osoba, uz
evakuacijski put preko stubišta izvedenog sukladno zahtjevima sadržanim u Tablici 3. u Prilogu 1 ovoga Pravilnika, jedan od evakuacijskih putova
može biti preko prozora za spašavanje. Taj prozor je dimenzija najmanje 0,80 x 1,20 metra, s visinom parapeta ili zaštitne ograde ne nižom od
0,90 metara i ne višom od 1,20 metara, a najmanje jedan takav prozor mora biti izveden po svakom stanu, odnosno jednoj poslovnoj jedinici ili dijelu te
jedinice na svakom katu, te postavljeni na odgovarajućim mjestima dohvatljivim za vatrogasnu tehniku, ukoliko je vrijeme dolaska nadležne vatrogasne
postrojbe na intervenciju unutar vremena od 15 minuta, te da raspolaže odgovarajućom vatrogasnom tehnikom, što treba dokazati.
(6) U slučaju izvedbe prozora pročelja od fiksnih staklenih elemenata, ti elementi moraju se izvesti od sigurnosnog stakla koje se može lako razbiti
uporabom jednostavnih alata kojim raspolažu vatrogasci. Fiksni stakleni elementi odnosno prozori iz stavka 5. ovog članka moraju biti obilježeni s
vanjske strane kako bi ih lako uočili vatrogasci.
(7) U katnim zgradama u kojima se traži više od dva evakuacijska puta prozori za spašavanje mogu se koristiti samo kao jedan od evakuacijskih putova.
(8) Iznimno, kod zgrada kod kojih nije moguće izvesti prozore za spašavanje i/ili osigurati odgovarajuće operativne vatrogasne površine iz tehničkih ili
drugih razloga (zaštićene građevine, urbana područja i drugo), za evakuacijski put dovoljno je osigurati jedan izlaz stubištem pod uvjetom da je to
stubište izvedeno kao nadtlačno, ukoliko su zadovoljene propisane duljine evakuacijskog puta do stubišta.
(9) Odredba stavka 8. ovoga članka ne odnosi se na zgrade kod kojih je potrebno osigurati više od dva evakuacijska puta ili izlaza, te na zgrade
podskupine 5 (ZPS 5) koje se pretežno sastoje od podzemnih etaža ili u kojima borave nepokretne i osobe smanjene pokretljivosti te osobe koje se ne
mogu samostalno evakuirati (bolnice, domovi za stare i nemoćne, psihijatrijske ustanove, jaslice, vrtići i slično), odnosno u kojima borave osobe kojima
je ograničeno kretanje iz sigurnosnih razloga (kaznene ustanove i slično), kao i građevine u kojima postoje pojedinačni prostori za okupljanje više od 300
osoba.
Članak 32.
(1) Za izračunavanje broja evakuacijskih putova i njihove širine koristi se podatak o broju korisnika, odnosno zaposjednutost prostora.
(2) Broj korisnika, odnosno zaposjednutost prostora određuje se prema Prilogu 4 ovog Pravilnika, ili na drugi način kojim se nedvojbeno može
odrediti broj korisnika prostora (ucrtanim mjestima i drugo), a mjerodavan je veći dobiveni broj zaposjednutosti prostora.
Članak 33.
(1) Ukupna duljina evakuacijskog puta je duljina puta koji vodi od najudaljenije točke u kojoj se osoba može naći u prostoriji do vanjskog prostora,
odnosno sigurnog mjesta.
(2) Dijelovi evakuacijskog puta mogu biti:
–zajednički dio evakuacijskog puta koji predstavlja dio puta od najudaljenije točke u prostoru do mjesta gdje korisnik može birati izlaz u dva različita
smjera;
–slijepi hodnik koji predstavlja dio puta koji vodi u samo jednom smjeru;
–prostor udaljavanja od izlaza do sigurnog mjesta.
Članak 34.
(1) Ako posebnim propisom nije drugačije određeno, najveća ukupna duljina evakuacijskog puta iz članka 33. ovog Pravilnika je:
–60,00 metara u građevinama s ugrađenim sustavom za automatsku dojavu i gašenje požara;
–40,00 metara u građevinama bez ugrađenog sustava za automatsku dojavu i gašenje požara.
441
(2) Ako posebnim propisom nije drugačije određeno, najveća dozvoljena duljina zajedničkog dijela evakuacijskog puta iz članka 33. ovog Pravilnika je:
–30,00 metara u građevinama s ugrađenim sustavom za automatsku dojavu i gašenje požara, osim industrijske građevine i podzemnih etaža;
–23,00 metra u građevinama bez ugrađenog sustava za automatsku dojavu i gašenje požara, osim industrijske građevine i podzemnih etaža;
–15,00 metara u podzemnim garažama i industrijskim građevinama.
(3) Ako posebnim propisom nije drugačije određeno, najveća dozvoljena duljina slijepog hodnika iz članka 33. ovog Pravilnika je:
–15,00 metara u građevinama s ugrađenim sustavom za automatsku dojavu i gašenje požara, industrijske građevine i podzemne etaže,
–6,00 metara u građevinama bez ugrađenog sustava za automatsku dojavu i gašenje požara.
–prethodne odredbe dužine slijepog hodnika ne odnose se na zgrade stambene namjene koje posjeduju propisane evakuacijske prozore iz svake stambene
jedinice dohvatljive vatrogascima radi sigurne akcije spašavanja i gašenja, odnosno do 10,00 m dužine slijepog hodnika ako ti uvjeti nisu ispunjeni.
(4) Putna udaljenost do izlaza mjeri se na podu ili drugoj pješačkoj površini (stubama, kosom prilazu) i to:
–uzduž središnje crte stvarnog puta kretanja, od najudaljenije točke u prostoriji,
–zavijajući oko svih kutova ili prepreka s razmakom od njih 0,30 metra,
–završavajući na središtu otvora vrata koja vode u vanjski prostor ili sigurno mjesto.
Članak 35.
(1) Širina evakuacijskog stubišta određuje se prema broju osoba na etaži koja ima najveću zaposjednutost prostora, uz uvjet da se širina
evakuacijskog stubišta ne smanjuje na nižim etažama građevine.
(2) Potrebna širina evakuacijskih puteva određuje se kao umnožak broja osoba iz stavka 1. ovog članka s koeficijentom prema Tablici 1. u Prilogu 5 ovog
Pravilnika, s tim da širina evakuacijskog puta ne može biti manje od 1,10 metra, osim kod visoke zgrade kod koje širina evakuacijskog puta ne može
biti manje od 1,25 metra te prostora s kapacitetom zaposjednutosti do 50 osoba kod kojih širina evakuacijskog puta može biti 0,90 metra.
(3) Svijetla širina vrata na evakuacijskom putu iz stavka 2. ovog članka mora biti najmanje od 0,90 metra, osim u prostorima u kojima se okuplja manje
od 50 osoba, kad mora iznositi najmanje 0,80 metra.
Članak 36.
Otpornost na požar konstrukcija i elemenata koji omeđuju evakuacijski put (zidova stubišta, vrata) određuje se sukladno Tablici 3. u Prilogu 1 ovog
Pravilnika.
Članak 37.
Građevni proizvodi za oblaganje stropova, zidova i podova evakuacijskih puteva, trebaju biti reakcije na požar prema Tablici 5. i 6. u Prilogu 2 ovog
Pravilnika.
Članak 38.
(1) Za zgrade u kojima boravi više od 300 osoba kao i zgrade u kojim borave osobe smanjene pokretljivosti (bolnice, domovi za stare i nemoćne osobe i
slično) čiji je broj veći od 50, a ispunjavanje bitnih zahtjeva zaštite od požara se dokazuje prema priznatim metodama proračuna i modelima koji su
različiti od dijela članka 29. do članka 37. ovog Pravilnika, obvezan je izračun vremena evakuacije kojim moraju biti obuhvaćene i osobe smanjene
pokretljivosti kako bi se potvrdilo da je vrijeme evakuacije u skladu s odabranim parametrima građevine (otpornost na požar nosive konstrukcije i
konstrukcije evakuacijskih putova, duljine evakuacijskih puteva, brzina razvoja požara i drugo).
(2) Za izračun vremena evakuacije mogu se koristiti samo odgovarajuće metodologije izračuna kao što su dinamički modeli strujanja, mrežni modeli ili
individualni modeli, odnosno modeli i proračuni koji uzimaju u obzir više faktora koji imaju utjecaj na evakuaciju kao što su:
–karakteristike požara koje obuhvaćaju požarno opterećenje, prirodu izgaranja, raspored požarnog opterećenja, stupanj isijavanja topline, uvjete dovoda
zraka i drugo;
–karakteristike zgrade koje obuhvaćaju arhitektonske karakteristike (dužina, visina, otvori na zidovima), karakteristike konstrukcije, sustave za dojavu
i/ili gašenje, sustave za odvod dima i topline i drugo,
–karakteristike korisnika koje obuhvaćaju broj korisnika, njihov raspored po građevini, stanje budnosti (dan, noć), fizičko stanje (pokretni, nepokretni)
starosno i mentalno stanje, poznavanje građevine i drugo.
(3) Odgovarajućom metodologijom iz stavka 2. ovog članka smatra se i metodologija predviđena smjernicom koju je donijela Europska konfederacija
udruga za zaštitu od požara CFPA–E No 19 Fire Safety Engineering concerning Evacuation from Buildings (Požarno inženjerstvo –evakuacija iz
građevina) te priznati modeli i proračuni navedeni u smjernici.
Članak 39.
Osnovni zahtjevi rasvjete za slučaj nužde i označavanja evakuacijskih puteva ispunjeni su ukoliko su primijenjene odredbe hrvatskih normi HRN
EN 1838, HRN EN 50171 i HRN EN 50172.
Članak 40.
Vrata na evakuacijskom putu, izuzimajući stambene zgrade, te prostore zgrade i građevine u kojima se okuplja manje od 50 osoba, moraju biti
opremljena protupanik kvakama, protupanik bravama, pritisnim pločama, pritisnim šipkama i slično, sukladno hrvatskim normama HRN EN
179 i/ili HRN EN 1125 i smjernici koju je donijela Europska konfederacija udruga za zaštitu od požara CFPA–E Guideline No 2 Panic & emergency exit
devices (Panika i naprave izlaza za nuždu) i otvaraju se u smjeru izlaza ili posmično, uz ugrađene odgovarajuće sustave za automatsko ili ručno
otvaranje u slučaju požara.
OD ČEGA SE GRADI EVAKUACIJSKI PUT I ZAŠTO
Dodatno iz skripte: Evakuacijski put se gradi od proizvoda otpornih na požar zato što je požarni odjeljak.
Vidi i članak 7. Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara.
VIII. Z AŠ T IT A SPAŠ AVAT E L JA

Članak 41.
Mjere za zaštitu spašavatelja ovise o namjeni građevine i njenim značajkama (visini, broju osoba, požarnom opterećenju i drugom), a mogu biti:
–vatrogasni pristupi i površine za vatrogasni rad (manipulativne površine);
–otpornost na požar nosive konstrukcije koja omogućuje i duže djelovanje vatrogasaca zbog gašenja ili pretraživanja građevine;
–uređaji za opskrbu vodom (vanjska hidrantska mreža) sa sigurnim izvorom;
–sigurnosna stubišta;
–rasvjeta za slučaj nužde;–vatrogasna dizala;
–rezervno napajanje električnom energijom;
–sklopke/ventili sustava za opskrbu električnom energijom, plinom i drugo na dostupnom mjestu;
–prinudna ili prirodna ventilacija podzemnih etaže građevine;
442
–tlocrt građevine postavljen na mjestu dostupnom vatrogascima;
–oznake opasnih tvari u građevini i drugo.
Članak 42.
(1) Vatrogasni pristupi moraju biti projektirani sukladno odredbama posebnog propisa te održavani trajno prohodnim.
(2) Ako iz bilo kojeg razloga prolaz kroz vatrogasni pristup treba ograničiti, zapreke se mogu isključivo postavljati u obliku brklji (manualnih,
poluautomatskih i automatskih) za koje vatrogasci moraju imati osiguranu mogućnost otvaranja.
Članak 43.
(1) Građevine kod kojih se na pročelju izvode fiksni stakleni elementi, moraju imati zaokretne prozore na svakoj etaži i
požarnom odjeljku na razmacima od najviše 25,00 metara mjereno od osi prozora, dohvatljive vatrogascima radi sigurne
akcije spašavanja i gašenja.
(2) Minimalne dimenzije zaokretnih prozora iz stavka 1. ovog članka su 0,80 x 1,20 metra, uz visinu parapeta na
unutarnjoj strani pročelja ne manjoj od 0,90 metra i ne višom od 1,20 metara. Zaokretni prozori iz ovog članka moraju
biti vidljivo označeni sa vanjske strane znakom minimalnih dimenzija 20,00 x 20,00 cm boje RAL 3000 sljedećeg
izgleda:
Prozor se izvana otvara opremom i alatom kojim raspolažu vatrogasci. S unutarnje strane na vidljivom mjestu u neposrednoj blizini tog prozora mora biti
postavljen natpis "PROZOR ZA SPAŠAVANJE", tiskanim slovima zelene boje RAL 6005 Font Arial, veličina fonta određuje se projektom ovisno o
veličini prostorije.
(3) Osim zaokretnih prozora, odgovarajućim rješenjem u smislu stavka 1. ovog članka smatraju se i elementi pročelja izvedeni od kaljenog sigurnosnog
stakla koje se može lako razbiti jednostavnim alatima(sjekirom, čekićem i slično).
(4) Uz unutarnje elemente iz stavka 3. ovog članka mora na vidljivom mjestu
i u neposrednoj blizini biti postavljen čekić za razbijanje kaljenog stakla uz
kojeg mora biti natpis: "PROZOR ZA SPAŠAVANJE –RAZBITI STAKLO
U SLUČAJU OPASNOSTI" tiskanim slovima zelene boje RAL 6005 Font
Arial, veličina fonta određuje se projektom ovisno o veličini prostorije.
Elementi pročelja iz stavka 3 ovog članka moraju biti označeni s vanjske
strane slijedećim znakom minimalnih dimenzija 20,00 x 20,00 cm, boje RAL
3000 sljedećeg izgleda:
Članak 44.
(1) Ukoliko se prema posebnom propisu u zgradi mora ugraditi vatrogasno dizalo, primjenjuju se odredbe propisa koji se odnose na dizala te hrvatska
norma HRN EN 81-72.
(2) Dizalo iz stavka 1. ovog članka mora imati sekundarnu lokaciju za izlazak osoba na sigurno mjesto, za slučaj da je požar nastao u blizini primarne
lokacije.
IX. PRIJE L AZ NE I Z AVRŠ NE O DRE DB E

…
Na pitanja kao što su izračun površina požarnih odjeljaka, požarnog opterećenja, potreba za uvođenjem pojedinih sustava (sprinkler i drugo) te druga
pitanja koja nisu uređena Pravilnikom o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara ni posebnim
propisom, mogu se primijeniti inozemne smjernice i propisi kao pravila tehničke prakse (Österrichisches Institut für Bautechnik OIB), British Standard
(BS), National Fire Protection Association (NFPA) i drugi), ako su odobreni u postupku izdavanja posebnih uvjeta građenja i/ili izdavanja potvrde iz
područja zaštite od požara. Ukoliko se primjenjuju inozemne smjernice, može se primjenjivati samo jedna smjernica, a ne kombinacija smjernica, i to uz
obaveznu primjenu važećih EU normi koje su prihvaćene kao hrvatske norme.
…
PRILO Z I
 OTPORNOST NA POŽAR 4/4
PRILO G 1 - OT PO RNO ST NA POŽ AR
Tablica 1.Zahtjevi za otpornost na požar konstrukcija i elemenata zgrada
443
Tablica 2.Dozvoljene površine požarnih i dimnih odjeljaka (m2) u nadzemnim industrijskim građevinama u
odnosu na otpornost konstrukcije i ugrađene sustave, te broj spojenih nadzemnih etaža.
Tablica 3.Otpornost na požar sigurnosnih stubišnih prostora
444
PRILO G 2 - RE AK CIJA NA PO Ž AR
Tablica 4.Pročelja Tablica 5.Unutarnje zidne obloge i završni

slojevi
Tablica 6.Građevni proizvodi za podove i Tablica 7.Krovovi

stropove
445
Tablica 8. Kanali za dovod zraka, kanali i ventilacijski kanali
Tablica 9.Materijali za ispunu sljubnica
Tablica 10.Ispune ograda
Tablica 11.Dupli i šuplji podovi
Tablica 12.Natkrivena parkirališta i garaže
PRILO G 3 - G RAFIČK I PRILO Z I PRAVIL NIK U
Slika 2.
Slika 1.
ZPS2, ZPS3 i ZPS4 ≥ 3,00 m
Dužina pravocrtne barijere za zgrade ZPS2, ZPS3 i ZPS4 ≥ 1,00 m
446
Dužina barijere u unutarnjem kutu zgrade za ZPS2, ZPS3 i ZPS4 ≥
3,00 m
Slika 3. Slika 4
Slika 6.
Slika 5.
za konzolu nije nužan zahtjev – svojstvo M kao za zidove
PRILO G 4 - ZAPO S JE DNUT OS T PRO ST O RA
Tablica 1. –Određivanje broja osoba (zaposjednutost) nekog prostora u odnosu na njegovu namjenu i površinu
447
PRILO G 5
Tablica 1.Širine evakuacijskih putova
PRILO G 6 - PO PIS H RVAT SK IH NO RMI

…
448
RAZREDI REAKCIJE GRAĐEVINSKIH PROIZVODA 2/2
PRILO G 7
Tablica 1.Usporedni prikaz razreda reakcije na Tablica 2.Usporedni prikaz razreda reakcije
požar (HRN EN) s klasama gorivosti (HRN DIN) na požar podova (HRN EN) s klasama gorivosti
(HRN DIN)
PRAVILNIK O RAZVRSTAVANJU GRAĐEVINA U SKUPINE PO ZAHTJEVNOSTI MJERA

ZAŠTITE OD POŽARA
NN 56/12, 61/12
RAZVRSTAVANJE GRAĐEVINA U SKUPINE PO ZAHTJEVNOSTI MJERA ZAŠTITE OD POŽARA
(ZAHTJEVNE I MANJE ZAHTJEVNE GRAĐEVINE) 2/2
Članak 1.
Ovim Pravilnikom određuju se građevine koje se prema zahtijevanim mjerama zaštite od požara razvrstavaju u građevine skupine 1 – manje zahtjevne
građevine i građevine skupine 2 – zahtjevne građevine.
Članak 2.
Pojmovi koji se rabe u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
– stambena zgrada je građevina u kojoj je 50% ili više građevinske (bruto) površine zgrade namijenjeno za stambene svrhe, u koje se uračunavaju i
zajedničke prostorije koje koriste vlasnici, odnosno korisnici (hodnici, drvarnice, prostorije za odlaganje otpada, spremišta i slično),
– nestambena zgrada je građevina koja nema stambenu površinu ili je manje od 50% građevinske (bruto) površine zgrade namijenjeno za
stambene svrhe,
– prostori javnog okupljanja su prostori u građevinama ili dijelovi građevine koji su namijenjeni za javnu uporabu.
Pojmovi koji nisu određeni ovim Pravilnikom imaju značenje određeno propisima kojima se uređuje područje gradnje.
Članak 3.
U građevine skupine 1 razvrstavaju se sljedeće građevine:
1. zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² i namijenjena je isključivo stanovanju,
2. jednostavne građevine koje su kao takve određene posebnim propisom,
3. građevine razvrstane u građevine skupine 1 navedene u Prilogu 1 ovog Pravilnika,
4. ostale građevine koje ispunjavaju kumulativno sljedeće uvjete:
– ako se u njima ne obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina, plinova ili eksplozivnih tvari prema posebnom propisu,
– ako se u njima ne zadržava ili ne boravi veći broj ljudi (manje od 100 u nadzemnim odnosno manje od 50 u podzemnim građevinama),
– ako mjere zaštite od požara ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za gašenje požara,
– ako mjere zaštite od požara ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za dojavu požara,
– ako mjere zaštite od požara ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za odvođenje dima i topline.
Članak 4.
U građevine skupine 2 razvrstavaju se sljedeće građevine:
449
1. građevine razvrstane u građevine skupine 2 navedene u Prilogu 2 ovog Pravilnika,
2. postojeće građevine u kojima se uklanja stabilni sustav za dojavu ili gašenje požara, odnosno plinodetekcija ili sličan sustav za sprječavanje
nastanka ili širenja požara,
3. postojeće građevine i postrojenja za koje se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša prema posebnom propisu,
4. ostale građevine koje ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih uvjeta:
– ako se u njima obavlja skladištenje ili promet zapaljivih tekućina, plinova ili eksplozivnih tvari prema posebnom propisu,
– ako se u njima zadržava ili boravi veći broj osoba (100 i više u nadzemnim odnosno 50 i više u podzemnim građevinama),
– ako sadrže prostore za javno okupljanje za 50 i više osoba,
– ako mjere zaštite od požara zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za gašenje požara,
– ako mjere zaštite od požara zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za dojavu požara,
– ako mjere zaštite od požara zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za odvođenje dima i topline,
– ako su u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja ili lokacijske dozvole, dani posebni uvjeti gradnje iz područja zaštite od požara.
Članak 5.
Građevine koje ovim Pravilnikom nisu razvrstane u skupine 1 i 2 i nisu navedene na popisu građevina skupine 1 (Prilog 1) i popisu građevina skupine
2 (Prilog 2), razvrstavaju se u skupinu 2.
Prilog 1 i 2 tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.
PRAVILNIK O SADRŽAJU ELABORATA ZAŠTITE OD POŽARA

NN 51/12
450
ELABORAT ZAŠTITE OD POŽARA 2/2
SADRŽAJ ELABORATA ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj elaborata zaštite od požara za građevine (u daljnjem tekstu: elaborat) koji služi kao podloga za izradu svih vrsta
projekata glavnog projekta prema posebnom propisu.
Članak 2.
Elaborat predstavlja skup podataka (zahtjeva i/ili ograničenja) o sustavnoj zaštiti od požara građevine, a sastoji se od tekstualnog dijela i
grafičkih priloga.
Sustavna zaštita od požara građevine podrazumijeva organizacijske, tehničke i druge mjere i radnje za otklanjanje opasnosti od nastanka požara u
građevini, rano otkrivanje požara u građevini, obavješćivanje korisnika građevine o izbijanju požara, sprječavanje širenja požara i dima u građevini te
učinkovito gašenje požara u građevini, sigurno spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom građevine, sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica
požara u građevini.
Tekstualni dio elaborata sastoji se od općeg i stručnog dijela.
Podaci iz elaborata iz stavka 1. ovoga članka služe za projektiranje mjera zaštite od požara pri izradi glavnog projekta građevine glede ispunjavanja bitnog
zahtjeva zaštite od požara.
II. TE KS T UAL NI DIO E L AB O RAT A

