Alan Collins, ur.

SUVREMENE SIGURNOSNE
STUDIJE
Prevele
Mr. SC. Ruzica Jak:esevic
(poglavlja 13 do 21)
Monika Suknaic
(poglavlja 1 do 12)

Redakcija i predgovor
Prof. dr. sc. Sinisa Tatalovic

Centar za medunarodne i sigurnosne studije

Fakulteta politickih
znanosti Sveucilista u
Zagrebu

SJ Politicka kultura
nakl,adno-istrazivacki zavod

Zagreb, 2010.
11.
Ekoloska sigurnost

JON BARNETT

Sadrzaj poglavlja
+ Uvod
+ Izvori ekoloske sigurnosti
+ Glavne interpretacije ekoloske sigurnosti
+ Ekoloske promjene i nasilni sukob
+ Promjene okolisa i nacionalna sigurnost
+ Oruzane snage i okolis
+ Ekoloske promjene i Ljudska sigurnost
• Okolis ili sigurnost?
+ Zakljucak

Vodic citatelju
Ovo poglavlje bavi se konceptom ekoloske sigurnosti. Objasnjava nacin na koji je eko
Loska sigurnost produbila i prosirila pitanje sigurnosti. Opisuje evoluciju koncepta kao
stapanje medunarodnih sporazuma o okolisu, napora mirovnog pokreta u osporavanju
znacenja i prakse sigurnosti te proliferacije novih sigurnosnih pitanja u posthladnora
tovskom razdoblju. Poglavlje proucava razlicita znacenja ekoloske sigurnosti, a potom
objasnjava cetiri glavne kategorije problema ekoloske sigurnosti: nacin na koji ekoloske
promjene mogu biti faktor u nasilnim sukobima, nacin na koji ekoloska promjena moze
predstavljati rizik za nacionalnu sigurnost, nacin na koji rat i ratne pripreme mogu nani
jeti stetu okolisu te nacin na koji ekoloske promjene mogu predstavljati rizik za Ljudsku
sigurnost. Objasnjava se kako ekoloska sigurnost moze imati razlicito znacenje za ra
zlicite Ljude i kako se moze primijeniti na vrlo razlicite referentne objekte, na nacine koji
ponekad imaju vrlo malo veze s okolisem.

2
UVOD

U svom najosnovnijem smislu, nesigurnostje rizik dace se nesto lose dogoditinece

mu sto je vrijedno. Primjerice, ljudi koji cijene svoj posao zabrinuti su zbog rizika
od nezaposlenosti, obitelji koje smatraju dovoljnu kolicinu hrane vrijednom,
zabrinuti su za redovitu opskrbu hranom, vlade kojimaje vazna mac, brinu se oko
gubitka vlasti, a drzave koje vrijednoscu smatraju mir, zabrinute su zbog
mogucnosti rata. Dakle, sigurnost se moze primjeniti na razlicite stvari koje su
vrijedne (referentni objekti kao sto su posao, zdravlje, organizacije, drzave), i
odnositi se na razlicite vrste rizika (nezaposlenost, nedostatak hrane, promjena
vlade, rat). S obzirom na to, nije izne nadujuce da se okolis smatra referentnim
objektom sigumosti, a promjene okolisa sigumosnim rizikom. Ove i druge
poveznice izmedu okolisa i sigumosti ubrajaju se pod naslov "ekoloska
sigurnost". Svrha ovog poglavlja je pruziti kriticki pregled koncepta ekoloske
sigumosti.
Kao i sire podrucje sigumosnih studija, pristupi ekoloskoj sigumosti su raznoliki
i odrazavaju mnoge teorijske perspektive. Ekoloska sigurnost jedna je u nizu
'novih', netradicionalnih sigumosnih pitanja koja su dovela do produbljivanja i
prosirivanja koncepta sigumosti. Ona pomaze u prosirivanju sigumosti na nacin da
ne ukljucuje samo sigumost drfava, vec i sigumost 'globalnog' okruzenja, kao i
mnogih ustaljenih podsustava te nekoliko drustvenih sustava. Prosiruje sigumost
razmatrajuci i ostale opasnosti osim rata- osobito rizik koji predstavljaju promjene
okolisa - stvarima koje su vrijedne. Takoder, kao i koncepti ljudske sigumosti i
rodne sigumosti, o kojima se raspravlja i u ovoj knjizi (5. i 6. poglavlje), ekoloska
sigumost ponekad je projekt kriticke sigumosti, u smislu daju neki ljudi koriste
kako bi se postavila pitanja o tome tko je i sto zasticeno u tradicionalnim
sigumosnim politikama, te od kojih rizika (ta koder vidi 4. poglavlje ove knjige).
Kao i sigumosne studije opcenito, ekoloska sigumost ukljucuje i mnogo prak
ticnija istrazivanja. Bezbrojni su pokusaji procjene mjere u kojoj promjene okolisa
uzrokujunasilne sukobe unutar drfava i izmedu njih (o ovome se raspravlja u cetvr
tom odlomku ovog poglavlja). Postoje i objasnjenja nacina na koji promjene okolisa
mogu ugroziti nacionalnu sigumost (objasnjeno u petom dijelu ovog poglavlja). Tu
su i istrazivanja o nacinima na koji rat i pripreme za rat utjecu na okolis (o cemu se
raspravlja u sestom odlornku ovog poglavlja). I konacno, sve su brojnija
istrazivanja koja proucavaju povezanost izmedu ekoloske sigumosti i pitanja
razvoja, kao sto su siromastvo i ljudska sigumost (sto je i objasnjeno u sestom
odlomku ovog poglavlja). Ovi istrazivacki pokusaji utjecali su na razvoj politika u
nekim drzavama, osobito u Sjedinjenim Drfavama, u meduvladinim organizacijama
poput Ujedninjenih naroda i NATO-a te u nevladinim organizacijama poput
Svjetske unije za zastitu prirode i Greenpeacea.
U pogledu svih ovih istrazivanja, bez obzira na njihov utjecaj na politiku, vodi
se rasprava oko upotrebljivosti koncepta ekoloske sigumosti. Gledano iz ekoloske
perspektive, postoji zabrinutost da je koncept doveo do militarizacije pitanja
okolisa. Iz perspektive dominantne sigumosne paradigme, postoji zabrinutost da je

2
koncept

2
 SUVREMENE SIGURNOSNE STUDIJE

potkopao "tvrdi" karakter pitanja analize i planiranja nacionalne sigumosti. S ovom

raspravom povezana su pitanja o jedinstvenosti ekoloske sigumosti s obzirom na
po teskoce u razlikovanju ekoloskih problema i problema ekoloske sigurnosti te
izmedu sigumosnih problema i ekoloske sigumosti problema. Medutim, vecina
zagovomika ekoloske sigumosti smatra da je njezina upotrebljivost u nacinu na koji
ona premo scuje raskorak izmedu znanstvenika koji se bave sigumoscu, kreatora
politike i onih koji se bave podrucjem zastite okolisa, stvarajuci tako nova stapanja
teorija, te nove prilike za dijalog.0 ovim se pitanjima raspravlja u zadnjem
odlomku ovog poglavlja.

KLJUCNE TOCKE

• Okolis maze biti i objekt koji se stiti, ali i izvor rizika.

• Ekoloska sigurnost ima razlicito znacenje za razlicite ljude.
• Ekoloska sigurnost doprinjela je prosirivanju i produbljivanju sigurnosti.
• Ekoloska sigurnost ima i kriticke i prakticne dimenzije.
• Vode se rasprave o upotrebljivosti koncepta ekoloske sigurnosti

IZVORI EKOLOSKE SIGURNOSTI

Ekoloska sigumost kao vazan koncept u sigumosnim studijama pojavila se kao re

zultat triju medusobno povezanih dogadaja 1960-ih. Prvi od njih bio je rast
ekoloske svijesti u razvijenim drzavama. U to doba, brojni dogadaji potakli su i
odrzali rast ekoloskih pokreta. Medu njima vazno je bilo izdavanje vrlo popularne
knjige Rachel Carson Silent Spring 1962. (objavljivana je u dijelovima i u New
Yorker-u), koja je objasnjavala utjecaj pesticida DDT na zivotinje i hranidbeni
lanac. Carson je bila medu prvima od mnogih koji su upotrebom tiskanih i
elektronskih medija stvorili i odrzali svijest o ekoloskim pitanjima; drugi ukljucuju
licnosti kao sto su David Atte nborough, Jacques Cousteau i David Suzuki.
Brojne ekoloske nevladine organizacije - kojih bi danas moglo biti vise od
100 000 diljem svijeta- takoder su se 1960-ih pocele ozbiljno razvijati. Iz perspekti
ve medunarodnih odnosa, znacajan napredak bilo je stvaranje velikih medunarodnih
ekoloskih nevladinih organizacija, kao sto su World Wildlife Fund (1961.), Friends
of the Earth (1969.) i Greenpeace (1971.). Njihove djelatnosti su se povecale kako
bi ukljucile stvaranje mreza u razlicitim drzavama, istrazivanja, podizanje svijesti,
razvoj politika i nadziranje, razvoj kapaciteta, prikupljanje sredstava te lobiranje na
lokalnim, nadonalnim i medunarodnim forumima. Njihov popis problema takoder je
sirok te se proteze izvan ocuvanja okolisa na ekolosku pravdu, nejednakost spolova,
genetski inzenjering, prava starosjedilaca, sprjecavanje nukleame proliferacije, sma
njenje siromastva, odrzive energetske tehnologije i zbrinjavanje otpada. Sve veci
broj nevladinih organizacija na razlicitim razinama i razlicitim mjestima, u svoj rad
uklju cuje pitanja ekoloske sigumosti, ukljucujuci African Centre for Technology
Studies, Global Environmental Change te Human Security Project, International
Institute for Sustainable Development, Stockholm Environment Institute i
Worldwatch Institute.
Sedamdesetih godina poceli su se odrzavati medunarodni summiti o pitanjima

2
okolisa te je do lo do proliferacije medunarodnih sporazuma o ekoloskim
pitanjima.

