UPUTE ZA ISPRAVLJANJE ČESTIH POGREŠKI U DOKAZNICAMA MJERA

DOKAZNICA MJERA TREBA BITI JASNA (po opisu – da se zna na što se neka stavka odnosi i prema proračunu – da
se zna kako se izračunava količina) I TRANSPARENTNA, TAKO DA JE MOŽE RAZUMJETI I PRVOJERITI I ONAJ TKO JE
NIJE PISAO.

Sve skice moraju biti uredne i kotirane (takve veličine da se isprintano moze pročitati brojeve). Za neke stavke treba
dati i presjek. Skice nemojte raditi prostoručno (iako se zove skica), osim ako niste iznimno likovno talentirani (I to
da nemate jedino vi tako visoko mišljenje o svojem crtačkom umijeću). U stavkama gdje je dana neka skica ne
pozivate se na tu skicu, nego ako je ona bitna da pojasni izračun neke kasnije stavke, u toj kasnijoj stavci se
pozivate na skicu određenog broja ili na skicu iz prethodne stavke određenog broja. Skice trebaju biti tamo gdje
pojašnjavaju izraračun (s označenim dimenzijama koje su izračunu) – nije dobro da nedostaju, ali ne treba ni
pretjerivati s previše skica.

Ako izračun neke količine odgovara i za neku drugu stavku, onda se u toj stavci samo pozove na izračun određene
prethodne stavke (s navedenim brojem te stavke, a ne treba i skice) i prepiše prije izračunata količina.

OBRATITE POZORNOST NA NAČIN NA KOJI SE OBRAČUNAVA NEKA STAVKA (piše u GN). Npr. izrada krovišta je po
m2 horizontaln projekcije (uključujući i strehu oko kuće), a letvanje i pokrivanje krova se obračunava isto po m2, ali
po kosini, odnosno stvarnoj površini. Pogledajte kako se obračunava (odbija otvore) kod žbukanja.

OPISE IZ NORMATIVA TREBA KORISTITI KAO SMJERNICE – ŠPRANCU ZA PISANJE OPISA STAVKI, ALI NE IH
DOSLOVCE PREPISIVATI (bez razmišljanja i gledanja onoga što i s čim se stvarno treba raditi).

Nemojte u dokaznici pisati točan tip stroja (barem ne za ove radove koje imate). To jeste pokazano u jednom
danom primjeru dokaznice na web stranici (na vježbama uživo bi bilo pojašnjeno), ali kao primjer prenošenja opisa
iz GN. U pravilu se opisi moraju prilagoditi stvarnim, sadašnjim, postojećim uvjetima građenja, pa ne može biti neki
dozer koji se ne koristi već 20-tak godina). Nekada se može pisati i samo strojni iskop ili strojno betoniranje ili
spravljanje betona, a nekada se može napisati i da je to dozer, bager, betonskom pumpom ili nešto dr. (ali bez
detaljnijeg preciziranja proizvođača i tipa stroja). Npr. zapremnina bubnja mješalice ili velićina lopate utovarivača
može utjecati na troškove rada, pa je bitna za analizu cijena, ali nije i za količinu koja se u dokaznici računa (pa je tu
baš i nema smisla spominjati jer ako je piše projektant on ne može znati detalje o stroju izvođača – osim ako to
nije jedini stroj s kojim se nešto može izvoditi). Nema smisla pisati dizanje s dizalicom ako se radi o zidanju i
žbukanju prizemlja, kao što nema smisla pisati izvođenje podne ploče s podupiranjem (ako ispod nije podrum).

Skidanje humusa i eventualno prethodno raščišćavanje terena nemojte ograničiti samo na gabarite buduće kuće
(raščišćavanje treba obuhvatiti cijelu površinu gradilišta, a humus treba skinuti barem 0,5 - 1 m šire od vanjskih
gabarita kuće).

Kod stavljanja kamenog tampona dodajte u opis i njegovo zbijanje (ono se obvezno mora napraviti, kao sto se zbija
i zemlja ispod).

Ako ste pisali poravnavanje dna iskopa trakastih temelja (rovova) ostavite, ali zapravo to nije ako je iskop temelja
ručni (uobičajeno se ta stavka dodaje uz strojne iskope, koji možda nisu toliko precizni, pa se izvođačima da
mogućnost da naplate to poravnavanje - koje zapravo najčešće i ne naprave).

