Srednjoškolski centar „Gemit-Apeiron“

Banja Luka

MATURSKI RAD

PREDMET: FIZIKA

TEMA: GENERATOR NAIZMJENIČNE STRUJE

Mentor: Mile Mitrović Učenik: Nemanja

Banja Luka, mart 2020.

1
 UVOD

Generatori koji su izvori samo jedne elektromotorne sile se nazivaju monofazni

ili jednofazni. Prostoperiodična elektromotorna sila se indukuje kada se navojak
(kalem) obrće u homogenom magnetnom polju.
Takođe, moguće je dobiti više elektromotornih sila istih frekvencija, samo
fazno pomjerenih, kada se na neki indukt postavi više međusobno pomjerenih
kalemova. Skup više električnih kola sa elektromotornim silama istih
učestanosti, koja su fazno pomjerena jedna u odnosu na drugu, naziva se
polifazni ili višefazni sistem.
U odnosu na monofazni, polifazni sistemi imaju više prednosti, pa se skoro
isključivo i koriste:

 sa polifaznim strujama je moguće obrazovanje obrtnog magnetnog polja,

koje se koristi kod električnih motora za naizmeničnu struju;

 stalna snaga, za razliku od monofazne koja se sa vremenom mijenja. Stalna

snaga kod električnih mašina znači stalno pretvaranje mehaničke energije u
električnu i obrnuto;

 Ovako smanjenje broja provodnika u prenosnim vodovima. Naime,

povratni provodnici mogu da se svedu na jedan, ili kod simetričnih sistema ne
mora biti povratnih provodnika.
Ovakvo smanjenje broja provodnika znači manji utrošak materijala za prenosne
vodove i mreže i smanjenje električnih gubitaka u prenosnim vodovima i
mrežama.

2
 GENERATORI

Na slici je prikazan generator sa 3 namotaja pomjerena za po 2/3 (120 stepeni),

što daje potpunu simetriju sistema. Ukoliko su efektivne vrijednosti
elektromotorne sile generatora i fazne razlike dvije uzastopne faze jednake,
onda se takav sistem elektromotorne sile naziva simetričnim sistemom.

Slika 1. Generator sa 3 namotaja

Sistem elektromotorne sile, gdje svaka naredna fazno zaostaje za prethodnom,

naziva se direktnim sistemom elektromotorne sile.

Ua Ub Uc

Slika 2. Sistem elektromotorne sile

Sistem elektromotorne sile, gdje svaka naredna fazno prednjači prethodnoj,

naziva se inverznim sistemom elektromotorne sile.
Na slici je prikazan dvopolni trofazni generator (najveći broj generatora je ovog
oblika), kod koga se koristi rotirajući elektromagnet – rotor.
Elektromagnet se dobija protokom struje IF kroz namotaj oko rotora.

Nepokretni spoljašnji dio generatora se naziva stator. Duž statora su smještena

3
tri odvojena namotaja, pomjerena ugaono za 120 stepeni; trafozni napon se
indukuju u ovim namotajima usled rotirajućeg magnetnog polja.

trofazni
izlaz

U
F

zajednički
izlaz Slika 3. Dvopolni trofazni generator
Generator – veza u zvijezdu
Namotaji trofaznog generatora (kao i transformatora i motora) mogu da se vežu
na određene načine zbog pogodnosti i ekonomičnosti u eksploataciji. Ako su
krajevi namotaja generatora spojeni u jednu tačku, takva veza ima oblik
zvijezde pa se takav spoj naziva veza u zvijezdu (Y veza). Zajednička tačka se
naziva zvjezdište ili nulta tačka.
Nulti vod može da postoji, ali ne mora. Kod ove veze, pojavljuju se naponi
različitih vrijednosti. Napon jedne faze (faznog namotaja) naziva se fazni
napon. Mađutim, na liniji se pojavljuju naponi između faznih provodnika koji
su različiti od faznih napona – linijski naponi.
Linijski naponi takođe obrazuju trofazni simetrični sistem, kao i fazni naponi,
gdje su fazori međusobno pomjereni za 120 stepenijedan u odnosu na drugi.
Intenzitet linijskog napona je veći od faznog i može se odrediti na osnovu: Fazni
napon gradske mreže je 230V (ranije 220V), a linijski 400V (ranije 380V).

