Električna postrojenja

Modeliranje elemenata EES-a (2)

Prof. dr. sc. Slavko Krajcar

Doc. dr. sc. Marko Delimar
 Gdje smo?

• uvod 
• simetrične komponente 
• modeliranje elemenata sustava
– transformatori 
– generatori
– prigušnice
(danas)
– vodovi
– trošila
• proračun kratkog spoja (sljededi put)
2 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja
 Fizikalne osnove generatora
Izmjenični i istosmjerni generator

3 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Fizikalne osnove generatora
Jednofazni i frofazni generator

4 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Stvaran generator

5 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Magnetska tromost (1)

e0  ei  i  R
prstenasti
d d di
vodič e0   0 ei   i   L
 dt dt dt
• Uz R=0 vrijedi:
i d0 di
   0 /   0  i  const.
dt dt
• Ako je u trenutku t=0 ukupni tok
v ulančen prstenastim vodičem bio 0
onda vrijedi:

0 magnet 0  i  0  0  i

6 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Magnetska tromost (2)
• Neka je uz pretpostavku R≠0 prstenasti vodič naglo uklonjen iz
polja magneta:
t R
di 
i  R  L   0 /   i(t)  i0  e L
dt
gdje je i0 trenutna vrijednost struje u prstenastom vodiču u
trenutku kada je uklonjen iz polja magneta.
• Ukupni tok ulančen prstenastim vodičem ne može se trenutno
promijeniti na novu stacionarnu vrijednost (nula).
• U vremenu do postizanja novog stacionarnog stanja
transformira se energija magnetskog polja u Jouleove gubitke
na djelatnom otporu pri čemu cijela prijelazna pojava krade
traje što je R vedi.

7 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Magnetska tromost (3)

• Nakon uklanjanja prstenastog vodiča iz magnetskog

polja, početna vrijednost struje (i0) nastoji održati
nepromijenjenim ukupni tok ulančen prstenastim
vodičem i to na vrijednosti koju je on imao u
trenutku promjene položaja vodiča.
• Struja bi teoretski ostala beskonačno dugo te
vrijednosti (i0) kada bi djelatni otpor vodiča bio nula.
• Opisana pojava naziva se magnetska tromost. Ona je
izražena u krugovima s relativno malim djelatnim
otporima poput namota sinkronog generatora.

8 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (1)
• Promatramo prilike u sinkronom generatoru koji se nalazi u
praznom hodu i u jednom trenutku je došlo do trofaznog
kratkog spoja na njegovim stezaljkama
• S obzirom da promatramo simetrični K3 odrediti demo
reaktanciju sinkronog generatora u direktnom sustavu
• Pretpostavke:
• sinkroni generator ima samo jedan svitak uzbudnog i
prigušnog namota
• sinkroni generator ima po jedan svitak statorskog
(armaturnog) namota u sve tri faze
• sinkroni generator nalazi se u PH u trenutku nastanka K3 na
njegovim stezaljkama
9 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja
 Reaktancije sinkronog generatora (2)
• Tok proizveden uzbudnim namotom
rotora miruje u odnosu na rotor i rotira
sinkronom brzinom u odnosu na stator.
• Pretpostavka je da je raspodjela
magnetskog polja (indukcije) u zračnom
rasporu sinusna. Tada tok proizveden
namotom rotora možemo rastaviti na u
tri toka nepomična prema statoru, ali
koja su vremenski promjenjiva prema
zakonu sinusa. Ta su tri toka međusobno
pomaknuta za 120°, a njihove trenutne
vrijednosti ovise o položaju rotora.

0 R  sm  cos( )
0 S  sm  cos(  120)
0T  sm  cos(  240)
  t kut između uzdužne osi rotora i osi namota faze R
10 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja
 Reaktancije sinkronog generatora (3)
• Ako na primjer trofazni kratki spoj nastane u trenutku kada je =90°, tokovi
obuhvadeni pojedinim fazama namota statora iznositi de:

3 3
0R  0 0S   sm 0T    sm
2 2

• Promotrimo što de se desiti sa strujama u namotu faze R u trenutku nastanka

kratkog spoja za dva karakterističan (granična) slučaja:
• Slučaj a:
• K3 je nastao u trenutku kada je tok obuhvaden namotom faze R jednak nuli,
dakle inducirani napon maksimalan
• Slučaj b:
• K3 je nastao u trenutku kada je tok obuhvaden namotom faze R maksimalan,
dakle inducirani napon jednak nuli

11 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (4)
Slučaj a:
K3 je nastao u trenutku kada je tok obuhvaden namotom faze R
jednak nuli, dakle inducirani napon maksimalan

• Kada ne bi bilo kratkog spoja na

0R stezaljkama generatora, tok
obuhvaden statorskim namotom
mijenjao bi se radi okretanja rotora
ur
prema izrazu 0R=smcos
• Radi nastanka kratkog spoja niti tok
R R´
obuhvaden namotom statora niti tok
obuhvaden namotima rotora ne može
se trenutno promijeniti.

