1. O čemu je, na temelju letimičnog uvida u filozofijsko mišljenje renesanse, nemoguće govoriti?

1.1. O jednoj filozofiji renesanse

2. Što je raznolikost prouzrokovala kod povjesničara filozofije da govore o čemu?
2.1. O filozofijama renesanse
3. Problem legitimnosti govora o „renesansnoj filozofiji“ proizlazi iz kojeg drugog uvida?
3.1. Problem epohalnosti renesanse
4. Pitanje „epohalnosti“ renesanse nameće se na temelju kakvih rezultata?
4.1. Duha tog razdoblja
5. Kako istraživanja koja određuju renesansi doživljaj svijeta što se je manifestirao u najrazličitijim
sferama života nazivaju renesansu?
5.1. Kao neko „između“
6. Renesansa kao ono „između“ se određuje pomoću čega?
6.1. Formi i sadržaja, kritičkog stava svjetonazora i afirmacijom „novuma“
7. Koja su određenja proizašla iz uvida renesanse?
7.1. „epoha praga“, „epoha prijelaza“, „više ne“ i „još ne“
8. U određenjima renesanse implicirano je i vrlo značajno koje pitanje?
8.1. Pitanje novovjekovnog karaktera renesanse
9. Umjesto na svođenja renesanse na zajednički nazivnik, na što novija istraživanja inzistiraju sada?
9.1. Na mnogoaspektnosti
10. Gdje se očituje ono što je zajedničko u renesansi?
10.1. U raznolikosti
11. Što je tendencija obnove u renesansi?
11.1. Mnogo u jednom
12. Što je renesansa u svom kritičkom odnosu spram srednjovjekovlja, ali i u pokušaju da iznađe
odgovore na neke sklopove problema što ih preuzima od srednjeg vijeka?
12.1. Preporod
13. Čega je renesansa preporod, odgovor na pitanja za koja srednji vijek nije imao uvida?
13.1. Antike
14. Čega iz Antike je renesansa preporod?
14.1. antičkog ideala čovjeka i antičkog stila mišljenja i djelovanja
15. U kojim stoljećima je došlo do imenovanja razdoblja renesanse, koja je trajala 15. i 16. stoljeće?
15.1. 18. i 19. stoljeću
16. Tko je bio prvi autor i u kojem djelu kuje naziv renesansa i kada?
16.1. Jules Michelet, Historie de France (Francuska povijest), 1855.
17. Tko je napisao jedan od prvih potpunih prikaza renesanse, u kojem djelu i koje godine?
17.1. Jacob Burckhardt, Die Kultur der Renaissance in Italien, 1860.
18. Čega je renesansa anticipacija u pogledu na „mračni“ srednji vijek?
18.1. „Doba svijetlosti“
19. Na što odgovora renesansno mišljenje koje je obilježeno krajem srednjeg vijeka?
19.1. Intelektualnu i moralnu krizu
20. Na koje način dolazi do dovođenja srednjovjekovnog svjetonazora u pitanje?
20.1. Radikaliziranjem
21. Kao što se očitovala kriza koja je pospješena od nominalista naglašavanim teologijskim
voluntarizmom, tj. naglašavanjem svemoći Božje volje?
21.1. Kriza sigurnosti, kriza izvjesnosti
22. Za kakvim ishodištem traganja kriza sigurnosti, tj. kriza izvjesnosti teži?
22.1. „novim“
23. Kakvog formulom bi se mogao način izlaganja renesanse filozofije iskazati?
23.1. „jedno u mnogom“
24. Koje je bitno pitanje i temeljni interes renesansnog čovjeka?
24.1. iznalaženje jamca sigurnosti čovjekova opstanka u svijetu
25. Koji je temeljni sklop iz kojega renesanso mišljenje traži odgovore na sva aktualna pitanja?
25.1. Bog-svijet-čovjek
26. Koja je jedna od najznačajnijih odrednica renesansnog mišljenja i tumačenja svijeta?
26.1. ideja beskonačnosti
27. S čijom filozofijom započinje ideja beskonačnosti s kojom se radikalno mijenja slika svijeta 17.
stoljeća?
27.1. Nikole Kuzanskog
28. Do određenja kojih relacija je Kuzanskog naročito primarno stalno u njegovoj filozofskoj orijentaciji?
28.1. bog-čovjek, čovjek-bog, čovjek-svijet
29. Za čime humanizam traga?
29.1. jednom metodom
30. Koja je bit humanizma koji je shvaćen kao intenziviranje interesa za problem metode pod kojim je
čovjekova spoznaja istine nužno moguća?
 30.1. spoznaja aspektnosti
31. Što se želi postići temeljnim ciljem spoznaje u humanizmu?
31.1. istinito i vjerojatno
32. Što bi, prema nekima, predstavljao humanizam u pogledu na renesansu?
32.1. uvod, pokret povratka antici
33. Što postaje prioritetom humanizma?
33.1. čovjek
34. U čemu se sastoji bit preokreta?
34.1. mogućnosti čovjekove spoznaje zbilje
35. U čijem i kojem spisu se očituje podudaranost renesanse i humanizam, ali isto tako i obrata koji biva
naglašeniji na subjektivizmu?
35.1. Pico de Mirandola, De dignitate hominis oratio
36. Iz čijih spisa su tijekom razdoblja renesanse preuzete sljedeće dvije sintagme o čovjeku: homo
secundus i homo Deus in Terris?