2
 Ekoloska sigurnost

Prema Programu Ujedinjenih naroda za zastitu okolisa (utemeljen 1972.), postoje

144 regionalna i 97 globalnih sporazuma o okolisu (vidi Pozadinu 11.1), ad cega je
vise ad tri cetvrtine potpisano nakon 1972. Prvi veliki globalni summit o pitanjima
okolisa bila je Konferencija Ujedinjenih naroda o ljudskom okolisu (UNCHE),
odrzana u Stockholmu 1972. Njome je zapocet niz meduvladinih istrazivanja,
sastanaka i spo razuma o globalnim ekoloskim problemima. Oni su se ponekad
spajali s usporednim istrazivanjima o razvoju i opcoj sigumosti, a kulminirali su
1987. u izvjescu Svjetske komisije za okolis i razvoj (eng. World Commision on
Environment and Development
- WCED) naslovljenom Our Common Future (Nasa zajednicka buducnost, op.
prev.). Izvjesce WCED-a populariziralo je izraz 'odrzivi razvoj' te je uvelo izraz
'ekoloska sigumost' (vidi Vazni citati 11.1). To izvjesce utabalo je put za
Konferenciju Ujedi njenih naroda o okolisu i razvoju (eng. United Nations
Conference on Environment and Developmen -UNCED), odrzanu u Rio de Janeiro
1992., koja je predstavljala prekretnicu, a nakon koje su uslijedile konferencije
1997. i 2002.
Drugi znacajniji napredak koji je doveo do pojave ekoloske sigumosti ukljucu
je pokusaje niza znanstvenika, ad 1970-ih nadalje, da kritiziraju tradicionalni sigur
nosni diskurs i prakse, naglasavajuci njihovu nesposobnost da upravljaju ekoloskim

POZADINA 11.1

Vazni multilateralni sporazumi o okolisu

1946 Medunarodna konvencija za reguliranje kitolova
1963 Sporazum o zabrani nuklearnih pokusa u atmosferi, svemiru i pod vodom
1971 Konvencija o mocvarama koje su od medunarodnog znacaja narocito kao stanista
ptica mocvarica (Ramsar)
1972 Konvencija o sprjecavanju oneciscenja mora potapanjem otpadaka i drugih tvari
(londonska konvencija)
1972 Konvencija o zastiti svjetske kulturne i prirodne bastine
1973 Medunarodna konvencija o sprecavanju oneciscenja mora s brodova, 1973. i pro-
tokoli (MARPOL)
1973.. Konvencija o medunarodnoj trgovini ugrozenim vrstama divlje faune i flare (CITES)
1979 Konvencija o prekogranicnom oneciscenju zraka na velikim udaljenostima
1982 Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora
1983 Medunarodni sporazum o tropskom drvu
1987 Montrealski protokol o tvarima koje ostecuju ozonski omotac
1989 Bazelska konvencija o nadzoru prekogranicnog prometa opasnim otpadom i o nje-
govu odlaganju
1992 Konvencija o bioloskoj raznolikosti
1992 Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime
1996 Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa
1997 Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime
2000 Protokol o bioloskoj sigurnosti uz Konvenciju o bioloskoj raznolikosti
2001 Stockholmska konvencija o postojanim organskim zagadivacima
2
 SUVREMENE SIGURNOSNE STUDIJE

VAZNI CITATI 11.1

"Ekoloska sigurnost" iz 11. poglavlja Our Common Future (WCED,

1987.)
"... sveobuhvatni pristup nacionalnoj i medunarodnoj sigurnosti mora nadmasiti tradici­onalni naglasak na vojnoj moci
"Dakle, ekoloska naprezanja mogu biti vazan dio mreze uzrocnosti koja se veze uz bilo koji sukob i u nekim slucajevim
"Siromastvo, nepravde, degradacija okolisa i sukobi u snaznoj su i slozenoj interakciji."
"Buduci da neodrzivi oblici razvoja pojedine zemlje guraju prema krajnjim granicama izdrzljivosti okolisa, velike razlike
"Protiv prijetnji ekoloskoj sigurnosti moze se boriti jedino zajednickim djelovanjem i multilateralnim procedurama i meh

opasnostima za nacionalnu i medunarodnu sigurnost. Ovo predstavlja izvor kriticke

sastavnice ekoloske sigumosti. Medu prvim pokusajima te kritike smatraju se djela
This Endangered Planet Richarda Falka i Towards a Politics of Planet Earth Harolda
i Margaret Sprout (vidi Vazne citate 11.2). U objema se knjigama tvrdi kako meduna
rodni politicki sustav mora shvatiti i dati zajednicki odgovor na zajednicke ekoloske
probleme, buduci da oni predstavljaju prijetnju medunarodnoj stabilnosti i nacional
nom blagostanju. Ove ideje o ekoloskoj meduovisnosti i zajednickoj sigurnosti osta le
su glavne teme ekoloskih sigurnosnih studija.
I Lester Brownje 1977. pokusao osporiti znacenje i praksu nacionalne sigurnosti u
svome radu Redefining National Security. Brown je istaknuo nesposobnost iskljucivih
institucija nacionalne sigumosti, a osobito vojske, u rjesavanju ekoloskih problema
(vidi Vazne citate, 11.2), te je ustvrdio kako su razoruzanje i preraspodjela sredstava
vazni potezi za rjesavanje degradacije okolisa. Brownje identificirao cetiri ugrozena
"biofizicka" sustava - stanista riba, pasnjake, sume i obradive povrsine. Takoder je
spomenuo problem promjene klime i povezao ga sa sigurnoscu prehrane. Kao i Falk
i Sproutovi, njegov rad nije ozbiljno uzeo u obzir mogucnost da promjene okolisa
dovedu do sukoba.
Tek se 1983., kadaje Richard Ullman objavio clanak 'Redefining Security',
pocela se ozbiljno razmatrati ideja da bi promjene okolisa mogle uzrokovati ratove.
Ullman je prijetnju nacionalnoj sigumosti definirao kao bilo sto sto brzo moze
umanjiti kva litetu zivota stanovnika drzave ili suzava mogucnost izbora ljudima i
organizacijama unutar drzave. On tvrdi kako bi degradacija okolisa mogla
"uzrokovati pogorsanje odnosa izmedu vlada zemalja Treceg svijeta i naprednih
industrijskih zemalja" (142). Ullman je takoder razmatrao mogucnost pojave
ilegalnih migracija 'ekoloskih izbje glica' (sto je cest problem danasnjeg vremena).
Ullmanov clanak bio je objavljen u vrlo utjecajnom americkom casopisu o
sigurnosti (International Security), sto navodi na zakljucak da kada se ekoloska
sigumost usko povezuje s nacionalnom sigumosti i oruzanim sukobima, tada ima
vise utjecaja na tradicionalnu sigumosnu - politicku zajednicu.

2
 Ekoloska sigurnost

VAZNI CITATI 11.2

Rani radovi o okolisu i sigurnosti

Richarda Falk- This Endangered Planet (1971)

• "Moramo preraditi cijeli nas kocpet 'nacionalne sigurnosti' i 'ekonomskog rasta' ukoli
ko zelimo rijesiti probleme unistavanja okolisa" (185.).
• "Pogresno shvacanje koje prevladava medu ljudima jest da ce dostatni napori drza
ve zastititi okolis. To shvacanje proizlazi iz nedovoljne vjere u stvarnost
mec1uovisnosti: ono sto cinimo mora biti u skladu s onim sto cine drugi..." (196.).
Harold Sprout i Margaret Sprout - Toward a Politics of the Planet Earth (1971)
• "Jednostavna je cinjenica da cilj tradicionalno shvacene nacionalne sigurnosti, koja
je jos uvijek aktualna, pokazuje probleme koji postaju sve vise otporni na vojna
rjesenja" (406.).
Lester Brown - Redefining National Security (1977)
• "Ni napuhani vojni proracuni niti visoko sofisticirani oruzani sustavi ne mogu zaustaviti
deforestaciju iii rijesiti problem drva za ogrijev" (37.).
Richard Ullman - "Redefining National Security' International Security (1983)
• "Pritisak uzrokovan rastom stanovnistva u Trecem svijetu nu:zno umanjuje kvalitetu zi
vota te umanjuje opseg raspolozivih mogucnosti za vlade i ljude u bogatim
zemljama" (143.).
• "Sukobi oko izvora energije vjerojatno ce postati jos intenzivniji" (139.).
Norman Myers- "The Environmenta I Dimension to Security Issues' Environmentalist
(1986)
• "Ako su ekoloska sredstva nacije iscrpljena, njezino gospodarstvo ce polako
opadati, njezina drustvena struktura ce se pogorsavati, a njezina politicka struktura
ce se de stabilizirati. !shod ce vrlo vjerojatno biti sukob bilo u obliku nereda i
pobuna unutar drzave iii napetosti i neprijateljstava s drugim drzavama" (251.).
Arthur Westing - "An Expanded Concept of International Security" (1986.)
• "Nemoguce je izbjeci da ijedan koncept medunarodne sigurnosti u posljednjoj
analizi bude utemeljen na obaveznoj vezi ljudske vrste sa svojim vlastitim
okolisem" (195).

Ullmanovo iskustvo u medunarodnim odnosima objasnjava njegovu zabrinutost

oko nacina na koji ekoloska degradacija moze uzrokovati oruzani sukob. Medutim,
niz znanstvenika koji se bave ekologijom, osobito Norman Meyers i Peter Gleick, ta
koder su oduvijek smatrali kako ekoloska degradacija moze potaknuti izbijanje nasil
nog sukoba (Vidi Vazne citate 11.2). U clanku iz 1986. Myers je naveo da bi problemi
poput nedostatka hrane, iscrpljenja stanista riba, nestasice vode, klimatske promjene
i deforestacije vjerojatno mogli izazvati sukobe. 'Ekoloske izbjeglice' takoder se jav
ljaju u znacajnom broju. Kao i Brownov rad iz 1977., Myers takoder ispituje troskove
vojne sigurnosti u odnosu na troskove ekoloske sigurnosti. Jos jedan clanak objavljen
1986., koji se ponesto razlikuje od Myersove zabrinutosti za ekoloski izazvane ratove,
je onaj Arthura Westinga, koji se koncentrira na koristenje ekoloskih mjera kako bi se
ojacala medunarodna sigurnost (vidi Vazne citate 11.2).
Ove rane tvrdnje o povezanosti izmedu okolisa i sigumosti imale su uglavnom
sporedan znacaj za zapadne sigurnosne institucije, zaokupljene "teskim" poslom