4
Struje koje teku kroz linije, linijske struje IL, jednake su strujama kroz fazne
namotaje
(fazne struje If).
I L3
UL32
Uf Uf I L2

opterećenje
3 2 UL13
nulti

Uf UL21
1
I
L1
Slika 4. Generator veza u zvijezdu
Generator – veza u trougao
Ako su namotaji generatora vezani redno – kraj prve za početak druge faze,
kraj druge za početak treće faze i kraj treće za početak prve faze, onda ovako
formirano kolo obrazuje vezu u trougao . Iako je kolo zatvoreno, struja kroz
njega ne teče, ako nema spoljašnjeg opterećenja, jer je zbir svih

elektromotornih sila ovako zatvorenog kola nula: U +U +U +0

f1 f2 f3
I 2
L2
U U
If
If UL
I UL21
opterećenje

f3 f2
3 I2f
1 32
L1
1
U UL
3
f1 I 13
L3
Slika 5. Generator veza u trougao

5
ELEKTRIČNA KOLA SA VREMENSKI PROMJENLJIVIM STRUJAMA

Osnovne razlike između električnih kola sa vremenski konstantnim i

vremenski promjenljivim strujam

Elektična kola sa konstantnim (jednosmjernim strujama) sastoje se od tri

elementa: električnih izvora(naponskog ili strujnog generatora), provodne
veze i potrošača(otpornik). U slučaju vremenski konstantih struja Kirhofovi
zakoni su egzaktni tj. formulisani bez bilo kakvih aproksimacija. Ako bi se
strogo posmatralo, I Kirhofov zakon bi važio, pod uslovom da je specifična
provodnost dielektrika koji okružuje provodnike jednaka nuli. Naravno, ovaj
uslov nikada u potpunosti nije tačan. Pored toga, oblik provodnika kojima su
međusobno povezani električnih elementi kola, ne utiče čak ni teorijski na
jačinu struje u granama električnih kola. Električnih kola sa vremenski
konstantnim strujama često se koriste u tehničkoj praksi. Ipak, mnogo češće, u
raznovrsnim primjenama, susreću se električnih kola sa vremenski
promjenljivim strujama. Prenos električnih energije od mjesta proizvodnje
(nuklearne, termoelektrane...) do potrošače obavlja se uglavnom vremenski
promjenljivim strujama. U slučaju radija, televizije...prenos signala se
ostvaruje uglavnom pomoću vremenski promjenljivih struja.
Vremenski promjenljive struje uvijek su praćene pojavom vremenski
promjenljivih indukovanih električnih polja. Ovo indukovano električnih polje
indukuje ems u provodnicima koji se u njemu nalaze. Zbog svega toga, svako
električnih kolo sa vremenskim promjenljivim strujama, predstavlja izuzetno
složen sistem za analizu, jer postoji međusobna sprega između svih grana
električnih kola, koja se ostvaruje podsredstvom indukovanog električnih
polja. Prema tome, ova međusobna sprega zavisi od oblika grana i njihovog
međusobnog položaja. Zbog toga zaključujemo da jačine struja, u svima
granama kola sa vremenski promjenljivim strujama, zavise od geometrijskog
oblika kola. U velikom broju slučajeva, indukovana elektromotorna sila,
usljed sprege između grana kola, mnogo je manja od napona između krajeva
6
elemenata u grani.

Uticaj oblika provodnika/kola na jačinu struja u granama kod električnih

kola sa vremenski konstantnim i vremenski promjenljivim strujama

- Kod električnih kola sa vremenski konstantnim strujam oblik provodnika

kojima su međusobno povezani električnih elementi kola, ne utiče čak ni

teorijski na jačinu struje u granama električnih kola.
- Svako električnih kolo sa vremenskim promjenljivim strujama, predstavlja

izuzetno složen sistem za analizu, jer postoji međusobna sprega između svih
grana električnih kola, koja se ostvaruje podsredstvom indukovanog
električnih polja. Prema tome, ova međusobna sprega zavisi od oblika grana i
njihovog međusobnog položaja. Zbog toga zaključujemo da jačine struja, u
svim granama kola sa vremenski promjenljivim strujama, zavise od
geometrijskog oblika kola.