12 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (5)

0R 0R
pr
sr

R R

sr
ur
˝R
˝R

• Zakretanjem rotora povedati de se tok proizveden namotom rotora, pa de,

radi toga da bi se održao tok 0R=0, kroz namot faze R potedi struja koja de
proizvoditi amperzavoje koji de se svojim djelovanjem suprotstavljati
amperzavojima proizvedenim od uzbudne struje u rotoru (slika a).

13 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (6)

0R 0R
pr
sr

R R

sr
ur
˝R
˝R

• Kako zbog magnetske tromosti u početnim trenucima K3 i tokovi ulančeni

uzbudnim i prigušnim namotom moraju ostati nepromijenjeni, i u njima de
se pojaviti struje takve veličine koje de realno potisnuti tokove statorskih
namota na putove rasipanja (slika b).

14 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (7)

0R 0R
pr
sr

R R

sr
ur
˝R
˝R

• Kako je magnetski otpor tog puta znatno vedi od normalnog puta (crtkano
na slici a), za stvaranje odgovarajude veličine toka potrebna je znatna
struja u statorskom namotu.

15 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (8)
0R iR

0R

eR

• Maksimalan tok proizveden namotom rotora, a obuhvaden namotom faze R,

biti de pola perioda (/2) nakon nastanka K3. Uz pretpostavku R=0, u tom de
trenutku i struja u namotu biti maksimalna.
• Struja kratkog spoja u namotu faze R koja se svojim djelovanjem suprotstavlja
toku uzbudne struje je sinusoidalna izmjenična struja.

16 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (9)
Slučaj b:
K3 je nastao u trenutku kada je tok obuhvaden namotom faze R
maksimalan, dakle inducirani napon jednak nuli

0R • Kada ne bi bilo kratkog spoja na

stezaljkama generatora, tok
obuhvaden statorskim namotom
ur mijenjao bi se radi okretanja rotora
prema izrazu Rs=smcos
R R´ • Radi nastanka kratkog spoja (kao i u
slučaju a) niti tok obuhvaden
namotom statora niti tok obuhvaden
namotima rotora ne može se
trenutno promijeniti.

17 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (10)
• Radi održanja toka
na vrijednosti sm, u 0R 0R
statorskom namotu pr ˝R ˝R
mora se pojaviti sr
takva struja koja de
održati ukupni tok R R
ur
ulančen namotom
na vrijednosti sm. sr

• Pored izmjenične komponente struje koja se svojim djelovanjem suprotstavlja

toku proizvedenom od uzbudnog namota (kao u slučaju a), sada se u namotu
mora pojaviti i istosmjerna (aperiodska) komponenta koja de tok ulančen
namotom faze R održavati na vrijednosti sm .

18 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (11)
0R iR
• Znači održavanje
konstantnim toka
ulančanog
statorskim namotom iR=
eR
zahtijevati de
pulzirajudu struju u
statoru. 0R

• Za Ra=0 ta bi istosmjerna komponenta ostala konstantna beskonačno dugo

vremena. U tom slučaju de struja u statorskom namotu faze R postidi
maksimalnu vrijednost polovinu periode od trenutka nastanka kratkog spoja.
• U stvarnosti istosmjerna komponenta se eksponencijalno prigušuje pri čemu je
vremenska konstanta prigušenja ovisna o omjer La/Ra statorskog namota, pa de i
maksimalna vrijednost struje biti prije polovine periode.