2
po-

2
 SUVREMENE SIGURNOSNE STIJDIJE

bjede u Hladnom ratu. Za Sjedinjene Drzave i njihove saveznike, sigurnostje znacila

nacionalnu sigurnost od vojne i ideoloske prijetnje Sovjetskog Saveza i njegovih sa
veznika, a osnovna strategija da se to postigne bila je izgradnja i odrzavanje superi
ornosti. Medutim, jedan znacajan dogadaj poremetio je ovu cistu viziju sigurnosti.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) 1973. ogranicila je izvoz nafte, sto je
uzrokovalo cetverostruko povecanje cijene nafte na svjetskom trzistu. Ova je dovelo
do znatne zabrinutosti stanovnika i vlada i u razvijenim i nerazvijenim drzavama.
Naftni embargo pokazao je da'je industrijska snaga, koja je bila temelj vojne supe
riornosti Zapada, osjetljiva na diktate dobavljaca energije. Ovaj je dogadaj, zajedno
uz manje ozbiljnu naftnu krizu 1979., ucvrstio ideju energetske sigumosti u srediste
sigurnosnog planiranja. Osim pitanja energetske sigurnosti, do kraja Hladnog rata
nijedna druga alternativna dimenzija sigurnosti nije ostvarila znacajni utjecaj na si
gurnosnu politiku.
Kraj bipolarnog svjetskog poretka kojeg je stvorio Hladni rat, stvorio je odre
denu 'vrtoglavicu' u sigurnosnoj politici i sigurnosnim studijama, te su za nekoliko
godina stari nacini razmisljanja o sigurnosti postali manje relevantni (0' Tuathail,
1996.). Ova 'vrtoglavica', u kombinaciji sa sve vecom svijescu o okolisu kod ljudi u
razvijenim zemljama, zahtjevima za pristupima o zajednickoj sigurnosti u djelu Our
Common Future i pripreme za konferenciju UNCED-a u Riju stvorili su intelektualni
i politicki prostor da ekoloska sigurnost postane mainstream, kao jedno od citave svite
novih sigurnosnih pitanja (Dalby, 1992.). Dakle, od 1989. nadalje, obavljeno je mno go
vise publikacija i studija o ekoloskoj sigurnosti, ukljucujuci znacajne sigurnosne
casopise, kao sto su Foreign Affairs (Matthews, 1989.) i International Security (Ho
mer-Dixon, 1991.). To je trebalo imati odredeni utjecaj na politike, na primjer pitanja
ekoloske sigurnosti bila su ukljucena u Strategiju nacionalne sigurnosti Sjedinjenih
drzava, a bila su i dio politika americkog State Departmenta, NATO-a te americkog
Ministarstva obrane (Barnett, 2001.). Ova promjena strateske okoline treci je razlog
zbog kojeg je ekoloska sigurnost sada vazan koncept sigurnosnih studija.

KLJUCNE TOCKE

• Ekoloska sigurnost postala je vazan koncept u sigurnosnim studijama zbog:

- razvoja znanosti o okolisu u razvijenim drzavama 1960-ih
- pokusaja osporavanja znacenja i prakse sigurnosti iz ekoloskog stajalista
- promjene strategjjskih okolnosti, osobito kraja Hladnog rata
• Danas postoji veliki broj multilateralnih sporazuma o okolisu.
• I politolozi i ekolozi doprinijeli su razvoju koncepta ekoloske sigurnosti.

GLAVNE INTERPRETACIJE EKOLOSKE SIGURNOSTI

Dakle, od pocetka 1990-ih ekoloska sigurnost je vazan koncept u sigurnosnim stu

dijama, a sve vise i u studijama o okolisu. Medutim, znacenje ekoloske sigurnosti je
neodredeno, vjerojatno zbog neodredenosti njezinih dvaju osnovnih pojmova - okolis
i sigurnost. Osnovno znacenje rijeci okolis jesu vanjski uvjeti koji okruzuju neki en
titet, medutim, maze se definirati i preciznije - kao zivi organizmi te fizicke i kemij-

21
 Ekoloska sigurnost

Tablica 11.1 $est glavnih interpretacija ekoloske sigurnosti

lme Entitet koji se stiti Glavni izvor rizika Opseg na koji se odnosi
Ekoloska sigurnost Prirodni okolis Ljudska aktivnost Ekosustavi
Zajednicka sigurnost Nacija driava Ekoloske promjene Globalni/ regionalni
Ekolosko nasilje Nacija driava Rat Nacionalni
Nacionalna sigurnost Nacija drzava Ekoloske promjene Nacionalni
0brana od "Zelenih" 0ruiane snage Zeleni/ mirovni pokreti 0rganizacijski
Ljudska sigumost Pojedinci Ekoloske promjene Lokalni

ske sastavnice citavog Zemljinog sustava (Boyden i ostali, 1990: 236). Sigurnost
je takoder sveobuhvatan, a opet neodreden koncept, kojeg je mozda najbolje
definirao Soroos (1997: 236) kao "uvjerenje ljudi dace nastaviti uzivati one stvari
koje su naj vaznije za njihov opstanak i blagostanje". Nejasnoca ovih rijeci
dovelaje do mnostva razlicitih znacenja ekoloske sigumosti.
Iz literature se moze razabrati sest osnovnih pristupa ekoloskoj sigumosti (vidi
Tablicu 11.1). Prvo, ekoloska sigumost moze se shvatiti kao utjecaj ljudskih aktivno-

PROSTOR ZA RAZMISLJANJE 11.1

Covjekov utjecaj na...

Tio
U zadnjih cetrdeset godina gotovo jedna trec:ina postojec:ih obradivih povrsina napu- stena je zbog erozije.
25% svih zemljista pogodeno je nekim oblikom degradacije zemlje.
Sume
Tijekom 1990-ih svake godine posjeceno je 16.1 milijun hektara prirodnih suma.
Za vrijeme 1990. i 2000. 99.3 milijuna hektara suma je posjeceno u Africi, Latinskoj Americi i Karibima.
Biolosku raznolikost
184 vrste sisavaca, 182 vrste ptica, 162 vrste riba i 1 276 vrsta biljaka kriticno su ugro- zene (ekstremno visok rizik izumi
Otprilike 27 000 vrsta nestane svake godine.
Pitkuvodu
Osamdeset drzava u kojima zivi 40% svjetske populacije dozivjelo je tesku nestasicu vode sredinom devedesetih.
Otprilike polovica svjetskih mocvarnih podrucja nestala je tijekom 20. stoljec:a
Obalna i morska podrucja
Otprilike polovica svih mangrovih suma nestala je u dvadesetom stoljec:u.
58% svjetskih koraljnih grebena ugrozeno je.
Atmosferu

Koncentracija CO 2porasla je za 30% od 1750. godine

lzvor: UNEP 2002., UNEP 2005.

21
 SUVREMENE SIGURNOSNE STUDIJE
sti na okolis. Ova interpretacija ekoloske sigumosti harem implicitno naglasava da su
ekosustavi i ekoloski procesi ti koji bi se trebali zastititi, da je ljudska aktivnost pri
marna prijetnja ekoloskom integritetu ljudska aktivnost (vidi Prostor za razmisljanje
11.1). U ovom pogledu ljudi su zasticeni samo u onoj mjeri u kojoj predstavljaju dio
okolisa (Rogers, 1997.). Ovo glediste oslanja se i na filozofiju "zelenih" i ekolosku
teoriju, pri cemu su sistemska meduovisnost, kompleksnost, tokovi, nesigumosti, har
monija i odrzivost glavne teme. Ono radikalno .osporava promisljanje o sigumosti, na
nacin da zahtijeva promjenu motiva za djelovanje s individualnog i nacionalnog in
teresa, do brige za sveopce blagostanje citavog drustveno-ekoloskog sustava planeta.
Ovaj radikalizam mozda objasnjava zasto je ova stajaliste o ekoloskoj sigumosti na
periferiji razmisljanja o ekoloskoj sigumosti.
Drugi kljucni pristup ekoloskoj sigumosti koncentrira se na zajednicku sigumost.
Uzroci i posljedice nekih ekoloskih problema nisu ograniceni granicama nacional
nih drzava. Neki problemi, kao sto su ozonske rupe i klimatske promjene, vrlo su
'globalni' po prirodi, u smislu da ih uzrokuju zajednicke emisije plinova iz mnogih
drzava, sto u konacnici i utjece na mnoge drzave. Medutim, reci da su ti problemi
'globalni' ne znaci da su sve drfave za njihjednako odgovome ili da su sve drfave od
njih jednako ugrozene (vidi raspravu o klimatskim promjenama kasnije u poglavlju,
te Studiju slucaja 11.1 i Prostor za razmisljanje 11.3). Ostali ekoloski problemi, kao
sto su kisele kise, smog te zagadenje i nestasica vode, cesto su uzrokovani od i utjecu
na vise od jedne drfave. To znaci da skupine drfava sa slicnim ekoloskim problemi
ma ne mogu jednostavno, unilateralno, postici ekolosku sigumost te stoga njihovi
zajednicki interesi nacionalne sigumosti zahtijevaju kolektivnu akciju. Ovo je logi
ka u pozadini mnogih sastanaka i sporazuma o kojima se raspravljalo u prethodnom
odlomku. Medutim, iako su mnogi ekoloski problemi do nekog stupnja 'zajednicki',
ne postoje dvije drzave koje imaju potpuno jednake interese, a sve imaju suverena
prava. Zbog ovih razloga multilateralni ekoloski sporazumi nisu znacajno zaustavili
ekolosku degradaciju.0 ostala cetiri glavna pristupa ekoloskoj sigumosti raspravlja
se pojedinacno u sljedecim odlomcima.

