Professional Documents
Culture Documents
REPUBLIKA HRVATSKA
Ministarstvo graditeljstva Hrvatsko predsjedanje
Vijećem Europske unije
i prostornoga uređenja
REPUBLIKA HRVATSKA
Grad Split
Primljeno 25.2.2020.
Klasifikaciiska oznaka Ora. ied.
UP/I-350-05/18-05/190 03
Urudžbeni broj Pril. Vrij.
P/2202351
KLASA: UP/II-350-05/19-08/145
URBROJ: 531-09-2-20-2/T.Š.
Zagreb, 20. veljače 2020.
RJEŠENJE
Poništava se rješenje o utvrđivanju građevne čestice, Splitsko-dalmatinske županije, Grada
Splita, Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za provedbu
dokumenta prostornog uređenja, klasa: UP/I-350-05/18-05/000190, urbroj: 2181/01 -03-02/17-19-0009
od 10. lipnja 2019. godine i predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1
%
Odredbom članka 157. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 153/13
i 65/17), a koji Zakon se primjenjuje s obzirom je predmetni zahtjev podnesen dana 21. prosinca 2018.
godine, propisao je ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno
za redovitu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno čestice propisana
posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj
je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u
skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice. Stavkom 2. istog članka propisano je da se smatra
da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu
građevine: 1. ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski,
funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina; 2. ako je građevina izgrađena na dvije ili više
katastarskih čestica; 3. ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina manja ili veća
od površine propisane prostornim planom; 4. ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena
građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine; 5. ako se
radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu.
Zahtjevu za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice prilaže se preslika katastarskog
plana na kojoj se određuju oblik i veličina građevne čestice te dokaz daje građevina za koju se utvrđuje
građevna čestica postojeća, u smislu članka 158. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju.
U tom pravcu spisu prileži izvod iz katastarskog plana u mjerilu 1:1000, izdanog od Državne
geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, OSS evidencijski broj: 145517/2018 od 20.
prosinca 2018. godine, na kojem je određen oblik i veličina građevne čestice na način da
novoformiranu građevnu česticu oblikuje od dijela k.č.br 251 k.o. Stobreč u površini 251 m2 i dijela
k.č.br. 252 u površini od 12 m2, odnosno u sveukupnoj površini 172 m2.
Nadalje, kao dokaz da je predmetna stambena građevina postojeća spisu predmeta prileži
rješenje o izvedenom stanju izdano od Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, klasa:
UP/I-361-03/14-01/4088, urbroj: 403-02-1-2/0199-16-13 od 25. svibnja 2016. godine, sa nečitkom
klauzulom pravomoćnosti, te je u ponovnom postupku potrebno voditi računa o navedenom utvrđenju
sukladno članku 20. stavak 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne
novine", broj: 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19). Cit. rješenjem o izvedenom stanju ozakonjuje se završena,
slobodnostojeća, manje zahtjevna zgrada, stambene — vanjske veličine zgrade prema priloženoj
arhitektonskoj snimci izvedenog stanja, GBP-a 255,54 m2, višestrešnok krova, broj etaža: tri - suteren,
prizemlje, kat u zgradi se nalaze dvije stambene funkcionalne jedinice, izgrađena na k.č. 251 i 252 k.o.
Stobreč.
Način na koji se određuje građevna čestica propisan je člankom 159. stavkom 1. Zakona o
prostornom uređenju tako da se građevna čestica određuje prvenstveno u skladu s prostornim planom, a
ako to nije moguće, tada se u skladu s pravilima struke vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako
da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine.
Iz pobijanog rješenja proizlazi da se predložena građevna čestica nalazi se u granicama
obuhvata Urbanističkog plana uređenja područja Sirobuja („Služeni glasnik Grada Splita", broj: 17/07),
te da se prema kartografskom prilazu br. 1. „Korištenje i namjena površina" predmetna čestica nalazi u
području mješovite namjene, pretežito stambena, oznake Ml, a prema kartografskom prikazu 4.1.
„Način i uvjeti gradnje" unutar područja obiteljski i višeobiteljski objekti, prostorna jedinica br. 26.,
kao i da su za navedeno područje člankom 17., 18., 20., 21. i dr. Odredbi za provođenje UPU-a
područja Sirobuja, propisani parametri gradnje za predmetno područje, minimalna površina građevne
čestice, izgrađenost, minimalne udaljenosti građevina od granica planirane građevne čestice, minimalan
broj potrebnih parkirališnih mjesta ovisno o namjeni građevine, itd. Stoga se u pobijanom rješenju
navodi daje u konkretnom slučaju predmetna građevina ozakonjena sukladno posebnom propisu, te da
se građevna čestica odnosno zemljište za redovnu uporabu građevine formira po pravilima struke na
način da na zapadnom dijelu prati izvedeni zid, na sjevernoj i južnoj strani prati tlocrtne gabarite
ozakonjene zgrade, odnosno vanjskog stubišta, a na istočnoj strani izvedene nadstrešnice iznad ulaza u
suterenske garaže, poštivajući ozakonjene otvore.
