BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

UNSKO-SANSKI KANTON
GRAD BIHAĆ
GRADONAČELNIK

Broj:
Bihać, 15.02.2021. godine

Na osnovu člana 52. stav 1. tačka b) Statuta Grada Bihaća („Službeni glasnik Grada
Bihaća“ br. 13/15, 13/18) i člana 183. tačka 2. Poslovnika Gradskog vijeća („Službeni glasnik
Grada Bihaća“ br. 03/16 ), Gradonačelnik u svojstvu predlagača odluka i drugih akata:

O DREĐUJE

Izvjestioca Mirelu Hajrulahović, dipl.ing.arh., na sjednici Gradskog vijeća i radnim

tijelima po prijedlogu tačke dnevnog reda:

a) PRIJEDLOG ODLUKE O USVAJANJU URBANISTIČKOG PLANA GRADA

BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

b) PRIJEDLOG ODLUKE O PROVOĐENJU URBANISTIČKOG PLANA GRADA

BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

Pomoćnik gradonačelnika
za urbanističko planiranje i građenje
Suvad Tutić, dipl.prav. Gradonačelnik
Šuhret Fazlić
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
UNSKO-SANSKI KANTON
GRAD BIHAĆ
GRADONAČELNIK

Služba za urbanističko planiranje i građenje

Broj; 03/1-23-1-7064/17
Bihać, 15.02.2021.godine

GRADSKO VIJEĆE BIHAĆ

PREDMET: Prijedlog Odluke o usvajanju Urbanističkog plana grada Bihaća za period od

20 godina sa prijedlogom Odluke o provođenju Urbanističkog plana grada
Bihaća za period od 20. godina, dostavlja se-

Na osnovu člana 52. stav (1), tačka b) Statuta Grada Bihaća («Službeni glasnik Grada
Bihaća» br. 13/15, 13/18), u prilogu vam dostavljamo Odluku o usvajanju Urbanističkog
plana grada Bihaća za period od 20 godina sa prijedlogom Odluke o provođenju
Urbanističkog plana grada Bihaća za period od 20. godina, sa molbom da iste razmotrite i
usvojite u prezentiranom tekstu.