19 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (12)
• Slučajevi prikazani u prethodnim razmatranjima granični su slučajevi glede
vrijednosti istosmjerne komponente struje kratkog spoja u statorskom namotu faze
R. Ako promatramo sve tri faze, s obzirom da je tok ulančen pojedinim namotima u
trenutku nastanka kratkog spoja opisan kutem  prema sljededim izrazima, vrijedi
da de se barem u dvije od faza statorskog namota pojaviti istosmjerna komponenta
struje različita od 0.
0R  sm  cos()
0S  sm  cos(  120)
0T  sm  cos(  240)
  t kut između uzdužne osi rotora i osi namota faze R

• Pri tome de, neovisno o trenutku nastanka K3 na stezaljkama generatora, uvijek

vrijediti:
• izmjenične komponente struja u svim fazama imaju jednake amplitude i
međusobno su fazno pomaknute za 120°.
• veličina istosmjerne komponente u pojedinim fazama ovisi o trenutku
nastanka K3, ali je zbroj tih komponenti u sve tri faze jednak nuli.
20 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja
 Reaktancije sinkronog generatora (13)
Rotorski namoti:
• Tok obuhvaden rotorskim namotima mora ostati konstantan nakon nastanka
kratkog spoja, no tome se suprotstavljaju komponente struja kratkog spoja u
statorskim namotima.
• Istosmjerne komponente struja kratkog spoja proizvode tok koji u odnosu na
stator miruje i čija je indukcija sinusno raspodijeljena u zračnom rasporu, isto
onako kako je to bilo u trenutku kratkog spoja. Tome toku koji u odnosu na
stator miruje biti de potrebna izmjenična komponenta u rotorskim
namotima.
• Izmjenične komponente struja kratkog spoja u trima fazama statorskog
namota proizvesti de tri izmjenična toka koji se mogu zamijeniti jednim
sinusno raspodijeljenim tokom ali koji rotira sinkronom brzinom. U odnosu
na rotor taj je rezultantni tok konstantan pa da bi se tok ulančen rotorskim
namotima održao nepromijenjen mora se u njima pojaviti istosmjerna
komponenta struje.

21 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (14)
• Rotorski namoti:

• Struja u rotorskim namotima biti de sastavljena uvijek

(neovisno o trenutku nastanka kratkog spoja) od
istosmjerne i izmjenične komponente.

• Djelatni otpori namota različiti su od nule:

• Tok zatečen u trenutku nastanka K3 postupno de opadati

jer de se njegova energija trošiti za pokrivanje gubitaka u
namotima (R0) i željezu.

22 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (15)
t=k1T/4 (nekoliko perioda)
0R
’R

sr

• Najprije de dodi do prigušenja istosmjerne komponente struje kratkog spoja u

prigušnom namotu jer on realno ima najvedi djelatni otpor.
• U slijed toga de dodi do prodora toka statorskih namota u krug prigušnog namota
(završava početni ili subtranzijetni period KS).

23 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (16)
t=k2T/4 (nekoliko sekundi)

R

R R’

sr
ur

• Kasnije dolazi do prigušenja istosmjerne komponente struje kratkog spoja u

uzbudnom rotorskom namotu što se ogleda u prodoru toka statorskih namota i
u krug uzbudnog namota. Time završava tranzijentni ili prijelazni period i
nastupa stacionarni ili konačni period kratkog spoja.

24 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (17)
iRa
• Izmjenične komponente struja
KS u rotorskim namotima
prigušuju se na vrijednost nula
kada iščezavaju i istosmjerne
ip t komponente u statorskom
namotu.

iu

iu0 iu0

25 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (18)
ip iu

t iu0 iu0

iR” t

iR’

t
t

iR

26 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (19)
• Struja faze R u slučaju K3 na stezaljkama sinkronog generatora u praznom hodu:

iR

IU

1- izmjenična komponenta
2- istosmjerna komponenta
3- rezultantna struja K3
t 4- envelopa rezultantne struje K3
tU
IU= udarna struja KS
tu= vrijeme do pojave udarne struje
KS

27 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (20)
• Na temelju dosadašnjih razmatranja mogude je zaključiti da de reaktancija
sinkronog generatora u direktnom sustavu za vrijeme trajanja kratkog spoja
kontinuirano mijenjati svoj iznos. U proračunima koristimo njene tri karakteristične
vrijednosti:
• Xd”=početna (subtranzijentna) reaktancija SG
• Xd’=prijelazna (tranzijentna) reaktancija SG
• Xd=sinkrona (stacionarna) reaktancija SG
• pri čemu vrijedi: Xd”< Xd’< Xd