KLJUCNE TOCKE

I "okolis" i "sigurnost" su neodredeni koncepti.

lnterpretacije ekoloske sigurnosti razlikuju se s obzirom na entitet koji se treba zastititi te izvore opasnosti za taj ent
Vecina interpretacija ekoloske sigurnosti ne zahtijeva veliku promjenu u razmisljanju o sigurnosti u praksi buduci da
Pristupi ekoloske i ljudske sigurnosti prema ekoloskoj sigurnosti osporavaju sigurno­snu politicku zajednicu kako bi r

EKOLOSKE PROMJENE I NASILNI SUKOB

Veza izmedu ekoloskih promjena i nasilnih sukoba je sredisnja i dugotrajna preoku

pacija ekoloskih sigumosnih studija. Presudna su pitanja, na koja se tek treba dati

21
 Ekoloska sigurnost

uvjerljiv odgovor, pridonose li ekoloske promjene nastanku nasilnih sukoba, a ako

pridonose, na koji nacin?
Rani radovi o povezanosti izmedu ekoloskih promjena i nasilja mnogo su pre
uzeli od realisticke teorije medunarodnih odnosa te su se uvelike koncentrirali na
ogranicenost resursa i sukobe medu drzavama. Primjerice, Gleick (1991.) je tvrdio
da postoje jasne poveznice izmedu degradacije okolisa i nasilja, sugerirajuci kako
resursi mogu biti strateski ciljevi i stratesko orude, a razlike u opskrbljenosti resur
sima mogu biti izvor sukoba. Rani radovi Ullmana i Myersa (vidi Vazne citate
11.2) takoder su istrazivali mogucnost pojave medudrzavnih ratova uzrokovanih
ekoloskim i energetskim razlozima. Cesto se isticala mogucnost izbijanja ratova
medu drzavama sa zajednickim izvorima vode (vidi Prostor za razmisljanje 11.2).
Medutim, kriticari ovog stajalista poput Deudneya, liberalne teorije o nacinima na
koje slozena meduo visnost i trgovina ublazavaju ratove oko resursa te kasniji
valovi radova o ekoloskom nasilju, diskreditirali su ideju prema kojoj ekoloske
promjene mogu biti uzrok rata izmedu drzava.
Rast stanovnistva i njegova povezanost s degradacijom okolisa i nasilnim suko bima
takoder je bila tema ranih radova o ekoloskom nasilju (npr. Myers, 1987.). Me dutim,
veze izmedu rasta stanovnistva i ekoloskih promjena te ekoloskih promjena i nasilnih
sukoba nisu pretjerano jasne. Siromastvo i tehnologija su presudne dodatne varijable. U
drustvima koja imaju niske prihode i tehnoloski su zaostala veci broj ljudi znaci
vecu potrosnju prirodnih resursa za hranu, gorivo i skloniste, ali takoder moze znaciti
vise rada, a to moze dovesti do odrzivijih i ekoloski osvjestenijih oblika

PROSTOR ZA RAZMISLJANJE 11.2

Ratovi za vodu?
0 pretpostavci da bi se drzave mogle sukobljavati zbog vode uvelike se raspravlja medu
znanstvenicima, politicarima i u medijima. Primjerice, za Thomasa Naffa (1992: 25):
"Strateska cinjenica vode jest da u okolnostima oskudnosti ona postaje krajnje simbolic
no, zarazno, zaokruzeno, intenzivno, istaknuto, slozeno, mocno i prestizno pitanje, igra
nultog zbroja, koje ozbiljno inklinira ka sukobu i koje je iznimno tesko rijesiti:'
Vecina komentatora tvrdi kako ce buduci rat oko vode najvjerojatnije izbiti na Bliskom
istoku, regiji koja obiluje vjerskim, etnickim i politickim napetostima. Pozornost na pro
bleme zajednickih vodenih pravaca i oskudice vode u regiji skrenuo je Boutros Boutros
Ghali, egipatski ministar vanjskih poslova, koji je kasnije postao GlavniTajnik
Ujedinjenih naroda, a koji je navodno izjavio: "sljedeci rat u nasoj regiji vodit ce se oko
voda Nila, a ne politike" (citirano u Gleick, 1991: 20).
Ukupno 261 veliki rijecni sustav podijeljen je izmedu dvije iii vise drzava. Medutim,
ovaj geografski nesklad izmedu vode i nacionalnih granica ne znaci nuzno da ce se
drzave sukobljavati oko vode. I doista Aaron Wolf (1999) je pokazao kako se, unatoc
velikom rastu stanovnistva i povecanoj potraznji za vodom za poljoprivredu, industriju i
gradove u 20. stoljecu, vodilo svega sedam manjih okrsaja oko medunarodnih voda, u
usporedbi s potpisivanjem 149 novih sporazuma vezanih uz vodu. Cini se da su d rzave
spremnije suradivati nego se sukobljavati oko vode. Takoder, vezano uz Bliski istok,
detaljne analize koje su proveli brojni znanstvenici, kao sto su Allan (2002), Libiszewski
(1997) i Loner gan (1997), pokazuju kako doista ne postoji razlog ocekivati sukobe oko
vode u bliskoj buducnosti.

21
 SUVREMENE SIGURNOSNE STUDIJE

potrosnje. U drustvima s visokim prihodima i visokom tehnologijom, ljudi trose i do

sto puta vise energije i resursa od ljudi u drfavama u razvoju; na primjer, iako u Indiji
zivi 16.8% svjetskog stanovnistva ona proizvodi samo 4.6% svjetske emisije stetnih
plinova, dok Sjedinjene Drfave, sa 4.7% svjetske populacije, proizvode 23.2% svih
stetnih plinova. Ako nista drugo, ovo pokazuje da je povezanost izmedu ekoloskih
promjena i nasilnih sukobajos manje shvatljiva od povezanosti izmedu rasta stanov
nistva i ekoloskih promjena.
Veza izmedu stanovnistva, ekoloskih promjena i nasilnih sukoba najsustavnije je
istrazena na Sveucilistu u Torontu, u okviru Projektu o okolisu, stanovnistvu i sigur
nosti. Taj je projekt zapoceo 1994. godine i velikim se dijelom temeljio na ranijim
radovima voditelja projekta Thomasa Homera-Dixona (1991.). U okviru projekta pro
veden je niz studija slucaja, s ciljem istrazivanja veza izmedu rasta stanovnistva, ne
stasice obnovljivih izvora, migracija i sukoba. Te su studije ispitivale slucajeve gdje je
doslo do nasilnih sukoba te su potom pokusavale utvrditi utjecaj ekoloskih faktora na
stvaranje tih sukoba. Otprilike u isto vrijeme jos je jedan projekt pokrenut u Zurichu
- ENCOP (Environment and Conflict). Projekt je vodio Guenther Baechler (1999.),
a takoder je provodio studije slucaja o povezanosti izmedu ekoloske degradacije i
nasilja. Oba su projekta zavrsila krajem devedesetih.
Zajednicki nalazi oba projekta su sljedeci: nerazmjema potrosnja ogranicenih
re sursa presudan je faktor u nasilnim sukobima; nasilni sukobi_ukojima je jedan
od faktora oskudnost prirodnog okruzenja cesci su u drustvima gdje stanovnici
imaju male prihode i ovisni su o resursima; pritisak stanovnistva moze neizravno
doprinijeti nasilnim sukobima; kada mehanizmi koji olaksavaju prilagodbu na
oskudnost prirod nog okruzenja propadnu, nasilni sukobi su mnogo vjerojatniji. I
Homer-Dixon (1999.) i Baechler (1999.) smatraju kako ekoloske promjene nisu
izravni uzrok sukoba, ali da ponekad mogu biti otezavajuca okolnost. Obojica
smatraju kako ekoloske promjene vrlo vjerojatno ne mogu biti uzrokom rata
izmedu drzava.
Nakon zavrsetka projekta u Torontu i projekta ENCOP, pokrenuta su tri daljnja
istrazivanja o ekoloskom nasilju. Prvi od njih bio je niz kvantitativnih analiza
podata ka sakupljenih u cilju ispitivanja odnosa izmedu razlicitih ekoloskih i
drustvenih vari jabli, kao sto su nedostatak/obilje resursa, rast stanovnistva i razlike
u prihodima. Ove studije su eksperimentalno pokazale da su 'snazne drzave' manje
podlozne unutamjim sukobima, dok su drfave koje prolaze kroz znacajne
ekonomske i politicke promjene relativno podloznije unutamjim nasilnim sukobima
(Esty i ostali, 1999.). Veliki broj njih tvrdi kako i obilje prirodnih resursa, kao i
njihov nedostatak, potice oruzane su kobe (Collier, 2000.; de Soysa, 2000.). Studije
su takoder pokazale da je siromastvo vazna uzrocna varijabla u unutamjim
ratovima. Buduci da su ove studije ogranicene kvalitetom podataka koje koriste, a
nedostaju im detaljne informacije s terena, njihovi su rezultati neizbjezno, u
odredenoj mjeri, nepouzdani (Conca, 2002.).
Drugo novo istrazivanje o ekoloskom nasilju ima cilj saznati nesto iz
mimihodgo vora na ekoloske promjene, a ne iz slucajeva nasilja. Ovo je vazan
pristup ukoliko je cilj istrazivanja pomoci u sprjecavanju sukoba, buduci daje
razumijevanje onoga sto pridonosi mirujednako vazno kao i razumijevanje onoga sto
uzrokuje nasilje. Do sada je fokus ovog istrazivanja bio na suradnji izmedu drfava
oko zajednickih resursa, kao sto su rijeke i mora (Conca i Dabelko, 2002.). Ovaj
istrazivacki poduhvat sluzi kao koristan podsjetnik da je suradnja izmedu ljudi i

22
skupina takoder ishod zajednickih ekoloskih problema.

22
 Ekoloska sigurnost

KLJUCNE TOCKE

Ne postoje snazne uzrocne veze izmedu rasta stanovnistva, ekoloskih promjena i na- silnih sukoba.
Ekoloske promjene nisu izravan uzrok sukoba, ali ponekad mogu biti otezavajuca okolnost.
Ekoloske promjene ne smatraju se mogucim uzrokom ratova izmedu drzava.
Skupine koje imaju zajednicke ekoloske probleme, mogu i suradivati u njihovom rjesavanju.

Posljednji od novih pristupa u istrazivanjima okolisa i nasilja ukljucuje detaljna te

renska istrazivanja podrucja koja su iskusila ekoloske probleme i nasilje. Te su
studije naglasile vaznost nejednakih posljedica drustvenih i ekoloskih promjena.
Primjerice, neprimjerena distribucija zarade od crpljenja energetskih izvora bila je
faktor nasi lja u zapadnom dijelu Bornea-Kalimantanu (Peluso i Harwell, 2001.), u
delti Nigera (Watts, 2001.) te na otoku Bougainville (Boge, 1999.). Oni dokazuju
da se citav niz ekonomskih, politickih i kulturnih procesa, koji stvaraju i odrzavaju
moc, smatra vaz nijim uzrocima nasilja (ali i faktorima sprjecavanja i rjesavanja)
od trenutnih ekolos kih promjena koje se dogadaju.
STUDIJA SLUCAJA 11.1

