14 3 Sat - Novi Vijek

12.
tema: POVIJESNI RAZVOJ PP
SREDNJI VIJEK
I
INDUSTRIJSKO DOBA
Građevinski fakultet – Diplomski studij – kolegij: PROSTORNO PLANIRANJE 64 1
12. tema: POVIJESNI RAZVOJ PP
1
SREDNJI VIJEK
VI – XVI st.
Razdoblje srednjeg vijeka počinje:

1. 476. g. pad Zapadnoga Rimskoga Carstva
2. 529. g. zatvorena posljednja klasična akademija u Ateni,
utemeljen benediktinski red u Italiji,
a završava:
• 1453. g. pad Carigrada
• 1492. g. otkriće Amerike
• 1517. g. početak reformacije
GRADOVI SREDNJEG VIJEKA
Tipologija srednjovjekovnoga grada
prema mjestu nastanka

1. gradovi antičkoga naslijeđa;
• kontinuitet rimskoga grada: Firenca, Bologna, Lucca, Pistoia, Verona,
Piacenza;
• ugradnja grada u rimske građevine: Tours, Arles, Split;
• novi gradovi na antičkim temeljima: Strasbourg, Bordeaux, Rouen;
• očuvanost rimskoga položaja: Avenche, Urbisaglia, Ljubljana
2. gradovi nastali oko nekih žarišta (crkva, samostan, utvrda);
3. gradovi na povoljnim mjestima (na brežuljcima, uz vodu).
prema centričnosti
• monocentrični gradovi
• bicentrični (dvojni) gradovi (Carcassone, Budimpešta, Zagreb)
• policentrični gradovi (Reims, Hiledsheim)
2
Posjed dobiven za vojnu službu ili drugu obvezu u srednjem vijeku nazivao se feud ili leno.
Trakošćan – dvorac
13. st

Istočno Rimsko carstvo - BIZANT
717. god. 1025. god.
1265. god.
3
Konstantinopol - Carigrad – XII. st.
U bitkama za obnovu Carstva koje će trajati sve do 1261. godine pobjednik će postati Nicejsko
Carstvo sa svojim carem uzurpatorom Mihajlom Paleologom koji će osnovati posljednju bizantsku
vladajuću dinastiju.
Nakon njegove smrti državom će vladati s kratkim prekidima nesposobni, neaktivni carevi koji ništa
ne poduzimaju protiv turskih i srpskih osvajanja.
Rezultat toga postaje pad Carigrada 1453. godine.
Posljednje Carstvo koje preuzima direktno nasljedstvo od starog Rimskog Carstva će umrijeti kada
vladar Trapezunta potpisuje bezuvjetnu kapitulaciju svoje države 1461. godine osmanskom
sultanu Mehmedu II.
Planiranje srednjovjekovnoga grada
1. nepravilni i spontano nastali gradovi

2. novoutemeljeni planirani gradovi u vojne, kolonizacijske i
trgovačke svrhe:
• a) pravilna geometrijska (ortogonalna) planimetrija;
• b) bastide i borgade - naziv bastide u Francuskoj i
Engleskoj, a borgade (castelli, franchi) u Italiji.
Srednjovjekovno urbanističko zakonodavstvo
- sigurnost života u gradu;

- podizanje i održavanje gradskoga zida;
- zaštita od požara;
- izgradnja duž ulica i održavanje ulica;
- zabrana izbočina na zgradama prema ulici
- Prag, 1313. g. -potrebna dozvola za izgradnju ili dogradnju
- Genova - propis za zgrade prema luci
4
Srednjovjekovni hrvatski gradovi
Srednjovjekovni gradovi prema načinu nastanka
Kontinuitet iz antike
• kulturno-etnički i smještajni kontinuitet: Poreč, Pula, Rab, Zadar,

Trogir;
• kulturno-etnički kontinuitet: Split/Salona, Dubrovnik/Epidaurus;
• kontinuitet imena: Sisak/Siscia, Senj/Senia, Knin/Ninia,