Članak 3.
Opći dio tekstualnog dijela elaborata sadrži:
1. podatke o naručitelju elaborata,
2. podatke o osobi ili osobama koje su izradile elaborat,
3. podatke o građevini (vrsta zahvata u prostoru, lokacija, investitor),
4. naslov elaborata,
5. mjesto i datum izrade elaborata,
6. ovjeru elaborata potpisom i žigom osoba koje su izradile elaborat,
7. broj i datum ovlaštenja za izradu elaborata za osobe koje su izradile elaborat,
8. rješenje o imenovanju za izradu elaborata,
9. sadržaj elaborata.
Članak 4.
Stručni dio tekstualnog dijela elaborata sadrži:
1. posebne uvjete zaštite od požara utvrđene u postupku prema propisu kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja,
2. podatke o upisu građevine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske odnosno o potrebi da se osobama smanjene pokretljivosti osigura
nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, za rekonstrukciju građevine za koju se elaboratom ukazuje na vjerojatnu potrebu odstupanja od bitnog zahtjeva
zaštite od požara,
3. opis građevine s prikazom prostornih, funkcionalnih, oblikovnih i tehničko-tehnoloških obilježja bitnih za ostvarivanje sustavne zaštite od požara
građevine, a osobito podataka o namjeni i značajki zbog kojih je prema posebnom propisu, građevina razvrstana u skupinu 2:
1. opis lokacije građevine,
2. opis građevine i okolnih građevina,
3. veličinu, površinu i namjenu građevine,
4. oblikovanje građevine,
5. vrstu i opis namjene odnosno tehničko-tehnološkog procesa,
6. način i uvjete priključenja građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu,
7. očekivanu zaposjednutost osobama uključujući i osobe smanjene pokretljivosti,
8. očekivanu vrstu, količine i smještaj zapaljivih tekućina, plinova i drugih tvari koje se skladište, stavljaju u promet ili su prisutne u tehnološkom
procesu,
9. očekivani sustav za upravljanje i nadziranje tehnološkog procesa,
10. očekivanu vrstu, količine i smještaj eksplozivnih tvari koje se skladište, stavljaju u promet ili su u tehnološkom procesu,
11. očekivanu vrstu, količine i svojstva eksplozivnih smjesa (plinova, para, prašina i maglica),
12. podatke o zatečenim svojstvima glede zaštite od požara, za postojeću građevinu,
13. podatke o zaštićenom spomeničkom svojstvu, za građevinu upisanu u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
14. podatke o zatečenim svojstvima glede pristupačnosti građevine, za postojeću građevinu,
15. ostale podatke koji utječu na ostvarivanje sustavne zaštite od požara građevine.
4. podatke (zahtjeve i/ili ograničenja) o sustavnoj zaštiti od požara građevine koji utječu na projektiranje mjera zaštite od požara:
1. popis propisa, normi te projekata i druge tehničke dokumentacije, literature i drugih izvora informacija koji su poslužili za izradu elaborata i
utvrđivanje podataka (zahtjeva i/ili ograničenja) o sustavnoj zaštiti od požara građevine,
2. prikaz primjenjivih priznatih metoda proračuna i modela za dokazivanje ispunjavanja bitnog zahtjeva zaštite od požara (ako postoje) koji sadrži:
– nazive i verzije primjenjivih metoda i/ili modela,
– kratak opis i područje primjene,
3. spomenička svojstva kulturnog dobra koja se štite s obrazloženjem potrebe odstupanja od bitnog zahtjeva zaštite od požara pri rekonstrukciji i
preporukom za odabir načina na koji se može nadomjestiti ispunjenje bitnog zahtjeva (odgovarajućim tehničkim rješenjem građevine ili drugom
mjerom na pouzdani način),
4. zatečena i buduća svojstva zaštite od požara postojeće građevine u odnosu na zahtijevane elemente pristupačnosti s obrazloženjem potrebe
odstupanja od bitnog zahtjeva zaštite od požara pri rekonstrukciji i preporukom za odabir načina na koji se može nadomjestiti ispunjenje bitnog
zahtjeva (odgovarajućim tehničkim rješenjem građevine ili drugom mjerom na pouzdani način),
451
5. značajke susjednih građevina koje utječu na tehničko rješenje određivanja načina sprječavanja širenja vatre na susjedne građevine (određivanje
sigurnosne udaljenosti ili požarno odjeljivanje) u glavnom projektu građevine,
6. značajke predvidive vatrogasne tehnike i njezine uporabe koje utječu na tehničko rješenje vatrogasnih pristupa (brojnost, značajke i označavanje) u
glavnom projektu građevine,
7. značajke predvidivog načina uporabe građevine, požara koji može nastati u građevini te načina napuštanja odnosno spašavanja osoba iz građevine
(osobito osoba smanjene pokretljivosti), koje utječu na:
– tehničko rješenje očuvanja nosivosti konstrukcije građevine u određenom vremenu u glavnom projektu građevine,
– tehničko rješenje izlaznih puteva za spašavanje osoba (broj, značajke i označavanje) u glavnom projektu građevine,
– tehničko rješenje sprječavanja širenja vatre i dima unutar građevine (broj, oblik i raspored požarnih odnosno dimnih sektora) u glavnom projektu
građevine,
– tehničko rješenje granica požarnih i dimnih sektora (svojstava otpornosti na požar i/ili reakcije na požar te način izvedbe ili ugradnje elemenata
građevine koji se nalaze na granicama požarnih i dimnih sektora – zidovi, vrata, zaklopci, brtve, premazi i drugo) u glavnom projektu građevine,
– tehničko rješenje mobilne opreme i stabilnih sustava za gašenje požara (brojnost, način ugradnje, raspored, značajke i označavanje) u glavnom
projektu građevine,
– tehničko rješenje stabilnih sustava za dojavu požara (brojnost, način ugradnje, raspored, značajke i označavanje) u glavnom projektu građevine,
– tehničko rješenje stabilnih sustava za hlađenje u slučaju požara (brojnost, način ugradnje, raspored, značajke i označavanje) u glavnom projektu
građevine,
– tehničko rješenje stabilnih sustava za detekciju zapaljivih plinova i para (brojnost, način ugradnje, raspored, značajke i označavanje) u glavnom
projektu građevine,
– određivanje zona opasnosti od eksplozivnih plinova, para, prašina i maglica ili eksplozivnih tvari u glavnom projektu građevine,
– tehničko rješenje protueksplozijski zaštićenih električnih i drugih uređaja i opreme te protueksplozijski izvedenih instalacija (brojnost, način
ugradnje, raspored, značajke i označavanje) u glavnom projektu građevine,
– tehničko rješenje provjetravanja i ventilacije prostora koji potencijalno mogu biti ugroženi eksplozivnom atmosferom u glavnom projektu
građevine,
– tehničko rješenje ventilacije i klimatizacije za odvođenje topline i dima u slučaju požara (način ugradnje i značajke uređaja, opreme i instalacija) u
– tehničko rješenje napajanja sigurnosnih sustava u glavnom projektu građevine.
8. značajke požara koji može nastati uslijed predvidivog načina korištenja građevine, požarne opasnosti i požarnog opterećenja pojedinih prostora u
građevini te neispravnosti predvidivih funkcionalno-tehničkih sklopova građevine koji mogu prouzročiti nastajanje i omogućiti širenje požara
(električne i strojarske opreme i instalacija, plinske instalacije, gromobranske instalacije, dimnjaka i ložišta), koje utječu na tehničko rješenje dano u
9. zahtjeve za izradu, posjedovanje i smještaj pisane dokumentacije, uputa za rukovanje i postupanje u slučaju opasnosti od požara kao i oznaka
opasnosti,
10. zahtjeve za smještaj osoba, uređaja, opreme i vozila za potrebe vatrogasne službe.
5. mjere zaštite od požara kod građenja sukladno posebnom propisu.
Članak 5.
Elaborat može sadržavati i prikaz priznatih metoda proračuna i modela koji su u skladu s prostornim, funkcionalnim, oblikovnim i tehničko-tehnološkim
obilježjima građevine iz idejnog projekta primijenjeni u svrhu određivanja podataka (zahtjeva i/ili ograničenja) o sustavnoj zaštiti od požara građevine
koji utječu na projektiranje mjera zaštite od požara.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, elaborat obvezno sadrži:
– nazive i verzije primijenjenih metoda i/ili modela,
– kratak opis i područje primjene,
– podatke za izračun,
– postupak i dobivene rezultate,
– usporedne pokazatelje proračunatih i propisanih vrijednosti (ako postoje),
– zaključak,
– reference.
III. G RAFIČK I PRILO Z I EL AB O RAT A

Članak 6.
Grafički prilozi elaborata moraju biti usklađeni s tekstualnim dijelom, a sadrže shematski prikaz značajki načina uporabe građevine, požara koji može
nastati u građevini te načina napuštanja odnosno spašavanja osoba iz građevine, koji su dani elaboratom u skladu s člankom 4. ovoga Pravilnika.
U slučaju iz članka 5. ovoga Pravilnika, grafički prilozi elaborata sadrže i sheme za primjenu metoda i/ili sheme modela.
PRAVILNIK O MJERAMA ZAŠTITE OD POŽARA KOD GRAĐENJA

NN 141/11
Donosi se na temelju članka 34. Zakona o zaštiti od požara.
 DOKUMENTACIJA NA GRADILIŠTU VEZANA UZ ZAŠTITU OD POŽARA
Vidi i članak 135. Zakona o gradnji.
Članak 1.
Ovaj Pravilnik uređuje mjere zaštite od požara koje treba poduzeti na gradilištu tijekom građenja, kako bi se požarni rizik ograničio na
prihvatljivu mjeru, te omogućila učinkovita intervencija vatrogasaca uz njihovu zaštitu.
Osim dokumentacije propisane posebnim propisom iz područja gradnje, izvođač na gradilištu mora imati i elaborat zaštite od požara koji je
poslužio kao podloga za izradu glavnog projekta građevine.
Članak 2.
452
Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju značenje određeno propisima o prostornom uređenju i gradnji, građevnim proizvodima, zaštiti
od požara i hrvatskom normom HRN EN ISO 13943.
Članak 3.
Mjere zaštite od požara na gradilištu provode se kontinuirano dok gradilište postoji.
 KAKO BI ORGANIZIRAO GRADILIŠTE UZIMAJUĆI U OBZIR ZOP; KOJA SU MJESTA NA
GRADILIŠTU POTENCIJALNO OPASNA ZA NASTANAK POŽARA, GDJE BI NA GRADILIŠTE
SMJESTIO SKLADIŠTE SA ZAPALJIVIM I EKSPLOZIVNIM TVARIMA
II. OPAS NO S TI I Z AŠ TIT A O D PO Ž ARA NA G RADIL IŠT U

Članak 4.
Opasnosti od požara na gradilištu nastaju zbog različitih svojstava otpornosti i reakcije na požar materijala koji se koristi kao i pojedinih radnji
koje se obavljaju kod građenja.
Najčešća mjesta i radnje potencijalno opasni za nastanak i širenje požara na gradilištima su:
– mjesta držanja odnosno skladištenja zapaljivih i/ili eksplozivnih tvari,
– skladišta plinskih boca,
– prostor za uporabu sredstava za čišćenje i raznih otapala,
– deponij građevinskog otpada,
– ambalažni materijali,
– uređaji, oprema i instalacije koje mogu prouzročiti nastajanje i širenje požara (peći za grijanje, plinski i električni uređaji, privremena instalacija
rasvjete i dr.)
– uporaba ljepila i obrada,
– uporaba otvorenog plamena ili žara pri radu (vrenje ljepenke, skidanje uljnog naliča, pušenje i slično),
– uporaba uređaja i alata koji iskre,
– spaljivanje raznog materijala,
– rušenja i demontaže,
– puštanje u rad pojedinih instalacija (plina, struje).
Članak 5.
Kako bi se spriječilo nastajanje i širenje požara na gradilištu i osiguralo njegovo učinkovito gašenje potrebno je planirati i provoditi
odgovarajuće organizacijske i tehničke mjere na gradilištu, za vrijeme i izvan radnog vremena, koje uključuju:
– mjere praćenja i kontrole ulazaka i izlazaka (ograđivanje gradilišta, čuvarska službe i drugo),
– mjere zabrane ili ograničenja kretanja vozila i osoba,
– mjere zabrane ili ograničenja unošenja opasnih tvari koje nisu namijenjene za potrebe građenja (pirotehnika i slično) i obavljanja opasnih radnji
(pušenje i slično),
– mjere označavanja, upozoravanja, obavješćivanja i informiranja o opasnostima i provođenju potrebnih mjera zaštite od požara,
– osposobljenost osoba za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje početnih požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih
požarom,
– odabir mjesta i uvjete smještaja osoba na gradilištu (stambene barake, kontejneri i drugo) koji se odnose na sigurnosne udaljenosti (minimalno 5
metara u svim smjerovima od ostalih objekata gradilišta), požarna svojstva konstrukcijskih elemenata (minimalno razreda reakcije na požar
A2), grijanje i hlađenje prostorija (zatvoreni sustavi) i drugo,
– odabir mjesta i uvjete držanja i skladištenja zapaljivih i eksplozivnih tvari (sigurnosne udaljenosti, ograđivanje, znakovi opasnosti, priručni
uređaji i oprema za gašenje požara i drugo),
– mjere zaštite od požara kod obavljanja radova koji mogu izazvati požar (zavarivanje – elektrolučno ili autogeno, rezanje reznom pločom, brušenje,
lemljenje, rad uporabom otvorenog plamena kao što je varenje ljepenke kod hidroizolacionih radova, skidanje boja plamenikom i slično),
– mjere osiguranja dostatne količine i odgovarajuće vrste sredstava za gašenje početnih požara (vode, pijeska i drugo),
– mjere osiguranja dostatne količine i odgovarajuće vrste opreme za gašenje početnih požara (vatrogasnih aparata, posuda za vodu, hidranata i
drugo),
– mjere osiguranja pristupa za potrebe vatrogasne intervencije i održavanja,
– mjere zbrinjavanja i redovitog uklanjanja prašine i otpada (osobito ambalažnog otpada, krpa natopljenih otapalima i slično),
– odabir odgovarajuće izvedbe (Ex-izvedba) i mjere održavanja u ispravnom stanju uređaja, opreme i alata te njihova pohrana i stavljanje van
pogona nakon uporabe,
– mjere zaštite od atmosferskog pražnjenja,
– mjere provjere provođenja mjera zaštite od požara,
– način postupanja i uzbunjivanja u slučaju požara (pozivanje brojeva telefona koje treba nazvati: zaštita i spašavanje 112, vatrogasci 193, policija
192, hitna pomoć 194 i slično).
Članak 6.
Mjere zaštite od požara na gradilištu planiranjem i provođenjem prate stanje na gradilištu.
Članak 7.
Odgovorna osoba za provođenje mjera zaštite od požara na gradilištu je izvođač radova.
Ukoliko kod građenja sudjeluje više izvođača, odgovorna osoba za provođenje mjera zaštite od požara je glavni izvođač radova.
Članak 8.
Na gradilištima kod kojih se tijekom gradnje koriste tehnologije visokog požarnog rizika, ili su otežani uvjeti gašenja i spašavanja, provode se dodatne
mjere zaštite od požara sukladno izrađenoj prosudbi privremeno povećanog požarnog rizika.
Članak 9.
Na zaštitu od požara gradilišta na odgovarajući način se primjenjuju propisi koji uređuju pojedina područja ovisno o vrsti radova koji se u pojedinim
fazama građenja izvode na gradilištu.
453
PRAVILNIK O HIDRANTSKOJ MREŽI ZA GAŠENJE POŽARA
NN 08/06
 HIDRANTSKA MREŽA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se zahtjevi za hidrantske mreže za gašenje požara i slučajevi u kojima se za zaštitu od požara obvezatno primjenjuje
hidrantska mreža za gašenje požara.
Ako su za hidrantske mreže kojima se štite pojedini objekti posebnim propisima propisani drugačiji zahtjevi od zahtjeva propisanih ovim Pravilnikom,
primjenjivat će se odredbe tih posebnih propisa.
Članak 2.
Pojedini izrazi u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
– hidrantska mreža za gašenje požara je skup cjevovoda, uređaja i opreme kojima se voda od sigurnog izvora dovodi do štićenih prostora i
građevina;
– unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena u objektu koji se štiti, a završava bubnjem s
namotanim cijevima stalnog presjeka i mlaznicom ili vatrogasnom cijevi sa spojnicama i mlaznicom;
– vanjska hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena izvan građevine koja se štiti, a završava nadzemnim ili
podzemnim hidrantom;
– suha hidrantska mreža je hidrantska mreža za gašenje požara koja je suha do daljinski upravljanog zapornog ventila, od kojeg je stalno ispunjena
vodom pod tlakom;
– mokra hidrantska mreža je hidrantska mreža za gašenje požara koja je stalno ispunjena vodom pod tlakom do zapornog ventila na svakom
hidrantu;
– siguran izvor vode je svaki izvor vode koji u svakom trenutku osigurava ukupnu količinu vode i protočnu količinu vode za gašenje požara hidrantskom
mrežom bez obzira na uvjete okoline sukladno odredbama ovog Pravilnika;
– protočna količina vode je količina vode u jedinici vremena, kojom se hidrantskom mrežom za gašenje požara gasi požar;
– ukupna količina vode je količina vode kojom se u predviđenom vremenu gašenja hidrantskom mrežom za gašenje požara gasi požar;
– usisna visina je razlika visine osi rotora crpke i razine vode koja se crpi;
– visoki objekti su zgrade kod kojih je završna kota poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi, od razine okolnog terena na koji će se obavljati
evakuacija veća od 22 m;
– podzemne etaže su etaže čija je razina izlaza najmanje 1,3 m ispod razine vanjskog terena na mjestu na kojem se nalazi simetrala izlaza;
– mjesta okupljanja većeg broja ljudi su prostorije u građevini koje su predviđene za okupljanje više od 50 osoba;
– građevine i prostori namijenjeni trgovini su mjesta na kojima se izlaže ili prodaje roba kao što su na primjer robne kuće, trgovački centri
(supermarketi), samoposluge, drogerije, trgovine, izložbeni saloni i sl.;
– garaže su građevine ili dijelovi građevina namijenjeni parkiranju ili garažiranju motornih vozila pod nadzorom ili bez nadzora;
– parkirališta su građevine, građevinske konstrukcije i/ili otvoreni prostori namijenjeni parkiranju motornih vozila;
– specifično požarno opterećenje određuje se sukladno HRN U. J1. 030., a mogu se koristiti i vrijednosti u tablicama iz procjenskih metoda.
II. OBVEZA UGRADNJE

Članak 3.
Unutarnjom hidrantskom mrežom za gašenje požara moraju se štititi:
– građevine i prostori za koje je to traženo posebnim propisima,
– građevine i prostori za koje je to traženo posebnim uvjetima građenja iz područja zaštite od požara,
– građevine za koje je to zahtijevano prostornim planom,
– građevine koje svojim značajkama spadaju u I., II. ili III. kategoriju ugroženosti od požara sukladno odredbama Pravilnika o razvrstavanju
građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara,
– objekti čija je kota poda najviše etaže namijenjene za boravak ljudi najmanje 9 m iznad najniže kote površine uz stambeni objekt koja služi kao
vatrogasni pristup,
– mjesta okupljanja većeg broja ljudi u građevinama,
– garaže i parkirališta u građevinama, čija je površina veća od 100 m2,
– građevine i prostori namijenjeni trgovini čija je površina veća od 100 m2,
– podzemne etaže površine veće od 100 m2,
– mjesta stalnog zavarivanja koja se nalaze unutar građevine.
Članak 4.
Vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara obvezatno se moraju štititi:
– građevine i prostori za koje je to traženo posebnim propisima,
– građevine i prostori za koje je to traženo posebnim uvjetima građenja iz područja zaštite od požara,
– građevine i prostori za koje je to zahtijevano prostornim planom,
– naseljena mjesta koja imaju izgrađen vodoopskrbni sustav,
– građevine i prostori koji svojim značajkama spadaju u I., II. ili III. kategoriju ugroženosti od požara, izuzev prostora sa zaštićenom i
visokokvalitetnom šumom (nacionalni parkovi i sl.) za koje će se moguća obveza izgradnje hidrantske mreže utvrditi u procjeni ugroženosti od požara.
Članak 5.
Odredbe članaka 3. i 4. ovoga Pravilnika ne odnose se na prostore, dijelove građevina ili građevine u kojima bi uporaba vode mogla izazvati eksploziju,
stvaranje zapaljivog plina, požar ili širenje požara.
Odredbe članka 3. ovoga Pravilnika ne odnose se na građevine i dijelove građevina koji su izgrađeni kao požarni sektori, najmanje otpornosti na požar 90
minuta čija ukupna površina tlocrta ne prelazi 100 m2 i u kojima specifično požarno opterećenje ne prelazi 100 MJ/m2, ako posebnim propisom nije
određeno drugačije.
454
III. SIGURNI IZVORI
Članak 6.
Hidrantska mreža mora imati siguran izvor vode za napajanje vodom, ako posebnim propisom nije drugačije određeno.
Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara mora imati siguran izvor vode takvog kapaciteta da omogući opskrbu minimalno propisanom
protočnom količinom vode koja je potrebna za zaštitu požarnog sektora s najvećim specifičnim požarnim opterećenjem građevine koja se štiti,
uz tlak na mlaznici koji nije manji od tlaka koji je propisan ovim Pravilnikom u trajanju od najmanje 60 minuta.
Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara mora imati siguran izvor vode takvog kapaciteta da omogući opskrbu minimalno propisanom
protočnom količinom vode koja je potrebna za zaštitu požarnog sektora s najvećim požarnim opterećenjem građevine koja se štiti, uz tlak na
hidrantu koji nije manji od tlaka koji je propisan ovim Pravilnikom u trajanju od najmanje 120 minuta.
Ukoliko građevina koja se štiti vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara i unutarnjom hidrantskom mrežom za gašenje požara kao siguran izvor
vode koristi posebne spremnike vode, njihov volumen mora biti najmanje jednak zbroju ukupne količine vode za svaku pojedinu hidrantsku
mrežu.
Pojedini tipovi hidrantske mreže ne moraju raditi istovremeno.
Potrebna količina vode za gašenje hidrantskom mrežom za gašenje požara mora se osigurati neovisno o drugim potrošačima koji se napajaju
vodom iz istog izvora.
Ukoliko se kao siguran izvor vode iz stavka 2. ovoga članka koristi iscrpivi spremnik vode, tada količina vode ne smije biti manja od 1 m3.
Kapacitet sigurnog izvora mora se dokazati postupkom crpljenja u najnepovoljnijim meteorološkim uvjetima, izuzev u slučaju kada se kao siguran izvor
koristi vodovodna mreža, nepresušna prirodna akumulacija ili spremnik vode.
Voda koja se koristi iz sigurnog izvora ne smije sadržavati nečistoće koje bi mogle sprječavati ispravan rad hidrantske mreže za gašenje požara.
Članak 7.
Ukoliko se kao siguran izvor koriste otvorena vodocrpilišta ili spremnici kod kojih se pumpa nalazi iznad razine vode usisna visina mora biti manja od
najveće usisne visine pumpe za 30%, prema tehničkoj uputi proizvođača.
Članak 8.
Ukoliko pumpa za opskrbu hidrantske mreže vodom nije samousisna ili potopna, kolo rotora pumpe mora uvijek biti potopljeno vodom tako da pumpa
nesmetano počne s radom prilikom uporabe hidrantske mreže.
IV. HIDRANTSKA MREŽA ZA GAŠENJE POŽARA

Članak 9.
Hidrantska mreža za gašenje požara u pravilu mora biti izgrađena kao mokra hidrantska mreža.
Iznimno zbog opasnosti od smrzavanja, posebnosti tehnološkog procesa ili građevine, hidrantska mreža za gašenje požara ili njezini pojedini dijelovi
mogu po odobrenju tijela nadležnog za zaštitu od požara biti izgrađeni kao suha hidrantska mreža.
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka mora biti omogućeno automatsko otvaranje zapornog ventila na početku cjevovoda suhe hidrantske mreže
otvaranjem zapornog ventila bilo kojeg hidranta suhe hidrantske mreže za gašenje požara.
Članak 10.
Prostor oko hidranta mora biti slobodan i očišćen, kako bi hidrant bio stalno dostupan.
IV. A) Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara

Članak 11.
U građevini koja se štiti unutarnjom hidrantskom mrežom za gašenje požara postavljaju se na cjevovod zidni hidranti.
Zidni hidranti moraju biti izvedeni tako da omoguće sigurno i efikasno rukovanje i uporabu.
Uvjeti iz stavka 2. ovoga članka su zadovoljeni ukoliko su zidni hidranti i pripadajuća oprema sukladni normi HRN EN 671-1 ili HRN EN 671-2.
Zidni hidranti izvedeni prema normi HRN EN 671-2 moraju biti smješteni u hidrantske ormariće zajedno s pripadajućom opremom.
Zidni hidranti moraju biti obojeni crvenom bojom na kojoj se nalazi oznaka iz koje je jasno vidljivo da se u ormariću nalazi oprema hidrantske mreže za
gašenje požara. Smatrat će se da je ovom zahtjevu udovoljeno ako se ormarić označi simbolom prema normi HRN ISO 6309.
Odredbe stavka 5. ovoga članka ne odnose se na ormariće s prozirnim pokrovom.
Ukoliko se zidni hidranti i pripadajuća oprema, izrađeni prema normi HRN EN 671-1 ne nalaze u ormariću, oznaka iz stavka 5. ovoga članka mora se
nalaziti na bubnju.
Članak 12.
Na najnepovoljnijem mjestu svakog požarnog sektora unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara mora imati protočnu količinu vode
najmanje jednaku količini navedenoj u tablici 1. koja je tiskana uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio, a najniži tlak na mlaznici kod minimalne
protočne količine ne smije biti manji od 0,25 Mpa.
Članak 13.
Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara mora biti izvedena na takav način da se ostvari potpuno prekrivanje prostora koji se štiti najmanje s
jednim mlazom vode s tim da se na dužinu cijevi s mlaznicom može dodati dužina mlaza od najviše 5 m.
U slučaju da se potrebna protočna količina vode u požarnom sektoru koji se štiti ostvaruje s dva ili više hidranata potrebno je da se cjelokupna štićena
površina prekrije s onoliko hidranata koliko je potrebno da se ostvari potrebna protočna količina vode.
Zaštita požarnog sektora koji obuhvaća dva ili više katova mora se izvesti na takav način da se svaki kat štiti s najmanje jednim zasebnim hidrantom.
IV. B) Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara

Članak 14.
Na cjevovod vanjske hidrantske mreže za gašenje požara postavljaju se u pravilu nadzemni hidranti, a samo iznimno u opravdanim slučajevima
podzemni hidranti.
Kada je procjenom ugroženosti od požara predviđeno da vanjska hidrantska mreža služi za neposredno gašenje požara, na udaljenosti ne većoj od 10 m
od svakog hidranta vanjske hidrantske mreže za gašenje požara mora se nalaziti ormarić s vatrogasnim cijevima potrebne dužine, mlaznicama i
ostalim potrebnim vatrogasnim armaturama (prijelaznice, razdjelnice) koje će omogućiti efikasno gašenje požara.
Članak 15.
Udaljenost bilo koje vanjske točke građevine ili neke točke štićenog prostora i najbližeg hidranta ne smije biti veća od 80 m, niti manja od 5 m.
Članak 16.
Udaljenost između dva susjedna vanjska hidranta smije iznositi najviše 150 m, ako posebnim propisom nije drugačije određeno.
455
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u naseljima sa samostojećim obiteljskim kućama udaljenost između dva susjedna vanjska hidranta smije iznositi
najviše 300 m.
Članak 17.
Nadzemni hidranti moraju biti izvedeni tako da omoguće sigurno i efikasno rukovanje i uporabu.
Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka su zadovoljeni ukoliko su nadzemni hidranti izvedeni sukladno HRN DIN 3222.
Članak 18.
U vanjskoj hidrantskoj mreži za gašenje požara statički tlak ne smije biti veći od 1,2 MPa.
Kod vanjske hidrantske mreže za gašenje požara ne smije doći do propuštanja vode kod ispitnog tlaka od 1,6 MPa, niti do pucanja kod tlaka od 2,4
MPa.
Članak 19.
Najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta vanjske hidrantske mreže za gašenje požara ne smije biti manji od 0,25
MPa, kod propisanog protoka vode.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada je procjenom ugroženosti od požara predviđeno da vanjska hidrantska mreža služi za neposredno gašenje požara,
potrebni tlak se određuje proračunom ovisno o visini objekta i drugim uvjetima, ali također ne smije biti manji od 0,25 MPa pri propisanom protoku vode.
Za zaštitu građevine i/ili prostora vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara, potrebno je osigurati najmanje protočnu količinu vode navedenu u
tablici 2. koja je tiskana uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio, pri tlaku iz stavka 1. ovoga članka.
Za zaštitu naseljenih mjesta vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara, potrebno je osigurati najmanje protočnu količinu vode od 600
l/min, pri tlaku iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 20.
Mjesto postavljanja podzemnog hidranta mora se označiti na uočljiv način. Smatrat će se da je ovom zahtjevu udovoljeno ako se ormarić označi
simbolom prema normi HRN DIN 4066.
V. UREĐAJ ZA POVIŠENJE TLAKA

Članak 21.
Ukoliko hidrantska mreža za gašenje požara nema minimalni tlak vode kod minimalnog protoka propisan ovim Pravilnikom, mora se ugraditi
uređaj za povišenje tlaka.
Uređaj iz stavka 1. ovoga članka mora imati pričuvnu crpku, osim u slučaju kada se sastoji od dvije ili više crpki i ima mogućnost za svakodnevnu
automatsku samokontrolu svih crpki.
Ukoliko je uređaj za povišenje tlaka smješten u građevini koju se štiti hidrantskom mrežom za gašenje požara čiji sastavni dio je sam uređaj, prostorija u
koju je uređaj smješten mora biti izgrađena kao zaseban požarni sektor s građevinskim elementima, koji odjeljuju prostoriju od ostale građevine, otpornim
na požar najmanje onoliko vremena koliko je najkraće predviđeno vrijeme rada hidrantske mreže.
Ukoliko se pumpa uređaja iz stavka 1. ovoga članka pogoni elektromotorom, električna instalacija mora biti izvedena na takav način da ne postoji
mogućnost isključenja opskrbe energijom uređaja preko glavne sklopke već samo preko posebne sklopke u glavnom razvodu niskog napona. Ova sklopka
mora biti posebno označena i osigurana od slučajnog isključenja.
Uređaj za povišenje tlaka mora imati obilazni cjevovod.
Ako postoji rezervni izvor napajanja onda uređaj za povišenje tlaka mora imati mogućnost napajanja iz tog izvora.
Ako kabeli za napajanje električnom energijom uređaja za povišenje tlaka prolaze kroz prostorije koje mogu biti ugrožene požarom, moraju se zaštititi
tako da njihova otpornost prema požaru bude najmanje jednaka predviđenom vremenu rada hidrantske mreže.
VI. ISPITIVANJE HIDRANTSKE MREŽE