O b r a z l o ž e nj e

I Pravni osnov za donošenje

Pravni osnov za donošenje Odluke o usvajanju Urbanističkog plana grada Bihaća za
period od 20 godina sa prijedlogom Odluke o provođenju Urbanističkog plana grada Bihaća
za period od 20. godina, sadržan je u odredbama člana 51. stav (2) Zakona o prostornom
uređenju i građenju ("Sl.glasnik USK-a ”, br.12/13, 03/16 i 15/20), kojim je propisano da je
postupak usvajanja i donošenja planskog dokumenta iz nadležnosti općine istovjetan postupku
za donošenje općinskih odluka, propisanim statutom općine.
Član 35. tačka h) Statuta Grada Bihaća ("Službeni glasnik Grada Bihać" br.
13/15,13/18) propisuje da Gradsko vijeće donosi razvojne, prostorne i urbanističke planove i
programe, te provedbene planove, uključujući zoniranje
II Objašnjenja važnijih aktivnosti i drugih okolnosti od značaja za donošenje predmetnih
Odluka
Za šire područje grada, koje obuhvata mjesne zajednice Centar, Harmani, Donje i
Gornje Prekounje, Hatinac, Bakšaiš, Jezero – Privilica, Luke, Mali Lug, Mrkonjića Lug,
Ozimice I i II, Pokoj, Ružica (dio) i Ribić (dio), usvojen je Urbanistički plana grada Bihaća
(“Službeni glasnik Općine Bihać” br. 3/03, 10/07).
Shodno Odluci o pristupanju izmjenama i dopunama Urbanističkog plana grada
Bihaća (“Službeni glasnik Općine Bihać” br. 8/06) i Odluci o pristupanju izradi Urbanističkog
plana grada Bihaća za period od 2010. do 2030. godine, zaključeni su ugovori br. 05/2-05-
513/07 od 29.05.2007. godine i br. 06/3-05-9619/10 od 22.10.2010. godine sa Nosiocem
izrade, “Urbanističkim zavodom BiH” d.d. Sarajevo.
Prema ugovornim obavezama, Nosilac izrade plana je dostavio elaborat Nacrta
Urbanističkog plana grada Bihaća za period od 2010.-2030 godine, koji je usvojen na sjednici
Općinskog vijeća dana 22.02.2010. godine, te za isti proveden postupak javnog uvida i javne
rasprave u periodu od 22.03.2010. godine i 26.04.2010. godine.
Nakon toga, Nosilac izrade je dostavio prijedlog plana, a na koji je Općina Bihać, kao
Nosilac pripreme, imala primjedbe, između ostalog i u pogledu izmijenjenog saobraćanog
rješenja, koje su dostavljene Nosiocu izrade, kantonalnom i federalnom ministarstvu, te su o
istom upoznati poslanici FBiH sa područja USK-a. Primjedbe na nivou Prostornog plana
USK-a su usvojene, ali je sugerisano da se iste valoriziraju kroz plan višeg reda, Prostorni
plan FBiH.
Nadalje, u toku upravnih postupka izdavanja urbanističkih saglasnosti, Nosilac izrade
plana je kontinuirano dostavljao stručna mišljenja, prema odredbama člana 70. a) Zakona o
prostornom uređenju i građenju.
Kako je Nosilac izrade, svojim aktom od 16.03.2016. godine, obavijestio da sa danom
15.04.2016. godine prestaje sa svojim poslovanjem, ova Služba je pristupila aktivnostima
vezanim za okončanje ugovornih odnosa sa “Urbanističkim zavodom BiH” d.d. Sarajevo, te
aktivnostima vezanim za daljnju izradu Urbanističkog plana grada Bihaća za period 2010. –
2030. godina.
Cijeneći da su ugovorne obaveze okončane u posebnom postupku, nakon provedene
tenderske procedure, izabran je novi Nosilac izrade Plana d.o.o. „IPSA Institut“, Sarajevo, te
je zaključen Ugovor o pružanju usluga izrade elaborata Prijedloga Urbanističkog plana grada
Bihać za period 2010-2030. broj 02/3-05-4173/17 od 19.07.2017. godine.
I faza Elaborata Plana „ Ažurirani sintezni prikaz postojećeg stanja urbanog uređenja“,
je dostavljena i razmatran na sjednici Savjeta plana Grada Bihaća, dana 19.10.2017. godine,
na kojoj su se Nosiocu izrade Plana dale dodatne smjernice i elementi koji nisu detaljno
razrađeni Projektnim programom, kao i sva potrebna pojašnjenja u vezi predhodnoh
aktivnosti, stvarnih potreba grada za sadržajima obuhvata Plana, a sve u cilju daljeg nastavka
aktivnosti na izradi Urbanističkog plana.