Površinski – Skin efekat

Površinski efekat predstavlja pojavu neravnomjernog raspoređivanja

naizmjenične struje po poprečnom presjeku provodnika, i to tako da je
gustina struje u središtu provodnika manja od gustine struje na njegovoj
površini. Ova raspodjela smanjuje aktivnu površinu poprečnog presjeka
provodnika i povećava njegov otpor. Ako kroz provodnik protiče jednosmjerna
struja, gustina struje je ista u svim tačkama poprečnog presjeka provodnika.
Međutim, ukoliko kroz provodnik protiče naizmjenična struja i, raspodjela po
presjeku je neravnomjerna, i to tako da je najveća na površini, a najmanja u
središtu provodnika.
Naizmjenična struja obrazuje promjenljivo magnetno polje, odnosno
promjenljiv magnetni fluks. Zbog pojave promjenljivog fluksa, unutar
provodnika se indukuje promjenljiva ems, pod čijim se uticajem uspostavlja
gustina struje, koja se potiskuje prema površini provodnika. Zato se ovaj
7
efekat naziva površinski, ili skin efekat, odnosno površinki efekat prve
vrste.Odnosi se na usamljeni provodnik kroz koji protiče promjenljiva struja, i
po prirodi je simetričan. Skin efekat je veći ukoliko je brzina promjene fluksa
veća.
Pored ovoga, postoji i površinski efekat druge vrste, ili efekat bliskosti. Odnosi
se na dva provodnika koja su blizu jedan drugom.Npr.provodnici dvožičnog
električnih voda, kod kojih je I1= -I2. Ako se posmatra raspodjela magnetnog
polja dobija se takva raspodjela gje se u jednom dijelu raspodjela prvog i
drugog polja podudaraju, a u drugom dijelu su suprtnih smjerova. Pošto je
raspodjela nesimetrična i efekat bliskosti je nesimetričan efekat.

Kvazistaciona stanja u električnim kolima

Pored međusobnog uticaja grana električnih kola u kolima sa vremenski
promjenljivim strujama, postoji još jedan efekat, kojeg nema u kolima sa
vremenski konstantnim strujama. To je efekat konačne brzine prostiranja
struje duž grana električnih kola Duž nekog trakastog voda, zanemarljive
podužne otpornosti, em talas (a time i talas struje duž voda) prostire se
brzinom jednakoj brzini prostiranja svjetlosti u vakuumu. Može se pokazati da
se približno istom brzinom prostire talas struje duž svakog provodnika, koji
povezuje elemente električnih kola.Ovo znači da u jednom trenutku vremenski
promjenljiva struja nije istog intenziteta duž grane.
Ovaj efekat primjetan je samo ako je pri datoj brzini promjene struje, grana
dovoljno duga. Ako su promjene jačine struje dovoljno spore, da se efekat
konačne brzine prostiranja struje duž grana kola može zanemariti, kaže se da
je stanje u kolu kvazistacionarno. Riječ "kvazi" je na latinskom "nalik na".

8
Osnovni elementi električnog kola sa vremenski promjenljivim strujama

U električnim kolima sa vremenski promjenljivim strujama, koristi se veliki

broj elemenata različitog karaktera, kao što su npr. poluprovodničke diode,
električnih cijevi, transformatori, zavojnice-kalemi sa i bez feromagnetnog
jezgra, tranzistori, kondenzatori sa običnim i nelinearnim dielektrikom,
linearni i nelinearni otpornici itd. Neki od ovih elemenat pretvaraju neku
drugu vrstu energije u energiju vremenski promjenljivog električnih polja
(električnih cijevi, tranzistor) i njih nazivamo aktivnim elementima. Drugu
grupu elementa električnih kola čine elementi u kojima se električnih energija
pretvara u druge oblike energije. Ovo su tzv.pasivni elementi.
Osnovna tri elementa u ovakvim električnih kolima su otpornici, zavojnice
(kalemi) i kondenzatori. Otpornost R simbolizuje proces pretvaranja
električnih energije u toplotu. Induktivnost L predstavlja karakteristiku
pasivnog elementa, i jednaka je odnosu sopstvenog fluksa i struje koja ga je
izazvala tj. L = Ф/I . U kalemu (zavojnici) dolazi do nagomilavanja magnetne