Članak 22.
Tehničke značajke svih inačica hidrantske mreže propisane ovim Pravilnikom moraju se provjeravati u vremenu i na način propisan Pravilnikom o
uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara.
PRAVILNIK O ZAŠTITI OD POŽARA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA

NN 100/99
ZAŠTITA OD POŽARA U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA, EVAKUACIJSKI PUT U UGOSTITELJSKIM
OBJEKTIMA, ŠTO JE SIGURNOSNI PUT, SLIJEPI HODNIK UGOSTITELJSKOG OBJEKTA
Članak 1.
1) Ovim Pravilnikom propisuju se minimalni zahtjevi glede zaštite od požara za ugostiteljske objekte.
2) Ugostiteljskim objektom smatraju se ugostiteljske jedinice koje su kao takve određene propisom o klasifikaciji, minimalnim uvjetima i
kategorizaciji ugostiteljskih objekata.
Članak 2.
Ovaj Pravilnik ne odnosi se na ugostiteljske objekte koji se nalaze u starogradskim jezgrama i na ugostiteljske objekte koji su proglašeni
spomenicima kulture.
I. DEFINICIJE
Članak 3.
1) Pojedini izrazi i pojmovi koji se rabe u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
- put za izlaženje je dio ugostiteljskog objekta kojim se u slučaju požara obavlja evakuacija ljudi u otvoren (slobodan) prostor, a sastoji se od
vanjskog izlaza, sigurnosnog izlaznog puta i/ili od pristupnog prostora,
- pristupni prostor je dio puta za izlaženje od izlaznih vrata iz nekog prostora ugostiteljskog objekta (sobe, apartmana, pomoćne prostorije i sl.) do
sigurnosnog izlaznog puta ili vanjskog izlaza,
- sigurnosni izlazni put je dio puta za izlaženje koji je od ostalih dijelova ugostiteljskog objekta odvojen građevinskim elementima određene
otpornosti na požar (zidovi, stropovi, vrata i sl.),
- sigurnosno stubište je stubište koje je dio sigurnosnog izlaznog puta,
- vanjski izlaz iz ugostiteljskog objekta je svaki izlaz koji vodi na ulicu ili dovoljno velik otvoren i neugrožen prostor,
- javni prostor u ugostiteljskom objektu je dio objekta u koji je dozvoljen pristup svim korisnicima objekta,
456
- slijepi hodnik je hodnik sa izlazom u samo jednom smjeru,
- nosive konstrukcije su konstrukcije ugostiteljskog objekta preko kojih se opterećenje izravno ili preko drugih konstrukcija prenosi na tlo (nosivi zidovi,
stupovi, grede, rešetkasti nosači i sl.),
- požarni zid je zid minimalne otpornosti na požar od 90 minuta koji presijeca objekt od temelja do krova i na krovu završava sa nadvišenjem od
najmanje 50 cm iznad krova, ili sa konzolom ispod krova širine od najmanje 1 m lijevo i desno od požarnog zida iste otpornosti na požar kao i požarni
zid,
- visoki objekti su građevine čija je kota poda najvišeg kata najmanje 22 m iznad najniže kote površine uz ugostiteljski objekt koje služe kao vatrogasni
pristup,
- otpornost na požar je svojstvo građevinskih elemenata ili konstrukcija da u uvjetima izloženosti tipičnom razvoju požara određeno vrijeme sačuvaju
stabilnost, i/ili spriječe prodor plamena i toplinskog zračenja sukladno zahtjevima norme za ispitivanje otpornosti na požar,
- klasa otpornosti na požar određena je vremenom u kojem je građevinski element ili konstrukcija u uvjetima tipičnog razvoja požara očuvao svoju
stabilnost, spriječio prodor plamena ili toplinskog zračenja sukladno vrijednostima dopuštenih normom,
- tipični razvoj požara određen je krivuljom koja je normirana prema HRN DIN 4102, dio 2,
- vrata otporna na požar su vrata koja imaju klasu otpornosti na požar od najmanje 30 minuta i koja posjeduju potvrdu o sukladnosti (certifikat)
tipa sa zahtjevima norme HRN DIN 4102, dio 5 za otpornosti na požar. Vrata otporna na požar moraju imati uređaj za automatsko zatvaranje vrata,
- uređaj za automatsko zatvaranje vrata je uređaj koji vrata otporna na požar drži otvorena ili zatvorena, a pri promjeni neke od požarnih veličina
otvorena vrata otporna na požar automatski zatvara,
- opća rasvjeta je umjetna rasvjeta građevine ili prostora ili njihovog dijela koja odgovara njihovoj posebnoj namjeni,
- sigurnosna rasvjeta je umjetna rasvjeta građevine ili prostora ili njihovog dijela, pridodana općoj rasvjeti iz sigurnosnih razloga. Sastoji se od
pomoćne i panik rasvjete, a automatski se uključuje za vrijeme smetnji ili prekida u napajanju električnom energijom opće rasvjete,
- pomoćna rasvjeta je sigurnosna rasvjeta koja osvjetljava prostor minimalno propisanim osvjetljenjem tijekom minimalno propisanog vremena,
- panik rasvjeta je sigurnosna rasvjeta koja označava najkraći put iz građevine ili prostora na siguran otvoren prostor tijekom minimalno
propisanog vremena,
- podzemna garaža je prostor za ostavljanje vozila bez nadzora vozača čiji strop se nalazi na visini manjoj od 1,7 m iznad kote okolnog tla,
- pomoćne prostorije su strojarnica, kotlovnice, spremišta goriva, crpne stanice, prostorije za smještaj generatora el. struje, transformatora,
rashladnih uređaja, rasklopnih prekidača (ormara), sustava s plinskim bocama, skladišta i ostale prostorije za obavljanje servisnih djelatnosti,
- upravitelj ugostiteljskog objekta je osoba koja rukovodi radom ugostiteljskog objekta (ukoliko nije imenovana takva osoba upraviteljem se smatra
vlasnik).
II. OTPORNOST NA POŽAR NOSIVIH KONSTRUKCIJA UGOSTITELJSKOG OBJEKTA

Članak 4.
1) Otpornost na požar nosivih konstrukcija ugostiteljskog objekta koji nije viši od tri kata mora biti najmanje 30 minuta.
2) Otpornost na požar nosivih konstrukcija ugostiteljskih objekata koji su viši od tri kata, a nisu visoki objekti, mora biti najmanje 60 minuta.
3) Za ugostiteljske objekte koji spadaju u visoke objekte otpornost na požar nosivih konstrukcija određuje se sukladno propisima o visokim objektima.
Članak 5.
Otpornost na požar građevinskih elemenata dokazuje se prema odgovarajućoj normi skupine HRN DIN 4102.
III. GRAĐEVINSKE MJERE ZA SPRJEČAVANJE PRIJENOSA POŽARA U UGOSTITELJSKOM OBJEKTU

Članak 6.
1) Ugostiteljski objekti moraju biti podijeljeni u požarne sektore.
2) Veličina požarnog sektora u ugostiteljskim objektima višim od tri kata, koji ne spadaju u visoke objekte, može biti najviše 1 500 m2.
3) Veličina požarnog sektora u ugostiteljskim objektima koji spadaju u visoke objekte određuje se sukladno propisima o zaštiti od požara visokih
objekata.
4) Požarni sektor kod ugostiteljskih objekata koji su viši od tri kata može obuhvaćati najviše dva kata, pri čemu dužina dulje strane požarnog sektora
može iznositi najviše 60 m.
5) Građevinski elementi i uređaji za zatvaranje otvora na granici požarnog sektora mogu imati otpornost na požar za najviše 30 minuta manju od
otpornosti na požar elemenata na granici požarnog sektora u koji su ugrađeni ali ne manju od 30 minuta.
6) Stavci 2. i 4. ovog članka ne odnose se na požarne sektore zaštićene stabilnim sustavom za gašenje požara tipa sprinkler.
Članak 7.
Ugostiteljski objekti koji se dodiruju s drugim građevinama moraju od njih biti odijeljeni vanjskim požarnim zidom.
IV. PUTOVI ZA IZLAŽENJE

Članak 8.
Širina putova za izlaženje na najužem mjestu ne smije biti manja od veličina propisanih u tablici 1. koja je tiskana uz ovaj Pravilnik i njegov je
sastavni dio.
Članak 9.
1) Dužina pristupnog prostora može iznositi najviše 35 m.
2) Udaljenost iz stavka 1. ovog članka može biti do 55 m ako je prostor kroz koji vodi put iz stavka 1. ovog članka zaštićen stabilnim sustavom za
gašenje požara tipa sprinkler.
Članak 10.
1) Građevni elementi kojima je omeđen sigurni izlazni put iz ugostiteljskih objekata a koji nisu viši od tri kata, moraju imati otpornost na požar
najmanje 30 minuta.
2) U ugostiteljskim objektima, koji su viši od tri kata, građevinski elementi koji omeđuju sigurni izlazni put (zidovi, podovi, stropovi) moraju imati
otpornost na požar najmanje jednaku otpornosti na požar nosivih konstrukcija objekta.
3) Otpornost na požar iz stavaka 1. i 2. ovog članka dokazuje se sukladno odredbama članka 5. ovog Pravilnika.
Članak 11.
1) U ugostiteljskim objektima koji su viši od dva kata, mora postojati mogućnost izlaženja sa svakog kata putom za izlaženje u najmanje dva smjera.
2) Iznimno odredbe stavka 1. ovog članka neće se primjenjivati na ugostiteljske objekte visine do 4 kata ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
457
- na jednom katu može se nalaziti najviše 6 spavaćih soba,
- udaljenost od osi vrata bilo koje spavaće sobe do stubišta nije duža od 10 m,
- udaljenost od najudaljenijeg dijela bilo kojeg javnog prostora dostupnog osobama do stubišta nije duža od 15 m,
- stubište nije uže od 1,1 m,
- stubište zadovoljava uvjete iz članaka 16. i 17. ovog Pravilnika.
Članak 12.
1) Na svim ulazima i izlazima u sigurnosni izlazni put moraju biti ugrađena vrata koja mogu imati najviše za 30 minuta manju otpornost na požar od
građevinskih elemenata sigurnog izlaznog puta u koji su ugrađena ali ne manju od 30 minuta.
Članak 13.
Ugostiteljski objekti koji su viši od tri kata moraju imati najmanje jedno sigurnosno stubište.
Članak 14.
1) Širina stubišta koje se koristi kao put za izlaženje određuje se prema projektiranom broju osoba koje mogu koristiti stubište i broju katova sa
kojih osobe izlaze na stubište i ne smije biti manja od vrijednosti propisanih u tablici 2. koja je tiskana uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.
2) Širina stubišta ne smije biti ni na kojem mjestu manja od širine ulaza kojim se ulazi na stubište.
3) Širina stubišta u ugostiteljskim objektima višim od 30 m mjereno od razine najniže kote površine uz ugostiteljski objekt koja služi kao vatrogasni
pristup, ne smije ni u kojem slučaju biti manja od 1,4 m.
Članak 15.
1) Za završno oblaganje građevinskih elemenata kojima je omeđen sigurnosni izlazni put mogu se upotrebljavati samo negorivi materijali ili
materijali klase gorivosti A1 i A2., izuzev podova sigurnosnog izlaznog puta koji se mogu oblagati materijalima klase B1.
2) Za završno uređenje zidova pristupnog prostora mogu se upotrebljavati materijali klase gorivosti najmanje B1, a podova najmanje klase gorivosti B2.
3) Za završno uređenje stropova putova za izlaženje mogu se upotrebljavati samo negorivi materijali ili materijali klase gorivosti A1 i A2.
4) Negorivost ili klase gorivosti materijala iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka dokazuje se prema normi HRN DIN 4102, dio 1 i dio 14, ili 4102, dio 4.
Članak 16.
1) Ugostiteljski objekt mora biti projektiran na način da dužina slijepog hodnika ne prelazi 10 m.
2) Iznimno od stavka 1. ovog članka dužina slijepog hodnika koji je u ugostiteljskom objektu zaštićen sustavom za gašenje požara tipa sprinkler ne
smije prelaziti 15 m.
3) Dužina slijepog hodnika iz stavaka 1. i 2. ovog članka mjeri se simetralom tlocrtne površine hodnika.
Članak 17.
1) Na najvišem dijelu stubišta koja se koriste kao izlazni put moraju se ugraditi elementi za odvođenje dima i topline, svijetlog otvora najmanje 1
kvadratni metar, koji se otvaraju automatski a moraju imati i mogućnost ručnog otvaranja.
2) Elementi za odvođenje dima i topline u ugostiteljskim objektima koji imaju ugrađen sustav vatrodojave moraju se otvarati proradom sustava
vatrodojave.
3) Ako se stubište iz stavka 1. ovog članka nalazi na vanjskom zidu ugostiteljskog objekta kao elementi za odvođenje dima i topline mogu se koristiti i
otklopni prozori koji se mogu otvarati iz prizemlja i podesta stubišta zadnjeg kata.
Članak 18.
Na putovima za izlaženje ne smiju se nalaziti predmeti koji pomažu širenju požara (primjerice goriva ambalaža, dijelovi namještaja, gorive zavjese i
sl.), stvari koje bi mogle ometati izlaz osobama (primjerice aparati različitih namjena, garderobni ormari, pričuvni dijelovi, uskladištena roba i sl.), niti
ogledala koja bi mogla zbuniti osobe u slučaju evakuacije.
Članak 19.
1) Vrata na izlaznim putovima ne smiju imati mogućnosti zaključavanja i moraju se otvarati u smjeru izlaza.
2) Okretna ili klizna vrata ne smatraju se odgovarajućim vratima na putu za izlaženje i uz njih se moraju ugraditi dodatna vrata u skladu sa stavkom
1. ovog članka.
3) Stavak 1. ovog članka ne odnosi se na vanjska vrata ugostiteljskog objekta koja su pod stalnim direktnim nadzorom djelatnika ugostiteljskog
objekta.
4) Vanjska vrata iz stavka 3. ovog članka moraju biti stalno otključana u vremenu korištenja ugostiteljskog objekta.
5) Brava na vratima koja se nalaze na izlaznim putovima mora biti tako napravljena da omogući otvaranje vrata pritiskom bilo kojeg dijela tijela čovjeka
na dio vrata u visini brave.
6) Odredbe ovog članka ne odnose se na vrata prostorija u kojima gosti borave, kao što su sobe za spavanje, apartmani i sl.
V. VATROGASNI PRISTUPI
Članak 20.
Svaki ugostiteljski objekt mora imati vatrogasni pristup izgrađen sukladno s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.
VI. TAVANI
Članak 21.
1) Tavani u ugostiteljskim objektima moraju biti izvedeni kao zaseban požarni sektor odijeljen od ostalih dijelova ugostiteljskog objekta građevinskim
elementima koji imaju otpornost na požar od najmanje 60 minuta.
2) U slučaju da je u prostoru tavana ugrađen sustav vatrodojave otpornost elemenata iz stavka 1. ovog članka mora biti najmanje 30 minuta.
3) Odredbe stavka 1. i 2. ovog članka ne odnose se na ugostiteljske objekte visine do tri kata i u slučaju kada se prostor tavana štiti stabilnim sustavom za
gašenje požara.
4) Tavanski prostori moraju biti čisti i ne smiju se koristiti za držanje gorivih tvari.
VII. ELEKTRIČNE INSTALACIJE

Članak 22.
1) Ugostiteljski objekti osim opće rasvjete moraju imati izvedenu i sigurnosnu rasvjetu, koja mora udovoljavati propisanim zahtjevima za sigurnosne
električne sustave.
2) Pomoćna rasvjeta iz stavka 1. ovog članka mora osvjetljavati prostoriju u kojoj je izvedena minimalnim osvjetljenjem od 1 luksa, mjereno na podu
prostorije, u vremenu od najmanje 2 sata po uključenju.
458
3) Panik rasvjeta iz stavka 1. ovog članka mora osvjetljavati prostor izlaza minimalnim osvjetljenjem od 1 luksa, mjereno na podu prostorije, u vremenu
od najmanje 2 sata po uključenju.
4) Stavak 1. ovog članka ne odnosi se na kampove, kuće i stanove za odmor, sobe za iznajmljivanje te ugostiteljske objeke za prehranu u kojima se može
okupiti najviše 50 osoba ili imaju tlocrtnu površinu manju od 50 m2, a nalaze se u prizemlju.
Članak 23.
1) Sigurnosna rasvjeta mora se pregledati najmanje dva puta godišnje i to obavezno jednom neposredno prije nastupanja glavne turističke sezone.
2) O obavljenim pregledima iz stavka 1. ovog članka mora se voditi evidencija.
3) Odgovorna osoba za pregled i vođenje evidencije je osoba zadužena za poslove zaštite od požara u ugostiteljskom objektu.
VIII. SUSTAV VENTILACIJE

Članak 24.
1) Sustav ventilacije ugostiteljskog objekta mora biti izveden na način da u slučaju požara spriječi ulaz produkata izgaranja u prostor izlaznih
putova i da se omogući njegovo čišćenje, održavanje i provjera ispravnog djelovanja zaklopki.
2) Sustav ventilacije mora biti izrađen sukladno propisima o tehničkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sustave.
Članak 25.
1) Zaklopke iz članka 24. stavka 2. ovog Pravilnika moraju biti otporne na požar:
- u zgradama do 3 nadzemna kata najmanje 30 minuta,
- u zgradama iznad 3 nadzemna kata, koje ne spadaju u visoke objekte najmanje 60 minuta,
- u visokim objektima najmanje 90 minuta.
2) Zaklopke iz stavka 1. ovog članka moraju imati uređaj za automatsko zatvaranje koji se aktivira u slučaju požara.
Članak 26.
U slučaju da su u ventilacijske kanale ugostiteljskog objekta ugrađene tri ili više zaklopki koje su otporne na požar, uređaj za automatsko zatvaranje iz
članka 25. ovog Pravilnika mora se izvesti na takav način da se u slučaju požara zaklopke zatvaraju i putem vatrodojavne centrale.
Članak 27.
1) Ventilacijski kanali moraju se čistiti najmanje jednom godišnje, a ventilacijski kanali iz prostorija za pripremu hrane svaka 3 mjeseca za
vrijeme rada ugostiteljskog objekta.
2) U ugostiteljskim objektima koji rade sezonski, čišćenje ventilacijskih kanala mora se obaviti sukladno odredbi stavka 1. ovog članka, a iz prostorija za
pripremu hrane i prije i nakon prestanka rada ugostiteljskog objekta.
3) O čišćenju iz stavaka 1. i 2. ovog članka mora se voditi evidencija.
4) Odgovorna osoba za vođenje evidencije iz stavka 1. ovog članka je osoba zadužena za poslove zaštite od požara u ugostiteljskom objektu.
5) Odgovorna osoba za provedbu čišćenja ventilacijskih kanala je upravitelj ugostiteljskog objekta.
IX. UREĐAJI ZA UZBUNJIVANJE, DOJAVU I GAŠENJE POŽARA

Članak 28.
1) Ugostiteljski objekti u kojima može istovremeno boraviti više od 100 osoba moraju imati izveden sustav za dojavu požara.
2) Sustav za dojavu požara iz stavka 1. ovog članka obavezno se mora izvesti u hodnicima, pomoćnim prostorijama te u svim dijelovima
ugostiteljskog objekta koji su rizični za pojavu požara, a u koje se povremeno ulazi.
3) Sustav iz stavka 1. ovog članka mora biti projektiran i izgrađen sukladno odredbama hrvatskih propisa, a do donošenja hrvatskih propisa primjenjivat
će se europski propisi kao pravilo tehničke prakse.
4) Ručni javljači požara moraju biti postavljeni tako da od bilo kojeg mjesta u objektu do ručnog javljača požara udaljenost nije veća od 30 m.
5) Odredbe ovog članka ne odnose se na objekte za prehranu, te na ugostiteljske objekte koji su zaštićeni stabilnim sustavom za gašenje požara ako
isti nisu upravljani sa sustavom za dojavu požara.
Članak 29.
1) Ugostiteljski objekti u kojima istovremeno može boraviti više od 250 osoba moraju imati zvučni uređaj za uzbunjivanje.
2) Uređaj za uzbunjivanje može biti sirena ili zvono čija jačina zvuka je najmanje trideset decibela viša od okolne buke mjereno na najnepovoljnijem
mjestu, ali ne više od 110 decibela mjereno na udaljenosti od 1 metra od uređaja za uzbunjivanje.
3) Uređaj za uzbunjivanje mora imati i sekundarni izvor napajanja, koji ima takve karakteristike da omogući rad uređaja za uzbunjivanje u trajanju od
najmanje 24 sata u stanju pripreme i 10 minuta u operativnom stanju.
4) U slučaju da postoji sustav automatske dojave požara uređaj za uzbunjivanje mora se aktivirati automatski nakon prorade dva automatska
javljača požara koji su smješteni u dvije različite zone dojave odnosno kod adresibilnih javljača požara kad proradi drugi stupanj (uzbuna).
Članak 30.
1) U ugostiteljskom objektu se mora nalaziti odgovarajući broj vatrogasnih aparata sukladno propisima o održavanju i izboru vatrogasnih aparata i
odredbama ovog članka, ali ne manje od 2 vatrogasna aparata na svakom katu ugostiteljskog objekta.
2) Vrsta vatrogasnog aparata se određuje prema vrsti požara koja može nastati u prostoru koji se štiti.
3) Jedinični aparat određuje se prema propisima o održavanju i izboru vatrogasnih aparata.
4) Najveća masa sredstava za gašenje vatrogasnog aparata koji se smije koristiti za zaštitu od požara u ugostiteljskom objektu je 6 kg, izuzev u pomoćnim
prostorijama.
5) Najveća udaljenost između mjesta na kojem je smješten vatrogasni aparat i mjesta na kojem se može zateći osoba u slučaju požara ne smije biti
veća od 25 m.
Članak 31.
1) Ugostiteljski objekti čija površina je veća od 500 m˛ mora imati unutarnju i vanjsku hidrantsku mrežu za gašenje požara.
2) Odredbe stavka 1. ovog članka ne odnose se na kuće i stanove za odmor te sobe za iznajmljivanje.
3) Požarni sektori u ugostiteljskim objektima iz stavka 1. ovog članka koji su zaštićeni stabilnim sustavima tipa sprinkler ne moraju imati unutarnju
hidrantsku mrežu za gašenje požara.
4) Tehničke karakteristike hidrantske mreže za gašenje požara određuju se prema odredbama propisa o hidrantskoj mreži za gašenje požara.
Članak 32.
Prostorije u ugostiteljskim objektima namijenjene za okupljanje ili boravak osoba sa površinom većom od 800 kvadratnih metara ili sa mogućnošću
istovremenog smještaja više od 300 osoba moraju imati ugrađen stabilni sustav za automatsko gašenje požara tipa sprinkler.
459
Članak 33.
1) Ugostiteljski objekti moraju imati instalacije za zaštitu od atmosferskog pražnjenja koja mora biti izvedena i održavana sukladno hrvatskim
propisima o instalacijama za zaštitu od atmosferskog pražnjenja.
2) Ispravnost instalacije iz stavka 1. ovog članka mora se periodično ispitati najmanje jednom u roku od 3 godine.
3) Ugostiteljski objekti ne smiju se štititi od atmosferskog pražnjenja gromobranima s radioaktivnim izvorom zračenja.
4) Postojeći radioaktivni gromobrani moraju se ukloniti sa ugostiteljskih objekata i zamijeniti klasičnim najkasnije do trenutka prve zamjene
radioaktivnog elementa.
X. ORGANIZACIJSKE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 34.
1) Zaposlene osobe u ugostiteljskom objektu moraju biti osposobljene za zaštitu od požara.
2) Zaposlene osobe osposobljene su za zaštitu od požara ako znaju:
- ispravno upotrijebiti uređaje (sredstva) za gašenje požara koji se nalaze u konkretnom ugostiteljskom objektu gdje su zaposlene;
- aktivirati sustav za uzbunjivanje i isključiti primarni izvor napajanja ugostiteljskog objekta energentima (plin i struja);
- isključiti sustav za ventilaciju;
- postupak evakuacije osoba iz bilo kojeg prostora ugostiteljskog objekta.
3) Odgovorna osoba za osiguranje obuke zaposlenih djelatnika za zaštitu od požara ugostiteljskog objekta je upravitelj ugostiteljskog objekta.
4) Osposobljavanje iz stavka 1. ovog članka mogu obavljati školske ustanove i pravne osobe ovlaštene za osposobljavanje pučanstva za provedbu
preventivnih mjera zaštite od požara, gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine.
5) Ispravu o osposobljenosti svakom djelatniku koji je osposobljen u smislu stavka 2. ovog članka izdaju školske ustanove ili pravne osobe ovlaštene za
osposobljavanje pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine.
6) Upravitelj ugostiteljskog objekta mora za svakog djelatnika stalno ili povremeno (sezonski) zaposlenog u ugostiteljskom objektu imati ispravu iz
stavka 5. ovog članka čiji oblik je propisan propisom o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara,
gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom.
7) Provjeru osposobljenosti iz stavka 1. ovog članka može obaviti inspektor zaštite od požara.
Članak 35.
1) Osoblje ugostiteljskog objekta u kojem se istovremeno može smjestiti više od 100 osoba mora najmanje jednom godišnje, sudjelovati u vježbi
evakuacije i vježbi uporabe sredstava za gašenje kojima se štiti ugostiteljski objekt.
2) Odgovorna osoba za provedbu odredbe stavka 1. ovog članka je upravitelj ugostiteljskog objekta.
3) O sudjelovanju osoblja na vježbama iz stavka 1. ovog članka odgovorna osoba za zaštitu od požara u ugostiteljskom objektu dužna je voditi
evidenciju.
Članak 36.
Osoblju zaposlenom u ugostiteljskom objektu moraju u svakom trenutku biti dostupne prostorije u kojima se nalaze:
- vatrodojavne centrale;
- glavna sklopka napajanja električnom energijom;
- uređaji za isključenje sustava ventilacije;
- uređaji za upravljanje radom stabilnih sustava za gašenje požara;
- uređaji za distribuciju vode na vertikalnom cjevovodu.
XI. UPUTE I OZNAKE ZA SLUČAJ NUŽDE