Makarska/Muccurum;
• kontinuitet mjesta: Nin, Skradin, Osijek
DUBROVNIK
Grad osnovan u 7. st., kada su se Latini iz grada Epidauruma (južnije od Dubrovnika -

današnji Cavtat), sklonili pred navalom Avara i Slavena na hrid Laus, što znači stijena
Kasnije su ti isti Slaveni izgradili naselje na južnim padinama brda Srđ, na kopnu preko puta
hridi i nazvali ga Dubrava, što znači šuma duba (hrasta).
Tijekom vremena su se naselja sve više povezivala, da bi se potpuno spojila u 11. st., nasuvši
uski kanal, što ih je dijelio (današnja ulica Placa, tj. Stradun), a u 12. st. i 13. st. zaštitivši se
potpuno obrambenim zidinama.
5
Prvo i drugo proširenje dolaskom izbjeglica iz Epidaurusa - 7 st.
9.-10. st. - Treće proširenje 10.-11. st. - Četvrto proširenje
6
RENESANSA
Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i

umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Vremenski se određuje od 14. stoljeća u Italiji do 16. stoljeća u

ostatku Europe.
Ona je jedan od najkrupnijih pokreta u kulturi zapadne Europe,

koji je doveo do preokreta u znanosti, filozofiji, književnosti i
likovnim umjetnostima.
Italija je zemlja u kojoj je umjetnost renesanse našla svoj najviši

izraz, jer je u njoj najprije došlo do razvoja gradova i gomilanja
bogatstva u pojedinim građanskim porodicama.
• Renesansa je prvo razdoblje u povijesti umjetnosti koje je bilo svjesno

svoga postojanja i (preporod). U ovom razdoblju antika je smatrana
vrhuncem čovjekovih stvaralačkih snaga,
• Renesansa u Italiji i Nizozemskoj, a zatim u Njemačkoj i Francuskoj.
• Nosioci te nove kulture bili su humanisti koji su kulturu usmjerenu prema

čovjeku suprotstavljali skolastičkoj nauci i teologiji.
• Umjetnik ne samo da je bio prijatelj humanista, filozofa i književnika nego je

i sam bio univerzalno obrazovan i svestran stvaralac. Mnogi su bili
istovremeno arhitekti, kipari, slikari, znanstvenici i pjesnici.
• Razvija se znanost, posebice matematika, fizika i astronomija (Nikola

Kopernik, Galileo Galilei, Giordano Bruno, …).
• Visoka renesansa (XVI st) je vrijeme kada se prestaju utvrđivati gradovi jer
su nastali topovi s eksplozivnim punjenjem i obrambeni zidovi postaju
suvišni.
• Jačaju gradovi kao Rim, a pogotovo Venecija
7
Najizrazitije individualnosti u gradnji iskazali:
Leonardo Da Vinci
Antonio Averulino – Il Filarete
Leon Batista Alberti
Francesco Di Giorgio Martini
Andrea Paladio
(pripada XVI. st.)
Leonardo da Vinci
1452 - 1519
Sintetizirao ideje starijih teoretičara.

(koristio, komentirao njihove rukopise)
1. Urbanizam L. da Vincija zauzima posebno mjesto

Sposobnosti koje su prekoračile njegove vrijeme
2. Nije ostavio traktat o urbanizmu, ali njegove teorije,

koje su išle od ekonomije i društva do tehnike i
estetike, ostale jasne u studijama i kodeksima
3. Leonardov grad nije rezultat općeg planiranja, već

specifičan rezultat posebne urbanističke kompozicije.
8
1. Do urbanizma došao kroz dva pravca:

• Osmatranjem glavnih principa ekonomskih, društvenih i
higijenskih problema i
• Osnovnih principa hidraulike i inženjerstva, primjenjivih
uz estetske koncesije.
2. Ispravljanje i regulacija rijeka (Arno) su regionalnog karaktera

