Pripreme Snaga+riječi+7

DANIEL PENNAC, DESET PRAVA ČITATELJA
Vremensko trajanje aktivnosti vrijeme ostvarivanja sredstva, pomagala, alati
4 sata čitanka Snaga riječi 7, DDS, ulomci iz djela, nastavni

listić
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI na razini aktivnosti

- prepoznati ulomke iz književnih djela
- iskazati stav i razmišljanje o čitanju
- tumačiti neknjiževni tekst
- usporediti neknjiževni i književni tekst
- izraditi poster s pravima čitatelja
- sastaviti popis izvrsnih knjiga
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Pogodi što čitamo

Učiteljica pripremi nekoliko poznatih ulomaka iz knjiga koje učenici poznaju. Njihov je zadatak dati točan naziv djela i me i prezime pisca.
a) Jednom davno živio je jedan car koji je toliko volio lijepu, novu odjeću, da je sav svoj novac trošio da se lijepo odjene. Nije ga bilo briga za njegove vojnike,
kazalište ili izlet u šumu, jedino mu je bilo stalo da se pokaže u novoj odjeći. Odjeću je mijenjao svakog sata. Za vladara se obično kaže da je u vijećnici, ali o
ovom se uvijek moglo kazati: „Car je u svojoj garderobi!“ (Hans Christian Andersen, Carevo novo ruho)
b) Pisat ću dnevnik. Počinjem u rujnu. Završavaju praznici. Počinje škola. Ne miriše više na more. Sve miriše na novo. Novi učitelj, nova torba, novi dnevnik.
Novo druženje s mamom. Deveti mjesec, kao da je prvi! ... Baš se veselim početku škole! Ne lažem, časna riječ! Samo, molim vas, nemojte to reći ostalim
klincima, jer će misliti da sam malo pošašavjela. Nisam pošašavjela! Zaželjela sam se prijatelja iz razreda. Doru, Nikolinu, Martinu, Luku i Ratka nisam vidjela
mjesecima. Naplivala sam se i naskakala u more za cijeli život. I sunčanje mi je dojadilo. I ležanje, i gledanje crtića. Nećete vjerovati, ma ne vjerujem ni ja, ali
meni se piše, računa, misli. Još ćete manje vjerovati, ali, zaželjela sam se da me netko malo zagnjavi. Počela je nastava i u mojem životu ima mnogo toga
novoga. Imam novu torbu, novu pernicu, nove bilježnice, nove knjige i sve, sve novo. Sve se blista i sjaji. Torba je najljepša u razredu. Knjige su uredno
omotane i mirišu na novo. Od ove jeseni imam i novu učionicu na ka¬tu. I ona miriše na novo. U njoj su obojeni zidovi i ulašten pod. I... gotovo sam zaboravila
ono najvažnije! Imam novog učitelja. To je ipak najveća novost. (Sanja Polak, Dnevnik Pauline P.)
c) U sobu ulaze dvije djevojčice. Staju podalje jedna od druge. — Baš se svašta događa na ovom svijetu! — promrmljala je kuharica. Dok je upraviteljica
zapanjeno promatrala djecu, gospođica Ulrika je rekla: — Ova nova se zove Lota Kemer i iz Mtinchena (Minhena) je. — Jeste li vas dvije u rodu? Dvije su
djevojčice nezamjetno ali odlučno odmahnule glavama. — Do danas se još nisu uopće vidjele! — primijeti gospođica Ulrika. — Čudnovato, zar ne? — Što je tu
čudnovato? — upita kuharica. — Kako su se mogle vidjeti? Pa jedna je iz Miinchena a druga iz Beča. Upraviteljica reče prijazno: — Dvije djevojčice koje toliko
nalikuju jedna drugoj sigurno će postati dobre prijateljice. Što ste se tako ukočile? Hajde, djeco, rukujte se! — Ne! — uzviknu Lujza i prekriži ruke iz leđa. ( Erich
Kastner, Blizanke)
d) ... se počešao iza lijevog uha i slegnuo desnim ramenom. U džepu je stiskao novčanice koje im je slikar bio dao za šišanje i ceduljicu s njegovom adresom i
brojem telefona ako se slučajno izgube u Parizu. Brijačnica je bila prazna i, kad su ušli, iskrsnuo je pred njima vlasnik, visok, krupan čovjek, prosijede kose i vrlo
široka nosa. K... se činilo da ga odnekud pozna, ali se sam sebi nasmiješio shvativši da je sad prvi put u Parizu i da još sigurno nikad nije vidio toga čovjeka.
(Ivan Kušan, Koko u Parizu)
e) Zašao neki momak u šumu S..., a nije znao, da je ono šuma začarana i da se u njoj svakojaka čuda zbivaju. Zbivala se u njoj čuda dobra, ali i naopaka —
svakome po zasluzi. Morala je pak ta šuma ostati začarana, dokle god u nju ne stupi onaj, kojemu je milija njegova nevolja nego sva sreća ovoga svijeta.
Nasjekao dakle onaj momak drva i sjeo na panj, da počine, jer bijaše lijep zimski dan. Ali iz panja iziđe pred njega zmija i stade se umiljati oko njega. Ono pak
ne bijaše prava zmija, nego bijaše ljudska duša, radi grijeha i zlobe ukleta, a mogao je osloboditi samo onaj, koji bi se s njom vjenčao. Bljeskala se zmija kao
srebro na suncu i gledala momku upravo u oči! (Ivana Brlić- Mažuranić, Šuma Striborova).
2. aktivnost – Intervju u tri koraka
Učenici su u skupini koju čine tri učenika. Učiteljica daje uputu da svaki učenik treba postaviti tri pitanja vezana za čitanje. Jedan učenik postavlja pitanje, drugi odgovara,
treći zapisuje i tako se u ulogama mijenjaju dok svi ne prođu uloge. Zatim u skupini raspravljaju o sljedećim pitanjima: Zašto čitamo? Jesmo li pravi čitatelji? Može li nas
tko natjerati na čitanje? i slično.
U tablici je naveden primjer kako izgleda intervju u tri koraka.
A B C
postavlja pitanje daje odgovor zapisuje odgovor
zapisuje postavlja pitanje daje odgovor
daje odgovor zapisuje postavlja pitanje
3. aktivnost – Slušanje/čitanje teksta

a) Učiteljica najavljuje čitanje teksta Daniel Pennac: Od korica do korica, Deset prava čitatelja. Može se poslušati i zvučni zapis dostupan na e-sferi Snaga riječi 7 – Čitaj i
slušaj.
b) Razgovor o pročitanome tekstu.
c) Analiza nepoznatih riječi.
4. aktivnost – Obrada neknjiževnoga teksta
a) Učenik iz teksta Daniel Pennac: Od korica do korica, Deset prava čitatelja u pripremljeni nastavni listić izdvaja po četiri podatka/informacije koje su po njemu
najvažnije. Zapisuje ih razmjenjuje s parom i obrazlaže mu svoj odabir.
ZAŠTO ČITATI PRAVA ČITATELJA DOBROBITI ČITANJA
b) Učenik treba objasniti zašto je Pennacov tekst neknjiževni i usporediti ga s jednim književnim tekstom iz čitanke u T-tablicu.
neknjiževni tekst književni tekst
5. aktivnost – Izrada postera

Učenici izrađuju zajedničku ilustraciju koju će nacrtati tako što će svatko crtati jedno pravo, a zatim će ih spojiti jednim naslovom. Zadatak mogu izraditi i u kojem
digitalnom alatu za izradu postera.
6. aktivnost – Anatomija knjige

Učenik igra digitalnu igru dostupnu na e-sferi u kojoj upoznaje dijelove knjige.
7. aktivnost – Popis izvrsnih knjiga

Učenik treba napraviti svoj popis izvrsnih knjiga. Razmisliti o svim odličnim knjigama koje je dosad pročitao/pročitala i uvrstiti ih na odgovarajuće mjesto. ( Knjiga koja
me opustila, knjiga koja mi je popravila raspoloženje...) Učenik može napraviti i svoje kategorije – npr. Knjiga koja me je najviše nasmijala. Zadatak je dostupan na e-sferi
uz čitanku Snaga riječi 7 –Doživi i tumači.
vrednovanje za učenje vrednovanje kao učenje vrednovanje naučenoga
Povratne informacije tijekom aktivnosti i po Samoprocjena uspješnosti u svim zadatcima koje

završetku svake aktivnosti. učenik samostalno radi.
Razmjena informacija o učenju i rezultatima učenja. Vršnjačko vrednovanje 2., 4.a i 5. aktivnosti.
POVEZANOST S MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Osobni i socijalni razvoj

Učiti kako učiti
uku A.3.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u osr A.3.1. Razvija sliku o sebi.
ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz osr A.3.2. Upravlja emocijama i ponašanjem.
povremeno praćenje učitelja.  osr. B.3.1. Obrazlaže i uvažava potrebe i osjećaje drugih.
uku A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju
osr B.3.2. Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s
problema.
uku B.3.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje drugima.
ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje. osr B.3.4. Suradnički uči i radi u timu.
uku D.3.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u
različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć. Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije
ikt A.3.2. Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima.
FRA ANTE VUČKOVIĆ, RIJEČ
3 sata A 3 papiri, mali samoljepljivi papirići, preslik

predgovora čitanke (kao radni listić),crni markeri

- iznijeti svoje dojmove i zaključke o ulozi riječi kao sredstvu komunikacije
- obrazložiti izabranu misao iz teksta
- osmisliti scensku improvizaciju o utjecaju riječi na život ljudi
- izvesti zaključak o važnosti primjerene komunikacije u svakodnevnom životu
- izraziti svoje mišljenje o snazi riječi putem black out poezije
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Bez riječi

Jedan učenik prenosi drugim učenicima u razredu poruku koju je dobio od učiteljice, ali tako da ne smije upotrijebiti riječ (govorenu ili pisanu) niti pisati oblikujući
slova prstima. (npr. Prije dva dana bio sam jako tužan. Mislim da je ova knjiga jako zanimljiva, a što ti misliš? i sl.).
Ostali učenici zapisuju na ljepljive papiriće što misle koju im je poruku učenik htio prenijeti. Svoje papriće lijepe na unaprijed postavljen prazan A3 papir. Kada svi
zalijepe svoje papire, učiteljica na papir stavlja papir s originalnom porukom. Učenici uspoređuju svoju poruku sa zadanom.
Učenik koji je pokušao prenijeti poruku iznosi svoje dojmove o tomu kako se osjećao pokušavajući prenijeti poruku, a ostali učenici kako su se osjećali i kako su
tumačili/iščitavali njegove pokušaje prenošenja poruke. Uočavaju da su možda dijelove poruke shvatili jer ih je učenik uspio prenijeti neverbalnom komunikacijom.
Svi zajedno izvode zaključak o značenju riječi za uspješnu komunikaciju.
2. aktivnost – Dvostruki dnevnik

Učiteljica najavljuje tekst fra Ante Vučkovića Riječi i upućuje učenike kako voditi dvostruki dnevnik. Učenici u dnevnik izdvajaju dvije misli ili izraza koji su im bliski,
smtraju ih važnima ili im se najviše sviđaju te ih obrazlažu. Kada završe, čitaju svoja zapažanja u paru I u skupini. Učenici koji žele svoja razmišljanja dijele sa svim
učenicima. Izvode zaključak o najvažnijim porukama teksta i je li tekst utjecao na njihovo mišljenje o moći koju riječi imaju u svakodnevnom životu.
3. aktivnost – Snaga riječi
Učenici su podijeljeni u skupine. Svaka skupina dobiva zadatak smisliti I odglumiti situaciju u kojoj je netko nekoga povrijedio riječima( svjesno ili nesvjeno). Tu istu
situaciju trebaju odglumiti I tako da situaciju razriješe na afirmativan način.
Kada su sve skupine odglumile, učenici iznose dojmove o tome kako su se osjećali u kojoj situaciji (kad su izgovarali grube/pozitivne riječi ili kad im je netko izgovarao
grube/pozitivne riječi) Jel im se mijenjao izraz lica u skladu s riječima koje su upućivali ili su im bile upućene?
4. aktivnost – Blackout poezija

Učiteljica upućuje učenike kako napisati/ oblikovati blackout poeziju. Prikazuje im nekoliko primjera (prilog 1)
Budući da se njihova čitanka zove Snaga riječi, učenici iznose svoje mišljenje što stoji iza naslova čitanke.
Učenici na predgovoru čitanke kao na predlošku oblikuju svoju blackout pjesmu.
Kada završe, svoj rad stavljaju na pano formirajući razrednu izložbu.
5. aktivost – Obilazak galerije

Učenici razgledavaju galeriju, iščitavaju i komentiraju svoj i tuđe uratke.
- objasniti učenicima kako napisati/oblikovati - razgovor o važnosti komunikacije i važnosti

blackout poeziju usvajanja komunikacijskih vještina
- uputiti učenike kako voditi dvostruki dnevnik - međusobno komentiranje uradaka
- davati učenicima povratne informacije tijekom

aktivnosti i po završetku svake aktivnosti

Učiti kako učiti
osr B.3.2.
uku A.3.2.
Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s drugima.
2. Primjena strategija učenja i rješavanje problema osr C.3.2.
uku A.3.3. Prepoznaje važnost odgovornosti pojedinca u društvu.
3. Kreativno mišljenje
Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema.
uku D.3.2.
2. Suradnja s drugima
Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima i uspješno surađuje s ostalim
učenicima.
Prilog 1
Blackout poeziju izradili su učenici 7. c razreda OŠ Jagode Truhelke iz Osijeka

MANFRED SPITZER, DIGITALNA DEMENCIJA
5 sati Čitanka Snaga riječi 7, tablet,internet, papir A3,

nastavni listić
- razgovarati o omiljenim digitalnim igrama

- usporediti utjecaj digitalne tehnologije na članove obitelji
- navesti prednosti i nedostatke digitalne tehnologije
- riješiti svakodnevne izazove s i bez digitalne tehnologije
- pogledati i komentirati prilog iz tv-emisije („Djeca i mobiteli”)
- usmjereno čitati tekst „Digitalna demencija”
- gledati i komentirati kratki animirani film
- pisati komentar
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Omiljene digitalne igre

Učenici trebaju navesti svoje omiljene digitalne igre: naziv, što je cilj igre, koliko vremena provode igrajući se. Slijedi razgovor i uspoređivanje odgovora.
2. aktivnost – Digitalna tehnologija
Učenici razgovaraju o tome koliko digitalnih uređaja posjeduje njihova obitelj, odnosno koristi li svaki član obitelji neki digitalni uređaj. Koliko čalnovi obitelji provode
vremena na digitalnim uređajima, neka poredaju članove obitelji od onih koji najviše provode vrijeme na digitalnim uređajima do onih koji najmanje vremena provode.
Slijedi razgovor i uspoređivanje odgovora. Učenici trebaju zaključiti provode li mlađi ili stariji članovi obitelji više vremena uz digitalnu tehnologiju.
3. aktivnost – Prednosti i nedostatci
Rad u skupinama. Svaka će skupina porazgovarati o temi i načiniti plakat na papiru A3 na kojemu će navesti prednosti i nedostatke digitalne tehnologije.
Uspoređuju se odgovori.
4. aktivnost – Snađi se
Učenici su podijeljeni u 4 skupine. Dvije će skupine zadatke moći riješiti s pomoću digitalne tehnologije, a dvije će skupine to napraviti bez ikakave tehnologije.
Zadatci:
a) Došli ste u nepoznati grad i trebate naći određenu adresu. Napišite kako ćete postupiti.
b) Trebate pripremiti jednostavan ručak za svoju obitelj. Napišite kako ćete postupiti.
c) Za dva dana imaš lektiru, a nisi pročitao knjigu. Napišite kako ćete postupiti.
d) Trebaš izraditi plakat za geografiju. Tema je Afrika. Napišite kako ćete postupiti.
e) Sutra ideš na rođendan najboljem prijatelju. Želiš izraditi poklon. Napišite kako ćete postupiti.
Slijedi predstavljanje rješenja koje su ponudile skupine. Što im je bilo teško napraviti? Kada im je tehnologija pomogla, a kada su mogli bez nje?
5. aktivnost – Djeca i mobiteli

Učenici mogu pogledati prilog iz emisije Provjereno „Djeca i mobiteli“: https://youtu.be/4MM_KlKukHw
Razgovarati o prilogu.
6. aktivnost: Čitanje teksta „Digitalna demencija“

Prije čitanja i najave teksta odigrati igru: tko zna napamet više brojeva mobitela svojih prijatelja – usporediti (prokomentirati pamte li mlađe generacije napamet
brojeve telefona).
Prokomentirati i objasniti riječ: demencija.
Zadatak svakog učenika će biti čitajući tekst popuniti nastavni listić (nastavni listić 1). O svakom ulomku napisati jednu rečenicu i tri ključne riječi.
7.aktivnost: Razgovaramo o digitaloj demenciji

Na temelju prethodnog zadatka i nastavnog listića učenici iznose svoja mišljenja o problematici.
8. aktivnost: Utjecaj digitalne tehnologija na društvo

Učenici gledaju kratki animirani film: https://youtu.be/QugooaNRnsk
Razgovaraju o pogledanom filmu i utjecaju digitalne tehnologije na odnose među ljudima.
9. aktivnost: Pisanje komentara

Učenici pišu komentar „Pozitivne i negativne strane digitalne tehnologije“.
Učenici dobivaju upute (ako se već obradila nastavna tema Komentar).
Komentar će se vrednovati prema unaprijed zadanim rubrikama.
Uputiti učenike u aktivnosti. Analizirati i komentirati Učenici vrednuju rad skupine uspoređujući je s drugim Pisanje komentara – vrednovanje prema rubrikama
sve aktivnosti. skupinama (aktivnosti 3. 4.). Učenici samovrednuju
svoj rad uspoređujući ga s drugima (aktivnost 7.)
Učiti kako učiti Osobni i socijalni razvoj

- razvija znanja i stječe vještine upravljanja vlastitim učenjem - razvija odnose s drugima, stavove prema pojavama
- primjenjuje odgovarajuće strategije učenja (vođeno) - razvija komunikacijske kompetencije
- rad na tekstu
Uporaba informacijsko – komunikacijske tehnologije

- odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju za izradu zadatka
Nastavni listić 1
Svaki pravokutnik predstavlja jedan ulomak iz teksta. Napiši naslov ulomka, jednu važnu rečenicu o tom ulomku i tri ključne riječi iz tog ulomka.
Manfred Spitzer
DIGITALNA DEMENCIJA
Zaključak (zašto je bilo važno pročitati ovaj tekst):

DANIJEL DRAGOJEVIĆ, SLOBODA
4 sata čitanka Snaga riječi 7
- napisati pjesmu s pomoću zadanih riječi

- odrediti temu I ideju vlastite pjesme
- obrazložiti ulogu motiva u piščevu iznošenju ideje
- izvesti zaključak o dojmu koji na čitatelja ostavlja slobodni i vezani stiha
- argumentirano komentirati uratke drugih učenika
- iznijeti svoje stavove o slobodi
- izvesti zaključak o važnosti slobode svakog pojedinca
- izraziti svoj stav o temi putem slam pjesme
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Pisanje s pomoću zadanih riječi

Učenici pišu pjesmu s pomoću zadanih riječi: sloboda, jabuka, puževi, vrapci, krumpiri, putovanja, gradovi, jezik I događaji. Sami određuju naslov I definiraju temu
svoje pjesme.
2. aktivnost – Čitati i usporediti
Jedan učenik pročita pjesmu. Ostali učenici komentiraju njegovu pjesmu tako da pročitaju svoju i osvrnu se jesu li od istih pojmova napisali tematski sličnu ili
različitu pjesmu.
3. aktivnost – Raspraviti i zaključiti
Raspravljaju o temama svojih pjesama i dojmu koji stvara uporaba slobodnog ili vezanog stiha.
4. aktivnost – O čemu razmišlja „fin i slobodan čovjek”?

Učiteljica čita iz čitanke tekst o Danijelu Dragojeviću iz kojega učenici prepoznaju motive o kojima su i oni pisali. Učenici iznose svoja razmišljanja koja bi mogla biti
tema autorova teksta.
5. Aktivnost – Isto, a različito
Učenici slušaju zvučni zapis teksta Danijela Dragojevića Sloboda, određuju temu i ideju teksta te ju uspoređuju s temom i idejom svojih tekstova. Izvode zaključak o
uporabi istih motiva koji mijenjaju značenje ovisno o kontekstu, tj. Ideje koju autor želi prenijeti čitatelju. Razgovaraju o pojmu slobode i njezinu značenju za svakog
pojedinca.
6. Aktivnost – Slam pjesma
Učenici u čitanci čitaju o slam pjesmama. Dorađuju svoju pjesmu (ako mogu, ako ne pišu novu pjesmu) iznoseći u njoj svoju ideju i zauzimajući čvrst stav prema njoj
(vjeru ili protivljenje).
7. Aktivnost – Slamati na najjače

Učenici izvode svoje slam pjesme, a ostali učenici ih vrednuju prema analitičkoj rubrici. Pjesme stavljaju na pano ili za to predviđen virtualni prostor – oblikovati
one note razrednu bilježnicu u kojoj će se pohraniti učenički radovi.
- objasniti učenicima kako napisati i izvesti slam - razgovor o važnosti zauzimanja i iznošenja stava o - vrednovanje izvedbe slam pjesme putem analitičke
pjesmu uočenim pojavama rubrike
- davati učenicima povratne informacije tijekom - vršnjačko vrednovanje izvedbe slam pjesme

Učiti kako učiti
osr B.3.2.
uku A.3.2.
Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s drugima
2. Primjena strategija učenja i rješavanje problema
osr B.3.1.
uku A.3.3.
Obrazlaže i uvažava potrebe i osjećaje drugih.
Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema. osr C.3.2.
uku A.3.4. Prepoznaje važnost odgovornosti pojedinca u društvu.
4. Kritičko mišljenje
Učenik kritički promišlja i vrednuje ideje uz podršku učitelja. Građanski odgoj
goo A.3.1.
uku D.3.2.
Promišlja o razvoju ljudskih prava.
Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima i uspješno surađuje s
RUDYARD KIPLING, AKO
4 sata Čitanka Snaga riječi 7, e-sfera, papirići s napisanim

stihovima iz pjesme, mobitel, zvučnik, računalo,
internet , papirA3, flomasteri
- protumačiti izabrane misli iz teksta na temelju svojega iskustva

- obrazložiti vlastite spoznaje o životu
- objasniti etičku i idejnu razinu teksta
- napisati pismo samom sebi u budućnosti
- izražajno pročitati pismo i snimiti se
- istražiti temu Rad na sebi te napraviti umnu mapu o istoj
- izvesti zaključak o važnosti cjeloživotnog rada na sebi
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Složiti pjesmu

Učiteljica svakom učeniku daje papirić na kojemu je jedan stih/misao iz Kiplingove pjesme. Zadatak im je pročitati svoj stih i pronaći u razredu tko je dobio stih koji
bi se misaono mogao nadovezati na njihov stih. Učenici hodaju po razredu, iščitavaju stihove koje su dobili drugi učenici i grupiraju se. Ne treba biti više od šest
učenika u grupi. Unutar grupe prave redoslijed stihova i spremaju se predstaviti pjesmu koju su složili.
2. Aktivnost – Predstaviti pjesmu
Svaka skupina predstavlja svoj dio pjesme te obrazlaže razloge zašto su se spojili, što su pronašli zajedničko, u kojim su se mislima prepoznali.
Kada sve skupine završe izlaganje, dogovaraju se kojim će redoslijedom stihove staviti na pano i tako složiti novu pjesmu. Po završetku jedan učenik izražajno
pročita dobivenu pjesmu.
3. aktivnost – Poslušati pjesmu
Učenici slušaju zvučni zapis pjesme Rudyarda Kiplinga, Ako (dostupno na e-sferi). Određuju temu pjesme i vrstu stiha. Budući da su im stihovi i misli iz pjesme već
poznati, iznose misao koja ih se najviše dojmila i obrazlažu razloge svog izbora. Povezuju misli iz pjesme s moralnim/ etičkim normama.
4. aktivnost – Kako postati čovjek s velikim Č
Učenici zamišljaju situaciju u kojoj trebaju napisati pismo samom sebi u budućnosti. Što bi si savjetovali da čine i ponašaju se da bi postali čovjek s velikim Č?
Kada pismo napišu, trebaju napraviti zvučni zapis čitanja pisma.
5. aktivnost – Raditi na sebi – što je to?
Nakon poslušanih savjeta iz svih pisama učiteljica s učenicima razgovara kako se može postati bolja verzija sebe i što znači rad na sebi. Učenici iznose svoja
razmišljanja zašto je važno raditi na sebi. Učitelj/ica ih upućuje na samostalno istraživanje o toj temi i izradu umne mape u koju će uvrstiti rezultate svog
istraživanja. Svoju će mapu u obliku jednominutnog govora predstaviti ostalim učenicima i ostaviti sebi kao trajni podsjetnik da je rad na sebi cjeloživotni proces.
6. aktivnost – Vrednujemo
Učiteljica na A3 papiru započinje rečenicu: Najvažnije što sam naučio na ovim satima je….., a učenici flomasterima pojedinačno upisuju svoje odgovore. Kada
završe, zajedno prokomentiraju napisano.
- davati učenicima povratne informacije tijekom - razgovor o važnosti cjeloživotnog rada na sebi - vrednovanje zvučnog zapisa Pismo sebi iz
aktivnosti i po završetku svake aktivnosti. - međusobno komentiranje uradaka budućnosti
- vrednovanje rezultata istraživanja

Učiti kako učiti
osr A.3.2.
uku A.3.2.
Upravlja emocijama i ponašanjem.
osr A.3.3.
uku A.3.3.
Razvija osobne potencijale.
osr B.3.1.
Obrazlaže i uvažava potrebe i osjećaje drugih.
uku D.3.2.
osr C.3.2.
Prepoznaje važnost odgovornosti pojedinca u društvu.
Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima i uspješno surađuje s Građanski odgoj
IKT goo A.3.3.
ikt A.3.2. Promiče ljudska prava.
Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima.
PETAR BUČEVIĆ, SMIJEH ZA SVA VREMENA
4 sata čitanka Snaga riječi 7, DDS

- crtati/ilustrirati zamišljeni lik
- izdvojiti biografske podatke
- objasniti književni pojam romansirana biografija
- ponoviti biografske podatke igrajući digitalne igre
- pisati zaključak o ljudima nahvao i nazbilj danas
- napisati biografiju jednoga roditelja
- pogledati film i proširiti spoznaje o Marinu Držiću
- analizirati i komentirati plakate
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Lik na plakatu
Učitelji čita uvodni dio teksta Petar Bučević, Smijeh za sva vremena
Ono što je za englesku književnost Shakespeare, a za francusku Molière, to je za hrvatsku književnost Marin Držić. Među tom trojicom Držić je najstariji.
Kakav može biti pisac iz 16. stoljeća? Dosadan i staromodan? Marin Držić nije takav. Po tematici kojom se bavi možemo ga mirne duše ubrojiti među naše suvremenike.
No kako je izgledao? Zadatak je učenika nacrtati kako zamišljaju Marina Držića. Učenike se može potaknuti na vizualizaciju opisom odjeće toga doba, frizurama i slično.
Učenici u skupinama izrađuju zamišljeni crtež Marina Držića.
2. aktivnost – Biografija Marina Držića u metodičkome postupku Potraži
a) Romansirana biografija podijeljena je na nekoliko kratkih dijelova. Zadatak je učenika zapaziti zanimljive, bitne podatke/informacije iz biografije. Učenici u paru čitaju
ulomke. Poslije svakoga ulomka zastanu i naizmjence si postavljaju pitanja o pročitanome. Tako aktivno uče i obrađuju biografiju.
b) U drugome koraku učenici u skupinama vraćaju se na lik/crtež na plakatu i ispisuju zanimljive/važne podatke, svoje spoznaje, zaključke čime plakat prestaje biti samo
ilustracija, već postaje prikaz biografskih činjenica i spoznaja o Marinu Držiću.
3. aktivnost – Biografske činjenice i interpretirani podatci
Učenici se u paru ponovno vraćaju na tekst i ravnom crtom podvlače točne biografske podatke, a valovitom crtom one koje je autor interpretirao pretpostavljajući da je
moglo tako biti. Zatim objašnjavaju možemo li sa sigurnošću znati da su interpretirani podatci točni. Tako se postupno dolazi do pojma romansirana biografija.
4. aktivnost – Ljudi nahvao i ljudi nazbilj
Učenici čitaju tekst u rubrici Saznajemo. Koliko je danas aktualna Držićeva podjela ljudi na ljude nazbilj i ljude nahvao? Učenici pišu zaključak od 50 riječi.
5. aktivnost - Koliko sam zapamtio/zapamtila o Marinu Držiću?
a) Učenici će odigrati digitalnu igru (Biografija Marina Držića) na e-sferi Snaga riječi 7 – Čitaj i slušaj.
b) Učenici rješavaju kviz o životu i djelu Marina Držića na temelju ulomka u čitanci. Kviz je dostupan na e-sferi Snaga riječi 7 – Doživi i tumači.
6. aktivnost – Pišem biografiju
Zadatak je napisati u trećoj osobi maminu ili tatinu biografiju u 300 riječi. Roditelji ti trebaju ispričaju koji su događaji obilježili njihov život, koje su godine i osobe bile
presudne u njihovu odrastanju. Nakon razgovora potrebno je napraviti bilješke i u natuknicama napisati što će biti sadržaj biografije. Potrebno je napraviti plan pisanja.
Biografiju začiniti zanimljivim stilom, urediti na računalu. Možeš staviti maminu ili tatinu fotografiju. Zadatak će biti vrednovan: sadržaj napisanoga, stil pisanja, pravopis i
način na koji si uredio/uredila tekst.
7. aktivnost – Film o Marinu Držiću
Učenici gledaju film o hrvatskome velikanu Marinu Držiću. Dopunjuju svoje ilustracije i crteže s novim informacijama iz filma.
8. aktivnost – Obilazak galerije
Svi se crteži/ilustracije s podatcima izlože u razredu. Slijedi obilazak skupina i pregled crteža, pojmova... skupine ostavljaju komentar na plakatu. Nakon toga slijedi
razgovor i rasprava o komentarima koji su im upućeni.

Povratne informacije tijekom aktivnosti i po Samoprocjena uspješnosti u svim zadatcima koje Vrednovanje 6. aktivnosti.
Razmjena informacija o učenju i rezultatima učenja. Vršnjačko vrednovanje rada u svim aktivnostima u
paru i skupini.

Učiti kako učiti
uku A.3.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u
ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz drugima.
povremeno praćenje učitelja.  osr B.3.4. Suradnički uči i radi u timu.
uku A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju osr. C.3.4. Razvija nacionalni i kulturni identitet.
problema.
uku B.3.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje
ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.
različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
PETAR PRERADOVIĆ, RODU O JEZIKU
3 sata Čitanka Snaga riječi 7, DDS, nastavni listići
- prevesti engleske riječi na hrvatski

- istražiti važnost i značenje slike V. Bukovca Hrvatski narodni preporod
- povezati pjesme „Još Hrvatska ni propala” i „Lijepa naša domovino” s vremenom i osobama
- izraditi osobnu iskaznicu pjesme
- navesti hrvatske riječi uz zadane pojmove
- pisanje sastavka na zadanu temu
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Engleski ili hrvatski?

