SVEUILITE U ZAGREBU UITELJSKI

FAKULTET
Prva godina izvanrednog diplomskog
studija ranog i predkolskog odgoja i
obrazovanja

Ples pisanja istraivaki projekt u

podruju umjetnosti
(seminarski rad)

Kolegij: Istraivanje djejeg likovnog

stvaralatva
Mentor: doc. art. Stjepko Rupi
Studenti: Tereza Berakovi, Gorana BeniHuin, Marija Bitunjac, Lana Boji, Ivana
Cvitkovi, Ivana karika, Martina Koprivi,
Snjeana Rako, Kreimir Stergar

Zagreb, rujan 2014.

SADRAJ

1.Uvod
2.Teorijski okvir za temu
3.Ciljevi projekta
4.Motivacija djece za likovne aktivnosti
5.Razgovor i reakcije djece na temu
6.Intervjui s odgajateljima
7.Fotografije djejih radova
8.O koritenim materijalima, formatima,
tehnikama
9.Mogunosti daljnjih istraivanja
10. Evaluacija projekta
11. Zakljuak

12. Literatura

1. Uvod
Istraivanje djece omoguuje zadovoljenje
njihove znatielje u otkrivanju i razumijevanju
svijeta koji ih okruuje. Djeca istrauju svijet
oko sebe tako to uoavaju pojave oko sebe i
pokuavaju im dati vlastito tumaenje. Odrasli
imaju ulogu paljivog oslukivanja njihovih
interesa, poticanja na daljnje istraivanje,
omoguavanje dostupnosti razliitih materijala
i

sredstava,

usmjeravanje

pomaganje

stvarajui kreativne situacije, fokusiranje na

organiziranje prilika koje e djecu poticati na

sukonstruiranje

stvaranje.

Doivljena

iskustva djeca izmeu ostalog izraavaju i

likovno. Likovnim jezikom djeca mogu izraziti
ono to mnogim drugim jezicima ne mogu.
Izraavaju

svoje

unutarnje

bie,

svoje

poimanje sebe i svijeta oko sebe, svoje

doivljaje, ideje i misli. Potrebno im je
omoguiti koritenje razliitih materijala kako
bi svoj likovni jezik mogli i dalje razvijati. Te
materijale e dijete najprije upoznati, za to im
treba dovoljno vremena i slobode. Istraujui,
poet e otkrivati razne tajne o liniji, boji,
oblicima, prostoru, teksturi, proporcijama,
dizajnu i sl.
U projektnom radu dolazi do isprepletanja i
povezanosti niza praktinih i intelektualnih

aktivnosti koje potiu gotovo sva podruja

djejeg razvoja.
Osnovna mu je pretpostavka da e, radei na
nekom

projektu,

promatrajui,

pitajui,

istraujui i poduzimajui odreene aktivnosti

vezane uz odreenu temu, dijete iriti svoja
znanja do krajnjih granica svojih mogunosti,
aktivirajui pritom sve svoje potencijale i
razvijajui

mnoge

sposobnosti.

(Slunjski,

2013.)

2. Teorijski okvir za temu

Piaget smatra da je za razvoj djeteta potrebno
da

ono

samostalno,

ograniavanja

istrauje

aktivno
svijet

oko

bez
sebe.

Znanstvena istraivanja su pokazala da likovna

aktivnost od rane dobi pozitivno utjee i na

druge aspekte razvoja spoznaje.
Djeji likovni razvoj zapoinje u najranijoj
dobi kada otkriva mogunosti svojega tijela
ruke. Modelira pulpu kruha ( imrak, 2011.),
kasnije

otkriva

tragove

koje

ostavljaju

predmeti na povrini trag olovke na papiru,

prsta u pijesku.
U ovom projektu istraivat emo ples pisanja
jer pisanje ne dolazi samo iz prstiju, nego iz
nae nutrine (osobno izraavamo misli i
namjere). Sastoji se od oblih i uglatih linija .
Kretanje kad piemo, olovka crta zavoje i
uglove u kontinuiranoj izmjeni napetosti i
oputenosti. To je metoda koja cijelo tijelo
ukljuuje u razvoj koordinacije aka i prstiju.
Tijelom uspostavljamo vezu sa slovima.

