1.

Osobit književnoj teoriji pojam teksta u osobitu je odnosu s pojmom

djela. S jedne strane, pojam teksta sinoniman je pojmu književnog
djela. Međutim, utjecajna književnokritička struja strukturalizma u
drugoj polovici XX. st. odbacila je pojam djela, a za oznaku predmeta
svojega bavljenja uzela širi pojam teksta: tekst je svaka struktura
značenjskih elemenata koja očituje određeno jedinstvo. Tekst je
stoga bilo što što se može »čitati«: umjetnička književnost, ali i strip,
film, ples, slika ili skulptura, novinski članak itd. Time strukturalizam
poništava granice između umjetničkih i neumjetničkih, vrijednih i
trivijalnih, usmenih i pisanih, ali i jezičnih i nejezičnih tekstovaslijed
riječi i oznaka kakva rukopisa ili knjige, odn. sama knjiga ili rukopis. O
njegovoj autentičnosti i točnosti, odn. sukladnosti originalu, skrbi se
zasebna filološka disciplina, tekstologija. U užem smislu, tekst je
glavnina sadržaja kakve knjige ili izdanja, uz fusnote, glose,
komentare, kazala i sl. U književnoj teoriji pojam teksta u osobitu je
odnosu s pojmom djela. S jedne strane, pojam teksta sinoniman je
pojmu književnog djela. Međutim, utjecajna književnokritička struja
strukturalizma u drugoj polovici XX. st. odbacila je pojam djela, a za
oznaku predmeta svojega bavljenja uzela širi pojam teksta: tekst je
svaka struktura značenjskih elemenata koja očituje određeno
jedinstvo. Tekst je stoga bilo što što se može »čitati«: umjetnička
književnost, ali i strip, film, ples, slika ili skulptura, novinski članak
itd. Time strukturalizam poništava granice između umjetničkih i
neumjetničkih, vrijednih i književnoj teoriji pojam teksta u osobitu je
odnosu s pojmom djela. S jedne strane, pojam teksta sinoniman je
pojmu književnog djela. Međutim, utjecajna književnokritička struja
strukturalizma u drugoj polovici XX. st. odbacila je pojam djela, a za
oznaku predmeta svojega bavljenja uzela širi pojam teksta: tekst je
svaka struktura značenjskih elemenata koja očituje određeno
jedinstvo. Tekst je stoga bilo što što se može »čitati«: umjetnička
književnost, ali i strip, film, ples, slika ili skulptura, novinski članak
 itd. Time strukturalizam poništava granice između umjetničkih i
neumjetničkih, vrijednih i trivijalnih, usmenih i pisanih, ali i jezičnih i
nejezičnih tekstovai pisanih, ali i jezičnih i nejezičnih tekstova. Za
razliku od djela, jedinstvo kojega proizlazi iz autoriteta autorske
namjere, žanra ili situacije nastanka, u tako određenom tekstu i
autor i prikazani sadržaji i teme teksta postoje jedino kao funkcija
teksta. Tekst dobiva koherentnost iz kodova koji ga stavljaju u odnos
s ostalim označiteljskim praksama dotične kulture.
Poststrukturalizam ipak takvu umreženost teksta drži razlogom
nemogućnosti tekstovne cjelovitosti, koja je uvijek potkopana
tragovima što ih u njem ostavljaju drugi tekstovi.m ostavljaju drugi
tekstovi. književnoj teoriji pojam teksta u osobitu je odnosu s
pojmom djela. S jedne strane, pojam teksta sinoniman je pojmu
književnog djela. Međutim, utjecajna književnokritička struja
strukturalizma u drugoj polovici XX. st. odbacila je pojam djela, a za
oznaku predmeta svojega bavljenja uzela širi pojam teksta: tekst je
svaka struktura značenjskih elemenata koja očituje određeno
jedinstvo. Tekst je stoga bilo što što se može »čitati«: umjetnička
književnost, ali i strip, film, ples, slika ili skulptura, novinski članak
itd. Time strukturalizam poništava granice između umjetničkih i
neumjetničkih, vrijednih i trivijalnih, usmenih i pisanih, ali i jezičnih i
nejezičnih tekstova
što se može »čitati«: umjetnička književnost, ali i strip, film, ples, slika ili
skulptura, novinski članak itd. Time strukturalizam poništava granice
između umjetničkih i neumjetničkih, vrijednih i trivijalnih, usmenih i
pisanih, ali i jezičnih i nejezičnih tekstova