Učenici rješavaju nastavni listić (nastavni listić 1) na kojemu se nalaze riječi, fraze na engleskome jeziku. Učenici pored njih trebaju napisati izraze na hrvatskome.
Učenici trebaju navesti i ostale anglizme (objasniti učenicima ovaj pojam) koje koriste u svakodnevnoj komunikaciji. Slijedi razgovor i uspoređivanje odgovora.
Učitelj/učiteljica postavlja pitanje: Trebamo li koristiti riječi stranog podrijetla ako za to imama hrvatski izraz?
2. aktivnost – Borba za hrvatski jezik
Učitelj/ učiteljica će učenicima pokazati (projicirati) fotografiju slike Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod. Učenici trebaju istražiti podatke o slici, gdje se nalazi, tko
su osobe sa slike i kakve imaju veze s hrvatskim jezikom. Svoje istraživanje trebaju uobličiti u sastavku od 100 riječi. Učenici čitaju sastavke te razgovaraju o tome što su
naučili.
Učitelj/učiteljica postavlja pitanje: Što bi rekli likovi sa slike o anglizmima u hrvatskome jeziku?
3. aktivnost – Budnice i davorije
Učenici slušaju pjesmu „Još Hrvatska ni propala” te „ Lijepu našu domovinu”. Učitelj/učiteljica postavlja pitanje što veže ove dvije pjesme i sliku Vlahe Bukovca?
Učitelj/učiteljica spominje Ljudevita Gaja i Antuna Mihanović te navodi njihovu važnost i ulogu u borbi za hrvatski jezik. Učitelj/učiteljica može dati učenicima da u radu
u skupini istraže povezanost ovih dviju pjesama i predstavnika hrvatskog narodnog preporoda, osobito ako su tu temu već radili. Istraživanjem dolaze do imena Petra
Preradovića te im se najavljuje današnja pjesma.
4. aktivnost – Čitanje ili slušanje pjesme

Slušanje zvučnog zapisa pjesme.
5. aktivnost – Osobna iskaznica pjesme

Učenici će napraviti osobnu iskaznicu pjesme (nastavni listić 2). Usporedit će odgovore.
6. aktivnost: Ljepota hrvatskoga jezika

Rad u skupinama: svaka skupina ima zadatak ispisati što više riječi vezane uz navedene pojmove ( cilj je dokazati ljepotu materinskoga jezika).
Pojmovi uz koje pišu riječi
Zvukovi hrvatskoga jezika:
Nježnost hrvatskoga jezika:
Ljubav na hrvatskome jeziku:
Prijateljstvo na hrvatskome jeziku:
Borbenost na hrvatskome jeziku:
Obitelj na hrvatskome jeziku:
Skupine uspoređuje koje su riječi navodili uz zadane pojmove. Međusobno vrednuju svoj rad i izabiru najuspješniju skupinu.
7. aktivnost: Tuđe poštujem, svojim se dičim

Učenici pišu sastavak od 200 riječi na zadanu temu. Sastavak se vrednuje prema zadanim rubrikama za vrednovanje.

Uputiti učenike u aktivnosti. Analizirati i komentirati Učenici samovrednuju svoj sastavak (istraživanje slike Pisani sastavak (200 riječi) na temu „Tuđe poštujem,
sve aktivnosti. „Hrvatski narodni preporod“). Učenici uspoređuju svojim se dičim“
osobne iskaznice pjesme. Učenici vrednuju rad
skupina (aktivnosti 3. i 6.)

- rad na tekstu
Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije

NASTAVNI LISTIĆ 1
ENGLESKI ILI HRVATSKI

Zamijeni engleske izraze izrazima na hrvatskome
life style
make up
shoping
green room
event
casting
styling
best friend
new look
party
on line
Nastavni listić 2
IME I PREZIME PJESNIKA (bilješka o pjesniku)
OSOBNA ISKAZNICA
NASLOV PJESME
Motivi
Najljepši stih
Glagoli kojima pjesnik savjetuje
Pjesničke slike
Stih Strofa Poruka
Preporuka za čitanje
Vrsta lirske pjesme
Ivana Brlić Mažuranić, AUTOBIOGRAFIJA
4 sata Čitanka Snaga riječi 7, DDS, digitalni alati
- prepoznati o kome je riječ na temelju tvrdnji

- poslušati i pogledati Autobiografiju Ivane Brlić Mažuranić
- prepoznati likove iz djela spisateljice (DDS)
- istražiti vrijeme i kojemu je spisateljica živjela
- izraditi i riješiti križaljku
- posjetiti virtualno Ivaninu kuću bajki
- izraditi interaktivnu sliku o Ivani Brlić Mažuranić
- napisati autobiografiju
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Pogodi tko sam

Učitelj/učiteljica čita naglas 10 tvrdnji, a učenici pogađaju o kome je riječ (dogovoriti način pogađanja – može biti u skupinama ili individualno):
1. Moj dan rođenja je 18. travnja, a mjesto Ogulin, no brzo se selim u Zagreb.
2. Puno vremena provodim u knjižnici svoga djeda.
3. Udala sam se s 18 godina.
4. Većinu svoga života provela sam u Slavonskom Brodu.
5. Prva zbirka mojih pripovjedaka i pjesama „Valjani i nevaljeni” objavljena je 1902.
6. Imala sam sedmero djece.
7. Govorila sam pet stranih jezika.
8. Napisala sam prvi hrvatski dječji roman.
9. Najpoznatija sam po svojim bajkama.
10. Godine 1916. objavila sam „Priče iz davnine”
Na kraju ovog pogađanja učenicima prikazati nekoliko fotografija Ivane Brlić Mažuranić.
2. aktivnost – Autobiografija
Učitelj/učiteljica najavljuje kako će učenici danas saznati neke pojedinosti iz Ivanina života čitajući što je ona pisala o sebi samoj. Odmah se objašnjava književni pojam
autobiografija.
Učenici mogu slušati zvučni zapis Autobiografije (DDS Snaga riječi 7) ili mogu pogledati kratki dokumentarni film istoga teksta na Youtubeu
https://youtu.be/Di3irRKJlio?t=18
3. aktivnost – Ivanini likovi
Učenici će se razgovorom podsjetiti najpoznatijih likova iz Ivaninih djela. Odigrat će igre: Pogodi lik i Iz kojeg sam djela (DDS čitanka Snaga riječi 7).
4. aktivnost – Vrijeme u kojemu je živjela

Razred se podijeli na dva dijela te dobiju dva zadatka: proučiti vrijeme u kojemu je Ivana živjela (povijesni događaji tih godina, poznate osobe, izumi i otkrića, moda...).
Jedan dio razreda proučava kraj 19. stoljeća (od Ivaninog rođenja 1874.), a drugi dio razreda početak 20. stoljeća (do Ivanine smrti 1938.). Učenici svoje istraživanje
mogu prezentirati na način koji sami osmisle.
5. aktivnost – Križaljka
Rad u skupinama: svaka će skupina napraviti križaljku koja je vezana uz život i rad Ivane Brlić Mažuranić (mogu se poslužiti alatom Crossword ili nekim drugim načinom
kako se dogovore). Svaka skupina rješava jednu križaljku.
6. aktivnost: Posjet Ivaninoj kući bajke

Učenicima se prikaže prilog o Ivaninoj kući bajke u Ogulinu (Youtube https://youtu.be/de2PzF5DR-E)
7.aktivnost: Interaktivna slika

Rad u skupinama: zadatak skupine je izraditi interaktivnu sliku o Ivani Brlić Mažuranić (u alatu Thinglink) koristeći sva znanja o spisateljici koja su do sada stekli.
Svaka će skupina predstaviti svoju interaktivnu sliku (slijedi vrednovanje učenika prema dogovorenim kriterijima).
8. aktivnost: Autobiografija
Učenici pišu svoju autobiografiju od 250 riječi: Prisjeti se svega što je obilježilo tvoje djetinjstvo, igre, osobe, mjesta, početak školovanja, navedi osobe koje su utjecale
na tebe i sl.
Uputiti učenike u aktivnosti. Analizirati i komentirati Učenici vrednuju rad skupine uspoređujući je s drugim Autobiografija – učenik piše o sebi
sve aktivnosti. skupinama (aktivnosti 4., 5., 7.).

- razvija znanja i stječe vještine upravljanja vlastitim učenjem – razvija odnose s drugima, stavove prema pojavama
- primjenjuje odgovarajuće strategije učenja (vođeno) – razvija komunikacijske kompetencije
- rad na tekstu

-odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju za izradu zadatka
Deborah Ellis, DJEVOJČICA IZ AFGANISTANA
- navesti dječja prava

- istražiti obilježja Afganistana
- analizirati lik Parvane ( crtežom i pisano)
- usporediti život Parvane sa svojim životom (Vennov dijagram)
- istražiti i upoznati obilježja druge kulture (Afganistana)
- napisati nastavak priče
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Dječja prava

Rad u skupinama: Učenici će se u skupinama podsjetiti dječjih prava (proguglati Konvenciju o pravima djeteta) te ih zapisati. Slijedi razgovor o pravima djece.
Učitelji/učiteljica postavlja pitanje: imaju li sva djeca diljem svijeta ista prava? Mislite li da se prava djece poštuju u svim državama svijeta? Možete li navesti krajeve
svijeta za koje ste čuli da se ne poštuju prava djece?
2. aktivnost – Afganistan
Rad u skupinama: Pronađite na geografskoj karti Afganistan i glavni grad Kabul. Napišite 5 činjenica o Afganistanu.
U razgovoru o ovoj državi učitelj/učiteljica usmjerava razgovor prema pravima djevojčica i žena u toj državi te zakonima koje su nametnuli talibani. To je ujedno i uvod u
čitanje ulomka iz romana.
3. aktivnost – Čitanje ulomka iz romana
Učitelj/učiteljica može čitati ulomak ili učenici mogu poslušati zvučni zapis (DDS).
4. aktivnost – Parvana postaje dječak

Učenici će u sastavku od 50 riječi objasniti razlog Parvanina prerušavanje u dječaka i odlaska na tržnicu te će izraziti svoje zapažanje i dojmove o tome. Slijedi čitanje i
uspoređivanje dojmova.
5. aktivnost – Lik Parvane

Učenici će na papir A3 prikazati lik Parvane na sljedeći način:
a) nacrtat će izgled (prvenstveno odjeću) Parvane kada se prerušila u dječaka
b) psihološka karakterizacija: izdvojiti Parvanine osjećaje, tjelesne reakcije i dijelove teksta koji to prikazuju
c) etička karakterizacija: izdvojiti Parvanine osobine, navesti dijelove teksta iz kojih se to vidi
d) socijalnna karakterizacija: Parvanin duštveni položaj, navesti dijelove teksta iz kojih se to vidi
Radovi se izlažu na ploči ili panou te učenici međusobno komentiraju lik Parvane.
6. aktivnost – Parvana i ja
Usporedi svoj život sa životom djevojčice Parvane. Napiši u obliku Vennova dijagrama.
Slijedi uspoređivanje Vennovih dijagrama i razgovor o različitostima života .
7.aktivnost – Upoznajmo drugu kulturu

Učenici će pronaći:
a) značenje i fotografije sljedećih pojmova koji su vezani uz roman: čador, burka, karaći, pakul, tošak, nan, šalvar kamiz
b) proučiti kakva je pismenost u Afganistanu
c) odigrati igru: Različitost kultura (DDS – Doživi i tumači)
Slijedi razgovor i komantiranje tema.
8. aktivnost – Nastavak priče

Učenici pišu zamišljenu nastavak – priča se nastavlja nakon dolaska talibana na tržnicu koji Parvanu, sada dječaka, pita čita li pisma. Nastavak priče treba sadržavati od
100 do 150 riječi. Slijedi čitanje uradaka i međusobno komentiranje.

Uputiti učenike u aktivnosti. Analizirati i komentirati Učenici vrednuju rad skupine uspoređujući je s drugim
sve aktivnosti. skupinama (aktivnosti 1. i 2.). Učenici samovrednuju
svoje radove (aktivnosti 4., 5., 6., 8.).

- rad na tekstu

JOHN BOYNE, DJEČAK U PRUGASTOJ PIDŽAMI
3 sata čitanka Snaga riječi 7, e-sfera, plakat

- istražiti holokaust
- nacrtati dojam o tekstu
- obrazložiti dojam o tekstu
- staviti u odnos uzroke i posljedice
- objasniti preneseno značenje
- stvaralački prepričati tekst
- izvesti zaključak
- predložiti rješenje
- napraviti plakat
OPIS AKTIVNOSTI
1. Aktivnost – Istražiti holokaust

Učenici ispunjavaju tablicu vezanu uz holokaust (znam/mislim da znam/volio bih saznati.)
Čitaju svoje zapise s naglaskom na to što bi voljeli saznati. Grupiraju pitanja i svi uz pomoć tableta traže na internet odgovor na ono što bi netko volio saznati. Tko
prvi pronađe podatak ili misli da ga je pronašao, obznanjuje ostalima. Tako upotpunjuju svoje spoznaje o holokaustu.
2. aktivnost – Crtamo odslušani tekst
Učenici slušaju zvučni zapis teksta Dječak u prugastoj pidžami. Nakon što su tekst poslušali crtaju dojam o tekstu. Mogu nacrtati dio koji ih se najviše dojmio. Mogu
se izraziti samo bojom ili nekim oblikom, konkretno ili apstraktno, kako god žele.
3. aktivnost – Govorimo o tekstu
Učenici predstavljajući svoj crtež drugima govore o tekstu i osjećajima koje je tekst u njima probudio. Objašnjavaju preneseno značenje naslova.
4. aktivnost – Stvaralačko prepričavanje
Učenici pišu tekst trodjelne strukture. Mogu izabrati pisati:
- iz perspektive oca koji čeka dječaka da se vrati na večeru te što se dalje događa,
- iz perspektive majke kada otac dolazi kući i javlja joj što se dogodilo s Brunom
- što je prethodilo Bruninom ulasku u logor, kako se Bruno našao u logoru,
- iz perspektive glavnog čuvara u logoru kada sazna što se dogodilo,
- iz perspektive logoraša koji u tom trenutku nije bio u maršu, ali je sljedećeg dana čuo priču da je u plinskoj komori završio sin glavnog zapovjednika.
5. aktivnost – Autorov stolac
Učenici su pisci, sjedaju u poseban stolac u koji sjedaju samo autori i čitaju svoje tekstove. Nakon pročitanoga teksta ostali učenici mogu mu postavljati pitanja.
6. aktivnost – Sjećanje za budućnost
Učenici su u skupinama. Na papir pišu razloge zašto treba obilježavati holokaust i što mogu učiniti da se više nikada ništa slično ne dogodi. Zajednički objedinjuju
sve razloge i prijedloge te ih pišu na poseban plakat koji izlažu u razredu ili nekom drugom mjestu u školi kao podsjetnik za budućnost.
- uputiti učenima u aktivnosti - međusobno komentiranje uradaka - vrednovanje stvaralačkog prepričavanja prema
unaprijed dogovorenima sastavnicama
Učiti kako učiti

IKT
uku A.3.1.
ikt A.3.2.
1.Upravljanje informacijama
Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u
novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
Građanski odgoj
uku A.3.3.
goo A.3.1.
Promišlja o razvoju ljudskih prava.
uku A.3.4.
Učenik kritički promišlja i vrednuje ideje uz podršku učitelja.
uku D.3.2.
Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima i uspješno surađuje
KARL BRUCKNER, TISUĆU ŽDRALOVA
3 sata tableti, internet, naputak o izradi ždrala, papiri u boji,

deblji konac

- istražiti zadanu temu
- izložiti rezultate istraživanja
- obrazložiti vlastiti doživljaj književnoga teksta
- povezati književni tekst s činjenicama
- raspravljati prema unaprijed dogovorenoj temi
- argumentirati vlastita razmišljanja i zapažanja
- izraditi ždrala od papira (origami)
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Istražiti Projekt Manhattan

Učenici na satu u skupinama istražuju o prvim atomskim bombama koje su bile bačene na Hirošimu i Nagasaki. Pišu bilješke, izvode zaključak i prezentiraju
rezultate istraživanja. Prije rada dobiju rubriku za vrednovanje prema kojoj će učiteljica vrednovati njihovo izlaganje.
1. Kada, kako i zašto je napravljena prva atomska bomba?
2. Što je Projekt Manhattan?
3. Kada, gdje i zašto su bačene prve atomske bombe?
4. Koje su bile posljedice eksplozija atomskih bombi u Hirošimi i Nagasakiju?
2. aktivnost – Povezati književni tekst s rezultatima istraživanja
Čitaju tekst K. Bruckner, Sadako želi živjeti, iznose dojmove o pročitanom te ga povezuju s podacima do kojih su došli. Promišljaju o funkciji dijaloga u tekstu i
izvode zaključak
3. aktivnost – Rasprava
Učenici se podsjećaju pravila rasprave. Učiteljica postavlja početnu tezu: Bacanje bombe na Hirošimu I Nagasaki bilo je opravdano ili Atomska energija bolje da nije
izumljena
4. aktivnost – Izrada ždralova
Učiteljica upoznaje učenike s vještinom izrade origamija. Dijeli im naputke i papire od kojih će sami izraditi ždralove. Prije izrade na papir pišu svoju poruku mira.
Gotove ždralove nanižu na konac i postave negdje u razredu.
- davati učenicima povratne informacije tijekom - međusobno komentiranje uradaka - izlaganje nakon istraživanja prema rubrici za
aktivnosti i po završetku svake aktivnosti. vrednovanje
Učiti kako učiti

Građanski odgoj
uku A.3.1.
goo B.3.1.
Promiče pravila demokratske zajednice.
IKT
ikt A.3.2.
uku A.3.4.
uku D.3.2.
IVANA MARINIĆ, TO NISAM JA

4 sata čitanka Snaga riječi 7, e-sfera, računalo, internet,

papiri A3 formata za izradu plakata

- spontano raspravljati o temi
- usporediti film i književni tekst sa situacijama iz života
- prepoznati obilježja tragedije
- staviti u odnos uzroke i posljedice
- oblikovati kraći dramski tekst na temelju usvojenih književnih pojmova
- uprizoriti dramski tekst
- uočiti problem i predložiti društveno prihvatljivo rješenje problema
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Gledanje filma Izložena

2. aktivnost – Razgovaramo o filmu i životu
Učenici iznose dojmove o filmu. Učiteljica ih može potaknuti pitanjima (Znate li nekoga tko je bio žrtva internetskog nasilja? Jeste li vi nekad bili u toj poziciji?
Kako je film završio?)
3. aktivnost – Usporedba filma i književnog teksta
Učenici slušaju zvučni zapisa teksta Ivane Marinić To nisam ja (dostupan na e-sferi). Uspoređuju tekst i film pronalazeći sličnosti i razlike.
4. aktivnost – Dokazati tragediju
U paru rješavaju zadatke:
1. Kojem književnom rodu pripada tekst Ivane Marinić? Dokaži.
2. Nacrtaj Vennov dijagram u kojem ćeš usporediti Tonku i Bed Girl. Na temelju njega izvedi zaključak o uzroku sukoba.
Svaki par razmijeni svoje odgovore s parom koji sjedi ispred ili iza njih.
Jedna skupina iznese svoje zaključke, a drugi je nadopune ako je potrebno.
5. aktivnost – Nešto kao kazalište participacije
Učenici u skupinama smišljaju i pišu kraći dramski tekst (likovi, dijalog, monolog, didaskalije ) o situaciji za koju koje su čuli ili sami proživjeli, a vezane su uz internetsko
nasilje Svaka skupina svoj tekst proslijeđuje drugoj skupini koja ga, na temelju njihova zapisa, scenski uprizoruje.
Nakon svake izvedbe publika (ostali učenici) predlaže rješenje kojim se mogao izbjeći tragičan kraj. Skupina ponavlja scenski prikaz, ali ga ne završava tragično, nego
prema sugestijama publike.
Nakon izvedbi svih skupina učenici ispunjavaju procjensku listu dramskoga teksta kojega su morali odglumiti. Zajedno s učiteljicom komentiraju procjenske liste.
Kroz razgovor znose kako su se osjećali u ulozi žrtve i zlostavljača u obje izvedbe.
6. aktivnost – Svaki problem ima rješenje
Učenici izrađuju plakat na temu Što sve mogu učiniti ako postanem žrtva nasilja.
- davati učenicima povratne informacije tijekom - napraviti Vennov dijagram - vrednovanje dramskog teksta putem liste procjene
aktivnosti i po završetku svake aktivnosti. - napraviti poster s prijedlozima

Učiti kako učiti
Građanski odgoj
uku A.3.2.
2. Primjena strategija učenja i rješavanje problema goo A.3.3.
Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u ostvarivanju Promiče ljudska prava.
ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz povremeno
praćenje učitelja. Osobni i socijalni razvoj
osr A.3.1.
Razvija sliku o sebi.
osr B.3.1.
uku A.3.3. Obrazlaže i uvažava potrebe i osjećaje drugih.
3. Kreativno mišljenje osr C.3.1.
Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema. Razlikuje sigurne od rizičnih situacija i ima razvijene osnovne strategije
uku D.3.2. samozaštite.
MAJA BRAJKO-LIVAKOVIĆ, HEEEJ... ZVONILO JE!

- iskazati stav i razmišljanje o navodu
- tumačiti književni tekst na temelju navoda i komentara
- scenski improvizirati ulomak i nastavak priče
- objasniti objektivno i subjektivno pripovijedanje i pripovjedača u 1. osobi
- napisati 10 savjeta o uspješnome učenju i predstaviti putem plakata
- pripremiti nastavni sadržaj i predstaviti ga
- odigrati digitalnu igru
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Učenje i znatiželja
Učitelj čita učenicima misao o učenju. Zadatak je dostupan na e-sferi Snaga riječi 7 – Čitaj i slušaj
Učenje je čaroban proces koji baš poput disanja i otkucaja srca započinje prvim trenom života i ne napušta nas do kraja. U njegovoj je osnovi
ljudska znatiželja koja nas čini žednima znanja.
prof. dr. Ivan Đikić
Slažeš li se s riječima jednog od najpoznatijih hrvatskih znanstvenika? Jesi li ti znatiželjan/znatiželjna? Zašto je znatiželja važna? Navedi barem tri razloga zašto je važno
biti znatiželjan/znatiželjna. Kako je znatiželja povezana s učenjem?
2. aktivnost – Citati i komentari
a) Učenik čita tekst Maja Brajko-Livaković, Heeej... Zvonilo je! Metodičkim postupkom dvostrukoga dnevnika z teksta izdvaja pet navoda, dijelova teksta, kratkih
ulomaka s lijeve strane. S desne strane zapisuje svoj komentar o navedenom ulomku. Zašto sam zapisao navod? Na što me to podsjetilo? Koja mi je pitanja otvorio? Na
koja me razmišljanja potaknuo?
NAVODI IZ TEKSTA KOMENTARI
Ulomci iz teksta Komentar o navedenom ulomku. Zašto sam

zapisao navod? Na što me to podsjetilo? Koja mi
je pitanja otvorio? Na koja me razmišljanja
potaknuo?
b) Učenici u paru/skupini razmjenjuju svoje navode i komentare, a zatim nekoliko učenika to dijeli sa svima. Tako će se u razgovoru dotaknuti pitanja vezana za učenje,
uspjeh, ravnodušnost, traženje krivaca za neuspjeh, pravdu... i sve će učenici povezati sa sobom, svojim prijateljima, životom. Učitelj dalje usmjerava učenike u iznošenju
stavova i razmišljanja o svim mogućim temama navedenoga teksta.
3. aktivnost – Scenska improvizacija – Na ovaj ili na onaj način
Učenici u skupinama mogu improvizacijom pokazati radnju koja je prikazana u ulomku, ali i radnju koja se može dalje razvijati. Učenici tako propituju različita moguća
rješenja, istražuju mogućnost nastavka priče ili prikazuju posljedice određenih postupaka i slično. Učenici ulaze u uloge i tako karakteriziraju likove i prikazuju radnju.
4. aktivnost – Kome više vjeruješ?
Učitelj s učenicima razgovara o pripovijedanju u 1. osobi. Poster dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Doživi i tumači.
Što književnik/književnica postiže pripovijedanjem u prvoj osobi? Vjeruješ li više pripovjedaču u prvoj ili trećoj osobi? Što je subjektivno, a što objektivno pripovijedanje?
Objasni odgovore svojim riječima.
5. aktivnost – Savjeti za uspješno učenje
Zadatak je dostupan na e-sferi Snaga riječi 7 – Doživi i tumači.
Nakon šest godina školovanja sigurno možete napisati 10 savjeta koji mogu drugima pomoći u učenju. Dobro razmislite, razgovarajte s kolegom u školskoj klupi i napišite
10 savjeta za uspješno učenje. Savjete možete predstaviti u obliku plakata i izvjesiti u učionici.
6. aktivnost – Zamijenimo uloge!
Zadatak je za učenike koji se žele okušati kao učitelji. Trebaju pripremiti jedan nastavni sadržaj po izboru: u obliku prezentacije, kviza, umne mape... i predstaviti ga
drugim učenicima. Zadatak je dostupan na e-sferi Snaga riječi 7 – Promišljaj i stvaraj.
7. aktivnost – Odigraj Kahoot!
Učenici mogu provjeriti svoje znanje i zabaviti se uz Kahoot!. Zadatak je dostupan na e-sferi Snaga riječi 7 – Kahoot.

paru i skupini.

Učiti kako učiti
osr A.3.1. Razvija sliku o sebi.
uku A.3.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u ostvarivanju ciljeva
učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz povremeno praćenje učitelja.  osr A.3.2. Upravlja emocijama i ponašanjem
uku A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema. osr. B.3.2. Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose
uku B.3.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni s drugima.
napredak te na temelju toga planira buduće učenje.
uku D.3.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim
situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
RATKO ZVRKO, TVOJA STAZA


- izražava vlastiti doživljaj pjesme
- objašnjava poruke pjesme
- navodi primjere za metaforu
- navodi primjere jezično-stilskih obilježja pjesme
- oblikuje uradak u kojima do izražaja dolazi kreativnost
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Abecedna mješavina

Učitelj preinači odabrane riječi tako da im slova zapiše abecednim redom. Odabrane su riječi staza, cesta i život. Premetanjem nastaju: aastz, acest, iotvž. Učenici u
paru ili skupini pokušavaju pogoditi o kojim se riječima radi.
2. aktivnost – Pjesma od zadanih riječi
a) Učitelj na ploči napiše zadane riječi: cesta, junak, kamen, putokaz, staza, život i neke glagole: hodati, krenuti, slijediti. Od zadanih riječi učenik individualno stvara
pjesmu. Osim zadanih riječi učenik može upotrijebiti i bilo koju drugu riječ koja mu zatreba. Učenici svojim pjesmama sami određuju naslove.
b) Učenici čitaju svoje uratke.
3. aktivnost – Čitanje i poniranje u svoju i pjesnikovu pjesmu
a) Učenici u sebi, potom naglas čitaju pjesmu Tvoja staza, Ratko Zvrko.
b) Zatim slijedi razgovor o temi pjesme i o metaforičnome značenju riječi ceste, staze, kamena… Moguća pitanja: Što nas čeka na životnome putu? Koji su njihovi
životni ideali? Kako ih ostvariti? Smijemo li na tom putu biti nemoralni i ugrožavati druge? Što kad naiđemo na poteškoće?...
c) Učenici uspoređuju svoju pjesmi s pjesnikovom pjesmom te izvode zaključak. (o čemu govore njihove pjesme, po čemu su slične, različite…)
4. aktivnost – Moji izazovi (dostupno na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7,Ratko Zvrko, Tvoja staza, Doživi i tumači)
a) Učenik individualno rješava prvi izazov u kojemu se nalaze zadatci povezani s ritmom pjesme i obilježjima pjesničkoga jezika.
b) Učenik pokreće čudnovati kotač i objašnjava, tumači pitanja kojima se produbljuje ideja pjesme.
5 . aktivnost – Čitanje sa zadatkom

Učenik bira kitice/strofe koje će pročitati na nekoliko načina:
a) pročitati pjesmu i prikazati je pokretima (prvu kiticu i petu)
b) pročitati pjesmu kao da je to najveća tajna
c) otpjevati/odrepati pjesmu (predzadnja kitica)
6. aktivnost – Moja zamišljena staza

a) Učenik crta svoju zamišljenu stazu i označava na njoj putokaze, postaje, kamenje, sporedne ceste. Crtajući stazu, zamišlja o životnim vrijednostima koje želi razvijati,
mogućim preprekama koje prikazuje crtežom, riječju, simbolom.
b) Učenik predstavlja rezultate rada.

Samovrednovanje uradaka nastalih aktivnostima ili
Razmjena informacija o učenju i rezultatima učenja.
drugim oblicima rada u kojima je učenik aktivno
Povratne informacije tijekom aktivnosti i po
sudjelovao. Usporedba uradaka s uradcima drugih
završetku svake aktivnosti. učenika.