36.1. hermetičkih spisa
37. Što je kao najviši čovjekov cilj istaknuto u mnogih renesansnih filozofa?
37.1. obogotvorenje
38. Na čemu očituje inzistiranje na čovjeku kao slici Božjoj?
38.1. umu i razumu
39. Iz interpretacije čega se dade sagledati ljudski um koji posjeduje istinu svagda pod nekim vidom,
aspektom, koji Cusanus dokučuje i takve pretpostavke o čemu?
39.1. prikaz Božjeg oka
40. Kako čovjek hoće razumjeti svijet aktualiziranjem theorie kao tipa znanja?
40.1. razumjeti da bi ga mijenjao
41. Što je karakteristično za renesansnu koncepciju znanja i znanosti?
41.1. „artes“ na rang „scientia“
42. Što postoje univerzalnom znanstvenom metodom renesanse?
42.1. geometrija
43. Na koja dva načina možemo pratiti renesansu preobrazbu slike svijeta?
43.1. promjena uvida u strukturu zbilje i promjena tumačenja pojava na nebu
44. Na koje dvije regije se dijeli svijet rušenjem Aristotelove slike svijeta?
44.1. supralunarnu (neprimjenjiva) i sublunarnu (promjenjiva)
45. Što dovodi u pitanje Aristotelovu sliku svijetu koja je podijeljena na supralunarnu i sublunarnu sfreu?
45.1. nove zvijezde („stellae novae“)
46. Što predstavlja najviši stupanj sigurnosti?
46.1. matematika
47. Za kojeg se renesansnog mislioca donedavno (a pogrešno) smatralo da je bio prvi koji je ozbiljnije
promišljao o problemu metode i o egzaktnim znanostima?
47.1. Galileo Galilei
48. Koje se dvije metode dolaze u pitanje u okviru renesansnih rasprava o metodi?
48.1. kompozitivna i rezolutivna
49. Koja je aristotelovska škola i tko je njen predstavnik koji su se zalagali za kompozitivnu i rezolutvinu,
tj. analitičku i sintetičku metodu?
49.1. Padovanska škola, Jacopo Zabarella
50. Koji je hrvatski renesansni filozof izdvojen kao ona koji je bio zaokupljen tumačenjem Aristotelove
filozofske misli?
50.1. Frane Petrić
51. Na koje dvije struje se dijeli renesansni aristotelizam?
51.1. aleksandriste i averoiste
52. Važno je oživljavanje koje drevne filozofijsko-teologijske tradicije?
52.1. „prisca theologia“
53. Tko su predstavnici „prisca theologia“?
53.1. Zoroaster, Hermes, Orfej, Pitagora i Platon
54. Tko su predstavnici „pia philosophia“?
54.1. Ficino, Pico, Bruno, Petrić, Campanelle, Mazzoni
55. Lumen naturale – razum, lumen supernaturale – spoznaja po Božjoj milosti
56. Koje se, a prema njihovu sadržaju i značaju, dvije skupine spisa mogu razlikovati među takozvanim
hermetičkim spisima?
56.1. magijsko-alkemijskog-astrologijske sadržine i spisi filozofijsko-teologijskog značaja
(Corpus hermeticum i Asclepius)
57. Po čemu je magija napose aktualna u renesansi?
57.1. uvjerenost u moć i mogućnost ljudskog djelovanja
58. Što karakterizira stvaralaštvo genija u renesansnoj umjetnosti?
58.1. božanski zanos
59. Utopistički autori?
59.1. Thomas More, O najboljem uređenju države i o novom otoku Utopiji (1516), Tommaso
Campanella, Država sunca, ideja filozofske republike (1623.)
60. Na Bazelskom koncilu se Kuzanski uključuje u crkveno-političke rasprave kojim spisom?
60.1. O katoličkoj slozi (De concordantia catholica)
61. Koji problem se prije svega postavlja pri svakom pokušaju određenja, pa onda i valoriziranja
temeljnih značajki filozofijskog mišljenja Nikole Kuzanskog?
61.1. klasifikacije
62. Pretpostavka pitanja o karakteru relacije članova mogućnosti relacije dvaju bitno kojih nizova bića?
62.1. vječnog i prolaznog
63. Koji je ključan moment, tj. razrješenja kakve relacije u Kuzanskovoj filozofiji?
63.1. Bog-čovjek
64. U kojem djelu Kuzanski iznosi njegova promišljanja o relacijama Bog-čovjek, čovjek-Bog, čovjek-
svijet?
64.1. De docta ignorantia (O učenom neznanju)
65. Koje je polazišno pitanje Kuzanskogvog glavnog djela?
65.1. relacija konačnog i beskonačnog
66. Na temelju koje opreke počiva Kuzanskova dualistička pozicija što se tiče onto-teologijske, ali i
kozmološke pretpostavke?
66.1. Stvoritelj-stvorenje i supralunarnog i sublunarnog
67. Zašto je ontologija isprepletena s teologijom kod Kuzanskog?
67.1. Bog kao počelo
68. Koja je odrednica Boga kod Kuzanskog?
68.1. actus purus i absolutum unum
69. Koji bitni atribut Kuzanski pripisuje Bogu?
69.1. beskonačan
70. Što primarno označava atribut beskonačnosti Boga kod Kuzanskog?
70.1. sve-moć (omni-potentia)
71. Kojim neologizmom Kuzanski označava mogućnost akt, i akt mogućnost?
71.1. Possest (moći-jest)
72. Bog kao najveće i najmanje kao ono apsolutno se pokazuje kao koje počelo?
72.1. podudaranje oprečnog (coincidentia oppositorum)
73. Na kojeg se srednjovjekovnog filozofa poziva Kuzanski u tradiciji negativne teologije?
73.1. Dionizije Areopagita
74. U kojem spisu Nikola Kuzanski razlikuje četiri razine spoznaje ili četiri spoznajne moći?
74.1. O nagađanjima
75. Koje su četiri razine bića kod Kuzanskog?
75.1. deus, mens, anima, corpus
76. Koje su četiri spoznajne moći kod Kuzanskog?
76.1. osjetilna spoznaja, razum, um, apsolutno viđenje
77. Razlika Petrića i Kuzanskog?
77.1. Kuzanski – nema jedne točke u svemiru; Petrić – jedno središte prostora
78. Što, prema nauku Kuzanskog, predstavlja najviši stupanj spoznaje, kako se postiže i u čemu (od čega)
se sastoji?
78.1. apsolutno viđenje – točnost, čovjek se umom približava
79. Čime i kako u Kuzanskog, kao što izvješta Banić-Pajnić, biva inauguriran princip funkcionalizma?
79.1. razlika maksimuma i minimuma i onoga što dopušta razliku između više i manje
80. Zbog čega se može zaključiti da je u nauku Kuzanskog čovjek smatran kao drugi Bog (secundus
Deus)?
80.1. jer čovjek iz vlastitog umijeća tvori novo
81. Koji mislilac racionalizma 1728.g objavljuje djelo RACIONALNA FILOZOFIJA?
81.1. Christian Wolff
82. Nabroji pet ključnih krilatica racionalizma.
82.1. dokazivost, sustavna cjelovitost, izvjesnost, korisnost, opća prihvaćenost filozofijskih
istina
83. Koja dva renesansna filozofa, jedan racionalist a drugi empirist polemiziraju o postojanju tzv.
‘urođenih ideja?
83.1. Leibnitz i Locke
84. Koja dva pojma Locke uvodi kao preduvjet za postojanje iskustva?
84.1. SUPSTANCIJA I UZROČNOST
85. Koji se britanski mislilac smatra osnivačem empirizma u filozofiji?
85.1. FRANCIS BACON
86. Koja dva racionalistička filozofa su najveći sljedbenici Descartesovih učenja?
86.1. SPINOZA I LEIBNIZ
87. Tko je autor djela “Kratka rasprava o Bogu, čovjeku i njegovoj sreći”?
87.1. SPINOZA
88. Na kojim se djelima zasnivaju novovjekovni nacrti METODE?
88.1. Aristotelova Potonja analitika, Euklidovi Elementi i Proklovi komentari na to djelo, spisi
Boetijevi i Galenovi.
89. Koji se filozof smatra najznačajnijim zastupnikom aleksandrijskog smjera aristotelovske škole u
Padovi?
89.1. JAKOV ZABARELLA
90. Koje se djelo, prema Barbariću, smatra metafizički najutemeljenijim i filozofijski najizazovnijim
djelom o metodi?
90.1. Fragment – O pravilima za upravljanje duhom
91. Koje se Descartesovo djelo bavi pitanjima osnova i uvjeta mogućnosti ljudske spoznaje?
91.1. Summa philosophiae ( Načela filozofije )
92. Koji filozof za filozofiju tvrdi da je “...kao stablo kojemu je korijen metafizika, deblo fizika, a grane sve
ostale znanosti...”?
92.1. RENE DESCARTES
93. Koji je najviši stupanj mudrosti prema Descartesu?
93.1. MORAL
94. Kako se zove Descartesovo središnje metafizičko djelo?
94.1. MEDITACIJE O PRVOJ FILOZOFIJI
95. Na koja dva pojma Descartes ograničuje svu pravu znanost?
95.1. Zrenje ( Intuitio ) i izvođenje ( Deductio )
96. Na kojeg rimskog filozofa se Descartes poziva u svojim djelima?
96.1. CICERONA
97. Koji važan pojam iz Descartesovih djela prevodimo kao ‘samosvjest’?
97.1. COGITATIO
98. U kojem djelu Descartes dolazi do spoznaje da “... dvojeći subjekt sebe iskušava postojećim samo
tako dugo dok kogitira...”?
98.1. MEDITACIJE
99. Kako Descartes naziva ono u čovjeku što “pokazuje i jasno očituje ono što biva samosviješću pred
voljom stavljeno”?
99.1. PRIRODNO/NARAVNO SVJETLO ( LUMEN NATURALE )
100. Koji mislilac racionalizma nosi titulu “oca novovjekovne filozofije” ?
100.1. DESCARTES
101. U kojem djelu ( ujedno i posljednjem ) Descartes istražuje prirodu strasti?
101.1. STRASTI DUŠE
102. Tko su bili glavni predstavnici britanskog empirizma?
102.1. Hobbes, Locke, Berkeley, Hume
103. Koje razdoblje obuhvaća britanski empirizam?
103.1. kraj 16. i kraj 18.
104. Čiji raspad su složno poticali predstavnici britanskog empirizma?
104.1. skolastike
105. Što je među predstavnicima britanskog empirizma vladalo?