energije Wm = ½ LI 2. Pad napona na kalemu jednak je nuli UL=0, a to znači

da se u kalemu pretvaranje primljene energije, tj.kalem se ponaša kao kratko
spojen element u električnih kolu. Kapacitivnost C predstavja osnovnu
karakteristiku kondenzatora i izražava vezu opterećenja Q i napona na
oblogama kondenzatora tj. Q = CUC. Unutar dielektrika kondenzatora dolazi

do nagomilavanja električne energije WC = ½ CUC 2. Ne predstavlja prekid

kola.
Kod vremenski konstantnih struja i napona, referentni kraj potrošača se
smatra onaj u koji struja «utiče». Ako se na kraju računa dobije jačina struje,
odnosno napona, sa negativnim predznakom, zaključili smo da struja,
odnosno napon, ima suprotan smjer od predpostavljenog. Za generatore smo
usvojili obrnutu konvenciju. Pojam referentnih smjerova za napon i struju

9
uvodi se i u slučaju vremenski promjenljivih struja, ali je smisao tih
ref.smjerova drugačiji.
Pod vremenski promjenljivom strujom se podrazumijeva struja koja u toku
vremena mijenja bilo intenzitet ili smjer, ili oboje. Za takvu struju kažemo da
je pozitivna u onim vremenskim intervalima u kojima joj se stvarni smjer
poklapa sa referentnim, a da je negativna u onim vremenskim intervalima u
kojima joj je stvarni smjer suprotan od referentnog.
Osnovne zakonitosti procesa u električnih kolima sa vremenski
promjenljivim strujama
U kolima sa vremenski promjenljivim strujama, ponašanje elemenata R, L, i C
bitno se razlikuje od ponašanja u kolima sa vremenski konstantnim strujama.
Otpornost R u ovim kolima karakteriše isti proces pretvaranja električnih energije
u toplotnu, sa tom razlikom, što je sad brzina pretvaranja energije(snaga)
vremenska funkcija. Ovo je posljedica vremenske zavisnosti struje kroz otpornik
i napona na njegovim krajevima UR(t)=R iR(t). Po ovoj jednačini, napon
između krajeva otpornika je u svakom trenutku proporcionalan jačini struje kroz
njega. Ako se jačina struje i napon predstave u zavisnosti od vremena, na istoj
slici, to su slične krive i to takve da između njihovih vrijednosti u svakom
trenutku postoji stalan odnos.

u(t)

10
Pod induktivnim kalemom (zavojnicom), kojeg karakteriše induktivnost L,
podrazumijeva se takav element za koji je, uz referentne smjerove, veza između
napona uL(t), između njegovih krajeva, i jačine struje iL(t) kroz njega. Na
slikama su prikazana dva primjera napona između krajeva zavojnice (kalema)
koji odgovara oblicima jačine struje kroz zavojnicu. Za razliku od pojava u
električnih kolima sa vremenski konstantnim strujama, induktivni kalem u kolu
sa vremenski promjenljivim strujama ne predstavlja kratki spoj. Ovo je posljedica
ems samoindukcije, koja se permanentno protivi promjenama u električnom
kolu. Ove promjene su stalno prisutne u svim vremenskim trenucima, te je ova
ems stalno prisutna i opire se promjeni struje. U ovakvom kolu se uspostavlja
naponsko ravnotežno stanje uL(t) + eL(t) = 0. uL(t) =L

di(t)/dt.

U električnih kolima sa vremenski promjenljivim strujama, elektrode

kondenzatora izložene su djelovanju napona uc(t), koji na krajevima
11
kondenzatora izaziva promjenljivo električnih polje u dielektriku, a koje je
posljedica opterećenja promjenljivog u vremenu qc(t) na elektrodama
kondenzatora qc(t) = C uc(t). Promjena opterećenja referentne elektrode
kondenzatora za dq(t), usuštini znači da je kroz njegove priključke protekla za
to vrijeme količina elektriciteta dq(t).

