Transformatori

Gubici

Ivor Marković, mag. ing.

 Petlja histereze
• Što je to petlja histereze?
• Krivulja magnetiziranja materijala

• Zašto se pojavljuje?
• Zbog reorijentiranja elementarnih dipola
• Troši se energija
• Proporcionalna površini petlje
• Površina petlje daje specifičnu energiju (J/m3)

𝐴 𝑉 𝑠 𝐽
𝐵 𝐻= =
𝑚 𝑚 𝑚
 Petlja histereze
• Krivulja između točaka 0 i 1
• Krivulja prvog magnetiziranja

• Nakon toga krivulja se kreće između točaka 1-2-3-4-5-6

• Zbog čega?
• Elementarni dipoli su „tromi”
 Petlja histereze
• Promotrimo točke gdje petlja siječe os x i os y (2 i 3)
• Točka 2
• Jakost magnetskog polja je 0
• Magnetska indukcija je i dalje pozitivna
• Remanencija – remanentni ili zaostali magnetizam
• Materijal će se ponašati kao trajni magnet

• Točka 3
• Koercitivnost
• Iznos jakosti magnetskog polja za koju će magnetska
indukcija iznositi 0
• Potrebna jakost magnetskog polja da bi se materijal demagnetizirao
 Petlja histereze
• Što još možemo primijetiti?
• Petlja s manjom površinom zahtjeva manju energiju za
promjenu smjera magnetiziranja
• Meki magnetski materijal
• Petlja s većom površinom zahtjeva veću energiju za
promjenu smjera magnetiziranja
• Tvrdi magnetski materijal

• Koji su bolji?
• Ovisno o namjeni
• Meki za transformatore i električne strojeve
• Tvrdi za stalne magnete
 Vrtložne struje
• Što su to vrtložne struje?
• Struje koje se zatvaraju kroz magnetsku jezgru

• Zašto nastaju?
• Zbog Faradayevog zakona elektromagnetske indukcije
• Ako se vodič nalazi u promjenjivom magnetskom polju u
njemu će se inducirati napon
• Što je željezo?
• Vodič!!!

𝑑Φ
𝑒 = −𝑁
𝑑𝑡

• Kako određujemo smjer struje?

• Pravilom desne ruke
• Paziti na Lenzovo pravilo
 Struja magnetiziranja
• Što određuje valni oblik magnetskog toka?
• Po Faradayevom zakonu elektromagnetske indukcije
• Narinuti napon
• Sinusni valni oblik

• Kakav će oblik imati struja?

• Takav da stvori sinusni magnetski tok

• Sastoji se od radne i reaktivne komponente

• 𝑖 =𝑖 +𝑖
• Nije sinusna!!!

• Prikazana je statička petlja histereza

• Sadrži samo gubitke zbog petlje histereze
 Struja magnetiziranja
• Dinamička petlja histereza
• Sadrži i gubitke zbog vrtložnih struja
• Radna komponenta pokriva gubitke
zbog petlje histereze i vrtložnih struja
• U fazi s naponom
• Sinusna
• Jalova komponenta je potrebna za
magnetiziranje željeza
• Nije sinusna
• Ima fazni pomak 90º
 Gubici u željezu
• Što su to gubici u željezu?
• Gubici koji nastaju u magnetskoj jezgri
• Nastaju zbog električkih i magnetskih svojstava materijala

• Od kojih komponenti se sastoje?

• Gubici zbog petlje histereze
• Gubici zbog vrtložnih struja
 Gubici zbog petlje histereze
• Nastaju zbog rada potrebnog za reorijentiranje
elementarnih magnetskih dipola

• O čemu ovise?

𝑃 =𝑘 𝑓 𝐵
• β – iznosi između 1.6 i 3
• Ovisi o materijalu i iznosu indukcije

• Vidljivo je da gubici ovise linearno o frekvenciji i o

eksponencijalnoj vrijednosti magnetske indukcije
 Gubici zbog petlje histereze
• Vidljivo je da gubici ovise linearno o frekvenciji i o
eksponencijalnoj vrijednosti magnetske indukcije

• Kako to možemo objasniti?

