Večernji list· Hrvatska
Lažne vijesti o koroni na webu moraju isprav-
ljati stručnjaci
Dr. Miroslav Mađarić, stručnjak za primijenjena računarstvo u zdravstvu
11 Aug 2021 Zoran Vitas
U časopisu Health Management iza-
šao je nedavno članak pod naslovom
"How Consistent is Medical Infor-
mation on the Internet?"(,,Koliko
su konzistentne zdravstvene infor-
macije na internetu?") koji
potpisuje dvoje naših stručnjaka, dr.
sc. Miroslav Mađarić te dr. med.
Vesna Nesek-Mađarić. Riječ je o
To se može vidjeti i na portalu Klinike
Mayo u svezi COVID-19 gdje je prvi spo-
menuti simptom bolesti "vrućica". No, že-
limo li dalje na tom portalu pogledati
simptom "vrućica" , toga- nema! Dakle,
internet je super, ali i davatelji informacija
trebaju poboljšavati svoje sustave, najbo-
lje uz pomoć povratnih informacija od ko-
risnika.
tvenih mreža na mišljenje o
zarazi i njezinu uzročniku.
Kako se može poboljšati vje-
rodostojnost informacija koje
korisnici dobivaju na inter-
netu?
analizi konzistentnosti informacija
povezanih s medicinom i zdravljem
koje pronalazimo na internetu, od-
nosno utjecaju društvenih mreža na
njihovo tumačenje pa i točnost. Dr.
Mađarić je stručnjak za primijenje-
no računarstvo u zdravstvu, čime se
bavio i u nekim inozemnim i našim
zdravstvenim ustanovama poput
Prvi korak u ostvarenju informacija
o zdravlju je koristiti službene
stručne izvore, a ne opće forume i
društvene mreže. Informacije na fo-
rumima sigurno su daleko najnevje-
rodostojnije. Zato je u uporabi služ-
benog stručnog izvora dobro primi-
jeniti pristup uobičajen u medicini:
"drugo mišljenje". To vrijedi i za ri-
jetke bolesti, ali i za česte, pa čak i
pandemijske, kao što je COVID-19.
U pandemiji je upravo zbog
društvenih mreža došlo do
kolanja sasvim pogrešnih in-
formacija koje su često rezul-
tirale i gubicima u životima.
Kako se boriti protiv toga?
Primijenimo pristup "second opini-
KBC-a Zagreb. Danas predaje
"Upravljanje inovacijom" na privat-
nom veleučilištu Algebra. S dr. Ma-
đarićem smo razgovarali o pitanji-
ma aktualnima u vrijeme pandemi-
je.
U ovoj pandemiji vidi se neo-
čekivano velik utjecaj druš-
on'1 , jednom na forume/ društvene
mreže, drugi put na "best practice"
koji sam preporučio - službene
stručne izvore. Sadržaj neka bude
ono što danas izaziva najviše kon-
traverze - svrhovitost cijepljenja.
Uzmimo kao primjer jednog od naj-
militantnijih antivaksera - Brani-
mira
Bunjca koji je na svojem profilu us t-
vrdio kako je "potvrđeno da Pfizer,
Moderna i Johnson koriste stanice
ljudskog fetusa u razvoju i pro-
izvodnji cjepiva". Naravno, više od
6o.ooo pratitelja influencera Brani-
mira Bunjca neće tražiti ,,drugo
mišljenje". Mnogi od njih ne znaju
dobro strane jezike, niti znaju za
mogućnost automatskog prijevoda.
No poželjno je da struka, pa i opće
javnost, opovrgava takve lažne vi-
jesti na mjestu njihova nastanka.
Čak i Hrvatsko katoličko sveučilište,
koje je sigurno veći "papa od Bunj-
ca"razumno razmatra ovu proble-
matiku s moralnog stanovišta
(ukratko: "opravdano ako nema
drugog lijeka").
Kako iskoristiti internet i
društvene mreže da bi se pro-
movirale one prave poruke,
postiglo da se ljudi cijepe?
Iskoristiti internet je pravi pristup!
Kao što internet predstavlja svjetsku
pozornicu samozvanim stručnjaci­
ma i teoretičarima zavjere, jednako
tako povećava vidljivost populariza-
ciji znanosti i stavovima utemelje-
nim na činjenicama. Nažalost, toga
je mnogo manje zato što ozbiljni i
stručni ljudi imaju svoj posao i ne
žele se upuštati u rasprave s promi-
cateljima mitova svake vrste. Do-
datno, društvene mreže, pa i inter-
net općenito, generalno su postali
"zagađeni"svakojakim lažnim vi-
jestima. Zato se mnogi stručni i oz-
biljni ljudi posve klone Facebooka i
sličnoga, jer nekako ispada da ak-
tivni korisnik društvene mreže gubi
na reputaciji. To treba promijeniti
na način da struka bude aktivnija i
na internetu daje kvalitetne ira-
zumljive poruke, koje bi poništile
DR. SC. MIROSLAV MAĐARIĆ , pre-
dio utjecaja lažnih vijesti. daje " Upravljanje inovacijom" na pri-
vatnom veleučilištu Algebra
Kod nas se ne čini kako su

antivakseri toliko utjecajni
kao skupina, no primjetna je
odbojnost prema cjepivu koja
se ponajprije vidi kroz male
brojke cijepijenih.
Kvaliteta zdravstvenih informacija
iz službenih stručnih izvora u Hr-
vatskoj je na visokoj razini. Naža-
lost, to je ograničeno samo na stra-
nice pojedinih institucija, a u nas je
povjerenje u institucije iz razumlji-
vih razloga na niskim granama. Ta-
ko će valjda 100 puta više ljudi čitati
Facebook nego stranice HZJZ a,
Ministarstva zdravstva ili Medic in-
skog fakullela. Pa kad se neki istak-
nuti stručnjak i pojavi na Facebo-
oku, Bunjac ga po broju pratitelja
(6o.ooo) višekratno "šije'', kao što
je slučaj s našim imunologom prof.
Tro bonjačom iz Rijeke (1500)! Takvi
stručnjaci bi se trebali aktivno
uključiti upravo u komentiranje laž-
nih vijesti, koje svojom množinom
bez osporavanja kod mnogih stva-
raju dojam istine, rekao nam je dr.
Miroslav Mađarić.
Dojam je da je u doba kada
nije bilo interneta bilo znatno
lakše postići visoku cijeplje-
nost.
Antivakserski pokret postoji odav
no. Izvorno je bio vezan za vjerska
uvjerenja, na primjer za rano cjepivo
protiv boginja, u propovijedi iz 1722.
(!) pod naslovom "Opasna i grešna
praksa cijepljenja", engleski teolog
Edmund Massey tvrdio je da je Bog
poslao bolesti da kazni grijeh i da je
svaki pokušaj sprečavanja malih bo-
ginja cijepljenjem "đavolska opera-
cija". Velik uspjeh cijepljenja protiv
boginja u Jugoslaviji u sedamdeseti-
ma prošlog stoljeća može se pripi-
sati manjku demokracije, a ne
manjku interneta. Da je tada bilo in-
terneta s masom antivakserskih
objava, isti bi bio zabranjen ili ogra-
ničen, kao što se danas događa u
zemljama demokratskog deficita.
No unatoč zloporabama interneta,
njegov je doprinos zdravstvenoj
prosvijećenosti, ali i dostupnosti vi-
sokoslručnih sadržaja enorman. In-
ternet je super, ali ga korisnici
· trebaju koristiti s oprezom.