- uku A.3.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u - osr. A.3.1. Razvija sliku o sebi.
ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja - osr.A.3.3. Razvija osobne potencijale.
uz povremeno praćenje učitelja.
- uku.B.3.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje
svoj napredak te na temelju toga planira buduće učenje.
AUGUST ŠENOA, ZALATAROVO ZLATO
4 sata čitanka Snaga riječi 7, DDS, digitalni alati , nastavni

listići

- analizirati nepoznate riječi iz ulomka
- izdvojiti osobine likova i pojedinosti o vanjskome izgledu
- razlikovati pripovjedača od pisca, pripovjedne tehnike
- objasniti pojam književni portret
- napisati monolog lika i izvesti ga
- opisati izgled i osobine drage osobe
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Čitamo uz paprenjake i čaj
a) Učitelj nekoliko dana prije zamoli učenike da donesu recepte paprenjaka svojih baka i mama. Razgovara se o sastojcima i o paprenjacima kao tradicionalnim hrvatskim
proizvodima. U suradnji s roditeljima dogovori se da pojedini učenici s roditeljima/bakama ispeku paprenjake i donesu u školu. Učiteljica skuha čaj. Učenici jedu
paprenjake, piju čaj i slušaju ulomak Iz Šenoina romana Zlatarovo zlato. Okusi paprenjaka, mirisni topli čaj i čitanje ulomka čine ovaj uvod poticajnim i drukčijim.
b) Analiza nepoznatih riječi uz tumačenje značenja.
2. aktivnost – Portreti likova
Učenici u četveročlanim skupinama izvlače papirić s jednim imenom lika (Magda, Grga Čokolin, Petar Krupić, Dora). Na posebnom papiru s jedne strane zapisuje ime lika,
a na poleđini osobine likova koje je doznao u ulomku i pojedinosti o njegovu vanjskome izgledu. Svaki učenik portretira izvučeni lik i predstavlja ga drugim članovima
skupine.
3. aktivnost – Čitamo li pažljivo?
Učenik može provjeriti svoje razumijevanje pročitanoga ulomka, dostupnim igrama na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 - Doživi i tumači.
a) Prva je digitalna igra povezana sa Šenoinim rječnikom. U osmosmjerci učenici pronalaze riječi i spajaju njihovo značenje.
b) Druga je igra povezana s portretima likova. Pojedine osobine potrebno je povezati s likovima.
c) U trećoj su igri pitanja višestrukoga izbora kojima se provjerava pažljivo čitanje ulomka.
4. aktivnost – Književni pojmovi
a) U tri kratka videozapisa učenici ponavljaju pojmove: pripovjedne tehnike, književni portret i karakterizacija lika postupkom. Nakon toga slijedi zadatak u kojemu
učenici individualno u ulomku pronalaze opisivanje i pripovijedanje. Imenuju u kojoj je osobi pripovjedač i objašnjavaju što je to književni portret.
b) Učenici u rubrici Saznajemo čitaju o crno-bijeloj tehnici prikazivanja likova i povezuju s portretima u ulomku.
5. aktivnost – Monolog likova
Učenik bira lik iz ulomka po želji. Na temelju vanjskoga opisa i postupaka napiše monolog koji može i stvaralački dopuniti. Učiteljica okvirno određuje trajanje monologa
(2 minute). Monolog treba uvježbati i pripremiti se za izvođenje na satu.
6. aktivnost – Idealizirani opis
Učenik bi trebao opisati vanjski izgled i osobine jedne njemu drage osobe, ali tako što će opis idealizirati – cijeli će opis s pomoću hiperbola učiniti prelijepim (kao što je
opisana Dora Krupićeva).
paru i skupini.

Učiti kako učiti
problema.
uku B.3.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije
SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ, POGLED
5 čitanka Snaga riječi 7, tableti, papiri za postere

- izraditi grafički organizator
- argumentirati vlastita zapažanja o književnom tekstu
- tumačiti književni tekst primjenjujući znanja o književnosti
- stvaralački se izražavati potaknut doživljajem književnog teksta
- istražiti zadanu temu
- organizirati tematsku izložbu
- raspravljati o zadanoj temi
- objasniti utjecaj književnog teksta na promjenu osobnih stavova
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Asocijativno sunce

Učenici izrađuju grafički organizator u obliku sunčanih zraka (asocijativno sunce). Središnja misao je Iskra ljubavi nalazi se…Čitaju uratke i obrazlažu ih
Čitaju tekst Silvija Strahimira Kranjčevića Pogled vodeći dvostruki dnevnik. Razmjenjuju misli u paru. Izjašnjavaju se je li netko u svoj grafički organizator napsao da
se ljubav nalazi u oku životinje. Iznose svoja razmišljanja i stavove o tekstu.
3. aktivnost – Dokazujemo crticu
Učenici u čitanci Snaga riječi 7 čitaju o crtici. Obilježja crtice dokazuju primjerima iz teksta u T-tablici.
obilježje crtice dokaz iz teksta
__________________________________
4. aktivnost – Stvaralačko prepričavanje

Učenici biraju iz čije će perspektive usmeno prepričati tekst te pišu plan prepričavanja. Prepričati tekst mogu iz perspektive krave, teleta ili radnika. Učiteljici
predlažu sastavnice koje će se vrednovati u njihovu izlaganju.
5. aktivnost – Istraživanje
Učenici promišljaju o svojim prehrambenim navikama te istražuju različite vrste prehrane (vegarijanci, vegani…) uključujući načine uzgoja životinja u prehrambenoj
industriji i pojam karbonski otisak. Izrađuju poster prema dogovorenim sastavnicama. Organiziraju razrednu izložbu. Prilikom obilaska izložbe međusobno
komentiraju postere.
Raspravljaju na temu Ljudi trebaju (ne)trebaju jesti meso.
7. Aktivnost
Učenici pišu sažetak u kojem objašnjavaju koje su nove životne spoznaje dobili radeći na ovim aktivnostima.
- davati učenicima povratne informacije tijekom - vršnjačko vrednovanje postera - vrednovanje stvaralačkog prepričavanja prema
aktivnosti i po završetku svake aktivnosti - sažetak unaprijed dogovorenima sastavnicama
Učiti kako učiti

IKT
uku A.3.1.
ikt A.3.2.
Zdravlje
uku A.3.3.
C.3.2.D
Razumije važnost pronalaženja
vjerodostojnih i pouzdanih informacija o zdravlju.
uku A.3.4.
4. Kritičko mišljenje Održivi razvoj
uku D.3.2. odr A.3.4. Objašnjava povezanost ekonomskih aktivnosti sa stanjem u okolišu i
društvu.
odr B.3.1. Prosuđuje kako različiti oblici djelovanja utječu na održivi razvoj.
VJENCESLAV NOVAK, IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA
3 sata čitanka Snaga riječi, e-sfera, papiri A4 formata,

samoljepljivi papirići u boji, drvene boje ili flomasteri

- razlikovati pravo od prenesenog značenja riječi
- iznositi zapažanja o socijalnim problemima u djelu
- objasniti kronološki I retrospektivni slijed događaja u dijelu
- portretirati izabrane likove iz djela
- razlikovati osjećaje od karakternih osobina lika
- prepoznati obilježja koja socijalno karakteriziraju lik
- argumentirano komentirati tuđe uratke
- iznositi svoja razmišljanja o postupcima likova povezujući ih sa svijetom u kojemu žive
- izvesti zaključak o likovima
- zauzeti stav u raspravi na zadanu temu
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Predviđanje na temelju naslova

Učenici pišu svoje pretpostavke koja bi mogla biti tema teksta koji se zove Iz velegradskog podzemlja. Koje je pravo, a koje preneseno značenje riječi podzemlje?
2. aktivnost – Slušamo i razgovaramo
Učenici slušaju zvučni zapis teksta Iz velegradskog podzemlja (dostupan na e-sferi). Povezuju tekst s naslovom i svojim pretpostavkama. Prepoznaju socijalne
probleme u djelu i komentiraju ih. Prepoznaju i objašnjavaju kronolološki i retrospektivni slijed događaja u djelu.
3. aktivnost – Portretiranje lika u tri koraka: prvi korak – vanjski izgled
Učenici su podijeljeni u skupine. Svaka skupina bira lik koji žele portretirati: Mika, Jankić, Gospodin, Mikina žena, Jankićeva žena, Gospodinova žena. Bitno je da
portretiraju različite likove
Učenici na poseban papir crtaju lik prema pojedinostima koje pronalaze u tekstu i kako su ga zamislili prema doživljaju teksta. Sliku upotpunjuju riječima koje
opisuju izgled.
4. aktivnost – Drugi korak – osjećaj vs. karakterna osobina

Na isti papir crtaju grafički organizator u kojemu navode osjećaj i povezuju ga s događajem koji je taj osjećaj izazavao (npr. zadovoljstvo, veselje - kada pije alkohl I
napije se).
Također izdvajaju karakterne osobine i pišu citat iz teksta iz kojega su iščitali navedenu osobinu. Izdvajaju obilježja koja socijalno karakteriziraju lik.
5. aktivnost – 3.korak – Odnos drugih likova prema izabranom liku

Oko crteža lika kojega portretiraju pišu imena drugih likova s kojima je lik povezan te osjećaje koji ti likovi imaju prema njemu.
6. aktivnost – Zaključno o liku
Na poseban papir pišu tekst u kojemu sažimaju zaključke o liku, uočenim (socijalnim) problemima u djelu te uzrocima koji su do njih doveli. Svoj plakat, zajedno s
tekstom stavljaju na različita mjesta u učionici.
Skupine obilaze porterte likova i ostavljaju komentare na samoljepljivim papirićima. Komentiraju slažu li se s napisanim ili ne. Ako se ne slažu, obrazlažu razloge
neslaganja ili nadopunjuju ako misle da nešto nije dobro napisano.
8. aktivnost – Razmišljamo naglas
Učenici iznose svoja razmišljanja o postupcima pojedninih likova koji su ih se najviše dojmili. Stavljaju problematiku u kontekst današnjeg vremena i izvode
zaključak.
9. Aktivnost – Rasprava
Učenici raspravljaju prema unaprijed predstavljenim pravilima na tezu koju im daje učiteljica.
Prijedlog mogućih polaznih teza:
Mika i Jankić sami su izabrali živjeti u siromaštvu.
I Mikina je žena ubila svoje dijete.
U životu uvijek imamo mogućnost izbora.
- uputiti učenike u aktivnosti - međusobno komentiranje uradaka

aktivnosti i po završetku svake aktivnosti.
Učiti kako učiti

Zdravlje
uku A.3.3.
C.3.1.B
Obrazlaže potencijalne opasnosti u kućanstvu i okolini.
uku A.3.4.
4. Kritičko mišljenje Osobni i socijalni razvoj
Učenik kritički promišlja i vrednuje ideje uz podršku učitelja. osr A.3.2.
uku D.3.2. Upravlja emocijama i ponašanjem.
2. Suradnja s drugima osr B.3.2.
Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima i uspješno surađuje Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s drugima
TIN UJEVIĆ, ODLAZAK

- povezati i objasniti osjećaje i boje vezane uz rano djetinjstvo
- bojiti stihove i pjesničke slike prema osjećajima
- ponoviti književne pojmove
- analizirati pjesmu prema postavljenim pitanjima
- napisati pjesmu o svojemu djetinjstvu u šest dvostiha
- usporediti ugođaj u Ujevićevoj pjesmi i uglazbljenoj pjesmi
- objasniti svojim riječima odlazak ljudi iz Hrvatske danas
- izražajno čitati pjesmu poštujući govorne vrednote
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Djetinjstvo u boji i riječi
Učenik se prisjeća svojega ranoga djetinjstva koji treba prikazati određenom bojom. Objašnjava zašto je odabrao tu boju i niže asocijacije. Npr. Izabrao sam/izabrala
sam žutu boju jer se s osmijehom i radošću prisjećam bezbrižnoga djetinjstva, igranja s braćom na obližnjom livadi. Još pamtim njezin miris. Nogomet je bio moj najdraži
sport jer moja su braća bila nogometaši. Svako juto budili smo se uz puding od čokolade raspoređen na šest tanjurića... Mama i tata...
nogomet
puding
od livada
čokolade
doboš igra
torta
mama i braća
tata
2. aktivnost – Pjesma u boji

Kako smo u 1. aktivnosti razgovarali o emocijama i bojama koje one izazivaju u nama, nastavljamo interpretaciju. Učitelj/učiteljica interpretativno čita pjesmu.
Analiziraju se nepoznate riječi. U sljedećem koraku učenici pjesničke slike, osjećaje povezuju s bojama, tj. boje stihove. S učenicima se povede razgovor o pjesničkim
usporedbama- stihovima i bojama (sjećanje na djetinjstvo, dragi ljudi, zavičaj, odlazak...).
3. aktivnost – Ponavljamo i učimo književne pojmove
a) U digitalnoj igri dostupnoj na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 - Doživi i tumači nalaze se književni pojmovi. U igri sparivanja ponavlja se tema, stih, strofa, metafora,
vrste pjesničkih slika, parna rima.
b) Učenici individualno rješavaju pitanja iz rubrike Učimo. Na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 - Doživi i tumači dostupne su i umne mape koje učenicima mogu pomoći u
rješavanju zadataka.
4. aktivnost – Pjesma o djetinjstvu u šest dvostiha
Učenik piše pjesmu o svojemu djetinjstvu u šest dvostiha.
5. aktivnost – Uglazbljeni Odlazak i aktualizacija
Razgovor s učenicima o ugođaj Ujevićeve pjesme i ugođaju uglazbljene verzije pjesme koju izvodi Arsen Dedić i klapa Maslina: koje su osjećaje prepoznali, je li čežnja za
zavičajem jače izražena u uglazbljenoj verziji... Kako se osjećaju ljudi koji su morali napustiti svoj rodni kraj? Je li lako otići iz poznate okoline, napustiti poznate i drage
ljude? Objasniti svojim riječima. Odlaze li danas ljudi iz Hrvatske? Kamo odlaze? Zašto? Poznaju li koga tko je otišao? Što im najviše nedostaje iz zavičaja?...
6. aktivnost – Natjecanje u izražajnom čitanju
Učenici trebaju naučiti izražajno čitati pjesmu poštujući govorne vrednote (intenzitet, intonaciju, tempo, stanke). Natječu se tko će pjesmu najbolje interpretativno
pročitati prema poznatim opisnicima.
paru i skupini.

Učiti kako učiti
problema.
VLADIMIR NAZOR, VIČA LUKA

3 sata čitanka Snaga riječi 7, DDS, interpretacijski grafikon

- zamisliti određeni prostor prema uputama
- opisati zamišljeni prostor
- ilustrirati mjesto radnje u ulomku
- analizirati ulomak prema pitanjima
- objasniti obilježja novele na primjeru
- razlikovati novelu i roman u digitalnoj igri
- napisati završetak priče
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Vođene slike
a) Učitelj/učiteljica upućuje učenike. U pozadini se čuje instrumentalna glazba po izboru učitelja. Učitelj/učiteljica polako izgovara rečenice. Zatvorite oči. Naslonite se na
stolac. Duboko udahnite. Vodit ću vas postupno do nekoga mjesta. Trebate ga zamisliti. Počinjemo. Danas te je nešto rastužilo, ražalostilo. Ili ti se dogodilo neka
nepravda. Htio si/ htjela si zbog toga nekamo pobjeći i biti sam/sama. Na koje mjesto odlaziš? Na koje se mjesto povlačiš? Na kojemu mjestu možeš biti potpuno
sam/sama? Je li to otvoreni ili zatvoreni prostor? Kako izgleda to posebno tvoje mjesto? ... Polako otvori oči. Opiši prostor u nekoliko rečenica.
b) Učenici svoje opise čitaju paru s kojim sjede. Učenici koji žele naglas čitaju opis.
2. aktivnost – Slušanje zvučnoga zapisa i skiciranje
a) Učenik sluša zvučni zapis teksta Vladimir Nazor, Viča luka, ulomak iz novele Prsten dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi7 – Čitaj i slušaj. Prije početka zvučnoga
zapisa učitelj/učiteljica daje uputu da učenici u svoju bilježnicu skiciraju mjesto radnje.
b) Učenici pokazuju svoje ilustracije, crteže i skice i o njima se kratko porazgovara.
3. aktivnost – Interpretacija ulomka
a) Čitanje ulomka u sebi.
b) Analiza nepoznatih riječi.
c) Interpretacija u paru.
Učenici u pripremljeni interpretacijski grafikon upisuju odgovore na zadana pitanja:
Tko? (Tko je glavni lik?, Koje su njegove osobine?...)
Što? (Što dječak voli? U čemu uživa? Što je radio u uvali? Što je dobio od rođaka? Što o njemu zaključujete?)
Gdje? (Kamo odlazi? Kakvo je to mjesto? Pronaći opis. Iz opisa ispisati epitete, usporedbe, slikovite izraze)
Kada? (Kada odlazi? Koje je doba dana? spominje li se neki dan u tjednu....?)
Zašto? (Zašto se povlači u osamu? Zašto mu ona odgovara? Zbog kojega je događaja još više zavolio Viču luku?
TKO?
ZAŠTO? ŠTO?
Viča luka
KADA? GDJE?
Po završetku aktivnosti provjerava se točnost odgovora i dopunjuje interpretacija.

4. aktivnost – Mini lekcija o noveli
a) Učitelj/učiteljica upućuje učenike na književni pojam novela i obilježja novele.
b) Učenici u paru pronalaze obilježja/primjere novele na ulomku i tako sažimaju spoznaje o noveli.
c) Karakteristike novele i romana u digitalnoj igri. Zadatak dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Doživi i tumači.
5. aktivnost – I ja sam pisac
Učenici pišu nastavak priče u 200 riječi. Tko je, odnosno što je moglo iznenaditi dječaka dok je bio skriven iza masline? Učenici pišu nastavak priče.

paru i skupini.

Učiti kako učiti
uku A.3.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u ostvarivanju ciljeva
učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz povremeno praćenje učitelja.  osr A.3.2. Upravlja emocijama i ponašanjem
uku A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema. osr. B.3.2. Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće
uku B.3.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te odnose s drugima.
na temelju toga planira buduće učenje.
uku D.3.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim
situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Nastavni listić
Interpretacijski grafikon
TKO?
ZAŠTO? ŠTO?
Viča luka
KADA? GDJE?
IVAN GORAN KOVAČIĆ, JUTRO
3 sata Čitanka Snaga riječi 7, DDS, digitalni alati , nastavni

listić
- pisati ekfrazu promatrajući umjetničku sliku pejzažnog motiva

- uvježbati izražajno pročitati zadanu lirsku pejzažnu pjesmu
- napisati akrostih o jutru
- prepoznati pjesničke slike u pjesmi Jutro i nacrtati ih
- ponoviti vrste lirskih pjesama kroz igru (DDS)
- prepoznati i imenovati vrstu strofe
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Ekfraza
Rad u skupinama:
Učitelj/učiteljica će svakoj skupini (može ih biti 5) prikazati jednu pejzažnu sliku. Zadatak svakog člana skupine je napisati ekfrazu promatrajući sliku. (Učitelj/učiteljica
objašnjava što je ekfraza – pjesma od 10 do 15 stihova nadahnuta umjetničkim djelom u kojoj se može opisivati, obraćati umjetniku, iznositi osjećaje, misli – sve se piše
slobodnim stihom.) Nakon završetka zadatka svaka skupina određuje jednog učenika koji će razredu predstaviti svoju ekfazu o pejzažnoj slici koju su promatrali. Slijedi
razgovor učenika o onome što su čuli .
Prijedlog pejzažnih slika za rad u skupinama:
Claude Monet: Kolodvor Saint-Lazar, Vincent Van Gogh: Zvjezdana noć, John Constable: Kola sa sijenom, Camille Pissarro: Šuma kod Ermitaža, George Seurat: Nedjeljno
popodne na otoku Grand Jatte.
2. aktivnost – Pejzaž u lirskim pjesmama
Rad u skupinama: Svaka skupina ponavlja obilježja lirskih pejzažnih pjesama prisjećajući se pjesama koje su do sada radili.
3. aktivnost – Izražajno čitanje pejzažnih lirskih pjesama
Rad u skupinama: Svaka skupina dobija jednu pejzažnu lirsku pjesmu, a zadatak je ponoviti govorne vrednote i prema listiću za vrednovanje interpretativnog čitanja
(nastavni listić 1) u skupini uvježbavati čitanje pjesme. Izabrati predstavnika skupine. Ostale skupine će vrednovati čitača koji nije iz njihove skupine.
Prijedlog lirskih pejzažnih pjesama za čitanje: N. Zidar-Bogodi: Proljeće u Zagrebu, V. Vidrić: Pejzaž 1., D. Cesarić: Jesen, D. Tadijanović: Visoka žuta žita, G. Krklec: Val
4. aktivnost – Akrostih Jutro
Učenici trebaju napisati akrostih o jutru. Mogu ga pisati na papir A4 i ukrasiti crtežom ako žele. (Akrostih – pjesma u kojoj početna slova stihova čitana odozgo nadolje
tvore riječ o kojoj pjesma govori.) Može se organizirati izložba akrostihova na dogovorenom mjestu u učionici koja je vidljiva svima pa će tako svi uspjeti pročitati
akrostihove svojih prijatelja.
5. aktivnost – Pjesma Jutro
Učitelj/učiteljica najavljuje pjesmu Ivana Gorana Kovačića pri čemu može kratko upoznati učenike s njegovim životom i podsjetiti ih na pjesmu Pada snijeg, pada snijeg
koju su radili u 5. razredu.
Učenici slušaju zvučni zapis pjesme.
Razgovaraju kakve je osjećaje pjesma pobudila u njima. Zaključuju o kakvoj se vrsti lirske pjesme radi.
6. aktivnost: Naslikaj pjesmu
Zadatak učenika je slikajući pojedini stih ponoviti vrste pjesničkih slika. Učenici mogu „slikati pjesmu“ različitim tehnikama na papiru A3. Organizira se izložba u učionici.
7.aktivnost: Vrste lirskih pjesama
Kako su do sada razgovarali o pejzažima i pejzažnim pjesmama, slijedi razgovor o tome kakve još lirske pjesme mogu biti.
Učenici mogu odigrati igru o vrstama lirskih pjesama (DDS Snaga riječi 6).
8. aktivnost: Vrste strofe
Na temelju svih pjesama koje su ovdje spomenute, učitelji/učiteljica može izdvojiti različite vrste strofa (npr. u alatu Sway) te na taj način objasniti kako određujemo
vrste strofa u lirskim pjesmama.
9. aktivnost: Buđenje
Učenici usmeno pričaju kako se najviše vole buditi, što ih budi, kada se obično bude.
sve aktivnosti. skupinama (aktivnosti 1., 3.). Učenici samovrednuju
svoj akrostih uspoređujući ga s drugima.

- rad na tekstu

Nastavni listić 1
DINKO ŠIMUNOVIĆ, DUGA
2 sata Čitanka Snaga riječi 7, nastavni listić, internet, tablet
- raspraviti o ravnopravnosti djevojčica i dječaka nakon gledanja kratkog filma

- navoditi primjere igara za djevojčice i dječake
- čitati ulomak Duge
- iznositi mišljenje o Srni i odnosu roditelja
- raspraviti o temi: Trebaju li nam zabrane
- napisati zamišljeni kraj pripovijetke
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Ravnopravnost djevojčica i dječaka

Kao uvod u raspravu o temi ravnopravnosti poslužit će kratki video prilog: https://youtu.be/QKgKaQzil1A
Učenici su podijeljeni u dvije skupine (djevojčice i dječaci) razgovaraju o videu koji su pogledali i izražavaju svoje mišljenje. Raspravljaju o temi jesu li danas djevojčice i
dječaci ravnopravni. Navode primjere iz života. Razgovarati se može i o drugim kulturama i o ravnopravnosti spolova.
2. aktivnost – „Muške i ženske” igre
Učenici se podijele na parove (djevojčica – dječak) te razgovaraju o temi: Dijelimo li igre na muške i ženske? Kako vrijeme najčešće provode djevojčice, a kako dječaci?
Što im je zajedničko?
3. aktivnost – Čitanje ulomka iz „Duge”
Nakon čitanja ulomka učenici izražavaju svoj stav prema liku djevojčice.
4. aktivnost – Lik Srne
Učenici čitajući ulomak analiziraju lik Srne prema nastavnom listići (nastavni listić 1). Razgovaraju o Srni izažavajući svoje mišljenje.
5. aktivnost – Zabrane
Učenici raspravljaju o temi: Trebaju li roditelji djeci nešto zabranjivati. Iznose svoja mišljenja i primjere iz života.
6. aktivnost: Duga
Učitelj/učiteljica ispriča učenicima legendu o prolasku ispod duge (kako je Srna čula priču kako će djevojčica postati dječak ako protrči ispod duge). Učenici pišu
zamišljeni kraj pripovijetke (sastavak od 150 riječi). Slijedi čitanje i uspoređivanje sastavaka.
Učitelj/učiteljica može pročitati pravi kraj pripovijekte učenicima.
Uputiti učenike u aktivnosti. Analizirati i komentirati Učenici uspoređuju rad skupina (aktivnosti 1.). Učenici
sve aktivnosti. samovrednuju svoj nastavni listić (aktivnost 4.) i
uspoređuju svoj sastavak s drugima (aktivnost 6.).

- rad na tekstu

Nastavni listić 1
Vanjski izgled: Kako se osjeća:
SRNA
Odnos roditelja:
Predloži rješenje Srnina problema:

ANTUN GUSTAV MATOŠ, NOTTURNO
4 sata Čitanka Snaga riječi 7, internet, tablet, nastavi listić
- opisati zamišljeni krajolik slušajući Chopinov Nocturne

- prikazati sliku noćnog krajolika poznatog slikara svojim pjesničkim slikama
- istražiti motiv noćnog krajolika u književnosti
- izraditi karticu s tvrdnjama o životu i radu A.G.Matoša
- interpretirati pjesmu prema zadanim odrednicama
- istražiti koji su pjesnici pisali sonete
- usporediti Matošev i Ujevićev Notturno
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Notturno u glazbi

Učenici slušaju Nocturne op 9. No.2 ,F. Chopina – trebaju slušajući opisati krajolik na koji bi ih ova glazba upućivala (učitelj/učiteljica ne govori o kojoj skladbi je riječ –
to će reći učenicima tek nakon čitanja opisa krajolika i objašnjenja naziva „notturno”). Učenici čitaju svoje opise te se razgovara o krajoliku – dolazi se do pojma noćnog
krajolika koji može biti motiv u svim umjetnostima.
2. aktivnost – Notturno u likovnoj umjetnosti
Učenicima se prikažu slike noćnog pejzaža poznatih slikara (prijedlozi: James McNeil Whistler – Nokturno u crnom i zlatnom, Vincent van Gogh – Zvjezdana noć, Albert
Blacklock – Mjesečina, Edvard Munch – Sjetna noć na plaži, Ivan Aivazovsky – Mjesečina). Učenici se zatim podijele u skupine koliko ima slika. Svaka skupina treba sliku
doživjeti svim osjetilima odnosno prikazati pjesničkim slikama. Svaka skupina predstavlja svoju sliku razredu čitajući ili izgovarajući naizust pjesničke slike koje su
uobličili.
3. aktivnost – Notturno u književnosti
Rad u skupini: svaka skupina istražuje pjesnike koji su kao motiv u svojim pjesmama imali noćni krajolik. Iznose rezultate svojih istraživanja. Pretpostavka je da će kao
primjere navesti Krležu, Ujevića i Matoša koji imaju pjesme naziva Notturno.
4. aktivnost – Matoš
Rad u skupini: svaka skupina istražuje podatke o Matoševu životu i radu. Potrebno je napisati karticu s 10 tvrdnji od kojih neće sve biti točne. Svaka skupina odgovara
na pitanja s kartice suprotnih skupina s Točno – Netočno. Na kraju uspoređuju što su saznali o Matošu.
Ovdje se treba doći i do posljednje Matoševe pjesme koju je napisao bolestan na samrtničkoj postelji – Notturno.
5. aktivnost – Zvučni zapis pjesme „Notturno“

Učenici slušaju pjesmu. Nakon slušanja trebaju navesti 5 emocija koje je pjesma u njima pobudila.
6. aktivnost – O Notturnu
Učenici doživljavaju pjesmu, a svoja zapažanja iznose na nastavnom listiću (nastavni listić 1). Razgovor i uspoređivanje odgovora o pjesmi.
7.aktivnost – Sonet
Učenicima se objašnjava pojam soneta. Učenici istražuju koji su pjesnici poznati po sonetima, navode pjesnike i primjere soneta.
8. aktivnost – Usporedna interpretacija

Učenici uspoređuju Matošev i Ujevićev Notturno.
Uputiti učenike u aktivnosti. Analizirati i komentirati Učenici vrednuju rad skupine uspoređujući je s drugim Usporedna interpretacija Matoševa i Ujevićeva
sve aktivnosti. skupinama (aktivnosti 2., 3., 4.). Učenici uspoređuju Notturna.
svoje opise krajolika s drugima (aktivnost 1.),
odgovore na nastavnom listiću (aktivnost 6.)