Struja koja protiče kroz granu sa kondezatorom je promjenljiva struja i data je jednačinom:

i(t) = dq(t) /dt = C duc(t)/dt.

Opterećenje se zadržava na elektrodama kondenzatora. Kroz sam kondenzator,

tj. kroz njegov dielektrik, nema struje, iako kroz njegove priključke postoji
vremenski promjenljiva struja. U slučaju kondenzatora, čiji dielektrik nije
vakuum, dolaki do vremenski promjenljive polarizacije, tj. do kretanja
električnih opterećenja zbog deformacije atoma i molekula dielektrika.
Na osnovu predhodnih analiza, može se zaključiti da u električnih kolu sa
vremenski promjenljivom strujom, kondenzator ne predstavlja prekid kola, i
struja teče kroz granu u kojoj je kondenzator. Kroz granu sa kondenzatorom
protiče promjenljiva struja, koja je u svakom trenutku povezana sa naponom na
njegovim elektrodama-oblogama. Prema tome, kada se govori o struji kroz
kondenzator, podrazumijeva se struja kroz njegove priključke.strujno kolo sa
kondenzatorom nije zatvoreno, nije galvanski povezano, ali ipak postoji
promjenljiva struja u njemu, dok je u kolima sa jednosmjernom strujom
zatvoreno.
Na slikama su prikazani oblici promjene jačine struje kroz kondenzator
koji odgovaraju nekim tipičnim oblicima promjene napona na njegovim
krajevima.
12
 i(t)

u(t) i(t)

a) t

Jednačina između vremenski promjenljivog napona i jačine struje u slučaju

otpornika, data je kao linearna zavisnost i(t) = u(t)/R.

i(t)
i(t)
u(t)
b)

0 t

Kada se govori o struji kroz kondenzator, podrazumijeva se struja kroz

priključke kondenzatora.
Opterećenje se zadržava na elektrodama kondenzatora. Kroz sam
kondenzator, tj.kroz njegov dielektrik, nema struje, iako kroz njegove
priključke postoji vremenski promjenljiva struja. U slučaju kondenzatora, čiji
dielektrik nije vakuum, dolaki do vremenski promjenljive polarizacije, tj. do
kretanja električnih opterećenja zbog deformacije atoma i molekula
dielektrika.
Na osnovu predhodnih analiza, može se zaključiti da u električnih kolu sa
vremenski promjenljivom strujom, kondenzator ne predstavlja prekid kola, i
struja teče kroz granu u kojoj je kondenzator. Kroz granu sa kondenzatorom
protiče promjenljiva struja, koja je u svakom trenutku povezana sa naponom
na njegovim elektrodama-oblogama. Prema tome, kada se govori o struji kroz
kondenzator, podrazumijeva se struja kroz njegove priključke.
Kirchoff-ovi zakoni za električna kola sa vremenski promjenljivim
strujama
Predpostavimo da se električnih kolo sastoji od proizvoljnog broja elemenata i
da je brzina promjene ems naponskih i strujnih generatora takva da se stanje

13
u električnih kolu može smatrati kvasistacionarnim. Za svaki čvor u
električnih kolu važi, u svakom trenutku, I Kirchoffov zakon.
Neka se u čvoru stiče n struja (grana), tada vrijedi i (t) = 0 k=1k