Klimatske promjene i drzave-atoli

Atoli su prsteni koraljnih grebena koji okruzuju lagunu, koji se sastoje od malih otocica
s prosjecnom nadmorskom visinom od dva metra. Pet je drzava koje su u potpunosti
sastavljene od niskih atola: Kiribati (85 000 stanovnika), Maldivi (309 000 stanovnika),
Marsalovi otoci (58 000 stanovnika), Tokelau (2 000) i Tuvalu (10 000 stanovnika).
Vrlo je vjerojatno dace klimatske promjene uzrokovati podizanje morske razine izmedu
9 i 88 centimetara do 2100. godine. Drzave-atoli vrlo su osjetljive na podizanje morske
razine zbog visokog omjera obalnog podrucja s obzirom na ukupnu povrsinu, nedostat
ka uzdignutih povrsina, mekih, odnosno niskih obala, relativno guste naseljenosti i niskih
prihoda kojima bi se financirale zastitne mjere. Takoder, klimatske promjene mogle bi
rezultirati intenzivnijim oborinama te susama. Zdruzeni ucinak promjena na drustva koja
i.ive na atolima vjerojatno ce ukljucivati eroziju morske obale, cesce poplave, zagadiva
nje vodonosnih podrucja morskom vodom te smanjenu sigurnost prehrane uzrokovane
slabijim urodima u poljoprivredi i ulovima u ribarstvu. Svjetska banka procjenjuje da bi
se do 2050. godine atol Tarawa na Kiribatiju mogao suociti s godisnjim stetama u iznosu
od 13 do 27% trenutnog BOP-a Kiribatija.
Ova kombinacija promjena u prosjecnim uvjetima i ekstremnim dogadajima koje su
uzrokovane klimatskim promjenama, mogla bi znaciti da drzave-atoli nece biti u mo
gucnosti zadrzati svoje stanovnistvo, cak i uz umjereni razmjer klimatskih promjena. Ova
opasnost za suverenost drzava-atola zasigurno je veca od bilo kakve opasnosti koja bi im
mogla predstavljati neka druga drzava - i doista, nuklearni pokusi na Marsalovim otoci
ma i velike bitke na Kiribatiju za vrijeme Drugog svjetskog rata imali su relativno malen
utjecaj u usporedbi s rizicima koje predstavljaju klimatske promjene. Ova opasnost koju
klimatske promjene predstavljaju za nacionalnu suverenost vrlo je jasan primjer nacio
nalne (i ljudske) ekoloske nesigurnosti.
lzvor: Barnett i Adger, 2003.

22
 SUVREMENE SIGURNOSNE STUDIJE

EKOLOSKE PROMJENE I NACIONALNA SIGURNOST

Vecina interpretacija ekoloske sigurnosti polaze od postojecih teorija nacionalne si

gumosti, u koje potom ugraduju pitanja okolisa. Ova je svakako bio pristup ranih
teo reticara ekoloske sigumosti ijedanje od razloga zasto se tolika pozomost
posvecivala ekoloskom nasilju. Medutim, bez obzira na to mogu li ekoloske
promjene uzrokovati nasilje unutar ili izmedu drzava, na suptilnije nacine one
mogu ugroziti nacionalnu sigurnost.
Ekoloske promjene mogu oslabiti ekonomsku bazu koja odreduje vojnu sposob
nost. U nekim razvijenim drzavama te u vecini drzava u razvoju prirodni izvori i
upotreba prirodnog okruzenja vazni su za ekonomski razvoj i zaposljavanje.
Prihodi i zaposljavanje u primarnim sektorima, kao sto su poljoprivreda,
sumarstvo, ribarstvo i rudarstvo te u uslugama koje ovise o okolisu, kao sto su
turizam, mogu na razlicite nacine biti pogodeni ekoloskim promjenama. Primjerice,
cesto se spominje da je na gli gospodarski razvoj Kine - pomocu kojega se
financirao i program njezine vojne modemizacije - ekoloski neodrziv, zbog
pomanjkanja i zagadenja vode te degradaci je obradivih povrsina. Dakle, u nekim
slucajevima, ukoliko prirodna kapitalna baza gospodarstva erodira, tada ce biti
ugrozene i dugorocne sposobnosti njezinih oruzanih snaga. S obzirom da ljude izlafu
zdravstvenim rizicima, ekoloske promjene mogu narusiti i ljudski razvoj, kojeg Sen
(1999.) smatra vaznim za gospodarski razvoj. Dru gim rijecima, aka gospodarski
razvoj maze biti ekonomski neodrziv, tada i nacionalna sigurnost maze biti jednako
tako neodrziva.

POZADINA 11.2

Strategija nacionalne sigurnosti za novo stoljece - strategija nacionalne si

gurnosti Sjedinjenih Drfava iz 1998.
• Strategija nacionalne sigurnosti iz 1998. bila je prvo znacajnije politicko ocitovanje o
nacionalnoj sigurnosti koje je na znacajan nacin ukljucilo ekoloska pitanja. Ovdje su
neki isjecci:
• "iste snage koje nas zblizavaju povecavaju nasu meduovisnost i cine nas ranjivijima
na sile kao sto su ekstremni nacionalizam, terorizam, kriminal, zagadenje okolisa i
slozeni tokovi trgovine i ulaganja koji nemaju granica" (str. iii).
• "Mi tezimo ciscem globalnom okruzenju kako bismo zastitili zdravlje i dobrobit nasih
gradana. Sve losije stanje okolisa ne samo da ugrozava javno zdravlje, ono sprjecava
gospodarski rast i maze izazvati napetosti koje su prijetnja medunarodnoj stabilnosti.
Nas dugorocni prosperitet i sigurnost ovise o mjeri u kojoj ostale nacije vjer1..1ju da mo
raju sudjelovati u neodrzivoj eksploataciji prirodnih resursa" (str. 5).
• "Krize su sprijecene - a americka preventivna diplomacija ponovo stavljena u praksu -
putem americkih programa odrzivog razvoja koji promicu dobrovoljno planiranje obi
telji, osnovno obrazovanje, zastitu okolisa, demokratsko upravljanje i vladavinu prava
te ekonomsko jacanje privatnih gradana" (str. 8).
• "Trenutno meclunarodno sigurnosno okruzenje predstavlja razlicit skup prijetnji na
sim trajnim ciljevima, a time i nasoj sigurnosti"... (ukljucujuci) "terorizam, meduna
rodni kriminal, trgovinu drogom, ilegalnu trgovinu oruzjem, nekontrolirane migracije
izbjeglica i zagadenje okolisa" (koji) "predstavljaju prijetnju americkim interesima, gra
danima i samom americkom tlu" (str. 10).

22
 Ekoloska sigurnost

I dok su mnogi ekoloski problemi s kojima se drzave susrecu uzrokovani unu

tamjim razvojem dogadaja u tim drzavama, neki su problemi velikim dijelom izvan
njihove kontrole. Primjeri ukljucuju utjecaj globalnih emisija tvari koje unistavaju
ozonski omotac na broj slucajeva raka koze ujuznim geografskim sirinama,
posljedi ce nuklearnih pokusa u Francuskoj Polineziji na Marsalovim otocima u
kolonijalnom razdoblju, posljedice nesrece na cemobilskom nuklearnom reaktoru
1986. na zemlje Istocne Europe, utjecaj sumskih pozara u Indoneziji na zagadenje
zraka u Maleziji i Singapuru te utjecaj globalnih emisija staklenickih plinova na
nizinske drzave i drza ve s velikom klimatskom nepostojanoscu (primjerice, dizanje
morske povrsine za 45 cm potencijalno bi rezultiralo gubitkom 11% povrsine
Bangladesa, sto bi 5.5 milijuna ljudi prisililo na preseljenje) (vidi Studiju slucaja
11.1). Prekogranicni tokovi razliku ju se od tradicionalnih vanjskih sigumosnih
prijetnji, zbog toga sto ih je nemoguce kontrolirati, a najcesce su nenamjemi; u tom
smislu to su 'prijetnje bez neprijatelja' (Prins, 1993.).
Medutim, shvacanje ekoloskih problema kao pitanja nacionalne sigumosti nije u
potpunosti neproblematicno. Daniel Deudney (1990.) nudi tri razloga zasto je
povezi vanje ekoloskih problema s nacionalnom sigumoscu analiticki varljivo. Prvo,
on tvrdi kako su vojne prijetnje razlicite od ekoloskih prijetnji, zbog toga sto su
vojne prijetnje svjesno nametnute, a uzroke prijetnji je lako identificirati, dok su
ekoloske prijetnje nenamjeme a njihovi uzroci su cesto nejasni. Drugo, Deudney
smatra da povezivanje ekoloskih pitanja s nacionalnom sigurnoscu mozda nece
imati ucinak mobiliziranja vece pozomosti i djelovanja na ekoloske probleme, nego
ce posluziti jacanju posto jece sigumosne logike i institucija. Postoje razumni
razlozi pretpostavke da je tome tako, kao sto se tvrdi i u Pozadini 11.2 i u sljedecem
odlomku. Treci Deudneyev argument protiv ekoloske sigumosti jest da ekoloske
promjene nisu izgledan uzrok ratova izmedu drfava (o cemu se raspravljalo u
prethodnom odlomku). Dakle, iako postoje razlozi da se ekoloski problemi smatraju
problemima nacionalne sigumosti ostaje problem interpretacije - sto cini
nacionalnu sigumost, kome je namijenjena i kako se postize?

KLJUCNE TOCKE

• Ekoloske promjene mogu izloziti riziku za kvalitetu i kvantitetu resursa dostupnih

drzavi.
• Ekoloske promjene mogu ugroziti ekonomsku snagu mnogih drzava.
• Ekoloske promjene predstavljaju rizik za zdravlje stanovnistva u mnogim zemljama.
• Neki ekoloski rizici dolaze preko drzavnih granica te su nenamjerni.
• Povezivanje ekoloskih pitanja s pitanjima sigurnosti mozda ne pomaze rjesavanju eko
loskih problema.