Članak 37.
Svaki ugostiteljski objekt mora na vidnom mjestu u blizini ulaza imati istaknute upute za slučaj nastanka požara i plan ugostiteljskog objekta sa
označenim:
- stubištima i izlaznim putovima,
- mjestima na kojima su smješteni vatrogasni aparati,
- mjestom na kojem je smještena glavna sklopka napajanja ugostiteljskog objekta električnom energijom te glavni zatvarač za brzo zatvaranje
dovoda plina,
- mjestom isključenja sustava ventilacije ako je ugrađena u objekt,
- mjestom smještaja vatrodojavne centrale ako je ugrađena u objekt,
- instalacijama i prostorima povećanog rizika za nastanak požara ako postoje u objektu.
Članak 38.
1) U svim objektima koji su viši od dva kata, na svakom katu ugostiteljskog objekta mora biti istaknut pojednostavljen plan kata u blizini ulaza na
predmetni kat.
2) Na pojednostavljenom planu iz stavka 1. ovog članka moraju biti označeni izlazni putovi u slučaju nužde i mjesto na kojem je plan postavljen.
Članak 39.
1) U svakoj spavaćoj sobi ugostiteljskog objekta mora postojati uputa o ponašanju u slučaju požara.
2) Uputa iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku i na nacionalnim jezicima gostiju koji najčešće borave u ugostiteljskom
objektu, a najmanje na engleskom i njemačkom jeziku.
3) Upute iz stavka 1. ovog članka moraju sadržavati i shematski prikaz smještaja spavaće sobe u odnosu na izlazne putove.
4) U uputama iz stavka 1. ovog članka mora se posebno naznačiti da se u slučaju požara ne smiju koristiti dizala za izlaz osim ako nisu sigurnosna
dizala za hendikepirane osobe, koja moraju biti posebno označena i koja moraju biti posebno zaštićena za slučaj požara, sukladno hrvatskim
propisima odnosno priznatim pravilima tehničke prakse.
Članak 40.
Svi izlazni putovi i vrata na izlaznim putovima moraju biti označeni odgovarajućim oznakama sukladno normi HRN ISO 6309.
XII. POMOĆNE PROSTORIJE

Članak 41.
460
1) Pomoćne prostorije izvode se kao zasebni požarni sektori elemenata otpornih na požar najmanje 60 minuta, ako posebnim propisom nije određena
veća otpornost na požar.
2) Otpornost na požar građevinskih elemenata iz stavka 1. ovog članka može biti i 30 minuta ako je u pomoćnim prostorijama ugrađen sustav
vatrodojave.
3) Odredbe ovog članka ne odnose se na pomoćne prostorije sa ugrađenim sustavima za automatsko gašenje požara.
Članak 42.
1) Između stubišta koja služe kao izlazni put i pomoćnih prostorija nisu dozvoljeni nikakvi otvori.
2) Izravan pristup na stubište koje služi kao izlazni put ne smije biti moguć iz pomoćnih prostorija.
3) Pristup na stubišta iz stavka 1. ovog članka iz pomoćnih prostorija koja ne služe za smještaj transformatora ili rasklopnog ormara visokog napona mora
biti izveden kroz predvorje koje je izvedeno kao zaseban požarni sektor, čiji elementi imaju otpornost na požar od najmanje 30 minuta.
4) Ulaz u pomoćne prostorije u kojima su smješteni rasklopni ormari visokog napona i transformatorske stanice može biti samo iz vanjskog prostora.
5) Pomoćne prostorije iz stavka 4. ovog članka ne smiju imati nikakvu unutarnju vezu s ostalim prostorijama u ugostiteljskom objektu.
Članak 43.
1) Podzemne garaže koje su dio ugostiteljskog objekta moraju imati izveden stabilni sustav za gašenje požara tipa sprinkler.
2) Stabilni sustav iz stavka 1. ovog članka mora biti izrađen sukladno VdS Smjernicama za projektiranje i izvođenje sprinkler uređaja do donošenja
hrvatskih propisa.
3) Podzemne garaže iz stavka 1. ovog članka moraju imati najmanje dva puta za izlaženje za osobe.
XIII. DIZALA
Članak 44.
1) Strojarnica dizala mora biti smještena na vrhu okna u prostoru koji je omeđen sa negorivim građevinskim elementima.
2) Konstrukcija okna i materijali za završnu obradu okna moraju biti negorivi ili klase gorivosti A1 i/ili A2. Negorivost ili klase gorivosti dokazuju
se sukladno odredbi članka 15. stavka 4. ovog pravilnika.
3) Okna dizala moraju se izvesti kao poseban požarni sektor. Građevinski elementi okna dizala mogu imati za najviše 30 minuta manju otpornost na
požar od otpornosti na požar nosive konstrukcije ugostiteljskog objekta, ali ne manju od 30 minuta.
4) Vrata na oknima dizala mogu imati otpornost na požar najviše za 30 minuta manju od otpornosti na požar građevinskih elemenata okna ali
ne manju od 30 minuta.
Članak 45.
1) Dizala se ne smiju koristiti za evakuaciju osoba prilikom požara i ne smiju biti sastavni dio puta za izlaženje.
2) Odredba iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na dizala za evakuaciju invalidnih osoba.
3) Dizala za evakuaciju invalidnih osoba i prostori strojarnice dizala moraju se izvesti od građevinskih elemenata čija otpornost na požar mora biti
najmanje jednaka otpornosti na požar nosive konstrukcije ugostiteljskog objekta.
4) Dizala iz stavka 3. ovog članka moraju imati osiguranu autonomnost rada najmanje za vrijeme koje je jednako vremenu otpornosti na požar
nosive konstrukcije objekta.
Članak 46.
1) Na vrhu okna dizala ili u blizini vrha okna dizala mora postojati otvor za ventilaciju čija površina nije manja od 0,2 m˛ i čija najkraća
stranica ne smije biti manja od 10 cm.
2) Otvor iz stavka 1. ovog članka može se zaštititi rešetkom koja mora omogućiti izlaz dima u slučaju požara.
XIV. DODATNE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 47.
1) Ventilacija iz prostora u kojima su smještena rashladna postrojenja mora biti izvedena direktno u vanjski prostor, ako se kao rashladni medij
upotrebljava gorivi plin ili u slučaju da se djelovanjem topline iz rashladnog medija može razviti otrovni plin.
2) Postrojenja iz stavka 1. ovog članka ne smiju biti smještena u prostore kotlovnice.
Članak 48.
1) Prostorije za smještaj motora sa unutarnjim sagorijevanjem (diesel ili benzinski električni agregati, kompresori sa motorima sa unutarnjim
sagorijevanjem, motori na plin i sl.) moraju biti izvedeni kao zaseban požarni sektor otpornosti na požar od najmanje 60 minuta i moraju imati ulaz iz
vanjskog prostora.
2) Prostorije iz stavka 1. ovog članka moraju imati izvedenu ventilaciju koja osigurava najmanje 5 izmjena zraka na sat, a odzračni ventilacijski kanal
vodi direktno u vanjski prostor.
3) Vanjski prostor iz stavka 2. ovog članka ne smije biti svijetlarnik ili zatvoreno dvorište.
4) U slučaju da se u prostorijama iz stavka 1. ovog članka koristi plinsko gorivo na njih se primjenjuju odgovarajuće odredbe hrvatskih propisa za
projektiranje, gradnju i održavanje plinskih kotlovnica.
5) Stavak 1. ovog članka ne odnosi se na prostorije koje imaju ugrađeni stabilni sustav za gašenje požara.
Članak 49.
1) Zapaljive tekućine i plinovi koji se koriste za pogon motora ili za grijanje moraju biti smještene u zasebne objekte, izuzev količina za dnevne potrebe.
2) Ulaz u prostorije u kojima se skladište zapaljive tekućine ili plinovi mora biti iz vanjskog prostora, kotlovnice ili prostorije u koju su smješteni motori
sa unutarnjim sagorijevanjem.
3) Sustav za opskrbu postrojenja zapaljivim tekućinama mora imati uređaj za automatski prekid dotoka goriva koji se aktivira pomoću termomaksimalnog
javljača požara koji je smješten u neposrednoj blizini postrojenja.
4) Dotok goriva mora biti moguće zaustaviti i ručno uređajem smještenim izvan prostorije u kojoj je smješteno postrojenje za korištenje goriva.
5) Odredbe stavka 3. ovog članka ne odnose se na postrojenja koja su smještena izvan ugostiteljskog objekta u poseban objekt s kojega se požar ne može
prenijeti na ugostiteljski objekt.
Članak 50.
1) Prostorije u kojima se obavlja punjenje akumulatora moraju biti ventilirane prirodnom ventilacijom ili električni uređaji i instalacije u prostoriji moraju
biti izvedene u protueksplozijskoj izvedbi sukladno hrvatskim propisima.
2) Ventilacija iz stavka 1. ovog članka mora biti projektirana i izvedena sukladno odredbama hrvatskih propisa koji se odnose na projektiranje, gradnju i
pogon plinskih kotlovnica.
461
Članak 51.
1) Kotlovnice snage veće od 70 kW moraju biti smještene u zaseban požarni sektor.
2) Građevinski elementi prostora u kojem su smještene kotlovnice iz stavka 1. ovog članka moraju imati otpornost na požar od najmanje 90 minuta.
3) Vrata koja vode iz kotlovnice u ugostiteljski objekt moraju biti otporna na požar najmanje 90 minuta.
4) Vrata kotlovnica iz stavka 3. ovog članka moraju imati mehanizam za samo zatvaranje i na njima mora biti na vidnom mjestu istaknut natpis "VRATA
MORAJU BITI STALNO ZATVORENA".
Članak 52.
1) Dimnjaci na ugostiteljskom objektu moraju se održavati u skladu sa lokalnom odlukom o dimnjačarskoj službi, a u slučaju nepostojanja iste u skladu s
2) Upravitelj ugostiteljskog objekta mora posjedovati odgovarajuću ispravu o održavanju dimnjaka iz stavka 1. ovog članka.
XV. KAMPOVI
Članak 53.
1) Kampovi u kojima se može istovremeno smjestiti više od 3.000 osoba moraju imati izrađenu procjenu ugroženosti, te na osnovu procjene
ugroženosti izrađen plan zaštite od požara.
2) Kampovi iz stavka 1. ovog članka moraju imati izgrađene putove sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe.
Članak 54.
Putovi u kampovima moraju imati nazive ili brojčane oznake, a plan kampa mora se nalaziti istaknut na recepciji.
Članak 55.
U kampu u kojem može boraviti istovremeno više od 100 osoba svaka kamperska grupa mora na početku kampiranja dobiti plan kampa sa označenim
putovima u kampu i sa brojevima kamperskih mjesta, označenim mjestom kampiranja grupe ili pojedinca, mjestom postavljanja vatrogasnih aparata,
mjestom hidranata odnosno mjestom zahvata vode te mjestom smještaja potrebne opreme za gašenje požara.
Članak 56.
1) Tlo prostora oko kampa, u koji se istovremeno može smjestiti više od 3 000 osoba, širine od najmanje 30 m mora biti očišćeno od, glede požara,
rizičnog materijala i rizičnog biljnog pokrova.
2) Rizični materijal i rizični biljni pokrov iz stavka 1. ovog članka je nisko raslinje, grane stabala i lišće do visine od 4 m.
3) Čvrsto zidani objekti u šumskim područjima moraju imati najmanju udaljenost od rizičnog biljnog pokrova 15 m.
4) Mjera zaštite od požara propisana stavkom 1. ovog članka ne odnosi se na među kampa koja je zaštićena dodatnim odgovarajućim sredstvima za zaštitu
od širenja požara ili prirodnim preprekama širenju požara, kao na primjer čvrsti zid bez otvora koji je najmanje 1 m viši od biljnog pokrova u krugu 30 m
od kampa, put oko kampa koji je izgrađen sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe uz koji je izgrađena hidrantska mreža, rijeka
širine najmanje 6 m i sl.
Članak 57.
1) Spavaće sobe u čvrsto zidanim objektima koji se nalaze u kampu u šumskom području, ako nemaju najmanje dva izlaza na suprotnim krajevima sobe
koji omogućavaju izlaz na dva neovisna izlazna puta, moraju imati najmanje jedan otvor koji se može otvoriti bez upotrebe alata prema otvorenom
prostoru, a koji ima najmanju širinu od 51 cm i najmanju visinu od 61 cm.
2) Donja razina otvora iz stavka 1. ovog članka ne smije biti viša od 115 cm od razine okolnog tla.
Članak 58.
1) Otvorena vatra smije se ložiti samo na mjestima u kampu koja su posebno pripremljena i označena za tu namjenu.
2) Mjesto loženja mora biti očišćeno od sveg biljnog pokrova u krugu od najmanje 1,5 m od kruga u kojem se može očekivati pojava gorenja.
Članak 59.
1) Roštilji se u kampu smiju koristiti na mjestima posebno pripremljenim i označenim za tu namjenu.
2) Mjesta pripremljena i označena za upotrebu roštilja moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:
- mjesto oko roštilja mora biti očišćeno od sve gorive materije u krugu od 1,5 m od ruba roštilja,
- postolje roštilja mora biti čvrsto i sigurno od prevrtanja,
- na udaljenosti ne većoj od 20 m mora se nalaziti oprema za gašenje požara koja se sastoji od hidranta hidrantske mreže za gašenje požara sa
pripadajućom opremom ili najmanje 100 l vode po jednom roštilju i jednim vjedrom ili jednim vatrogasnim aparatom S-6 sa prahom ABC.
3) Prijenosni roštilji ne smiju se koristiti u zatvorenim prostorima.
Članak 60.
Mjesta loženja otvorene vatre i mjesta predviđena za loženje roštilja ne smiju se nalaziti na udaljenosti manjoj od 3 m od šatora.
Članak 61.
1) U kampu u kojem je omogućeno loženje vatre na otvorenom prostoru i/ili loženje roštilja mora biti izgrađeno mjesto za odlaganje pepela.
2) Pepeo se smije odlagati samo na za to pripremljenom mjestu koje mora biti ukopano u zemlju ili na posebno pripremljeno odlagalište od negorivog
materijala.
3) Na udaljenosti od najmanje 10 m od odlagališta mora se nalaziti hidrant za gašenje požara sa potrebnom opremom ili rezerva vode od najmanje 100 l
sa vjedrom.
4) Pepeo se mora nakon svakog odlaganja politi vodom.
5) Na udaljenosti od 3 m od odlagališta ne smiju se nalaziti gorive tvari.
Članak 62.
1) Dimnjaci i spojevi dimnjaka i ložišta koja se nalaze u građevinama u kampu moraju biti pregledani najmanje dva puta mjesečno te po potrebi očišćeni.
2) Izlazni otvori dimnjaka ne smiju se nalaziti na udaljenosti manjoj od 3 m od okolnih krošnji drveća ili drugih zapaljivih materijala.
3) O pregledu dimnjaka iz stavka 1. ovog članka mora se voditi evidencija.
4) Odgovorna osoba za pregled i vođenje evidencije je upravitelj odnosno vlasnik kampa.
Članak 63.
Dimnjaci na ložištima u kampu koji se nalaze u šumi, a koji su posebno opasni za nastanak požara moraju biti opremljeni sa iskrolovkom.
Članak 64.
Kruto gorivo koje se koristi mora biti smješteno najmanje 9 m od mjesta loženja te spojeva dimnjaka.
Članak 65.
462
1) Kampovi u kojima istovremeno može biti smješteno više od 3.000 osoba moraju imati izgrađenu hidrantsku mrežu za gašenje požara, te mogućnost
dojave požara najbližoj profesionalnoj vatrogasnoj postrojbi.
2) Hidranti moraju biti raspoređeni tako da se sa pripadajućom opremom može gasiti požar u svakom dijelu kampa.
3) Svaki hidrant mora imati pripadajuću opremu koja mora biti smještena uz hidrant ili na označenom mjestu uz recepciju kampa, osim u slučaju iz članka
59. i 61. ovog Pravilnika.
Članak 66.
1) Kampovi u kojima nije izgrađena hidrantska mreža moraju imati rezerve vode od najmanje 30 l po kamperu, računajući najveći broj kampera koji
mogu istovremeno boraviti u kampu i potrebnu opremu za gašenje, koja se sastoji od vjedra za vodu (na svakih 5 šatora mora se postaviti najmanje 1
vjedro) i brentače (na svakih 20 šatora mora se postaviti najmanje 1 brentača).
2) Umjesto rezervi vode mogu se koristiti more, rijeke, potoci ili jezera sa izgrađenim pristupnim putom za vatrogasna vozila do mjesta zahvata vode.
Razlika visine između razine vode i razine mjesta za zahvat vode ne smije biti veća od 3 m.
3) Mjesto zahvata ili mjesto smještaja pričuve vode može biti udaljeno najviše 50 m od kampa i mora biti vidljivo obilježeno, oznakama i putokazima u
kampu.
Članak 67.
1) Za zaštitu sadržaja (šatora, prikolica i sl.) smještenih u kampu moraju se postaviti vatrogasni aparati sa prahom i to najmanje 1 aparat sa prahom ABC,
6 kg na svakih 16 šatora odnosno kamp prostora.
2) Svi zatvoreni prostori u kampu moraju biti zaštićeni odgovarajućom vrstom i brojem vatrogasnih aparata, sukladno propisu o održavanju i izboru
vatrogasnih aparata.
PRAVILNIK O ZAŠTITI OD POŽARA U SKLADIŠTIMA

NN 93/08
EVAKUACIJSKI PUT U SKLADIŠTIMA
VATROGASNI PRISTUP U SKLADIŠTIMA (KOD KOJIH GRAĐEVINA SE MORA OSIGURATI PRISTUP S
TRI STRANE)
 SKLADIŠTE; PODJELA SKLADIŠTA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se najmanji zahtjevi koje je potrebno ispuniti radi zaštite skladišta od požara i eksplozija.
Skladišta, u smislu ovog Pravilnika, su: građevine ili prostori u sastavu građevina druge namjene u kojima se skladišti goriva roba ili negoriva
roba u gorivoj ambalaži, uz mogućnost sklapanja robe bez dorade.
Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na:
– skladišta eksploziva,
– skladišta zapaljivih tekućina i plinova,
– skladišta opasnih tvari (radioaktivne, otrovi i druge),
– kontejnerska skladišta,
– skladišta ukupne zapremnine od poda do krovne ili međuetažne konstrukcije do 300 m³,
– skladišno-prodajne prostore u koje zalaze kupci (trgovački centri i slično).
Mjere zaštite od požara u skladištima iz stavka 3. ovog članka određuju se prema hrvatskim propisima, a ako takvi ne postoje prema priznatim pravilima
tehničke prakse.
Pojmovi iz područja zaštite od požara korišteni u ovom Pravilniku definirani su u hrvatskoj normi HRN EN ISO 13943 – Rječnik zaštite od požara.
Članak 2.
Skladišta se prema površini dijele na:
– mala skladišta – površine požarnog sektora do 1000 m²,
– srednja skladišta – površine požarnog sektora iznad 1000 do 3000 m²,
– velika skladišta – površine požarnog sektora iznad 3000 do 6000 m²,
– skladišta površine požarnog sektora iznad 6000 m².
Članak 3.
Skladišta se prema načinu skladištenja robe dijele na:
– klasična skladišta (sa skladištenom robom do visine 9 m),
– visokoregalna skladišta (sa skladištenom robom iznad visine 9 m),
– silose,
– hladnjače.
Članak 4.
Skladište mora biti zaseban požarni sektor i u pravilu obuhvaća najviše jednu etažu.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, požarni sektor skladišta može obuhvaćati i do najviše dvije etaže (prizemlje i etažu ispod ili iznad
prizemlja), ukoliko ukupna površina poda obje etaže ne prelazi 6000 m².
Požarnom sektoru skladišta može pripadati prostorija skladištara sa sanitarnim čvorom ukupne površine do 20 m².
U skladištima površine iznad 300 m², roba se skladišti (slaže) u pojedinačne cjeline na površini od najviše 150 m² s međusobnim razmacima od
najmanje 2,4 m.
Roba se ne smije skladištiti iznad evakuacijskih putova.
Članak 5.
Otpornost na požar konstrukcijskih elemenata skladišta određuje se sukladno odredbama ovog Pravilnika.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, potrebni stupanj otpornosti na požar može se odrediti i prema odgovarajućim hrvatskim normama Eurocod.
Prostor skladišta koje je smješteno u objektu druge namjene mora biti odvojen od te namjene (ili tog dijela objekta) požarnim zidom minimalne otpornosti
na požar od najmanje 90 minuta. Izvedba požarnog zida mora odgovarati priznatim pravilima tehničke prakse.
463
Otpornost na požar građevinskih elemenata na granici požarnih sektora te nosivih građevinskih elemenata prostora različite namjene skladišta, a koje se
smatraju dijelom jedne tehnološke cjeline, ili su požarni sektori manjih skladišta, treba biti najmanje 30 minuta kod odvajanja prostora s niskim požarnim
opterećenjem, 60 minuta kod odvajanja prostora sa srednjim požarnim opterećenjem odnosno 90 minuta kod odvajanja prostora s visokim požarnim
opterećenjem.
Nosiva konstrukcija slobodnostojećeg objekta skladišta mora zadovoljavati najmanje otpornost na požar od 30 minuta, dok je na granicama požarnih
sektora, najmanja otpornost na požar propisana odredbama stavaka 1. i 3. ovoga članka.
Ukoliko je prostor skladišta iz stavka 3. ovog članka štićen automatskim sustavom za gašenje požara »sprinkler« ili drugim odgovarajućim automatskim
sustavom za gašenje požara, nema zahtjeva za otpornost na požar nosive konstrukcije za sva skladišta površine do 6000 m².
Ukoliko se skladište nalazi u sastavu građevine druge namjene za koju je propisan veći stupanj otpornosti od požara, vatrootpornost konstruktivnih
elemenata tog skladišta mora biti najmanje ista kao i same građevine.
Ako je nosiva konstrukcija skladišta čelična i pritom nije vatrootporno zaštićena, potrebno je dokazati da pri temperaturi od 500°C neće doći do
deformacije konstrukcije koje bi izazvale oštećenja koja utječu na otpornost na požar i stabilnost konstrukcije na granici požarnih sektora kroz koje
prolazi čelična konstrukcija.
Iznad evakuacijskih putova ne smiju biti materijali koji gorenjem, kapanjem ili na drugi način ugrožavaju sigurnu evakuaciju.
Članak 6.
Vrata, kao i svi drugi otvori u konstrukcijama na granici požarnog sektora skladišta moraju imati istu otpornost na požar kao i konstrukcija u kojoj
se vrata ili otvori nalaze.
Članak 7.
Skladišta propisana odredbama ovog Pravilnika moraju biti zaštićena unutarnjom i vanjskom hidrantskom mrežom (silosi i hladnjače samo
vanjskom) te aparatima za gašenje požara.
Skladišta moraju ispuniti i zahtjeve propisane u tablici 1.
TABLICA 1
O – sustav za odvođenje dima i topline
V – sustav za dojavu požara
S – sprinkler ili drugi odgovarajući automatski sustav za gašenje požara
Požarno opterećenje do 1 GJ/m²
Malo skladište Srednje skladište Veliko skladište
Klasično skladište O ili V, ili S O i V, ili S
Visokoregalno S S O i S
Požarno opterećenje iznad 1 GJ/m² do 2 GJ/m²
Klasično skladište O i V, ili S O i V, ili S OiS
Visokoregalno S OiS OiS
Požarno opterećenje iznad 2 GJ/m²
Klasično skladište O i V, ili S OiS OiS
Visokoregalno OiS OiS OiS
Stabilni sustav za gašenje požara (sprinkler) ili drugi odgovarajući automatski sustav za gašenje požara mora proslijediti signal prorade na mjesto stalnog
dežurstva.
Ako su ugrađeni uređaji za odvođenje dima i topline i stabilni sustav za gašenje požara, njihovo aktiviranje mora biti izvedeno sukladno posebnim
propisima za stabilne sustave za gašenje požara.
Skladište s požarnim sektorom površine veće od 6000 m² (iznimno dopušteno samo kao samostojeća građevina) mora biti zaštićeno unutarnjom i
vanjskom hidrantskom mrežom, vatrogasnim aparatima, stabilnim sustavom za dojavu požara i stabilnim sustavom za gašenje tipa »sprinkler« ili drugim
odgovarajućim automatskim sustavom za gašenje požara, a najmanja otpornost na požar svih nosivih konstrukcijskih elemenata mora biti 30 minuta.
Ukoliko se skladišti materijal kod kojeg se požar ne smije gasiti vodom, potrebno je umjesto stabilnog sustava tipa »sprinkler« i hidrantske mreže,
primijeniti druge odgovarajuće sustave za gašenje.
Za silose u kojima se skladišti materijal sklon samozapaljenju potrebno je osigurati praćenje temperature i alarmiranje, bez obzira na kapacitet.
Članak 8.
Skladišta površine požarnog sektora do 300 m² ili požarnog opterećenja do 1000 MJ/m² moraju imati najmanje jedan izlaz na vanjski ili drugi
siguran prostor.
Skladišta površine požarnog sektora veće od 300 m² ili požarnog opterećenja većeg od 1000 MJ/ m² moraju imati najmanje dva izlaza, razmaknuta za
najmanje pola dijagonale požarnog sektora, na vanjski ili drugi siguran prostor.
Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka kod dvoetažnih skladišta odnose se na svaku etažu skladišta.
Izlazi i evakuacijski putovi moraju biti raspoređeni tako da udaljenost do izlaza od bilo koje točke skladišnog prostora ne prelazi 40 m (uz zaštitu
stabilnim sustavom za gašenje-sprinkler ili drugim odgovarajućim automatskim sustavom za gašenje požara 60 m).
Vrata na putu za evakuaciju moraju biti široka najmanje 0,8 m, moraju biti zaokretna tako da se otvaraju prema van i ne smiju imati prag.
Ako su vrata na putu za evakuaciju šira od 1,25 m, na njima se moraju napraviti zaokretna vrata koja udovoljavaju zahtjevima iz stavka 5. ovog članka.
Brave na vratima, koja se nalaze na evakuacijskim putovima, moraju omogućiti otvaranje vrata s unutarnje strane bez upotrebe ključa ili alata.
Vrata na evakuacijskim putovima koja vode izravno na vanjski (slobodni) prostor moraju biti od negorivog materijala.
Evakuacijski put mora biti širok najmanje 80 cm, uvijek slobodan i nezakrčen.
Putovi za evakuaciju moraju biti označeni oznakama na podu skladišta i praćeni odgovarajućim znacima na vidljivim mjestima koji nedvosmisleno
upućuju prema izlazu iz objekta. Boja i veličina znakova mora biti usklađena s hrvatskim normama.
Skladišta u podrumskim prostorima moraju imati najmanje jedan od izlaza izravno na vanjski prostor.
Članak 9.
Pristup za vatrogasnu tehniku mora biti osiguran do skladišnih prostora sa strane gdje su otvori, odnosno najmanje:
464
– za mala skladišta s jedne strane,
– za srednja i velika s dvije strane,
– za visokoregalna, silose i skladišta preko 6000 m² s tri strane.
Članak 10.
Na mjestima prolaza kroz konstruktivne elemente na granici požarnih sektora, otvori za prolaz instalacija moraju se zabrtviti materijalom jednake
otpornosti na požar kao i granični konstrukcijski element.
Članak 11.
Uz svaki ulaz/izlaz iz skladišta, s vanjske strane mora se postaviti tipkalo za isključenje električne energije u skladištu.
Članak 12.
Skladišta moraju biti opremljena protupaničnom rasvjetom, a rasvjetna tijela moraju biti raspoređena i postavljena tako da omogućavaju sigurnu
evakuaciju iz prostora skladišta.
Rasvjeta iz stavka 1. ovoga članka uključuje se automatski kod nestanka električne energije i osigurava osvijetljenost u trajanju od najmanje 1 sat.
Članak 13.
Udaljenost uskladištene robe od svih rasvjetnih tijela mora biti najmanje 0,5 m.
Sva rasvjetna tijela moraju biti opremljena zaštitnom armaturom, koja će štititi rasvjetno tijelo od mehaničkih oštećenja.
Udaljenost uskladištene robe od električnih ormara, zidnih ormarića i razdjelnika mora biti najmanje 1 m.
Članak 14.
Ukoliko je skladište zaštićeno sustavom za dojavu požara ili automatskim sustavom za gašenje požara, navedeni sustavi moraju upravljati isključivanjem i
zaustavljanjem automatskog transportnog sredstva, tako da nije zapriječena evakuacija ili intervencija gašenja.
Članak 15.
U prostorima skladišta u kojima postoji opasnost od stvaranja eksplozivne atmosfere primjenjuju se posebni propisi kojima se uređuje područje
protueksplozijske zaštite.
Članak 16.
Skladišne građevine ili građevine u čijem se sastavu nalaze skladišta, moraju biti zaštićene sustavom zaštite od djelovanja munje na građevinama,
odgovarajuće razine zaštite u skladu s posebnim propisom.
Članak 17.
Udaljenost uskladištene robe od elemenata sustava za dojavu i gašenje požara mora biti takva da se ne ugrozi funkcija sustava.
Članak 18.
Skladišta se mogu grijati samo trošilima na električnu energiju bez otvorenih žarnih niti, sustavom toplovodnog grijanja ili upuhivanjem toplog
zraka, uz uvjet da se priprema tople vode ili zraka obavlja izvan požarnog sektora skladišta.
Grijači medij ne smije dostići temperaturu 10°C nižu od temperature samopaljenja uskladištene robe koja ima najnižu temperaturu samopaljenja.
Članak 19.
Punjenje viličara i/ili drugih transportnih sredstava pogonskim energentom (osim suhih baterija) nije dopušteno u prostoru požarnog sektora skladišta.
Članak 20.
U skladištima je zabranjeno pušenje i upotreba otvorenog plamena, o čemu moraju postojati odgovarajuće oznake.
Članak 21.
Sprave i uređaji za vakumiranje folija moraju biti opremljeni s kontrolom temperature i vremenskom zadrškom te ih treba postaviti izvan prostora za
skladištenje i prostora za transportna sredstva.
Nakon pakiranja robe pomoću vakumirane folije mora se provesti infra crvena kontrola, tako da se eventualno postojeća mjesta sa žarom ne bi unijela u
skladišni prostor.
Članak 22.
Prije promjene uvjeta skladištenja uslijed povećanja skladišta i visina polica, promjene požarnog opterećenja u skladišnom prostoru i promjene gorivosti
skladištene robe, materijala za pakiranje i skladišnih pomoćnih sredstava, kao i prije građevinskih i tehničkih promjena na građevini ili uređajima,
potrebno je provesti odgovarajući postupak kod nadležnog tijela za prostorno uređenje i graditeljstvo.
PRAVILNIK O UVJETIMA ZA VATROGASNE PRISTUPE