• Sva su dosadašnja razmatranja provedena uz pretpostavku da se radi o

turbogeneratoru. U slučaju generatora s istaknutim polovima razlikujemo magnetski
otpor pod polnim papučama i između polova. Da bi se ta razlika uzela u obzir,
odvojeno se razmatra :
•uzdužno protjecanje statorskih namota (u smjeru osi rotora)
•poprečno protjecanje statorskih namota (u smjeru poprečne osi rotora)

28 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (21)
• Djelovanje uzbudnog namota je u smjeru osi rotora a protjecanje prigušnog
namota isto se dijeli na dvije komponente u smjeru uzdužne i poprečne osi
rotora.
• U skladu s time sinkroni generator s istaknutim polovima pored početne,
prijelazne i sinkrone reaktancije u smjeru uzdužne osi karakteriziraju i
odgovarajude reaktancije u smjeru poprečne osi:

• Xq”=početna (subtranzijentna) reaktancija SG

• Xq’=prijelazna (tranzijentna) reaktancija SG
• Xq= Xq’ =sinkrona (stacionarna) reaktancija SG

• S obzirom da je djelovanje uzbudnog namota samo u smjeru uzdužne osi, nakon

subtranzijetnog stanja (prigušenje istosmjerne komponente struje KS u poprečnoj
komponenti prigušnog namota) nastupa stacionarno stanje.

29 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (22)
• Analitički izraz za struju u fazi R sinkronog generatora s istaknutim polovima koji
se u trenutku K3 na njegovim stezaljkama nalazi u praznom hodu:

 1 t
1   Td"  1
t
1   Td' 1 
iR  E  "  ' e   '  e   cost  0 
 X d X d   Xd Xd  X d 
  1 1   1 1  
t

 " cos2t  0 
1  
- E  e  "  " cos 0 
Ta
   " 
2  X d X q   Xd Xq  
izmjenična
komponenta – istosmjerna komponenta
početno stanje
izmjenična izmjenična
komponenta dvostruke
komponenta – komponenta –
frekvencije kao posljedica
prijelazno stanje stacionarno stanje
razlike između Xd” i Xq”

30 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (23)
Pri tome je:
 0=kut između uzdužne osi rotora i osi namota u fazi R u trenutku nastanka
K3 2
M mpd
 vremenska konstanta početne Lpd 
Lm X d"
Td 
"
izmjenične komponente struje rpd X d'
 vremenska komponenta prijelazne Lm X d'
T 
d
'

izmjenične komponente struje rm X d

 vremenska konstanta istosmjerne 2 X d"  X q"
Ta 
komponente struje r X d"  X q" 

Lpd=induktivitet komponente prigušnog namota u smjeru uzdužne osi

Lm=induktivitet uzbudnog namota
Mmpd=međuinduktivitet između uzbudnog i komponente prigušnog namota u smjeru uzdužne osi
rpd=djelatni otpor komponente prigušnog namota u smjeru uzdužne osi
rm=djelatni otpor uzbudnog namota
r=djelatni otpor statorskog namota

31 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (24)
• Za turbogeneratore nema razlike između uzdužne i poprečne reaktancije:
 1 t
1   Td"  1
t
1   Td' 1    1
t

iR  E  "  ' e   '  e   cost  0  - E  e a  "  cos0
T

 X d X d   Xd Xd  X d   Xd 
• Reaktancija sinkronog generator u inverznom sustavu:
• analitički:
X d"  X q"
Xi  (gornja granica)
2

• mjerenjem: na stezaljke SG narinemo trofazni napon inverznog redoslijeda

uz kratko spojeni uzbudni napon na rotoru koji miruje
2  X d"  X q"
• Xi  " (donja granica)
X d  X q"
•
• ako se radi o generatoru s neistaknutim polovima (Xd”=Xq”) onda je
Xi”=Xi’=Xi=Xd”.
32 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja
 Reaktancije sinkronog generatora (25)
• Reaktancija sinkronog generator u nultom sustavu:

• ako je zvijezdište generatora nije uzemljeno:

X0  

• ako je zvijezdište generatora uzemljeno:

X 0  L0  2M 0 

L0= konstantna komponenta induktiviteta statorskog namota

M0= konstantna komponenta međuinduktiviteta između dvije faze
statorskog namota

mjerenje: na stezaljke SG istofazni napon u sve tri faze uz kratko

spojeni uzbudni napon na rotoru koji miruje

33 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije sinkronog generatora (26)
• Prosječne relativne reaktancije sinkronih generatora (SAD):

Vrsta generatora Xd˝ Xd´ Xd Xi X0

Neistaknuti polovi (turbo) 0.12 0.23 1.1 0.12 0.03
Istaknuti polovi (hidro) 0.24 0.37 1.15 0.24 0.18

• Proračun:
Definicija :relativna reaktancija je omjer između
X  I n 3Vn S
x .  X n2 pada napona na reaktanciji kada kroz nju tede
Vn 3Vn Un nazivna struja i nazivnog faznog napona.

gdje je X reaktancija u , Un linijski napon u kV i Sn nazivna snaga u MVA.