ORUZANE SNAGE I OKOLIS

Povezivanje ekoloskih promjena sa sigumoscu neizbjezno znaci i razmatranje veze

izmedu najvaznije sigumosne institucije - vojske - i okolisa. Kada se razmatra
uloga vojske javljaju se neke od najdubljih suprotnosti s konceptom ekoloske
sigumosti. Cilj vecine vojski je pobjeda u ratu te se one za to pripremaju, a ponekad
i sudjeluju

22
 SUVREMENE SIGURNOSNE STUDIJE

u ratovima s razomim posljedicama za ljude i okolis. Ovo je u znacajnoj suprotnosti s

eiljevima ekoloskog pokreta koji zeli postici mir i odrzivi razvoj.
Ratovi gotovo uvijek rezultiraju ekoloskom degradaeijom. Upotreba nukleamog
oruzja u Japanu, defolijanata (kemijske supstanee koje uzrokuju opadanje lisca -
op. prev.) u Vijetnamu, streljiva sa zasicenim uranom u Kuvajtu i na Kosovu,
paljenje naftnih busotina u Kuvajtu, unistavanje usjeva u Eritreji te isusivanje
mocvara u ju goistocnom Iraku, primjeri su izravnog utjeeaja rata na prirodno
okruzenje. U vecini slucajeva, posljediee tih djelovanja traju jos mnogo vremena
nakon kraja sukoba.
Ratovanje takoder ima i indirektan - ali na mnoge nacine dalekosezniji - utjeeaj
na okolis. U rnnogim slucajevima, vojna potrosnja se odrzava iskoristavanjem
resur sa, au nekim su slucajevima resursi glavni izvor sukoba. Primjeriee, drvena
grada u Kambodzi i Bunni, drago kamenje u Afganistanu i dijamanti u Sierra
Leoneu, bili su izvor prihoda za oruzane skupine. U ovakvim vrstama sukoba,
kontrola i iskorista vanje resursa od najvece su vaznosti, dok se o ekoloskim i
drustvenim posljedieama iserpljivanja ne razmislja. Nasilni sukobi gotovo uvijek
ukljucuju osporavanje odre denog teritorija protivnika, ponekad i s pratecim
ekoloskim ucineima. Cesto se upo trebljavaju nagazne mine, tako da trenutno postoji
oko 100 milijuna mina postavljenih u 90 drzava, koje onemogucavaju pristup zemlji
koja bi se mogla iskoristiti. Osobito pogodene zemlje ukljucuju Angolu,
Afganistan, Kambodzu i Irak.
Rat takoder utjece na ekonomski razvoj, na nacin koji indirektno utjece i na
oko lis. Primjeriee, novae potrosen na naoruzanje je novae koji je mogao biti
potrosen na drustvene i ekoloske aktivnosti. Rat odvraca strane investieije i pomoc,
remeti unutarnja trzista, a cesto rezultira padom izvoza. On iserpljuje i ostecuje
radnu snagu, predstavlja ogroman teret za zdravstvo i unistava proizvodna sredstva,
kao sto su tvor niee te komunikaeijsku i energetsku infrastrukturu. Rat cesto rezultira
porastom vanj skog duga, povecanim razlikama u primanjima, smanjenom
proizvodnjom hrane te padom BDP-a po glavi stanovnika. Takoder stvara
izbjegliee i uzrokuje raseljavanje stanovnistva unutar drzave. Na pocetku 2002.
godine 19,8 milijuna ljudi bili su pod skrbi UNHCR-a, ukljucujuci 12 milijuna
sluzbenih izbjegliea. Dodatnih 25 milijuna je raseljeno, ali zive unutar svojih
maticnih drzava.
Svi ovi ekoloski, ekonomski i drustveni ucinei rata negativno utjecu na covjekov
pristup onim vrstama resursa koje sami trebaju razviti na ekoloski odrziv nacin. Oni
takoder smanjuju kolicinu ekonomskih resursa dostupnih vladama i zajednieama za
implementiranje ekoloskih politika i programa, ogranicavaju pristup onim vrstama
tehnologije koje su potrebne za odrzivi gospodarski razvoj, obustavljaju obrazovanje
i ogranicavaju ucenje o politikama koje je potrebno za razumijevanje i odgovara
nje na ekoloske probleme, ostecuju infrastrukturu potrebnu za ucinkovitu i pravednu
distribueiju resursa, kao sto su voda, elektricna energija i hrana te slabe institueije i
soeijalnu koheziju kojaje potrebna kako bi se drustvo nosilo sa svojim ekoloskim pro
blemima. Dakle, oruzane snage vode rat, a rat je iznimno los za ekolosku sigumost.
Osim sto uzrokuje velike ekoloske posljediee za vrijeme rata i za vrijeme mira voj
ska uzrokuje ekolosku stetu. Vojska bi doista mogla biti najveci institueionalni
izvor degradaeije okolisa na svijetu (Prostor za razmisljanje 11.3). Ovo namece
ozbiljna pitanja o mogucnosti pozitivne uloge vojske u zastiti okolisa i njegovom
oporavku. Unatoc tome, 1990-ih americko Ministarstvo obrane (Department of

22
Defence-DOD) tvrdilo je daje dalo pozitivan doprinos ekoloskoj sigumosti, kroz,
primjeriee, podrsku "vojnoj spremnosti americkih oruzanih snaga, osiguravajuci im
stalni pristup zraku,

22
 Ekoloska sigurnost

PROSTOR ZA RAZMISLJANJE 11.3

Utjecaj oruzanih snaga na okolis

• Tijekom 1980-ih americka je vojska bila najveci posjednik poljoprivrednog zemljista
na Filipinima.
• Americki program nuklearnog naoruzanja provodio se u 34 drzave i pokrivao je oko
971.2 milijuna hektara zemlje; procjenjuje se da ce troskovi dekontaminacije
iznositi otprilike 200-300 milijardi dolara.
• Nuklearni pokusi provedeni su na sedam lokacija u Juznom Pacifiku, sto je dovelo
do toga da su cetiri otoka u potpunostima nenastanjiva dokje kodstanovnika
Marsalovih otoka ucestalost oboljenja od raka postala natprosjecna.
• Nekadasnji Sovjetski Savez izbacio je gotovo 17 000 kontejnera nuklearnog otpada i
oko 21 nuklearni reaktor u Barentsovo i Karsko more.
• Americka vojska proizvede vise otrovnih tvari od pet vodecih americkih kemijskih tvrt
ki zajedno.
• U Sjedinjenim Drzavama postoji 26 americkih vojnih baza u kojima se nalaze opasne
otrovne tvari; troskovi ciscenja procjenjuju se na preko 400 milijardi dolara.
• Koristenje aluminija, bakra, nikla i platine za vojne svrhe u cijelom svijetu prelazi potra
znju za svim tim materijalima zajedno u zemljama u razvoju.
• Jednu cetvrtinu kerozina u svijetu potrose vojni avioni.
• Americki vojnoindustrijski kompleks mogao bi biti odgovoran za najmanje 10%
ame ricke emisije 2
CO sto ih cini odgovornima za otprilike 2-3 % svih globalnih
emisija iii vise od cijele Aus.tralije, Finske, Svedske i Novog Zelanda zajedno.
lzvor: Dycus 1996., Heininen 1994., Renner 1991., Seager 1993.

zemlji i vodi potrebnima za vjezbe i testiranje" te doprinosom "oruzanim sustavima

koji su postali ucinkovitiji, jeftiniji i imaju bolje ekolos,ke karakteristike" (Barnett
2001: 79). Ovaj i ostali odgovori Sjedinjenih Drfava sugeriraju da u Deudneyevoj
brizi oko ekoloske sigumosti (o kojoj se raspravljalo u prethodnom odlornku) ima
ponesto istine: ono sto Ministarstvo obrane osigurava pomocu ovih mjera
"ekoloske sigumosti" jest vlastita sposobnost za vodenje ratova.
Pretpostavka da ekoloske promjene mogu biti uzrok orufanih sukoba odrazava se
i na orufane snage. Ako je vjerojatno dace ekoloske promjene uzrokovati nestabilnije
medunarodno okruzenje, primjerice, putem ratova uzrokovanih ekoloskim razlozima,
tada to znaci da su oruzane snage jos uvijek potrebne kako bi se pomogle boriti protiv
tih negativnih posljedica. Na taj nacin, tvrdnje o opasnostima koje ekoloske promjene
predstavljaju za sigurnost pomazu u opravdavanju postojanja sigumosnih institucija,
poput oruzanih snaga, iako one mogu imati znacajne ekoloske posljedice.

KLJUCNE TOCKE

Oruzane snage imaju vrlo razlicite ciljeve od ekoloskih pokreta.

Rat uzrokuje zagadenje okolisa.
Oruzane snage su najveci potrosaci resursa i glavni zagadivaci.

22
 SUVREMENE SIGURNOSNE STUDIJE
EKOLOSKE PROMJENE I LJUDSKA SIGURNOST

Koncept ekoloske sigumosti odnosi se na sektor sigumosti (okolis), a ne na referentni

objekt koji se treba zastititi. Prema tome, moguce je govoriti o ekoloskoj sigumosti
medunarodnog sustava, nacionalnih dr:fava, ili kao sto cemo objasniti u ovom poglav
lju, ljudi (ljudska sigurnost) (vidi i 6. poglavlje). Okolis je jedan od sedam sektora
identi:ficiranih u ranoj de:finiciji ljudske sigumosti Programa Ujedinjenih naroda za
razvoj (1994.) (ostali su ekonomija, prehrana, zdravlje, osobna sigumost, sigumost
zajednice i politicka sigumost), tako da su ekoloske promjene vec neko vrijeme iden
ti:ficirane kao pitanje ljudske sigumosti.
Dok su nacini na koji ekoloske promjene prijete dobrobiti medunarodnog
sustava i drzava pomalo nejasni i hipotetski, nacini na koji one utjecu na dobrobit
pojedinaca i zajednica su ociti. Ljudi su ekoloski nesigumi na mnogo razlicitih
nacina te iz mnogih razfoga. Opcenito govoreci, odrednice ekoloske sigurnosti su:
mjesta na kojima ljudi zive i priroda ekoloskih promjena na tim mjestima; koliko su
ljudi osjetljivi na stetu koju uzrokuju ekoloske promjene te sposobnost ljudi da se
prilagode na ekoloske promjene. Primjerice, preostali farmeri u planinama Istocnog
Timora ovise gotovo is kljucivo o njihovoj vlastitoj proizvodnji hrane, zaraduju vrlo
malo ili nimalo novca (u prosjeku manje od 0.55 dolara dnevno), njihove farme
nemaju navodnjavanje, tlo koje obraduju nije pretjerano plodno i erodira,
infrastruktura za spremanje i prijevoz hrane nije dobro razvijena, poljoprivredna
produktivnost je niska, a padaline su promjenji ve. Stoga u doba godine kada kisa
izostane, proizvodnja hrane opada, a farmeri nema ju nikak:vu sposobnost
nadomjestiti svoju prehranu ostalim izvorima hrane, buduci da nemaju novca da je
kupe. Kao rezultat, glad i pothranjenost siroko su rasireni u Istoc nom Timoru u
susnim godinama, primjerice u razdoblju 2003-4. je 110 000 ljudi tre balo pomoc u
hrani. U ovom slucaju, ekoloska nesigurnost timorskih farmera funkcija je :fizickih
obiljezja njihovog okruzenja - oni zive u strmim planinskim podrucjima s
neplodnom zemljom i promjenjivim padalinama te su takoder ovisni o obradivanju
te zemlje kao jedinom izvoru uzdrzavanja - kad bi imali altemativne izvore prihoda,
mogli bi si priustiti kupovinu hrane. Sposobnost farmera na Istocnom Timoru da se
prilagode degradaciji zemlje i nestasici vode ogranicena je siromastvom- kad bi
imali vise novca, mogli bi si priustiti ulaganje u sustave navodnjavanja, programe
kontrole erozije tla, sustave spremanja hrane, traktore i umjetna gnojiva, za
povecanje proi zvodnje, tako da ne bi dolazilo do oskudica hrane za vrijeme susnih
godina. Uzroci ove ekoloske nesigurnosti timorskih farmera ne leze toliko u
karakteristikama okolisa u kojem zive, vec u dubokom ruralnom siromastvu koje je
posljedica dvedesetpetogo disnje okupacije Istocnog Timora od strane indonezijskih
oruzanih snaga.
Usporedba izmedu timorskih i australskih farmera pokazuje kako je ljudska eko
loska nesigumost vise drustveno konstruirana, nego odredena prirodom. Australski
farmeri zive u slicnim prirodnim uvjetima (neplodno tlo i promjenjive padaline), ali
jedu vrlo malo, ili uopce ne jedu svoje proizvode, koje umjesto toga prodaju na trzi
stu, navodnjavanje je siroko dostupno, transport hrane i sustavi pohranjivanja hrane
modemi su i ucinkoviti, svatko si lako moze priustiti gnojiva i pesticide, visoka je
razina vladine potpore, a postoji i srok spektar mogucnosti za zaradu izvan farme.
Prema tome, kada susa pogodi Australiju, farmeri ne ostaju gladni, au najgorem slu
caju izgube nesto stoke i nesto novca. I za timorske i za australske farmere, doci ce

