PRIPRAVA ZA SAT LIKOVNE KULTURE U 4.

RAZREDU
Redni
broj 10.
(uz udžbenik: UČIMO GLEDATI 3 i 4) sata

Škola: Razredni odjel:

Učitelj/učiteljica: Datum:

Nastavno
područje Oblikovanje na plohi - crtanje i slikanje
Nastavna
tema PLOHA - Ritam i niz likova
Nastavna
jedinica
Šaka u pokretu

Likovni Vrsta
problem
Ritam i niz likova poticaja
Vizualni: šaka u pokretu

Likovno-tehnička sredstva
i likovne tehnike
Flomasteri

KLJUČNI POJMOVI OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

o ritam o uočiti i izraziti ritam lika u pokretu
o niz likova

ZADATCI NASTAVNE JEDINICE

OBRAZOVNI FUNKCIONALNI ODGOJNO-SOCIJALIZACIJSKI

o uočiti i izraziti lik u o vježbati sposobnost o formiranje stajališta

pokretu divergentnog mišljenja o razvijanje estetičkih i
o uvježbati rad o razvijati psihofizičke funkcije radnih sposobnosti
flomasterima (percipiranje, pamćenje, o poticanje kreativnih
mišljenje, maštu, interes, sposobnosti
volju) o razvijanje pozitivnog
o vježbati sposobnost odnosa prema aktivnosti
izražavanja flomasterima

NAČIN RADA prema zamišljanju NASTAVNI OBLICI o frontalni

RADA o individualni
NASTAVNE o analitičko NASTAVNA o reprodukcija: Marcel
METODE promatranje SREDSTVA I Duchamp - Akt silazi niz
POMAGALA
o demonstracija stepenice, 1912.
o variranje o ploča, kreda
o građenje

MEĐUPREDMETNE priroda i društvo: ritam u prirodi i u društvu

VEZE hrvatski jezik: ritam u književnosti

PLAN PLOČE BILJEŠKE

1
 RITAM I NIZ LIKOVA

Reprodukcija: Marcel Duchamp: Akt silazi niz stepenice br. 2,

1912.,

TIJEK NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA
Raspoređujemo stolove, zaštitimo klupe, dijelimo učenicima papire i flomastere. Podsjećamo kako
flomasterima povlačimo linije uvijek iste debljine neovisno o pritisku, a možemo slikati i manje
plohe. Flomasterima radimo na glatkoj strani papira.
2. MOTIVACIJA
Učenici otvaraju udžbenik na 32. stranici. Nekoliko se učenika uhvati za ruke raspoređeni
naizmjenično dječak - djevojčica (kao na fotografiji). Podsjetimo se: ritmom smo naveli pravilno
ponavljanje; ovdje se izmjenjuju u nizu dječak i djevojčica. Puštamo im neku glazbu (poželjno je
bez teksta koji bi skretao pozornost) i upućujemo ih na naizmjenične pokrete: korak u jednu pa
korak u drugu stranu, čučanj - uspravljanje, dizanje ruku - spuštanje ruku i još dva pokreta koja
sami izmisle. Sjedaju na mjesto pa s njima razgovaramo o tome što smo upravo činili: ritmičnim
ponavljanjem pokreta uz glazbu nastao je ples. Plesom zvučni ritam pretvaramo u vizualni ritam,
koreliramo zvuk, pokret i sliku. Načinimo na ploči kolažem ritmički niz likova. Na fotografiji
aboridžinskih plesača ne vidimo pokrete, ali vidimo ritmički naslikane ukrase na njihovu tijelu.
Podsjećamo se da smo utvrdili kako je u svim tradicijskim umjetnostima prisutan ritam u glazbi,
slici i pokretu.
Na 33. stranici promatramo nekoliko načina stvaranja privida pokreta na plohi. Na kadru iz filma
Normana McLarena Pas de Deux (Ples dvoje) vidimo svijetle likove gotovo obrisnih linija na
tamnoj podlozi prikazane u preklapajućim položajima (načinjenih rotoskopskom tehnikom). Na taj
način oblici ostavljaju na ekranu trag svojih pokreta. Takav dojam ostavlja i slika M. Duchampa
koja je naslikana također preklapajućim likovima, pa se stvara dojam lika koji silazi niz stube.
Kako bi ti likovi izgledali razdvojeni, vidi se na nizu Muybridgeovih fotografija koje također
predočuju lik koji silazi niz stube. Napominjemo da ovako izgledaju filmovi; niz kadrova s malim
pomakom koji se brzo izmjenjuju pred našim očima stvarajući dojam pokretnih slika.
Usporedimo dojmove pokreta na plohi razdvojenih likova jahača na konju na još jednom nizu
Muybridgeovih fotografija na 35. stranici s nizom preklopljenih likova lastavica u letu na Ballinoj
slici. Za opažaj pokreta potrebno je vrijeme, a na plohi se vrijeme zamjenjuje vizualnim ritmom.
Pogledajmo na 34. stranici nacrtane likove čovjeka koji skače; tako izgleda animirani film. Na
sličan ćemo način danas načiniti naš rad; vodimo učenike korak po korak. Postavljaju šaku u
jednom položaju prstiju na početak papira i opcrtavaju je, a zatim šaku u drukčijem položaju
opcrtavamo na kraju papira. Zatim između dvaju krajnjih crteža učenici ucrtavaju nekoliko kontura
prijelaznih položaja šake tako da se crteži preklapaju (vidi fotografiju na 34. stranici). Crtež može
ostati samo linijski, ali zanimljivije izgleda kad se plohe nastale preklapanjem oboje samo toplim
ili samo hladnim bojama. Naglasimo, ne ispunjava se bojom cijeli crtež šake, nego svaka mala
ploha nastala preklapanjem zasebno.
3. NAJAVA ZADATKA
Danas ćemo flomasterima crtati i slikati šaku u pokretu nizom i ritmom likova.
Tko će ponoviti zadatak?
4. REALIZACIJA (RAD)
Učenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo o oblicima nacrtanih šaka, pomiču li ih postupno pokret
po pokret, ne čine li prevelike skokove pokretima.

2
5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PRODUKATA
Na kraju sata stavljamo reprodukciju i učeničke radove na ploču. S učenicima razgovaramo. Što je
bio današnji zadatak, kako na plohi postižemo dojam pokreta? Po čemu se radovi razlikuju? Koje
su boje odabrane? Kakve su veličine ploha nastale preklapanjem? Koliko je položaja prikazano na
različitim radovima? Kakav je rukopis nastao ispunjavanjem ploha? Kako su upotrijebljeni
flomasteri? Tko se sjetio najzanimljivijih položaja šake? Usporedimo sve to na dvama radovima.
Jesu li neki radovi riješeni originalnije od drugih? Njih posebno hvalimo. Opišimo jedan rad bez
pokazivanja; možemo li ih prepoznati po opisu? Na taj način vježbamo preciznu analizu; ako nije
dovoljno precizna da prepoznamo rad, nastavlja se.
Obratimo pozornost na umjetničko djelo M. Duchampa Akt silazi niz stepenice. Na toj je slici
upotrijebljen sličan način prikazivanja, lik se mijenja krećući se niz stube. Lik nije razgovijetan,
nego zamućen; razgovaramo s učenicima o zamućenosti oblika koji se brzo kreću pred našim
očima, na filmu i na fotografijama.

LITERATURA:
Miroslav Huzjak, Krešimir Ledić: Učimo gledati 3 i 4, Školska naklada, Mostar, 2010.