Vano je dati djetetu priliku da pie cijelim

svojim tijelom, da integrira osnovne pokrete u
svoje

tijelo.

Apstraktni

pokreti

postaju

konkretne linije. Ples pisanja prua priliku za

to.
Ples pisanja sadri devet razliitih tema. Uz
svaku

temu

dolazi

specijalan

glazbeni

predloak i matovito crtanje uz glazbu. Na

primjer na temu Vulkan, vulkan je ono to bi
trebalo crtati uz glazbenu podlogu. No,
najprije treba postati vulkan i duom i
tijelom. Mnogo toga radi se zatvorenih oiju,
jer kada su oi zatvorene iskustvo je snanije,
bolji

su

pokreti

pisanja

vee

je

samopouzdanje.
Koristili smo materijale (olovke, drvene
bojice, krede u boji, pastele, pjenu za brijeanje,

tempere, flomastere, glinu, spuve, vatene

loptice, boje za prste, velike papire, ...)
Dobna skupina djece je u 5-oj i 6-oj godini
ivota. Princip rada bio je od jednostavnijeg
prema sloenijem, a koliko je odreena tema
trajala ovisilo je o interesima djece i njihovu
razvoju.

3. Ciljevi projekta
razvijati kreativnost kroz glazbu kao
poticaj za likovno stvaralatvo
poticati dijete k slobodnom izraavanju
svojih misli i osjeaja kroz likovno
stvaralatvo

4. Motivacija djece za likovne aktivnosti

 razne tematske igre npr. Vulkan (djeca u

parovima otpleu vulkan - kako oni ele,
svi se meusobno gledaju i nakon toga
crtaju)
fotografije robota te pokazivanje na koje se
sve naine robot moe kretati
kratke plesne sekvence ( Vulkan, Kia,
Lava, Roboti)
fiziko kazalite
pria
posjet izlobi u Muzeju suvremene
umjetnosti

5. Razgovor i reakcije djece na temu

Zanimalo nas je to djeca znaju o vulkanu, to
je lava, kako izgleda. Odgajatelj koristi

poticajna

pitanja

kao

put

do

boljeg

razumijevanja djeteta i uzima ih kao smjernice

za daljnji rad. Zapoeli smo sa pitanjem:

to je to vulkan?
Vulkan je veliko brdo, kao Sljeme.
Martina, 5. god.
Vulkan je dubok, i ovak' ima lave u sebi,
vulkan je ogromna rupa puna lave. Karlo, 6.
god.
Iz vulkana moe curiti lava.
Lana, 5.god.
Nastavili smo s pitanjem to je lava?
Lava je neto crveno, to je jako vrue i na to
se moe spei.

Lana, 5. god.

Lava ti je jako mona, ona moe auto rastopiti.

Lovro, 5. god.
Lava je rastopljeno kamenje.
Karlo, 6. god.
Zanimalo nas je i kako se to kamenje
rastopilo.
Kamenje se rastopilo od vruine i sparine.
Mia, 6.god.
To kamenje se rastopilo od sunca, k'o sladoled
kad se rastopi na suncu.

Luka, 5. god.

uli smo da je lava neto crveno, ali kakva je

jo lava osim crvena?
Lava je jako vrua.
Dominik, 6. god.

Lava je crvena jer je jako vrua, od puno

vruine.

Petar, 6. god.

Da bi se stvorila lava treba puno sunca, jer je

ona vatra.

Luka, 5. god.

uli smo da je lava vrua, zanima nas koliko je

vrua?
Tisuu puta vruija od vruijeg ruka.
Kal, 6. god.
Ona ti je vrua do mile volje, tak' da se na nju
opee.

Matija, 5. god.

A gdje se ta lava nalazi?

Lava ti je u vulkanu sve dok god on ne
eruptira.

Karlo, 6.god.

A to je onda erupcija?

To ti je ono kad lava izleti iz vulkana.

Karlo, 6. god.
Erupcija je kad lava iskoi iz vulkana.
Lana, 5. god.
U vulkanu pukne vatra i onda se prospe lava.
Matija, 5. god.
Zanimalo nas je kako bi djeca likovno izrazila
lavu.
Lavu bi onak crveno da prica.
Karlo, 6. god.
K'o vatru bi napravila lavu, naranastu, kako
se prolijeva po vulkanu.
uto-crvena je boja lave.
Matija, 5. god.