22
do cestih promjena klime uzrokovanih klimatskim promjenama, a iako ce australskim

22
 Ekoloska sigurnost

fannerima biti tesko prilagoditi se kako bi zadrzali trenutnu razinu prihoda, za timor ske
farmere moglo bi biti rnnogo teze proizvesti dovoljno hrane kako bi njihova djeca
ostala zdrava.
Prema tome, ekoloske promjene ne ugrozavaju ljudsku sigurnost odvojeno od
si rokog spektra drustvenih faktora, ukljucujuci siromastvo, razinu potpore (ili
diskri minacije) koju zajednice primaju od drzave, ucinkovitost procesa donosenja
odluka te razmjer drustvene kohezije unutar ranjivih skupina i oko njih. Ovi faktori
odredu ju sposobnost prilagodbe pojedinaca i drustava na ekoloske promjene, na
nacin da im ono to je vrijedno ne bude ugrozeno. U smislu ekoloskih promjena,
primjerice, uzvodni potrosaci vode, udaljeni zagadivaci atmosfere, multinacionalne
rudarske i drvne kompanije, regionalni klimatski procesi i niz ostalih udaljenih
subjekata i pro cesa velikih razmjera utjecu na sigurnost covjekovog koristenja
prirodnih resursa. Na slican nacin i drustvene detenninante nesigurnosti, procesi
velikih razmjera, kao sto

PROSTOR ZA RAZMISLJANJE 11.4

Nejednakost i ekoloska nesigurnost

Nejednakosti u potrosnji
• Najbogatijih 20% svjetskog stanovnistva:
konzumira 45% sveg mesa i ribe
potrosi 58% svih energetskih resursa
potrosi 84% papira
posjeduje 87% vozila na svijetu
• Najsiromasnijih 20% svjetskog stanovnistva:
konzumira 5% sveg mesa i ribe
potrosi 4% svih energetskih resursa
potrosi 1.1% papira
posjeduje manje od 1% vozila na svijetu
Nejednakosti u zagadivanju
• Prosjecna osoba u razvijenoj zemlji proizvodi onoliko zagadenje koliko proizvede
30 ljudi u nerazvijenim zemljama.
• Najbogatijih 20% stanovnistva na svijetu proizvode 53% emisije ugljicnog dioksida,
a najsiromasnijih 20% proizvodi 3%
Razlike u nesigurnosti
• Od 4.4 milijarde ljudi koji zive u drzavama u razvoju:
60% nema osnovne zdravstvene usluge
30% nema pristup pitkoj vodi
• Svake godine losa kvaliteta vode u drzavama u razvoju uzrokuje 5 milijuna smrtnih
slucajeva zbog proljeva - od cega su 3 milijuna djeca.
• Oneciscenje zraka uzrokuje:
6 400 smrtnih slucajeva godisnje u Mexico Cityju
175 000 preranih smrti godisnje u Kini
lzvor: UNDP 1998

23
 SUVREMENE SIGURNOSNE STUDIJE

KLJUCNE TOCKE

Ekoloska sigurnost vazna je sastavnica ljudske sigurnosti.

Fizicke promjene okolisa samo su jedan aspekt ljudske ekoloske nesigurnosti, a ostali su faktori mjera u kojoj se ljud
Nisu svi ljudi jednako ekoloski ugrozeni.
Ljudi koji su ekoloski nesigurni, takoder su cesto ugrozeni i na druge nacine.

su ratovi, korupcija, trgovinska ovisnost i ekonomska liberalizacija utjecu na

ljudsku osjetljivost na ekoloske promjene i na njihovu sposobnost da im se
prilagode. Ko nacno, procesi iz proslosti, poput kolonizacije i rata, oblikuju
sadasnje nesigumosti, a trenutni procesi, poput klimatskih promjena i liberalizacije
trgovine, oblikovat ce buduce nesigumosti.
Dakle, razumijevanje ljudske ekoloske nesigumosti zahtijeva razumijevanje veli kog
broja proslih i sadasnjih procesa koji stvaraju bogatstvo na nekim mjestima, a si
romastvo na drugima, ekoloske promjene na nekim mjestima, ali ne i na drugima. Pro
stor za razmisljanje 11.4 opisuje neke od postojecih razina nejednakosti, koje za neke
ljude uzrokuju ekolosku sigurnost, a za neke ekolosku nesigumost. Prema tome, iako
je fokus ljudske sigumosti na pojedincu, procesi koji potkopavaju ili jacaju ljudsku
sigurnost cesto nisu lokalni. Prema tome, na slican nacin, odgovor na ljudsku ekolosku
nesigurnost ne lezi samo u lokalnom stanovnistvu, vec u institucijama na visoj razini,
kao sto su drzave, medunarodni sustav, privatni sektor, civilno drustvo i potrosaci u ra
zvijenim zemljama. U tom pogledu, cak i pristup ekoloskoj sigumosti koji je usmjeren
na ljudsku sigurnost mora u obzir uzeti nacionalne drzave i njihove sigurnosne politike.

OKOLI$ Ill SIGURNOST?

Sigurnost je mocan izraz. Kada se neki problem identi:ficira kao sigumosno pitanje,
moze dovesti do drzavne monopolizacije rjesenja (vidi 7. poglavlje) (Waever
1995.). Ekolozi su ekolosku sigurnost iskoristili kako bi 'sekuritizirali' ekoloske
probleme - ucinili ih pitanjima 'visoke' politike kojajamci izvanredne odgovore
vladajednake po razmjeru i hitnosti njihovim odgovorima na tradicionalnije sigurnosne
prijetnje. Tako der su iskoristili ekolosku sigumost kako bi naglasili oportunitetne
troskove obrambe ne potrosnje te utjecaj vojnih aktivnosti na okolis, ukljucujuci i
rat. Ovo je 'politicka logika' ekoloske sigumosti (Soros, 1994.).
Ovaj sekuritizacijski potez do neke je mjere povecao vaznost ekoloskih pitanja
medu kreatorima i agencijama vanjske i sigumosne politike, tako daje opcepriznato
da se ekoloske promjene u nekom smislu mogu smatrati sigumosnim pitanjima.
Ove su promjene vecinom povezane sa sirenjem sigumosnih pitanja, medutim,
malo je stvamih promjena u politikama i aktivnostima, u smislu referentnog objekta
ekolos ke sigurnosti. Fokus vecine istrazivanja i radova o ekoloskoj sigumosti i
ekoloskom nasilju, ekoloskim prijetnjama nacionalnoj sigumosti te podizanju
ekoloske svijesti u oruzanim snagama navodi da je ekoloska sigurnost drzave ono
sto je jos uvijek naj vaznije za sigumosnu politicku zajednicu. Doista, moguce je da
su koncept ekoloske

23
 Ekoloska sigurnost

sigumosti i njegove poruke o predstojecim opasnostima potaknule sigumosne insti

tucije da ekoloska pitanja upotrijebe na nacin koji pogoduje uobicajenom odrzavanju
nacionalne sigumosti.
Prema tome, za ekoloske i mirovne pokrete, ekoloska sigumost nije dovela do
zamjene vojne sigumosti za ekolosku sigumost ili povecala sredstva namijenjena
rjesavanju ekoloskih problema. Umjesto toga, ekoloska pitanja su se militarizirala;
naglasak je stavljen na ekoloske promjene kao uzrok nasilnog sukoba, a ne ljudske
nesigumosti; te na rjesavanje ekoloskih prijetnji iz drugih podrutja, umjesto usmje
ravanja na vlastite uzroke ekoloskih promjena. U ovom smislu, mnogo toga sto se
naziva "ekoloska sigumost" ima malo veze s okolisem, a mnogo veze sa
sigumoscu.
Argumenti protiv ukljucivanja orufanih snaga u ekoloska pitanja takoder
potjecu od tradicionalnog pristupa nacionalnoj sigumosti. Glavni sigurnosni planeri
smatraju da oruzane snage, ukljucivanjem u netradicionalne aktivnosti poput zastite
okolisa, zrtvuju svoju vojnu sprernnost.
Unatoc svim ovim tvrdnjama, postoje dobri razlozi za nastavak koristenja kon cepta
ekoloske sigumosti. Djelomicno su ga prihvatile razvojne agencije, buduci da on
pomaze u objasnjavanju ekoloskih dimenzija drustvene ranjivosti. Uspjesnije od
standardnih koncepata kao sto su odrzivost i ranjivost prikazuje kriticnu prirodu eko
loskih problema, kao sto su utjecaj klimatskih promjena na drzave-atole ili utjecaj
zagadene vode na zdravlje. Ekoloska sigumost maze posluziti kao integrirajuci kon cept
koji povezuje lokalnu (ljudska sigumost), nacionalnu (nacionalna sigumost) i globalnu
(medunarodna sigumost) razinu ekoloskih promjena i odgovora na te pro mjene.
Nadalje, ekoloska sigumost pomaze u stvaranju novih znanja i svijesti, buduci da
ukljucuje povezivanje medunarodnih odnosa s razvojnim i ekoloskim studijama. Ona
nudi zajednicki jezik koji omogucuje razmjenu znanja izmedu ljudi iz razlici tih
grana vlasti, civilnog drustva i znanosti u razvijenim i nerazvijenim dijelovima svijeta.
Konacno, ekoloska sigumost jos uvijek pomaze u osporavanju legitirnnosti dominantne
sigumosne paradigme, ukazujuci na kontradikciju izmedu jednostavnih vojnih i
drfavnih pristupa nacionalnoj sigumosti i slozene, slojevite i prekogranicne prirode
ekoloskih tokova.