NN 35/94, 55/94, 142/03
Donosi se na temelju članka 67. Zakona o zaštiti od požara.
 VATROGASNI PRISTUPI
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti koje moraju zadovoljiti vatrogasni pristupi do građevine kako bi se vatrogasnoj tehnici omogućio dohvat
otvora na vanjskim zidovima radi spašavanja osoba i gašenja požara.
Od uvjeta za vatrogasne pristupe propisanih odredbama ovog Pravilnika može se odstupiti samo iznimno i to u slučajevima građenja i rekonstrukcije:
-građevina unutar zaštićenih kulturnih dobara,
-građevina izvan građevinskog područja (planinarski i lovački domovi i sl.) do kojih nisu izgrađene javne prometne površine.
U slučajevima odstupanja iz stavka 2. podstavka 1. ovog članka obvezna je primjena dodatnih mjera zaštite od požara (npr. ugradnja stabilnog
sustava za automatsko gašenje požara tipa sprinkler, dva sigurnosna izlazna puta i slično) i pribavljanja pozitivnog mišljenja nadležne vatrogasne
postrojbe o mogućnosti izvršenja učinkovitog gašenja i evakuacije raspoloživom tehnikom (glede geometrije i nosivosti vatrogasnih pristupa i dr.) u
konkretnim uvjetima.
Članak 1a.
Vatrogasni pristupi ne moraju biti osigurani za građevinu u slučajevima:
1.građenja ili rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi, od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati
evakuacija i gašenje u slučaju požara, nije veća od 4 m;
465
2. rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi, od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i
gašenje u slučaju požara, nije veća od 8 m i koja ima najmanje dva puta za izlaženje iz svake prostorije, od kojih je jedan izgrađen kao siguran
put za izlaženje;
3. rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi, od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i
gašenje u slučaju požara, nije veća od 12 m, uz uvjet da putovi za izlaženje budu izgrađeni na način propisan točkom 2. ovoga stavka, a prostori
građevine ugroženi požarom pokriveni stabilnim sustavom za automatsko gašenje požara tipa sprinkler.
Udaljenost bilo koje točke građevine iz stavka 1. ovog članka od vatrogasnog prilaza, s kojeg je moguće obaviti vatrogasnu intervenciju (gašenje i
evakuaciju) slobodnom površinom bez vozila, ne smije biti veća od 100 m.
Članak 2.
Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani:
-najmanje s jedne strane, i to duže, kod građevina niske stambene izgradnje (prizemne i jednokatne) i kolektivnog stanovanja, te građevina koje
imaju obostrano orijentirane stambene jedinice, a čija visina ne prelazi četiri kata;
-najmanje s dvije duže strane građevine kod građevina i prostora za javne skupove(kinematografi, kazališta, koncertne dvorane, sportske dvorane,
prostori za vjerske obrede i sl.),građevina namijenjenim odgoju i obrazovanju, bolnica, hotela, trgovačkih, industrijskih i visokih građevina kao i
stambenih građevina kolektivne izgradnje s jednostrano orijentiranim stambenim jedinicama, stambenim građevinama koje imaju više od četiri
kata, te svim drugim građevinama i prostorima u kojima se okuplja, radi i boravi više od 100 osoba;
-Iznimno, od stavka 2. ovog članka stambene građevine kolektivne izgradnje, kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi od
razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara nije veća od 12 m moraju imati osiguran najmanje jedan vatrogasni
pristup i to s duže strane objekta ako imaju prostore ugrožene požarom pokrivene stabilnim sustavom za gašenje požara tipa sprinkler, a
jednostrano orijentirane jedinice koje nisu orijentirane prema vatrogasnom pristupu moraju imati i najmanje dva sigurnosna izlaza.
Vidi i članak 9. Pravilnika o zaštiti od požara u skladištima.
Članak 3.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Pravilniku znače:
-vatrogasni pristupi su čvrste površine koje svojim parametrima (širina, radijus, nosivosti i dr.),omogućavaju da vatrogasna i spasilačka vozila i
oprema dođu do ugrožene građevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spašavanja osoba i gašenja požara;
-vatrogasni prilazi su površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine, a omogućavaju kretanje vatrogasnih vozila do površina
uzduž građevina predviđenih za operativni rad vatrogasnih vozila na spašavanju osoba i gašenju požara;
-površine za operativni rad ili manevriranje su čvrste površine koje su direktno ili preko vatrogasnih prilaza povezane s javnim prometnim
površinama. One služe za postavljanje vatrogasnih vozila prilikom poduzimanja akcija spašavanja i gašenja;
-sigurnosni put za izlaženje je dio građevine koji je omeđen građevinskim elementima otpornim na požar 60 minuta, a vratima otpornosti 30
minuta, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno;
-rekonstrukcija postojeće građevine, građenje građevine i zaštićeno kulturno dobro su pojmovi koji imaju značenja utvrđena posebnim propisom.
II. OS NO VNI UVJE T I Z A VAT RO G AS NE PRIST UPE

Članak 4.
Samo pristupi koji se nalaze uzduž vanjskih zidova građevina na kojima su otvori, mogu se koristiti kao vatrogasni pristupi.
Pristupi koji se nalaze uzduž vanjskih zidova građevina na kojima nema otvora, ne mogu se koristiti kao vatrogasni pristupi za tu građevinu.
II.1. Kategorizacija vatrogasnih pristupa

Članak 5.
Kao vatrogasni pristupi mogu se koristiti površine:
-kolnika javnih prometnica;
-kolnika pristupnih putova do građevine;
-kolnika prolaza kroz građevinu;
-građevina (rampi, ploča uzdignutih pješačkih trgova uz građevinu, površine nižih dograđenih dijelova građevina uz više građevina i sl );
-pločnika i trgova predviđenih za pješake te
-sve ostale površine na terenu čiju nosivost omogućuje prolaz i rad vatrogasnih vozila.
II.2. Oblikovanje vatrogasnih pristupa

Članak 6.
U pravilu vatrogasne pristupe treba planirati tako da omogućavaju kretanje vatrogasnog vozila vožnjom naprijed.
Vatrogasni pristup oko visokih građevina treba planirati tako da je kretanje vatrogasnih vozila moguće isključivo vožnjom naprijed.
Slijepi vatrogasni pristupi duži od 100 m, moraju na svom kraju imati okretališta koja omogućavaju sigurno okretanje vatrogasnih vozila.
II.3. Nosivost vatrogasnih pristupa

Članak 7.
Nosivost vatrogasnih pristupa treba biti takva da omogući kretanje i rad vatrogasnih vozila.
Nosivost građevinskih konstrukcija, čije su površine predviđene da posluže kao vatrogasni pristup, treba biti takva da podnese osovinski pritisak od 100
kN.
II.4. Dijelovi vatrogasnog pristupa

Članak 8.
U pravilu vatrogasni pristupi sastoje se od:
-vatrogasnih prilaza i
-površina za operativni rad vatrogasnih vozila.
II.5. Uvjeti korištenja vatrogasnih pristupa

Članak 9.
466
Da bi se vatrogasni pristupi u određenom trenutku mogli koristiti u svrhu kojoj su namijenjeni, potrebno je:
-da budu vidljivo označeni oznakama sukladno hrvatskim normama ili pravilima tehničke prakse;
-da se na površinama koje se nalaze između vanjskih zidova građevina i površina za operativni rad vatrogasnih vozila ne postavljaju građevine
ili zasađuju visoki drvoredi koji priječe slobodan manevar vatrogasne tehnike;
-da na površinama koje su isključivo namijenjene za rad s vatrogasnom tehnikom budu postavljene rampe kako bi se spriječio dolazak drugih
vozila,
-da budu stalno prohodni u svojoj punoj širini.
III. VAT ROG AS NI PRIL AZ I
III.1. Vodoravni i okomiti elementi vatrogasnih prilaza

Članak 10.
Ravni vatrogasni prilaz predviđen za jednosmjerno kretanje vatrogasnih vozila treba biti širine najmanje 3 m.
Ravni vatrogasni prilazi mogu biti izvedeni i kao vozne trake širine od najmanje 1,1 m, a razmak između traka mora iznositi 0,8 m.
Vodoravni radijus zaokretanja vatrogasnih prilaza za objekte do 22 m visine navedeni su u tablici br.1 u ovisnosti o širini vatrogasnih prilaza.
Vodoravni radijus zaokretanja za objekte visine iznad 22 metra navedeni su u tablici br. 2 u ovisnosti o širini vatrogasnih prilaza.
Širine vatrogasnih prilaza uz radijus za okretanje navedene u prethodnim stavcima ovog članka, trebaju započeti najmanje 10 m prije početka
vodoravne krivine i završiti 10 m po završetku krivine.
Vrijednosti radijusa iz tablice 1 i 2 mogu se koristiti za kružna okretišta vatrogasnih vozila na krajevima vatrogasnih pristupa.
Članak 11.
Kada se kao vatrogasni prilaz koristi kolni prilaz kroz građevinu, tada on treba biti u pravcu, a njegov slobodan profil treba iznositi najmanje 3 x 4 m.
Postojeći kolni prolazi kroz građevinu, mogu se koristiti kao vatrogasni prilazi, ako su u pravcu, te ako njihov slobodni profil iznosi najmanje 3 x 3,80 m.
Uspon ili pad u vatrogasnom prilazu ne smije prelaziti 12% nagiba.
Prijelaz iz uspona u pad ili iz pada u uspon treba se izvesti okomitom krivinom, čiji radijus mora iznositi najmanje 15 m.
Stepenica na vatrogasnom prilazu ne smije imati veću visinu od 8 cm. Međusobna udaljenost stepenica mora iznositi najmanje 10 m. U području
konkavnih i konveksnih krivina ne smiju se primjenjivati stepenice.
IV. PO VRŠ INE Z A OPE RAT IVNI RAD VAT RO G AS NIH VO Z IL A

Članak 12.
Površine za operativni rad vatrogasnih vozila planiraju se uzduž vanjskih zidova građevine, na razmacima koji omogućavaju spašavanje osoba i
gašenje požara kroz prozore i druge otvore na građevinama dosezanjem sa za to namijenjenom specijalnom vatrogasnom tehnikom.
IV.1 Širine i položaji površine za operativni rad vatrogasnih vozila

Članak 13.
Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih paralelno s vanjskim zidovima građevine, treba biti najmanje:
-5,5 m za građevine visine do 40 m,
-7,0 m za građevine visine iznad 40 m.
Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih okomito na vanjski zid građevine, treba biti najmanje 5,5 m, njena dužina
minimalno 11 m, a udaljenost od zida najviše 1 m.
Broj okomito postavljenih površina ovisi o dužini građevine, a treba biti takav da osiguravaju dohvat svih otvora od strane vatrogasne tehnike.
Članak 14.
Razmak površine za operativni rad vatrogasnih vozila, od podnožja građevine tj. od vanjskih zidova građevina može iznositi najviše:
-12 m za građevinu visine do 16 m,
-6 m za građevine više od 16 m.
Članak 15.
Dogradnja nižih dijelova građevina uz više građevine ili istake nižih etaža izvan gabarita viših etaža iste građevine, ne smiju svojom širinom priječiti
dostup vatrogasne tehnike do otvora na vanjskim zidovima viših dijelova građevina.
Ukoliko se predviđa dogradnja niže građevine uz više građevine čija širina onemogućava dostup vatrogasne tehnike do otvora na vanjskim zidovima viših
dijelova građevina, potrebno je predvidjeti mogućnost dolaska vatrogasnog vozila na ploču građevine.
Članak 16.
Prilikom oblikovanja površine za operativni rad vatrogasnih vozila mogu se primijeniti minimalni vodoravni radijusi zaokretanja navedeni u tablicama 1 i
2 koje su sastavni dio ovog Pravilnika i to za širine vatrogasnih prilaza od najmanje 5.5 m ovisno za koju je visinu građevine predviđena površina.
Članak 17.
Površina za operativni rad vatrogasnih vozila mora biti u jednoj ravni s dopuštenim maksimalnim nagibom od 10% u bilo kojem smjeru
površine.
PRILO Z I
467
PRAVILNIK O TEMELJNIM ZAHTJEVIMA ZA ZAŠTITU OD POŽARA
ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA I UREĐAJA
NN 146/05
Napomena iz popisa: Traži se poglavlje I., II., IV. I V.
PRAVILNIK O TEMELJNIM ZAHTJEVIMA ZA ZAŠTITU OD POŽARA ELEKTROENERGETSKIH
POSTROJENJA I UREĐAJA

Članak 1.
Ovim Pravilnikom određuju se tehničke i organizacijske mjere za zaštitu od nastanka požara, njegovog širenja unutar postrojenja na druge dijelove tog
postrojenja ili vanjske građevine te gašenja nastalog požara na elektroenergetskom postrojenju i uređaju.
Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se prilikom projektiranja, izgradnje, korištenja i održavanja odnosno rekonstrukcije elektroenergetskih postrojenja i
uređaja za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije.
Članak 2.
Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na elektroenergetska postrojenja i uređaje u postrojenjima ugroženim od eksplozivne atmosfere ili zapaljive
prašine, u postrojenjima u kojima se radi s eksplozivima i u rudnicima s podzemnom eksploatacijom kao ni na postrojenja električne vuče, ako ova
postrojenja nisu sastavni dio postrojenja proizvodnje, prijenosa ili distribucije električne energije.
Članak 3.
Pojmovi koji se rabe u ovom Pravilniku imaju slijedeće značenje:
– elektroenergetski objekt je građevina, nastala gradnjom, povezana s tlom, koja se sastoji od građevnog dijela ili od građevnog dijela i ugrađene opreme,
koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu, kao i samostalna postrojenja povezana s tlom koja se sastoje od ugrađene opreme i čine tehničko-
tehnološku cjelinu.
To znači da elektroenergetski objekt u pravilu čine jedna ili više građevina, ili samo zaseban dio građevine, te postrojenja (jedno ili više postrojenja,
različitih namjena i značajki) odnosno uređaji, instalacije i oprema, pristupne i unutarnje prometnice, operativne i slobodne površine, uključivo do granice
prema susjednim objektima ili slobodnim površinama. Kako je time opisana parcela na kojoj je objekt lociran, opisana je i granica objekta koji može imati
i ogradu (elektrana, transformatorska stanica) ali ne mora (npr. dalekovod),
– elektroenergetsko postrojenje je skup uređaja (naprava, sprava, aparata) konstruktivnih i funkcionalnih veza, koje u sustavu proizvodnje, prijenosa i
distribucije električne energije ima jasno određenu tehničku, tehnološku i informacijsku namjenu,
– elektroenergetski uređaj (naprava, sprava, aparat) je dio elektroenergetskog postrojenja koji ima određenu namjenu i može je obavljati u okviru
postrojenja ili samostalno,
– pomoćni sustavi u elektroenergetskom objektu su neovisni skupovi stvari (postrojenja, uređaji, opreme i instalacije) povezanih i usklađenih da čine
cjelinu i obavljaju jednu od potrebnih pomoćnih namjena postrojenja izvan glavne namjene a omogućuju ispunjenje svih zahtjeva koji se postavljaju na
elektroenergetski objekt kao građevinu i dio elektroenergetskog sustava odnosno životnog prostora (npr. sustav za odvođenje ulja, sustav pripreme goriva
za spaljivanje, kemijska priprema vode, sustav pomoćnog napajanja, sustav komprimiranog zraka, sustav rashlade, sustav protupožarne zaštite i dr.),
– elektroenergetski objekt sa posadom je objekt koji u okviru svoje namjene i u granicama ograde postrojenja ima stalno prisutne pogonske radnike
(smjensko osoblje), koji prate i osiguravaju ispravan rad postrojenja, izvode pogonske manevre, nadziru rad postrojenja ili pojedinih uređaja ili ih
održavaju i borave u tom postrojenju neprekidno kada to postrojenje radi,
– elektroenergetski objekt bez posade je objekt u kojem nije stalno prisutno pogonsko (smjensko) osoblje nego se normalan rad elektroenergetskog
objekta osigurava nadzorom i upravljanjem iz centra nadzora ili/i upravljanja,
– daljinsko vođenje je opći naziv za daljinski nadzor nad radom elektroenergetskih objekata i postrojenja te daljinsko upravljanje elementima postrojenja i
cjelokupnim postrojenjem,
– daljinski nadzor je nadzor rada i ispravnost postrojenja odnosno pojedinih aparata i uređaja iz udaljenog centra nadzora, prijenosom odgovarajućih
stanja iz postrojenja u centar nadzora,
– daljinsko upravljanje je upravljanje promjenama stanja pojedinih uređaja (sklopnih aparata) u postrojenju ili promjene nadziranih stanja u izdvojenom
postrojenju, iz nekog centra upravljanja, prijenosom tih stanja (položaja) u postupku upravljanja (komandi),
– ručno upravljanje je upravljanje promjenama stanja uređaja kada se te promjene stanja obavljaju djelovanjem radnika na izvršni ili upravljački uređaj,
– građevina jest sve što je nastalo građenjem i povezano je s tlom, a sastoji se od građevnog sklopa ili građevnog sklopa i ugrađenog postrojenja odnosno
opreme koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu, kao i samostalna postrojenja povezana s tlom, te objekti povezani s tlom koji nisu nastali
građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora,
– rekonstrukcija jest izvođenje radova kojima se utječe na ispunjenje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s
lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene
namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.),
– instalacija je skup međusobno združene opreme (električne, strojarske i dr.) radi ispunjenja određene namjene s značajkama hrvatske norme HRN IEC
60050-826-1998, a služe za povezivanje uređaja u tehničko – tehnološku cjelinu,
– oprema jesu pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu i
služe tehnološkom ili drugom procesu kojemu je namijenjena građevina,
– uređaj koji može prouzročiti požar je svaki uređaj koji u slučaju oštećenja ili kvara može izazvati zapaljenje samog uređaja, medija u kojem se uređaj
nalazi ili je njegov sastavni dio te materijala na kojem se uređaj nalazi ili ga takav materijal okružuje,
– ukupno požarno opterećenje je ukupna toplina koja se može osloboditi iz toplinske moći svega upaljivog materijala u promatranom prostoru
(prostorija, skladište, etaža, građevina, objekt, postrojenje, uređaj, itd.) bez obzira pripada li gorivi materijal konstrukciji ili se nalazi u prostoru,
– specifično požarno opterećenje je prosječan iznos ukupnog požarnog opterećenja na jedinicu površine,
– požarni sektor je osnovna prostorna jedinica dijela objekta, koja se smatra samostalnim prostorom obzirom na tehničke i organizacijske mjere zaštite od
požara, a odijeljen je od ostalih dijelova objekta protupožarnim konstrukcijama odgovarajuće otpornosti na požar,
– dimni sektor je prostor ispod stropa ili krova što ga tvore zavjese koje služe za sprječavanje širenja dima i topline,
– negoriv materijal je svaki onaj materijal koji se može razvrstati prema hrvatskoj normi,
– teško goriv materijal je onaj materijal koji se može razvrstati prema hrvatskoj normi,
468
– sigurnosno osvjetljenje zajednički je naziv za nužno i protupanično osvjetljenje. To je ono osvjetljenje koje se automatski javlja kada nestane osnovno
osvjetljenje,
– nužno osvjetljenje je sigurnosno osvjetljenje koje se u slučaju nestanka napajanja iz mreže automatski prebacuje na pomoćni izvor napajanja a osigurava
propisima određeno najmanje potrebno osvjetljenje u vremenskom razdoblju što omogućuje da osoblje može nesmetano poduzeti nužne radnje u vođenju
postrojenja ili završiti započete poslove,
– protupanično osvjetljenje je sigurnosno osvjetljenje koje se u slučaju nestanka napajanja iz mreže automatski prebacuje na akumulatorske baterije
(centralno ili pojedinačno) a osvjetljava najkraći put za izlazak iz elektroenergetskog objekta (evakuaciju),
– siguran prostor je dio građevine odnosno svaki požarni sektor izvan ugroženog požarnog sektora u kojem su osobe zaštićene od djelovanja topline i
produkata gorenja iz ugroženog požarnog sektora,
– slobodan prostor je prostor izvan građevine u kojoj je smješteno elektroenergetsko postrojenje i ugroženi požarni sektor tog postrojenja,
– vatrootpornost ili otpornost na požar je svojstvo konstrukcije, odnosno elementa, a ne materijala, da u uvjetima izloženosti normiranom požaru sačuva
tijekom određenog vremena svoju nosivost, spriječi prodor plamena i toplinskog zračenja, sukladno zahtjevima hrvatske norme za ispitivanje otpornosti
na požar. Otpornost na požar utvrđuje se vremenom trajanja, od 15 do 240 minuta, u kojem ta konstrukcija zadovoljava propisane značajke,
– vatrootporne pregrade su građevinske konstrukcije (zidovi, strop, pod i sl.) koje izložene požaru tijekom određenog vremena sačuvaju svoju nosivost,
spriječe prodor plamena i toplinskog zračenja, sukladno zahtjevima hrvatske norme za ispitivanje otpornosti na požar,
– vatrootporno brtvljenje je naziv za popunjavanje otvora u zidovima, podu i stropu, koje se izvodi prilikom vođenja električnih kabela kroz njih na
granici požarnih sektora, odnosno kroz druge zidove, podove i stropove na koje se postavljaju zahtjevi u pogledu otpornosti na požar. Zatvaranje ovih
otvora izvodi se posebnim mortovima, vatrootpornim pregradama ili tzv. požarnim jastučićima, koji osiguravaju istu klasu otpornosti na požar kao i
građevinske konstrukcije (zid, pod, strop) kroz koje ti kabeli prolaze. Klasa otpornosti na požar vatrootpornih brtvi utvrđuje se ispitivanjem prema
hrvatskoj normi,
– sustav za dojavu požara (u daljnjem tekstu: vatrodojava) je skup uređaja, instalacija i opreme koji služi za pravovremeno otkrivanje požara i
prosljeđivanje informacije o nastanku požara do mjesta odakle se započinje gašenje požara te upravljanje drugim sigurnosnim sustavima (vatrootpornim
zaklopkama, vratima, stabilnim sustavima za gašenje požara), a sastoji se od javljača požara (automatskih i/ili ručnih), dojavnih linija, vatrodojavne
centrale, izvora napajanja, uređaja za uzbunjivanje te uređaja za prijenos informacija, ako se informacije o nastanku požara, radi gašenja, moraju prenijeti
izvan mjesta na kojem je vatrodojavna centrala,
– sustav za gašenje požara je skup elemenata, funkcionalno povezanih i neprenosivih (sustavi za gašenje vodom, ugljičnim dioksidom, prahom, plinskim
sredstvom, pjenom i dr.) koji se rabe za gašenje požara. Mogu djelovati samostalno ili zajedno sa sustavom za dojavu požara te zaštitnim uređajima i
instalacijama za sprječavanje širenja požara i nastajanja eksplozije,
– sustav za dojavu i gašenje požara je zajedničko, neovisno od ostalih sustava, djelovanje sustava za dojavu požara i sustava za gašenje požara. Sustav za
dojavu požara aktivira rad sustava za gašenje požara,
– evakuacijski ili izlazni put iz građevine čine posebno projektirani i izvedeni putovi koji vode od bilo koje točke u građevini do vanjskog prostora ili
sigurnog prostora u građevini, čije značajke (otpornost na požar, širina, visina, označavanje, nužna rasvjeta i dr.) omogućuju da osobe zatečene u požaru
mogu sigurno (samostalno ili uz pomoć spasitelja) napustiti građevinu,
– evakuacija je izlaženje odnosno zbrinjavanje osoba iz ugrožene građevine ili dijela građevine, odnosno požarnog sektora, na siguran prostor ili na
vanjski slobodni prostor.
II. OPĆE G RAĐE VINS K E MJE RE Z AŠ T ITE O D PO Ž ARA