2
 Isto tako, u daljem postupku izrade Plana, a u cilju što većeg uključivanja javnosti u
postupak izrade Plana, te u cilju usaglašavanja stavova sa relevantnim učesnicima u izgradnji
i uređenju prostora, u mjesecu oktobru i novembru 2017. godine, ova Služba je od nadležnih
Službi unutar gradske uprave, zavoda, javnih ustanova, vjerskih ustanova, nadležnih
instituacija, kao i od svih mjesnih zajednica koje su obuhvaćene Planom tažila da dostave
podatke, podloge i mišljenja, u vezi „ Ažuriranog sinteznog prikaza postojećeg stanja urbanog
uređenja“, te prijedloge i sugestije koje bi bile od koristi za izradu naredne faze Plana.
II Faza elaborata Urbanističkog plana Grada Bihaća 2010-2030 godine, „Revidirani
nacrt Urbanističkog plana Grada Bihaća“ je dostavljen 12.01.2018. godine. Revidirani nacrt
Plana predstavlja fazu Plana koji se već duži period izrađuje ( revidirati – lat. pregledati,
izvršiti pregled, ispitati, izvršiti reviziju, ponovo nešto pregledati, prekontrolisati, preispitati ),
a koju su ugrađena sva izdana stručna mišljenja, mišljenja Savjeta Plana i Nosioca pripreme
Plana.
Aktom broj 03/2-23-1-7064/17 od 16.01.2018. godine, prihvaćen je Revidirani Nacrt
Urbanističkog plana grada Bihaća, od strane Nosioca pripreme Plana. Cijeneći specifičnost
okolnosti izrade Urbanističkog plana, a kako član 7. Uredbe daje mogućnost da se
sudjelovanje javnosti može obezbijediti u svim fazama pripreme i izrade dokumenta
prostornog uređenja u daljem toku izrade Plana organiziran je javni uvid, od 29.01.2018.
godine do 26.02.2018. godine, a nakon njega i javna rasprava 30.03.2018. godine o čemu je
javnost obavještena i pozvana putem medija Unsko-sanske televizije Bihać, Unsko-sanskih
novina „Krajina“, službene web stranice Grada Bihaća i oglasne ploče, kao i pojedninačnim
pozivima prema institucijama, zavodima, mjesnim zajednicama i svim ostalim relevantnim
učesnicima u izgradnji i uređenju prostora.
U vezi razmatranja Revidiranog Nacrta Urbanističkog plana, organiziran je Savjet
Plana dana 21.05.2018. godine, 11.09.2018. godine ( sa nastavkom sjednice 25.09.2018.
godine ). U narednom periodu, pristizale su primjedbe građana, institucija, te je dana
15.07.2020. godine proslijeđena konačna dopuna zapisnika sa Javne rasprave i Javnog uvida
radi nastavka izrade naredne faza Urbanističkog plana grada Bihaća za period od 20 godina.
Na svojoj 30.sjednici održanoj dana 20.02.2019. godine Gradsko vijeće Bihać donijelo
je Odluku o izmjenama odluke o pristupanju izradi Urbanističkog plana grada Bihaća za
period od 2010. do 2030. godine, kojom se u Odluci o pristupanju izradi Urbanističkog plana
Grada Bihaća za period od 2010. do 2030. godine (“Službeni glasnik Općine Bihać” br. 3/10),
član 1. mijenja se i glasi: “Pristupa se izradi Urbanističkog plana Grada Bihaća za period od
20 godina.
Prijedlog plana je zaprimljen u Službu 01.12.2020. godine, nakon čega je pribavljeno
mišljenje Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK-a, iz razloga jer
je članom 37. Zakona o prostornom uređenju i građenju („Službeni glasnik USK-a“ br. 12/13,
3/16,15/20) utvrđeno da je za Urbanistički plan sjedišta Kantona potrebno pribaviti mišljenje
ministarstva kojim se potvrđuje da je urbanistički plan sjedišta Kantona usaglašen sa
prostornim planom kantona.

3
 Prijedlog plana je dostavljen i članovima Savjetu plana, te je pribavljeno mišljenje, a
shodno Projektnom programom za izradu elaborata Prijedloga Urbanističkog plana grada
Bihaća za period 2010. – 2030. godine ( sada Urbanističkim planom grada Bihaća za period
od 20 godina) broj 03/1-23-1-SL/17 od 30.05.2017.godine, na koji je isti saglasan.

III Razlozi donošenja, te pitanja koja se rješavaju usvajanjem Urbanističkog plana grada
Bihaća za period od 20 godina
Urbanistički plan grada Bihaća predstavlja osnovni razvojni prostorno planski
dokument za grad, tako da se usvajanjem Plana otvaraju mogućnosti za ispunjavanje ciljeva
društveno-ekonomskog i prostornog razvoja grada Bihaća.
Elaboratom plana stvaraju se mogućnosti za razvoj općih ciljeva kao što su racionalno
korištenje prostora prema prirodnoj pogodnosti i mogućnosti uređenja za namjene koje
obezbjeđuju održiv razvoj, oživljavanje ekonomije i podizanje nivoa ukupne razvijenosti
grada, brži razvoj turizma, podizanje životnog standarda, unapređenje ravnomjernosti razvoja
što se može postići ravnomjernom izgradnjom planirane saobraćajne i komunalne
infrastrukture, ekonomičnije korištenje urbanog prostora grada, a strateški sektori
privređivanja i dalje će biti industrija, trgovina, saobraćaj i veze sve dok se ne stvore uvjeti za
afirmaciju i brži razvoj tercijarnih djelatnosti malih i srednjih preduzeća sa prioritetom na
razvoju turizma.
Elaboratom Plana stvaraju se i uslovi za razvoj posebnih ciljeva kao što su plansko
korištenje zemljišta sa definiranjem zona za razvoj, definiranje uređenja građevinskog
zemljišta kao tržišnog modela upravljanja resursima grada, programinirano korištenje
gradskog građevinskog zemljišta na osnovu potreba i stvarnih mogućnosti, očuvanje životne
sredine, planiranje mjera zaštite životne stredine, zaštite prirodnih i kulturno-istorijskih
vrijednosti, uređenje vodotoka, zaštita izvorišta, zaštita podzemnih i površinskih voda, te
pojasa uz vodotoke, zaštita biodiverzitea, održavanje kategorije rijeke Une, planiranje mjera
za očuvanje okoliša, definiranje zona zaštite, obnove, rekonstrukcije, sprečavanje bespravne
gradnje, razvoj privredne infrastrukture. Razvoj grada se planira kao privredni, kulturni,
univerzitetski, administrativni i turistički centar čiji se oslonac bazira na nacionalniom parku
Una, uz unapređenje trgovine, ugostiteljstva, podizanje nivoa usluga zdravstvu, socijalne
zaštite, obrazovanja, društvenih djelatnosti, planiranja zbrinjavanja otpadnih voda, oborinskih
voda i uspostavljanje mjera za odbranu od poplava.
Obzirom da se plan izrađuje već duži vremenski period, učestalo je izdavanje stručnih
mišljenja, shodno odredbama Zakona o prostornom uređenju i građenju USK-a, a čime se
značajno usporava izdavanje dokumentacije za građenje. Usvajanjem Plana izdavanje
dokumentacije za građenje, na području grada će se vršiti prema ovom Planu i usvojenim
detaljnim planskim dokumentima.