KLJUCNE TOCKE

• Ekoloska sigurnost na neki je nacin sekuritizirala ekoloske probleme.

• Ekoloska sigurnost nije ucinila mnogo u rjesavanju ekoloskih problema.
• Ekoloska sigurnostje mozda pomogla u zastiti sigurnosti.
• Ekoloska sigurnost pomaze u stvaranju novih koalicija subjekata i interesa.

ZAKLJUCAK

Ekoloska sigumost jedno je od kljucnih novih sigumosnih pitanja koje je pomoglo

prosiriti znacenje sigumosti u posthladnoratovskom razdoblju. Onaje rezultat
napora ekoloskih pokreta da se skrene pozomost na ekoloska pitanja i ospore
prakse nacio nalne sigumosti, sve veceg priznavanja da ekoloski problemi
zahtijevaju zajednicki pristup sigumosti i rasta multilateralnih ekoloskih sporazuma
te strateskog vakuu ma nastalog s krajem Hladog rata. Prema tome, unatoc

23
dvadeset godina prethodnog

23
 SUVREMENE SIGURNOSNE STUDIJE

razmisljanja o vezi izmedu okolisa i sigumosti, koncept ekoloske sigurnosti tek je

1990-ih postao znacajan i poceo se pojavljivati u znanstvenim casopisima, govorima
politicara i sigumosnih duznosnika te u radu organizacija za zastitu okolisa.
Postoji rnnogo razlicitih interpretacija ekoloske sigumosti, buduci da postoji rnnogo
razlicitih pristupa sigurnosti ijos vise pristupa ekoloskirn promjenama. Na dva razlicita
kraja spektra su stajalista onih ljudi koji slijede tradicionalnu paradigmu nacionalne
sigurnosti, koji ekolosku sigurnost shvacaju kao nacin na koji ekoloske promjene mogu
biti uzrok oruzanih sukoba izmedu drfava i ekolozi, koji na ekolosku sigumost gledaju
kao utjecaj ljudskih aktivnosti-ukljucujuci vojne aktivnosti - na okolis. Negdje u sredi
ni su oni koji se bave nacinima na koje ekoloske promjene ugrofavaju ljudsku sigumost.
Najutjecajnije interpretacije ekoloske sigurnosti su one koje su u skladu s tradicio
nalnom sigumosnom paradigmom. Osobito su argumenti koji naglasavaju da ekolos
ke promjene mogu uzrokovati nasilje izmedu i unutar drfava te da su ekoloski proble mi
u drugim drfavama prijetnja nacionalnoj sigumosti, bili dobro prihvaceni unutar
sigumosne politicke zajednice i oruzanih snaga - osobito u Sjedinjenim Drfavama.
Dakle, jos uvijek se uvelike smatra kako je ekoloska sigumost uglavnom povezana s
prijetnjama nacionalnoj drfavi, a ne s prijetnjama samom okolisu, drugim drfavama
ili pojedincima. Ova znaci da, iako je ekoloska sigumost prosirila znacenje sigumosti,
mnogo je manje uspjesna u njezinom produbljivanju. Medutim, ova ne znaci da za
neke drzave ekoloske promjene nisu veliki sigurnosni problem, sto pokazuje primjer
utjecaja klimatskih promjena na drfave-atole.
Sve veca pozomost koja se posvecuje ekoloskim promjenama kao pitanju ljudske
sigurnosti ne uklapa se toliko dobro u zapadnu sigumosnu politicku zajednicu. Medu
tim, ona ima nekakav utjecaj na razvojnu politicku zajednicu te na ekoloske skupine
i organizacije. Vrlo je vjerojatno dace u buducnosti koncept ekoloske sigumosti kao
pitanje ljudske sigumosti postati znacajnije na polju ekoloskih i razvojnih studija te da
ce igrati znacajniju ulogu u njihovim politickim domenama. Istrazivanja i politike pro
sirit ce se kako bi ukljucile utjecaj ekoloskih promjena na zene i djecu, na uzdrfavanje
i ljudski razvoj. Takoder, moguce je dace se voditi vise istrazivanja i razvijati politike
institucija za suradnju na zajednickim ekoloskim problemima u razlicitom opsegu.
Isto kako ekoloska sigurnost nije privukla rnnogo paznje unutar sigurnosne poli
ticke zajednice za vrijeme Hladnog rata, jos je mnogo manje paznje privukla nakon
napada na Sjedinjene Drzave 11. rujna 200 I. To znaci da je ekoloska sigumost dru
gorazredni sigumosni problem, koji se razmatra jedino u vremenima kada konven
cionalnije prijetnje orufane agresije ne dominiraju pitanjima nacionalne sigurnosti.
Bliza buducnost okolisa kao sigurnosnog pitanja mogla bi stoga ovisiti o relevantnosti
drugih sigumosnih problema. Medutim, gledajuci dugorocno, ekoloska pitanja mogla
bi postati vrlo vazan sigumosni problem, s obzirom da se cini kako se odredeni eko
loski problemi povecavaju, primjerice, koncentracije staklenickih plinova u atmosferi
se stalno povecavaju, pa ce se stoga povecavati i razina mora te intenzitet klimatskih
opasnosti, kao sto su cikloni, poplave i suse; problem nukleamog otpada jos nije rije
sen, a hrpa i dalje raste; potrebe za vodom rastu, a zalihe su relativno nepromjenjive.
Prema tome, vaznost ekoloske sigumosti vrlo vjerojatno ce se povecati, sve dok do
ista zajednicki i kooperativni pristupi ne provedu ozbiljne reforme, kako bi postigli
oblike drustvene organizacije koji su ekoloski odrzivi. U tom smislu, trenutne prakse
nacionalne sigurnosti predstavljaju znacajnu zapreku postizanju ekoloske sigumosti
za sve ljude.

23
 Ekoloska sigumost

PITANJA

Bavi Ii se ekoloska sigurnost utjecajem ljudi na okolis iii utjecajem ekoloskih procesa na
stva ri koje su ljudima vrijedne?
Koji razlozi objasnjavaju zasto je toliko truda posveceno pronalazenju veze izmeau ekolos
kih promjena i nasilja?
Koje su implikacije nazivanja ekoloskih problema pitanjima sigurnosti?
Mogu Ii oruzane snage povecati ekolosku sigurnost?
Koje vrste ekoloskih problema su pitanja nacionalne sigurnosti? lz kojih razloga?
Koje vrste ekoloskih problema su pitanja ljudske sigurnosti? lz kojih razloga?
Sto uzrokuje neciju ekolosku nesigurnost?
Kako je sekuritizacija ekoloskih pitanja mogla pomoci u zastiti sigurnosti?
Kako bi se pristupi ljudske sigurnosti i nacionalne sigurnosti mogli pomiriti s ekoloskom sigurnosti?
Koje su najprikladnije politike osiguravanja ekoloske sigurnosti?Tko bi ih trebao implementirati?

ZA DALJNJE CITANJE

■ Barnett, J. (2001.), The Meaning of Environmental Security: Ecological Politics and Po

licy in the New Century Era, London: Zed Books. Kriticki pregled raznih pristupa
ekoloskoj sigurnosti koji promice pristup ljudske sigurnosti.
■ Conka, K. i Dabelko, G. (ur.) (2002.),
Environmental Peacemaking, Baltimore: John
Hopkins University Press. Prva vazna knjiga koja se koncentrira na suradnju oko
ekoloskih problema.
■ Dalby, S. (2002.), Environmental Security, Minneappolis: University of Minnesota
Press. Kriticka geopoliticka perspektiva ekoloske sigurnosti koja u sebi objedinjuje uvide
iz povijesti ekologije i ekoloske teorije.
■ Deudney, D. i Matthew, R. (ur.) (1999.), Contested Grounds: Security and Conflict in the
New Environmental Politics, Albany: State University of New York Press. Povezuje
citav opseg pristupa i perspektiva ekoloskoj sigurnosti.
■ Diehl, P i Gleditsch, N. (ur.) (2001.), Environmental Conflict, Boulder, CO: Westview
Press. Opsezna kolekcija uglavnom kvantitativnih studija o uzrocnim vezama izmeau sta
novnistva, okolisa i sukoba.
■ Elliot,
L. (1998.), The Global Politics of the Environment, London: Macmillan.
Sveobu hvatan vodic kroz globalnu ekolosku politiku i politike.
■ Homer-Dixon, T. (1999.), Environment, Scarcity, and Violence, Princeton: Princeton
University Press. Sazima autorov vrlo utjecajan rad na istrazivanju ekoloske oskudice i
nasilja.
■ Peluso, N. i Watts, M. (ur.), Violent Environments, Ithaca, NY: Cornell University Press.
Zbirka detaljnih terenskih tudija slucaja o ekoloskim sukobima.
■ WCED (World Commission on Environment and Development) (1987.), Our Com
mon Future, Oxford: Oxford University Press. Temeljno istrazivanje o okolisu i
zajednickoj sigurnosti.

23
 SUVREMENE SIGURNOSNE STUDIJE
VAZNE WEB STRANICE

■ http://wilsoncenter.org/escp The Environmental Change and Security Program na Woo

drow Wilson International Center for Scholars je najvazniji centar za ekoloske sigurnosne
stu dije u Sjedinjenirn Drzavarna. Stranica sadrzi obilje inforrnacija, ukljucujuci
Environmental Change and Security Project Report.
■ http://www.gechs.org The Global Environmental Change and Human Security (GECHS).
Projekt provodi politicki relevantna istrazivanja o ekoloskirn prornjenarna i ljudskoj
sigurno sti. Ova stranica sadrzi neka korisna izdanja, ukljucujuci sazetke dokurnenata o
provedenirn politikarna te iscrpnu skupinu poveznica na povezane stranice.
■ http://www.unep.org Program Ujedinjenih naroda za zastitu okolisa upravlja ekoloskirn
pitanjirna unutar sustava Ujedinjenih naroda. lzrnedu ostalog, stranica sadrzi informacije o
globalnim ekoloskim problemima, summitima i sporazurnima.

Za rnnogo zanimljivih dodatnih rnaterijala posjetite Online Resource Center kojimje poprace
na ova knjiga: www.oxfordtextbooks.eo.uk/orc/collins

23