PRIPRAVA ZA SAT LIKOVNE KULTURE

Redni

(uz udžbenik: UČIMO GLEDATI 3 i 4)

broj
sata
11.
Škola: Razredni odjel:

Učitelj/učiteljica: Datum:

Nastavno područje PLOHA

Nastavna tema Grafički dizajn
Nastavna jedinica Građenje slova geometrijskim likovima

Vrsta
Likovni problem pismo, geometrijski likovi, dizajn, vizualni znak poticaja
vizualna

Likovno-tehnička sredstva
i likovne tehnike
flomasteri

KLJUČNI POJMOVI OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

o dizajn, vizualni znak o objasniti dizajn kao oblikovanje uporabnih
predmeta u neposrednom okružju

ZADAĆE NASTAVNE JEDINICE

OBRAZOVNE FUNKCIONALNE ODGOJNO-SOCIJALIZIRAJUĆE

o istraživati, uočavati i izraziti
građu slova uz pomoć
geometrijskih likova
o naučiti da je dizajn
oblikovanje uporabnih
predmeta u neposrednom
okruženju
o usvojiti rad flomasterima
o vježbati sposobnost o formiranje stajališta
divergentnog mišljenja o razvijanje estetskih i radnih
o opažati geometrijske likove u sposobnosti
građi slova te različita pisma
o razvijanje mašte
o vježbati sposobnost
izražavanja flomasterima

NAČIN RADA
o nakon promatranja NASTAVNI OBLICI RADA
o frontalni
o prema zamišljanju o individualni
o razgovor o ploča, kreda
o analitičko o reprodukcija
NASTAVNA SREDSTVA I
NASTAVNE METODE promatranje POMAGALA
o demonstracija
o građenje

MEĐUPREDMETNE VEZE
hrvatski jezik: građa slova
matematika: geometrijski likovi

1
 PLAN PLOČE BILJEŠKE

TIJEK NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA
Raspoređujemo stolove, dijelimo učenicima papire i flomastere. Papire smo unaprijed izrezali na
dimenzije
25 × 16 cm (pola veličine papira iz likovne mape). Ako smo papir samo presavili, možemo dobiti formu
čestitke u koju upisujemo pozdrave. Na papiru olovkom iscrtavamo okvir koji je 2 cm odmaknut od
bočnoga i gornjeg ruba, a 3 cm od donjeg ruba; to su margine. Dobili smo radnu plohu 20 × 16 cm, koju
ćemo horizontalno podijeliti u redove svakih 5 cm; ucrtali smo četiri reda u koja će učenici upisivati slova.
Demonstriramo kako flomasterima dobivamo crte i male plohe.
2. MOTIVACIJA
Učenici otvaraju udžbenik na 38. stranici. Vidimo tri niza slova koja su upisana/ucrtana u kvadratne baze.
Ako ta slova uvećamo na format A3, možemo na ploči načiniti sljedeću igru: za slova E, A i S iz kolažnog
ćemo papira izrezati međuprostore. Za slovo E izrezat ćemo gornji i donji kvadrat za unutrašnjost slova i
jedan pravokutnik za preostalu polovicu baze, za slovo A jedan trokut za unutrašnjost slova, a dva za
okolicu, a za slovo S dva kruga, unutrašnjost slova i pravokutnik za drugu polovicu baze. Fotokopije slova
i međuprostore od kolaža magnetima stavljamo na ploču, a učenici trebaju postaviti međuprostore unutar i
okolo pripadajućega slova.
Nakon toga promatramo 39. stranicu udžbenika; prostori među slovima obojeni su žutom i narančastom
bojom te izdvojeni na desnoj strani. Zaključujemo kako gornji red slova u sebi sadržava kvadrate i
pravokutnike, srednji red trokute, a donji red krugove ili polukrugove.
Zaključujemo kako sva naša latinična slova u sebi sadržavaju neki od navedenih geometrijskih likova.
Korelirajmo taj sat s matematikom: podsjetimo se razlike između geometrijskih i slobodnih likova, kao i
između likova i tijela. Korelirajmo i s hrvatskim jezikom: slova nisu samo napisana, ona su i nacrtana.
Slova imaju svoju zadanu konstrukciju. Slova konstruiraju dizajneri, a različito oblikovana slova rabe se u
grafičkom dizajnu, to jest u izradbi reklama, plakata, naljepnica, zaštitnih znakova i tako dalje.
Pogledajmo oko sebe: gdje možemo pronaći zanimljivo oblikovana slova? Obratimo pozornost na našu
odjeću i obuću, na školske torbe, bilježnice i knjige, na zaštitne znakove na televizorima, CD sviračima,
mobilnim telefonima itd. Često neki proizvod prepoznajemo upravo po obliku slova u zaštitnom znaku.
Potražimo takve proizvode.

2
Kako bismo objasnili današnji zadatak, poželjno je učenicima na ploči nacrtati pomoćne linije kakve imaju
pred sobom na papirima. Unutar četiriju redova pišemo flomasterom iste boje (cijelom visinom reda),
ispisujemo tiskana slova, a slova se trebaju dodirivati (npr. DOBARDANVAMŽELIM). Pri tome učenici
često stišću slova, pišu ih vrlo usko, što će im zadati previše posla za jedan sat. Stoga napominjemo da
smo na primjeru upisivanja u kvadratnu mrežu vidjeli koliko su slova široka. Tekst koji se ispisuje može i
ne mora imati značenje. Kada su slova ispisana flomasterima, treba obojiti unutrašnjost i okolicu svakog
slova. Odabir boja može biti posve slobodan, ali nastavnik se može odlučiti i za neko pravilo – samo
osnovne boje, samo izvedene boje, samo tople ili samo hladne, samo tonovi jedne boje itd. Kada je rad
završen, unutar teksta ne će se vidjeti bijeli papir. Pogledajmo umjetničko djelo na 41. stranici, kao i
primjere radova (za koje su bila potrebna dva školska sata) u kojima su primijenjena ta pravila.
3. NAJAVA ZADATKA
Danas ćemo flomasterima naslikati dizajn svojih slova. Upisat ćemo ih u redove tako da se međusobno
dodiruju, pisat ćemo ih široko i cijelom visinom reda, a zatim ćemo obojiti plohe geometrijskih likova
unutar i oko slova.
Tko će ponoviti zadatak?
4. REALIZACIJA (RAD)
Učenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo o oblicima slova koja ispisuju. Jesu li dovoljno široka? Jesu li
dovoljno visoka? Je li obojen sav međuprostor unutar i oko njih? Vide li se pravokutnici, trokuti i
krugovi? Kakav je odabir boja?
5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PRODUKATA
Na kraju sata na ploču stavljamo reprodukciju i izlažemo učeničke radove. S učenicima razgovaramo o
dizajnu. Kako su konstruirana slova kojima pišemo? Koje geometrijske likove sadržavaju? Opišimo
razlike između dva rada koji su izloženi. U čemu se razlikuju u oblicima slova, u upotrijebljenim bojama,
kako su upotrijebljeni flomasteri, kako su naslikane plohe? Jesu li neki radovi nacrtani originalnije od
ostalih? Po čemu se razlikuju?
Obratimo pozornost na umjetničko djelo Knjiga Lindisfarne. Vidimo neka slova koja ne prepoznajemo,
zbog čega možemo lakše obratiti pozornost na oblik slova. Vidimo li i u tim slovima neke geometrijske
likove?

LITERATURA:
Miroslav Huzjak, Krešimir Ledić: Učimo gledati 1 i 2, Školska naklada, Mostar, 2010.