4
 IV Potrebna finansijska sredstva i izvori sredstava

Rokovi i način finansiranja pojedinih faza su definisani Ugovorom o pružanju usluga

izrade elaborata Prijedloga Urbanističkog plana grada Bihaća broj 02/3-05-4173/17 od
19.07.2017. godine, a potrebna sredstva za izradu su obezbijeđena u Budžetu Grada Bihaća.

Prilog:
- Akt o određivanju izvjestioca
- Prijedlog Odluke o usvajanju Urbanističkog plana grada Bihaća za period od 20 godina
- Prijedlog Odluke o provođenju Urbanističkog plana grada Bihaća za period od 20. godina
- Skraćena verzija “Prijedloga Urbanističkog plana grada Bihaća za period od 20 godina”
( tekst i grafički prilozi „Stanje urbanog uređenja-Namjena površina“ i „Sintezni prikaz
korištenja i namjene prostora“)

Gradonačelnik
Šuhret Fazlić

5
 Na osnovu člana 51. stav (2) Zakona o prostornom uređenju i građenju („Službeni glasnik
Unsko-sanskog kantona“ br. 12/13, 3/16, 15/20) i člana 35. tačka h) Statuta Grada Bihaća («Službeni
glasnik Grada Bihaća» br. 13/15,13/18), Gradsko vijeće Bihać na _______ sjednici održanoj dana
______2021. godine, d o n o s i:

OD L U K U

O USVAJANJU URBANISTIČKOG PLANA GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

Član 1.
USVAJA SE Urbanistički plan grada Bihaća ( u daljem tekstu Plan )

Član 2.
Planom se utvrđuje politika izgradnje za plansko razdoblje od 20 godina na području
prostornog obuhvata Urbanističkog plana grada Bihaća ( 2021-2041).

Član 3.
Planom je obuhvaćeno područje grada površine 4 211,58 ha, odnosno 42,11 km2.
Granice urbanog područja, užeg urbanog područja i građevinskog zemljišta po namjeni utvrđene
su u i grafički ucrtane na svim kartografskim prilozima.
Obuhvat Urbanističkog plana grada Bihaća koji je definiran grafičkim prilozima, naveden je po
katastarskim česticama, a prema katastarskim općinama i glasi:
k.o. Pritoka: ide granicom k.o. Orljani, zatim južnom granicom k.č. broj 188, 479, 481/1, 482, te se
lomi i ide jugoistočno preko k.č. br. 483, te preko pruge i lomi se i ide južno parcelom k.č.br. 848, pa
se lomi kod k.č.br.849, te ide istočno duž k.č.br. 848, pa se lomi kod k.č.br. 897/1 i ide jugozapadno
preko puta Avnoj-a koja ima k.č.br. 1885, duž k.č. 856/1 i preko rijeke Une do granice k.o. Golubić.

