STUDENT: Danijel Boikovi

Grupa

UITELJ: doc.dr.art. Marijan Richter

2.

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE
OBRAZOVNI ZADACI:
Stjecanje znanja: istraiti razliite crte, njihove razliite tokove te razlike izmeu
stanja mirovanja i pokretnosti crta na umjetnikom djelu, razvijati sposobnost
usmene interpretacije doivljaja crtea, razvijati sposobnost interpretacije prie tehnikom tua.
Stjecanje sposobnosti: izraavati se crtama razliitim po znaenju te crtama razliitog
toka crtajui tuem, tapiem i kistom, razvoj fine motorike ruku i prstiju.
ODGOJNI ZADACI: Poticati pozitivan odnos prema radu, aktivnost, samostalnost i
kreativnost, vlastito vienje, formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih
sposobnosti, razvijanje apstraktnog vienja.

NASTAVNA JEDINICA

Razred

Datum

VI.sem

11.3.2014

NAINI RADA:
1.
2.
3.
4.
5.

prema promatranju
nakon promatranja
prema sjeanju
prema zamiljanju
prema izmiljanju

OBLICI RADA:
1.
2.
3.
4.

Frontalni
Individualni
Rad u parovima
Grupni

1. Cjelina: PLOHA
2. Nastavna tema: toka i crta
3. Likovno podruje: crtanje

NASTAVNE

4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): vrste linija, karakteri linija

5. Motiv: a) vizualni: prikaz umjetnikih djela
b) nevizualni:
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj
6. Likovno tehnika sredstva i likovne tehnike: tu, kist i pero

Nastavno sredstvo demonstracija slike

PLAN PLOE:

Toka i crta
Ueniki radovi

METODE:
1. Analitiko
promatranje
2. Demonstracija
3. Razgovor
4. Metoda scenarija
5. Rad s tekstom
6. Kombiniranje
7. Variranje
8. Graenje
9. Razlaganje
NASTAVNA
SREDSTVA I
POMAGALA:
1. Reprodukcija
2. Izravno umjetniko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Nainjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video

KORELACIJA:

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

PRIMJEDBE:

1. PRIPREMA
Sat zapoinjemo crtanjem toke i crte na plou. Kaemo uenicima neka promatraju
uiteljevu ruku dok crta na ploi. Prvo crtam toku, a zatim crtu. Pitam ih da ponove
uoeni pokret i opiu razliku. Koji pokret traje due, moe li se jo produiti, koliko?
Prisjeamo se da crta biljei pokret i naa se ruka pri crtanju neprestano kree.
Promatramo crte izdvojene u udbeniku. Opisujemo crte: dugake, kratke, zaobljene,
isprekidane. Prikazujem im na ploi djelo Vincent van Gogha, Zvjezdana no. Kako bi
uvidjeli primjer rada tuem i perom.
2. MOTIVACIJA
Izvodimo igru: jedan uenik crta rukom u zraku jednu od reproduciranih crta, a ostali
trebaju pogoditi o kojoj se radi.
Drugi uenik crta u zraku sljedeu crtu i tako redom dok ne isprobaju sve.
Ponavljamo igru pogaanja crta, ali ovog puta crte interpretiramo glasom, zvukom.
Uenicima pomaemo pitanjima: Je li crta (zvuk) duga ili kratka? Traje li ili je
isprekidana? Penje li se ili sputa?
Upuujemo uenike da potrae izdvojene crte na cjelini crtea. Pitamo ih: to je
prikazano tim crtama (treperenje zvijezda, vjetar, sjaj mjeseine koji se iri, granu
empresa koja se njie, kretanje vjetra)? Naglaavamo opis kretanja; treperenje, irenje,
njihanje, isprekidano, kontinuirano, die se, sputa, krui...
Igramo se. Promatramo jo jednom reprodukciju i zamiljamo da smo se nali unutar
crtea. Postavljamo pitanja: to sve vidi oko sebe? Postoji li kakvo drvo u tvojoj blizini?
Moe li ga dodirnuti? uje li neke zvukove u daljini? Osjea li vjetar kako se kree
kroz polje? Je li topao ili hladan?
Potiemo uenike da opisuju to vie osjeta koje su zamislili; vid, zvuk, opip, doivljaj
topline i hladnoe.
3. NAJAVA ZADATKA
U nastavku sata djecu pitam da li su ponijeli potreban pribor za rad (tu, pero, kist), oni
govore da jesu. Neposredno prije poetka crtanja traimo od uenika da zatvore oi i
zamisle da su vjetar. Zapoinjemo priu o vjetru: Vjetar kree u zoru iz ume preko
proplanaka, breuljaka, planine, mora... Uenici nastavljaju priu opisujui to oni rade
kao vjetar.
Upuujemo uenike da svaki izabere dio prie koji mu se svia i interpretira ga u crteu
tuem.

4. REALIZACIJA (RAD)
Nakon to je uenicima objanjeno to trebaju radit i nakon to znaju koji im je cilj, vade
pribor za rad i polako poinju s radom. Dok oni rade ja im putam na raunalo razne
melodije. Dok polako etam pratim njihove radove i podiem u zrak rad koji mi se najvie
dojmio i obrazlaem zato je rad poseban i zbog ega valja, te takoer ako vidim da
netko ne radi dobro podiem u zrak njegov rad i ukazujem im na greke koje rade tokom
izvoenja rada.
5. ANALIZA I VREDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PRODUKATA
Nakon to su svi zavrili s radom izaberem par uenika u razredu i zamolim ih da mi
pomognu pri odabiru posebnih radova. Nakon to izaberemo vie posebnih radova ti
uenici koji su ih izabrali obrazlau svoj odabir. Pojanjavaju zato su ba te radove
izabrali i po emu su im oni posebni. Na kraju sata svaki uenik donosi svoj rad i razred
kao skupina predlau ocjenu za taj rad, te istu i komentiraju.

OCJENA: