XV.

gimnazija

Zagreb

PRENATALNA IZLOŽENOST ŽIVI

Zadaća iz predmeta: biologija

Mentor: Učenik:

Vedrana Habek Martinac Niko Kalle Zirdum, 4.G

Zagreb, studeni 2022.

Grafički prikaz utjecaja prenatalne izloženosti određenim koncentracijama žive na
kognitivne sposobnosti sedmogodišnjaka:

1. Što možeš zaključiti o utjecaju žive na razvoj kognitivnih sposobnosti djeteta čija je
majka bila izložena živi za vrijeme trudnoće?
Analizom grafa mogu zaključiti da izloženost majke živi tokom trudnoće može uvelike
utjecati na kognitivne sposobnosti djeteta kao što su motorika, pažnja, prostorno-vizualne
sposobnosti, govor i pamćenje. Izloženost živi tako može prouzročiti deficit ovih kognitivnih
sposobnosti kod čak i do 35% djece, a u pravilu veća izloženost živi znači i veći deficit iako
postoje i neke iznimke kao što je i vidljivo na samom grafu.

2. Koja je kognitivna sposobnost najslabije razvijena u sedmogodišnjaka koji su

prenatalno bili izloženi najvećoj koncentraciji žive?
U sedmogodišnjaka koji su prenatalno bili izloženi najvećoj koncentraciji žive najveći je udio
njih kod kojih je najslabija kognitivna sposobnost pažnja (čak 34% djece rađa se s deficitom),
no bitno je za naglasiti kako su i ostale kognitivne sposobnosti vrlo pogođene.
3. Predloži u kojemu su tkivu znanstvenici koji su proveli ovaj pokus mogli mjeriti
količinu žive u majčinu organizmu.

Znanstvenici su količinu žive u majčinu organizmu mogli mjeriti npr. u epitelnom žljezdanom
tkivu kao što je npr. urin, ili pak u vezivnom tkivu, a najbolji primjer za to bi bila upravo krv.
4. Odredi što je u ovome pokusu bila nezavisna, a što zavisna varijabla.
Nezavisna varijabla u ovome pokusu bila je izloženost koncentracijama žive tokom trudnoće,
a zavisna udio djece s deficitom kod nekih kognitivnih sposobnosti.

5. U kojemu poglavlju pisanog znanstvenog rada mogao biti prikazan ovaj graf?
Ovaj graf mogao je biti prikazan u dijelu u kojem se prikazuju rezultati i vrši njihova analiza
budući da predstavlja odličan grafički prikaz ovisnosti udjela djece s deficitom o prenatalnoj
izloženosti živi odnosno dobro prikazuje odnos zavisne i nezavisne varijable. Ovaj graf je
također moguće koristiti i u drugim dijelovima znanstvenog rada kao što je npr. zaključak
budući da odlično sumira rezultate, cilj i zaključke samog znanstvenog rada.

6. Istraži na mrežnim stranicama koji su najčešći načini unošenja žive u organizam i koja
su zanimanja u najvećemu riziku od kontakta sa živom.
Najčešći načini unosa žive u organizam su konzumacija ribe i ribljih proizvoda, kroz vodu te
izravnim putem kroz kožu. Od zanimanja koja su u najvećem riziku od kontakta sa živom
 vrijedi spomenuti proizvodnju žarulja, rasvjetnih tijela, živinih pumpi i akumulatora, rendgen
cijevi, boja, laboratorijskog pribora te poslove sa živom u poljoprivredi i dezinsekciji.

7. Živa, olovo, kadmij i drugi teški metali pripadaju skupini kumulativnih otrova. Služeći
se pouzdanim literaturnim izvorima, potraži i objasni značenje toga pojma.
Živa, olovo i kadmij kumulativni su otrovi što znači da se s vremenom u organizmu otpuštaju
njihove male količine te se s vremenom postupno povećava njihov udio, a samim time i više
štete organizmu.

8. Potraži na mrežnim stranicama popis ostalih teratogena i njihove izvore te osmisli

infografiku kojom ćeš educirati buduće majke radi prevencije izlaganja teratogenima.
Ostali teratogeni su npr. alkohol, nikotin, kokain, amfetamin, heroin, litij, jodid, androgeni…
Infogram za buduće majke trebao bi biti vrlo jednostavan te im izravno reći što bi trebale
izbjegavati tokom trudnoće, a uz to bi im trebalo ukazati na posljedice po njihovo dijete koje
može uzrokovati konzumacija teratogena. Primjer infograma:

TOKOM TRUDNOĆE IZBJEGAVAJTE

MOGUĆE POSLJEDICE:

9. Objasni može li se neki prenatalni test upotrijebiti za utvrđivanje djelovanja žive na

razvoj ploda.
Pretraživanjem literature zaključio sam kako postoje testovi i metode za procjenu izloženosti
živi tijekom prenatalnog perioda, no ne postoji test kojim bi se utvrdilo kako će točno ta
izloženost djelovati na plod te kako će se razviti dijete te njegove kognitivne sposobnosti
nakon rođenja.

10. Informiraj se o postupku poznatome kao genetičko savjetovanje. Što misliš, zašto bi
majke koje su izložene mutagenima ili teratogenima za vrijeme trudnoće trebale odlaziti
na takvu vrstu savjetovanja.
Genetičko savjetovanje komunikacijski je proces koji pomaže razumjeti i prilagoditi se pojavi
genetičke promjene pronađene genetičkim testiranjem ili analizom obiteljske anamneze, kao i
utjecaju na osobu i njene članove obitelji. Samim time smatram kako bi majke koje su bile
izložene mutagenima ili teratogenima za vrijeme trudnoće trebale otići na genetičko
savjetovanje kako bi se pripremile i upoznale s potencijalnim genetičkim promjena,
mutacijama ili bolestima s kojima se mogu roditi njihova djeca.

Izvori:
1.11.2022. - https://www.plivamed.net/vijesti/clanak/13687/Prenatalna-izlozenost-zivi-u-
Hrvatskoj.html
1.11.2022. - https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2017/12/Biomonitoring-Hg.pdf
1.11.2022. - https://www.eea.europa.eu/hr/articles/ziva-trajna-prijetnja-za-okolis