- uloga hidraulike ima estetsku i konstitutivnu ulogu.
3. U Vindzorskom kodeksu, Leonardo daje grad zamišljen na

dva kata, od kojih su na na gornjem ulice koje sa kanalima iz
donje etaže čine ortogonalnu mrežu. Najčuvenija shema kod
koje je donji dio grada sačinjen od podzemnih servisnih ulica,
osvijetljen sistemom otvora i ulica na etaži koje su gospodske
ili reprezentativne, a koje su ortogonalne u odnosu na prve.
Nov koncept planiranja grada:
1. decentralizacija funkcija
2. odvajanje različitih tipova prometa
3. urbani razvoj
4. higijena
9
ULICE ŠIROKE, PROZRAČNE
Ulična mreža ortogonalna.

Grad obavezno uz vodenu površinu.
(kanali da osiguraju čistoću i svježinu)
Širina ulice-visina palače, portiko i veliki prozori

Sa obje strane ulice – portiko na stupovima
Gornje ulice – viši slojevi

Donje ulice – kola i druga vozila, trgovina
i transport robe
10
Regulacija rijeke Arno
PRVI REGIONALNI PLAN
Regulacija rijeke Arno pomoću kanala (cca1500 g).

Leonardo da Vinci je dao prijedlog da se Arno učini
plovnim, postavljanjem kanala koji u širokom luku
savlađuje razlike u nivoima, te vezuje Firenzu i Pistoju.
11
Antonio di Pietro Averulino – Filarete

(1400 – 1469)
Ideja idealnog grada je pravilan zvjezdasti oblik - Filareteova Sforzinda - nikad izgrađena.
12
Karlovac nastao 13.07.1579. godine
13
Leon Battista Alberti

(1404. - 1472.),
Talijanski humanist, pjesnik, slikar, kipar, graditelj, pravnik i matematičar
• Prije Leonarda utemeljio je ideal svestrana čovjeka - uomo universale.
• Zadužio je književnost na narodnom jeziku raspravama što označuju preporod

talijanske proze.
• U Riminiju je izradio nacrte za crkvu S. Francesco, u Firenci za palaču Rucella i

pročelje Sta Maria Novella, a u Mantovi crkvu S. Andrea.
• Uveo je kod tih građevina značajnu novost, a to je raščlanjivanje fasada

harmoničnim nizom pilastara.
• Raspravama "O slikarstvu" i "O graditeljstvu", te o kiparstvu i perspektivi

utjecao je na razvitak renesansne umjetnosti.
MANTOVA: Sant' Andrea
Rimini: crkva S. Francesco
14
Francesco di Giorgio Martini

1439 - 1501
Teoretičar arhitekture, slikar i graditelj, koji je napisao

Trattato di architettura ("Traktat o arhitekturi")
La rocca di San Leo

Andrea Palladio
(1508. – 1580.)
pravog imena Andrea di Pietro della Gondola

Talijanski arhitekt i teoretičar; obnovitelj antičkih tradicija u arhitekturi cinquecenta
(Visoke renesanse 16. stoljeća).
Crkva San Giorgio Maggiore u Veneciji - 1566

15
La Rotonda – 1569. g
La Rotonda – 1569. g
16
REKONSTRUKCIJA GRADA

Pariz, plan 1861 – 1863
HAUSSMANNOVA REKONSTRUKCIJA
17

Pariz, plan 1861 – 1863
HAUSSMANNOVA
REKONSTRUKCIJA
18
TONY GARNIER (1869 – 1948)

francuski urbanist
Industrijski grad 1901 - 1904
Industrijski grad 1901 - 1904
19
Industrijski grad
1901 - 1904
20
Original Garden City

concept
Ebenezer Howard,
1902. - Engleska
Utopistički grad 1827. god,
21
AMSTERDAM 1938
AMSTERDAM
1938
22
Alžir 1931
NEW YORK - Poslovni centar 1931 - 1939
NEW YORK - Poslovni centar 2005
23
Kenzo Tange (1913 – 2005)

japanski arhitekt
Premoštenje tokijskog
zaljeva
1960.
24
12. tema: POVIJESNI RAZVOJ PP Stockholm, Sweden
25
14. tema: TEST 4
UPUTE ZA IZRADU
Testa T - 4
14. tema: TEST 4
Sadržaj DPU – T-3
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
I. TEKSTUALNI DIO
II. GRAFIČKI DIO