105.1. razmjena ideja
106. U čijem se krugu kretao Hobbes?
106.1. Abbe Mesennea
107. S kime je polemizirao Hobbes i na koje djelo iznosi svoje primjedbe?
107.1. Descartes, Meditacije
108. Kako glasi naziv glavnog Leibnizovog djela?
108.1. Novi ogledi o ljudskom razumu
109. Na čije teze i čije djelo odgovara Leibniz u svojem djelu Novi ogledi o ljudskom razumu?
109.1. Locke, Ogled o ljudskom razumu
110. Kako glase glavna djela koja su nastala sa namjernom da se uvede nova metoda?
110.1. Francis Bacon, Novi organom; Descartes, Diskurs o metodi; Spinoza, Etika
111. Do konstitucija kojih suvremenih prirodnih znanosti dolazi u vrijeme britanskog empirizma?
111.1. fizika, kemija, astronomija
112. Koje su dvije metodološke inovacije britanskog empirizma?
112.1. prirodne pojave moguće opisati matematičkim relacijama i primjena opažanja, pokusa i
mjerenja
113. Koji su metodološki modeli britanskog empirizma?
113.1. tendencija matematizaciji i važnost promatranja i pokusa
114. Koji filozofi razdoblja racionalizma su bili veliki matematičari?
114.1. Descartes, Leibniz, Pascal
115. Što su Descartes, Leibniz i Pascal isticali da treba postati kao uzor svakoj znanosti?
 115.1. matematika i logika
116. Nasuprot matematici i logici racionalista, koji su model isticali britanski empiristi?
116.1. aposteriorno induktivno ispitivanje
117. Na što se oslanja aposteriorno induktivno ispitivanje koje su britanski empiristi postavili za svoju
metodu?
117.1. iskustvo i osjetilo
118. Koja nova otkrića su unaprijedili metodu promatranja?
118.1. mikroskop i teleskop
119. Čije utemeljenje je imalo nespornu važnost za nastanak britanskog empirizma?
119.1. Londonskog kraljevskog društva za napredak prirodne spoznaje (1663)
120. Što i s čime je pomogao oblikovati tadašnju znanstvenu sliku svijeta?
120.1. Demokrit, teorija atomizma
121. Pod kojim imenom je znanstvena slika svijeta bila poznata zbog Demokritove teorije atomizma?
121.1. korpuskularna filozofija
122. Koje su dvije pretpostavke korpuskularne filozofije?
122.1. teorija atomizma, mehanicizam, determinizam, razlikovanje primarnih i sekundarnih
svojstava
123. Koja su primarna, a koja sekundarna svojstva?
123.1. neovisna o našem doživljaju i doživljena
124. Tko se smatrao ocem kemije?
124.1. Robert Boyle
125. Što je Hobbes kroz svoje mehanicističko objašnjenje postavio za univerzalan uzrok?
125.1. kretanje
126. U kojim diskusijama pitanje o determinizmu dolazi do izražaja?
126.1. sloboda i nužnost
127. Tko je proizveo leće?
127.1. Spinoza
128. Čime empiristi podaju važnost za stjecanje znanja?
128.1. osjetnim doživljajima i zamjedbenim podacima
129. Koja su glavna djela empirista koja su posvećena pitanju spoznaje i obrazloženja načina na koji
stječemo znanje?
 129.1. Locke, Ogled o ljudskom razumu; Berkeley, Načela ljudske spoznaje; Hume, Istraživanje
o ljudskom razumu; Reid, Ispitivanje ljudskog uma
130. Kojoj i čijoj tezi se suprotstavljaju empiristi svojom tezom da podaci dobiveni osjetilima
predstavljaju temelj spoznaje i izvor naših ideja?
130.1. racionalistima i tezi o porijeklu znanja
131. Čijih i koji su zakoni mišljenja što su racionalisti vjerovali da deduktivan proces izgradnje znanja
počinje (Koja i od koga su racionalisti preuzeli njihova načela za koja su vjerovali da predstavljaju
urođena načela našeg mišljenja)?
131.1. Aristotel; načelo istovjetnosti, načelo proturječnosti i načelo isključenje trećeg
132. Nasuprot racionalističkoj tezi urođenosti, od čega, prema empiristima, potječe porijeklo našeg
znanja?
132.1. osjetilni utisci
133. U kojem mehanizmu Hume vidi ljudsko znanje kao rezultat prirodnih mehanizama?
133.1. navici
134. Od čega treba prema empirista krenuti naša ispitivanja?
134.1. vlastitog uma
135. Što Locke, Berkeley i Hume smatraju da je čovjeku neposredno i potpuno neizvjesno dano?
135.1. vlastiti doživljaji
136. Kako se naziva stav kojim Locke, Berkeley i Hume izriču da je čovjeku neposredno i potpuno
neizvjesno dano samo njegovi vlastiti doživljaji?
136.1. epistemološki antirealizam
137. Čiji stav podrazumijeva tvrdnja da osjetnim doživljajima moguće vjerovati i na taj način se
smatraju izravnim dostupom do svijeta?
137.1. ontološki antirealizam
138. Ispitivanjem umski sadržaja Locke, Berkeley, Hume i Reid dolaze do kojih dviju zajedničkih
pretpostavki?
138.1. transparentnost umskih sadržaja i slikovni karakter ideja
139. Koji engleski fizičar je predvidio na temelju Newtonovih zakona da će se kometa koju je
promatrao 1683. ponovno vratiti za 75 godina?
139.1. Edmund Halley
140. Osim spoznajne tematike, za što je drugi krug filozofije empirizma vezan?
140.1. filozofije politike
141. Čime je Hobbes uspostavio odrednicu svih kasnijih političkih teorija, a koji su Lockeovi stavovi
postali temeljem suvremenog građanskog društva i inspiracijom liberalizma?
141.1. Hobbes – društveni ugovor; Locke – ograničena vladavina, trodioba vlasti i privatno
vlasništvo
142. Čiji je Hobbes bio tutor i simpatizer?
142.1. Tutor kralja Charlesa II. I simpatizer Olivera Cromwella.
143. Koju poslije renesansnu teoriju je zastupao nizozemski teoretičar Hugo Grotius?
143.1. Teoriju prirodnog prava.
144. Što je Hobbes branio, a što Berkely?
144.1. Hobbes – apsolutnu vlast vladara; Berkely – obveza podanika – „pasivna poslušnost“.
145. Što je Hobbes isključio iz znanstvene domene?
145.1. Teologiju
146. Na koje su teme bili usredotočeni filozofi empirizma?
146.1. Na pitanje spoznaje i na pitanje utemeljenja i uređenja političke zajednice.
147. Čemu je empirizam otvorio vrata?
147.1. Kantovom apriorizmu.
148. Kojoj metodi empiristi pribjegavaju pri razradi epistemoloških načela?
148.1. Metodi introspekcije.
149. Protiv čega su bili Hobbes, Locke i Hume?
149.1. zlouporaba jezika
150. Što Reid smatra atributom čovjeka zahvaljujući kojem on može uraditi izvjesne stvari ako hoće?
150.1. Aktivna moć.
151. Novi vijek počinje renesansom, ali čime tek se jasno otkriva pravi smisao i društvena bit?
151.1. prosvjetiteljstvom
152. Protiv čega je prosvjetiteljstvo borba?
152.1. borba kritičkog uma protiv dogmatskog autoriteta
153. Kako se istine pojavljuju u sklopu prosvjetiteljstva?
153.1. predrasude, zablude, praznovjerja
154. Što je imalo najviši autoritet do prije prosvjetiteljstva?
154.1. objava
155. Što dolaskom prosvjetiteljstva pridobiva novi autoritet?
155.1. znanost
156. Što čovjek postaje u prosvjetiteljstvu?
156.1. najviše biće, srž i svrha svijeta
157. Kojim svojim člankom Kant pripada prosvjetiteljstvu?
157.1. „Odgovor na pitanje: Što je prosvjetiteljstvom?“
158. Kako Kant definira prosvjetiteljstvo?
158.1. izlazak čovjeka iz njegove samoskrivljene nezrelosti
159. Kako Kant naziva nemoć da se služimo svojim razumom?
159.1. nezrelost
160. Kakva je nezrelost ako njezin uzrok ne leži u nedostatku razuma, već u nedostatku odlučnosti i
srčanosti, da se njime služimo bez vodstva nekog drugog?
160.1. samoskrivljena
161. Što prosvjetiteljstvo razvija?
161.1. književnu i propagandnu djelatnost
162. Gdje ponajprije nastaje prosvjetiteljstvo?
162.1. Engleska
163. Nakon Engleske u koje ostale dvije države prelazi prosvjetiteljstvo?
163.1. Francuska, Njemačka
164. Koje dvije čvorne točke novije europske povijesti predstavljaju vremenski okvir prosvjetiteljstva?
164.1. Glorious Revolution 1688. Engleska i završava 1789 Francuska juriš na Bastilju
165. Potezi kojih velikih monarhističkih lidera nastaju pod duhom prosvjetiteljstva?
165.1. Friedrich II., Josip II., Katarina II.
166. Gdje prosvjetiteljstvo pronalazi svoj vrhunac i u kojem području?
166.1. Francuska, filozofija
167. Protiv kakvog oblika filozofije je prosvjetiteljstvo išlo?
167.1. metafizike
168. Na što se je morala svesti metafizika u prosvjetiteljstvu?
168.1. fiziku i egzaktne znanosti
169. Kako je Spinoza definirao supstanciju?
169.1. Deus sive natura
170. Iz čega se sva spoznaja sastoji u prosvjetiteljstvu?
170.1. osjeta
171. Što su um i njegove ideje bile za vrijeme prosvjetiteljstva?
 171.1. preobraženi osjeti
172. Koja je opća značajka prosvjetiteljske filozofije?
172.1. odbacivanje subjektivizma metafizike i naglašavanje objekta u spoznaji
173. Za što je čovjek u prosvjetiteljstvu?
173.1. animal rationalne
174. Na koja tri staleža se dijelilo društvo u apsolutnim monarhijama?
174.1. 1. svećenstvo, 2. plemstvo, 3. građanstvo
175. Što je prava znanost prosvjetiteljstva?
175.1. matematska fizika
176. Što postaje prvom odlikom filozofa prosvjetiteljstva?
176.1. erudicija i elokvencija
177. Što postaje neophodnim za uspjeh filozofa prosvjetiteljstva?
177.1. bel esprit
178. Što postaje glavni književni rod kao opreka svakom zatvorenom sistemu?
178.1. filozofski roman i aforizam
179. Tko su predstavnici plejade francuskih prosvjetitelja?
179.1. Bayle, Montesquieu, Voltaire, Rousseau, Diderot
180. Koje tri etape prelazi prosvjetiteljstvo?
180.1. 1. deističko-naturalistička; 2. prijelaz od deizma senzualizmu i materijalizmu; 3.
materijalizam i ateizam
181. Tko je izvršio antropologijsku analizu čovjeka za vrijeme prosvjetiteljstva?
181.1. Lamettrie
182. Pored tradicionalnih izvora, svi francuski filozofi nalaze poticaj u engleskim uzorima kojih dvaju
Engleza?