- rad na tekstu

Nastavni listić 1
A.G. MATOŠ Asonanca:

Izrazi svoj doživljaj pjesme:
NOTTURNO
Aliteracija:
Onomatopeja:
Motivi noćnog krajolika:
Stih koji govori o prolaznosti vremena: Metafora:
Dokaži da je pjesma sonet:

Dokaži bogatstvo pjesničkih slika u pjesmi:
JURE KAŠTELAN, VOLIO BIH DA ME VOLIŠ
2 sata čitanka Snaga riječi, e-sfera

- intervjuirati drugog učenika
- usporediti vlastite spoznaje i prikaz u književnom tekstu
- napisati pjesmu
- prepoznati i navesti primjere metafore
- izvesti zaključak o ulozi metafore u književnom tekstu
- tumačiti književni tekst na temelju iskustva i usporedbe s drugim tekstovima primjenjujući znanja o književnosti
- obrazlažiti vlastito mišljenje
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Intervju
Učenici rade u paru, intervjuiraju jedni druge: zašto nam je važno da nas netko voli i što smo spremni učiniti da bismo zadobili nečiju ljubav.
Izvještavaju ostale učenike o odgovorima koje su dobili od intervjuiranog učenika.
2. aktivnost – Slušamo i tumačimo
Slušaju zvučni zapis pjesme Jure Kaštelana Volio bih da me voliš (dostupno na e-sferi). Iznose dojmove o pjesmi i zaključke što je sve pjesnik spreman učiniti u ime
ljubavi. Objašnjavaju je li to izrijekom rečeno u stihovima ili su sami zaključili. Objašnjavaju na temelju čega su izveli zaključak i dokazuju tvrdnje stihovima
stihovima. Upoznaju se s metaforom.
3. aktivnost – Uglazbljena metafora
U skupinama se dogovaraju i biraju pjesmu (domaću) ljubavne tematike koju inače slušaju. U tekstu pjesme prepoznaju metafore. Skupine razredu puštaju
izabranu pjesmu i čitaju metafore koje su u njoj prepoznali. Uspoređuju kako bi pjesma zvučala da nije upotrebljena metafora. Izvode zaključak o ulozi metafore u
književnom tekstu.
4. aktivnost – Najljubavnija pjesma, a ni riječi o ljubavi
Svaki učenik piše ljubavnu pjesmu, ali ne smije upotrijebiti riječi: ljubav, volim te, poljubac i sl. Trebaju upotrijebiti barem jednu metaforu. Mogu sami izabrati
formu: haiku, petostih, pjesmu u prozi, slobodan ili vezani stih. Kada završe, zamijene svoju pjesmu s drugim učenikom koji treba u pjesmi podcrtati metaforu I
provjeriti je li poštovan naputak o neupotrebi određenih riječi. Razmjenjuju mišljenja i razgovaraju o pjesmama.
5. aktivnost – Izvodimo tuđu pjesmu
Učenici se spremaju za izvođenje pjesme u kojoj su podcrtavali metaforu. Mogu je pročitati, otpjevati, odrepati, odglumiti ili osmisliti neki drugi način kako će je
predstaviti.
6. Aktivnost – Minuta za kraj
Učenici odgovaraju na pitanje što su danas naučili I kako će naučeno primijeniti u svom životu.
- davati učenicima povratne informacije tijekom - komentiranje i razgovor o ulozi metafore u

aktivnosti i po završetku svake aktivnosti. književnosti i korištenju u svakodnevnom životu
- međusobno komentiranje uradaka
Učiti kako učiti

IKT
uku A.3.3.
ikt A.3.2.
uku D.3.2. Suradnja s drugima
MLADEN SMREKAR, SVIJET JE LOPTA ŠARENA
5 sati čitanka Snaga riječi 7, DDS, listić za samostalno čitanje

- napisati/nacrtati različitosti koje čine svijet
- razlikovati obilježja književnih i neknjiževnih tekstova
- sažeti dijelove teksta rečenicom
- objasniti nepoznate riječi i pojmove
- iskazati stavove o životnim pričama pojedinih dječaka i djevojčica
- objasniti pojam volontiranje/volonteri
- prepoznati pouzdanost i točnost informacija
- napisati zamišljeni intervju
- istražiti tko su Malala Yousafzai i Greta Thunberg
- snimiti jednominutni govor
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Svijet je lopta šarena
Učitelj/učiteljica pripremi učenicima nacrtanu loptu. Njihov je zadatak u loptu upisati i nacrtati različitosti koje čine svijet. Tako lopte postaju šarene, drukčije. Svaka
skupina objašnjava što njihova lopta prikazuje.
2. aktivnost – Razlika između književnih i neknjiževnih tekstova
Učitelj/učiteljica pomiješa tvrdnje koje se odnose na književne i neknjiževne tekstove. Učenici u parovima razvrstavaju u T-tablicu razlike između književnih i
neknjiževnih tekstova. Tvrdnje glase:
 romani, pripovijetke, novele, drame
 čita se radi učenja i saznavanja nečeg novog, iznosi činjenice, podatke, nova znanja
 obilježja priče: likovi, vrijeme i mjesto radnje, događaji, fabula (problem i rješenje), kompozicija (uvod, zaplet, vrhunac, rasplet)
 grafički prikazi, tablice, dijagrami
 istinito, stvarno, utemeljeno na provjerenim činjenicama; jasna je razlika između činjenica i osobnog mišljenja
 može se čitati napreskokce, bez zadanog redoslijeda
 ima početak, sredinu, kraj i čita se tim redom
 čita se uglavnom radi zabave i užitka
 istiniti događaj ili izmišljena priča
 stručne knjige, udžbenici, časopisi, novine, rječnici, enciklopedije
književni tekst neknjiževni tekst

S učenicima se provjeri točnost odgovora, eventualne korekcije. Učenici navode primjere iz čitanke koje su radili kao književni ili neknjiževni tekst.
3. aktivnost – Samostalno čitam
a) Učenik individualno čita u nekoliko koraka neknjiževni tekst Svijet je lopta šarena.
Prvi korak – Učenici ne počinju odmah s čitanjem, nego očima trebaju preletjeti cijeli tekst. Svatko će od učenika obuhvatiti određene riječi, početke rečenica,
fotografije... Nakon toga u obliku rečenice neka zapišu o čemu će biti riječ u tekstu.
Drugi korak – Čitaju tekst koji je podijeljen na pet dijelova. Nakon svakoga dijela zastaju i sažimaju ga jednom rečenicom. Rečenice zapisuju.
Treći korak – Crvenom olovkom, bojicom označavaju riječi, skupove riječi, pokrate koje ne razumiju. U rječniku čitaju objašnjenja nepoznatih riječi i pojmova ili pitaju
učitelja/učiteljicu za značenje, savjet...
Četvrti korak – Učenici ispunjavaju listić za samostalno čitanje.
Nisam znao/znala da ....
Nevjerojatno mi je da...
Znate li da ....
Najviše me iznenadilo kad sam otkrio/otkrila da ...
Ponosim se time što...
Peti korak – Razgovor o napisanome. Potrebno je razgovarati u parovima, skupinama i pred cijelim razredom.
4. aktivnost – Moj doprinos svijetu
U sljedećoj aktivnosti učenici u 100 riječi objašnjavaju koje bi područje njihova interesa moglo poboljšati svijet. Kako bi mogli pridonijeti tomu da svijet postane bolje
mjesto za sve nas.
5. aktivnost – Istinitost informacija
S učenicima se povede razgovor jesu li sve informacije do kojih mogu doći čitajući neknjiževne tekstove uvijek pouzdane, objektivne i točne. Usmjerava ih se na poster
Kako prepoznati lažne vijesti koji je dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Promišljaj i stvaraj. Učitelj/učiteljica s učenicima razgovara o načinu provjeravanja
istinitosti informacija tumačeći poster.
6. aktivnost – Zamišljeni intervju
Učenici biraju dječaka/djevojčicu koji ih je najsnažnije dojmio/ dojmila. S odabranim dječakom/djevojčicom pišu zamišljeni intervju. Ispituju ga/je sve što ih zanima, ali i
pišu odgovore. Prije intervjua istražuju i prikupljaju još informacija o dječaku/djevojčici koju su odabrali kako bi njihovi intervjui bili što uvjerljiviji.
7. aktivnost – Istraživački zadatak
Učenici istražuju tko je Malala Yousafzai . Dostupnih informacija ima mnogo. No potrebno je usporedi informacije iz različitih izvora radi procjene pouzdanosti, točnosti i
autorstva. Selektivno i kritički preuzimati informacije iz različitih izvora. Rezultate istraživanja prikazati snimljenim jednominutnim govorom. Učitati govor u razrednu
komunikacijsku grupu. Komentirati najmanje pet govora ostalih učenika. Razgovarati o odabiru informacija i načinu na koji su ih složili.
Povratne informacije tijekom aktivnosti i po Samoprocjena uspješnosti u svim zadatcima koje Vrednovati 6. aktivnost.
paru i skupini.
Građanski odgoj i obrazovanje

Učiti kako učiti
goo C.3.2. Doprinosi društvenoj solidarnosti.
uku A.3.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u ostvarivanju
ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz povremeno praćenje goo C.3.3. Promiče kvalitetu života u lokalnoj zajednici.
učitelja. 
uku B.3.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije
uku D.3.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u ikt A.3.2. Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima.
Nastavni listić za samostalno čitanje
Nisam znao/znala da ....
Nevjerojatno mi je da...
Znate li da ....
Najviše me iznenadilo kad sam otkrio/otkrila da ...
Ponosim se time što sam saznala/saznao

TJEDAN LJUBAVI: RATKO BJELČIĆ, PRVI POLJUBAC I JADRANKA OŠTARČEVIĆ, JEDINA MOJA
- istražiti i pripremiti zadane teme o poljupcu

- izraditi „Zaljubljenometar” i predstaviti ga
- navesti osobine glavnoga lika te ih potkrijepiti primjerom iz teksta
- pisati priču u 1. osobi sa stajališta djevojčice
- razgovarati o tekstu „Najgori ljubavni savjeti u književnosti”
- načiniti uzorak ljubavnog pisma
- uočiti monolog usporediti ga s dijalogom
- dramatizirati zamišljeni dijalog Hrvoja i Marka
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Poljubac
Rad u skupinama. Zadatak: Svaka skupina dobija jednu temu vezanu za poljubac koju će pripremiti na način koji želi, a zatim će svoj rad predstaviti ostalima. Rad u
skupinama traje 15 – 20 minuta.
1. skupina: Poljupci na svim jezicima – istražiti i napraviti plakat ili kartice (s jedne strane riječ poljubac, a s druge jezik na kojemu je riječ – ostale skupine mogu
pogađati prije nego li se otkrije jezik) ili neki drugi način koji skupina osmisli.
2. skupia: Poljubac u umjetničkim djelima – istražiti (primjerice G. Klimt „Poljubac”, R. Magritte „Ljubavnici”, R. Lichtenstein „Poljubac V.”), pripremiti PP prezentaciju
3. skupina: Poljubac na filmu – istražiti prvi poljubac na filmu, film s najviše poljubaca, najljepši poljubac na filmu i ostalo što skupina osmisli, a vezano je uz film.
4. skupina: Vrste poljupca – istražiti: čestitarski, konvencionalni, platonski, Judin, eskimski, francuski. Predstaviti na način koji žele.
Učenici uspoređuju rad svoje skupine te komentiraju i razgovaraju.
2. aktivnost – Zaljubljenost
Rad u skupini: Svaka skupina treba osmisliti „Zaljubljenometar” koji će pokazati i izmjeriti koliko je tko zaljubljen. Učenici trebaju biti maštoviti i kreativni. Svaka će
skupina svoj „Zaljubljenometar” isprobati na jednoj od skupina. Ako učenici žele, može se prema unaprijed zadanim kriterijima proglasiti najbolji „Zaljubljenometar”.
3. aktivnost – Prvi poljubac
Učenici čitaju članak „Prvi poljubac” (DDS Snaga riječi 7). Slijedi razgovor i komentiranje pročitanog.
4. aktivnost – Čitanje priče
Učiteljica najavljuje čitanje priče „Prvi poljubac” u kojoj je glavni lik Ratko.
5. aktivnost – Upoznajmo Ratka

Učenici razgovaraju o Ratku. Učenici ispunjavaju nastavni listić 1. Slijedi uspoređivanje odgovora i razgovor o liku.
6. aktivnost – Budi pripovjedač

Učenici razgovaraju o pripovjedanju u 1. i 3.osobi. Uočavaju kako je pripovijedanje Ratka u 1. osobi – definiraju pripovijedanje u 1.osobi. Zadatak: Pisanje priče „Prvi
poljubac“ u 1.osobi kao djevojčica koja se sastala s Ratkom. Slijedi čitanje i uspoređivanje napisanoga.
7. aktivnost – Ljubavni savjeti

Rad u skupini: Učenici čitaju tekst „Najgori ljubavni savjeti u književnosti“ (Snaga riječi 7). Slijedi razgovor unutar skupine. Zadatak: Napišite 5 ljubavnih savjeta kako
osvojiti osobu koja ti se sviđa. Svaka skupina izlaže svoje savjete (mogu biti izrađeni na papiru ili u jednom od alata).
8.aktivnost – Ljubavno pismo

Rad u skupini: Načiniti uzorak ljubavnog pisma – slijedi čitanje
9. aktivnost – Čitanje monologa „Jedina moja“

Razgovor o pročitanome. Iznošenje mišljenja o Hrvojevom načinu pisanja. Koje bi mu savjete dali? Što biste promijenili u njegovom pismu?
Uočavanje monologa, uspoređivanje s dijalogom.
10. aktivnost – Dijalog Marka i Hrvoja

Rad u paru: Učenici u paru osmišljavaju dijalog između Hrvoja i Marka. Dijalog se odvija nakon što je Hrvoje uputio pismo djevojčici i ona je rekla Marku za to pismo.
Nakon pripreme svaki će par izvesti dijalog pred razredom poštujući obilježja dramsko-scenskog djela. Učenici mogu vrednovati parove unaprijed dogovorenim načinom.
sve aktivnosti. skupinama (aktivnosti 1., 7., 8.). Učenici vrednuju
„zaljubljenometar“ prema zadanim kriterijima.
Samovrednovanje pisanog sastavka.

- rad na tekstu
Uporaba informacijsko -komunikacijske tehnologije

Nastavni listić 1.
RATKO
Što mislim o Ratku? Koji bih mu savjet dao/dala?
Ratkovi osjećaji tjelesne reakcije iz kojih se vide
Ratkovi postupci primjeri iz teksta

JOSIP PUPAČIĆ, TRI MOJA BRATA

- prikazati pokretima, mimikama i gestama zadani pojam
- opisati brata i sestru s pomoću usporedaba
- oblikovati stihove na temelju rečenica
- izraziti vlastiti doživljaj pjesme
- navoditi primjere jezično-stilskih obilježja pjesme
- istražiti zanimljivosti o slavnoj braći
- napisati duhoviti dijalog
- izražajno čitati pjesmu
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Pantomimska igra pogađanja naslova pjesme
Jedan učenik ili više njih pantomimski prikazuju zadani pojam, a ostali pokušavaju odgonetnuti o kojemu se pojmu radi. Zadani je pojam naslov pjesme Tri moja brata.
Jedan igrač pokretima i izrazom lica bez govora prikazuje zadani naslov. Brojem prstiju pokazuje koliko zadani pojam ima riječi , ali isto tako brojem prstiju pokazuje koju
riječ objašnjava.
2. aktivnost – Brat i sestra u usporedbi
a) Učenici trebaju opisati brata i sestru s pomoću usporedaba. i tako iskazati osjećaj posebne povezanosti. Učitelj /učiteljica im ponudi početne riječ, a učenici sami
nastavljaju pisati rečenice s usporedbama. Ako nemaju brata ili sestru, opisuju najboljega prijatelja/prijateljicu. Početne rečenice mogu glasiti
Moj je brat kao…/Moja je sestra kao…
Volim brata/sestru kao
Naš je odnos poput…
Provedeni su dani s njim/ s njom poput…
b) Učenici čitaju svoje rečenice. Kratko se porazgovara o napisanome i o povezanosti braće i sestara.
3. aktivnost – Od rečenice do stiha
a) Učitelj/učiteljica učenicima ponudi stihove napisane kao rečenice, jednu ispod druge. Učenici od rečenica slažu stihove.
Kad sam bio tri moja brata i ja, kad sam bio četvorica nas.
Imao sam glas kao vjetar, ruke kao hridine, srce kao viganj.
Jezera su me slikala.
Dizali su me jablani.
Rijeka me umivala za sebe.
Peračice su lovile moju sliku.
b) U parovima razgovaraju kako su rečenice složili u stihove. Učitelj/učiteljica učenicima može postaviti pitanje: Imate li svi iste stihove? Jesu li oni jedanka duljine. Koliko
kitica ima stihova? Rimuju li se stihovi? Što je stih? Kako se grade stihovi?
4. aktivnost – Pjesma Tri moja brata
a) Učitelj/učiteljica najavljuje pjesmu Josipa Pupačića Tri moja brata. Učenici slušaju zvučni zapis pjesme (dostupno na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7,Ratko Zvrko, Tvoja
staza, Čitaj i slušaj). Razgovaraju kakve je osjećaje pjesma pobudila u njima. Razgovaraju o temi pjesme. Izražavaju vlastiti doživljaj pjesme.
b) Učenici individualno čitaju pjesmu i razgovara se o pročitanome. Kako se pjesnik osjećao dok je imao braću? Citirati stihove u kojima prepoznaju osjećaje. Zašto je
pjesnik upotrijebio glagolski oblik u jednini, a ne u množini? S učenicima se razgovara o ritmu pjesme: ponavljanju, duljini stihova...
c) Učenik iz rubrike Saznajemo čita o sudbini pjesnikove braće i o pjesnikovoj sudbini te učitelj/učiteljica aktualizira temu život nakon obiteljskih tragedija.
5. aktivnost – Stilska izražajna sredstva
Učenik individualno rješava listić za interpretaciju koji je dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Doživi i tumači ili igra digitalnu igru Spoji parove u kojoj ponavlja
znanje o književnim pojmovima.
6. aktivnost – Istražujemo, izvješćujemo i pišemo
a) Učenici u skupinama istražuje zanimljivosti o braći Grimm, braći Lumiere, braći Seljan, braći Sinković, braći Jusić, braći Kovač. Nakon istraživanja ispričaju razrednome
odjelu po čemu su osobiti.
b) Učitelj/učiteljica upoznaju učenike po čemu su poznata braća Goran i Bojan Navojec. Zatim učenik individualno piše duhoviti dijalog između braće koji se dogodio
nakon filmske audicije. Iako su zajedno išli na audiciju, samo je jedan dobio ulogu. Dijalog mogu i odglumiti s prijateljem/prijateljicom iz školske klupe. Zadatak je
dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Promišljaj i stvaraj.
7. aktivnost – Natjecanje u izražajnome čitanju pjesme
Učenici se mogu natjecati u izražajnome čitanju pjesme. Mjerila za vrednovanje dostupna na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Doživi i tumači.

završetku svake aktivnosti.
učenika.

ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja
VJEKOSLAV MAJER, MOJ OTAC I JA

- proizvesti zvukove šume glasom, prstima, pokretima, predmetima
- interpretirati pjesmu (tema, motivi, pjesničke slike, stih, strofa)
- prikazati različita mišljenja prema šeširima
- oprimjeriti zadana stilska sredstva
- napisati petostih
- napisati portret oca
- osmisliti pitanja za obiteljski kviz
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Zvučna slika šume
Učitelj/učiteljica zadaje zadatak što ozvučiti, a učenici u skupinama biraju način kako ozvučiti. Svaka skupina dobije drugi zadatak. Zadatak je oponašati zvukove šume:
cvrkut ptica (različite vrste ptica), potok koji teče, vjetar, neke životinje, hodanje po lišću. Zvukove učenici proizvode glasom, prstima, dlanovima, nogom, nekim
predmetima (kamenčićima, olovkom…). Svaka skupina prenosi svoj zadani doživljaj, a zatim stvaraju cjelovitu zvučnu sliku šume. Od trenutka kada uđu u šumu od tišine,
tihoga povjetarca, veseloga cvrkuta… postupno se pojačavaju zvukovi… na kraju se svi zvukovi stišavaju.
2. aktivnost – Moj otac i ja u šest šešira
a) Učenici slušaju zvučni zapis pjesme dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Čitaj i slušaj te potaknuti učiteljevim/učiteljičinim pitanjima izražavaju svoj doživljaj
pjesme.
b) Zatim u skupinama interpretiraju pjesmu s više različitih motrišta.
Bijeli šešir izdvaja samo podatke/činjenice iz pjesme (motive, pjesničke slike, vrste kitica, vrstu stiha, suprotnost).
Crni je šešir realan. Zašto je pjesnik tužan? Zašto ne može gledati u oca? Koje je dobi pjesnikov otac? Upozorava pjesnika na neizbježno, na ono što naslućuje. Predlaže
mu kako se nositi s time.
Crveni šešir razmišlja samo o osjećajima po kiticama koje u pjesmi prepoznaje. Povezuje osjećaje i stihove.
Zeleni je šešir kreativan. Učenici dovršavaju stihove tako da pišu vezani tekst od 50 riječi. U tekstu iznosi misli o odnosu pjesnika i njegova oca, ali ih povezuju s mislima
o svojem odnosu s ocem.
Kad otac moj i ja pođemo u šumu na šetnju…
Moj otac, malo pognut, na šljunku stane i sluša…
Pa ćutim, ja i moj otac mi smo jedno…
Dok tako hodamo šumom sami, jedan uzbrdice, drugi nizbrdice…
Žuti je šešir optimističan. Potaknuti pjesmom učenici pišu zašto je dobro provoditi vrijeme s ocem. Može li nam otac biti prijatelj? U kojim sve zajedničkim aktivnostima
otac i dijete mogu sudjelovati? Je li ih otac kada spasio od mamine zaslužene kazne? Ispričati zgodu koju su doživjeli s ocem…
Plavi šešir nema svoje mišljenje. Prvi počinje izlaganje. Iznosi temu pjesme. Sluša izlaganje ostalih šešira i procjenjuje njihovu djelotvornost, što znači da bi se trebao
upoznati s pitanjima svih skupina. On i završava izlaganje. (Redoslijed šešira: plavi, bijeli, crveni, zeleni, žuti, crni, plavi.)
3. aktivnost- Tata i stilska sredstva
Učenik ponavlja i provjerava svoje znanje o stilskim izražajnim sredstvima. Učenik stvara stilska izražajna sredstva na temu tate. Nastavni listić dostupan na e-sferi uz
čitanku Snaga riječi 7 – Doživi i tumači.
4. aktivnost – Pisanje činkvine/petostiha
Učenik piše petostih/činkvinu. Početna je riječ tata/otac.
1. red: opis teme u jednoj riječi – imenica – tata/otac
2. red: opis teme u dvije riječi – dva pridjeva …
3. red: tri riječi koje opisuju radnju – tri glagola/glagolske imenice
4. red: fraza od 4 riječi koje izražavaju osjećaje, misli u vezi s temom
5. red: istoznačnica/bliskoznačnica, jedna riječ koja sažima bit teme (metafora)
Učenik čita petostih.
5. aktivnost – Portret
Učenik piše portret svojega oca u 200 riječi opisujući njegov vanjski izgled i osobine.
6. aktivnost – Koliko poznam svoju obitelj?
Učenik stvara pitanja za obiteljski kviz koji će provesti u obitelji. Zadatak je osmisliti zanimljiva pitanja koja će učenik postavljati roditeljima i ostalim ukućanima. Zadatak
je dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Svijet oko nas.
učenika.

ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja
ZLATKO KRILIĆ, SUSRET S JESENI
3 sata čitanka Snaga riječi 7, DDS, nastavni listić

- predvidjeti sadržaj ulomka na temelju naslova
- argumentirati vlastita zapažanja o tekstu i povezuje ih sa svojim iskustvom
- imenovati događaje u kronološkom i retrospektivnom slijedu
- napisati priču od 200 riječi s kronološkim i retrospektivnim slijedom
- napisati vijest o događaju iz knjige
- napisati SMS poruku sažetka knjige
- snimiti mobitelom reklamu za ulomak
- odigrati digitalnu igru i provjeriti razumijevanje teksta
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Predviđanje potaknuto naslovom
Učenicima zadajemo da napišu 4 - 5 rečenica o čemu će biti riječ u tekstu koji nosi naslov Susret s jeseni. Učenici čitaju svoje odgovore. Jesu li svi odgovori slični? Ima li
tko drukčije predviđanje?
2. aktivnost – Zvučni zapis Susret s jeseni
Učenici slušaju zvučni zapis. Nakon slušanja učitelj/učiteljica usmjerava razgovor na njihova predviđanja i usporedbu s tekstom. Pitanjima se otkriva što se krije iza riječi
susret, koji likovi sudjeluju u radnji... Učitelj se može osloniti na pitanja u rubrici Razgovaramo o pročitanome .
3. aktivnost – Fabularni grafikon
Učitelj/učiteljica povezuje sadržaj ulomka s događajima u školi, učiteljima, izletima. Određuje se tema ulomka, razgovara se o likovima i njihovim osobinama. Zatim se
razgovara o događajima u ulomku. Na pripremljeni nastavni listić učenici zapisuju događaje koji su se zbili. Prvi i zadnji događaj/početak i završetak ulomka svima će biti
sličan/jednak. Tako će se na slikovit način pokazati i objasniti kronološki i retrospektivni slijed događaja. Nastavni listić s fabularnim grafikonom je u prilogu aktivnosti.
4. aktivnost – Književni pojam u videozapisu
a) Kako bi učenici usvojili pojam kronološkoga i retrospektivnoga pripovijedanja gledaju videozapis dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Književni pojmovi.
b) Učenici pišu priču od 200 riječi kojoj će tema biti događaj koji su sami proživjeli. Događaje u priči nižu kronološki, ali se dvaput tijekom priče vraćaju u prošlost
(potrebno upotrijebi retrospekciju).
5. aktivnost – Pišemo vijest
Učenici događaj iz ulomka pretvaraju u vijest. Odgovaraju na pitanja koja su za vijest najvažnija. (Tko? Što? Kada? Gdje? Zašto? Kako?) Pišu objektivno, kratko, točno,
zanimljivo. Vijesti daju zanimljiv, privlačan naslov.
6. aktivnost – SMS sažetak ulomka
U 160 znakova, koliko zapravo treba da stane u jedan SMS, učenik piše sažetak. Nakon toga sažetci se čitaju i bira se najzanimljiviji sažetak.
7. aktivnost – Snimamo reklamu
Učenici u skupinama snimaju reklamu za Krilićev tekst koji su čitali. Videoreklama treba biti zanimljiva, maštovita, slikovita. Ideju razradite. Trajanje reklame ne treba biti
dulje od 30 sekundi. Reklamu ne trebaju montirati.
8. aktivnost –Odigraj Kahoot!
Učenici mogu provjeriti razumijevanje teksta i zabaviti se uz još jedan Kahoot!. Zadatak je dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Kahoot.
Povratne informacije tijekom aktivnosti i po Samoprocjena uspješnosti u svim zadatcima koje Vrednovanje 4.b i 5. aktivnosti.
paru i skupini.

Učiti kako učiti
ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz osr A.3.2. Upravlja emocijama i ponašanjem
povremeno praćenje učitelja.  osr. B.3.2. Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s drugima.
problema. Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije
Fabularni grafikon
ZVONIMIR GOLOB, SVE RUŽE SVIJETA
2 čitanka Snaga riječi, e-sfera, DDS, tableti

- iznositi svoje mišljenje
- voditi dvostruki dnevnik
- obrazložiti svoj izbor stihova
- protumačiti hiperbolu i retoričko pitanje
- prepoznati hiperbolu I retoričko pitanje
- napisati sastavak trodjelne strukture
- upotrijebiti hiperbolu i retoričko pitanje
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Prvi cvijet izbora

Učenici na poticaj učiteljice zapisuju cvijet koji im prvi padne na um kada netko izgovori riječ- cvijet. Pretpostavka je da će većina učenika napisati ruža. Učenici
iskazuju svoje mišljenje o tome zašto je većina napisala ružu kao prvi izbor, povezuju li ružu uvijek s ljubavlju te zašto za ružu kažu da je kraljica cvijeća.
2. aktivnost – Mit o ruži
Učenici slušaju Mit o ruži (dostupan na e-sferi). Iznose svoje dojmove I razmišljanja o tekstu. Prisjećaju se što je mit.
Učenici čitaju pjesmu Zvonimira Goloba, Sve ruže svijeta vodeći dvostruki dnevnik. Zadatak im je izdvojiti i napisati tri stiha koja su ih se najviše dojmila ili ih
podsjećaju na nešto iz vlastitog života ili su im po nečemu neobični. Pored stihova moraju napisati argumentirano obrazloženje izbora. (odgovor da su napisali stih
jer im se najviše svidio, nije dovoljan).
4. aktivnost – Razmijeni misli u paru i skupini
Učenici pročitaju svom paru što su napisali, a potom međusobno iščitaju i usporede uratke u skupini. Nekoliko učenika pročita svima što su napisali. Razgovaraju o
pjesmi iznoseći svoje dojmove i razmišljanja.
5. aktivnost – Pronalazimo hiperbolu i retoričko pitanje
U paru učenici čitaju u čitanci Snaga riječi 7 o pojmovima hiperbola i retoričko pitanje. Prema napisanim odrednicama prepoznaju u pjesmi dvije hiperbole i dva
retorička pitanja te ih objašnjavaju.
6. aktivnost –Kahoot
Učenici igraju kviz Kahoot dostupan na e-sferi.
7. aktivnost – Što si ti meni, ljubavi
Učenici pišu sastavak trodjelne strukture prema zadanim smjernicama na temu Što si ti meni ljubavi u kojemu opisuju što je za njih ljubav. U sastavku moraju
upotrijebiti I označiti najmanje četiri hiperbole i dva retorička pitanja.
8. aktivnost – Ja tebi i ti meni
Kada završe sastavak, međusobno zamjenjuju uratke i provjeravaju jesu li ispunili zadatak prema zadanim smjernicama. Učenici koji žele mogu pročitati svoje
uratke.
- uputiti učenike u aktivnost - samoprocjena uspješnosti - vrednovanje sastavka trodjelne strukture

- međusobno vrednovanje uradaka
Učiti kako učiti

uku A.3.3.
3. Kreativno mišljenje Osobni i socijalni razvoj
Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema. osr A.3.2.
uku D.3.2. Upravlja emocijama i ponašanjem.
ŠIME STORIĆ, MAČKA SE UVIJEK DOČEKA NA NOGE

- obrazložiti vlastito mišljenje
- povezati književni tekst s vlastitim iskustvom
- razlikovati pisca od pripovjedača
- izraditi umnu mapu
- postaviti problemsko pitanje
- diskutirati o situacijama koje nisu ugrađene u priču
- istražiti novu tehniku učenja
- primijeniti novu tehniku učenja
- održati jednominutni govor
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Usmena ili pisana provjera

Učenici iznose svoja razmišljanja jesu li lakše pisane ili usmene provjere. Obrazlažu svoje stavove.
Učenici slušaju tekst Šime Storića Mačka se uvijek dočeka na noge (dostupan na e-sferi). Iznose dojmove o tekstu i povezuju ga sa svojim iskustvom. Objašnjavaju
razliku između pisca i pripovjedača.
3. aktivnost – Kahoot!
Igrajući kviz Kahoot (dostupan na e-sferi) učenici provjeravaju razumijevanje teksta
4. aktivnost – Savjeti za učenje
Učenici prema savjetima iz teksta izrađuju umnu mapu o tome kako treba učiti.
Nekoliko učenika predstavlja svoju mapu ostalim učenicima. Uspoređuju savjete koje su pronašli sa svojim načinom učenja. Procjenjuju može li im primjena tih
savjeta pomoći da budu uspješniji.
5. aktivnost – Čitanje uz dlaku
Učenici zaključuju koju im je poruku ovim tekstom pisac želio prenijeti. Na čijoj su strani simpatije pisca? Učitelj/ica će razgovorom potaknuti učenike da postave
pitanje koje će dovesti u sumnju situacije koje su ugrađene u priču. Npr. Mogu li uistinu svi razumjeti neke sadržaje, posebno one koji ih ne interesiraju? Što ako ih
nitko ne potiče kao što je Marka potaknula Ana? Kako bi se onda priča razlikovala?
Učenici postavljaju svoja pitanja i diskutira se o njima.
6. aktivnost – ČPČPP
Učenici istražuju tehniku učenja dr Jorga Knoblucha ČPČPP (čitati, pitati se, čitati, pamtiti, ponavljati). Trebaju napraviti bilješke o toj tehnici, primijeniti je na
gradivu bilo kojega predmeta i pripremiti jednominutni govor o tehnici i svojem iskustvu u primjeni iste.
7. aktivnost – jednominutni govor
Svi učenici drže govor o zadanoj temi (ČPČPP u mom slučaju) i procjenjuju proces učenja te rezultate koje su ostvarili primjenjujući ČPČPP.
- uputiti učenike u aktivnost - samoprocjena uspješnosti - vrednovanje jednominutnog govora

- uspoređivanje stavova
Učiti kako učiti

IKT
uku A.3.2.
ikt A.3.2.
Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u ostvarivanju
ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz povremeno
praćenje učitelja.
uku A.3.4.
Učenik kritički promišlja i vrednuje ideje uz podršku učitelja. uku B.3.4.
4. Samovrednovanje/ samoprocjena
Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni
uku D.3.2.
JASMINKA TIHI- STEPANIĆ, MOJA NEPRIJATELJICAANA
3 Čitanka Snaga riječi 7, e-sfera, A3 papir

- osmisliti scensku improvizaciju
- odglumiti ulogu
- predložiti rješenje situacije
- usporediti različita rješenja
- objasniti ulogu pripovjedača u 1.osobi
- prepoznati probleme na koje tekst upućuje
- oblikovati temu za istraživanje
- istražiti temu
- napraviti prezentaciju
- prezentirati rezultate istraživanja
- napisati pismo
- argumentirano obrazložiti savjete
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Scenska improvizacija