• Površina petlje histereze je specifična energija
potrebna za magnetiziranje materijala
• J/m3
• Snaga gubitaka jednaka je energiji gubitaka u jedinici vremena
• Kako to možemo iskazati?
𝑝=𝑒 𝑓

• Vidimo otkud linearna ovisnost o frekvenciji

 Gubici zbog petlje histereze
• Kako je moguće smanjiti te gubitke?
• Upotrebom boljih materijala
• Meki magnetski materijali
• Smanjenjem magnetske indukcije
• Potrebno je naći kompromis
• Povećava se broj zavoja, a samim time i otpor namota
 Gubici zbog vrtložnih struja
• Promjena magnetskog polja unutar jezgre
inducira napon i tjera struju
• Ta struja stvara magnetsko polje u obrnutom smjeru od
primarnog
• Kroz primarni napon će poteći dodatna struja koja
nadoknađuje gubitke vrtložnih struja
• Gubici su ovisni o kvadratnoj vrijednosti struje

𝑃 =𝑘 𝑓 𝐵
• Zašto gubici ovise o kvadratnoj vrijednosti struje i magnetske indukcije?
• Jer struja linearno ovisi o njima
• A gubici o kvadratnoj vrijednosti struje
 Gubici zbog vrtložnih struja
• Kako se mogu smanjiti gubici zbog vrtložnih struja?
• Sastavljanjem jezgre od međusobno izoliranih limova
• Debljine 0.35 - 0.8 mm
• Povećanjem električnog otpora
• Legiranjem sa silicijem
 Gubici u željezu
• Ukupni gubici se mogu izraziti kao:

• , ( ) , ( )

• Gdje su PFe,h(1T) gubici zbog petlje histereze, a PFe,v(1T) gubici zbog vrtložnih struja
pri indukciji 1T i frekvenciji 50Hz
 Gubici u željezu
• Najčešće se izražavaju u W/kg
 Gubici u željezu
• Transformatorski limovi se razlikuju po:
• Specifičnim gubicima
• Krivulji magnetiziranja
 Gubici u željezu
• Jalova snaga se može odrediti mjerenjem

• Specifična jalova snaga iznosi:

• Efektivna vrijednost jakosti magnetskog polja može se odrediti Epstein aparatom

• Krivulja magnetiziranja se također određuje mjerenjem
 Gubici u željezu
• Jalova snaga se može izraziti kao
funkcija magnetske indukcije

,
 Gubici u bakru
• Što su to gubici u bakru?
• Gubici koji nastaju u vodičima zbog protoka struje kroz njih
• Vodiči ne moraju biti od bakra (takav je ustaljeni naziv)
• Točniji naziv bi bio gubici u namotima
• U pogonu se nazivaju teretni gubici

• Mogu se izraziti kao zbroj gubitaka na primarnom i sekundarnom namotu:

• Gdje su:
 Gubici u bakru
• O čemu ovise gubici u bakru?
• O kvadratnom iznosu struje i o otporu
• Struja ovisi o opterećenju
• Otpor ovisi o materijalu i dimenzijama vodiča

𝑙
𝑅=𝜌
𝑆
• Gdje je 𝜌 = 0.0175 10 Ω𝑚 za bakar

• Ovisi li otpor o još nečemu?

• O temperaturi
𝑅 =𝑅 1 + 𝛼 Δ𝜗

• Gdje je 𝛼 = 0.0039 𝐾 temperaturni koeficijent bakra, a Δ𝜗 = 𝜗 − 𝜗 razlika konačne i početne temperature

• Mogu se izraziti i kao (za bakar):
235 + 𝜗
𝑅 =𝑅
235 + 𝜗
 Gubici u bakru
• Temperatura namota se može indirektno odrediti mjerenjem otpora u
hladnom i toplom stanju
• Temperatura namota iznosi:

• Gubici se najčešće izražavaju kao specifična snaga gubitaka

 Gubici u bakru
• Opterećenja namota se najčešće izražavaju kao gustoća struje u vodičima i iznosi:
• 𝐽 = 1.5 − 2 10 ⁄ za suhe transformatore
• 𝐽 = 2.5 − 3.5 10 ⁄ za uljne transformatore