Članak 4.
Prilikom gradnje elektroenergetskih postrojenja, konstrukcijski elementi tih postrojenja moraju se graditi samo od negorivih materijala.
Za toplinsku zaštitu građevina u elektroenergetskom objektu moraju se ugrađivati negorivi materijali (ili materijali anorganskog porijekla) ili teško gorivi
materijali. Iznimno je moguće upotrijebiti i gorive materijale, ako su tako ugrađeni da se ne mogu zapaliti.
Članak 5.
Stubišta u građevinama moraju biti izvedena odvojeno od pogonskih prostorija elektroenergetskih postrojenja pregradama otpornosti na požar od
najmanje 60 minuta, zbog zaštite od djelovanja vatre, topline, dima i eksplozije i mora se omogućiti njihovo provjetravanje.
Kada je stubište smješteno centralno (nema prozora kojima se omogućuje odimljavanje otvaranjem iz prizemlja) u okviru stubišta mora biti predviđen i
izveden sustav odvođenja dima i topline, koji se automatski uključuje kod pojave dima i topline a može se otvoriti i ručno iz prizemlja stubišta.
Ukoliko se ne može udovoljiti zahtjevu iz stavka 1. ovog članka mora se izgraditi pomoćno stubište.
Članak 6.
Širenje požara kroz kabelske kanale i rovove u i iz građevina mora se spriječiti vatrootpornim brtvljenjem koje osigurava otpornost na požar od najmanje
60 minuta.
Vatrootporno brtvljenje se mora obaviti i pri ulasku i izlasku kabelskih kanala iz građevine, odnosno između požarnih sektora, brtvama otpornosti na
požar kao što su zidovi požarnih sektora.
Vatrootporno brtvljenje može se izvoditi pomoću pijeska ili nekog drugog negorivog materijala u dužini od najmanje 1 m, uporabom vatrootpornih
premaza za kabele i slično što mora osigurati traženi stupanj otpornosti na požar.
Članak 7.
Svi evakuacijski putovi i prolazi, značajni prostori, trase podzemnih kanala ili važnih instalacija i uređaja moraju biti označeni u skladu s važećim
hrvatskim propisima i normama.
Svi elektroenergetski objekti moraju imati najmanje jedan pristupni put za vatrogasna vozila, koji zadovoljava propise o vatrogasnim pristupima.
Članak 8.
Radi spašavanja ljudi, u slučaju požara ili eksplozije, te za uspješno gašenje požara moraju se osigurati što kraći i sigurniji putovi za evakuaciju, koji
moraju biti vidljivo i propisno označeni.
Izlazi za evakuaciju ljudi iz postrojenja u građevinama moraju biti tako projektirani odnosno izgrađeni da nijedno mjesto u postrojenju ne bude više od 20
m udaljeno od izlaza na siguran prostor, izvan ugroženog požarnog sektora.
Građevine unutar elektroenergetskog objekta etažnosti P+2 i više, te građevine kod kojih je udaljenost između stubišta i najudaljenije točke puta za
evakuaciju veća od 20 metara, moraju imati izvedeno pomoćno požarno stubište na suprotnoj strani od glavnog stubišta za sigurnu evakuaciju.
IV. IZB O R L OK ACIJE E LE K T RO E NE RG E TS K O G OB JEK T A

Članak 14.
Elektroenergetski objekti sa postrojenjima visokog napona moraju se smjestiti (locirati) tako da se spriječi širenje požara na susjedne zgrade, izvan
objekta, smještajem elektroenergetskih postrojenja:
469
1. u posebne zgrade koje služe isključivo za njihov smještaj,
2. u zgradi koja služi i za druge namjene,
3. na otvorenom prostoru.
1. Elektroenergetsko postrojenje u posebnoj zgradi

Članak 15.
Ako se elektroenergetsko postrojenje postavlja u zgradu koja služi isključivo za smještaj elektroenergetskog postrojenja, položaj i razmještaj postrojenja i
uređaja podložnih požaru moraju se odrediti tako da se onemogući širenje požara na susjedne zgrade koje ne pripadaju ovom elektroenergetskom objektu.
Članak 16.
Ventilacijski otvori i kanali prostorija u koje su smješteni energetski transformatori i električni rotacijski strojevi moraju biti tako izvedeni da eventualni
plamen i plinovi ne ugrožavaju ljude i susjedne zgrade koje ne pripadaju ovom elektroenergetskom postrojenju.
Članak 17.
Energetski transformatori, koji sadrže do 1.500 kg ulja, mogu se smjestiti u istu prostoriju u koju se postavljaju drugi dijelovi pripadnog
elektroenergetskog postrojenja (blok visokog napona, niskonaponski razvodni ormari i slično) bez postavljanja posebnih vatrootpornih pregrada.
Članak 18.
Energetski transformatori, koji sadrže više od 1.500 kg ulja, smješteni u posebnoj zgradi, moraju se postaviti u zasebnu prostoriju koja čini požarni sektor
otpornosti na požar od najmanje 90 minuta.
Članak 19.
Vrata pogonskih prostorija i vrata na putovima koji vode od tih prostorija na stubište i na siguran prostor, moraju se otvarati u pravcu izlaženja.
Brave na vratima, koja se nalaze na izlaznim putovima, moraju biti tako napravljene da omoguće otvaranje vrata s unutarnje strane, pritiskom bilo kojeg
dijela tijela čovjeka na dio vrata u visini brave, bez upotrebe ključa ili alata.
Vrata moraju imati istu otpornost na požar kao i požarni sektor u kojem su ugrađena, osim vrata koja vode izravno na vanjski (slobodni) prostor koja
mogu biti samo od negoriva materijala.
2. Elektroenergetski objekt u zgradi koja služi i za druge namjene

Članak 20.
Kada se elektroenergetsko postrojenje postavlja u građevinu koja služi i za druge namjene, dijelovi postrojenja podložni požaru, koji sadrže ulje, moraju
se smjestiti u posebne požarne sektore čiji zidovi, stropovi i podovi, moraju imati otpornost na požar od najmanje 90 minuta. Vrata između požarnih
sektora moraju imati otpornost na požar kao i zid požarnog sektora.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, dopušteno je da se elektroenergetsko postrojenje s transformatorima s količinom ulja do 1.500 kg, smjesti u tvorničku
halu, uz uvjet da su primijenjene druge jednako vrijedne mjere zaštite od nastanka i širenja požara.
Članak 21.
Ako se elektroenergetsko postrojenje visokog napona postavlja u stambenu ili poslovnu građevinu, bolnicu, vrtić, školu, robnu kuću ili trgovački centar,
zatvorenu veliku garažu ili športski objekt, dijelovi postrojenja koji sadrže ulje moraju se smjestiti u posebne požarne sektore čiji zidovi, stropovi i
podovi, moraju imati otpornost na požar od najmanje 120 minuta, a vrata između požarnih sektora moraju biti iste vatrootpornosti.
Članak 22.
Kada se elektroenergetsko postrojenje postavlja u građevinu koja služi i za druge namjene, a u njega se ugrađuje transformator bez ulja i sa izolacijom
koja ne podržava gorenje, isti se može smjestiti u istu prostoriju u koju se postavljaju drugi dijelovi pripadnog elektroenergetskog postrojenja (blok
visokog napona, niskonaponski razvodni ormari i slično) bez vatrootpornog pregrađivanja prema tom postrojenju i prema susjednim prostorijama
građevine, uz uvjet da su primijenjene druge jednako vrijedne mjere za zaštitu osoba koje u tim objektima rade ili borave.
Članak 23.
Požarni sektori moraju imati pristup sa slobodnog prostora ili iz prostorije koja je lako pristupačna s vanjske strane. Vrata koja vode na otvoreni prostor
moraju biti od negoriva materijala.
3. Elektroenergetski objekti na otvorenom prostoru

Članak 24.
Kada se elektroenergetsko postrojenje visokog napona postavlja na otvoreni prostor, uljni transformatori i prigušnice moraju biti udaljeni od građevine i
drugog transformatora odnosno prigušnice, prema sljedećoj tablici:
Transformator nazivne snage Najmanja udaljenost
(MVA) (m)
iznad 1 do 10 3
iznad 10 do 40 5
iznad 40 do 200 10
iznad 200 15
Tablica 1.
Ukoliko se elektroenergetsko postrojenje visokog napona postavlja na otvoreni prostor u blizini stambene ili poslovne zgrade, bolnice, dječjeg vrtića,
škole, robne kuće ili trgovačkog centra, zatvorene velike garaže ili športskog objekta, udaljenosti iz tablice 1. ovog članka moraju se dvostruko povećati.
Kada se postavljaju suhi transformatori udaljenosti iz tablice 1. mogu se smanjiti na polovicu.
Ako se ugradi stabilni sustav za gašenje požara na transformatoru koji će omogućiti gašenje požara raspršenom vodom do dolaska vatrogasne postrojbe,
koja mora opremom i ljudstvom osigurati gašenje požara na transformatoru, udaljenosti navedene u tablici 1. mogu se smanjiti na polovicu.
Ukoliko se udaljenosti iz stavka 1, 2, 3 i 4. ovog članka ne mogu ostvariti, smanjenje navedenih udaljenosti može se postići odvojnim pregradnim zidom:
a) vatrootpornosti najmanje 60 minuta između transformatora (detalji izvedbe prikazani na slici 7.1 hrvatske norme HRN HD 637 S1),
– visine do vrha konzervatora (ako postoji), u protivnom do vrha kotla postrojenja,
– dužine u veličini širine ili dužine uljnog lijevka, ovisno o smjeru postavljanja transformatora.
b) vatrootpornosti najmanje 90 minuta između transformatora i odvojnih zidova zgrade (detalji izvedbe prikazani na slici 7.2 hrvatske norme HRN HD
637 S1).
470
Iznimno od stavka 1. ovog članka, za transformatorske stanice smještene na stupu, udaljenost energetskog transformatora od susjednih građevina mora
iznositi najmanje 3 metra.
Kada se postavljaju transformatori snage manje od 1 MVA blizu zapaljivih zidova, ovisno o vrsti i namjeni objekta (zgrade), poduzimaju se posebne
mjere zaštite od požara.
Članak 25.
Energetski transformatori moraju se postaviti tako da se omogući pristup vatrogasnim vozilima za gašenje požara sa dvije strane, koji moraju zadovoljiti
propise o vatrogasnim pristupima.
V. G RUPIRANJE O PRE ME U POŽ ARNE SE KT O RE

Članak 26.
Elektroenergetski objekti i građevine u elektroenergetskim objektima unutar kojih su smještena elektroenergetska postrojenja, dijele se na požarne sektore
ovisno o veličini požarne ugroženosti pojedinih prostora odnosno prostorija.
Zbog posebnosti elektroenergetskih uređaja: generatora i energetskih transformatora te visokonaponskih rasklopnih postrojenja, postrojenja upravljanja i
informatike kao i kabelskih tunela u hidroelektranama ti prostori čine samostalne (zasebne) požarne sektore.
Ostala elektroenergetska postrojenja kao srednjenaponski razvod, kabelski srednjenaponski razvod, agregat i druga postrojenja, mogu se grupirati u
požarne sektore, ako ti prostori imaju srednje i visoko požarno opterećenje.
Druge građevine u krugu elektroenergetskog objekta čine zasebne požarne sektore ako posebnim propisima nije određeno da se moraju dijeliti na požarne
sektore.
Članak 27.
Požarni sektori u građevini u kojoj je smješteno elektroenergetsko postrojenje moraju zadovoljiti otpornost na požar u skladu s specifičnim požarnim
opterećenjem i to, za:
1. nisko požarno opterećenje do 1 GJ/m2 – 30 minuta,
2. srednje požarno opterećenje od 1-2 GJ/m2 – 60 minuta,
3. visoko požarno opterećenje preko 2 GJ/m2 – 90 minuta.
 ZAKON O ZAPALJIVIM TEKUĆINAMA I PLINOVIMA

NN 108/95, 56/10
Napomena iz popisa: Traži se Poglavlje I, IV i VI.

Članak 1.
Ovim Zakonom utvrđuju se uvjeti za izgradnju građevina i postrojenja za držanje, skladištenje i promet zapaljivih tekućina i plinova, uvjeti
držanja, skladištenja i prometa zapaljivim tekućinama i plinovima, uvjeti za obavljanje poslova skladištenja zapaljivih tekućina i plinova, načela
za provedbu mjera zaštite od požara i eksplozija pri gradnji i uporabi građevina i postrojenja i držanju, skladištenju i prometu zapaljivim
tekućinama i plinovima te provedba nadzora nad tim mjerama.
ZAPALJIVE TEKUĆINE I PLINOVI, DRŽANJE I SKLADIŠTENJE, SIGURNOSNA UDALJENOST 1/2
 ZONE OPASNOSTI 1/2
Članak 3.
Izrazi koji se rabe u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
-zapaljive tekućine su tvari koje imaju penetraciju veću od 300 jedinica penetracije (1/10 mm)određenu prema normi za ispitivanje bitumena i
čiji je tlak pare na 323,15 K (50°C) manji od 300 kPa (3 bara), a dijele se prema temperaturi plamišta na upaljive (lako zapaljive) tekućine čija je
temperatura plamišta jednaka ili manja 311,15 K (38°C) i gorive tekućine čija je temperatura plamišta iznad 311,15 K (38°C) sukladno
hrvatskim normama. Upaljive (lakozapaljive) tekućine dodatno se dijele i prema temperaturi vrelišta sukladno hrvatskim normama,
Dodatno iz skripte: upaljive (lako zapaljive) tekućine temp. plamišta ≤ 38°C (npr. benzin); gorive tekućine temp. plamišta > 38°C (npr. kerozin)
-zapaljivi plinovi su stlačeni, tekući ili pod tlakom otopljeni plinovi koji imaju kritičnu temperaturu nižu od 323,15 K (50°C) ili na 323,15K
(50°C) tlak pare više od 300 kPa (3 bara) i koji se u smjesi sa zrakom mogu upaliti i/ili eksplodirati,
-promet zapaljivih tekućina i plinova je njihovo pretakanje, utovar ili istovar u prometna sredstva ili iz njih, rukovanje prilikom dopreme,
otpreme i smještaja u skladištu i druge prostore, dopremu i otpremu pomoću naftovoda, plinovoda i produktovoda, prodaju, uporabu i druge
radnje sa zapaljivim tekućinama i plinovima,
-skladište zapaljivih tekućina i/ili plinova je građevina ili dio građevine i/ili prostor u kojima se obavlja skladištenje zapaljivih tekućina i/ili plinova,
-skladištenje je trajno ili povremeno, na propisan način, smještanje zapaljivih tekućina ili plinova u posude i/ili spremnike čiji je ukupni obujam
više od 2.000 l gorivih tekućina, odnosno 20 l upaljivih (lako zapaljivih) tekućina ili više od 30 kg zapaljivih plinova, ako posebnim propisima nije
određeno drugačije,
-držanje zapaljivih tekućina i/ili plinova je čuvanje i/ili odlaganje zapaljivih tekućina i/ili plinova u građevinama, građevinskim dijelovima ili
izvan njih u posudama čiji ukupni obujam ne prelazi 2.000 l gorivih tekućina odnosno 20 l upaljivih (lako zapaljivih) tekućina i ne prelazi 30 kg
zapaljivih plinova na način predviđen ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju zakona, hrvatskim normama i uputom proizvođača,
-građevine su građevinski objekti na određenoj lokaciji koji se sastoje od građevinskog dijela i ugrađene opreme što zajedno čine tehničko-tehnološku
cjelinu kao što su naftovodi, plinovodi, produktovodi, spremnici, skladišta, pretakališta i druge građevine ili njeni dijelovi a namijenjeni su za skladištenje
ili promet zapaljivih tekućina i/ili plinova,
-spremnici su stabilni, polustabilni ili prijenosni zatvoreni sudovi koji se postavljaju na posebno uređenu podlogu a u kojima se nalaze zapaljive tekućine
ili plinovi obujma više od 250 l za zapaljive tekućine, odnosno više od 50 kg za zapaljive plinove, izrađeni prema propisima i hrvatskim normama,
-posude su zatvoreni sudovi koji sadrže zapaljive tekućine ili plinove obujma do 250 l za zapaljive tekućine, odnosno do 50 kg za zapaljive plinove
izrađene prema propisima i hrvatskim normama,
-bočice su zatvoreni sudovi koji sadrže zapaljive tekućine ili plinove obujma manjeg ili jednakog 0,2 l (lakovi, alkohol, plin za upaljače, sprejevi punjeni
butanom ili propanom i sl.),
-prodavaonice zapaljivih tekućina i/ili plinova su građevine, dijelovi građevine ili drugi prostori izgrađeni, odnosno prilagođeni prodaji zapaljivih
tekućina i/ili plinova u posudama i bočicama sukladno ovom Zakonu, propisima donesenim na temelju zakona i hrvatskim normama,
471
-postrojenje za zapaljive tekućine i/ili plinove je sustav koji se sastoji od spremnika ili posuda te instalacija i uređaja za proizvodnju, preradu, prijenos,
pretakanje i/ili uporabu zapaljivih tekućina i/ili plinova, sustava za upravljanje i nadziranje sigurnog odvijanja tehnološkog procesa, stabilnih sustava za
dojavu i gašenje požara i drugih instalacija i uređaja što zajedno čine tehnološku cjelinu,
-sustav za upravljanje i nadziranje sigurnog odvijanja tehnološkog procesa sastoji se od uređaja koji upozoravaju na prekoračenje ili pad dopuštenih
vrijednosti tehnoloških parametara kada je potrebno automatski, poluautomatski ili ručno obaviti popravak tijeka ili zaustavljanja tehnološkog procesa
radi sprječavanja nastanka požara ili eksplozija,
-plinska instalacija je instalacija od glavnog zapora za zatvaranje na kraju priključka koji služi za prekid opskrbe plinom odnosno od spremnika plina do
ispusta dimnih plinova, a sastoji se od plinskog cjevovoda s opremom, plinskih uređaja i trošila, uređaja ili otvora za opskrbu zrakom za izgaranje i odvod
dimnih plinova,
-zona opasnosti je ugroženi prostor u građevini ili oko nje, dijela građevine ili prostora gdje se nalaze zapaljive tekućine i/ili plinovi, u kojem je
prisutna ili se može očekivati prisutnost zapaljive smjese para i/ili plinova sa zrakom koja nakon paljenja izgara po čitavoj nepotrošenoj smjesi,
određen i razvrstan sukladno propisima i hrvatskim normama,
-sigurnosna udaljenost je razdaljina u građevini ili oko nje ili dijela građevine preko koje se u slučaju požara ili eksplozije u ovisnosti o vrsti,
količini i načinu uporabe zapaljivih tekućina i/ili plinova, tipa građevine i izvedenim mjerama zaštite, ne očekuje ugrožavanje susjednih dijelova
građevine i drugih susjednih građevina i okoliša, a koja se određuje na temelju propisa i hrvatskih normi, odnosno pravila tehničke prakse, ako ne
postoje propisi ili hrvatske norme sukladno propisima o normalizaciji,
-zapaljive tekućine općepoznatih značajki su goriva za prometna sredstva koja se prodaju na benzinskim postajama, ulje za loženje i tekućine za
prehranu,
-zapaljivi plinovi općepoznatih značajki su zemni plin, propan-butan plin i gradski plin,
-oksidirajuće tvari su tvari koje se u dodiru s drugim tvarima razlažu i pritom mogu procesom oksidacije uzrokovati gorenje,
-reaktivne tvari su tvari koje u dodiru s drugim tvarima mogu spontano kemijski reagirati pri čemu može doći do razaranja drugih tvari, povećanja
temperature i sl.,
-samozapaljive tvari su tvari koje se u dodiru sa zrakom ili vodom mogu spontano upaliti bez dovođenja izvora topline (otvorena vatra, iskra ili visoka
temperatura),
-operator distribucijskog sustava (u daljnjem tekstu: operator) je pravna ili fizička osoba koja neposredno distribuira plin krajnjem kupcu, koji kupuje
plin za vlastitu potrošnju (u daljnjem tekstu: potrošač), putem plinovoda ili dostavom u spremnik (npr. putem vagon-cisterni, autocisterni i dr.).
SKLADIŠTENJE ZAPALJIVIH TEKUĆINA I PLINOVA 1/2
ŠTO SADRŽI IDEJNI PROJEKT ZAPALJIVIH TEKUĆINA I PLINOVA
IV. UVJE T I G RAĐE NJA

Članak 11.
(1) Građevine i postrojenja u kojima se obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se graditi na sigurnosnoj
udaljenosti.
(2) Posebne uvjete građenja iz područja zaštite od požara i eksplozije u postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradnju građevina i postrojenja iz
stavka 1. ovoga članka utvrđuje nadležna policijska uprava.
(3) Kada lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, posebne uvjete građenja iz područja zaštite od požara
i eksplozije utvrđuje Ministarstvo unutarnjih poslova.
(4) Idejni projekt koji se odnosi na građevine i postrojenja iz stavka 1. ovoga članka, pored sadržaja utvrđenog propisima o gradnji, sadrži:
–situacijski nacrt u odgovarajućem omjeru, a najviše u omjeru 1:500 s ucrtanim planiranim i postojećim građevinama, postrojenjima,
prometnicama, ogradama i sl., te predviđenim sigurnosnim udaljenostima i zonama opasnosti u tri dimenzije,
–popis vrsta i količina zapaljivih tekućina i/ili plinova koji se namjeravaju skladištiti ili s kojima će se obavljati promet,
–tehnički opis planirane građevine i/ili postrojenja, tehnološkog procesa i sustava za upravljanje i nadziranje sigurnog odvijanja tehnološkog
procesa,
–tehnički opis planiranih sustava, sredstava i opreme za dojavu i gašenje požara.
(5) Kada se za skladištenje, odnosno za postavljanje postrojenja za zapaljive tekućine i/ili plinove, prema propisima o gradnji, ne izdaje lokacijska
dozvola i potvrda projekta ili drugi akt o pravu građenja, nadležna policijska uprava izdat će odobrenje za skladištenje, odnosno za korištenje
postrojenja za zapaljive tekućine i/ili plinove kada utvrdi da su ispunjeni uvjeti sigurnosnih udaljenosti i provedene propisima utvrđene mjere zaštite od
požara i eksplozija.
(6) Odobrenje za skladištenje odnosno za korištenje postrojenja za zapaljive tekućine i/ili plinove izdaje se na temelju uvida u tehničku
dokumentaciju, dokaze kakvoće izvedenih radova, ugrađenih materijala i opreme, potrebnih ispitivanja ispravnosti, kao i neposrednog uvida na
licu mjesta iz čega je razvidno da sigurnosne udaljenosti kao i druge predviđene i izvedene mjere zaštite od požara i tehnoloških eksplozija ispunjavaju
propisane uvjete.
Članak 12.
Građevna i uporabna dozvola ili drugi akt o pravu građenja i uporabe za građevinu ili postrojenje u kojima se obavlja skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova izdaje se sukladno odredbama posebnog zakona i Zakona o zaštiti od požara.
VI. O PĆE MJE RE Z AŠ T IT E O D PO Ž ARA I E KS PL OZ IJA

Članak 16.
Tehnološki procesi u kojima se uporabljuju zapaljive tekućine i/ili plinovi moraju imati sustave za upravljanje i nadziranje sigurnog odvijanja
tehnološkog procesa, kao i sustave za dojavu i gašenje požara prema propisima i hrvatskim normama i/ili inozemnim propisima i normama sukladno
propisima o normizaciji.
Članak 17.
U zonama opasnosti zabranjeno je :
1. držanje i uporaba alata, uređaja i opreme koji pri uporabi mogu iskriti,
2. pušenje i korištenje otvorene vatre u bilo kojem obliku,
3. držanje oksidirajućih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari,
4. odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene tehnološkom procesu,
5. pristup vozilima koja pri radu svog pogonskog uređaja mogu iskriti,
6. uporaba električnih uređaja koji nemaju protueksplozijsku zaštitu,
472
7. nošenje odjeće i obuće koja se može nabiti statičkim elektricitetom i uporaba uređaja i opreme koji nisu propisno zaštićeni od statičkog elektriciteta.
Članak 18.
(1) Zabranjeno je skladištenje i promet zapaljivih tekućina i plinova u građevinama, dijelovima građevine ili prostora koji nisu namijenjeni za skladištenje
i/ili promet zapaljivih tekućina i/ili plinova.
(2) Zapaljive tekućine i/ili plinovi mogu se držati u građevinama, dijelovima građevine ili prostorima koji nisu namijenjeni za skladištenje ili promet
zapaljivih tekućina i/ili plinova samo pod propisanim uvjetima.
(3) Uvjete iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar unutarnjih poslova.
(4) U skladištima i postrojenjima za zapaljive tekućine i/ili plinove zabranjeno je skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova u količinama većim
od odobrenih kao i skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, koji nisu odobreni.
PRAVILNIK O ZAPALJIVIM TEKUĆINAMA

