PRIPRAVA ZA SAT LIKOVNE KULTURE

Redni

(uz udžbenik: UČIMO GLEDATI 3 i 4)

broj
sata
8.
Škola: Razredni odjel:

Učitelj/učiteljica: Datum:

Nastavno područje BOJA

Nastavna tema Čistoća boje
Nastavna jedinica Pet ploha različite čistoće boje

Vrsta likovni i kompozicijski elementi

Likovni problem Čistoća boje, jarke i zagasite boje poticaja kao motiv i poticaj

Likovno-tehnička sredstva
i likovne tehnike
tempera

KLJUČNI POJMOVI OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

o čistoća boje, jarke i zagasite boje o vizualno razlikovati, stvarati i imenovati jarke
i zagasite boje

ZADAĆE NASTAVNE JEDINICE

OBRAZOVNE FUNKCIONALNE ODGOJNO-SOCIJALIZIRAJUĆE

o vizualno razlikovari, stvarati o vježbati sposobnost o formiranje stajališta

i imenovati jarke i zagasite
boje
o usvojiti rad temperama
divergentnog mišljenja o razvijanje estetskih i radnih
o opažati jarke i zagasite boje sposobnosti
te njihove kontraste u svojoj
okolici i na umjetničkim
djelima
o razvijanje mašte
o vježbati sposobnost
izražavanja temperama

NAČIN RADA o prema izmišljanju NASTAVNI OBLICI RADA o frontalni

o individualni
NASTAVNE METODE o razgovor NASTAVNA SREDSTVA I o ploča, kreda
POMAGALA
o variranje o reprodukcija
o demonstracija

MEĐUPREDMETNE VEZE priroda i društvo: jarke i zagasite boje u prirodi i oko nas

1
 PLAN PLOČE BILJEŠKE

TIJEK NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA
Raspoređujemo stolove, zaštićujemo ih, dijelimo učenicima papire, tempere, vodu. Demonstriramo rad
temperama, podsjećamo da je tempera pokrivna boja kojom možemo prekrivati već obojene plohe koje su
suhe, te pokazujemo miješanje boja na paleti.
2. MOTIVACIJA
Učenici otvaraju udžbenik na 30. stranici. Pogledajmo fotografiju pulovera i boje na njemu (podsjetimo se i
da takve prikaze često vidimo na reklamama za sredstva koja služe za čišćenje odjeće). Obje su polovice
pulovera crvene – kako bismo onda opisali razlike? Boja je na novoj odjeći jarka, intenzivna, čista, dok je
na ispranoj odjeći zagasita, blijeda, neintenzivna, nečista. Podsjetimo se: do sada smo govorili o vrstama
boje (osnovnim i izvedenim, crvenoj, plavoj, zelenoj itd.) i o tonovima boje (svjetlijim i tamnijim bojama).
To je treća karakteristika boje – čistoća boje. Pogledajmo ilustraciju na 30. stranici udžbenika: boja gubi
svoju čistoću kada joj dodajemo sivu. Najviši crveni pravokutnik čiste je crvene boje, svaki je sljedeći sve
zagasitije crvene, a na kraju crvena nestaje i ostaje samo sivi pravokutnik. Gdje u svojoj okolici možemo
uočiti jarke i zagasite boje?
Pogledajmo kako to izgleda na umjetničkim djelima na 31. stranici. Gašenje jarkosti boje dodavanjem sive
upotrijebljeno je na donjoj slici N. de Staëla. Lako je pratiti čistu tamnoplavu boju kojom započinje slikanje,
a zatim njezino blijeđenje dodavanjem sive na ostatak sive. Na gornjoj je slici J. Miróa čistoća boji oduzeta
razrjeđivanjem boje pa plava i žućkasta u pozadini djeluju vodenasto blijedo. Ovaj je način moguć u
vodenih boja.
Proučimo i opišimo sliku P. Picassa na 33. stranici. Kako je umjetnik miješao boje? Boje, kojima se slikar
koristi dvije su izvedene boje; narančasta i zelena. Tim se bojama postupno dodaje sve više sive, zbog čega
boje postaju sve zagasitije, a neke su plohe obojene posve sivom bojom.
To je zadatak iz miješanja boja koji je za učenike vrlo zahtjevan, zbog čega ga treba izvoditi korak po
korak. U prvom koraku učenici crnim linijama dijele papir na pet ploha. Za to su potrebne četiri linije, a
plohe mogu biti posve proizvoljnih oblika i veličina (vidjeti primjere na 32. stranici). Nekoliko učenika
može načiniti skice kredom na ploči radi jasnoće.
U drugom koraku (kada su svi dovršili prvi korak) učenici na jednu stranu palete istisnu jednu čistu boju (iz
spektra), a na drugoj strani palete zamiješaju mnogo sive s više bijele, a malo crne u njoj. Jednu plohu na
papiru trebaju obojiti tom čistom bojom, a drugu plohu tom sivom.
U sljedećem koraku na paleti u čistu boju dodaju trećinu sive boje kako bi dobili zagasitiju boju (v. drugu
paletu na 32. stranici) te njome boje sljedeću (treću) plohu.

2
Nadalje, na paleti u već ugašenu boju dodaju drugu trećinu sive da bi dobili još zagasitiju boju (v. treću
paletu na 32. stranici) pa njome boje četvrtu plohu.
Na kraju svu preostalu sivu dodaju u dosadašnju boju kako bi postala vrlo blijeda, zagasita pa popunjavaju
zadnju plohu.
3. NAJAVA ZADATKA
Danas ćemo temperama naslikati pet ploha različitih stupnjeva čistoće jedne boje, od jarke do zagasite
boje.
Tko će ponoviti zadatak?
4. REALIZACIJA (RAD)
Učenici rade. Sat vodimo korak po korak, čekajući da većina učenika dovrši prethodni korak. Naglašavamo
da miješamo sivu samo s jednom bojom, ne s više njih. Kao palete mogu poslužiti i poklopci od tempera,
ako nema drugih mogućnosti.
5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PRODUKATA
Na kraju sata na ploču stavljamo reprodukciju te izlažemo učeničke radove. Razgovaramo s djecom o tome
što su to jarke, a što zagasite boje. Što je danas trebalo naslikati? Jesu li svi ispunili zadatak? Tko ima
najzanimljivije podijeljen papir na pet ploha? Tko je zamiješao boje tako da je dobio jednolične stupnjeve
čistoće (nekima će boja odmah postati prezagasita)? Kako su upotrijebljene tempere, ima li negdje previše
vode ili premalo? Usporedimo dvije slike i opišimo po čemu se sve razlikuju. Jesu li neki radovi originalniji
od drugih, jesu li neki prepisivali? Opišimo jednu sliku bez pokazivanja, zanemarimo i boju: možemo li
opisati kako je ona podijeljena, kakvog su oblika plohe?
Obratimo pozornost na umjetničko djelo J. Grisa Zdjela s voćem, staklo i limun. Što je zajedničko toj slici i
učeničkim radovima? Oboje je načinjeno jarkim i zagasitim bojama. Pokažimo to na umjetničkom djelu.

LITERATURA:
Miroslav Huzjak, Krešimir Ledić: Učimo gledati 1 i 2, Školska naklada, Mostar, 2010.