LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ FIZIKE II VJEŽBA 5

VJEŽBA 5

MJERENJE BRZINE ZVUKA U ČVRSTIM TIJELIMA

POMOĆU KUNDTOVE CIJEVI

Brzina zvuka u čvrstim tijelima može se odrediti koristeći Kundtovu cijev (Slika 5.1).

Slika 5.1

Kundtova cijev sastoji se od dugačke staklene cijevi u koju je na jednom kraju utaknut
mjedeni štap AB, učvršćen u sredini u škripac Š. Kraj štapa nosi čep od pluta C koji ima
nešto manji presjek od cijevi da bi štap mogao slobodno titrati. Cijev je s druge strane
zatvorena.
Ako se metalni štap AB, duljine L, trlja mokrom vunenom krpom od Š prema A, čestice
štapa počinju titrati u pravcu osi štapa, u štapu nastaje stojni val pri čemu čep C uvijek
titra maksimalnom amplitudom; krajevi štapa su trbusi stojnog vala a u točki Š je čvor.
Valna dužina temeljnog stojnog vala jednaka je dvostrukoj dužini štapa:

m  2 L (5.1)

gdje indeks m označava da stojni val nastaje u metalu. Temeljni ton ima najnižu od
mogućih vlastitih frekvencija štapa f=vm/2L, gdje je vm brzina širenja zvuka u metalnom
štapu.
Titranje čepa C prenosi se na stupac zraka u cijevi te u stupcu zraka u cijevi nastane
zvučni val koji se širi na lijevo brzinom vz. Zvučni val se reflektira na kraju cijevi. Kako
sada u stupcu zraka u cijevi imamo dva vala (upadni i reflektirani val) koji se šire duž
istog pravca ali u suprotnim smjerovima nastaje longitudinalni stojni val (vidi Slika 5.2).

Slika 5.2

1
LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ FIZIKE II VJEŽBA 5

U stupcu zraka u cijevi nastaje stojni val izrazite amplitude samo kad nastupi rezonancija
tj. ako se frekvencija temeljnog tona štapa podudara s jednom od vlastitih frekvencija
stupca zraka f z  v z /  z , gdje je valna duljina λz određena uvjetom da na dvama
krajevima stupca zraka u cijevi bude čvor:
z
d n (5.2)
2

Podešavanjem dužine stupca zraka može se zadovoljiti uvjet (5.2). Mjesta gdje se nalaze
čvorovi i trbusi mogu se lijepo razabrati ako se u cijev stavi malo suhe pilotine od pluta,
jednoliko razmještene duž staklene cijevi. Kad se štap pobudi, dio prašine iz trbuha
prijeđe u čvorove. Na mjestima gdje su trbusi stojnog zvučnog vala u stupcu zraka
amplituda titranja je maksimalna te se pilotina pomiče prema čvorovima.
Metrom možemo izmjeriti razmak D između dva udaljena čvora i izbrojiti broj trbuha k
između njih, te izračunati duljinu vala z zvuka u zraku.

2D
z  (5.3)
k
Za svako valno gibanje vrijedi
v
f 

odnosno

v  f  (5.4)

gdje je f frekvencija tj. broj titraja u sekundi, v brzina zvuka u nekom sredstvu, a  valna
dužina. Longitudinalni stojni valovi nastali u štapu i u zračnom stupcu imaju istu
frekvenciju jer se titraji prenose sa štapa na zračni stupac, te vrijedi:

vm vz
f  f 
m z
odakle je
vz vm
 (5.5)
z m

gdje je vz brzina zvuka u zraku, a vm brzina zvuka u materijalu od koga je načinjen štap.
Brzina zvuka u zraku izračuna se pomoću Laplace-ove formule

v z  v o 1  t , gdje je v0=331.5 m/s, a  =1/273.15 (°C)-1 (5.6)

koja daje brzinu zvuka za osrednje vlažan zrak kod temperature t izražene u C.
Poznavajući tu brzinu i odredivši dužine vala z u zraku i m u metalu pomoću relacija
(5.1) i (5.3) može se iz jednadžbe (5.5) izračunati brzinu zvuka vm u metalnom štapu.

2
LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ FIZIKE II VJEŽBA 5

ZADACI

1. Izmjeriti valne duljine stojnih valova u Kundt-ovoj cijevi. Pomoću izmjerenih

podataka odrediti brzinu zvuka u metalu pri sobnoj temperaturi

L m D k z t vz vm vms vms  vm S vm

Jed.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

1. Odrediti modul elastičnosti štapa E koristeći dobivenu srednju vrijednost brzine

E
zvuka iz prvog zadatka, ako se zna da je vm  , gdje je gustoća mjedi

  8,7  103 kgm3