34 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Ekvivalentne sheme sinkronog generatora
početni period prijelazni period stacionarni period
u trenutku nastanka nekoliko perioda nakon nekoliko sekundi nakon
KS nastanka KS nastanka KS
Id” Id’ Id

Vd” Vd’ Vd
direktni
sustav
Ii” Ii’ Ii

Vi” Vi’ Vi
inverzni
sustav
I0” I0’ I0

nulti
V0” V0’ V0
sustav

ako sinkroni generator nema uzemljeno zvijezdište X0=

35 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja
 Reaktancije prigušnice

• element mreže koji služi za

pokus kratkog spoja
smanjenje struja kratkog
spoja
• izvedba: svici bez željeza
• karakteristične veličine:
– nazivni napon (Un)
– prolazna nazivna snaga (Sn)
– reaktancija (x%)
• koristi se na naponskim Vk
Xk 
razinama ≤ 35kV In
• x% ~ 5, 6, 10 X I S
x  k n  X k n2  Xk  x
U n2

Vn Un Sn

36 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Nadomjesne sheme reaktancija prigušnice

Direktni sustav Inverzni sustav Nulti sustav

Xd = Xk Xi = Xk X0 = Xk

37 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije zračnih vodova (1)
direktna/inverzna impedancija
• najčešde upotrebljavani materijali su aluminij, legure aluminija i čelik (kao zaštitni vodič
ili u kombinaciji s aluminijem i aluminijskim legurama) – bakar i bronca rijetko

• tendencija u
tehnološkom razvoju –
poboljšanje mehaničkih
svojstava uz
maksimalno očuvanje
vrlo dobrih električkih
svojstava (legure
aluminija: Aldrey,
Almelec,..)
• zračni NN vodovi –
samonosivi kabelski
snop (ELKALEX)
38 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja
 Reaktancije zračnih vodova (2)
• direktna/inverzna reaktancija
• geometrijski raspored faznih vodiča
• promjer vodiča
• preplet faza

• za približne proračune:
xd
• Un > 30 kV
xi
xd=xi=0.4 /km
• Un ≤ 30 kV
xd=xi=0.35 /km

39 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije zračnih vodova (2)
• nulta reaktancija:
• geometrijski raspored faznih vodiča
• promjer vodiča
• preplet faza
• vodljivost tla
x0
• zaštitni vodič

• nulti djelatni otpor

jednak je otporu faznog
vodiča povedanom za
otpor tla (0.15 /km)

40 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije kabela (1)
• direktna/inverzna reaktancija:
• 1kV≤Un≤35 kV
• izolacija – impregnirani papir

pojedinačni olovni
plašt iznad izolacije
svake žile (IPZO)

kabeli s
metaliziranim žilama
(metalna folija iznad
izolacije svake žile)

41 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije kabela (2)
• direktna/inverzna reaktancija:
• 1kV≤Un≤35 kV (ELKA)

• izolacija:
• PVC (polivinilklorid)
• XPE (umreženi polietilen)
• PE (termoplastični polietilen)
• EPDM (etilenpropilen)
• IP (impregnirani papir)

42 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije kabela (3)
• djelatni otpor (direktni/inverzni): • direktna/inverzna reaktancija:
• 1kV≤Un≤35 kV • Un≥30 kV
• uljni kabeli (uljna impregnacija
papirne izolacije), plinski
kabeli,…XLPE (do 500 kV)

43 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije kabela (4)
• nulta impedancija:

r=100 m

jednožilna izvedba

44 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Nadomjesne sheme reaktancija vodova