182.1. Locke i Newton
183. 1. Na koja se tri elementa dijeli temeljni sklop renesansnog mišljenja?
183.1. BOG, SVIJET, ČOVJEK
184. 2. Tko je utemeljio ideju beskonačnosti u renesansnom mišljenju?
184.1. NIKOLA KUZANSKI
185. 3. Koji renesansni mislioc je smatrao kako je svemir ispunjen beskonačnim brojem svjetova?
185.1. GIORGANO BRUNO
186. 4. Kojoj struji mišljenja pripadaju Kuzanski i Petrić?
 186.1. NEO-PLATONIČKOJ
187. 5. Rušenjem aristotelove slike svijeta, svijet se dijeli na koje dvije sfere?
187.1. a) Supralunarnu ( nadmjesečnu sferu ) – nepromjenjiva b) Sublunarnu ( podmjesečnu
sferu ) - promjenjiva, u njenom središtu je zemlja
188. 6. Koja je znanost imala značajnu ulogu u renesansnoj preobrazbi slike svijeta?
188.1. MATEMATIKA ( GEOMETRIJA )
189. 7. Na koje dvije struje mišljenja se dijele renesansni aristotelovci?
189.1. ALEKSANDRISTI I AVEROISTI
190. 8. Kako glase Descartesovi nazivi naravnog i nadnaravnog izvornog znanja?
191. LUMEN NATURALE – razum, prirodno svjetlo LUMEN SUPERNATURALE – spoznaja po božjoj
milosti
192. 9. Kako glase naslovi utopističkih spisa Petrića i Morea?
192.1. Petrić - sretan grad (cita felice), More- Utopija
193. 10. Kako glasi naziv spisa Kuzanskog koji je crkveno-političke naravi
193.1. O katoličkoj slozi ( De concordantia catholica )
194. 11. Kojim trima relacijama se bavi Kuzanski u svom djelu De docta ignorantia?
195. bog-čovjek, čovjek-bog, čovjek-svijet
196. 12. Kako se zove najranije i najčešće spominjano djelo Nikole Kuzanskog u kojem ljudska
spoznaja postaje polazištem raspravljanja o relaciji Boga i Čovjeka?
196.1. DE DOCTA IGNORANTIA
197. 13. Kako glasi dualistička pozicija Kuzanskog u odnosu boga i čovjeka
197.1. Bog-beskonačan, čovjek-konačan
198. 14. Kojim latinskim sintagmama Kuzanski označava boga?
198.1. actus purus i absolutum unum
199. 15. Na kojeg se srednjovjekovnog filozofa poziva Kuzanski u tradiciji negativne teologije?
199.1. Dionizije-Aeropagita
200. 16. U kojem spisu Nikola Kuzanski razlikuje četiri razine spoznaje ili četiri spoznajne moći?
200.1. O nagađanjima ( De coniecturis )
201. 17. Koje su četiri razine bića kod Kuzanskog?
201.1. deus, mens, anima, corpus
202. 18. Koje su četiri spoznajne moći kod kuzanskog?
202.1. Osjetilna spoznaja, razum, um i apsolutno viđenje
203. 19. Koje su dvije osnovne teme kojima se bave filozofi empirizma?
203.1. a) pitanje spoznaje b) pitanje utemeljenja i uređenja političke zajednice
204. 20. Koja su četiri glavna predstavnika britanskog empirizma?
204.1. Thomas Hobbes, David Hume, David Berkeley, John Locke
205. 21. Navedita djela Bacona, Descartesa, i Spinoze koja su nastala s namjerom uvođenja nove
metode u filozofiju da bi joj omogucila status stroge znanosti?
205.1. Bacon – Novi Organon; Descartes – Rasprava o metodi; Spinoza – Etika
206. 22. Koje se suvremene prirodne znanosti razvijaju u doba britanskog empirizma?
206.1. fizika, kemija, astronomija
207. 23. Koje dvije revolucionarne promjene uvode britanski empiristi u prirodnoj filozofiji kod
metodoloških modela?
207.1. a) Prirodne pojave moguće opisati matematičkim relacijama b) Primjena opažanja,
pokusa i mjerenja
208. 24. Koja su tri glavna filozofa racionalizma, koji su ujedno i veliki matematičari?
208.1. Descartes, Leibnitz, Pascal
209. 25. Koja tri načela aristotel smatra urođenima a locke kaže da nisu poznata djeci ni idiotima?
209.1. a) načelo istovjetnosti b) načelo proturječnosti c) isključenje trećeg
210. 26. Koje četiri stvari Locke dokazuje pristalicama urođenih ideja?
210.1. a) Da su proturječni b) Da podjednako važe i o drugim načelima c) Da su neistiniti d)
Dokazuju suprotno
211. 27. Kako glasi naziv djela u kojem Locke utemeljuje svoj spoznajni model?
211.1. Spoznajno-teorijski spisi
212. 28. Prema Lockeu, koje su dvije primarne ideje duha?
212.1. Mišljenje i kretanje
213. 29. U kojem djelu je Locke ponudio objašnjenje funkcije i nastanka državne, zakonodavne,
izvršne i sudske vlasti
213.1. Dvije rasprave o vladi
214. 30. U kojem djelu Locke piše o slobodi vjeroispovjesti u državi i o razdvajanju uloge države i
crkve?