1. Detaljna namjena površina
2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
4. Uvjeti gradnje.
26
14. tema: TEST 4
(1) Prostorni plan područne (regionalne) i lokalne razine

obvezno sadrži tekstualni dio (odredbe za provođenje
plana), grafički dio i obvezne priloge.
(2) Obvezni prilozi prostornog plana su:

I. obrazloženje prostornog plana,
II. izvod iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja,
koji se odnosi na područje obuhvata prostornog plana,
III. stručne podloge, na kojima se temelje prostorno planska
rješenja,
IV. strateška studija utjecaja na okoliš, kada je to propisano
posebnim propisima,
V. popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo
potrebno poštivati u njegovoj izradi te sažetak dijelova tih
dokumenata, koji se odnose na sadržaj prostornog plana,
VI. zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ovoga
Zakona,
VII. izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi,
VIII. evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana,
IX. sažetak za javnost.
14. tema: TEST 4
SADRŽAJ DPU
PRIJEDLOG PLANA KONAČAN PRIJEDLOG (USVOJEN)

Test – 3 Test - 4
A. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
I. Tekstualni dio
II. Grafički dio
I. OBRAZLOŽENJE B. PRILOZI
1. Polazišta I. Obrazloženje
2. Plan prostornog uređenja II. Izvod iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja,
koji se odnosi na područje obuhvata prostornog plana,
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE III. Stručne podloge, na kojima se temelje prostorno planska
I. Tekstualni dio rješenja,
II. Grafički dio IV. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. I članka 94. Ovoga
zakona,
V. Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi,
VI. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana,
VII. Sažetak za javnost.
27
14. tema: TEST 4
KONAČAN DPU
A. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
I. TEKSTUALNI DIO
II. GRAFIČKI DIO
B. OBAVEZNI PRILOG
I. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA

− Polazišta
− Plan prostornog uređenja
14. tema: TEST 4
UVEZ ELABORATA
28
14. tema: TEST 4
14. tema: TEST 4
29
14. tema: TEST 4
14. tema: TEST 4
30
14. tema: TEST 4
14. tema: TEST 4
31
14. tema: TEST 4
ISPITNI ROKOVI
14. tema: TEST 4
OPĆE UPUTE
Predaja T-4 za:

• prvi ispitni rok: do 16.06.2015. - JU Zavod
• drugi ispitni rok: do 07.07.2015. - JU Zavod
Konzultacije za T-4:
• za prvi ispitni rok 12.06.2015. u 10:00 - JU Zavod
• za drugi ispitni rok 03.07.2015. u 10:00 - JU Zavod
32
14. tema: TEST 4
Iduće predavanje na temu

Informacijski sustav održati će se
u utorak 09.06.2015. godine

od 09:15 – 13:00 sati
u JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ
Splitska ulica 2/II kat
14. tema: TEST 4
SRETNO, U IZRADI
Testa T - 4
33

14 3 Sat - Novi Vijek

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

14 3 Sat - Novi Vijek

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

12.

tema: POVIJESNI RAZVOJ PP

Građevinski fakultet – Diplomski studij – kolegij: PROSTORNO PLANIRANJE 64 1

12. tema: POVIJESNI RAZVOJ PP

Građevinski fakultet – Diplomski studij – kolegij: PROSTORNO PLANIRANJE 64 2

Razdoblje srednjeg vijeka počinje:

Građevinski fakultet – Diplomski studij – kolegij: PROSTORNO PLANIRANJE 64 3

12. tema: POVIJESNI RAZVOJ PP

GRADOVI SREDNJEG VIJEKA

Tipologija srednjovjekovnoga grada

prema mjestu nastanka

Građevinski fakultet – Diplomski studij – kolegij: PROSTORNO PLANIRANJE 64 4

Građevinski fakultet – Diplomski studij – kolegij: PROSTORNO PLANIRANJE 64 5

12. tema: POVIJESNI RAZVOJ PP

717. god. 1025. god.