2
Međutim, prvostupanjsko tijelo u postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja nije
utvrđivalo usklađenost prijedloga formiranja građevne čestice s prostornim planom, sto ima za
posljedicu nemogućnost ispitivanja zakonitosti takvog rješenja budući se građevna cestica može
odrediti u skladu s pravilima struke tek ukoliko se utvrdi da predloženi oblik i veličina nije u skladu s
prostornim planom. Naime, u obrazloženju pobijanog rješenju samo se citiraju odredbe Urbanističkog
plana uređenja područja Sirobuja, a da se pri tome ne obrazlaže iz kojeg razloga predložena građevna
čestica nije u skladu s prostornim planom. Navedeno iz razloga jer se građevna cestica prvenstveno
određuje u skladu s prostornim planom (ako postoje prostorne mogućnosti), te u slučaju kad se građena
čestica utvrđuje na temelju dokumenta prostornog uređenja, obrazloženje rješenja mora sadržava i
konkretne odredbe prostornog plana na temelju kojih je utvrđena građevna čestica (površina, ob i ,
udaljenosti građevine od međa, pristup na prometnu površinu, kig, kis i si.). U slučaju kad građevnu
česticu nije moguće odrediti u skladu s prostornim planom ista se određuje u skladu s pravilima struke,
a u kojem slučaju u rješenju mora biti obrazloženo iz kojeg razloga nije moguće utvrditi građevnu
česticu u skladu sa prostornim planom, te koja pravila struke su primijenjena kao odhična.
Cijeneći žalbene navode žalitelja u kojima upire da je vlasnik k.č.br. 501/1 k.o. btobrec,
prvostupanjsko tijelo u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da rješavanje imovinsko pravnih odnosa
nije predmet ovog postupka. Naime, spisu predmeta prileži z k.ul.br.: 432 k.o. Stobrec u kojem je
upisana k č br. zem 501/1 upisana u 1/5 suvlasničkog dijela u korist Knezovic Ljube i 4/5 suvlasničkog
dijela u korist Knezović Joze, ovdje žalitelja. Također iz zapisnika od 29. svibnja 2019. godine proizlazi
da se Jozo Knezović protivi donošenju rješenja o utvrđivanju građevne cestice na k c.br. _5 .o.
Stobreč (sud.č.zem. 501/1), te je izjavio da se pred Općinskim sudom u Splitu vode dva sudska
postupka u vezi vlasništva predmetne nekretnine, oznake P-256/18 i P-3375/18, o čemu je u spis
predmeta dostavio i dokaz o naprijed navedenom. ........................ , v . , . ...
S obzirom žalitelj upire na činjenicu da podnositelj zahtjeva nije vlasnik cestica od kojih se
predlaže formiranje građevne čestice, u ponovnom postupku potrebno je nesporno uh™ je Ii
podnositelj zahtjeva za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice vlasnik cestica od kojih se
formira građevne čestica, te podnositelj zahtjeva treba dokazati pravni slijed stjecanja prava vlasms va.
Naime, prema upravno pravnoj praksi izraženoj u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske
posl.br. Usž-226/16-2 od 11. veljače 2016. godine pravni interes ne može biti bilo kakav, vec mora biti
pravni a to znači da proizlazi iz zakona ili je zakonom zaštićen, te je stranka u upravnom postupku
svaka osoba o čijem se pravu, obvezi ili pravnom interesu rješava u upravnom postupku Prava, obveze
i pravni interesi proizlaze iz propisa kojima se ureduju pojedine upravne materije, dakle, materija m
propisa, iz kojeg razloga se pitanje da li neka osoba ima svojstvo stranke mora prosuđivati ne samo
prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku, nego i prema materijalnom propisu iz kojega
za osobu proizlazi određeno pravo, obveza ili pravni interes. Stoga, samo rješenje o izvedenom stanju
ne daje podnositelju zahtjeva status aktivno legitimirane stranke u ovom postupku, a posebno imajući u
vidu odredbu članak 32. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine ,
broj: 86/12 143/13, 65/17 i 14/19), prema kojem rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na
vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada
izgrađena^ navedenog? ukazuje se na ustavnopravnu praksu izraženu u Odluci Ustavnog suda
Republike Hrvatske, br. 0-111-5095/2017 od 03. prosinca 2019. godine, a vezano za postupke
utvrđivanja građevne čestice, u kojoj je izraženo mišljenje da su državna , druga tijela dužna, u svim
slučajevima u kojima stranke istaknu prigovor miješanja (zadiranja) u pravo vlasništva zajamčeno
člankom 48. stavkom 1. Ustava, osigurati pravičnu ravnotežu između zahtjeva za poštovanjem i
zaštitom jamstva prava vlasništva i njemu suprotstavljenog zahtjeva koje postavka javn, interes (kp,,
može uključivati i zaštitu suprotstavljenih prava ili interesa trećih privatnih osoba). U tu svrhu tijela su
dužna ispitati' - prije svega radi li se u konkretnom slučaju o imovini koja ulazi u doseg zaštite jamst
prava vlasništva propisanog člankom 48. stavkom l. Ustava, - potom je li zahtijevano miješanje u
Lstvo prava vlasništva utemeljeno na zakonu, - zatim teži li se zahtijevan,m miješanjem ostvarit,
legitimni cilj, te - je li cilj koji se nastoji ostvariti razmjeran predloženom sredstvu miješanja. Stoga s
nisu mogli otkloniti navodi žalitelja u kojima upire daje vlasnik k.č.br. 501/1 k.o. Stobrec.
3
%
DOSTAVITI:
1. Splitsko-dalmatinska županija, Grad Split, Upravni odjel za
prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša. Odsjek za
provedbu dokumenata prostornog uređenja. Split,
Obala kneza Branimira 17. uz spis i dva primjerka
rješenja radi dostave strankama
2. Arhiva - ovdje
4
—
— — —