Sveučilište u Zagrebu

Učiteljski fakultet

Zbrajanje i oduzimanje prirodnih brojeva

 Zaštose zbrajanju i oduzimanju do 20
pridaje posebno velika pozornost u
matematici prvog razreda?

 Jer je ono temelj za sva ostala zbrajanja i

oduzimanja
 Treba ga usvojiti do automatizacije
 aktivnosti na razini konkretnosti
 načelo postupnosti
IZGRADNJA POJMA
 Dvije etape: ZBRAJANJA
 Etapa konkretnih aktivnosti
 Etapa apstraktnih operacija
I. ETAPA 1. RASTAVLJANJE
KONKRETNIH
AKTIVNOSTI 2. SASTAVLJANJE

II. ETAPA 1. USMENO

APSTRAKTNIH
AKTIVNOSTI 2. PISMENO
 združujemo skupove (jabuke, olovke, bombone…),
didaktičke materijale (kockice, krugove,
kamenčiće…)
 rad rukama
 tek tada dolaze crteži
  unija dvaju disjunktnih skupova

• Govor: „3 sličice i 2 sličice je 5 sličica” – govor je popraćen

radnjom združivanja dva skupa sličica na jedan kup.
• U kasnijoj fazi konkretna situacija se prikaže matematičkim
računom.
 manje apstraktna verzija modela: nizanje sličica
(računska gusjenica)

• Zbrajanje se gleda kao pomicanje na brojevnom pravcu u

desno. Iz pozicije na brojevnom pravcu gdje se nalazi prvi
pribrojnik, pomaknemo se u desno za drugi pribrojnik.
• Situacija se može dodatno modelirati pričom o zecu/žabici koji
skače (veličina skoka su pribrojnici, zbroj je cilj).
 Tri su cvijeta. Dva roza i jedan žuti.

3 = 2 +1

U gnijezdu je sedam ptića. Pet smeđih i

dva plava.
7 = 5+ 2

Povezivanje realnih situacija/slika itd. s operacijom zbrajanja

pomaže učenicima izgraditi čvrsti i cjeloviti pojam zbrajanja.
Zadatci poput ovog pomažu u tome.
 Kreirajte jedan zadatak tipa „Ispričaj priču o
brojevima na danoj slici”.
 Odredite vrstu zadatka obzirom na: vrstu
aktivnosti, vrstu odgovora i kontekst.
 Napišite očekivane učeničke odgovore.
 Nakon što smo postavili temelje zbrajanja uz pomoć
konkretnog materijala, prelazimo na etapu apstraktnih
operacija
 baratanje samo s brojevima (bez didaktičkog
materijala, sličica itd);
→prvo usmeno:
 “2 više 3 je 5” “1 više 2 je 3”
 mogu i jednostavniji tekstualni zadatci
 NE uvoditi simbole prerano
→uvođenje simbola za zbrajanje
 2 + 3 = 5, 1+2=3
 objasniti dvije strane jednakosti i znak “=“
 Uz predmete, sliku i govor uvodimo i zapis: 3 + 2 = 5

 Čitanje: “3 više 2 je 5” ili “3 više 2 je jednako 5”

  Važno je koristiti modele aritmetike tako da
potpomažu izgradnju koncepta (na njih se možemo
osloniti dok računska radnja nije automatizirana),
zato treba znati gdje „vidimo” činitelje računske
radnje unutar modela;

1. pribrojnik 2. pribrojnik ZBROJ

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 ZBROJ
REALNA SITUACIJA:
Koliko moramo nadodati stolica da bi svi ljudi mogli sjesti?
MATEMATIKA:
Koliko moramo nadodati na 2 da bismo dobili 8?
 Kao i kod zbrajanja:

IZGRADNJA POJMA
ODUZIMANJA

I. ETAPA
KONKRETNIH
AKTIVNOSTI

II. ETAPA 1. USMENO

APSTRAKTNIH
OPERACIJA 2. PISMENO
 Kao i kod zbrajanja, prvo vršimo
manipulaciju didaktičkim materijalom;
 Manipulaciju prati govor, opis radnji koje
izvodimo;
 Koristimo modele aritmetike za oduzimanje
kako bismo stvorili konkretno uporište za
apstraktnu radnju oduzimanja;
 Ponovimo modele oduzimanja:
Primjer: Ana ima 5 bombona. Dva bombona je pojela.
Koliko joj je bombona ostalo?

Model skupa: „rastavljanje” skupova.