Direktni sustav Inverzni sustav Nulti sustav

Xd Xi = Xd X0

45 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije trošila
• Trošila se s obzirom na doprinos struji kratkog spoja dijele na:
• aktivna (sinkroni motori, sinkroni kompenzatori, asinkroni motori)
• pasivna (rasvjeta, otporna trošila, elektrolize,..)
• Aktivna trošila:
• sinkroni motori i kompenzatori se ponašaju kao i sinkroni generatori
• asinkroni motori
• asinkroni motor počinje napajati mjesto kratkog spoja (mala impedancija) što
znači da prelazi u generatorski režim rada pri čemu se rotor i dalje vrti neko
vrijeme zbog inercije
• teret na osovini rotora zaustavlja vrtnju asinkronog motora pa on prestaje
doprinositi aktivno struju kratkog spoja
• u slučaju trofaznog kratkog spoja “bliskog” asinkronom motoru on
doprinosi početnoj i prijelaznoj komponenti struje kratkog spoja
• u slučaju dvofaznog kratkog spoja “bliskog” asinkronom motoru on
doprinosi i trajnoj komponenti struje kratkog spoja
• doprinos struji jednofaznog kratkog spoja je zanemariv s obzirom da je
redovito X0M=∞

46 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije asinkronog motora (1)
•napon, U
• struja trofaznog kratkog
spoja na stezaljkama
asinkronog motora (u
•iKS
praznom hodu, i0) za
slučaj da je kratki spoj
•istosmjerna komponenta struje KS - ia
nastao u
•I
U

najnepovoljnijem
trenutku (ia max)

• kao i u slučaju sinkronog generatora struju kratkog spoja mogude je podijeliti u

dvije komponente:
• izmjeničnu koja je neovisna o trenutku nastanka kratkog spoja i koja se u
slučaju K3 vrlo brzo prigušuje na vrijednost nula (par perioda)
• istosmjernu koja je ovisna o trenutku nastanka kratkog spoja
47 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja
 Reaktancije asinkronog motora (2)
• direktna/inverzna/nulta impedancija asinkronog motora

ZdM ZiM Z0M

~ E

direktni sustav inverzni sustav nulti sustav

X0M=∞

1 U 2n • za RM/XM približno vrijedi:

ZdM  ZiM  
Ip Sn
In • RM/XM=0.1 ili XM=0.995ZM ako se radi o VN
asinkronom motoru sa Pn po paru polova ≥ 1MW
• RM/XM=0.15 ili XM=0.989ZM ako se radi o VN
asinkronom motoru sa Pn po paru polova < 1MW
• RM/XM=0.42 ili XM=0.922ZM ako se radi o NN
asinkronom motoru

48 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije asinkronog motora (3)
• doprinos asinkronih motora u proračunima kratkog spoja (prema IEC 60 909):
VN i NN asinkroni motori koji su preko
transformatora spojeni na mrežu u
kratkom spoju mogu se zanemariti ako
je ispunjeno:

 PnM 0.8

 SnT c  100   SnT  0.3
S"k
gdje je:
S”k – snaga početnog trofaznog kratkog spoja
na sabirnicama spoja transformatora i mreže
bez doprinosa asinkronih motora,
∑SnT – zbroj nazivnih snaga transformatora
∑PnM – zbroj nazivnih snaga svih motora
c = 1.0 za NN mreže
c = 1.1. za SN i VN mreže

49 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije asinkronog motora (4)
• doprinos asinkronih motora u proračunima kratkog spoja
(prema IEC 60 909):
– asinkroni motore mogude je zanemariti u proračunima kratkog
spoja ukoliko vrijedi:

 nM
I  0.01  I "
k

gdje je I”k struja trofaznog kratkog spoja bez doprinosa

asinkronih motora
– NN asinkroni motori koji napajaju mjesto kratkog spoja preko
dva ili više transformatora se zanemaruju

50 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Modeliranje vanjske (aktivne) mreže (1)
• nadomještanje (vanjskog dijela) mreže u proračunima kratkog spoja u
rasklopnom postrojenju odnosno dijelu mreže
N
• ako su postojeda mreža i dio mreže
proračun u kojem provodimo proračun
kratkog
SK3 spoja kratkog spoja povezani preko jedne
postojeća
mreža
sabirnice (čvorišta):
SK1

c  U 2n
X "
dm X '
dm  X dm  
SK 3
c  U 2n  3 2 
X dm  X im  2X dm  X 0 m  3  X 0 m  c  U 2n     
S K1  K1
S S K3 

za SK1  0  X 0 m  

• izrazi ne vrijede ukoliko su postojeda i nova mreža međusobno povezane u

više čvorišta

51 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Reaktancije vanjske (aktivne) mreže (2)