214.1. Pismo o toleranciji
215. 31. Nabroji pet temeljnih krilatica racionalizma?
 215.1. Izvjesnost, korisnost, dokazivost, sustavna cjelovitost i opća prihvaćenost filozofijskih
istina
216. 32. Kojeg se mislioca smatra kao začetnika filozofije racionalizma?
216.1. DESCARTES
217. 33. Kako se naziva metafizički najutemeljenija i filozofijski najizazovnija izvedba metode kod
Descartesa?
217.1. Fragment pod nazivom; o pravilima za upravljanje duhom
218. 34. Koje se Descartesovo djelo bavi isključivo pitanjima osnova i uvjeta mogućnosti ljudske
spoznaje?
218.1. Načela filozofije
219. 35. Koji je empiristički filozof proglasio kretanje univerzalnim uzrokom?
219.1. Thomas Hobbes
220. 36. Kako glasi naslov najranijeg i najspominjanijeg spisa Nikole Kuzanskog?
220.1. O učenom neznanju
221. 37. Čiju sliku svijeta demontira Petrić?
221.1. Aristotelovu
222. 38. Tko je autor kratke rasprave o bogu, čovjeku i njegovoj sreći?
222.1. Spinoza
223. 39. Iz čijih spisa su tijekom razdoblja renesanse preuzete sljedeće dvije sintagme o čovjeku:
homo - secundus i [homo] Deus in terris?
223.1. Iz Hermetičkih spisa
224. 40. Kako glasi naslov Campanellina »utopističkog« spisa iz 1623. Godine?
224.1. Država suna, ideja filozofske republike.
225. 41. Tko je autor i kako glasi naslov njegova djela u kojem je novovjekovna metoda dobila svoju,
kao što ističe Barbarić, »metafizički najutemeljeniju i filozofijsku najizazovniju izvedbu«?
225.1. fragment pravila za upravljanje duhom
226. 42. Koja su trojica filozofa britanskog empirizma zastupala stav da su čovjeku neposredno i
potpuno izvjesno dani samo njegovi vlastiti doživljaji, a ne eksternalni predmeti?
226.1. Hume, Berkeley, Locke
227. 43. Kako glasi naslov spisa u kojem je Descartes zastupao stav da navika ima važnu ulogu u
spoznaji iskustvenih istina?
227.1. Načela filozofije
228. 44. Koja su dvojica filozofa britanskog empirizma dala glavni doprinos na području filozofije
politike?
228.1. Hobbes i Locke
229. 45. Za kojeg se renesansnog mislioca donedavno (a pogrešno) smatralo da je bio prvi koji je
ozbiljnije promišljao o problemu metode i o egzaktnim znanostima?
229.1. Galileo Galilei
230. 46. Koja je disciplina tijekom razdoblja renesanse određivana kao ona koja pruža najviši stupanj
sigurnosti s obzirom na dokazanu evidenciju temeljnih principa?
230.1. Matematika (geometrija)
231. 47. Koji je renesansni mislilac primjenom ideje beskonačnosti tumačio zbiljski svijet (zbilju)?
231.1. Nikola Kuzanski
232. 48. Koji je hrvatski renesansni filozof izdvojen kao onaj koji je bio zaokupljen tumačenjem
Aristotelove filozofske misli?
232.1. Frane Petrić
233. 49. Koje je značenje i u čemu se sastoje razlike između lumen naturale i lumen supranaturale?
233.1. Lumen naturale: naravni izvor znanja, filozofijski oblik spoznaje najvišeg počela svega,
prirodno svjetlo. Lumen supranaturale: božja spoznaja
234. 50. Do određenja kojih relacija je Kuzanskom naročito (primarno) stalo u njegovoj filozofskoj
orijentaciji (okupaciji)?
234.1. Bog-čovjek, čovjek-bog, čovjek-svijet
235. 51. Koje se, a prema njihovu sadržaju i značaju, dvije skupine spisa mogu razlikovati među
takozvanim hermetičkim spisima?
235.1. magijsko-alkemijsko-astrologijske sadržine i spisi filozofijsko-teologijskog značaja
236. 52. U čemu se, prema spoznajama Banić-Pajnić, »očituje razlika između njega [Petrića] i
Kuzanskog«?
236.1. Razlika se očituje u Petrićevom stavu da se u sredini čitava beskonačnog prostora nalazi
središte prostora i da je proctor oko sredine, sve do zaobljenosti svijeta, središte cjelokupnog
prostora. Kuzanski pak smatra da nema jedne točke u svemiru koja bi mogla biti više središte od
neke druge (stav o sveopćoj relevantnosti).
237. 53. Kojim je dvama nazivima Petrić odredio počelo prilikom tumačenja svijeta?
237.1. Unum i Unomnia ( jedno i jedno-sve)
238. 54. Na kojeg se filozofa pozvao Descartes onda kada je naučavao da »bit stvari« treba
poistovjećivati s formalnim uzrokom?
238.1. Aristotela
239. 55. Koji je novovjekovni filozof i u kojem djelu ustrajao na geometrijskom redu izlaganja svoje
filozofije?
239.1. Spinoza u djelu Etika
240. 56. Zašto je Descartes u Meditacijama tvrdio da se ne smije smatrati da vječne istine ovise o
ljudskom razumu, nego o Bogu, koji ih je kao zakonodavac ustanovio od vječnosti?
240.1. Zato što je odnos čovjeka i Boga beskrajno odijeljen različitošću razuma, beskonačnog u
jednog a konačnog u drugom.