 Paziti, umanjenik prikažemo skupom

 NIKAD ne prikazujemo umanjitelja pomoću zasebnog

skupa
 Prekriženi elementi predstavljaju umanjitelja (ili
radnja micanja konkretnog materijala), preostali
elementi prikazuju razliku.

Račun: 5-2=3
 Pomicanjeu lijevo na horizontalnom pravcu,
odnosno prema dolje na termometru
Primjer: Ivan ima dva autića. Koliko autića treba
još kupiti kako bi imao ukupno 5 autića?

Model mijenja zadatak oduzimanja u zadatak

zbrajanja!
5−2 = ?
2+? =5

Primjer: Kako blagajnice određuju

razliku novaca koji moraju vratiti?
 Koristimo ga u tekstualnim zadatcima u
kojima kontekst sugerira uparivanje
umanjenika i umanjitelja
 Primjer: Ivan ima 5 bombona, a Ana 3. Koliko
bombona više ima Ivan u odnosu na Anu?

 konfuzan zadatak pretvaramo u lakši

Primjer: „Oduzimanje jednakih brojeva”
Na stolu je 5 kocaka. Uzeli smo svih 5. Koliko kocaka je ostalo na stolu?
Odgovor: Niti jedna / nula / ništa.
(Ovu vježbu napraviti i s većim brojevima)
Primjer:
Na stolu je 5 kocaka. Želimo uzeti 7. Koliko kocaka će ostati na stolu?
Odgovor: To nije moguće jer je na stolu 5 kocaka. Ne možemo uzeti više
predmeta nego ih je bilo.
 Ako oduzimamo prirodne brojeve,
hoće li razlika uvijek biti prirodan
broj?

 Na konkretnim primjerima u 1.
razredu pokazati da se od većeg
može oduzeti manji broj, ali ne i
obrnuto.

 Spomenuti da postoje i negativni

brojevi (uče se u 6. razredu)
 baratanje samo s brojevima (bez didaktičkog
materijala…)

→prvo usmeno:
 “5 manje 3 je 2” , “4 manje 1 je 3”
 mogu i jednostavniji tekstualni zadaci
 NE uvoditi simbole prerano
→uvođenje simbola za oduzimanje
 5 – 3 = 2, 4–1=3
 Tek kad se dobro uvježba oduzimanje i zapis, se povezuje sa
zbrajanjem (8 – 3 = 5 jer je 5 + 3 = 8)
 na konkretnoj razini oduzimanje predmeta povezati sa
združivanjem predmeta:

 “7 manje 3 je 4, jer je 4 više 3 jednako 7”

Kako bismo kod učenika razvili razumijevanje računskih
operacija, a ne samo izvođenje radnji automatizmom (učimo
oduzimanje, pa ćemo dane brojeve oduzeti) važno je učenicima
davati zadatke koji ih potiču na promišljanje.
Primjer su ovakvi zadatci, učenici moraju odabrati radnju koja bi
odgovarala opisanoj situaciji te odrediti što uz pomoć nje
možemo odrediti.

PRIMJER: Djevojčica ima 8 čokoladica. Kupila bi još 2.

15°
PRIMJER: Dječak ima 7 ruža. Mami je poklonio 3.

PRIMJER: Termostat je navečer pokazivao 15ºC. Preko noći je

temperatura pala za 7ºC.
 Kreirajte jedan zadatak tipa „Hoćemo li
oduzimati ili zbrajati”.
 Odredite vrstu zadatka obzirom na: vrstu
aktivnosti, vrstu odgovora i kontekst.
• Lako je računati do 10 zbog 10 prstiju na rukama

POZNATO NOVO
3+2= 13+2=
5-2= 15-2=
• Postupak:
• Rastavljanje drugog pribrojnika ili umanjitelja:
• 8 + 7 = 8 + 2 + 5 = 10 + 5 = 15
• 15 – 7 = 15 – 5 – 2 = 10 – 2 = 8
• Brojevna crta (računska gusjenica) i model kutije za jaja