Ovako napisan, prvi Kirchoffov zakon vrijedi pod uslovom da su referentni

smjerovi struja u svim granam, koje se stiču u čvoru, isti u odnosu na čvor,
bilo od čvora, bilo ka čvoru.
Usvajamo da je struja sa pozitivnim predznakom ako je ref.smjer od čvora, a
negativna ako je ref.smjer ka čvoru. U slučaju vremenski promjenljivih
struja, pojedini sabirci sa lijeve strane jednačine mijenjaju u toku vremena
svoju vrijednost, ali im je suma u svakom trenutku jednaka nuli.
U nekom električnih kolu sastavljenom od generatora, otpornika, kalemova i
kondenzatora, napon između krajeva elemenata jednak je razlici potencijala
između tih krajeva. U tom slučaju, napon između bilo koje dvije tačke A i B
u električnih kolu jednak je uAB(t) = { ∑ u(t) }od A do B . Ako se pri
kretanju duž grana električnih kola od A do B naiđe na referenti kraj
elementa, taj napon se uzima sa pozitivnim predznakom. Kada se tačke A i B
poklope, napon između njih je nula.
II Kirchoffov zakon za električnih kolo sa promjenljivim strujama možemo
dobiti kao tj. kao sumu svih napona duž grana električnih kola u svakom
trenutku ∑ u (t) = 0 k=1k za zatvorenu konturu. U slučaju linearnih električnih
kola sa vremenski konstantnim strujama Kirchoffovi zakoni su omogućavali da
se napiše sistem linearnih algebarskih jednačina.
U ovim jednačinama, jačine struja kroz grane električnih kola bile su
nepoznate veličine. U slučaju vremenski promjenljivih struja, pomoću
Kirhoffovih zakona ne možemo dobiti takav, relativno prost sistem jednačina.
Ovdje bismo dobili takav sistem, koji bi, pored nepoznatih jačina struja kroz
grane, sadržavao i njihove izvode, odnosno integrale u vremenu. Način
određivanja tih struja bi bio znatno otežan i matematički komplikovan.

14
Za bilo koji čvor u kolu naizmjenične struje može se definisati i primijeniti
prvi Kirhofov zakon, koji glasi: Algebarska suma trenutnih vrijednosti struja
u granama, koje se stiču u bilo koji čvor kola, jednaka je nuli. ∑ i = 0.
Drugi Kirhofov zakon glasi: Algebarska suma trenutnih vrijednosti napona
na svim elementima duž proizvoljne zatvorene konture električnog kola
jednaka je nuli. ∑ u = 0.
Ili algebarska suma svih trenutnih vrijednosti ems izvora duž proizvoljne
zatvorene konture električnih kola jednaka je algebarskoj sumi trenutnih
vrijednosti padova napona na svim elementia dotične konture.
∑e = ∑u
Napon na krajevima osnovnih parametara povezan je sa strujom koja protiče
kroz njih jednačinama:
Za aktivni otpor R: uR = R i , i naziva se aktivnim padom napona.
Za induktivitet di
uL =L
i naziva se induktivnim padom napona.

Zaključujemo da je električnih snaga vremenska funkcija, koju u svakom

trenutku karakteriše trenutna vrijednost p(t). Jednaka je proizvodu trenutnih
vrijednosti napona u(t) i trenutne vrijednosti struje i(t). U slučaju vremenski
promjenljivih struja, električnih snaga u pojedinim vremenskim intervalima,
može imati i negativnu vrijednost, za razliku od vremenski konstantnih struja,
gdje je električnih snaga uvijek bila pozitivna i vremenski konstantna veličina

(P=RI2). U intervalima kada je električnih snaga potrošača negativna, potrošač

se ponaša kao generator, tj.dio dobijene energije vraća izvoru.

Princip rada generatora prostoperiodične struje

Najprostiji izvor, odnosno generator prostoperiodičnog napona predstavlja
jedan pravougaoni ram (okvir), koji se obrće konstantnom brzinom ω u
homogenom magnetnom polju, oko ose koja je normalna na linije magnetnog

15
polja. U toku okretanja ram prolazi kroz različite položaje i u svakom trenutku
njegov položaj u odnosu na linije magnetnog polja je drugačiji. Time se
mijenja njegov fluks, koji je se razlikuje za svaki položaj rama. Pošto se
vremenom mijenja položaj rama, znači da i fluks zavisi i mijenja se za svaki
vremenski trenutak. Ako je ram u homogenom magnetnom polju, tada za sve
elementarne površine ds vrijednost magnetne indukcije konstantna pa je Φ =
BS cosα.
A ako polje nije homogeno Φ = ∫BS cosα.
U skladu sa Faradejevom em.indukcijom, promjena magnetnog fluksa kroz
zatvorenu konturu ima za posljedicu pojavu indukovane ems po zakonu e =
ωΦm sinωt; e(t) =Em sinωt; gdje je Φm-max.fluks, Φm=BS, ωt=α-ugao
između normale i magn.linija.