Kod istovara zemljanog materijala obvezno napište i odvoz (zapravo je vazniji taj odvoz viska zemlje, a istovar uz
njega se podrazumijeva i za dokaznicu nije vazno da je to kipanjem, mada može pisati) – možete staviti da je to na
deponiju udaljenu 5, 7 ili 10 (ili 7-10) km (u stvarnosti bi se pisalo prema konkretnoj situaciji). Kada pišete stavku
utovar viška zemlje u transportno vozilo ili kamion ili kiper nemojte pisati u motorno vozilo (to se danas
podrazmijeva).
Nemojte stavljati opise stavki u kojima navodite da je “bez spravljanja betona“, jer bez betona nema betoniranja
(samo može biti da se beton spravlja na gradilistu ili se dovozi gotovo na gradilšte s neke betonare – sjetite se što
sam govorio u Tehnologiji građenja o kvaliteti betona obzirom na spravljanje).

Nemojte kod stavki betoniranja pisati samo vrstu presjeka – bitno je napisati da se zna o kojem se elemetu radi, a
iza toga navesti kakav je presjek (ili koliki je točno ili u koju grupu spada). Kao što se i kod temelja piše da je to
iskop temelja (ili rovova – ali bolje da piše trakastih temelja) i onda navede dubina. No, nemojte pisati po m2 ili m1
konstrukcije nego ili jedno ili drugo - što već odgovara toj stvaci (npr. temelji i serklaži su po m1, ploča po m2).

Nemojte zaboraviti stavke za izvedbu terase (tko je ima) i stubišta (ulaznih). Zapravo ispod zidova terase i ulaznog
stubišta u pravilu isto ide temelj (može biti manje dubine od 80 cm), ali ako nije ucrtano u nacrtima koje ste dobili
ne morate to dodavati.
Stubiste je armirano – može biti kao ab ploča s podestom (ispod ništa, ali onda treba staviti oplatu) ili beton cca
15-20cm, a ide na zbijeni tucanik i sl. (u tom slučaju oplatu trebate staviti na čela stuba i bočne stranice ako tamo
nije betonski zid, jer se stubište izvodi poslije njega)
Nemojte izostaviti tavanske serklaže (dobro pogledajte dobivene nacrte) – ispod podrožnica i ispod strehe na
zabatu (kosi serklaži – zapravo su stepenasti jer su ispod njih blokovi, ali možete ih obračunati da su konstantno
cca 20 cm visine), a neke kuće ih imaju i u uglovima tavana (vide se u tlorisu). (Da su tako, ispravno bile izvedene
stare kuće u centru ZG ne bi se ovako urušile, upravo najviše ispod krovišta.) naravno za betoniranje svih serklaža
nemojte zaboraviti odgovarajuću oplatu (HS uz monta ili fert strop su jednostrani, za HS na tavanu ispod nazidnica
su dvostrani kao i za kose serklaže ispod strehe itd.)
Ne trebate obračunavati vertikalne serklaže tamo gdje njisu označeni (spojevi zidova/uglovi prizemnica mogu se
kvalitetno izvesti i vezom opeka)

Podna ploča je ucrtana da ide preko zidova, pa je tako i obračunavajte (nije iste površine kao zbijena zemlja i
šljunčani tampon ispod nje).
Njena oplata je u sklopu dvostarne oplate za nadtemeljne zidove (s vanjske strane ta je oplata za 10 cm, tj.
debljinu ploče viša i ne skida se dok se ne izbetonora i podna ploča.

Dimnjaci u nacrtima nisu definirani, pa možete uzeti kakve hoćete – zidane punom opekom ili neke druge (npr.
neki polumontažni sustav). Ne treba pisati u opisu zidanja dimnjaka “bez obzira na broj kanala” (kako doslovce
piše u njormativu), nego treba napisati koliko je zaista kanala i/ili presjek dimnjaka. Vodite računa (kod
obračunavanja visine) da su dimnjaci blizu sljemena i trebaju ga nadvisiti za 50 cm (da bi dim nesmetano odlazio u
atmosferu).

Pregradni zidovi mogu biti s punom opekom d=12cm ili nekim blokovima da su cca 10 cm širine.

Studenti obično “školski”obračunavaju izvedbu monolitnih nadvoja (da se izvode u oplati na gradilištu), ali u praksi
se zapravo česće koriste (polu)montažni nadvoji (gredice), no obzirom da se držite bliže GN možete obračunati
monolitne.

Oni koji nemaju u dobivenim nacrtima nazančen detalj preseka poda, neka uzmu kao što se u pravilu radi (učili ste
na 1. godini) – da je na donjoj betonskoj ploči Hi i sloj tvrde TI na koju se stavlja cementni estrih (na to pločice ili
parket)

ISKAZ MATERIJALA

U principu se količine materijala izračunavaju množenjem količine iz stavke, tj. dokaznice i normativa materijala,
no u nekim slučajevima ne mora se toga doslovce držati. Primjerice, ako imate definirane sve elemente krovne
konstrukcije, bolje (točnije) je na temelju njih (dužine, presjeka i broja svakog pojedinig elementa) izračunati koliko
je m3 drvne građe potrebno.