Učenici su podijeljeni u skupine. Osmišljavaju i izvode scensku improvizaciju u kojoj četrnaestogodišnja djevojka silno želi biti manekenka. Pročitala je oglas u
kojemu velika modna kuća traži manekena, ali ona baš u potpunosti ne odgovara napisanim zahtjevima kako treba izgledati. Što će djevojka učiniti? Ostale likove
koji im trebaju za priču izmislit će sami (prijatelji, roditelji…).
2. aktivnost – Uspoređujemo viđena rješenja
Nakon odgledanih scenskih prikaza učenici razgovaraju i iznose svoje stavove o svim rješenjima o tome što će djevojka učiniti.
Učenici slušaju tekst Jasminke Tihi – Stepanić- Moja neprijateljica Ana. Iznose svoje dojmove i razmišljanja. Zaključuju zašto je pripovjedač u prvoj osobi.
4. aktivnost – Oblikujemo temu za istraživanje
Učenici samostalno izdvajaju probleme na koje tekst upućuje. Od izdvojenih problema oblikuju moguće teme za istraživanje u čemu im može pomoći i učitelj/ica i
zapisuju ih na A3 papir ili na ploču. Prema vlastitom interesu biraju temu koju žele istražiti. Izrađuju prezentaciju prema unaprijed zadanim opisnicima.
(Prijedlog mogućih tema: Anoreksija i bulimija, Tko odlučuje kako trebamo izgledati, Važnost pravilne prehrane, Vremeplov ideala ljepote, Ima li smisla pratiti
trendove (i po pitanju izgleda i mode…), Kako steći samopouzdanje…)
5. aktivnost – Prezentiramo
Učenici prezentiraju svoje izabrane teme. Nakon prezentacija i razgovora iznose svoje zaključke o tome koja im je bila najsadržajnija spoznaja ove cjeline i kako je
mogu primijeniti u budućnoati. Jedna od mogućnosti primjene ove teme je pomoći nekome.
6. aktivnost – Pišemo pismo
Učenici pišu pismo Eli u trenutku kada je donijela odluku o izgladnjivanju i vježbanju. U pismu joj daju savjete i obrazlažu ih primjenjujući spoznaje do kojih su došli
istražujući svoju temu i slušajući izlaganja drugih učenika.
- uputiti učenike u aktivnost - vršnjačko vrednovanje - vrednovanje prezentacije prema unaprijed

- uspoređivanje predloženih rješenja dogovorenima sastavnicama
Učiti kako učiti

IKT
uku A.3.1.
ikt A.3.2.
Zdravlje
uku A.3.3.
C.3.2.D
Razumije važnost pronalaženja
vjerodostojnih i pouzdanih informacija o zdravlju.
uku A.3.4.
4. Kritičko mišljenje Osobni i socijalni razvoj
Učenik kritički promišlja i vrednuje ideje uz podršku učitelja. osr A.3.1.
uku D.3.2. Razvija sliku o sebi.
MAJA FLEGO, MARTININA MUDROVANJA: LAŽI I IZMIŠLJOTINE
2 sata čitanka Snaga riječi 7,e-sfera
- iznijeti mišljenje i stavove o istiniiI laži

- crtajući grozd karakterizirati likove
- povezati tekst s vlastitim iskustvima
- smisliti scensku improvizaciju
- glumiti u scenskoj improvizaciji
- predložiti rješenje problema uzrokovanih tuđim lažima
- raspravljati o (ne)opravdanosti laganja
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Razgovaramo o istini i laži

Učenici iznose svoja razmišljanja i stavove o sljedećoj rečenici:
„Ljudi više vole vidjeti Laž u odijelu Istine, nego golu Istinu“.
2. aktivnost – Grozd
Nakon poslušanoga teksta Maje Flego, Martinina mudrovanja (dostupan na e-sferi) učenici izrađuju grozd o vrstama lažljivaca, karakterizirajući na taj način likove iz
teksta-Peru, Zlatka I Ivanu.
Pero
Zlatko
Ivana
lažljivci
Predstavljaju svoje grozdove i izvode zaključke o likovima. Iznose razmišljanja jesu li se prepoznali u nekom od likova.
3. aktivnost – Scenske improvizacije
Učenici u skupinama smišljaju situaciju u kojoj je nečija laž izazvala svađu ili dovela nekoga u neugodan položaj te ih izvode pred ostalim učenicima. Situacija bi
trebala biti stvarni događaj koji se dogodio nekome iz skupine.
Nakon svake improvizacije učiteljica potiče učenike na iskazivanje kako su se osjećali u kojoj situaciji i koja rješenja predlažu ako se netko nađe u sličnoj situaciji.
4. aktivnost – Olovka je u sredini
Učenici u skupinama raspravljaju o (ne)opravdanosti laganja. Svaki učenik ima olovku u ruci. Kada kaže svoje mišljenje i obrazloži ga, olovku stavlja u sredinu
stola. Aktivnost je završena kad su sve olovke u sredini. Zajednički oblikuju poruku u jednoj rečenici o opravdanosti/neopravdanosti laganja. Skupine svoje
poruke iznose ostalim učenicima i obrazlažu ih.
- davati učenicima povratne informacije tijekom - raspravljanje o (ne)opravdanosti laganja

aktivnosti i po završetku svake aktivnosti. - međusobno uspoređivanje grozdova
Učiti kako učiti

uku A.3.3.
osr A.3.3.
Razvija osobne potencijale.
Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema. osr B.3.2.
uku A.3.4. Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s drugima
4. Kritičko mišljenje osr B.3.4.
Učenik kritički promišlja i vrednuje ideje uz podršku učitelja. Suradnički uči i radi u timu.
uku D.3.2.
SUNČANA ŠKRINJARIĆ, ČAROBNI PROSJAK
3 sata čitanka Snaga riječi 7, DDS, nastavni listić

- opisati fotografiju i iskazati stav i razmišljanje o temi fotografije
- analizirati ulomak prema fabularnoj piramidi
- raspravljati o problemu iz ulomka
- objasniti ideju ulomka
- napisati karakterizaciju glavnoga lika
- riješiti nastavni listić
- stvaralački prepričati dječakov život
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Opis fotografije
Učenicima zadajemo da promotre fotografiju i napišu 4 - 5 rečenica o njoj. Što/koga prikazuje? Opišite fotografiju. Iskažite svoj stav i razmišljanje o temi koja je
fotografijom prikazana. Fotografije siromašne djece ili prosjačenje možete pronaći na YouTubu.
Učitelj/učiteljica zamoli nekoliko učenika da pročitaju svoje zapise i razmišljanja. Može se povesti i razgovor o imaju li sva djeca jednake životne uvjete i određuju li
uvjeti u kojima netko živi životni uspjeh odnosno neuspjeh.
2. aktivnost – Zvučni zapis Čarobni prosjak
Učenici slušaju zvučni zapis. Nakon slušanja učitelj/učiteljica pitanjima provjerava doživljaj djela. Učitelj/učiteljica može se poslužiti pitanjima u rubrici Razgovaramo o
pročitanome .
3. aktivnost – Interpretacija ulomka u fabularnoj piramidi
a) Učenici individualno čitaju polazni tekst Čarobni prosjak.
b) Učitelj/učiteljica zadaje učenicima da ulomak sažmu s pomoću fabularne piramide. Ovaj zadatak rade u parovima. Potrebno je učenike upoznati s pravilima rješavanja
zadatka.
Pravila za ispunjavanje fabularne piramide
Na iscrtane dijelove fabularne piramide potrebno je upisati sljedeće:
1. ime glavnog lika
2. dvije riječi koje opisuju glavni lik
3. tri riječi koje opisuju mjesto radnje
4. četiri riječi koje opisuju temu
5. pet riječi koje opisuju prvi događaj (usmjeriti učenike na 1. i 2. odlomak u knjizi)
6. šest riječi koje opisuju drugi događaj (Čim je porastao... do dijela koji se odnosi na polazak u školu))
7. sedam riječi koje opisuju treći događaj (dio koji se odnosi na školu)
8. osam riječi koje opisuju rasplet (razrješenje problema).
1. ______________________
2. _____________ _____________
3. __________ __________ ___________
4. _________ _________ _________ _________
5. ________ ________ ________ ________ ________
6. _______ _______ _______ ________ ________ ________
7. _______ _______ _______ _______ _______ _______ _______
8. ______ _______ _______ _______ _______ ______ ______ ______
Nastavni listić s fabularnom piramidom u prilogu je aktivnosti.
Učenici svoje odgovore razmjenjuju u skupini. Nekoliko učenika dijeli svoje odgovore sa svima. Učitelj/učiteljica usmjerava razgovor na fabulu ulomka, na glavni lik i
njegove osobine, na portrete drugih likova te ideju ulomka.
c) Učitelj/učiteljica pitanjima usmjeravaju učenike na fotografiju iz uvodne aktivnosti te na povezivanje i aktualizaciju sa sličnom djecom iz njihova okružja. Može se
razgovarati i o tome kako se djeca osjećaju u školi, jesu li sva djeca prihvaćena...
4. aktivnost – Samostalno tumačim
a) Učenici u individualnome radu rješavaju zadatak vezan za karakterizaciju lika. Zadatak je dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Doživi i tumači.
b) Učenici u individualnome radu rješavaju nastavni listić razumijevanja ulomka. Zadatak je dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Doživi i tumači.
5. aktivnost – Stvaralački prepričavam
Učenici stvaralački prepričavaju dječakov život. Predviđaju njegovu budućnost potaknuti naslovom ulomka i sadržajem pročitanoga ulomka. Svojemu sastavku daju
naslov. Uputiti učenike na analitičku rubriku i način vrednovanja.
paru i skupini.

Učiti kako učiti
uku A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju goo. A.3.3. Promiče ljudska prava.
problema.
Nastavni listić – Fabularna piramida
1. ______________________
2. _____________ _____________
3. __________ __________ ___________
4. _________ _________ _________ _________
5. ________ ________ ________ ________ ________
6. _______ _______ _______ ________ ________ ________
7. _______ _______ _______ _______ _______ _______ _______
8. ______ _______ _______ _______ _______ ______ ______ ______
Pravila za ispunjavanje fabularne piramide

Na iscrtane dijelove fabularne piramide potrebno je upisati sljedeće:
1. ime glavnog lika
2. dvije riječi koje opisuju glavni lik
3. tri riječi koje opisuju mjesto radnje
4. četiri riječi koje opisuju temu
5. pet riječi koje opisuju prvi događaj (usmjeriti učenike na 1. i 2. odlomak u knjizi)
6. šest riječi koje opisuju drugi događaj (Čim je porastao... do dijela koji se odnosi na polazak u školu))
7. sedam riječi koje opisuju treći događaj (dio koji se odnosi na školu)
8. osam riječi koje opisuju rasplet (razrješenje problema).
DRAGO GERVAIS, TRI NONICE
3 sata čitanka Snaga riječi 7, DDS, lista za samoprocjenu

komentara

- izraziti svojim riječima pouku priče Sokratova tri sita
- objasniti svoje postupanje prema osobama koje šire tračeve
- čitati pjesmu na narječju
- riješiti Kahoot
- raspravljati o zadanoj temi, iznositi argumente
- napisati komentar o ogovaranju
- izraditi fotostrip prema zadanoj temi
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Sokratova tri sita
Učitelj/učiteljica čita priču Sokratova tri sita dostupnu na e-sferi uz čitanki Snaga riječi 7 – Promišljaj i stvaraj. S učenicima se razgovara o sadržaju priče, o pouci.
Postavljaju im se pitanja kako bi oni postupili prema osobi koja širi tračeve, kako zaustaviti tračeve i slično.
2. aktivnost – Tri nonice
a) Učenici slušaju zvučni zapis pjesme dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Čitaj i slušaj te potaknuti učiteljevim/učiteljičinim pitanjima izražavaju svoj doživljaj
pjesme. Razgovara se i o temi pjesme, narječju na kojem je pjesma napisana.
b) Ponovno slušanje zvučnoga zapisa pjesme. Učenici u parovima jedni drugima čitaju pjesmu.
c) U paru pjesmu prepisuju hrvatskim standardnim jezikom uz rječnik. Zatim objašnjavaju je li doživljaj ostao isti i je li se izgubio šaljivi ugođaj i zašto.
3. aktivnost – Kahoot
Učenik provjerava razumijevanje pjesme zabavnim Kahootom. Zadatak je dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Kahoot.
- Učenici se pripremaju za raspravu. Stanu u dva kruga; jedan unutarnji i jedan vanjski. Okrenu se jedan prema drugome.
- Tema rasprave je Treba zabraniti ogovaranje.
- Učenici u vanjskome krugu slažu se s tvrdnjom, a u unutarnjem krugu ne slažu se s tvrdnjom. Učenici raspravljaju. Svaki učenik najmanje iznosi po dva
argumenta.
- Učenici u vanjskome krugu pomiču se u smjeru kazaljke na satu, a učenici u unutarnjemu krugu u smjeru suprotnome od kazaljke na satu. Tako se stvaraju novi
parovi učenika. Učitelj/učiteljica mijenja uloge. Vanjski krug ne slaže se s tvrdnjom, a unutarnji slaže se s tvrdnjom. Učenici iznose po dva argumenta.
- Učitelj/učiteljica na kraju daje ukupan pregled teme i argumenata koji su upotrijebljeni tijekom rasprave.
5. aktivnost – Komentar
Učitelj/učiteljica usmjerava učenike na članak koji mogu pronaći na internetu naše poznate psihologinje Ljubice Uvodić Vranić o ogovaranju/tračanju kako bi se još bolje
upoznali s temom. Učenik piše komentar od 250 riječi na temu Ogovaranje (zašto ogovaramo, kada ogovaramo, koga ogovaramo najčešće, kako se nosimo kad nas
netko ogovara, kako spriječiti ogovaranje …). Komentar treba sadržavati osobno mišljenje, stavove, prosudbe, prijedloge kako nešto riješiti. U komentaru treba dobro
obrazložiti svoje tvrdnje i mišljenja. Komentar oblikovati u tri kompozicijska dijela. Lista za samoprocjenu napisanoga komentara je u prilogu. Ako učitelj/učiteljica
vrednuje komentar, tada izrađuju analitičku rubriku za vrednovanje komentara.
6. aktivnost – Moja baka u fotostripu
Učitelj/učiteljica učenicima daje zadatak da jedan dan provedu sa svojom bakom.(Ako nemaju baku, izaberu jednu drugu blisku osobu.) Promatraju što rade, bilježe
njezine navike i hobije. Fotografiraj baku u različito doba dana i pri različitim aktivnostima. Odaberi najbolje fotografije i sastavljaju fotostrip od 12 kadrova. Naslov
stripa može biti: Jedan dan u životu moje bake ili Moja baka u fotostripu. U oblačiće upisuj tekst na bakinu narječju i govoru, onako kako ga baka izgovara.

Razmjena informacija o učenju i rezultatima učenja. Vrednovanje 5. aktivnosti.
učenika.

- uku A.3.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u - osr. B.3.1. Obrazlaže i uvažava potrebe i osjećaje drugih.
ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja - osr.C.3.4. Razvija nacionalni i kulturni identitet.
Prilog:
Lista za procjenu napisanoga komentara

razina ostvarenosti kriterija
sastavnice potpuno djelomično potrebno doraditi
Napisao/napisala sam komentar od
250 riječi na zadanu temu.
Uvjerljivo sam obrazložio/obrazložila
svoje tvrdnje, mišljenja, stavove.
Oblikovao sam/oblikovala sam
komentar u tri kompozicijska dijela.
MLADEN KOPJAR, ZEMLJA ORHIDEJA
5 sati Čitanka Snaga riječi, Internet, A4 papiri
- objasniti preneseno značenje i usporediti ga s ostalim objašnjenjima

- napisati dijalog povezujući ga a svojim iskustvom
- objasniti ulogu dijaloga u književnom tekstu u odnosu na osjećajna stanja likova
- obrazložiti idejnu razinu pogledanog filma
- proširiti spoznaje istražujući vjerovanja različitih kultura o životu poslije života
- izvesti zaključak o zadanoj temi
- obrazložiti vlastito mišljenje i stajališta
- napisati motivacijsku poruku o životu
- montirati razredni film od snimljenih fotografija s motivacijskim porukama
- napisati pismo
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Zamišljamo
Učenici zamišljaju i zapisuju što bi u prenesenom značenju značilo kada netko za nekoga kaže da je otišao u Zemlju orhideja. Gdje je bi moglo biti to mjesto? Kako
se dolazi do tamo?
2. aktivnost – Slušamo i tumačimo
Učenici slušaju tekst Mladena Kopjara Zemlja orhideja (dostupan na e-sferi). Objašnjavaju značenje Zemlje orhideja u tekstu. Obrazlažu zašto je upotrebljeno
preneseno značenje.
3. aktivnost – Dijalog
Učenici rade u paru. Smišljaju dijalog u kojemu će upotrijebiti duge rečenice i dijalog u kojemu će upotrijebiti kratke rečenice kao što su upotrebljene u polaznom
tekstu. Situacija u kojoj se vode dijalozi trebala bi biti povezana s njihovim iskustvom. Nekoliko parova čita svoje dijaloge. Izvode zaključak u kojim su situacijama
upotrijebili duge rečenice, a u kojima kratke. Povezuju to s emocijama koje su dominirale. Povezuju kratke rečenice iz dijaloga u tekstu s emocijama glavnih likova.
4. aktivnost – Gledamo film
Učenici gledaju film The Egg (dostupan na YouTubeu). Nakon filma razgovaraju o idejama iz filma te iznose svoje stavove i razmišljanja o njima. Što je za autora
filma Zemlja orhideja?
5. U skupinama istražuju vjerovanja različitih religija i kultura o tome što je smrt i što se događa nakon smrti. Izvještavaju o podacima koje su pronašli razvrstavajući
ih u najzanimljivije, najsličnije njihovom uvjerenju, neprihvatljive. Zaključuju da je smrt nepoznanica, ali da zato imamo život, koji ne znamo koliko će trajati, ali koji
trebamo što kvalitetnije proživjeti.
6. aktivnost – Motivacijske poruke
Učenici pišu na papir motivacijsku poruku o životu i svom odnosu prema životu i drugim ljudima. Mogu napisati svoju originalnu poruku ili pronaći tuđu s kojom se
slažu. U tom slučaju trebaju ispod poruke navesti ime i prezime autora.
(Prije zadavanja zadatka učiteljica potiče učenike na razmišlanje u smislu da nitko ne zna u kojem će trenutku njegov ovozemaljski život završiti, a mislimo da ćemo
uvijek biti tu pa često zaboravljamo drugima reći koliko ih volimo i što nam znače, propuštamo napraviti neke stvari misleći kako imamo vremena i da ćemo ih
napraviti jednom. Gubimo li dragocjeno životno vrijeme na nebitne stvari-besmislene svađe, ljutnje, prepucavanja…).
7. aktivnost – Snimamo film
Svaki se učenik fotografira sa svojom motivacijskom porukom koja mora biti jasno vidljiva. Od fotografija prave razredni film kojemu sami daju ime. Film objavljuju
na mrežnim stranicama škole.
8. aktivnost – Pišemo pismo
Učenici pišu pismo roditeljima, bratu, sestri, baki djedu, koga god izaberu od bliskih ljudi, u kojemu im pišu o svojim osjećajima prema njima. Pisma im predaju i na
sljedećem satu daju povratnu informaciju kako su reagirali kada su pročitali pismo te kako su oni reagirali na njihovu reakciju.
9. aktivnost – Završna refleksija
Na poticaj učitelja/ice učenici razmisle čemu ih je poučio ovaj tekst i aktivnosti koje su radili? Sažimaju svoje misli u jednu rečenicu te ju iznose ostalima bez
komentara ili rasprave.
- davati učenicima povratne informacije tijekom - uspoređivanje zapažanja -

aktivnosti i po završetku svake aktivnosti. - međusobno komentiranje uradaka
Učiti kako učiti

IKT
uku A.3.1.
ikt A.3.2.
ikt D.3.3.
Učenik stvara nove uratke i ideje složenije strukture.
uku A.3.3.
osr A.3.2.
uku D.3.2.
VLADO GOTOVAC, JA DOMAHUJEM ŽIVOTU
2 sata Čitanka Snaga riječi 7, DDS
- izraditi plakat s osobinama super tate

- napisati što tatu čini sretnim
- odgovarati na pitanja iz kviza
- opisati odnos oca i kćeri iz pjesme
- napisati portret svoga oca
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Biti super tata

Rad u skupini: Kakav bi trebao biti super tata? Svaka skupina izrađuje plakat (papir A3) na kojemu navode sve ono što jednog tatu čini super tatom. Svaka skupina
predstavlja svoj plakat.
2. aktivnost – Tata i ja
Svaki učenik zapisuje na ljepljivi papirić kada je tata sretan i ponosan na njih. Papiriće lijepe na ploču i komentiraju imaju li slične odgovore.
3. aktivnost – Zvučni zapis pjesme „Ja domahujem životu”
Učenici slušaju zvučni zapis i govore koji im se stih najviše svidio i zašto.
4. aktivnost – Analiziraj pjesmu
Učenici će odigrati kviz i odgovoriti na pitanja vezana uz pjesmu ( DDS Čitaj i slušaj).
5. aktivnost – Ana i pjesnik
Učenici pišu sastavak od 100 riječi u kojemu opisuju na čemu se temelji odnos male Ane i pjesnika i kako su ga oni doživjeli.
6. aktivnost – Portret oca
Učnici pišu portret svoga oca od 200 riječi (objasniti im da portret obuhvaća vanjski izgled i osobine) prema zadanim kriterijima.
Uputiti učenike u aktivnosti. Analizirati i komentirati Učenici vrednuju rad skupine uspoređujući je s drugim Portret oca
sve aktivnosti. skupinama (aktivnosti 1.). Učenik samovrednuje svoj
sastavak (aktivnost 5.).

- rad na tekstu

DRAGUTIN DOMJANIĆ, BELE ROŽE
2 sata čitanka Snaga riječi, e-sfera, papir A3 formata,

samoljepljivi papirići u boji, kocke za kockarenje ili
kockice za jamb.

- napisati pjesmu
- usporediti književni tekst s vlastitim tekstom
- prepoznati kajkavsko narječje
- kockarenjem interpretirati pjesmu
- memom iskazati stav o pjesmi
- komentirati tuđe uratke
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Vođene slike

„Udobno se smjestite, opustite, sklopite oči.
Zamislite da ste odrasli. Već godinama živite daleko od roditeljskog doma. Niste baš sretni. Već godinama niste vidjeli svoju majku. Kada pomislite na nju, koja vam
prva slika padne na um. Čega se sjetite? Koju boju povezujete s njom, koji osjećaj, dodir, gdje je vidite, u kojoj situaciji. Mozda u nekom prostoru? Na što pomislite?
Na njen osmijeh, toplinu, dodir. Čujete li njen glas? Koje osjećaje budi u vama sjećanje na nju?
Slike sve više blijede. Vraćate se u stvarnost. Polako otvorite oči.”
Učenici pišu pjesmu u formi po izboru (petostih, haiku, pjesma u prozi, slobodnim ili vezanim stihom. Po završetku čitaju svoje uratke.
Učenici slušaju zvučni zapis pjesme Dragutina Domjanića Bele rože (dostupan na e-sferi). Iznose dojmove o pjesmi. Prepoznaju da je napisana na kajkavskom
narječju. U čitankama pronalaze značenje nepoznatih riječi. Povezuju temu pjesme sa svojim pjesmama.
3. aktivnost – Kockarenje
Na stranicama kocke nalaze se pojmovi koje trebaju pronaći: vrsta pjesme, vrsta kitice i stiha, motivi, stilska izražajna sredstva, pjesničke slike, dijalektna poezija.
Učenici bacaju kocku i pronalaze u pjesmi pojam koji su dobili. Ostali ih učenici u skupini mogu korigirati.
(Umjesto kocke s napisnim pojmovima učenici mogu bacati i kockicu za jamb. U tom slučaju trebaju dobiti listić na kojemu su navedeni pojmovi od 1do 6.)
4. aktivnost – Plakat o pjesmi
Na papir A3formata crtaju meme koji izražava stav skupine o pjesmi. Na sliku ispisuju i rezultate dobivene kockarenjem.
Skupine izlažu svoje plakate. Učenici po skupinama obilaze plakate, iščitavaju ih i lijepe na njih samopljepljive papiriće s komentarima o plakatu. Vrednuju točnost
podataka, uspješnost mema te opći dojam plakata. Najkomentiraniji plakat smatra se najuspješnijim.
- uputiti učenike u aktivnost - samoprocjena uspješnosti

- uspoređivanje pjesama
- davati učenicima povratne informacije tijekom - međusobno vrednovanje uradaka
Učiti kako učiti

uku A.3.3.
osr B.3.4.
Suradnički uči i radi u timu.
uku A.3.4.
uku D.3.2.
MILAN PAUN, ZAJEDNO U RATU I U VJEČNOSTI – HEROJI DOMOVINSKOG RATA
4 sata Čitanka Snaga riječi 7, digitalni alati, nastavni listić
- pogledati dokumentarni zapis „Bitka za Vukovar”

- razgovarati o značaju Dana sjećanja na Vukovar
- poslušati Priču o gradu
- pogledati posljednje izvješće Siniše Glavaševića
- čitati tekst iz čitanke
- razgovarati i usporediti odgovore o životu Blage Zadre
- izraditi interaktivnu sliku o zadanim temama iz ratnog Vukovara
- čitati domoljubnu poeziju
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Dan sjećanja na Vukovar

Učenicima se postavlja pitanje: Kada se i zašto obilježava Dan sjećanja na Vukovar? Slijedi razgovor o tome što učenici znaju.
Učenici gledaju kratki dokumentarni zapis „Bitka za Vukovar”: https://youtu.be/4vuYLN1E_qA
Iznose svoje dojmove i zapažanja.
2. aktivnost – Priča o gradu
Učenicima pročitati (ili poslušati audio zapis) „Priču o gradu” Siniše Glavaševića.
Slijede dojmovi o pročitanome. Postaviti pitanje znaju li tko je Siniša Glavašević. Pogledati posljednje izvješće Siniše Glavaševića iz opkoljenog Vukovara:
https://youtu.be/GnbLC1xZFxA
Razgovarati o pogledanom.
3. aktivnost – Bilješka o Blagi Zadri
Pogledati bilješku o Blagi Zadri iz emisije Tv kalendar: https://youtu.be/t2QIsOcyglk
Najava teksta iz čitanke.
4. aktivnost – Čitanje teksta
Učenici čitaju tekst, zatim rješavaju nastavni listić (nastavni listić 1) o Blagi Zadri.
Uspoređuju svoje odgovore i razgovaraju o heroju Vukovara.
5. aktivnost – Ne zaboravimo Vukovar
Rad u skupinama: svaka će skupina dobiti jedan zadatak vezan uz ratni Vukovar te će izraditi interaktivnu sliku (u alatu Thinglink ). Tema se može obraditi i na neki drugi
način.
Teme po skupinama:
a) Groblje tenkova
b) Kukuruzni put
c) Ovčara
d) Vukovarska bolnica
Svaka skupina izlaže svoje istraživanje i svoj rad ostatku razreda.
6. aktivnost: Pjesme domoljubne tematike
Učenici pronalaze na internetu novije pjesme domoljubne tematike ili učenici pišu akrostih domoljubne tematike.
Mogu se interpretativno čitati pjesme domoljubne tematike.
Uputiti učenike u aktivnosti. Analizirati i komentirati Učenici samovrednuju svoj rad (nastavni listić – Interaktivna slika (prema rubrikama vrednovanja)
sve aktivnosti. aktvnost 4.)

- rad na tekstu

Nastavni listić 1
Život prije rata:
BLAGO ZADRO
Za vrijeme rata:
BORNA LULIĆ, VITEŠKI SNOVI
3 sata Čitanka Snaga riječi 7, DDS, digitalni alati, internet,

tablet, papir A3
- istražiti tko su bili vitezi

- razgovarati o legendi o kralju Arthuru
- predložiti kakav bi bio suvremeni vitez (sastavak)
- poslušati zvučni zapis Viteški snovi
- pronaći primjere pripovjednih tehnika u tekstu
- pisati zamišljeni kraljev govor
- izraditi plakat s preporukama kako biti suvremeni vitez
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Tko su vitezi?

Rad u skupini: istražiti tko su bili vitezi, kakve su osobine imali, u kojem vremenu su se pojavili, kako su izgledali.
Svaka skupina može istraživanje prikazati u nekom od alata (PowerPoint, Sway, Thinglink).
2. aktivnost – Legenda o vitezovima Okruglog stola
Učitelj/ učiteljica prikazuje fotografiju vitezova Okruglog stola i pita učenike znaju li što o ovoj legendi. Učitelj/učiteljica prepričava ili čita legendu o kralju Arthuru.
Slijedi razgovor i otkrivanje osobina vitezova. Može se pogledati i isječak iz igranog filma o kralju Arthuru.
3. aktivnost – Suvremeni vitezi
Učenici na temelju osobina vitezova srednjega vijeka opisuju kako bi izgledali i ponašali se suvremeni vitezi. Pišu sastavak od 50 riječi. Slijedi čitanje i komentiranje
napisanog.
4. aktivnost – Slušanje zvučnog zapisa „Viteški snovi”

Učenici izražavaju mišljenje o tekstu koji su čuli. Kako im se svidio suvremeni Artur, a kako Merlin?
5. aktivnost – Pripovjedne tehnike

Učenici pronalaze primjere svake pripovjedne tehnike u tekstu – opis, pripovijedanje i dijalog.
6. aktivnost: Kraljev govor

Učenici zamišljaju što je kralj govorio vitezima u Arturovom snu. Pišu sastavak prema zadanim odrednicama.
7.aktivnost: Budi vitez danas

Rad u skupinama: učenici daju preporuke kako danas biti vitez. Svoje prijedloge uobličit će na plakatu (papir A3) te će izložiti na dogovorenome mjestu u učionici. Svi
komentiraju plakate.
Uputiti učenike u aktivnosti. Analizirati i komentirati Samovrednovanje sastavka „Suvremeni vitez“ Kraljev govor – vrednovanje prema rubrikama
sve aktivnosti. usoređujući ga s drugima.Učenici vrednuju rad
skupine uspoređujući je s drugim skupinama
(aktivnosti 2., 7.).