• Gubici se mogu izraziti kao:

• Masa bakra iznosi:

𝑚=𝛾 𝑙 𝑆
• Gdje je 𝛾 gustoća bakra

𝑃 𝜌
=𝐽
𝑚 𝛾
 Dodatni gubici
• Što su to dodatni gubici?
• Ostali gubici koje ne svrstavamo u gubitke u željezu i gubitke u bakru

• Nastaju zbog:
• Magnetostrikcije
• Vrtložnih struja u konstrukcijskim dijelovima transformatora
• Efekta potiskivanja struje (skin efekta)
• Vrtložnih struja u vodičima
• …
 Korisnost transformatora
• Korisnost transformatora ovisi o omjeru predane i primljene djelatne snage

• Predana snaga je razlika primljene snage i gubitaka

• Korisnost možemo izraziti kao:

 Korisnost transformatora
• Kako se mijenjaju gubici s opterećenjem?
• Gubici u željezu ostaju nepromijenjeni (ovise o naponu tj. indukciji i frekvenciji)
• Teretni gubici (gubici u bakru + dodatni gubici) se mijenjaju i ovise o kvadratnoj vrijednosti struje

• Opterećenje možemo definirati kao omjer trenutne snage i nazivne snage:

• Teretni gubici se mogu izraziti kao:

 Korisnost transformatora
• Korisnost se tada može napisati kao:

• Što bi nas još moglo zanimati?

• Pri kojem opterećenju će se ostvariti maksimalna korisnost
• Kako to možemo saznati
• Derivirajući gornji izraz i izjednačavanjem sa 0
• Dobiva se:
 Korisnost transformatora
• Opterećenje pri kojem se ostvaruje maksimalna korisnost:

• Što se može primijetiti?

• Transformator s nazivnim teretnim gubicima jednakim gubicima u željezu bi imao maksimalnu korisnost pri
nazivnom opterećenju

• Grade li se transformatori tako?

• Vrlo rijetko
• Transformator neće raditi punom snagom većinu radnog vijeka
 Korisnost transformatora
• Uobičajene izvedbe se izrađuju s teretnim gubicima s nazivnim teretnim gubicima dva do
šest puta većim od gubitaka u željezu pa opterećenja pri kojima se razvija najveće
korisnosti iznose:
 

• Vidimo da se maksimalna korisnost postiže između 41% i 71% opterećenja kod većine
transformatora
 Korisnost transformatora
• Maksimalna korisnost u ovisnosti o gubicima:

 
 Ovisnost gubitaka o temperaturi
• Kako gubici ovise o temperaturi?
• Gubici u bakru se povećavaju (linearno)
• Gubici u željezu se ne mijenjaju
• Dodatni gubici se smanjuju (linearno)
 Zadatak 13.
• Trofazni transformator nazivne snage 630kVA ima gubitke praznog hoda 𝑃 = 1390𝑊 i gubitke
tereta 𝑃 = 7750𝑊. Transformator je opterećen teretom s faktorom snage 𝑐𝑜𝑠 𝜑 = 0,85.
a) Odredite stupanj korisnosti za 𝛼 = 0,5 i 𝛼 = 0,8.
b) Pri kojem opterećenju je korisnost transformatora najveća?
c) Kolika je maksimalna korisnost?
d) Kod kojeg odnosa gubitaka praznog hoda i gubitaka tereta transformator radi s najvećom korisnošću?
 Zadatak 14.
• Trofazni transformator nazivne snage 250kVA ima gubitke praznog hoda 𝑃 = 595𝑊 i gubitke tereta
𝑃 = 3330𝑊 dok transformator snage 1000kVA ima gubitke praznog hoda 𝑃 = 1600𝑊 i gubitke
tereta 𝑃 = 9700𝑊
a) Koji od ova dva transformatora ima veću korisnost kod opterećenja 250kVA uz faktor snage 0.8
b) Kod kojeg opterećenja (uz faktor snage 0.8) bi oba transformatora imala jednaku korisnost? Koliko iznosi ta korisnost?