241. 57. Kada su postavljeni temelji »renesanse« izučavanja i tumačenja Leibnizove filozofije?
241.1. Na prijelazu iz 19. U 20 st
242. 58. Kako glasi naslov glavnog Spinozina djela?
242.1. Etika
243. 59. Koji je novovjekovni filozof racionalizma autor rasprave O strastima duše?
243.1. Rene Descartes
244. 60. Koja je prava nizozemski mislilac Hugo Grotius u spisu De iure belli ac pacis (O pravednom
ratu i miru) smatrao onim pravima koja su neotuđiva, kao i onim pravima koja čovjek stječe
rođenjem, a čime je ustanovio poslijerenesansnu teoriju prirodnog prava?
244.1. Pravo na život, pravo na samoobranu, pravo na slobodu, pravo na vlasništvo i pravo na
roditeljski autoritet.
245. 61. Kako se zove glavno djelo Huga Grotiusa?
245.1. O pravednom ratu i miru.
246. 62. Što, prema nauku Kuzanskog, predstavlja najviši stupanj spoznaje, kako se postiže i u čemu
(od čega) se sastoji?
246.1. Prema Kuzanskom, najviši stupanj spoznaje predstavlja apsolutno viđenje koje se sastoji
od točnosti same, a čovjek joj se umom približava.
247. 63. Čime i kako u Kuzanskog, kao što izvještava Banić-Pajnić, »biva inauguriran princip
funkcionalizma«?
247.1. Razlika maksimuma i minimuma, i onoga što dopušta razliku između više i manje
248. 64. Zbog čega se može zaključiti da je u nauku Kuzanskog čovjek smatran kao »drugi Bog«
(secundus Deus)?
 248.1. Jer čovjek iz vlastitog umijeća proizvodi novo
249. 65. Čiji je filozofski nazor nazvan »psihičkim dinamizmom« i zašto?
249.1. Leibnitz
250. 66. Kako glasi naslov spisa (u izvorniku i u prijevodu na hrvatski jezik) u kojem je Descartes
zastupao stav da navika ima važnu ulogu u spoznaji iskustvenih istina?
250.1. O načinu razlikovanja stvarnih pojava od zamišljenih. De modo distinguendi phanomena
realia ab imaginariis
251. 67. Kako je Pierre Gassendi odredio metodu u djelu Institutio logica?
251.1. Određuje metodu kao „neko sređeno“ odnosno s izvjesnim ratiom, načinjeno
napredovanje misli
252. 68. Prema spoznajama Damira Barbarića, novovjekovnim su filozofima kao izvori ili kao podloga
za iskazivanje stavova i učenja o metodi poslužili spisi barem petorice autora. O kojoj je petorici
autora riječ?
252.1. Izvori su Aristotelova Potonja analitika, Euklidovi Elementi, Proklovim komentari uz to
djelo, spisi Boetijevi i Galenovi.
253. Koji britanski empirist nosi titulu prvog velikog novovjekovnog sistematičara?
253.1. JOHN LOCKE
254. Na koja četiri filozofa je izrazito utjecao John Locke?
254.1. Berkeley, Reid, Leibniz, Hume
255. Kako se zove prvo objavljeno Lockeovo djelo?
255.1. Pismo o toleranciji
256. U kojem djelu Locke polemizira o urođenim idejama?
256.1. Ogled o ljudskom razumu
257. Koje četiri kritike Locke upućuje pristalicama urođenih ideja ( čit. racionalistima ) ?
257.1. Proturječnost, podjednako važe i o drugim načelima, neistinitost, dokazuju suprotno
258. Kako se zove Lockeova alternativa racionalističkom spoznajnom modelu?
258.1. Reprezentacionalizam ili Indirektni realizam
259. Na koja dva načina prema Lockeu stječemo sve svoje ideje?
259.1. Osjetilnim doživljajima i refleksijom
260. Na koje dvije vrste Locke djeli ideje po složenosti?
260.1. Jednostavne i složene
261. Što Locke pordazumijeva pod supstancijom?
 261.1. Nominalnu bit
262. Locke sve ono što možemo znati o nekom predmetu dijeli na koja tri svojstva?
262.1. Primarna, sekundarna ili dispozicijska svojstva
263. Koje dvije vrste supstancije razlikuje Locke?
263.1. Tjelesnu i duhovnu
264. Koje su primarne ideje duha prema Lockeovu uvidu?
264.1. mišljenje i kretanje
265. Koju ideju duha Locke pripisuje tjelesnoj, a koju duhovnoj supstanciji?
265.1. Tjelesnoj --> KretanjeDuhovnoj --> Mišljenje
266. U kojim djelima Locke polemizira o aktualnim političkim zbivanjima?
266.1. Dvije rasprave o vladi i Pismo o toleranciji
267. Kako glasi trodioba vlasti prema Lockeu?
267.1. Zakonodavna, sudska i izvršna vlast
268. Koje djelo piše Leibniz kao odgovor na Lockeovu kritiku urođenih ideja?
268.1. Novi ogledi o ljudskom razumu
269. Koji je naš filozof opširno pisao o Johnu Lockeu?
269.1. Albert Bazala
270. Kako se zove djelo Alberta Bazala u kojem polemizira o Lockeu?
270.1. Povijest filozofije
271. Koji se naš filozof najtemeljitije bavio filozofijom Johna Lockea?
271.1. Gajo Petrović