Lana, 5. god.

6. Intervjui s odgojiteljima
U razgovoru s odgojiteljima zanimalo nas je
to oni znaju o plesu pisanja, kako su djeca
reagirala na ples pisanja te da li e ga nastaviti
koristiti u daljnjem radu.
Kada ste prvi put uli termin ples pisanja
na to vas je asociralo?
Ples pisanja me asocirao upravo na ples i
pisanje, neto to ide lako i glatko, neto
kao plesai koji klize, ustvari lebde po
podiju. Istovremno igra, a opet vaan
zadatak.
to je za vas ples pisanja?
Ples pisanja je za mene sredstvo oputanja,
prije svega igra i uenje na nain da dijete

krzu igru nenametljivo ui, ali vana je i ta

komponenta oputanja (boja i glazba).
Svia mi se vidjeti djecu kako uivaju dok
rade i trae jo i jo.
to mislite o projektu ples pisanja?
Projekt ples pisanja meni je osobno jako
zanimljiv i dobro osmiljen. Djeca su ga
prihvatila kao neto novo, njima jako
zanimljivo, izazovno i zabavno.
Kako su reagirala djeca na ples pisanja?
Djeca oboavaju ples pisanja, ak i djeca
koja ne vole igru prstima, neim kako oni
kau ljigavim. Rado sudjeluju u
aktivnostima.

to je djeci bilo najzanimljivije; pria,

pokret ili likovno izraavanje?
Uoila sam da je djeci vie od teksta
zanimljivije likovno izraavanje, odnosno
igra raznim likovnim materijalima i
pokret.
Nijedno dijete nije reklo da mu je dosadno
ili da mu se ne da; meusobno su se
poticali u radu i zabavljali.
Jeset li uoili napredak kod djece u
grafomotorici?
S obzirom na testiranje na poetku i dalje
je vidljiv napredak, ne samo u
grafomotorici ve u finoj motorici
openito.

Rezulati plesa pisanja jasno su se vidjeli u

radu, pogotovo prilikom rjeavanja radnih
listova.

Koje materijale ste koristili za likovno

izraavanje?
Pijesk, brano, pastele, kredu, no tempera i
pjena za brijanje su daleko najzanimljiviji.
Hoete li u daljnjem radu koristiti ples
pisanja?
Smatram ples pisanja vrlo vrijednom
aktivnou i provodit u ga kad god
budem u prilici. Okolnosti koje mi
ograniavaju esto koritenje plesa pisanja
je prije svega broj djece.

8. O koritenim materijalima, formatima,

tehnikama
U ovom projektu djeca su istraivala ples
pisanja koristei razliite materijale i tehnike
na razliitim formatima papira. Od podloga za
pisanje koritene su zidna ili stolna ploa,
papiri razliitih formata i stoli. Koriteni su
senzomotoriki

materijali:

kreda,

pastele,

glina, tekue tempere, spuva, pjena za

brijanje/kupanje, kistovi, pijesak, boja za prste,
vata i vatene loptice. Od sredstava za pisanje
koritene su votane boje, flomasteri, drvene
boje i olovke. Djeca su koristila jo i
materijale za tematske igre: gimnastike vrpce,
marame, vrpce od tkanina, papira, novina,
stiropor, konfete, maske za oi.

9. Mogunosti daljnjih istraivanja

Mogunosti

daljnjih

mnogobrojne.

Na

temu

istraivanja

su

Vulkan

djeci

moemo ponuditi materijale koji e im pomoi

u oblikovanju vulkana: glinamol, pijesak,
kairane novine koje bi obojali temperama,
sodu bikarbonu i ocat kojom bi napravili lavu.
Za temu Krugovi i osmice djeca mogu
pokuati na papirima razliitih formata lijepiti
pagu u obliku krugova i osmica i tako
napraviti cvijet, leptira, masku za oi, naoale,
medvjeda. Za isti rezultat moemo i potraiti
kamenie koji bi oblikom odgovarali temi,
obojiti ih temperama i lijepiti na karton.
Robot, Vlak i Rastue drvo su teme u

kojima moemo koristiti mnogo neoblikovanih

i

prirodnih

materijala:

kartonske

kutije,

plastine kutije, novinski papir, stiropor, role

od WC papira, slamke, epove, dugmad,
spuvu, vunu, lie, kukuruz, kestene, orahe,
eere. Od crtakih tehnika djeci bi ponudili
flomastere, a od slikarskih tempere, kola
papir i ljepilo za papir.