Konstantinopol - Carigrad – XII. st.

12. tema: POVIJESNI RAZVOJ PP

Planiranje srednjovjekovnoga grada

1. nepravilni i spontano nastali gradovi

Srednjovjekovno urbanističko zakonodavstvo

- sigurnost života u gradu;

Građevinski fakultet – Diplomski studij – kolegij: PROSTORNO PLANIRANJE 64 8

Srednjovjekovni hrvatski gradovi

Srednjovjekovni gradovi prema načinu nastanka

• kulturno-etnički i smještajni kontinuitet: Poreč, Pula, Rab, Zadar,

• kulturno-etnički kontinuitet: Split/Salona, Dubrovnik/Epidaurus;

• kontinuitet imena: Sisak/Siscia, Senj/Senia, Knin/Ninia,

• kontinuitet mjesta: Nin, Skradin, Osijek

Građevinski fakultet – Diplomski studij – kolegij: PROSTORNO PLANIRANJE 64 9

12. tema: POVIJESNI RAZVOJ PP

Grad osnovan u 7. st., kada su se Latini iz grada Epidauruma (južnije od Dubrovnika -

Građevinski fakultet – Diplomski studij – kolegij: PROSTORNO PLANIRANJE 64 10

Prvo i drugo proširenje dolaskom izbjeglica iz Epidaurusa - 7 st.

9.-10. st. - Treće proširenje 10.-11. st. - Četvrto proširenje

Građevinski fakultet – Diplomski studij – kolegij: PROSTORNO PLANIRANJE 64 11

12. tema: POVIJESNI RAZVOJ PP

Građevinski fakultet – Diplomski studij – kolegij: PROSTORNO PLANIRANJE 64 12

Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i

Vremenski se određuje od 14. stoljeća u Italiji do 16. stoljeća u

Ona je jedan od najkrupnijih pokreta u kulturi zapadne Europe,

Italija je zemlja u kojoj je umjetnost renesanse našla svoj najviši

Građevinski fakultet – Diplomski studij – kolegij: PROSTORNO PLANIRANJE 64 13

12. tema: POVIJESNI RAZVOJ PP

• Renesansa je prvo razdoblje u povijesti umjetnosti koje je bilo svjesno

• Renesansa u Italiji i Nizozemskoj, a zatim u Njemačkoj i Francuskoj.

• Nosioci te nove kulture bili su humanisti koji su kulturu usmjerenu prema

• Umjetnik ne samo da je bio prijatelj humanista, filozofa i književnika nego je

• Razvija se znanost, posebice matematika, fizika i astronomija (Nikola

• Jačaju gradovi kao Rim, a pogotovo Venecija

Građevinski fakultet – Diplomski studij – kolegij: PROSTORNO PLANIRANJE 64 14

Najizrazitije individualnosti u gradnji iskazali:

Antonio Averulino – Il Filarete

Leon Batista Alberti

Francesco Di Giorgio Martini

Građevinski fakultet – Diplomski studij – kolegij: PROSTORNO PLANIRANJE 64 15

12. tema: POVIJESNI RAZVOJ PP

Sintetizirao ideje starijih teoretičara.

1. Urbanizam L. da Vincija zauzima posebno mjesto

2. Nije ostavio traktat o urbanizmu, ali njegove teorije,

3. Leonardov grad nije rezultat općeg planiranja, već

Građevinski fakultet – Diplomski studij – kolegij: PROSTORNO PLANIRANJE 64 16

1. Do urbanizma došao kroz dva pravca:

2. Ispravljanje i regulacija rijeka (Arno) su regionalnog karaktera