Učenici rješavaju zadatak „imaš 8 jaja, kupio si još 7” uz pomoć

kutije za jaja i didaktičkog materijala. Učenici verbaliziraju radnju
(prvo stavim 8 jaja koje imam, sad stavljam preostalih 7, u kutiju mi
stanu 2 jaja, ali za ostalih 5 nemam mjesta, treba mi druga kutija).
Učenici zorno vide rastavljanje drugog pribrojnika na 2+5 i razlog
zašto se to radi (nadopunjavanje do 10). Stvarna situacija (jaja)
povezuju se s računom 8+7, a kutije za jaja s prvom, odnosno
drugom deseticom. Znanje uočeno na konkretnom materijalu,
prenosi se na matematičku situaciju.
 Istražite
sami!!
 Pogledajte kurikulum za nastavni predmet
matematike za razrednu nastavu;
 Saznajte:
 Kada se prvi put pojavljuje zbrajanje i oduzimanje
brojeva?
 Kojom dinamikom se uči?
 Kada se uči pisani postupak zbrajanja i
oduzimanja?
 Kojom dinamikom?
 Zamjena mjesta pribrojnika: „Ako pribrojnici
zamijene mjesta, zbroj će ostati isti”
 Uči se odmah iza zbrajanja do 10
 Zadatak:
a) Objasnite svojstvo komutativnosti zbrajanja na
primjeru s konkretnim predmetima!
b) Objasnite svojstvo komutativnosti zbrajanja na
primjeru s brojevima!
c) Objasnite svojstvo komutativnosti zbrajanja na
primjeru s općim brojevima (slovima)!

Komutativnost ili komutacija (zamjena)

 Pitanje: Vrijedi li komutativnost oduzimanja?
 Združivanje pribrojnika na različite načine: „Ako pribrojnike
združimo na različite načine, zbroj će ostati isti”
 Za asocijativnost trebaju barem 3 pribrojnika i poznavanje
zagrada (2. razred)
 Zadatak: Objasnite asocijativnost na primjeru s konkretnim
predmetima (ili konkretnom situacijom)?
 Primjer s brojevima:

Asocijativnost ili asocijacija (združivanje)

 Združivanje pribrojnika na različite načine: „Ako pribrojnike
združimo na različite načine, zbroj će ostati isti”
 Za asocijativnost trebaju barem 3 pribrojnika i poznavanje
zagrada (2. razred)
 Zadatak: Objasnite asocijativnost na primjeru s konkretnim
predmetima (ili konkretnom situacijom)?
 Primjer s brojevima:

Asocijativnost ili asocijacija (združivanje)

Zadatak: Koristeći svojstva zbrajanja riješite
zadatak:
a) 6+4+3+7 =
b) 6+3+7+4 =

Koja ste svojstva koristili?

 Nula je neutralni element za zbrajanje i oduzimanje!
 Kada se uvodi nula te zbrajanje i oduzimanje nulom?

TVRDNJE:
❖ Ako nulu pribrojimo nekom broju, zbroj će biti jednak tom broju!
❖ Ako od nekog broja oduzmemo nulu, razlika će biti jednaka tom
broju!
❖ Ako su umanjitelj i umanjenik jednaki, razlika će biti nula!
Za svaku tvrdnju pokazati primjer na: konkretnim predmetima,
brojevima, općim brojevima

PITANJE: Zbroj je jednak jednom od pribrojnika. Što možeš reći o

drugom pribrojniku?
 Uvode se u 1. razredu kod
računanja do 5 (naziv se
spominje tek u 6. razredu)
 Zadatci u kojima se traži broj
tako da vrijedi jednakost.

 SLOVO KAO ZNAK ZA BROJ (3.r)

5+ a = 7
a = 7−5
a=2

Poticati učenike na provjeru!

 U 2. razredu nema zbrajanja podcrtavanjem crte (“pisanog
zbrajanja”) ni oduzimanja

 Na koji način učenik rješava zadatke tipa:

45 + 13
28 + 37
Koji postupak odabrati?
 Pitanje: Kako zbrajate/oduzimate „u glavi”? Opišite postupak!

Prijedlog:
47 + 29 = 47 + 20 + 9
53 + 26 = 53 + 20 + 6 = 67 + 9
= 73 + 6 = 76
= 79

35 – 28 = 35 – 20 – 8
= 15 – 8
53 – 22 = 53 – 20 – 2 =7
= 23 – 2
= 21
 “Usmeno” zbrajanje i oduzimanje – bez potpisivanja i povlačenja crte
 “Pisano” zbrajanje i oduzimanje – povlačenjem vodoravne crte,
računanje sa znamenkama po mjesnim vrijednostima

 Usmeno računanje:
34 + 86 = 34 + 80 + 6 = 114 + 6 = 120
145 + 348 = 145 + 300 + 40 + 8 = 445 + 40 + 8 = 485 + 8 = 493

 Pisano računanje:
 Slobodno započnite temu na forumu
otvorenom na Edie 2 platformi (Metodika
matematike 2 – Aritmetika)
 Svi ćemo odgovarati ☺