- rad na tekstu

RANSOM RIGGS, GOLUBOVI KATEDRALE SVETOG PAVLA
5 sati Čitanka Snaga riječi 7, internet, digitalni alati
- istražiti podatke o katedrali sv. Pavla u Londonu

- prošetati virtualno po katedrali
- ispričati priču u 1. osobi (prema fotografiji)
- izreći dojmove o tekstu
- izraditi lentu vremena prateći događaje priče
- ponuditi mirotvorna rješenja
- uočiti obilježja legende
- pisati sastavak trodijelne strukture
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Katedrala u Londonu

Učitelj/učiteljica prikazuje nekoliko fotografija katedrale sv. Pavla u Londonu. Učenici ne znaju o kojoj je katedrali riječ te ima učitelj/učiteljica postavlja pitanja: Jeste li
nekada vidjeli ovu katedralu? Kako vam se sviđa? Znate li gdje se nalazi? Kako se zove?
Razgovorom dolaze do katedrale svetog Pavla u Londonu. Slijedi zadatak u skupinama: svaka skupina treba proguglati i pronaći zanimljivosti o ovoj katedrali. Nakon
određenog vremena svaka skupina iznosi svoje činjenice o katedrali, uspoređuju istraživanje.
2. aktivnost – Šetnja katedralom svetog Pavla u Londonu
Učenici će virtualno prošetati katedralom: https://www.stpaulus.co.uk/
Učenici će nakon razgledavanja iznositi svoje dojmove i reći što su zapazili i što im se svidjelo.
3. aktivnost – Opiši fotografiju
Učitelj/učiteljica prikazuje fotografiju katedrale sv. Pavla i goluba. Zadatak: usmeno ispričaj priču o katedrali i golubovima, upotrijebi maštu, pripovijedaj u 1. osobi kao
da si golub.
Primjer fotografije:
Učenici usmeno pred razredom pripovijedaju svoju priču. Učenici mogu vrednovati priče svojih prijatelja prema unaprijed određenim kriterijima koje su sami izradili.
4. aktivnost – Slušanje legende o golubovima katedrale svetog Pavla

Učenici slušaju zvučni zapis teksta Ransoma Riggsa Golubovi katedrale svetog Pavla.
Iznose usmeno dojam o poslušanome.
5. aktivnost – Lenta vremena
Rad u skupinama: svaka će skupina izraditi lentu vremena (na papiru, flomasterima ili drugim bojama) prateći događaje iz priče koju su čuli. Slijedi izložba i razgovor o
događajima i likovima koje su naveli u lenti.
6. aktivnost: Mirotvorci
U priči se glavna tema rat golubova i ljudi. Jedini lik koji je sklopio mir s golubovima bio je Wren – arhitekt. Rad u skupini: ponudite svoja rješenja kako sklopiti mir
između golubova i ljudi prije nego li se pojavio Wren.
Svaka skupina iznosi svoje zamisli te ih međusobno komentirajus drugima.
7. aktivnost – Legenda
Zbog čega ovu priču možemo smatrati legendom? Koja su obilježja legende? (prema čitanci).
Istražite legendu o nastanku svoga mjesta ili bilo kojeg mjesta u Hrvatskoj te ju ispričajte razredu. Učenici istražuju na internetu te onda iznose svoja saznanja.
8. aktivnost – Galerija šaputanja

U poznatoj kupoli katedrale nalazi se Galerija šaputanja (proteže se oko kupole, u njoj je akustika takva da je moguće čuti šapat u ukupnoj širini kupole) . Budite
maštoviti i napišite sastavak trodijelne strukture u kojoj će Galerija šaputanja ispričati jednu priču iz svoje povijesti (ne zaboravite da je ova katedrala završena 1711.
godine – pred vama je veliko vremensko razdoblje o kojemu možete pisati!).
Uputiti učenike u aktivnosti. Analizirati i komentirati Učenici vrednuju rad skupine uspoređujući je s drugim Sastavak trodijelne strukture „Galerija šaputanja“
sve aktivnosti. skupinama (aktivnosti 1., 5., 6.). Učenici prema rubrikama vrednovanja.
samovrednuju svoj rad uspoređujući ga s drugima
(aktivnosti 2., 3., 7.)

- rad na tekstu

STEVE KERSHAW, ODISEJ
5 sati Čitanka Snaga riječi 7, e-sfera, plakat, tableti, DDS

- napisati priču
- prepoznati obilježja mita uspoređujući priče u Vennovu dijagramu
- argumentirati vlastita zapažanja
- nacrtati kartu putovanja
- opisati događaje u kronološkom slijedu
- izraditi strip na duhovit način
- istražiti slavensku mitologiju
- oblikovati temu istraživanja
- predstaviti rezultate istraživanja
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Svemirska odiseja

Učenici pišu priču o svojim svemirskim pustolovinama i o onome što su zatekli kod kuće kad su se vratili potaknuti učiteljičinim uvodnim riječima i objašnjenjem
pojma odiseja
(dugo putovanje ili pustolovina, tumaranje lutanje)
„Zamislite da ste astronaut i odlazite na misiju u svemir. Trebali ste biti odsutni 6 mjeseci, ali zbog nekih razloga misija se odužila na 10 godina. Čim ste lansirani u
svemir, prekinula se veza sa Zemljom. Nakon 20 godina vraćate se na Zemlju. Što vam se sve izdogađalo u tih dvadeset godina, opišite avanture koje ste doživjeli.
Kako sada izgleda život na Zemlji? Čeka li vas djevojka s kojom ste bili zaručeni prije odlaska na put i s kojom ste se trebali vjenčati.”
Kada završe, čitaju svoje priče ostalim učenicima i uspoređuju iznesene događaje.
2. aktivnost – Vennov dijagram
Učenici slušaju zvučni zapis teksta S.Kershawa Odisej (dostupan na e-sferi). Izrađuj Vennov dijagram u kojemu uspoređuju svoju i Odisejevu odiseju. Zaključuju i
obrazlažu zaključak jesu li obje odiseje mitovi. Ako jesu, zašto jesu, ako nisu, zašto nisu. Obilježja mita u čitanci smjernice su prema kojima trebaju odrediti je li
nešto mit ili ne.
Po završetku aktivnosti predstavljaju svoje dijagrame i zaključke.
3. aktivnost – Kronologija Odisejevih putovanja
Učenici u skupinama crtaju zamišljenu kartu mjesta koja je Odisej posjetio, a spominju se u tekstu, i kraj njih naznačuju koga je tamo sreo i što mu se dogodilo
(npr.Lotosjed-zaborav). Karte stavljaju na pano i učenici ih uspoređuju i komentiraju. Na istom papiru crtaju i Odiseja kojemu pridružuju karakterne osobine.
4. aktivnost – Strip
Učenici biraju pustolovinu koja im je bila najzanimljivija i izrađuju strip o njoj , ali na duhovit način. Kao primjer, učiteljica im prikazuje stranice stripa Alan Ford u
kojemu je Odisej prikazan na neuobičajen način. Stripove mogu izraditi u računalnom programu (Pixton, ToonDoo, Make Beliefs Comix) ili ih nacrtati.
5. aktivnost – Slavenska mitologija (mini projekt)
Učenici na internetskim stranicama pregledavaju sadržaje vezane uz slavensku mitologiju. Olujom ideja predlažu što bi mogli istraživati o slavenskoj mitologiji.
Oblikuju teme i biraju onu koju žele istražiti. Sami odlučuju kako će predstaviti rezultate istraživanja.
Prijedlozi mogućih tema:
- Sva slavenska božanstva
- Slavenski mit o postanku svijeta
- Perun i njegovi sinovi (imena u slavenskoj mitologiji)
- Kako su nastali Klek, Snježnik i Orjen
- uputiti učenike u aktivnosti - međusobno komentiranje uradaka - vrednovanje Vennovog dijagrama i mini projekta
- davati učenicima povratne informacije tijekom - uspoređivanje uradaka
aktivnosti i po završetku svake aktivnosti. - samoprocjena uspješnosti (mapa Odisejevih
putovanja)
Učiti kako učiti

IKT
uku A.3.1.
ikt A.3.2.
uku A.3.3.
osr B.3.4.
osr C.3.4.
uku A.3.4.
Razvija nacionalni i kulturni identitet.
uku D.3.2.
GUSTAV SCHWAB, ORFEJ I EURIDIKA

- navesti svoje ime i osobinu koja počinje tim glasom
- izdvojiti zanimljive podatke o mitskim likovima
- analizirati ulomak iz uloge učitelja (sažimati, postavljati pitanja, objasniti)
- tumačiti mit i usporediti ga s drugim mitom
- napisati biopjesmu o Orfeju
- usporediti ulomak i animirani film
- protumačiti obilježja modernih mitova na filmovima
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Ime i osobina
Učitelj/učiteljica s učenicima izvode jednu igru pod nazivom ime i osobina. Svaki učenik u razredu treba reći svoje ime i neku osobinu (to može biti vrlina ili mana). Npr.
Marija – maštovita, Vesna – vješta, Goran – grub, Sanja – strpljiva, Karla - kritična... S učenicima se razgovara o vrlinama, ali i manama koje često ne priznajemo, ne
prihvaćamo.
2. aktivnost – Mitski likovi u enciklopediji
a) Učenici u četveročlanim skupinama čitaju o mitskim likovima iz Hrvatske enciklopedije, mrežno izdanje. Zadani su likovi: Sizif, Tantal, Prometej, (Narcis) i Pandora.
Svaki učenik treba napraviti zanimljivu kratku bilješku svojim riječima o mitskome liku, njegovim osobinama, pojedinim frazemske svezama i upoznati druge članove
skupine.
b) Učitelj/učiteljica s učenicima razgovara o mitu kao književnoj vrsti i osobinama koje imaju mitski likovi.
3. aktivnost – Recipročno čitanje Orfeja i Euridike
a) Učitelj/učiteljica podijeli ulomak Orfej i Euridika na četiri dijela. Nakon što su pročitali ulomak, izmjenjuju se u ulozi nastavnika. Uloga je učenika – učitelja usmjerena
na pet zadaća. Učenik sažima ulomak, zatim postavlja pitanja o ulomku (2 – 3), prati odgovore svoje skupine, pokušava objasniti neki problem, riječ u ulomku, predviđa
što bi se moglo dalje dogoditi te najavljuje čitanje sljedećega ulomka. Tako će učenici pročitati ulomak, razgovarati o pročitanome, produbiti razumijevanje. Najvažnije
je da će se svaki učenik naći u ulozi učitelja, a poučavati drugoga najbolji je način učenja. Učitelj prati rad skupina, pomaže savjetima, uključuje se prema potrebi u rad.
b) Učitelj usmjerava razgovor na Orfejeve osobine. Učitelj/učiteljica postavlja pitanja iz rubrike Promišljamo i povezujemo. Naglasak se stavlja i na pouku mita.
4. aktivnost – Čitanje s razumijevanjem
a) Učenici provjeravaju svoju vještinu čitanja s razumijevanjem rješavajući nastavni listić dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Doživi i tumači.
b)Učitelj upućuje učenike na čitanje mita Otmica Perzefone koji je dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Doživi i tumači. U Vennovu dijagramu uspoređuju mit s
mitom o Orfeju i Euridici. Uspoređuju obilježja mita, sudbine pojedinih likova, suprotnost dobra i zla, nagrade i kazne.
5. aktivnost – Biopjesma o Orfeju
Nakon interpretacije mita učenici u individualnom radu izrađuju biografsku pjesmu o Orfeju. Tako produbljuju razumijevanje teksta, teme i lika te sažimaju podatke o
liku.
Upute za biopjesmu.
1. stih – ime lika
2. stih – četiri karakteristike lika
3. stih – sin .... , muž ....
4. stih – koji voli (navesti tri stvari koje voli)
5. stih – koji osjeća (navesti tri riječi, skupa riječi)
6. stih – koji treba (navesti tri riječi/skupa riječi)
7. stih – koji se boji (navesti tri riječi/skupa riječi)
8. stih – koji daje (navesti tri riječi/skupa riječi)
9. stih – koji bi htio vidjeti (navesti tri riječi/skupa riječi)
10. stih – stanovnik
11. stih – prezime lika
Svoje biopjesme učenici čitaju u skupinama.
6. aktivnost – Animirani film
Učitelj/učiteljica omogućuje učenicima gledanje animiranoga filma na youtubeu The tragic myth of Orpheus and Eurydice - Brendan Pelsue. Fillm ima titl na hrvatskome
jeziku. Učenici u skupinama uspoređuju ulomak i prikazani animirani film te pri tome iskazuju svoja razmišljanja, stavove.
7. aktivnost – Moderna mitologija
Učenici čitaju infografiku i pronalaze obilježja modernih mitova u Gospodaru prstenova, Zvjezdanim ratovima, Harry Potteru. U skupinama tumače i iznose svoja
zapažanja. Dostupno na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Promišljaj i stvaraj.

paru i skupini.

Učiti kako učiti
ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz osr. B.3.4. Suradnički uči i radi u timu.
povremeno praćenje učitelja.  osr C.3.4. Razvija nacionalni i kulturni identitet.
problema.
DOBRIŠA CESARIĆ, BUBICA
3 sata Čitanka Snaga riječi 7, digitalni alati, nastavni listić
- osmisliti sadržaj svoje vremenske kapsule

- istražiti podatke o životu i radu D. Cesarića ( u obliku umne mape)
- interpretirati zadane Cesarićeve pjesme u obliku osobne iskaznice pjesme
- slušati pjesmu Bubica
- analizirati pjesmu prema odrednicama
- usporediti pjesmu Bubica i Pjesma mrtvog pjesnika u sastavku
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Vremenska kapsula

Trebaš smisliti što bi pohranio/pohranila u vremensku kapsulu koja treba svjedočiti o tebi i ovome vremenu u kojemu si do sada živio/živjela . Dobro razmisli i točno
navedi sadržaj svoje vremenske kapsule.
Učenici uspoređuju sadržaje svojih vremenskih kapsula.
2. aktivnost – Pjesnik živi u pjesmama
Rad u skupini: Učenici trebaju istražiti biografiju Dobriše Cesarića. Svoje istraživanje uobličit će u umnu mapu (ili nekim drugim digitalnim alatom prema dogovoru
Thinglink, Sway) . Svaka će skupina komentirati uradak.
3. aktivnost – Cesarićeve pjesme
Rad u skupini: Svaka skupina dobije jednu Cesarićevu pjesmu. Interpretirat će je na nastavnom listiću (nastavni listić 1). Svaka će skupina predstaviti pjesmu na sljedeći
način: jedan član skupine treba izražajno pročitati pjesmu, predstavljuju pjesmu prema zadanim odrednicama, pitaju ostale učenike kako ih se pjesma dojmila.
Pjesme koje se mogu interpretirati: Oblak, Jesenja pjesma, Ljubavno predvečerje, Vagonaši, Tišina, Breze na ulici.
4. aktivnost – Teme pjesama
Učenici na temelju interpretacije pjesama razgovaraju što sve mogu biti teme lirskih pjesama?
Učenici trebaju istražiti pojmove: Homer, Olimp i heksametar.
Nakon istraživanja pojmova zadatak učenika: napišite nekoliko pjesničkih slika koje će sadržavati sljedeće motive: Homer, večer, bubica, knjiga, osmijeh.
Čitanje učeničkih pokušaja.
Najava Cesarićeve pjesme Bubica.
5. aktivnost: Slušanje pjesme Bubica

Učenici slušaju zvučni zapis pjesme Bubica. Komentiraju pjesmu, kako im se svidjela i uspoređuju svoje pjesničke slike iz prethodne aktivnosti s pjesmom.
6.aktivnost: Važnost bubice

Učenici interpretiraju pjesmu prema istom nastavnom listiću iz 3. aktivnosti.
Učenici raspravljaju: Koliko će bubica živjeti u pjesmi? Zašto je pjesnik stavio bubicu u suodnos s Homerom?
7. aktivnost: Usporedna interpretacija

Učenici uspoređuju pjesmu Bubica s pjesmom Pjesma mrtvog pjesnika. Svoje dojmove i zapažanja pišu u sastavku od 150 riječi (sastavak se vrednuje prema rubrikama
vrednovanja).
Uputiti učenike u aktivnosti. Analizirati i komentirati Učenici vrednuju rad skupine uspoređujući je s drugim Usporedna interpretacija pjesama (pisani sastavak).
sve aktivnosti. skupinama (aktivnosti 2., 3.). Učenici samovrednuju
svoj rad (aktivnosti 1., 6.)

- rad na tekstu

Nastavni listić 1.
STILSKA IZRAŽAJNA SREDSTVA

Naslov pjesme
MOTIVI
RITMOTVORNI ELEMENTI
PJESNIČKE SLIKE
STIH VRSTE STROFA
VRSTA LIRSKE PJESME PORUKA

ARHUR CONAN DOYLE, SHERLOCK HOLMES
3 sata čitanka Snaga riječi 7, e-sfera, nastavni listić

- nacrtati grozd
tumačiti književni tekst primjenjujući znanja o književnosti
- prepoznati obilježja kriminalističkog romana
- raspravljati spontano
- napisati okosnicu kriminalističkog romana
- predlagati moguća pobojšanja teksta
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Tko je Sherlock Holmes?

Učenici crtaju grozd o Sherlock Holmesu u koji ugrađuju sve što im je poznato o njemu: tko je, što radi, odakle je, kakav je itd.
Čitaju odgovore. Odgovaraju na pitanje jesu li opisivali filmski ili književni lik?
2. aktivnost – Književni Holmes
Učenici slušaju zvučni zapis ulomka iz romana A.Conana Doyla Sherlock Holmes dostupan na e-sferi. Razgovaraju o tekstu. Ima li Holmes iz teksta osobine koje su i oni
naveli? Ispunjavaju nastavni listić o karakternim osobinama Sherlocka Holmesa (prilog 1). Prepoznaju obilježja kriminalističkog romana.
3. aktivnost – Stvaramo kriminalistički zaplet
U skupinama učenici osmišljavaju pet mogućih naslova kriminalističkog romana. Svaka skupina ispisuje svoje naslove na zajednički razredni plakat. Svi čitaju
naslove i od ponuđenih biraju naslov prema kojemu će njihova skupina pisati okosnicu budućeg romana.
4. aktivnost – Čitamo, uočavamo, komentiramo
Skupine svoj uradak proslijeđuju u krug drugim skupinama koje im nadopisuju komentare: što im se svidjelo, što bi promijenili, pitanja ako uoče neku nelogičnost,
nejasnoću ili odstupanje od zadanih smjernica. Svaka skupina komentira priču ostalih skupina.
Moguća pitanja kao smjernice za učenike koji čitaju tuđe priče: Kakva očekivanja pobuđuje u vama prva rečenica? Ima li dijelova gdje bi trebali biti određeniji?
Gube li se dok čitaju tekst? Jesu li ulomci i rečenice logični? Ako nisu, kako bi ih trebalo presložiti? Je li rasplet dovoljno neočekavan?
5. aktivnost – Popravljamo napisano
Skupine iščitavaju komentare i prijedloge ostalih skupina te popravljaju svoj tekst, ako smatraju da je potrebno.
6. aktivnost – Čitamo završne verzije
Skupine čitaju svoje završne verzije i biraju najbolju.
7. aktivnost – Pitanje za kraj
Učiteljica postavlja pitanje: da morate birati, biste li bili pisci ili istražitelji. Učenici se izjašnjavaju i obrazlažu svoj odgovor.
- davati učenicima povratne informacije tijekom - međusobno komentiranje uradaka -

Učiti kako učiti

uku A.3.1.
osr B.3.2.
uku A.3.3.
Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s drugima
osr A.3.4.
Upravlja svojim obrazovnim i profesionalnim putem.
uku D.3.2.
osr B.3.4.
Osobina:
Primjer iz teksta
Obrazloženje
Osobina:
Primjer iz teksta
Obrazloženje
ZRINKA RADIĆ, EKORATNICI: NEUSTRAŠIVI ZAŠTITNICI PRIRODE
5 sati čitanka Snaga riječi 7, DDS

- opisati sekvoju
- iskazati stav i razmišljanje o temi
- odigrati digitalnu igru
- analizirati tekst metodom 3 – 2 – 1
- izraditi storyboard u šest kadrova
- prikupiti i razmijeniti informacije o Greti Thunberg
- raspravljati o temi teksta
- napisati Greti pismo podrške
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Što je sekvoja?
a) Učitelj/učiteljica s učenicima razgovarao o sekvoji. Pita ih jesu li čuli za sekvoju, što bi to moglo biti... Pokazuje im fotografiju sekvoje (divovska sekvoja ). Razgovara se
je li to listopadno ili zimzeleno drvo, gdje raste...
Postavlja im se pitanje jesu li oni spremni nešto učiniti da zaštite prirodu...Što bi mogli učiniti?
b) Pronaći na mrežnim stranicama fotografiju divovske sekvoje. Promotriti ju. Pronaći i podatke o divovskoj sekvoji. Istražiti zanimljivosti o sekvoji.
Opisati svojim riječima sekvoju i prepričati zanimljivosti.
2. aktivnost – Ekoratnici
a) čitanje polaznoga teksta
b) razgovor o pročitanome
c) Kahoot!
Razumijevanje teksta učenici provjeravaju zabavnim kvizom koji je dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Kahoot.
3. aktivnost – 3 – 2 – 1 nakon čitanja teksta
Učenici u individualnome radu nakon čitanja teksta izdvajaju:
- 3 činjenice koje su naučili iz ovoga teksta
- 2 pitanja koja žele postavite o temi
- 1 razmišljanje o temi teksta.
Nakon završene aktivnosti razgovara se o napisanim podatcima, pitanjima, razmjenjuju se mišljenja. Govori se o podatcima koji pridonose vjerodostojnosti
neknjiževnoga teksta.
4. aktivnost – Promišljam, povezujem i pišem
 Učitelj upućuje učenike na pitanja u čitanci ispod Promišljamo i povezujemo. Potrebno je pročitati postavljena pitanja, razmisliti o njima. Istražiti što je potrebno,
a zatim napisati vezani tekst/članak u bilježnicu iskazujući svoje stavove i razmišljanja o ugroženosti okoliša. Članku je potrebno dati naslov.
 Pronaći na mrežnim stranicama podatke o uništavanju biljnih i životinjskih vrsta.
 Što misliš i osjećaš kad čuješ brojčane podatke o uništavanju biljnih i životinjskih vrsta? Objasni navodeći podatke.
 Opiši svoje dojmove, stajališta i uvjerenja o tome problemu.
 Istraži podatke o velikom požaru koji je zahvatio Australiju 2019. godine. Zabilježi najzanimljivije podatke.
 Kako na tebe djeluju podatci o ugroženosti okoliša? Objasni.
 Smatraš li da si i ti odgovoran/odgovorna za okoliš? Objasni svoj odgovor.
 Što si ti sve spreman učiniti da zaštitiš okoliš. Objasni svoj odgovor.
Kada napišeš tekst, članak, samovrednuj se prema rubrici.
Analitička rubrika za vrednovanje zadatka
SASTAVNICE RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
izvrsno vrlo dobro djelomično potrebno doraditi
(3 boda) (2 boda) (1 bod) (0 bodova)
sadržaj Sadržaj odgovara temi. Sadržaj odgovara Sadržaj odgovara Sadržaj odgovara
Aktualan je i zanimljiv. temi. temi, no većina temi. Odgovoreno
Sva su Više od pola odgovora nije na pola pitanja koja
pitanja/odgovori odgovora je dobro i potpuna i cjelovita. nisu potpuna,
objašnjena i potpuno objašnjeno Navedena 2 cjelovita niti
potkrijepljeni s navedenim podatka iz potkrijepljena
podatcima s izvora podatcima iz izvora istraživanja. podatcima
istraživanja. Navedena istraživanja. istraživanja/ili ima
najmanje 4 podatka iz Navedena 3 podatka naveden jedan
istraživanja. iz istraživanja. podatak.
kompozicija Svi su kompozicijski Svi su kompozicijski Nedostaje jedan od Kompozicije nema.
dijelovi (uvod, razrada, dijelovi zastupljeni, kompozicijskih
završetak) razrađeni i no razrada nije dijelova (nema
povezani. dovoljno razrađena. uvoda ili
Ne sadrži završetka).
objašnjenja, stavove,
podatke.
jezik Rad je kvalitetno Rad je dobro U radu postoje više U radu prisutno
/pravopis oblikovan bez jezičnih oblikovan uz od 3 do 5 jezičnih i više od 5 jezičnih i
i pravopisnih toleranciju 2 - 3 pravopisnih pravopisnih
pogrešaka. Tolerancija pogreške. pogrešaka. pogrešaka.
1 pogreška.
5. aktivnost – Julie Hill u storyboard
Učenici izrađuju u storyboardu u šest kadrova jedan dan Julie Hill na stablu sekvoje. Kadrove trebaju obogatiti oblačićima u kojima Julia promišlja o svojoj žrtvi za spas
okoliša i životu na stablu.
6. aktivnost – Tko je Greta Thunberg?
Učenici u rubrici Saznajemo čitaju zanimljivosti o Greti Thunberg. Učitelj/učiteljica upućuje učenike da na mrežnim stranicama pronađu Gretin govor koji je održala u
Ujedinjenim narodima i da ga pročitaju. Potrebno je pronaći i negativne kritike Gretina rada. Učenici u skupinama razmjenjuju informacije, iskazuju svoj stav i
razmišljanje o Gretinu aktivizmu.
7. aktivnost – Zamišljeni intervju s Gretom Thunberg/Pišem Greti otvoreno pismo
a) inačica
- Napisati zamišljeni intervju.
- Dati naslov intervjuu.
- U uvodu kratko predstaviti Gretu Thunberg.
- Postaviti 10 zanimljivih pitanja i dati uvjerljive odgovore (pitanja i odgovore postavljati na temelju svojega istraživanja i svega onoga što su učenici o njoj
saznali.
- Paziti na jezičnu točnost u pitanjima i odgovorima.
- Pitanja grafički označiti. ((nemojte brojkama)
b) inačica Pišem Greti pismo

Učenici u skupinama pišu Greti otvoreno pismo podrške (zašto je važno nastaviti s radom koji je počela) i u kojemu najavljuju da će i oni u svojoj školi organizirati akcije
u cilju spašavanja Zemlje ili da će se pridružiti globalnom štrajku sljedeće godine.
paru i skupini.
Održivi razvoj
Učiti kako učiti
odr A.3.3. Razmatra uzroke ugroženosti prirode.
uku A.3.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u odr B.3.1. Prosuđuje kako različiti oblici djelovanja utječu na održiv razvoj.
ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije
povremeno praćenje učitelja. 
uku A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju ikt A.3.2. Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima.
problema.
Prijedlozi mogućih analitičkih rubrika za vrednovanje:
Analitička rubrika – strip
Opisnici 0 bodova 1 bod 2 boda
broj kadrova u stripu Strip ima manje od pet kadrova. Strip ima pet kadrova. Strip ima šest kadrova.
oblačići u stripu i tekst Ima manje od 10 oblačića koji Ima 10 oblačića koji odgovaraju Ima svih 12 oblačića koji odgovaraju
odgovaraju zadatku. zadatku. zadatku.
naslov stripa Strip nema naslov. Strip ima naslov.
Jezična pravilnost teksta Strip ima tri i više od tri pravopisne Strip ima dvije pravopisne ili jezične Strip nema niti jednu pravopisnu ili
ili jezične pogreške. pogreške. jezičnu pogrešku.
7 bodova – odličan
6 bodova – vrlo dobar
5 bodova – dobar
4 boda – dovoljan
3 – 0 – nedovoljan
Analitička rubrika – zamišljeni intervju
opisnici 0 bodova 1 bod 2 boda
naslov intervjua Intervju nema naslov. Intervju ima uobičajeni naslov. Intervju ima kreativni/zanimljivi
naslov.
uvod u intervju Nema uvoda. Uvod nije jasan, informativan. Uvod je jasan, informativan.
prepisani podatci o intervjuiranoj Navedeno je najvažnije (napisano
osobi. Nije naveden razlog svojim riječima) o intervjuiranoj
intervjua. osobi i razlog intervjua. (Razlog
intervjua smišljate sami na temelju
istraživanja i pročitanoga o Greti
Thunberg.)
pitanja Postavljeno manje od 8 pitanja i Postavljeno 10 pitanja/9/8 pitanja s Postavljeno 10 pitanja s potpunim i
odgovora. odgovorima. Odgovor se sastoji od cjelovitim odgovorima. Odgovor se
jedne ili dviju rečenica. sastoji od nekoliko rečenica (tri i više
Pitanja su jasna. rečenica). Pitanja su jasna.
tijek intervjua Preskače se s jedne teme na drugu. Tijek intervjua je dobar. Manji broj Tijek intervjua je izvrstan. Grupiran
Tijek intervjua nije logičan. pitanja (2 pitanja) nije dobro po pitanjima. Prijelazi između tema
grupiran i povezan. izvrsni.
jezična pravilnost teksta Intervju ima tri i više od tri Intervju ima dvije pravopisne ili Intervju nema niti jednu pravopisnu
pravopisine ili jezične pogreške. jezične pogreške. ili jezičnu pogrešku.
10 - 9 bodova – odličan
8 - bodova - vrlo dobar
7 - 6 bodova – dobar
5 bodova –dovoljan
4 – 0 – nedovoljan
HRVOJE KOVAČEVIĆ, TATA JE KRIV ZA SVE

- scenski improvizirati zadani prizor
- slušati i tumačiti književni tekst
- sažeto prepričavati s promjenom gledišta
- kreirati zadane likove u vrućemu stolcu
- objasniti književne pojmove na primjeru
- stvaralački pisati s pomoću pitanja
- napisati savjete za ljubavne neznalice
- izdvojiti zanimljive i korisne informacije iz članka
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Zaustavljeni prizor
Učenici u skupinama dogovaraju kako će prikazati upoznavanje dječaka s djevojčicom koja mu se sviđa (djevojčice s dječakom koji joj se sviđa). Svaka će skupina
prikazati svoj prizor i dva puta će se prizor pokrenuti. Zanimljivim i humorističnim prizorima učenike će se potaknuti na sljedeće zadatke.
2. aktivnost – Doživljavanje i tumačenje ulomka
a) Učenici slušaju zvučni zapis teksta koji je dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Čitaj i slušaj. Prije početka učenicima se kaže da će svoj doživljaj djela trebati
izraziti na nekoliko načina: pokazat će simbol rukom, tijelom... koji povezuju s ulomkom ili će list u svojoj bilježnici obojiti bojama kojima su obojeni njihovi osjećaji nakon
čitanja teksta. Neka učenici izaberu jedan način na koji će prikazati svoj doživljaj djela.
b) S učenicima se razgovara o pročitanome ulomku (tema, likovi, njihovi odnosi...)
3. aktivnost – Sažeto prepričavanje s različitih gledišta
Učenici u četveročlanim skupinama prepričavaju ulomak sažeto s različitih gledišta: s gledišta Lukina tate, s gledišta Evice, s gledišta Sunčičine majke i s gledišta
nepoznate djevojčice s plaže koja ih promatra. Dijelove priče nadograđuju s obzirom na gledište koje su odabrali.
4. aktivnost –
5. aktivnost – Luka i Sunčica u vrućoj stolici
Nakon pročitanoga i interpretiranoga ulomka igrači/učenici preuzimaju uloge Luke i Sunčice. Sjednu ispred svih i odgovaraju na postavljena pitanja drugih učenika iz
zadane uloge. Igrači stvaraju zadani lik na temelju teksta/podataka, njegova doživljaja i odnosa s drugim likovima..., ali i govore o svojim vlastitim iskustvima i
doživljajima igrajući ulogu. Pitanjima se produbljuje neke tajne lika, razmišljanja, proživljavanja te se dublje podire u lik i problem ulomka.
6. aktivnost – Književni pojmovi
Na ulomku se mogu ponoviti pripovjedne tehnike i sveznajući pripovjedač. Na e-sferi na uz čitanku Snaga riječi 7 – Doživi i tumači dostupne su infografike s pojmovima.
Na ulomku učenici u parovima pronalaze primjere pripovjednih tehnika i zaključuju o njihovoj ulozi u tekstu. Objašnjavaju i ulogu pripovjedača.
7. aktivnost – Nastavi Lukinu i Sunčičinu priču
Učenici nastavljaju pisati priču potaknuti pitanjima u čitanci u rubrici Pišemo i govorimo.
Što se dogodilo između Luke i Sunčice toga ljeta? Je li tata prestao biti kriv za sve? Kako je Evica pomogla starijem bratu? Jesu li se Luka i Sunčica nastavili viđati kad su
se vratili kući?
8. aktivnost – Vodič za ljubavne neznalice
Učenici u skupinama sastavljaju vodič za ljubavne neznalice u kojemu savjetuju kako prići dječaku ili djevojčici.
9. aktivnost – Ah, ta ljubav
O zaljubljenosti i prvim ljubavnim vezama učenici mogu više doznati na stranicama Hrabroga telefona. Zadatak je dostupan na e-sferi Snaga riječi 7 – Svijet oko nas.
Učenici izdvajaju koje su im informacije bile korisne, zanimljive i prepričavaju ih paru i skupini.

paru i skupini.