NN 54/99
SKLADIŠTENJE ZAPALJIVIH TEKUĆINA I PLINOVA 2/2
SIGURNOSNA UDALJENOST 2/2 I ZAŠITNI POJAS
 ZONE OPASNOSTI 2/2
Članak 1.
1) Ovim Pravilnikom određuju se sigurnosno tehnički uvjeti za izgradnju građevina i postrojenja za zapaljive tekućine (u daljem tekstu: građevine i
postrojenja) te mjere zaštite od požara i eksplozija pri uporabi građevina i postrojenja, skladištenju, držanju i prometu zapaljivih tekućina.
Članak 2.
1) Pojedini izrazi koji se rabe u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
- zapaljive tekućine su tvari koje imaju penetraciju veću od 300 jedinica penetracije (1/10 mm) određenu prema normi za metode ispitivanja bitumena
HRN U.M8.010 i čiji je tlak pare na 323,15 K (50° C) manji od 300 kPa (3 bara), a dijele se prema temperaturi plamišta na upaljive (lako zapaljive)
tekućine čija je temperatura plamišta jednaka ili manja 311,15 K (38° C) i gorive tekućine čija je temperatura plamišta iznad 311,15 K (38° C) i dodatno
se razvrstavaju u skupine prema temperaturama plamišta i vrelišta sukladno HRN Z.C0.007 kako slijedi:
I. skupina zapaljivih tekućina dijeli se u podskupine:
I.A - tekućine čija je temperatura plamišta niža od 23° C, a vrelište ispod 38° C,
I.B - tekućine čija je temperatura plamišta niža od 23° C, a vrelište iznad 38° C i
I.C - tekućine čija je temperatura plamišta od 23° C do 38° C,
II. skupina zapaljivih tekućina su tekućine čija temperatura plamišta od 38° C do 60° C,
III. skupina zapaljivih tekućina dijeli se u podskupine:
III.A - tekućine čija je temperatura plamišta od 60° C do 93° C i
III.B - tekućine čija je temperatura plamišta viša od 93° C, ali ne više od 100° C,
(Zapaljiva tekućina koja se u vodi otapa ili kod koje se gorivi tekući sastavni dijelovi otapaju u vodi kod 15° C dodatno se označava slovom "V", npr.;
etanol, kao I.B "V".),
Dodatno iz skripte: Plamište je najniža temperatura pri kojoj se iznad tekućine stvara dovoljna količina para koja s ostalim plinovima stvara zapaljivu
smjesu.
- opasne zapaljive tekućine su tekućine koje su pored kategorije "opasnosti od zapaljivosti", "opasne i po zdravlje" i/ili "opasne od nestabilnosti
(reaktivnosti)" i razvrstavaju se prema HRN Z.C0.012,
- zapaljive tekućine s osobinom izbacivanja (prekipljenja) su tekućine koje pri gorenju u spremniku stvaraju toplinski val što se širi prema dnu spremnika,
zbog čega prisutna voda na dnu provri i izbacuje tekućinu iz spremnika,
- zone opasnosti su prostori u kojima je prisutna eksplozivna smjesa zapaljivih para sa zrakom ili se pak može očekivati da će biti prisutna u
takvim količinama da to zahtijeva posebne mjere prilikom konstrukcije, ugradnje i uporabe električnih uređaja, a koja se prema propisima o
protueksplozijskoj zaštiti dijele na zonu 0, zonu 1 i zonu 2,
- zaštitni pojas je površina određena sigurnosnim udaljenostima mjereno u svim pravcima od ruba građevine ili postrojenja do susjedne okoline,
koji mora ispunjavati sljedeće uvjete:
a) u zaštitnom pojasu ne smiju se držati tvari koje su prema svojim osobinama pogodne za nastanak ili širenje požara*),
b) pristup u zaštitni pojas je zabranjen za neovlaštene osobe na što mora upućivati vidljiv i dobro čitljiv natpis i
c) za zaštitni pojas mora postojati teren na kojem se mogu postići propisani uvjeti na jedan od sljedećih načina:
- ukoliko za zaštitni pojas ne postoji na raspolaganju vlastiti teren, mora vlasnik građevine ili postrojenja pravno obvezatnim dogovorom osigurati
propisane uvjete za zaštitni pojas ili
- zaštitni pojasi mogu u potpunosti ili djelomično otpasti između građevina ili postrojenja više vlasnika, ako su građevine ili postrojenja okružena jednim
zajedničkim zaštitnim pojasom, čija se širina određuje prema ukupnom sadržaju zapaljivih tekućina,
- postrojenje za zapaljive tekućine je sustav koji se sastoji od spremnika ili posuda te instalacija i uređaja za proizvodnju, preradu, prijenos, pretakanje i
uporabu zapaljivih tekućina, sustava za upravljanje i nadziranje sigurnog odvijanja tehnološkog procesa, stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara i
drugih instalacija i uređaja što zajedno čine tehnološku cjelinu,
- skladištenje je trajno ili privremeno smještanje zapaljivih tekućina u posude ili spremnike čiji je ukupni obujam preko 20 l za zapaljive tekućine I.
skupine te preko 2.000 l za zapaljive tekućine II. i III. skupine,
- skladište je građevina ili dio građevine i/ili prostor u kojima se obavlja skladištenje zapaljivih tekućina kod proizvodnje i prerade (skladište
proizvođača), prodaje (skladište prodavača) i uporabe (skladište korisnika),
*) - Podzemni spremnici za skladištenje svih skupina zapaljivih tekućina koji su sa svih strana okruženi zemljom, zidom ili betonom ili kombinacijom tih
materijala u sloju debljine od najmanje 0,8 m ne smatraju se kao tvari koje su prema svojim osobinama pogodne za nastanak ili širenje požara.
- Na dijelu zaštitnog pojasa koji je izvan sabirnog prostora, dozvoljeni su uređaji i građevine potrebne za rad postrojenja za zapaljive tekućine koje moraju
biti od negorivog materijala i mogu se ugraditi u zidove ili nasipe sabirnog prostora.
- Unutar sabirnog prostora, osim spremnika, mogu se nalaziti samo cjevovodi, armature i crpke potrebne za rad skladišta, ali ne i punionice, vagaonice ili
sl.
473
- Tlačni plinski spremnici i nadzemni spremnici za zapaljive tekućine pod tlakom ne smiju se postavljati u zaštitnom pojasu.
- Zaštitni pojasi u smislu ovog Pravilnika mogu se preklapati sa zaštitnim područjima tlačnih plinskih spremnika i nadzemnih spremnika za zapaljive
tekućine pod tlakom samo prema uvjetima posebnih propisa za tlačne plinske spremnike, ukoliko ovi nisu u zoni I.
- Jezera, rijeke, kanali, kolosijeci i putovi, izuzev javnih prometnih putova i javnih kolosijeka, mogu se uključiti u zaštitni pojas.
- držanje zapaljivih tekućina je čuvanje ili odlaganje zapaljivih tekućina u posudama ili spremnicima prema uputi proizvođača u količinama koje nisu
veće od količina propisanih u alineji 7. ovog stavka ili iznimno u većim količinama na način propisan ovim Pravilnikom,
- spremnici su stabilni, polustabilni ili prijenosni zatvoreni sudovi koji se postavljaju na posebno uređenu podlogu i u kojima se nalaze zapaljive tekućine
obujma preko 250 l (Sustav više međusobno čvrsto vezanih zatvorenih sudova ili spremnika sa zajedničkim sustavom za punjenje i pražnjenje ukupnog
obujma preko 250 l posmatra se kao jedan spremnik.),
- oprema spremnika je sva ona oprema što je neposredno ugrađena u spremnik i na spremnik i koja sa spremnikom čini funkcionalnu cjelinu,
- odobren spremnik ili odobren dio opreme spremnika ili odobreno postrojenje ili odobren dio postrojenja smatra se spremnik ili dio opreme spremnika ili
postrojenje ili dio postrojenja čija su svojstva i funkcionalnost dokazani sukladno propisima iz članka 5. ovog Pravilnika, a prema programu kontrole i
osiguranja kvalitete u glavnom projektu,
- posude su sudovi sadržaja do 250 l koji se mogu zatvoriti, izrađene od materijala otpornog na tekućinu što se u njima nalazi (boce, limenke, plastične
posude, bačve i sl.) i dijele se na:
a) lomljive posude izrađene od keramike, stakla ili drugih sličnih materijala za koje je pri držanju, skladištenju, prijevozu i rukovanju potreban poseban
oprez i
b) nelomljive posude izrađene od čeličnog lima ili drugog prikladnog materijala koje se pri držanju, skladištenju, prijevozu i rukovanju pod uobičajenim
mehaničkim utjecajima ne mogu slomiti, oštetiti ili na drugi način postati propusne,
- pretakalište je posebno uređeno mjesto opremljeno trajno postavljenim uređajima za pretakanje zapaljivih tekućina iz i/ili u autocisterne, vagoncisterne
ili tankere i sustavom za gašenje požara,
- mjesto za pretakanje u građevini, dijelu građevine ili na otvorenom prostoru je posebno određeno i uređeno mjesto za pretakanje zapaljivih tekućina iz
posuda u posude, iz spremnika u posude ili iz jedne autocisterne u spremnike, koje je osigurano od prijenosa požara na susjedne građevine ili susjedne
dijelove građevine ili okoliš,
- tehnološki procesi u kojima se uporabljavaju zapaljive tekućine, uključujući skladišta, pretakališta i mjesta za pretakanje su:
a) procesi miješanja, sušenja, isparavanja, destiliranja, filtriranja, ekstrahiranja i sl.,
b) procesi u kojima se javljaju kemijske reakcije, kao što su oksidacija, redukcija, halogenizacija, hidrogenizacija, alkilacija, polimerizacija i sl.,
c) procesi u rafinerijskim tehnološkim postrojenjima,
d) procesi u građevinarstvu i drugim djelatnostima gdje se uporabljavaju zapaljive tekućine i
e) procesi u termoenergetskim postrojenjima gdje se zapaljive tekućine uporabljavaju kao gorivo,
- opasni tehnološki parametri su tehnološki parametri koji kod prekoračenja dozvoljene vrijednosti u ovisnosti od tehnološkog procesa mogu prouzročiti
požar, eksploziju ili drugi akcident, npr.: tlak, temperatura, protok, razina, brzina kemijske reakcije, nadzirano provjetravanje, propusnost instalacija,
reakcijskih posuda i spremnika i sl.,
- uređaji za mjerenje, upravljanje i nadziranje tehnološkog procesa te za sprječavanje nastanka i širenje požara ili eksplozije ili drugih akcidenata su
pouzdani dijelovi postrojenja koji pravovremeno:
a) upozoravaju na poremećaj tehnoloških parametara, kada je potrebno automatski, poluautomatski ili ručno obaviti popravak tijeka tehnološkog procesa
radi sprječavanja nastajanja opasnih tehnoloških parametara i
b) alarmiraju prekoračenje dozvoljene vrijednosti tehnoloških parametara, kada se mora automatski, poluautomatski ili ručno obaviti zaustavljanje
pojedinih faza tehnološkog procesa ili uključivanje uređaja ili sustava za gašenje ili hlađenje ili drugih uređaja za sprječavanje nastanka ili širenja požara
ili eksplozije ili druge zaštitne funkcije utvrđene glavnim projektom,
- pouzdan uređaj, sustav ili element iz članka 12. stavak 1. ovog Pravilnika smatra se onaj uređaj, sustav ili element:
a) ako je na novoizgrađenim građevinama i postrojenjima njegova pouzdanost dokazana potvrdom o sukladnosti (atest) i izvedbenom dokumentacijom te
izvješćima o propisanim ispitivanjem ispravnosti i funkcionalnosti prema prikazu odabranih mjera zaštite od požara i programu kontrole i osiguranja
kvalitete u glavnom projektu i
b) ako korisnik građevina i postrojenja posjeduje popis uređaja, sustava ili elementa iz članka 12. stavak 1. ovog Pravilnika, kao i dokumentaciju o
održavanju iz kojih je vidljivo:
b1) da se poslovi održavanja povjeravaju stručnim pogonima odnosno ovlaštenim ustanovama, ako je to utvrđeno posebnim propisom, koji raspolažu
potrebnim stručnim osobljem, uređajima i opremom za bezopasno i učinkovito obavljanje radova održavanja i
b2) tko, kako i u kojim rokovima je obavljao pojedina propisom i uputom proizvođača određena vremenska ispitivanja ispravnosti, kao i tko, kako i kada
je obavio pojedine popravke,
- sabirni prostor je ograničeni građevinski prostor oko spremnika, posuda ili postrojenja koji jamči prihvat određene količine razlivenih zapaljivih
tekućina u slučaju akcidenta,
- sustav zaštite od požara na građevini ili postrojenju je cjelovit skup tehničkih i organizacijskih mjera zaštite od požara i eksplozija koji se utvrđuje
glavnim projektom, pogonskim uputama, općim aktom o zaštiti od požara i planom zaštite od požara građevine ili postrojenja,
- tehničke mjere zaštite od požara obuhvaćaju ispravnost:
a) uređaja, sustava i drugih elementa iz članka 12. stavka 1. ovog Pravilnika,
b) vatrogasnih vozila, vatrogasnih aparata i druge opreme i sredstava za gašenje požara i
c) osobne i skupne zaštitne opreme za gašenje,
- organizacijske mjere zaštite od požara obuhvaćaju:
a) osposobljenost vatrogasne postrojbe za učinkovito gašenje požara i spašavanje i/ili
b) osposobljenost osoblja za otklanjanje opasnosti od požara, eksplozija i drugih akcidenata i učinkovito gašenje požara na radnom mjestu i
c) organizaciju propisanog održavanja uređaja, sustava, opreme i sredstava iz članka 12. stavka 1. ovog Pravilnika.
Članak 3.-13.
II. ZO NE O PAS NOS T I

Članak 14.
1) U prostoru gdje se obavlja skladištenje, proizvodnja, prerada, prijenos, pretakanje i uporaba zapaljivih tekućina I. i II. skupine određuju se
zone opasnosti sukladno ovom Pravilniku i normi HRN EN 60079-10.
474
2) Zone opasnosti određuju se i za zapaljive tekućine III. skupine ako je tehnološki predviđeno njihovo zagrijavanje na temperaturu koja je 20°
C ispod temperature plamišta ili više od toga, uključujući i zapaljive tekućine i druge zapaljive smolaste i slične tvari čija je temperatura plamišta viša
od 100° C ako su zagrijane na temperaturu koja je 20° C ispod temperature plamišta ili više od toga i ako su tada u tekućem stanju.
3) U prostoru gdje se obavlja skladištenje, proizvodnja, prerada, prijenos, pretakanje i uporaba zapaljivih tekućina I.A skupine zone opasnosti moraju se
odrediti temeljem posebne raščlambe i izračuna.
4) Za postrojenja i prostore za koje ovim Pravilnikom nisu određene zone opasnosti, kao za spremnike, reakcijske posude, cjevovode i druge uređaje pod
tlakom ili visokim temperaturama zone opasnosti moraju se odrediti temeljem posebne raščlambe i izračuna.
5) Raščlambu i izračun iz stavaka 3. i 4. ovog članka mora stručnim mišljenjem potvrditi ovlaštena ustanova za protueksplozijsku zaštitu osnovana
sukladno Zakonu o normizaciji (u daljem tekstu: ovlaštena ustanova).
Članak 15.
1) U prostoru gdje se obavlja skladištenje, proizvodnja, prerada, prijenos, pretakanje i uporaba zapaljivih tekućina samo III. skupine pri
normalnim uvjetima, ne određuju se zone opasnosti.
2) Crpke i drugi uređaji u prostoru iz stavka 1. ovog članka koji se pri radu mogu zagrijavati ili čija neispravnost u radu može prouzrokovati povišenje
temperature moraju biti izvedeni i ugrađeni sukladno propisima iz protueksplozijske zaštite.
Članak 16.
1) Na postrojenjima za rabljeno ulje ne određuju se zone opasnosti, ako se u tim postrojenjima koristi rabljeno ulje III. skupine poznatog podrijetla o
čemu postoji dokaz.
2) U slučaju dvojbe oko dokaza iz stavka 1. ovog članka nadležno tijelo može zahtijevati nalaz o određivanju temperature plamišta od ovlaštenog
laboratorija.
Članak 17.
1) Zone opasnosti mogu se ograničiti odnosno smanjiti postavljanjem punih zidova, najmanje vatrootpornosti F 30 prema HRN DIN 4102, koji
svojom površinom u cijelosti presijecaju zonu opasnosti.
2) Ukoliko zidovi iz stavka 1. ovog članka imaju ulogu i ograničavanja požarnog sektora, tada ti zidovi moraju ispunjavati posebne uvjete i biti najmanje
vatrootpornosti F 120 prema HRN DIN 4102.
3) Zone opasnosti mogu se smanjiti inertizacijom spremnika i postrojenja, odnosno nadziranim provjetravanjem ili na drugi način, što se dokazuje
raščlambom i izračunom i potvrđuje stručnim mišljenjem ovlaštene ustanove.
Članak 18.
1) U zonama opasnosti je dozvoljena ugradba i postavljanje samo električnih uređaja i instalacije sukladno Pravilniku o temeljnim zahtjevima za opremu,
zaštitne sustave i komponente namijenjene eksplozivnoj atmosferi plinova, para, maglica i prašina ("Narodne novine", broj 69/98).
2) U zonama opasnosti zabranjena je uporaba električnih uređaja i instalacija u protueksplozijskoj izvedbi za koje ne postoje dokazi o propisanoj ugradbi,
održavanju i ispravnosti.
Članak 19.
1) U zonama opasnosti nije dozvoljeno:
1. držanje i uporaba alata, uređaja i opreme sa ručnim, mehaničkim, pneumatskim, rotirajućim i sl. pogonom i pokretanjem, koji mogu
prouzročiti iskru ili na drugi način oslobađati toplinu,
2. pušenje i uporaba otvorene vatre u bilo kom obliku,
3. držanje oksidirajućih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari,
4. odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene tehnološkom procesu,
5. pristup vozilima koja pri radu mogu iskriti,
6. nošenje odjeće i obuće koja se može nabiti opasnim nabojem statičkog elektriciteta, npr. sintetska odjeća i obuća bez antistatičke preparacije i
sl., osim u zoni 2 ako je posebnim propisom drugačije utvrđeno,
7. uporaba uređaja i opreme koji nisu propisno zaštićeni od statičkog elektriciteta ako na njima postoji mogućnost nabijanja opasnog naboja
statičkog elektriciteta.
2) Za alat, uređaje i opremu iz stavka 1. odjeljka a) ovog Pravilnika mora postojati dokaz o mogućnosti korištenja u zoni opasnosti.
…
III. SPRE MNICI Z A Z APAL JIVE TE K UĆINE

…
III. 7. Podzemni spremnici

Članak 112.
1) Podzemni spremnik je nepokretni zatvoreni i nepropusni sud, postavljen odnosno izgrađen na posebno uređenoj podlozi zaštićen pokrovom od pijeska,
zemlje, zida ili betona ili kombinacijom tih materijala debljine najmanje 0,8 m za zapaljive tekućine I. i II. skupine odnosno debljine 0,3 m za zapaljive
tekućine III. skupine ali ne više od 1 m ni u jednom slučaju.
2) Debljina pokrova mjeri se od tjemena spremnika.
…
II. 7.1. Zone opasnosti

Članak 118.
1) Unutrašnjost podzemnog spremnika je zona 0, ukoliko nije drukčije utvrđeno.
2) Kod podzemnih spremnika koji se pune kapacitetom crpki većim od 60 mł/h, prostor u obliku cilindra oko otvora uređaja za odzračivanje polumjera R
prema tablici iz članka 85. ovog Pravilnika i visine 3 m iznad uređaja za odzračivanje od tla je zona 1.
3) Kod spremnika iz stavka 2. ovoga članka, prstenasti prostor oko zone 1 iste visine i polumjera R te prostor udaljenosti 3R od projekcije odzračnog voda
visine 0,8 m do tla je zona 2, ali ne duže od 5m.
4) Kod podzemnih spremnika koji se pune kapacitetom crpki manjim od 60 mł/h, prostor neposredne okoline otvora uređaja za odzračivanje, koji se mora
nalaziti najmanje 4 m iznad razine tla je zona 1.
5) Unutrašnjost okna podzemnog spremnika je zona 1 i ovdje otpada zona 2.
6) Zone opasnosti kod podzemnih spremnika prikazane su na slici 14. koja je sastavni dio ovog Pravilnika.
475
IV. PRE T AK ANJE Z APAL JIVIH TE K UĆINA
…
IV. 6. Zone opasnosti

Članak 150.
1) Unutrašnjosti cjevovoda, armature i dijelova postrojenja za pretakanje koja nisu stalno napunjena tekućinom ili koja nisu inertizirana su zona 0.
Članak 151.
1) Prostori oko spojeva cjevovoda, armature i dijelova postrojenja za pretakanje, koji se tijekom pogona ne mogu rastaviti, izuzev spojeva prirubnicama
sa utorom i perom ili sa brtvama armiranih kovinom kao i s kolčacima s navojem, na udaljenosti od 3 m vodoravno oko spojeva i do poda su zona 2.
Članak 152.
1) Prostor do udaljenosti Ra prema sljedećem dijagramu oko crpke sa pogonskim motorom, čija je struja zračnog hlađenja usmjerena prema crpki i koja je
postavljena u udubljenje (okno), koje nije dublje od 1/10 širine okna a pritom ni dublje od 1,5 m, je zona 2, pri čemu otpada zona 1.
2) Prostor oko crpke i spojeva koji se daju rastaviti na slobodnom prostoru do udaljenosti Ra, mjereno od stijenke crpke odnosno spojnog mjesta do poda,
je zona 1.
3) Prostor oko crpke visine 0,8 m iznad tla, na udaljenosti Ra je zona 2 ako je struja zračnog hlađenja usmjerena prema crpki iz stavka 2. ovog članka.
4) Prostor oko crpke do udaljenosti Ra mjereno u dovoljno provjetravanim prostorijama je zona 1, a od zone 1 prema van do udaljenosti 2 Ri je zona 2.
5) Prostor oko crpke, sa poznatom količinom propuštanja u prostorijama koje su tako provjetravane da se ne prijeđe donja granica eksplozivnosti tijekom
pogona, do udaljenosti 2 Ri i visine 0,8 m iznad tla je zona 2.
6) Prostor oko spojeva koji se mogu raspraviti u pogonu, kod crpki kod kojih se konstruktivnim mjerama sprječava stvaranje opasne eksplozivne smjese,
do udaljenosti od 0,5 m mjereno od spojnog mjesta je zona 1.
7) Primjer zona opasnosti oko crpki prikazan je na slici 15. koja je sastavni dio ovog Pravilnika.
Članak 153.
1) Unutrašnjost okana, komora i ostalih prostorija ispod razine zemlje za smještaj crpki, zasuna, drugih uređaja ili kablova, koji se nalaze u zoni opasnosti
1 ili 2 ili u kojima zbog djelovanja postrojenja mogu nastati opasne eksplozivne smjese je zona 1.
2) Prostor oko pokrova, zapora, vratiju ili sličnih uređaja koji zatvaraju okna, komore i ostale prostorije iz stavka 1. ovog članka koji se nalaze u zoni 1, u
okruženju od 2 m i visine 0,8 m iznad razine zemlje je zona 2.
3) Prostor oko pokrova, zapora, vratiju ili sličnih uređaja koji zatvaraju okna, komore i ostale prostorije iz stavka 1. ovog članka, koji nisu obuhvaćeni u
stavku 2. ovog članka, u okruženju od 0,5 m je zona 2.
4) Oko pokrova, zapora, vratiju ili sličnih uređaja koji hermetički zatvaraju okna, komore i ostale prostorije iz stavka 1. ovog članka i oko pokrova okana
podzemnih spremnika iznad razine zemlje nema zone 2.
…
VI. SK L ADIŠ TE NJE I DRŽ ANJE Z APAL JIVIH T EK UĆINA U PO S UDAMA I

PRO DAVAO NICE Z APAL JIVIH T E K UĆINA
Članak 182.
1) Posude sa zapaljivim tekućinama (u daljem tekstu: posude) mogu se skladištiti na otvorenom prostoru, u namjenskom dijelu građevine ili u namjenskoj
građevini.
…
VI. 5. Zone opasnosti

Članak 215.
1) Unutrašnjost posude je zona 0.
2) Prostor, kod privremenog odlaganja posuda iz članka 187. stavka 1. ovog Pravilnika, vodoravno na udaljenosti od 2,5 m od krajnje posude i visine 1 m
iznad najviše posude do tla je zona 1.
3) Prostor na udaljenosti od 1 m vodoravno oko zone 1 iz stavka 2. ovog članka, kao i prostor na udaljenosti od 5 m vodoravno od zone 1 iz stavka 2.
ovog članka i visine 0,8 m od tla je zona 2.
4) Kod privremenog odlaganja posuda iz članka 187. stavka 4. ovog Pravilnika čitava prostorija je zona 2, ukoliko se drugim mjerama ne ograniči.
5) Prostor polumjera 1 m vodoravno od krajnje neoštećene, neuporabljene i potpuno zatvorene posude i uspravno od gornjeg ruba najviše posude do tla je
zona 2.
…
PRILO Z I
… (Slike u prilozima grafički prikazuju zone opasnosti za različite vrste spremnika.)
Dodatno iz skripte: Zone opasnosti se dijele na 0,1,2 (za zapaljive tekućine i plinove)/(zone opasnosti za prašine, vlakna i pahulje su 2.0, 2.1, 2.2)
ZONA 0
- zapaljiva ili eksplozivna smjesa prisutna stalno i trajno
1) Unutrašnjost nadzemnih spremnika je zona 0, ukoliko nije drukčije utvrđeno.
2) Ako se u spremniku dovoljnim dodavanjem inertnog plina kao npr. dušika ili ugljik dioksida osigura, da se nikako ne može stvoriti eksplozivna smjesa,
unutrašnjost tog spremnika nije prostor ugrožen eksplozijom.
476
ZONA 1
- zapaljiva ili eksplozivna smjesa prisutna povremeno
1) Prostor oko otvora uređaja za odzračivanje spremnika, u obliku cilindra polumjera R, visine 3 m iznad otvora do obrisa spremnika odnosno razine tla
je zona 1.
2) Ukoliko zona 1 oko otvora uređaja za odzračivanje dotiče obrise spremnika do udaljenosti R i prostor oko obrisa spremnika predstavlja zonu 1, ali
najviše do 1,5 m.
3) Kod spremnika s plivajućim krovom zona 1 je prostor do udaljenosti od 1,5 m oko plašta spremnika do visine 1 m iznad gornjeg ruba plašta
spremnika.
4) Neovisno o zonama opasnosti, sabirni prostori spremnika do visine 0,8 m iznad gornjeg ruba sabirnog prostora predstavljaju zonu 1.
5) Krug od 3 m oko otvora u parnim prostorima spremnika, koji se otvaraju za vrijeme pogona, npr. oko otvora za uzimanje uzoraka, predstavlja zonu 1.
ZONA 2
- prisutnost eksplozivne smjese u incidentnim situacijama
Prostor u obliku cilindra oko otvora uređaja za odzračivanje spremnika, udaljenosti 2R, visine 3 m iznad otvora koji se spušta do obrisa spremnika
odnosno razine tla koje predstavlja zonu 2, ukoliko to nije zona 1.
Ukoliko zona 1 oko uređaja za odzračivanje spremnika dotiče obrise tanka, zona 2 predstavlja nadalje prostor oko obrisa spremnika do udaljenosti 2R,
ali najviše do 3 m uspravno i do 5 m vodoravno.
Zona 2 je prostor visine od 0,8 m iznad razine tla do udaljenosti od 3R od granice sabirnog prostora, ali najviše do granice sigurnosne udaljenosti.
Za spremnike zapremnine do 30 ml sa zapaljivim tekućinama I. i II. skupine prostor do visine 0,8 m iznad razine tla do udaljenosti 3R od plašta
spremnika odnosno slobodno postavljenog uređaja za odzračivanje je zona 2, ukoliko to nije zona 1.
Prostor oko prijenosnog spremnika, pripremljenih za prijevoz, polumjera 2,5 m od njihove visine do tla je zona 2.
Ukoliko zona 1 ne dotiče obrise spremnika ili se spremnik odzračuje u zatvoreni sustav, onda je prostor do udaljenosti 1 m oko spremnika zona 2.
Ukoliko je otvor uređaja za odzračivanje spremnika dovoljno visoko iznad spremnika i iznad razine tla i ako je na taj način prema dolje ograničeno
širenje atmosfere koja bi mogla izazvati eksploziju, može se eksplozijom ugroženi prostor ograničiti prema dolje.
U slučaju iz stavka 2. ovog članka prostor do udaljenosti 1 m oko spremnika je zona 2.
PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA PROJEKTIRANJE, GRADNJU, POGON I

ODRŽAVANJE PLINSKIH KOTLOVNICA
SL. L. SFRJ 10/90, 52/90
Napomena iz popisa: Traži se Poglavlje I. – III.
PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA PROJEKTIRANJE, GRADNJU, POGON I ODRŽAVANJE
PLINSKIH KOTLOVNICA
477
478
 ZAKON O EKSPLOZIVNIM TVARIMA TE PROIZVODNJI I PROMETU ORUŽJA
NN 70/17
ZAKON O EKSPLOZIVNIM TVARIMA TE PROIZVODNJI I PROMETU ORUŽJA
Članak 1.
(1) Ovim Zakonom propisuju se uvjeti za obavljanje djelatnosti proizvodnje, prometa, prijevoza, skladištenja, uporabe, uništavanja, istraživanja,
ispitivanja i ocjenjivanja sukladnosti eksplozivnih tvari, prodaje na malo pirotehničkih sredstava, oružja i streljiva te uvjeti za obavljanje
djelatnosti proizvodnje, popravljanja, prepravljanja, skladištenja, prometa, nabave i prijevoza oružja, vođenja civilnih strelišta, označavanja,
ispitivanja i obilježavanja žigom vatrenog oružja te nadzor nad primjenom ovoga Zakona.
(2) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na pravne osobe te fizičke osobe – obrtnike (u daljnjem tekstu: obrt) koji obavljaju poslove iz stavka 1.
ovoga članka za potrebe državnih tijela, kao i u slučaju kada pri obavljanju navedenih poslova koriste prostore državnih tijela, osim ako ovim Zakonom ili
posebnim propisima nije drugačije uređeno.
(3) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na:
– ministarstvo nadležno za poslove obrane
– ministarstvo nadležno za unutarnje poslove (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)
– druga državna tijela koja u obavljanju svoje djelatnosti koriste oružje
– strane oružane snage kada je tako određeno međunarodnim ugovorom.
Članak 2.
…
Članak 3.
…
9) eksplozivne tvari su eksplozivi, sredstva za iniciranje eksplozivnih tvari, pirotehnička sredstva, baruti, streljivo i proizvodi punjeni
eksplozivnim tvarima, a u preporuci Ujedinjenih naroda za prijevoz opasnih tvari uvršteni su u klasu 1 opasnih tvari
…
39) priručno skladište je prostorija čiji su građevinsko-tehnički i sigurnosni uvjeti propisani posebnim propisom, a koja služi za smještaj
eksplozivnih tvari i/ili vatrenog oružja ovisno o namjeni priručnog skladišta
…
48) skladišne i proizvodne građevine eksplozivnih tvari su građevine s pripadajućim ograđenim i nadziranim prostorima, a namijenjene su za
proizvodnju i skladištenje te utovar ili istovar eksplozivnih tvari i moraju biti izgrađene i opremljene tako da je osigurana zaštita života i
zdravlja ljudi, njihove imovine i okoliša
49) skladištenje je čuvanje eksplozivnih tvari i/ili oružja pri proizvodnji, prometu i uporabi eksplozivnih tvari te proizvodnji i prometu oružja u
za to namijenjenim prostorima
…
II. MJE RE SIG URNO S T I

Članak 4.
(1) Pri obavljanju poslova iz članka 1. ovoga Zakona pravne osobe, obrti i udruge dužni su voditi brigu o zaštiti života i zdravlja ljudi i njihove imovine te
provoditi sve mjere sigurnosti koje su utvrđene ovim Zakonom i na temelju njega donesenih propisa.
(2) Način provedbe mjera iz stavka 1. ovoga članka pravne osobe, obrti i udruge utvrđuju svojim općim ili drugim aktom.
(3) Opći ili drugi akt iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati i plan postupanja u slučaju nesreće ili drugih izvanrednih događaja (eksplozija,
požar, provala i sl.).
(4) Pravne osobe, obrti i udruge dužne su upoznati sve osobe koje za njih obavljaju radnje vezane uz eksplozivne tvari, oružje i naprave s mjerama
propisanim općim ili drugim aktom iz stavka 2. ovoga članka te ih propisno osposobljavati za postupanje u slučaju nesreće.
(5) Građevine u kojima se obavlja proizvodnja ili skladištenje eksplozivne tvari ili oružja ili naprava moraju biti pod stalnom tjelesnom ili tehničkom
zaštitom, sukladno posebnom propisu kojim je utvrđeno područje tjelesne i tehničke zaštite.
(6) Pravne osobe, obrti i udruge koje uporabljuju ili na drugi način rukuju eksplozivnim tvarima i oružjem dužne su organizirati i nadzirati provođenje
propisanih mjera zaštite.
(7) Pravne osobe, obrti i udruge iz stavka 1. ovoga članka koje su uporabile eksplozivne tvari dužne su zbrinuti ambalažu u kojoj su se nalazile
eksplozivne tvari sukladno uputi proizvođača ili odgovorne osobe u pravnoj osobi ili obrtu ili osobe ovlaštene za zastupanje udruge.
(8) Ambalaža koja je namijenjena za pakiranje eksplozivnih tvari ne smije se koristiti u druge svrhe, osim u svrhe pakiranja onih eksplozivnih tvari za
koje je ambalaža namijenjena.
(9) Pravne osobe, obrti i udruge koje se bave proizvodnjom, ispitivanjem, prometom, prodajom na malo i uporabom eksplozivnih tvari i/ili oružja dužne
su o gubitku ili krađi eksplozivnih tvari i/ili oružja odmah po saznanju izvijestiti Ministarstvo.
(10) Prilikom prijevoza eksplozivnih tvari ili vatrenog oružja preko područja Republike Hrvatske pravna osoba ili obrt na koji odobrenje za prijevoz glasi
dužan je, u slučaju nesreće, zbrinuti eksplozivne tvari i/ili oružje i ambalažu u kojoj su se nalazile eksplozivne tvari ili oružje na propisan način, a u
slučaju gubitka ili krađe eksplozivne tvari ili vatrenog oružja, odmah po saznanju o gubitku ili krađi izvijestiti Ministarstvo.
(11) Pravne osobe, obrti i udruge koje su obavljale poslove proizvodnje, prometa ili uporabe eksplozivnih tvari i/ili oružja i/ili naprava dužne su prije
prestanka obavljanja navedene djelatnosti preostale eksplozivne tvari i/ili oružje i/ili naprave uništiti ili prodati ili predati pravnoj osobi ili obrtu koji ima
odobrenje za proizvodnju, promet ili uporabu eksplozivnih tvari i/ili oružja i/ili naprava te ispuniti sve obveze utvrđene odredbama ovoga Zakona.
(12) Ministar nadležan za unutarnje poslove (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom će utvrditi obveze i postupke pravnih osoba, obrta i udruga u
provedbi mjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
…
479
IV. PRO IZ VO DNJA, IS T RAŽ IVANJE I SK L ADIŠ TE NJE
Opći uvjeti
Članak 18.
(1) Pravna osoba ili obrt smije započeti proizvoditi eksplozivne tvari ili oružje ili naprave kada od Ministarstva dobije odobrenje za proizvodnju.
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka može biti vremenski ograničeno te sadržavati dodatne mjere ako Ministarstvo utvrdi da su one potrebne radi
zaštite života i zdravlja ljudi, njihove imovine i zaštite okoliša.
(3) Protiv rešenja kojim se odbija izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 19.
(1) Eksplozivne tvari mogu se skladištiti samo u građevinama i prostorima namijenjenim za skladištenje eksplozivnih tvari, a oružje, naprave i
dijelovi oružja mogu se skladištiti samo u skladištima namijenjenim za skladištenje oružja, u količinama koje ne smiju biti veće od utvrđenog
maksimalnog kapaciteta skladišta.
(2) Građevine i prostori za proizvodnju i/ili skladištenje eksplozivnih tvari, oružja i bitnih dijelova oružja moraju biti izgrađeni i opremljeni tako da je
osigurana zaštita života i zdravlja ljudi, njihove imovine i okoliša.
(3) Građevine u kojima se proizvode i/ili skladište eksplozivne tvari, oružje i bitni dijelovi oružja smiju se graditi samo u skladu s odredbama zakona
kojim se uređuje gradnja, a prijenosne spremnike namijenjene skladištenju eksplozivnih tvari dozvoljeno je postavljati uz prethodno odobrenje
Ministarstva. Građevine za proizvodnju i skladištenje eksplozivnih tvari, oružja i bitnih dijelova oružja moraju biti izgrađene sukladno uvjetima koji su
propisani ovim Zakonom i propisima o proizvodnji i skladištenju eksplozivnih tvari, oružja i bitnih dijelova oružja.
(4) Iznimno, eksplozivne tvari i oružje mogu se skladištiti i u priručnom skladištu koje može biti izgrađeno u sklopu prodavaonice oružja i streljiva,
prodavaonice pirotehničkih sredstava, prostora u kojem se obavlja popravljanje i prepravljanje oružja, prostora u kojem se obavlja djelatnost za čije je
obavljanje predviđena uporaba oružja, prostora pravnih osoba, obrtnika ili udruga koji imaju odobrenje za uporabu i/ili promet eksplozivnih tvari,
proizvodnog pogona za proizvodnju oružja, proizvodnog pogona za proizvodnju eksplozivnih tvari, ispitnog laboratorija, zračne luke te lansirne postaje
za obranu od tuče, uz uvjet da ukupne količine pirotehničkih sredstava ne prelaze 60 kg neto mase pirotehničke smjese po m2 prostora, a maksimalno
300 kg neto mase pirotehničke smjese ako se priručno skladište nalazi u sklopu poslovne građevine ili maksimalno 150 kg neto mase pirotehničke smjese
ako se priručno skladište nalazi u sklopu poslovno-stambene građevine. Ako se u priručnom skladištu skladište ostale eksplozivne tvari, maksimalna
količina ne smije prelaziti 12 kg ekvivalentno masi TNT-a. Priručno skladište služi isključivo za potrebe djelatnosti koja se obavlja u prostoru u
sklopu kojega je izgrađeno, a može ga koristiti samo jedna pravna osoba, obrtnik ili udruga.
(5) Eksplozivne tvari mogu se skladištiti i u privremeno postavljenom prijenosnom spremniku za skladištenje eksplozivnih tvari, za koje je Ministarstvo
izdalo odobrenje za postavljanje i uporabu.
(6) Prijenosni spremnik iz stavka 5. ovog članka može se postaviti za potrebe protuminskog djelovanja, izgradnje prometne infrastrukture te drugih
privremenih radilišta.
(7) Za potrebe protuminskog djelovanja spremnik iz stavka 5. ovog članka može se postaviti unutar radilišta, uz prethodno odobrenje Ministarstva ili
izvan granica radilišta, sukladno propisima o gradnji. U vrijeme trajanja radova protuminskog djelovanja prijenosni spremnik može se koristiti i za druga
radilišta koja međusobno nisu udaljena više od 100 km.
(8) Ministarstvo sudjeluje u postupku izdavanja potrebnih dozvola za građevine iz stavka 3. ovoga članka po zakonu kojim se uređuje gradnja.
(9) Ministar će, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za graditeljstvo, pravilnikom propisati tehničke uvjete za proizvodne, istraživačke i skladišne
građevine, uvjete za smještaj u prostoru, mjere zaštite okoliša, sigurnosne mjere te kapacitete i način skladištenja eksplozivnih tvari i/ili oružja.
…
PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU PROVEDBE SIGURNOSNIH MJERA KOD

SKLADIŠTENJA EKSPLOZIVNIH TVARI
NN 26/09, 41/09, 66/10
PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU PROVEDBE SIGURNOSNIH MJERA KOD SKLADIŠTENJA
EKSPLOZIVNIH TVARI
Članak 1.
1) Ovim Pravilnikom propisuju se prostorni i tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati prostori za smještaj, čuvanje i držanje eksplozivnih tvari, mjere
zaštite od požara, eksplozija i ostale mjere sigurnosti koje se provode pri skladištenju eksplozivnih tvari pravnih i fizičkih osoba koje skladište
eksplozivne tvari za gospodarsku i/ili vojnu uporabu, uključujući i neupotrebljive eksplozivne tvari (gospodarskog ili vojnog podrijetla) koje su rezultat
procesa razminiranja ili nekog drugog izvora.
2) Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na eksplozivne tvari i skladišta eksplozivnih tvari u vlasništvu Republike Hrvatske na korištenju u Ministarstvu
obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
Članak 2.
1) Pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
–Eksplozivne tvari –podrazumijevaju eksplozive, pirotehničke i pogonske tvari, uključujući i proizvode punjene tim tvarima (tehničke, sportske,
gospodarske i vojne namjene, te sredstva za zabavu) čiji je učinak ovisan o tim tvarima.
Eksplozivne tvari obuhvaćaju i neispravna ili nekompletna sredstva, rezultat procesa razminiranja, nedovršene proizvodnje, dijelova sredstava ili nekog
drugog izvora.
Tvari koje nisu definirane kao eksplozivne tvari, a po svojim svojstvima odgovaraju eksplozivnim tvarima, definiraju se prema istovrsnoj ili najsličnijoj
eksplozivnoj tvari (neovisno o komercijalnom nazivu eksplozivne tvari, proizvođačkoj specifikaciji, kompoziciji ili mješavini eksplozivnih tvari), a
detaljnija klasifikacija odredit će se temeljem fizikalno kemijskih svojstava i funkcionalnih karakteristika te tvari.
–(A)visokoeksplozivne tvari–inicijalne eksplozivne tvari (osjetljive na udar, trenje, toplinu i sl), detonatorske i inicijalne kapsle, detonirajući štapini,
visokobrizantni eksplozivi, binarni eksplozivi u pomiješanom stanju, eksplozivne emulzije i gelovi (osjetljivi na iniciranje detonatorskom kapslom) i sl.;
–(B)niskoeksplozivne tvari–eksplozivne tvari kod kojih se prilikom aktiviranja (u uvjetima skladištenja) očekuje razgradnja deflagracijom, kao
malodimni i kompozitni baruti, crni barut, sporogoreći štapin, upaljači, pirotehničke mase, pirotehnička sredstva iz klase (1.3) i sl.;–(A)postojane tvari–
eksplozivne tvari neosjetljive na iniciranje detonatorskom kapslom, kao razne vrste amonij-nitratnih eksploziva, eksplozivni gelovi i emulzije i sl.
…
–aktivna građevina je građevina za smještaj eksplozivnih tvari koja s obzirom na ugroženost od požara i/ili iniciranja eksplozivnih tvari predstavlja veću
opasnost glede davatelja te je u stanju ugroziti druge građevine;
480
–crta sigurnosti je pravac koji prolazi najvišom točkom štićene odnosno pasivne građevine i najvišom točkom do koje se smije smještati eksplozivna tvar
u skladištu, a koja je najudaljenija od štićene odnosno pasivne građevine (ako seštićena odnosno pasivna građevina nalazi na visini većoj od skladišta)
odnosno koja je najbliža štićenoj odnosno pasivnoj građevini (ako se štićena odnosno pasivna građevina nalazi na visini manjoj od skladišta);
…
–mjesto eksplozije je područje na kojem se nalazi eksplozivno punjenje odnosno mjesto na kojem će se punjenje obaviti, uključujući i područje u
krugu polumjera 15 m od mjesta na kojem se nalazi eksplozivno punjenje;
…
–opasno područje je područje koje se nalazi oko građevina za smještaj eksplozivnih tvari i granične crte sigurnosne udaljenosti, na kojem se u slučaju
eksplozije mogu očekivati smrtni slučajevi ili teža razaranja;
…
–otpornost na požar–prema normama HRN EN ili vatrootpotrnost –prema normi HRN DIN,je svojstvo građevinskih elemenata ili konstrukcija da u
uvjetima izloženosti tipičnom razvoju požara određeno vrijeme sačuvaju stabilnost i/ili spriječe prodor plamena i toplinskog zračenja sukladno zahtjevima
norme za ispitivanje otpornosti na požar. Konstrukcije su: temelji, zidovi, međukatne konstrukcije, stupovi, grede, krovovi, stubišta i slično, a elementi su
vrata, prozori, klapne i slično);
…
–sigurnosna udaljenost je najmanja udaljenost između građevine za smještaj eksplozivnih tvari i građevina u štićenom smjeru, koja u slučaju eksplozije
odnosno iniciranja eksplozivne tvari osigurava te građevine, prometnice i dr. od utjecaja eksplozivnog vala te doleta predmeta izbačenih eksplozijom.
Sigurnosna udaljenost se može odrediti računski ali se ne smiju usvojiti vrijednosti manje od definiranih u ovom Pravilniku. Ukoliko su građevine
smještene na kosom terenu sigurnosna udaljenost je udaljenost u vodoravnoj projekciji;
…
II. OPĆI SIG URNO S NI UVJE T I Z A SK L ADIŠT E NJE E KS PL OZ IVNIH T VARI I PRE DME T A
Članak 3.
1) Eksplozivne tvari i predmeti smještaju se, čuvaju i drže u građevinama (skladištima, priručnim skladištima, spremnicima; u daljnjem tekstu:
skladišta) izgrađenim odnosno postavljenim za tu namjenu te odobrenim za uporabu od tijela nadležnog za građenje, odnosno ovog ministarstva
sukladno posebnom propisu, a smiju se skladištiti unutar temperaturnih intervala sukladno deklaraciji proizvođača.
2) Svaka pravna i fizička osoba koja provodi skladištenje eksplozivnih tvari dužna je:
1. Izraditi Elaborat o skladištenju eksplozivnih tvari, na temelju ovog Pravilnika, koji obuhvaća vrste i količine eksplozivnih tvari, način
skladištenja i rada te primijenjene mjere zaštite.
2. Izraditi Plan intervencije u zaštiti okoliša za slučaj incidenta u skladištu, sukladno uputama iz Plana intervencije u zaštiti okoliša ("Narodne novine"
broj 82/99.).
3. Provjeravati ispravnost ugrađenih električnih uređaja (instalacija, gromobrana i dr.), opreme i antistatik površina uz:
–ispitivanje od strane ovlaštene osobe jednom godišnje
–tehnički nadzor od strane Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom svake 3 godine.
4. Donijeti Pravilnik o rukovanju eksplozivnim tvarima na siguran način (način rada, posebne mjere zaštite na radu, postupanje u slučaju incidenta,
korištenje zaštitnih sredstava i opreme, sredstava za gašenje požara te pružanje prve pomoći pri ozljeđivanju). Svi zaposlenici koji rukuju eksplozivnim
tvarima trebaju pisano potvrditi da su upoznati sa sadržajem Pravilnika.
5. Izraditi program i održavati vježbe za zaposlenike koji rade u skladištu ili su u neposrednoj blizini skladišta eksplozivnih tvari (najmanje
jednom godišnje u trajanju od 6 sati), radi osposobljavanja za:
–korištenje zaštitnih sredstava i opreme
–korištenje aparata i drugih sredstava za gašenje požara
–pružanje zdravstvene skrbi i postupanje s eventualno ozlijeđenim osobama
3) Skladišta moraju odgovarati općim uvjetima glede:
1. sigurnosne udaljenosti
2. otpornosti na požar
3. otpornosti na streljivo
4. ugrađene opreme, materijala i izvedbe na način da se spriječi pojava unutarnjeg i vanjskog iskrenja
5. mogućnosti prirodnog ili prisilnog provjetravanja
6. zaštićenosti od provale i krađe
7. zaštićenosti od vremenskih utjecaja (oborine, atmosferskapražnjenja i sl.).
8. opremljenosti odgovarajućim sredstvima za gašenje početnih požara (broj, količina, vrsta i raspored).
4) Osim općih uvjeta iz stavka 3. ovog članka, skladišta moraju ispunjavati i posebne uvjete s obzirom na njihovu izvedbu.
Članak 4.
1) Nosive konstrukcije, zidovi na granicama požarnih sektora, podovi i krovovi trebaju biti izgrađeni od građevnih proizvoda najmanje razreda otpornosti
na požar REI 30, vrata na granici požarnih sektora, elementi pokrova, pregradni zidovi i vanjski ne nosivi zidovi moraju biti najmanje razreda otpornosti
na požar EI 30 prema normama HRN EN 1365, 1364, 1634 ili normama skupine HRN DIN 4102.
2) Prodori kroz zidove i stropove, obloge kanala, požarne zaklopke postavljene na granicama požarnih sektora moraju biti od građevnih proizvoda koji
imaju istu otpornost na požar kao i konstruktivni elementi kroz koje prolaze prema normama skupine HRN EN 1366, ili normama skupine HRN DIN
4102, odnosno Naputku o postupku ispitivanja i o klasama otpornosti prema požaru zaklopki za zaštitu od požara u ventilacijskim i klimatizacijskim
kanalima ("Narodne novine" broj 10/94.).
3) Zidne i stropne obloge moraju biti izrađene od građevnih proizvoda razreda reakcije na požar A1 ili A2,-s1,d0 sukladno razredbi prema normi HRN
EN 13501-1 ili klasama gorivosti A1 ili A2 prema normama skupine HRN DIN 4102.
4) Završni sloj podne obloge mora biti od građevnih proizvoda razreda reakcije na požar A1fl, ili, A2fl-s1, odnosno A2fl –s2 sukladno razredbi prema
normi HRN EN 13501-1. Iznimno, završni sloj podne obloge može biti od građevnih proizvoda razreda reakcije na požar Bfl-s1, Bfl-s2 ili Cfl-s1
sukladno razredbi prema normi HRN EN 13 501-1, ili u klasi B1 sukladno normama skupine HRN DIN 4102.
Članak 5.
1) Otpornost na streljivo određuje se kao otpornost na prodor projektila streljiva 150(9.7g) M2 čija nominalna brzina zrna iznosi 824 m/s pri ispaljenju iz
puške kalibra 7.62 mm sa udaljenosti od 30 m okomito na zid odnosno vrata. Ispitivanja se provode na uzorku ploče veličine 0.9 x 0.9m koji je iz istog
materijala odnosno slojeva istog materijala kao i konstrukcija za koju se obavlja ispitivanje ili na samoj konstrukciji. Uzorak se ispituje na proboj
481
projektila sa pet pojedinačno ispaljenih projektila streljiva od kojih niti jedan ne smije probiti uzorak niti se na unutarnjoj strani konstrukcije smije vidjeti
vrh projektila ili oštećenje od istog.
2) Osjetljivost eksplozivne tvari na streljivo određuje se kao osjetljivost na iniciranje eksplozivne tvari projektilom streljiva 150 M2 nominalne brzine
zrna od 824 m/s pri okomitom ispaljenju iz puške kalibra 7.62 mm sa udaljenosti od 30 m. Pri ispitivanju ispitni uzorak se mora nalaziti pričvršćen na
čeličnoj ploči debljine 12,5 mm, a ispitivanje se provodi kod temperature uzorka od + 21 do +24oC (294 –297 K). Ispitivanje se provodi pojedinačno s tri
uzorka u originalnom jediničnom pakiranju, pri čemu se za pozitivan test neosjetljivosti ne smije inicirati niti jedan uzorak.
Članak 6.
Skladišta, u pogledu sprječavanja unutarnjeg i vanjskog iskrenja odnosno zaštite od atmosferskih pražnjenja i statičkog elektriciteta, moraju ispunjavati
sljedeće uvjete:
1. Ako se izvodi električna instalacija u skladištu, mora biti izrađena u skladu s propisima za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom, a ako prolazi
kroz granice požarnog sektora otvori kroz koje prolazi moraju imati istu otpornost na požar kao i te granice.
2. Rasvjetna tijela moraju biti u odgovarajućoj zaštiti sukladno propisima za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom,
3. Postavljanje rasvjetnih tijela (bez obzira na stupanj zaštite) nije dopušteno na stropu tlocrtno unutar prostora za smještaj eksplozivnih tvari omeđenog
zelenom bojom,
4. Zaštićenost od unutarnjeg i vanjskog iskrenja obuhvaća zaštitu od statičkog elektriciteta podova, zaštitu od iskrenja električnih instalacija, svih
metalnih dijelova, te zaštitu od atmosferskih pražnjenja,
5. Svako nadzemno skladište mora imati ispitanu gromobransku instalaciju sukladno propisima o gromobranskim instalacijama,
6. Svi metalni dijelovi moraju biti uzemljeni,
7. U skladištu u kojem se nalaze eksplozivne tvari koje su jako osjetljive na statički elektricitet, iskrenje, udar (inicijalna sredstva, crni barut i sl.), metalni
dijelovi koji se taru (okretišta vrata, prozora i sl.), moraju biti električki povezani i uzemljeni.
…
III. NADZ E MNA SK L ADIŠT A

Članak 11.-35.
IV. PO DZE MNO SK L ADIŠT E NJE E KS PL OZ IVNIH T VARI

Članak 36.-49.
482

MGIPU - Regulativa S Pitanjima 2020 20

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

MGIPU - Regulativa S Pitanjima 2020 20

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

REGULATIVA S PITANJIMA POPRAĆENO DO NN 20/2020

TUMAČ STILOVA TEKSTA

Radi preglednosti, dokument je namješten tako da su pri otvaranju sva pitanja

POG L AVL JE I. - O PĆE O DRE DBE

PREDMET I CILJ ZAKONA, PRIMJENA ZAKONA

Predmet i cilj Zakona

Primjena i donošenje posebnih propisa

2. TE ME L JNI Z AHT JE VI Z A G RAĐE VINU

Obveza ispunjavanja temeljnih i drugih zahtjeva za građevinu

Temeljni zahtjevi za građevinu

Mehanička otpornost i stabilnost

Sigurnost u slučaju požara

Higijena zdravlje i okoliš

Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe

Gospodarenje energijom i očuvanje topline

Održiva uporaba prirodnih izvora

Odstupanje od temeljnih zahtjeva za građevinu

Ispitivanje određenih dijelova građevine

Dopuštena odstupanja u građenju

3. E NE RG E TS K A UČINK O VIT O ST U ZG RADARS T VU

Zahtjevi energetske učinkovitosti

Zgrade gotovo nulte energije

Promicanje elektromobilnosti i uspostava infrastrukture za punjenje u zgradama

Energetski certifikat zgrade

Energetski pregled zgrade

Provedba programa izobrazbe

Ukidanje ovlaštenja i suglasnosti

Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada i programi

4. S UDIO NICI U G RADNJI

Izrada i čuvanje projekata

Projekt uklanjanja građevine

Obavijest o načinu provedbe Zakona i drugih propisa

Potvrda glavnog projekta

Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) projekta

6. TIJE L A NADL E Ž NA Z A IZ DAVANJE G RAĐE VINS KE I UPO RAB NE DO Z VO LE

Tijela nadležna u prvom stupnju

7. G RAĐE NJE G RAĐE VINE

7.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA

Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole

Dokaz pravnog interesa

Uvjeti za izdavanje građevinske dozvole

Primjena propisa o prostornom uređenju

Obuhvat i sadržaj građevinske dozvole

Građenje do određenog stupnja dovršenosti

Stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole

Poziv za uvid u spis predmeta

Dostava građevinske dozvole

Građevinska dozvola za pripremne radove

Važenje građevinske dozvole

Rok za dovršenje zgrade

Izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole

7.2. G RAĐE NJE BE Z G RAĐE VINS KE DO Z VO LE

Jednostavne i druge građevine i radovi

Posebni slučajevi građenja

Obnavljanje oštećenih građevina

7.3. PO ČET AK G RAĐE NJA I G RADIL IŠ T E

Prijava početka građenja i iskolčenje

Odluka o privremenoj zabrani izvođenja radova

8. UPO RAB A, E VIDE NT IRANJE , O DRŽ AVANJE , UK L ANJANJE G RAĐE VINA

8.1. Uporaba građevina

Pravne posljedice uporabne dozvole

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole

Izdavanje uporabne dozvole