10. Evaluacija projekta

Projekt Ples pisanjaprovodili smo u starijoj
vrtikoj skupini zapoevi ga kroz igru i
plesne aktivnosti, obzirom da se Ples pisanja
istie kao metoda koja ukljuuje cijelo tijelo u
razvoj koordinacije ake i prstiju te se na taj
nain

tijelom

uspostavlja

veza

sa

slovima.Projekt je bio podjeljen u nekoliko

djelova, a zapoeo je inicijalnim testom.Svaki
je dio imao svoju temu koju smo, svaku za
sebe, razradili na nain da smo uzeli u obzir
sva razvojna podruja-motorika, senzorika,
spoznaja, govor, socio-emocionalni razvoj i
igra.Nakon inicijalnog testa, zapoeli smo s
temom Vulkan.Djeci smo kroz zajedniki
dijalog pruili mogunost da se izraze i iznesu
svoje dosadanje spoznaje o vulkanima te da
kroz isti usvoje dodatna znanja vezana za
navedenu temu.Uz glazbu su razvijali osjeaj
za ritam i na taj nain, kroz zabavu i
kreativnost, razvojem grube motorike utjecali
na razvoj fine.Uslijedile su likovne aktivnosti
u kojima su djeca razvijala koordinaciju ake i
prstiju u kontekstu razvoja koordinacije cijelog

tijela.Djeci je to bilo posebno zabavno

obzirom da su likovne aktivnosti organizirane
na neuobiajen nain, primjerice na podu ili
betonu

vrtikog

vezane za

dvorita.Osim

aktivnosti

temuVulkan, provodili smo i

aktivnosti vezane za teme Robot, Plivanje,

Lava,Kia.Svaka od tih teme bila je
provedena na isti nain.Djecu je posebno
zabavljalo to to su svoje pokrete prenosili na
papir u kontekstu likovnog izraavanja te to
su nakon svega, jedni drugima prezentirali
svoje

uradke.Ova

metoda

pokazala

se

odlinom upravo zbog injenice da su djeca na

zabavan, matovit i kreativan nain razvijali
grubu i finu motoriku kroz spoj glazbe i
pokreta, odnosno bili su glavni akteri u

aktivnosti poetnog itanja i pisanja, a samim

time poticali razvoj preditakih vjetina.

11. Zakljuak
Ples pisanja, kao jednu od inovativnih metoda
za razvoj fine i grube motorike, prezentirali
smo

kroz

projekt

podruju

likovnog

stvaralatva, i to na nain da su se ispreplitale

aktivnosti i poticaji za razvoj razliitih vjetina
djece predkolske dobi.U kontekstu projekta,
osim grube i fine motorike, poticao se razvoj
preditakih vjetina, osjeaja za ritam i ples te
likovno

izraavanje.

Tijekom

provoenja

projekta

koristimo

razliite

zanimljive

senzomotorike

materijale

koji

djeci

omoguavaju nesmetan razvoj psihomotorike.

Obzirom da se ples pisanja opisuje kao metoda

koja povezuje glazbu i pokret, odllian je
pristup za razvoj razliitih razvojnih zadaa
koje se odnose na psihomotorike vjetine.
Upravo iz razloga to ples pisanja povezuje
glazbu i pokret, ritam i ples te likovno
izraavanje, pokazalo se da je djeci ova
metoda

posebno

interesantna

jer

ue

spoznavaju svijet oko sebe na zabavan i

kreativan nain.

Literatura
Pei, Matko. 1983. Pristup likovnom djelu.
kolska knjiga. Zagreb
Slunjski, Edita. 2013. 'Kako djetetu pomoi
da(p)ostane kreativno i da se izraava
jezikom
umjetnosti. Zagreb:Element.

Oussoren, Regnhild. 2007. Ples pisanja.

Ostvarenje. Buevec
Oussoren, Regnhild. 2008. Ples pisanja 2.
Ostvarenje. Buevec