Učiti kako učiti
problema.
KAZALIŠTE: INES ŠKUFLIĆ-HORVAT, KAKO NAPRAVITI KAZALIŠNU PREDSTAVU I MIRO GAVRAN, SLADOLED
6 sati Čitanka Snaga riječi 7, digitalni alati
- improvizirati radom u paru zadanu scenu

- stvarati kazališnu predstavu prema podijeljenim zaduženjima
- izraditi umnu mapu o tekstu „Kako napraviti kazališnu predstavu”
- izraditi križaljku s pojmovima o dramskom tekstu
- pronaći primjere dramskog teksta u komediji „Sladoled”
- osmisliti i izraditi kazališni plakat
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Improvizacije
Razred se podijeli u parove i svaki par treba improvizirati ,odigrati dijalog glumeći majku i kći određene dobi koju im zada učitelj/učiteljica. Učenici ne trebaju znati da
scena koju će glumiti ima veze s dramskim tekstom Mire Gavrana.
Svaki par će dobiti za glumiti dva ista lika, ali razičite dobi : majka – 26 godina/ kći 3 godine, majka 30/kći 7, majka 36/ kći 13, majka 44/kći 21, majka 53/kći 30, majka
60/kći 37, majka 73/kći 50, majka 83/ kći 60
Scena koju glumi svaki par je : majka i kći odlaze na sladoled. Učenike treba motivirati samo u tome da razmisle o čemu, kojim problemima ili životnim situacijama bi
majka i kći mogle razgovarati, sve ostalo učenici improviziraju sami.
2. aktivnost – Gledanje improviziranih dijaloga

Svaki par pred razredom glumi svoj improvizirani dijalog. Učenici mogu dogovoriti način vrednovanja te izabrati najuspješniji par.
3. aktivnost – Napravimo kazališnu predstavu
Učitelj/učiteljica će s učenicima porazgovarati tko sve sudjeluje u stvaranju kazališne predstave. U suradnji s učenicima učitelj/učiteljica dijeli zaduženja:
a) najbolji par iz 2. aktivnosti ostaje u ulogama koje su imali
b) dramaturg
c) redatelj
d) scenograf (ovdje se zaduži više učenika)
e) kostimograf ( više učenika)
f) frizer, šminker
f) ostale uloge (improviziraju se ostali likovi u predstavi)
Učitelj/učiteljica može pripremiti određene kostime, rekvizite, dijelove scene ili može dogovoriti s učenicima tjedan dana prije da donesu različite stvari koje će im
koristiti u predstavi.
Cilj aktivnosti je da učenici na licu mjesta osmisle predstavu, pripreme svoj dio za predstavu, uvježbaju i odigraju je.
4. aktivnost – Čitanje teksta „Kako napraviti kazališnu predstavu”

Nakon igranja svoje predstave čitaju tekst iz čitanke. Učenici izrađuju umnu mapu.
5. aktivnost – Obilježja dramskog teksta

Rad u skupinama: svaka će skupina napraviti križaljku koja je vezana uz pojmove drama, dramski tekst (mogu se poslužiti alatom Crossword ili nekim drugim načinom
kako se dogovore). Svaka skupina rješava jednu križaljku (naravno ne svoju).
6. aktivnost: Slušanje zvučnog zapisa dramskog teksta „Sladoled“

Učenici izražavaju dojam o dramskom tekstu koji su čuli. Učenici će povezati tekst s 1. aktivnosti kada su sami improvizirali na ovu temu. Pronaći će sličnosti i razlike.
7.aktivnost: Pronaći primjere obilježja dramskog teksta

Rad u skupinama: zadatak skupine je pronaći za svako dramsko obilježje primjer u komediji „Sladoled“ - dramska lica, dramska radnja, dijalog, monolog, didaskalje
8. aktivnost: Komedija
UČENICI pronalaze obilježja komedije (prema čitanci).
Učenici pronalaze u tekstu koje mane i nedostatke društva i pojedinca Gavran prikazuje – rasprava o temama: briga o osobama starije životne dobi, odlazak u dom za
starije, igre na sreću,mijenja li novac odnos među ljudima, buntovništvo tinejdžera.
9. aktivnost: Kazališni plakat
Rad u skupini: svaka skupina treba izraditi kazališni plakat za predstavu „Sladoled“ ( u jednom od digitalnih alata npr. Canva). Plakat se vrednuje prema unaprijed
zadanim rubrikama.
Uputiti učenike u aktivnosti. Analizirati i komentirati Učenici vrednuju improvizaciju parova. Samovrednuju Izrada kazališnog plakata (prema zadanim rubrikama
sve aktivnosti. svoju imroviziranu kazališnu predstavu. Učenici vrednovanja)
uspoređuju rad s ostalim skupinama.

- rad na tekstu

JADRANKA KLEPAC, ZLATNI LJUDI
- navesti primjere za osnovno i preneseno značenje riječi zlatan

- pronaći i zapisati na plakat izreke o dobroti
- slušati zvučni zapis teksta
- izreći osnovnu misao i dati ocjenu tekstu
- opisati svoju zlatnu osobu
- osmisliti i izraditi diplome svojim zlatnim osobama
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Značenje riječi zlatan

Učenici trebaju objasniti osnovno i preneseno značenje riječi zlatan, zlatna. Navesti primjere za što sve kažemo da je zlatno.
2. aktivnost – Izreke o dobroti
Rad u paru: učenici će proguglati i pronaći izreke o dobroti i dobrim ljudima. Izreke zapisuju na raznobojne papire koje će staviti na ploču. Svi čitaju izreke i razgovaraju
o njima.
3. aktivnost – Slušaje zvučnog zapisa „Zlatni ljudi”
a) učenici slušaju zvučni zapis
b) učenici uočavaju što je osnovna misao ovoga teksta
c) učenici daju ocjenu tekstu (kako ih se dojmio)
4. aktivnost – Moja zlatna osoba

Učenici trebaju razmisliti koja se osoba u njihovom životu ističe dobrotom i može biti zlatna osoba. Trebaju opisati tu osobu u sastavku od 150 riječi. Učenici čitaju svoje
uratke i komentiraju pročitano.
5. aktivnost – Diplome zlatnim ljudima

Učenici trebaju napraviti svojim zlatnim ljudima diplomu. Biraju digitalni alat koji žele.
Diplomu trebaju vizualno lijepo dizajnirati, ispisati ime osobe koja ju dobija, razlog zašto je ta osoba njihova zlatna osoba. Jedan učenik može izraditi više diploma. Slijedi
izložba diploma u razredu. Učenici će diplome dodijeliti svojim osobama kad žele.
Uputiti učenike u aktivnosti. Analizirati i komentirati Učenici samovrednuju svoj sastavak (aktivnost 4.)
sve aktivnosti.

- rad na tekstu

BONTON ZA SVAKODNEVNU KOMUNIKACIJU S OSOBAMA S INVALIDITETOM
3 sata čitanka Snaga riječi 7, DDS, ulomci iz djela, nastavni

listić

- slušati radijsku emisiju o slijepim i slabovidnim osobama
- iskazati stav i razmišljanje o temi i problematici emisije
- čitati tekst s obilježavanjem
- prepričati bonton za osobe s invaliditetom
- pokazati neke riječi znakovnim jezikom
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Uvodna aktivnost
a) Učitelj/učiteljica s učenicima razgovara o tome znaju li kako se trebaju ponašati prema osobama s invaliditetom, kako im mogu pomoći, koje su predrasude ljudi
stvorili o osobama s invaliditetom.
b) Učitelj/učiteljica najavljuje slušanje radijske emisije. Može se učenicima postaviti pitanje što očekuju od radijske emisije s tim naslovom.
2. aktivnost – Samo se srcem dobro vidi
Učenici slušaju radijsku emisiju Samo se srcem dobro vidi koja je dostupna na Carnet Meduzi na poveznici
https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/13559
Radijska emisija govori o slijepim i slabovidnim osobama i njihovu svakodnevnome životu: školi, hobijima, obitelji, željama... Nakon slušanja učenici iskazuju svoj doživljaj
i razmišljanje o emisiji. Učenicima se mogu postaviti sljedeća pitanja:
- Kako ste se osjećali dok ste slušali radijsku emisiju? Objasnite.
- Tko u emisiji sudjeluje?
- Koji su problemi spomenuti u emisiji? Navedite ih.
- Zašto je emisija snimljena?
- Koja je poruka koju nam šalju sugovornici?
Razgovara se i o predrasudama koje su ljudi stvorili o osobama s invaliditetom.
2. aktivnost – Pišem Brailleovim pismo
U rubrici Saznajemo učenici doznaju da slijepe osobe čitaju s pomoću brajice, reljefnog pisma, a gluhe osobe komuniciraju znakovnim jezikom. O brajici mogu više
doznati na e-sferi. Također na e-sferi dostupna je uz čitanku Snaga riječi 7 – Promišljaj i stvaraj mrežna verzija prevoditelja na brajicu gdje učenici pišu na latinici riječi,
rečenice koje se odmah prevode na brajicu.
3. aktivnost – Insert čitanje polaznoga teksta
a) Učenici individualno čitaju tekst obilježavajući ga znakovima: √ ZNAM ( učenik stavlja kvačicu ako pročita nešto što je već znao ili misi da zna), - (minus) ako je neka
informacija proturječna njegovoj spoznaji ili se razlikuje od onoga što učenik zna ili misli da zna, + (plus) NOVO ako je informacija nova), ? (upitnik) NEJASNO, ako je
posrijedi neka informacija koja učenika zbunjuje ili ako postoji nešto o čemu želi više znati. Učenici mogu označiti dio rečenice, rečenicu, odlomak.
b) Kad se tekst pročita, učenik sa svojim parom i drugim učenicima razgovara o onome što su označili. Učitelj, učiteljica prati rad učenika i uključuje se ako postoji nešto
što učenicima nije jasno ili ih zbunjuje.
c) Učitelj/učiteljica pitanjima usmjerava razgovor na ponašanje učenika/djece u blizini invalidne osobe, na njihovo iskustvo i slično. Razgovara se i o sažaljenju prema tim
osobama i je li to potrebno, kako se invalidne osobe osjećaju ako nešto neprestano radimo za njih i slično.
4. aktivnost – Pravila bontona za komunikaciju s osobama s invaliditetom
a) Učenici improviziraju u razrednome odjelu pravila navedena u bontonu.
b) U parovima na temelju bontona učenici prepričavaju kako mogu pomoći osobama s invaliditetom.
5. aktivnost –Stepenica
Gledanje televizijske emisije učenika Osnovne škole braće Radića iz Pakraca. Film govori o djevojčici Dori i svakodnevnim izazovima s kojima se suočava. Nakon gledanja
videozapisa s učenicima se razgovara o sadržaju emisije i poruci koju nam šalje. Zadatak je dostupna na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Svijet oko nas.
6. aktivnost – Radionica znakovnoga jezika
Učitelj/učiteljica poziva na sat osobu koja pozna znakovni jezik i učenicima drži radionicu o osnovama znakovnoga jezika.

paru i skupini.

Učiti kako učiti
uku A.3.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u osr A.3.1. Razvija sliku o sebi.
ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz osr A.3.2. Upravlja emocijama i ponašanjem.
povremeno praćenje učitelja. 
uku B.3.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje Građanski odgoj i obrazovanje
ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje. goo A.3.3. Promiče ljudska prava.
goo B.3.1. Prosuđuje kako različiti oblici djelovanja utječu na održiv razvoj.
MUHAMMAD YUNUS, BANKAR SIROMAŠNIH

- zabilježiti i prisjetiti se asocijacija, misli, predodžaba uz pojam banka
- iskazati stav i razmišljanje o tekstu
- usporediti neknjiževni i književni tekst
- tumačiti neknjiževni tekst
- sažeti informacije u umnu mapu
- raspravljati na temelju pitanja
- istražiti tko je majka Tereza i napisati članak
- provjeriti razumijevanje sadržaja teksta/odigrati digitalnu igru
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Asocijacije
Učitelj/učiteljica potiče učenike da napišu što više asocijacija, misli i predodžaba uz pojam banka. O navedenim asocijacijama povede se kratak razgovor.
2. aktivnost – Zvučni zapis teksta
Učenici slušaju zvučni zapis teksta dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Čitaj i slušaj i prate tekst u čitanci. Nakon slušanja učenicima se mogu postaviti pitanja
jesu li razumjeli tekst, što nisu razumjeli, što su saznali iz ulomka... Postavlja im se pitanje je li to književni ili neknjiževni tekst.
3. aktivnost – Književni ili neknjiževni tekst
Obilježja književnih i neknjiževnih tekstova dostupna su na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Doživi i tumači. Učenici čitaju obilježja, navedene razlike, a zatim u parovima
objašnjavaju je li tekst Bankar siromašnih književni ili neknjiževni tekst.
4. aktivnost – Sažimanje informacija u umnoj mapi
a) Učenici ponovno čitaju tekst. Pronalaze najvažnije informacije. Obilježavaju ih. Zatim informacije organiziraju u obliku umne mape. Na sredini papira/bilježnice napišu
naslov teksta, izdvajaju ključne riječi, skupove riječi, objašnjavaju ih sažeto riječima, simbolima, crtežima. Služe se različitim bojicama.
b) Učenici u parovima objašnjavaju svoje umne mape. Nekoliko učenika predstavlja ih cijelome razredu. ( Očekuje se da će učenici objasniti tko je dr. Muhammad Yunus
(bankar, znanstvenik, utemeljitelj mikrokredita...); što su mikrokrediti, lihvarski krediti i lihvari,zajmodavac, Nobelova nagrada, siromaštvo...
5. aktivnost – Raspravljamo u skupinama
Učenici u skupinama raspravljaju o pitanjima ispod teksta Promišljamo i povezujemo: Možeš li zamisliti da netko, u najsiromašnijem dijelu svijeta, cijeli dan radi za manje
od jedne kune? Objasnite svoj odgovor. Na temelju pročitanoga teksta zaključite što je uzrok tomu. Na koji je način prof. Yunus nagrađen za svoju ideju s
mikrokreditima? Razmisli, nagrađen je višestruko.
6. aktivnost – Istražujemo
Učenici istražuju koja je žena cijeli svoj život posvetila pomaganju siromašnima. I ona je nagrađena Nobelovom nagradom za svoj rad, no novac od Nobelove nagrade
potrošila je upravo na one kojima je posvetila život. O njoj pišu članak, ali i iskazuju svoje razmišljanje o njoj i njezinu radu.
7. aktivnost – Odigraj Kahoot
Učenici mogu provjeriti svoje razumijevanje pročitanoga teksta i zabaviti se uz Kahoot. Zadatak je dostupan na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Kahoot.



Učiti kako učiti
uku A.3.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u Goo C.3.2.Doprinosi društvenoj solidarnosti.
ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije
povremeno praćenje učitelja.  ikt A.3.2. Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima.
problema.
TJEDAN SUVREMENE POEZIJE
VESNA KRMPOTIĆ, ŠTO SAM JA TEBI MORE
5 sati Čitanka Snaga riječi 7, e-sfera, preslike pjesama

hrvatskih pjesnika suvremene poezije, tableti,
A4papiri, samoljepljivi papirići

- nacrtati osjećaj
- iznijeti svoja zapažanja o književnom tekstu
- napraviti Vennov dijagram
- istražiti tekstove suvremene poezije
- obrazložiti vlastiti izbor književnoga teksta
- tumačiti književni tekst na temelju iskustva
- usporediti književni tekst s drugim tekstovima primjenjujući znanja o književnosti
- obrazložiti idejnu razinu teksta
- iznijeti vlastito mišljenje i stajališta
- napisati sastavak o izabranoj pjesmi
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Ja tebi i ti meni

Učenici crtežom prikazuju što za njih znači more. Na crtežu pišu rečenicu što oni znače moru. Predstavljaju svoje crteže drugim učenicima i stavljaju ih na za to
predviđen prostor. Slušaju zvučni zapis pjesme Vesne Krmpotić, Što sam ja tebi more (dostupan na e-sferi). Izvode zaključke što je more pjesnikinji, a što je ona
moru.
2. aktivnost – Svatko ima svoje more
Učenici se u skupinama prisjećaju pjesama o moru koje znaju ili ih pronalaze pretražujući internetske stranice. Izrađuju Vennov dijagram i uspoređuju ih s pjesmom
Što sam ja tebi more. Iznose svoja zapažanja o sličnostima i razlikama
3. aktivnost – Čitati suvremeno
Učenici pretražuju internetske stranice i istražuju suvremenu poeziju, njezina obilježja i autore. Obrađuju pronađene podatke i predstavljaju ih ostalim učenicima.
4. aktivnost – Demistifikacija suvremene poeziju
Učiteljica dijeli skupinama preslike pjesama suvremenih autora koje je unaprijed pripremila. Pjesama treba biti više nego što je učenika u skupini da bi učenici mogli
napraviti izbor. Sve skupine dobivaju iste pjesme jer je važno čuti različita tumačenja iste pjesme.
Učenici čitaju pjesme i izaberu onu koja im se najviše svidjela. O izabranoj pjesmi pišu sastavak u kojemu opisuju svoj doživljaj pjesme, značenjima koja su iščitali iz
nje, na što ih je podsjetila -demistificiraju je.
5. aktivnost – Što je za nas pjesma
Učenici predstavljaju svoje izabrane pjesme tako što prvo pročitaju pjesmu, a onda pročitaju svoj sastavak o pjesmi. Ako je istu pjesmu izabrao još neki učenik,
onda i on čita svoj sastavak o pjesmi.
Svoje radove, zajedno s preslikama pjesama, stavljaju na pano ili neki drugi za to predviđeni prostor.
Učenici obilaze galeriju, čitaju tuđe uratke i lijepe komentare na željene sastavke.
7. aktivnost – Minuta za kraj
Učenici iznose svoje dojmove o suvremenoj poeziji.
Davati učenicima povratne informacije tijekom - komentiranje i razgovor o važnosti individualnog - međusobno komentiranje uradaka
aktivnosti i po završetku svake aktivnosti. pristupa pjesmi
Učiti kako učiti

IKT
uku A.3.1.
ikt A.3.2.
uku A.3.3.
uku D.3.2.
MIROSLAV KRLEŽA, ČEŽNJA
2 sata čitanka Snaga riječi 7, papiri A4 ili A5 formata

- tumačiti književni tekst na temelju iskustva i usporedbe s drugim tekstovima primjenjujući znanja o književnosti
- objasniti tematsku razinu teksta
- napisati pjesmu u prozi
- izražajno pročitati pjesmu
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Slobodno pisanje

Učenici pišu sve što ih podsjeća na pojam- čežnja. Ne čitaju što su već napisali, nego samo zapisuju sve misli i ideje koje im dođu potaknute zadanim pojmom. Pišu bez
prestanka 5 do 10 minuta (procjena učitelja/učiteljice) U tom vremenu ne trebaju odlagati olovku ili govoriti da su završili. Završili su kad istekne zadano vrijeme.
2. aktivnost – Razmjena misli u paru ili skupini
Učenici svoje zapise čitaju svom paru ili u skupini te razmjenjuju misli i dojmove o napisanom.
3. aktivnost – Slušamo i uspoređujemo
Učenici slušaju zvučni zapis pjesme u prozi Miroslava Krleže(dostupan na e-sferi). Iznose dojmove te uspoređuju svoj i piščev doživljaj čežnje.
Izdvajaju motive i oblikuju temu.
4. aktivnost – T-tablica
U paru ispunjavaju T-tablicu tražeći u tekstu elemente lirike i epike te objašnjavaju pjesmu u prozi kao književnu vrstu.
elementi lirike elementi epike

_________________________________
5. aktivnost – Moja pjesma u prozi

Učenici se vraćaju na tekst koji su napisali na početku sata. Izdvajaju motive i oblikuju temu svog teksta. Dorađuju i popravljaju svoj tekst dajući mu formu pjesme
u prozi.
6. aktivnost – Čitanje zidu
Kada završe rad na tekstu, odlaze ispred nekog zida u učionici gdje poluglasno čitaju tekst. Pogreške uočene za vrijeme čitanja označavaju ili odmah ispravljaju te se
vraćaju na svoja mjesta i rade završnu doradu teksta koju prepisuju na poseban papir.
7. aktivnost – Autorov stolac
Učiteljica u sredinu učionice stavlja jedan stolac (na koji prethodno može zalijepiti neki znak ili natpis da je to autorov stolac). Učenik koji sjedne u stolac, autor je
(pisac) koji drugim učenicima izražajno čita svoju pjesmu u prozi. Nakon svakog čitanja ostali učenici mogu komentirati pročitani uradak ili postaviti pitanje.
Svoje pjesme učenici stavljaju na pano ili u neki unaprijed dogovoren virtualni prostor.
- uputiti učenike u aktivnost - međusobno komentiranje uradaka

- samoispravljanje prilikom rada na tekstu
Učiti kako učiti

uku A.3.3.
osr A.3.2.
Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema. osr B.3.1.
uku D.3.2. Obrazlaže i uvažava potrebe i osjećaje drugih.
HRVATSKI VELIKANI – MARIJA JURIĆ ZAGORKA, TELEVIZIJSKA EMISIJA
4 sata čitanka Snaga riječi 7, DDS, televizijska emisija

- gledati i slušati televizijsku emisiju
- odgovoriti na postavljena pitanja/smjernice
- iskazati stav i razmišljanje o emisiji
- analizirati emisiju
- izraditi u skupini Kahoot
- napisati i objasniti značaj Marije Jurić Zagorke za hrv. književnost i kulturu
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Tko je Marija Jurić Zagorka?
a) Učitelj/učiteljica s učenicima razgovara o Mariji Jurić Zagorki, znaju li tko je ona, čime se bavila, koje je djelo napisala... Učenicima se pročita uvodni dio teksta u
čitanci, objasne se prema potrebi nepoznate riječi.
b) Učitelj/učiteljica daje učenicima smjernice/pitanja za gledanje emisije.
- Gledajući i slušajući emisiju izdvojiti neke zanimljivosti koje ste čuli.
(Kako je voditelj najavio/predstavio Mariju Jurić Zagorku? Koje „naj” titule nosi Zagorka? Koliko je redaka teksta Zagorka objavila u 60 godina književnoga i novinarskog
rada?)
- Navedite neke naslove prema kojima je podijeljena emisija.
- Kakvo je bilo Zagorkino djetinjstvo?
- Što ste zapamtili o njezinoj udaji, mužu i životu u Mađarskoj?
- Koje je oblike diskriminacije doživjela Marija Jurić Zagorka?
- Po čemu je Zagorka danas poznata? Navedite neke njezine romane.
- Kako je Zagorka živjela nakon Drugoga svjetskog rata.
- Kojom pjesmom završava emisija?
c) Gledanje televizijske emisije Hrvatski velikani: Marija Jurić Zagorka.
d) Unutar skupine učenici iznose svoje mišljenje o emisiji i činjenice koje su zapamtili iz njezina života.
2. aktivnost – Kamen na cesti
Učitelj/učiteljica s učenicima povede razgovor o nazivu njezine autobiografije i sa svime što su učenici čuli i vidjeli u emisiji. Zašto je od djetinjstva pa do smrti bila kamen
na cesti. Kome je smetala? Zašto? Razgovara se i o položaju žena u to doba i danas, o nazivu pionirka feminizma.
3. aktivnost – Televizijska emisija
a) Učenici u parovima naizmjence postavljaju pitanja i daju odgovore na pitanja u rubrici UČIMO (vrsta televizijske emisije, obilježja, humorističnost, obilježja biografije).
b) Učenik izrađuje umnu mapu s vrstama televizijskih emisija, obilježjima i navodi primjere iz televizijskoga programa. Zadatak je dostupan na e-sferi uz čitanku
Snaga riječi 7 – Doživi i tumači.
4. aktivnost – Tko najbolje pozna Zagorku?
Učenici u skupinama o svakoj cjelini emisije postavljaju najmanje pet pitanja kojima će provjeriti razumijevanje sadržaja televizijske emisije. Napravit će izbor, tj. suziti na
dva najbolja pitanja po cjelinama i zajedno sa svojim timom složiti ih u Kahoot. Učenici će odigrati kvizove ostalih skupina, zatim će zbrojiti svoje rezultate, a
učitelj/učiteljica će proglasiti pobjednike.
5. aktivnost - Pišemo
Učenici će u pisanome sastavku od 200 riječi objasniti Zagorkin doprinos hrvatskoj književnosti i cijeloj kulturi. Objasnit će zašto je Zagorka dugo bila prešućivana i
kritizirana. Zaključak pišu na temelju sadržaja emisije.

Razmjena informacija o učenju i rezultatima učenja. Vršnjačko vrednovanje 4. aktivnosti.

Učiti kako učiti
uku A.3.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u goo A.3.3. Promiče ljudska prava.
ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz goo A.3.4. Promiče pravo na obrazovanje i rad.
povremeno praćenje učitelja.  goo A.3.5. Promiče ravnopravnost spolova.
problema.
uku B.3.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje osr B.3.2. Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s
ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje. drugima.
osr B.3.4. Suradnički uči i radi u timu.
GOVORIMO HRVATSKI, RADIJSKA EMISIJA
3 sata čitanka Snaga riječi 7, DDS, radijska emisija

- izdvojiti i objasniti ključne pojedinosti iz svake radijske emisije
- uočiti empatijsko slušanje usmjereno na razumijevanje govornikovih osjećaja i potreba
- prepoznati ulogu radija kao medija
- objasniti izražajna sredstva radija
- usporediti radio s drugim medijima
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Volim li radio?
Učitelj/učiteljica s učenicima razgovara o radiju kao mediju: Slušate li radio? Gdje najčešće slušate radio? U koje doba dana najčešće slušate radio? Možete li slušati radio
i još nešto drugo uz to raditi? Koja je vaša omiljena radijska postaja?...
2. aktivnost – Govorimo hrvatski
a) Učenici slušaju tri kratke radijske emisije: U koju školu ideš?, Problemi s j i Haiku koje govore o pisanju i govorenju hrvatskoga jezika. Na e-sferi nalaze se poveznice na
emisije i učenici mogu pročitati značenja riječi lingvist i filolog.
Učenici slušaju i u skupinama bilježe što su doznali za svaku pojedinu emisiju. Učitelj/učiteljica upućuje učenike na jezične priručnike koji su dostupni online ili im donosi
na sat priručnike i učenici u njima mogu pronaći odgovore i napisati bilješke.
b) S učenicima se razgovara i o cilju emisije Govorimo hrvatski i bi li učenici mogli postati vjerni slušatelji te emisije.
3. aktivnost – Osobitosti radija
a) Na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7- Književni pojmovi dostupan je zanimljiv i poučan zapis o radiju kao mediju. Učenici ga mogu pogledati više puta i napisati sažetak o
radiju u obliku natuknica, grafičkoga prikaza, umne mape.
b) Učenici u parovima odgovaraju na pitanja u rubrici UČIMO: osobitosti radija kao medija, usporedba radija s drugim medijima.
4. aktivnost – Samo se srcem dobro vidi
a) Slušanje radijske emisije Samo se srcem dobro vidi na Portalu Baltazar (Carnet Meduza) https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/13559 . Nakon
slušanja emisije učenici iskazuju stav i razmišljanje o emisiji. Analiza emisije može se provesti putem priloženoga grafičkoga organizatora.
Tko u emisiji
sudjeluje?
Koji su
Koja je
problemi
poruka koju
spomenuti u
nam šalju
sugovornici? Što ste emisiji?
Navedite ih
saznali iz
emisije?
Kako ste se
Zašto je
osjećali dok
emisiija
ste slušali
snimljena?
emisiju??
b) Učenici u sljedećem koraku na temelju postavljenih pitanja objašnjavaju ulogu i zadaću radija i pišu svoje zaključke : Jesu li ovom radijskom emisijom koju ste danas
slušali ostvarene zadaće radija? Objasnite zašto je zvukom teže prenijeti osjećaje, raspoloženja, dojmove.
5. aktivnost – Naša radijska emisija
Učenici u skupinama osmišljavaju temu za radijsku emisiju:
- Što bi bila tema radijske emisije?
- Kako biste emisiju razradili?
 Tko bi bili vaši sugovornici?
 Kako bi se emisija zvala'
 Koje bi poruke poslala vaša emisija?
 Kako biste emisiju učinili zanimljivom?