X"dm Xim X0m

~ E

direktni sustav inverzni sustav nulti sustav

• ukoliko za sabirnicu N nisu poznate SK3 i SK1 približno se može uzeti da su

jednake rasklopnoj snazi prekidača u odvodu sabirnice prema postojedoj
mreži (kako je Sr>(SK3,SK1), tako izračunata struja kratkog spoja biti de veda
od stvarne)
• ako je reaktancija novog postrojenja (mreže) puno veda od X”dm, Xim i X0m
mogude je pretpostaviti da su X”dm= Xim=X0m=0

52 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Pasivna trošila (1)
• U proračunima kratkog spoja (IEC 60 909) pretpostavlja se da je mreža u
praznom hodu (ne uzimaju se u obzir pasivna trošila).
• Osim toga zanemarivim se smatra i utjecaj:
– uzbude generatora,
– položaja regulacione sklopke regulacionih transformatora.

Prema VDE 0102 Teil1/9.62 u SN i VN mrežama maksimalna

vrijednost struje kratkog spoja računa se uz pretpostavku da je
generator prije nastanka kratkog spoja predoptereden.

E"  (V  IX"dg sin )2  (IX"dg cos ) 2

e"  (1  x"dg sin ) 2  ( x"dg cos ) 2

e” u najnepovoljnijem slučaju iznosi 1.2, ali ako se pretpostavi da u

trenutku nastanka kratkog spoja svi generatori nede biti nazivno
opteredeni, ili raditi s niskim faktorom snage, može se uzeti e”=1.1.

53 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Pasivna trošila (2)
• Prema IEC 60 909:

54 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Metoda reduciranih impedancija
• u nadomjestim shemama komponentnih sustava transformatore zamjenjujemo
reaktancijama (impedancijama) uz pretpostavku da je njihov prijenosni omjer 1:1
• da bi se održali jednaki odnosi koji vrijede u stvarnosti potrebno je preračunati
sve impedancije na isti (bazni) napon
2
U 
S  konst.  ZB  ZN  B 
 UN 

• odabir UB je proizvoljan, ali se najčešde odabire kao:

• nazivni napon dijela mreže u kojem se nalazi mjesto kratkog spoja
• naponska razina koja se u mreži najčešde pojavljuje
• pri tome za stvarne vrijednosti napona i struja vrijedi:
UB UN
I  Ib U  Ub
UN UB

55 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Metoda reduciranih impedancija (Primjer 1)
ukT2
SnT2
A B UnA/UnC C
XK1

~ U ng2  U 2nC  2
" U nC

XV1
X x
" "
  2   xdg
x"g
Sng
ukT1
SnT1 ukT3 D
dg dg 
Sng  U ng   Sng
Ung Ung/UnA SnT3
UnA/UnD
U ng2  U 2nC  2
U nC
X dT 1  ukT 1   2   ukT 1
  
SnT 1  U ng  SnT 1

direktni sustav
UB=Un
X"dg XdT1 A XK1 B XdT2 C C

~ XV1 XdT3 D

56 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Metoda reduciranih impedancija (Primjer 2)
X"dg XdT1 XK1 XdT2 C
A B

~ U 
2

X K 1  xK 1  lK 1   nC  
 U nA 
2
U 
X V 1  xV 1  lV 1   nC    
 U nA 
U nA 2
 U 2nC  2
U nC
X dT 2  ukT 2   2   ukT 2 
S nT 2  U nA  S nT 2
2
U nA  U 2nC  2
U nC
X dT 3  ukT 3   2   ukT 3 
S nT 3  U nA  SnT 3

"
X duk  X dg
"
 X dT 1  X K 1  X dT 2  

57 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja

 Metoda jediničnih vrijednosti (per unit)

• sve veličine izražavaju U p.u . 

U
se u odnosu na osnovne Un

(nazivne) veličine i S Un 3 U n
nemaju mjernu jedinicu I p.u.    I
SB U SB
• odabire se jedna SB
Z p.u.  Z
osnovna (bazna) snaga U n2
za čitavu mrežu
U n2
 Y
• naponi se izražavaju Y p.u .
SB
relativno u odnosu na
nazivni napon (u dijelu
mreže)

58 © FER-ZVNE 2009/10, Električna postrojenja