Φ,e

Φ
Em e

ωt
π/2 π 3π/ 2 2π

Analizirajući oblik krivih koje su date na slici, izvode se sljedeći zaključci:

1.položaj rama α=ωt=0, karakteriše položaj kada on zahvata maksimalan
fluks, ems=0. 2.položaj rama α=ωt=π/2 odgovara trenutku kada linije
magn.polja ne presijecaju površinu rama, te je magn.fluks u tom trenutku
jednak nuli, a ems je maksimalna.
3.položaj rama α=ωt=π odgovara maksimalnoj negativnoj vrijednosti fluksa,
zbog toga što su vektori normale i linije indukcije kolinearni vektori suprotne
orijentacije, ems je jednaka nuli.
4.položaj rama α=ωt=3π/2 odgovara nultoj vrijednosti fluksa, a indukovana ems
ima maksimalnu negativnu vrijednost.

16
5.položaj rama α=ωt=2π odgovara početnom položaju, fluks je maksimalan, a
ems = 0.
Zaključak je da između magnetnog fluksa i indukovane ems postoji fazni pomak
u iznosu od π/2.
Magn. fluks fazno prednjači indukovanoj ems za π/2 .
Kod realnih generatora u praksi, umjesto jednog rama, odnosno namotaja,
koristi se njih N, pri čemu je sada ukupni fluks Φuk = NΦ = N·Φm·cosωt , u
tom slučaju je indukovana ems e=Nω·Φm·cosωt;
Em=N·2πf·Φm ;
E = Em /1.41 = 4.44 fΦmN. (1.41 je korijen iz 2)
Za vremenski interval, koji odgovara jednom punom obrtaju rama, ems učini
jedan puni ciklus promjene u trajanju jednog perioda T. Prema tome, ako se u
jednoj minuti ima n obrtaja rama, tada će broj ciklusa promjene ems u jednoj
sekundi biti f = n/60.

17
 ZAKLJUČAK

Savremena civilizacija je odavno postala nezamisliva bez korišćenja

naizmjenične struje. Električne instalacije u stanovima, fabrikama itd,
napajaju se naizmjeničnom strujom zbog toga što su njena proizvodnja i
prenos mnogo jednostavniji i ekonomičniji nego što je slučaj sa
jednosmernom strujom. Naizmanična struja igra vrlo važnu ulogu i u
elektronskim sistemima. Najveća prednost naizmjenične struje u odnosu na
jednosmjernu struju ogleda se u daleko jednostavnijoj i jeftinijoj promjeni
napona pomoću transformatora. Ova činjenica je imala odlučujuću ulogu
u tzv. „Ratu struja“ između Tomasa Edisona, kao pobornika jednosmjerne,
sa jedne strane, i Nikole Tesle, pobornika naizmjenične struje, sa druge
strane. Kao pobjednik ove rasprave izašao je naš velikan. Naime kako je (pri
konstantnoj snazi) jačina električne struje obrnuto proporcionalna naponu,
to se podizanjem napona smanjuje i jačina električne struje. Ovo ima
ogroman značaj jer se tokom prenosa neizbežno javljaju gubici električne
energije koji su upravo srazmjerni kvadratu jačine struje. Na ovaj način
moguće je prenijeti iste snage električne energije sa mnogostruko manjim
gubicima. Isto tako moguće je vrlo lako prilagođavanje napona, bilo na
napon gradske mreže (220V), bilo na napon koji odgovara individualnim
potrebama potrošača.
Iako jednosmjerna struja i dalje nalazi svoju primjenu u velikom broju oblasti,
danas je sasvim jasno da naizmjenična struja ima velike prednosti, naročito
u zadovoljvanju potreba velikih energetskih potrošača. Međutim nezavisno
od svoje namene, sva naizmjenična struja dobija se iz uređaja koji se
naziva generator naizmjenične struje - alternator.

18
 LITERATURA

- Fizika za 3. razred Milan O. Raspopović

- Fizika – Nataša Kadelburg, Kosta Panić
- Skripta – električna kola sa vremenski promjenljivim strujama
- http://fizis.rs/struja/generatori-naizmenicne-struje/ - 16.03.2020

19