Učiti kako učiti
uku A.3.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u osr B3.1. Obrazlaže i uvažava osjećaje i potrebe drugih.
ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz osr B.3.2. Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s
povremeno praćenje učitelja.  drugima.
uku A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju osr B.3.4. Suradnički uči i radi u timu.
problema. osr C.3.4.Razvija nacionalni i kulturni identitet
ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje. Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije
uku D.3.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u ikt A.3.2. Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima.
DARIO DUNATOV, IMAJU LI FILMOVI DOISTA „ROK TRAJANJA“? (KOMENTAR)

- razgovarati o pojmu „rok trajanja”
- zauzeti stav o temi
- diskutirati o temi
- usporediti stavove
- prisjetiti se obilježja kometara
- odigrati kahoot
- napisati komentar
- nacrtati mem
- kometirati radove drugih učenika
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Suradnička diskusija

Učenici objašnjavaju pojam „rok trajanja” potaknuti učiteljičinim pitanje što to znači i s čim sve mogu povezati taj pojam.
Učiteljica na ploču piše pitanje: Imaju li filmovi „rok trajanja”? DA-NE. Učenici rade u paru. Jedan učenik treba napisati razloge za DA, a drugi za NE. Kada završe,
formiraju skupinu od četiri učenika, usporede odgovore, prodiskutiraju o njima, korigiraju i predstave ostalim učenicima.
Učenici slušaju zvučni zapis kometara Daria Dunatova Imaju li filmovi „rok trajanja”? Iznose svoja zapažanja o stavu pisca i njegovim razmišljanjima o temi.
Uspoređuju ih sa svojim razmišljanjima. Neformalno diskutiraju o problemima koje uoče u tekstu. Prisjećaju se obilježja kometara.
3. aktivnost – Kahoot!
Učenici igraju kviz Kahoot (dostupan na e-sferi) i provjeravaju razumijevanje pročitanog teksta.
4. aktivnost – Iskazujemo svoj stav
Učenici pišu komentar na zadanu ili slobodnu temu prema zadanim smjernicama. Nakon toga stav koji su zauzeli u tekstu iskazuju crtajući karikaturu ili mem.
(Prijedlog mogućih tema- Škola na daljinu je škola budućnosti, Ali to nije sve..- mediji nas (ne)primjetno oblikuju, Učimo li za život)
5. aktivnost – Čitamo i uspoređujemo
Učenici čitaju svoje komentare i memove te međusobno komentiraju uspješnost prenesene poruke. Potaknuti pitanjima učitelja/ice zaključuju što su naučili iz
teksta kojega su napisali i po čemu je on drugačiji od ostalih koje su pisali.
Razgovaraju o ostalim načinima kako mogu iskazati svoj stav prema nečemu (karikature, viber ili sms poruke, mimikom…).
- davati učenicima povratne informacije tijekom - međusobno vrednovanje komentara i memova - vrednovanje komentara
aktivnosti i po završetku svake aktivnosti. - uspoređivanje stavova o filmovima
Učiti kako učiti

IKT
uku A.3.3.
ikt A.3.2.
uku A.3.4.
osr B.3.4.
4. Kritičko mišljenje Suradnički uči i radi u timu.sobni i socijalni razvoj
uku D.3.2.
MEDIJSKI TEKST U ČASOPISIMA ZA MLADE, MODRA LASTA
4 sata čitanka Snaga riječi 7, DDS, različiti tiskani i digitalni

časopisi za mlade

- objasniti reakciju na medijski tekst
- opisati usklađenost i svrhovitost sadržaja u različitim časopisima
- analizirati časopis za mlade prema smjernicama
- izraditi razredne novine
- izraditi naslovnicu časopisa u digitalnome alatu
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Časopisi za mlade
Na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7 – Čitaj i slušaj nalaze se fotografije časopisa Smib i Modra lasta i kratke informacije o časopisima. Učitelj/učiteljica mogu na sat
donijeti nekoliko časopisa npr. Smib, Modru lastu, Ok. Na sat se mogu donijeti i razni školski listovi za osnovne škole. Mogu se učenicima dati poveznice za najbolje
školske digitalne listove. Učenici u skupinama listaju/pregledavaju časopise i odgovaraju na pitanje Što im privlači pozornost u časopisima? Što posebno izdvajaju?
Zašto? Unutar skupine razgovara se o zanimljivim pojedinostima, fotografijama, naslovima...
2. aktivnost - Duplerica časopisa – sadržaj i grafička oprema
a) Učenici čitaju tekst u čitanci i s učiteljem/učiteljicom razgovaraju o pročitanome.
b) Na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7- Doživi i tumači dostupan je prikaz grafičkoga oblikovanja teksta s jasno označenim elementima. Učenici na zornome primjeru uče
što čini opremu u užem smislu: naslov, nadnaslov, podnaslov i opremu u širem smislu: Potpisi pod fotografije, međunaslovi, okvir. Razgovara se i o ulozi grafičkih
elemenata u časopisima.
c) Na primjeru u čitanci pronaći i izdvojiti opremu u užem i širem smislu te objasniti kako tekst i fotografija postaju novinska stranica.
3. aktivnost – Analiza časopisa za mlade
Učenici se ponovno vraćaju na časopise koje su dobili u 1. aktivnosti i analiziraju ih prema pitanjima u ribrici Učimo. Osim toga učenici zapisuju koje su teme zastupljen
eu časopisu i zaključuju koje tebe zanimaju učenike , a možda u časopisu nisu zastupljene. Skupine iznose rezultate rada.
4. aktivnost – Izrada razrednih novina
Učenici u skupinama izrađuju razredne novine. Prije početka rada dogovaraju se o mogućem sadržaju, zaduženjima, fotografijama, ilustracijama. Npr. 1. skupina piše o
uspjesima učenika razreda u školi ; 2. skupina o izvanškolskim aktivnostima i uspjesima, 3. skupina piše intervju s učenikom koji se u nečemu posebno istaknuo, 4.
skupina piše prikaz neke knjige/filma, 5. skupina radi zabavnu stranicu s rebusima, križaljkom... Pri izradi stranica učenici primjenjuju znanje o grafičkome oblikovanju
stranica.
5 . aktivnost – Najljepša naslovnica časopisa
Učenici u četveročlanim skupinama osmišljavaju izgled naslovnice časopisa . Daju ime svojemu časopisu, posebnu pozornost obraćaju na grafički izgled, i odabir
fotografija, naslove, fotografije, podnaslove i okvire. Kako bi uspješno oblikovali naslovnicu, preporučit ćemo im dva jednostavna i besplatna alata za grafičko
oblikovanje: PIKTOCHART i CANVU. Na e-sferi uz čitanku Snaga riječi 7- Promišljaj i stvaraj nalaze se poveznice na alate.



Učiti kako učiti
uku A.3.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora,
transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema..  drugima.
uku A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju osr B.3.4. Suradnički uči i radi u timu.
problema.
uku A.3.4. Učenik kritički promišlja i vrednuje ideju uz podršku učitelja. Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije
Poduzetništvo
Pod A.3.3. Upoznaje i kritički sagledava mogućnost razvoja karijere i
profesionalnoga usmjeravanja.
ALEKSANDAR ANTIĆ, LUD ZA NJOM
4 sata Čitanka Snaga riječi 7, internet, tablet, nastavni listići
- istražiti obilježja glazbenih žanrova

- interpretirati prema zadanim odrednicama svoju omiljenu pjesmu
- objasniti pojam popularne glazbe
- slušati, čitati i razgovarati o pjesmi Lud za njom
- usporediti ljubavne pjesme književnika s ljubavnim pjesmama popularne glazbe
- slušati popularne ljubavne pjesme
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Glazbeni žanrovi

Rad u skupinama (ili u parovima) ovisno o veličini razrednog odjela: svaka skupina (ili par) istražit će jedan glazbeni žanr (nastavni listić 1).
Žanrovi koje istražuju su: pop, rock, metal, punk, hip-hop, rap, blues, jazz, soul, disco, techno.
Nakon istraživanja slijedi izlaganje.
2. aktivnost – Omiljena pjesma i izvođač

Svaki učenik treba navesti svoju omiljenu pjesmu i izvođača. Ispuniti nastavni listić (nastavni listić 2) na temelju kojega će svatko predstaviti izabranu pjesmu. Učenici
trebaju podatke o izabranoj pjesmi, žanru, izvođaču pronaći na internetu jer vjerojatno ne znaju sve podatke o pjesmi koju vole. Svatko će predstaviti svoju izabranu
pjesmu tako da prvo razredu puste dio videospota – razred treba reći što zna o toj pjesmi, a onda slijedi izlaganje pojedinca.
3. aktivnost – Popularna glazba
Rad u skupini: učenici trebaju istražiti koje su pjesme trenutno na top ljestvici popularnosti u svijetu i kod nas. Prokomentirati i porazgovarati što misle zašto neka
pjesma postane hit. Jesu li važni tekstovi pjesama? Što ih više zaokupi glazba ili stihovi?
Razgovorom se dolazi do pojma popularna glazba (prema čitanci).
4. aktivnost – Lud za njom – gledanje spota, čitanje pjesme
Učitelj/učiteljica učenike pita znaju li nešto o grupi The Beat Fleet TBF. Znaju li njihove pjesme?
Učenici gledaju spot pjesme Lud za njom: https://youtu.be/r31NHSJsWDU
Analiziraju pjesmu (čitanka Snaga riječi 7) prema nastavnom listiću (nastavni listić 3). Učenici uspoređuju svoje odgovore s drugima i razgovaraju o pjesmi.
5. aktivnost – Ljubavne pjesme
Rad u skupinama: svaka će skupina odabrati dva ljubavna teksta popularne glazbe i usporediti ih s pjesmama Jure Kaštelana Volio bih da me voliš i Zvonimira Goloba Sve
ruže svijeta. Svaka će skupina navesti sličnosti i razlike pjesama te napisati zaključak.
Slijedi izlaganje svake skupine.
6. aktivnost: Slušanje popularne glazbe
Svaka skupina bira nekoliko pjesama popularne glazbe te slijedi slušanje u razredu. Učenici mogu birati najljepši tekst poslušanih pjesama.
sve aktivnosti. skupinama (aktivnosti 1., 3., 5., 6.). Samovrednovanje
(aktivnosti 2., 4.).

- rad na tekstu

Nastavni listić 1
GLAZBENI ŽANR: Kada i gdje nastaje:
Obilježja:
Najpoznati je pjesme : Izvođači (pjevačice, pjevači, grupe)

Moja omiljena pjesma je:
Nastavni listić 2
Pjeva ju:
Kada bih ju interpretirao/interpretirala na satu

Hrvatskoga jezika:
Riječi moje omiljene pjesme: Tema:__________________________________
Motivi:_________________________________
Pjesničke slike:
_________________________________________________
_________________________________________________
__________________________________
Stilska sredstva:
_________________________________________________
_________________________________________________
__________________________________
Stih: ___________________________________
Strofa: _________________________________
Vrsta lirske pjesme: ______________________

Nastavni listić 3
KAKO MI SE PJESMA SVIDJELA:

Aleksandar Antić
Lud za njom
Izvođač: The Beat Fleet
Manje poznate riječi (i objašnjenja):

TEMA PJESME:
MOTIVI
Stihovi koji govore o zaljubljenosti:
Refren pjesme:
Vrste rima Vrsta pjesme

KREŠIMIR ZIMONIĆ- CRNO –BIJELA ZLATKA
3 sata čitanka Snaga riječi, tableti, A3papiri

- opisati ulogu popularne glazbe u izražavanju identiteta
- obrazlažiti idejnu razinu teksta
- istražiti pojmove kultura i supkultura
- objasniti postojanje različitih supkultura
- tumačiti likove stripa
- izraditi grafički organizator o subkulturama
- obrazložiti vlastito mišljenje I stajališta
- smisliti i izvesti scensku improvizaciju
- raspravljati na zadanu temu
- iznositi svoje stavove
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Crno-bijeli svijet

Učenici gledaju spot Crno-bijeli svijet skupine Prljavo kazalište. Ispred sebe imaju i riječi pjesme.
Razgovaraju o tekstu I glazbi pjesme te vremenu kada je nastala ( novi val, punk) Objašnjavaju stihove- moja bijela djevojka…mama., tata, pas I kravata rata-rata-
rata. Određuju zvuk I ritam pjesme u odnosu na tekst i temu. Objašnjavaju naslov pjesme i izriču svoj stav o tome.
2. aktivnost – Čitaju strip crno-bijela Zlatka
Uspoređuju ga sa skladbom Crno-bijeli svijet: što bi u pjesmi Prljavog Kazališta bila bijela, a što crna Zlatka. Obrazlažu svoje odgovore. Objašnjavaju preneseno
značenje šarene Zlatke. Prepoznaju obilježja stripa.
3. aktivnost – Izrada grafičkog organizatora
U čitanci čitaju objašnjenja pojmova kultura i supkultura. U skupinama pretražuju internet, traže podatke o vrstama supkultura i njihovim obilježjima. Stavljaju
supkulturu I kulturu u suodnos. Sažimaju podatke i izrađuju grafički organizator na A3 papiru u kojemu ih prikazuju. Svaki pojam treba biti i oprimjeren. U
predstavljaju svojih uradaka mogu puštati glazbu ili prikazati fotografije pripadnika određene subkulture te objasniti specifičnosti.
4. aktivnost – Supkulture oko nas – scenske improvizacije
U skupinama promišljaju pripadaju li oni sami ili netko njima blizak određenim supkulturama. Objašnjavaju na temelju čega su to zaključili i koje vrijednosti
promiču ti pojedinci ili skupine. Iskazuju svoj stav prema tome. Mogu li se pojedinci koji ne pripadaju niti jednoj skupini definirati kao šarena Zlatka? Smišljaju
kratke scenske improvizacije u kojima prikazuju pripadnike supklture koju su prepoznali u svojoj blizini.
Učenici organiziraju tribinu na kojoj raspravljaju o omogućim temama:
Supkulture (ni)su bogatsvo svakog društva.
Odnos pojedinaca prema pojedinim supkulturama je (ne)prihvatljiv.
- davati učenicima povratne informacije tijekom - vršnjačko vrednovanje grafičkog organizatora

aktivnosti i po završetku svake aktivnosti. - međusobno komentiranje scenskih improvizacija
Učiti kako učiti

IKT
uku A.3.1.
ikt A.3.2.
Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima.
uku A.3.3. Građanski odgoj
3. Kreativno mišljenje goo A.3.3.
Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema. Promiče ljudska prava.
uku A.3.4. Osobni i socijalni razvoj
4. Kritičko mišljenje osr B.3.1.
Učenik kritički promišlja i vrednuje ideje uz podršku učitelja. Obrazlaže i uvažava potrebe i osjećaje drugih.
uku D.3.2.
STEPHENIE MEYER, SUMRAK
5 sati čitanka Snaga riječi, e- sfera, tableti, mobiteli,

internet, Mentimeter- digitalni alat

- objasniti pojam predrasude
- razgovarati o predrasudama u svakodnevnom životu
- analizirati povezanost misli,emocija I ponašanja
- odrediti problem u tekstu na tematskoj razini
- istražiti pojam popularna kultura
- objasniti popularanu kulturu u drugim umjetnostima
- usporediti popularnu kulturu i visoku kulturu
- oblikovati uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnosst I originalnost
- komentirati uratke drugih učenika
- napisati zaključak
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Što su stereotipi

Potaknuti pitanjem učenici razgovaraju o vampirima. Postoje li ili su praznovjerje. Učenici crtaju kako zamišljaju vampira i pridružuju mu na crtežu osobine.
Nekoliko učenika pokaže ostalim učenicima svoj crtež i pridodane osobine. Učiteljica im pokaže fotografiju Edwarda (Robert Pattinson) iz Sumrak sage uz komentar
da je i on „vampir” i liči li na vampire koje su nacrtali.
Objašnjavaju pojam predrasuda- iskrivljene slike o pojedincima ili određenim skupinama ljudi (na temelju fizičkog izgleda, i/ ili psiholoških osobina.). Navode
predrasude s kojima su se susretali.
2. aktivnost – Slušamo tekst
Učenici slušaju zvučni zapis teksta Stephenie Meyer Sumrak (dostupan na e-sferi). Iskazuju dojmove. Određuju temu prvog i drugog teksta te ih uspoređuju.
Razgovaraju o Bellinom i Edwardovom odnosu u prvom i u drugom tekstu. Objašnjavaju zašto mu je odluka da ostavi Bellu najteža u sto godina.
3. aktivnost – Gledamo filmski isječak
Učenici gledaju filmski isječak iz filma Mladi mjesec, dio o kojemu govori književni ulomak (dostupan na YouTubeu- Edward leaves Bella, scene). Iznose dojmove o
pogledanom isječku. Analiziraju unutarnja stanja Belle I Edwarda. Iznose svoje stavove o Edwardovoj odluci da napusti Bellu i odrekne se ljubavi.
4. aktivnost – Rad u skupinama
Sve skupine dobivaju iste zadatke:
1. Navedite kojim se problemima na tematskoj razini, a koji su ljudima oduvijek bili izazov, bavi ovaj tekst te iskažite svoje mišljenje i stav o istima.
2. Pokušajte objasniti zašto je Sumrak saga postala toliko popularna?
3. Istražite pojam popularna kultura. Objasnite ga na primjeru iz područja, glazbe, likovne kulture i mode.
4. Zašto prevladava mišljenje da je ono što pripada popularnoj kulturi manje vrijedno u umjetničkom smislu od visoke kulture?
Učenici pretražuju internet, obrađuju pronađene podatke i samostalno izabiru jedan od ponuđenih načina kako će predstaviti dobivene podatke.
a) Radijska emisija o popularnoj kulturi
b) Okrugli stol s izmišljenim gostima
c) Rubrika u novinama Popularna kultura s opremljenim novinskim člancima koji odgovaraju na pitanja i fotografijama
d) Rezultati istraživanja kroz scenske improvizacije
5. aktivnost – Prezentacija i razgovor o rezultatima istraživanja
Učenici prezentiraju rezultate istraživanja. Nakon toga raspravljaju o iznesenim zaključcima i izvode krajnje zaključke.
6. aktivnost – završna riječ
Učenici u alatu Mentimeter (Word Cloud) iskazuju svoje mišljenje o održanim satima, što su naučili, što mogu primijeniti u životu ili nešto drugo što učiteljica želi
saznati kao povratnu informaciju.
- uputiti učenike u aktivnost. - vršnjačko vrednovanje - vrednovanje istraživanja i prezentacija prema

- uspoređivanje zapažanja unaprijed danim sastavnicama
Učiti kako učiti

IKT
uku A.3.1.
ikt A.3.2.
osr A.3.2.
uku A.3.3.
Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema. Građanski odgoj goo A.3.3.
uku A.3.4. Promiče ljudska prava.
uku D.3.2.
BOŽICA JELUŠIĆ, MOZART - ZVJEZDANO DIJETE I MILOŠ FORMAN, AMADEUS
6 sati Čitanka Snaga riječi 7, DDS, digitalni alati , nastavni

listići
- pripovijedati zamišljenu priču o dječaku s fotografije

- izraditi karticu s tvrdnjama o Mozartu
- razgovarati o tekstu Mozart – zvjezdano dijete
- slušati Mozartove skladbe, iznositi zapažanja te istražiti kako su nastale
- gledati igrani film „Amadeus”
- iznositi zapažanja o filmu
- izraditi interaktivnu pozivnicu za film
- pisati sastavak trodijelne strukture „Mozartov portret”
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Dječak s fotografije

Rad u skupinama:
Učenicima se projicira fotografija portreta P. A. Lorencanija: Mozart (učenicima se ne govori tko je na fotografiji). Zadatak skupine je ispričati priču o dječaku: tko je on,
kada je živio, gdje je živio, tko su mu bili roditelji, čime se bavio, kako je provodio dane.
Svaka skupina ispričat će svoju priču.
Tada se otkriva tko je na fotografiji. Slijedi razgovor znaju li što o Mozartu.
2. aktivnost – Točno - netočno
Rad u skupinama: svaka skupina proučit će biografiju W. A. Mozarta ( na internetu) – na kartici će napisati 10 tvrdnji od kojih sve neće biti točne. Svoju karticu s
tvrdnjama daju drugoj skupini koja odgovara pored tvrdnji : točno ili netočno. Svi odgovori se na kraju analiziraju i učenici pamte činjenice iz Mozartovog života i
razgovaraju o njemu.
3. aktivnost – Čitanje teksta
Učiteljica najavljuje čitanje priče B. Jelušić Mozart – zvjezdano dijete.
4. aktivnost – Je li mali Mozart bio sretan

Učenici ispunjavaju nastavni listić 1.
Slijedi uspoređivanje odgovora i izošenje mišljenja o tvrdnji: Je li Mozart bio sretan dječak?
5. aktivnost – Uživajmo u glazbi

Učenici će poslušati 5 Mozartovih skladbi (nastavni listić 2). Nakon svakog slušanja popunjavaju tablicu, ali još ne znaju naziv skladbe. Kada odslušaju svih 5 skladbi,
učiteljica će im podastrijeti nazive skladbi.
6. aktivnost: Mozartovi fanovi

Rad u skupini:
Na temelju naziva skladbi koje im je otkrila učiteljica, svaka skupina treba istražiti jednu skladbu ( Mala noćna muzika, Turski marš, Kraljica noći, Figarov pir, Requiem) –
kada je nastala, o čemu govori, ima li neka zanimljivost o njoj, kako ju je Mozart stvarao. Svaka će skupina prije svoga izlaganja pustiti kratki isječak skladbe, a onda
ostalim skupinama izložiti što su saznali.
7.aktivnost: Amadeus
Slijedi najava i gledanje filma M. Formana Amadeus.
8. aktivnost: Interpretacija filma

Razgovor o dojmovima koje je film ostavio na učenike. Zapažanja o filmu učenici će napisati na nastavnom listiću (nastavni listić 3).
Uspoređivanje i analiziranje odgovora. Učenici mogu odigrati kviz o filmu (DDS Snaga riječi 7 ).
9. aktivnost: Pozivnica za film

Rad u paru: Učenici u paru osmišljavaju interaktivnu pozivnicu za film – u alatu Thinglink.
10. aktivnost: Mozartov portret

Učenici su tijekom svih aktivnosti upoznali lik i djelo velikog umjetnika. Zadatak je prikazati Mozarta u sastavku trodijelne strukture.
Uputiti učenike u aktivnosti. Analizirati i komentirati Učenici vrednuju rad skupine uspoređujući je s drugim Mozartov portret – sastavak trodijelne strukture
sve aktivnosti. skupinama (aktivnosti 1., 2., 6.). Učenici uspoređuju
svoja zapažanja o tekstu i filmu (nast. listić 1,3).

- rad na tekstu

Nastavni listić 1
Božica Jelušić Slažeš li se s tvrdnjom iz naslova da je Mozart bio zvjezdano dijete?
Mozart zvjezdano dijete
Misliš li da je Mozart imao vrijeme za igranje i druženje s Kamo je sve Mozart putovao?
djecom?
Što saznajemo o Mozartovom karakteru?
U čemu se sastojala njegova darovitost, genijalnost?
Je li Mozart bio sretan?

Nastavni listić 2
SLUŠAMO
MOZARTA
osjećaji koje je glazba u meni ocjena koju dajem skladbi znak/crtež kojim bih skladbu naziv skladbe
pobudila označio/označila (učiteljica će mi kasnije otkriti)
Nastavni listić 3
Igrani film „Amadeus“
Dopuni podatke o filmu:
REDATELJ:
GLUMCI:
Godina proizvodnje:
Je li u filmu prikazana Mozartova darovitost i genijalnost? Pojasni.

Izrazi svoj dojam o filmu:
Tvoja zapažanja o kostimografiji i scenografiji:

Koje si Mozartove skladbe prepoznao/prepoznala u filmu?
Kako ti se svidio prikaz Mozarta u filmu? Odnos Mozarta i Salierija nema povijesnu pozadinu. Što misliš kako je prikazana
zavist i suparništvo u ovom filmu?
STEPHEN DALDRY, BILLY ELLIOT
4 sata čitanka Snaga riječi 7, DDS, film, radijska emisija

- sudjelovati u igri zid predrasuda
- objasniti svoju reakciju na film
- usporediti reakcije različitih primatelja na film
- suprotstaviti se stereotipima i predrasudama
- napisati svoje mišljenje o stereotipima i predrasudama
- iskazati stav i razmišljanje o radijskoj emisiji
OPIS AKTIVNOSTI
1. aktivnost – Zid predrasuda
a) Učitelj/učiteljica razgovara s učenicima o tome kako često stavove prema drugim ljudima usvajamo nesvjesno. Na stavove može utjecati obitelj, prijatelji, mediji... Vrlo
rano djeca mogu početi odbacivati i omalovažavati osobe koje se od njih razlikuju po spolu, sposobnostima, običajima, kulturi, rasi, vjeri... Često se donose zaključci o
osobama koje zapravo ne poznajemo. Koji su to stavovi npr. vezani za muška ili ženska zanimanja, odgoj dječaka i djevojčica...?
b) Učitelj/učiteljica donosi na sat šest kutija cipela. Na kutijama su napisani pripadnici određenih skupina: ŽENE, MUŠKARCI, PLAVUŠE, POLITIČARI ,POLICAJCI, OVISNICI.
Učenicima se podijele papiriće na koje će učenici napisati svakom pripadniku skupine jednu „tipičnu“ osobinu. Od svih kutija načini se zid tako da se svaka opeka zida
može pročitati. Nakon gradnje zida otvara se jedna po jedna kutija, čitaju se njihove navedene osobine za pojedinu skupinu i razgovara se o tome. Razgovor se nastavlja
tako da učitelj/učiteljica postavlja pitanja poput Poznate li nekoga od tih pripadnika pojedine skupine? Kako tumačiš zid? ... Razgovorom se razbija zid predrasuda o
pojedinim skupinama.
b) Učitelj/učiteljica upućuje učenike na gledanje filma uz smjernice (fabula filma, tema, vrijeme radnje, muški likovi u filmu...). Učenicima se prije gledanja filma
objasne/protumače pojmovi stereotipi i predrasude.
2. aktivnost – Tumačimo Billy Elliota
a) Učitelj/učiteljica s učenicima razgovara o gledanome filmu (pitanja iz rubrike razgovaramo o gledanome, Učimo)
b) Učenici u četveročlanim skupinama razgovaraju odgovarajući na pitanja iz rubrike Promišljamo i povezujemo.
c) Učitelj/učiteljica postavlja pitanja o tome kako se možemo suprotstaviti stereotipima i predrasudama, o ravnopravnosti žena i muškaraca, imamo li pravo biti
drukčiji...
3. aktivnost – Moje mišljenje
a) Učenici biraju zadatak pisanja:
1. Napiši što misliš o Bilyjevu ocu i njegovoj sposobnosti da prihvati sina onakvim kakav jest. Pretpostavi što bi se dogodilo da se njegov otac suprotstavio njegovoj želji i
talentu. Što bi se dogodilo s Billyjem da nije slijedio svoje snove i postao ono što želi. Svoje mišljenje napiši u 150 do 200 riječi.
2. Pretpostavi što se dogodilo s Billyjem u budućnosti. Napiši svoje mišljenje o važnosti bavljenja zanimanjem kojem smo skloni i u kojemu uživamo. Svoje mišljenje
napiši u 150 do 200 riječi. Napiši što misliš o Billyjevu odabiru hobija i zanimanja.
3. Napiši Billyju pismo od 150 do 200 riječi i otkrij mu svoje planove za budućnost. Ispričaj mu imaš li i ti problema u okolini s bilo kojim oblikom diskriminacije.
4. aktivnost – Oni i one
Učenici mogu i poslušati radijsku emisiju učenika OŠ „Ivan Goran Kovačić“ Slavonski Brod Oni i one koja govori o stereotipima i predrasudama. Emisija je
dostupna na Portalu Baltazar (Carnet Meduza) na poveznici https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/12870
Nakon slušanja emisije razgovara se o stereotipima i predrasudama. Učenici izražavaju vlastiti stav i razmišljanje o radijskoj emisiji. Razgovara se i o tome jesu li učenici
nakon svih aktivnosti unaprijedili svoje vrijednosne sudove.


Učiti kako učiti
uku A.3.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u goo A.3.3. Promiče ljudska prava.
ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz goo A.3.5. Promiče ravnopravnost spolova.
povremeno praćenje učitelja.  Osobni i socijalni razvoj
problema.
uku D.3.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u drugima.
različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć. Zdravlje
B.3.3.B.Povezuje samopoštovanje s rizičnim ponašanjem.

Pripreme Snaga+riječi+7

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pripreme Snaga+riječi+7

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

DANIEL PENNAC, DESET PRAVA ČITATELJA

Vremensko trajanje aktivnosti vrijeme ostvarivanja sredstva, pomagala, alati

4 sata čitanka Snaga riječi 7, DDS, ulomci iz djela, nastavni

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI na razini aktivnosti

1. aktivnost – Pogodi što čitamo

3. aktivnost – Slušanje/čitanje teksta

ZAŠTO ČITATI PRAVA ČITATELJA DOBROBITI ČITANJA

5. aktivnost – Izrada postera

6. aktivnost – Anatomija knjige

7. aktivnost – Popis izvrsnih knjiga

Povratne informacije tijekom aktivnosti i po Samoprocjena uspješnosti u svim zadatcima koje

Osobni i socijalni razvoj

Vremensko trajanje aktivnosti vrijeme ostvarivanja sredstva, pomagala, alati

3 sata A 3 papiri, mali samoljepljivi papirići, preslik

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI na razini aktivnosti

1. aktivnost – Bez riječi

2. aktivnost – Dvostruki dnevnik

4. aktivnost – Blackout poezija

5. aktivost – Obilazak galerije

vrednovanje za učenje vrednovanje kao učenje vrednovanje naučenoga

- objasniti učenicima kako napisati/oblikovati - razgovor o važnosti komunikacije i važnosti

- davati učenicima povratne informacije tijekom

POVEZANOST S MEĐUPREDMETNIM TEMAMA

Blackout poeziju izradili su učenici 7. c razreda OŠ Jagode Truhelke iz Osijeka

Vremensko trajanje aktivnosti vrijeme ostvarivanja sredstva, pomagala, alati

5 sati Čitanka Snaga riječi 7, tablet,internet, papir A3,

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI na razini aktivnosti

- razgovarati o omiljenim digitalnim igrama

1. aktivnost – Omiljene digitalne igre

5. aktivnost – Djeca i mobiteli

6. aktivnost: Čitanje teksta „Digitalna demencija“

7.aktivnost: Razgovaramo o digitaloj demenciji

8. aktivnost: Utjecaj digitalne tehnologija na društvo

9. aktivnost: Pisanje komentara

POVEZANOST S MEĐUPREDMETNIM TEMAMA

Učiti kako učiti Osobni i socijalni razvoj

Uporaba informacijsko – komunikacijske tehnologije

Zaključak (zašto je bilo važno pročitati ovaj tekst):

Vremensko trajanje aktivnosti vrijeme ostvarivanja sredstva, pomagala, alati

4 sata čitanka Snaga riječi 7

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI na razini aktivnosti

- napisati pjesmu s pomoću zadanih riječi

- izvesti zaključak o važnosti slobode svakog pojedinca

- izraziti svoj stav o temi putem slam pjesme

1. aktivnost – Pisanje s pomoću zadanih riječi

4. aktivnost – O čemu razmišlja „fin i slobodan čovjek”?

7. Aktivnost – Slamati na najjače

vrednovanje za učenje vrednovanje kao učenje vrednovanje naučenoga

Osobni i socijalni razvoj

Vremensko trajanje aktivnosti vrijeme ostvarivanja sredstva, pomagala, alati

4 sata Čitanka Snaga riječi 7, e-sfera, papirići s napisanim

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI na razini aktivnosti

- protumačiti izabrane misli iz teksta na temelju svojega iskustva

1. aktivnost – Složiti pjesmu

vrednovanje za učenje vrednovanje kao učenje vrednovanje naučenoga

Osobni i socijalni razvoj

Vremensko trajanje aktivnosti vrijeme ostvarivanja sredstva, pomagala, alati

4 sata čitanka Snaga riječi 7, DDS

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI na razini aktivnosti

vrednovanje za učenje vrednovanje kao učenje vrednovanje naučenoga

POVEZANOST S MEĐUPREDMETNIM TEMAMA

Osobni i socijalni razvoj

Vremensko trajanje aktivnosti vrijeme ostvarivanja sredstva, pomagala, alati