k.o. Sokolac: ide od tromeđe k.o. Bihać-grad,k.o.Golubić, potokom „Dobrenica“ koja ima k.č.br. 722,
sve do golubićkog mosta, te nastavlja granicom potoka Dobrenica jugoistočno te se lomi preko potoka
i ide južno duž granice k.č.br.188, 189, 190, te se lomi i ide istočno duž k.č.br.183, zatim se lomi i ide
južno duž granice k.č.br.201, 202, 203, 204, 207, 209, 210/2, 210/1, te se lomi i ide jugoistočno duž
parcela k.č.br. 214, 215, 219 i lomi se kod k.č.br. 156 i ide istočno do k.č.br.220 i ide južno k.č.br.
221, te putem k.č.br. 222 preko puta k.č.br. 717, zatim ide zapadno duž k.č.br.233, te se lomi kod
k.č.br.238 i ide južno granicom k.č.br. 239, te se lomi i ide istočno putem k.č.br. 718, zatim se lomi i
ide preko puta južno duž parcela k.č.br. 252, 251, 250, 249, 248, 245/1, zatim se lomi kod puta
k.č.br.1131 i ide istočno putem k.č.br.246 i tu se lomi i ide zapadno duž k.č.br.1134 i k.č.br. 1135 i
lomi se kod k.č.br. 1124 i ide jugozapadno duž parcela k.č.br. 1123, 1118/1, 1115, 1112/1, 1104,
1103/3 i k.č. 1100, te se lomi kod puta k.č.br. 1098 i ide zapadno duž k.č.br. 601 i tu se lomi i ide
zapadno duž puta k.č.br. 618 do puta koji ide za Dobrenicu, a ostali dio ide granicom k.o. Bihać prema
Bihaću.
K.O. Založje: granica ide od k.č.br. 3056 prema Jugu, počinje od tromeđe parcela k.č.br.3036, k.č.br.
3055 i k.č.br. 3056, zatim ide jugoistočno i presijeca parcelu k.č.br. 3056 do međne tačke tačke
između parcela k.č.br.3056 i 3057/6, a onda ide međom između parcela k.č.br. 3056 i k.č.br. 3057 u
dužini od 79 m' u kojoj tački se lomi i ide prema sjeveru presjecajući k.č.br. 3056 u dužini od 65m do
tačke u međnoj liniji između parcela k.č.br.3056 i k.č.br. 3035 a na udaljenosti od puta označenog kao
k.č.br.3704/1 u dužini od 39 m. Od tačke granica UP ide pravolinijski presijeca put k.č.br. 3704/1 do
granice parcela 3091/1, k.č.br. 3092/2 i k.č.br. 3092/3 gdje se lomi i ide granicom prema k.č.br.
3092/2, k.č.br. 3092/3, 3092/2, k.č.br.3093/3, k.č.br.3093/5 do granice sa parcelom k.č.br.3094 gdje se
lomi i ide granicom parcele označena kao k.č.br.3093/5 u naravi puta parcela k.č.br.3094, k.č.br.3104,
k.č.br.3105, k.č.br.3108, k.č.br.3109, k.č.br.3112, k.č.br.3114, k.č.br.3117, zatim ide granicom parcele
k.č.br.3093/4, između k.č.br. 3118, k.č.br. 3122, k.č.br.3123, gdje se lomi i dalje nastavlja granicom
parcela k.č.br.3088, k.č.br.3123 i k.č.br.3130 do tromeđe između k.č.br.3088, k.č.br.3130 i
k.č.br.3087. Dalje granica UP ide međnom linijom između parcela k.č.br.3130, k.č.br.3087 do parcela
k.č.br.3231 gdje se lomi i ide međnom linijom između parcela k.č.br.3231, k.č.br. 3230, k.č.br.3139
gdje se lomi i ide međnom linijom između parcela k .č.br.3139 i k.č.br.3230, dalje nastavlja između
parcela k.č.br.3139, k.č.br.3140, k.č.br.3141 i k.č.br. 3229 pa se nastavlja rubom parcela k.č.br.
3234/1, k.č.br.3234/2, k.č.br.3235, k.č.br.3239, k.č.br.3240, k.č.br.3241 do tromeđe parcela k.č.br.
3224/1, k.č.br.3225, k.č.br. 3219 i k.č.br.3224/2 gdje se lomi i ide granicom parcela k.č.br.3220,
k.č.br.3222 i k.č.br.3221 do kanala gdje presjeca kanal označen kao k.č.br.3684 do tačke granice
parcela 3273 i k.č.br.3274 do potoka k.č.br.3272, a dalje ide između potoka i k.č.br.3273, gdje
nastavlja do tačke gdje se lomi preko potoka do međe sa parcelom k.č.br.3271 i dalje ide međom
između parcela k.č.br.3266, k.č.br.3270 pa ide živicom preko k.č.br.3270 gdje se lomi prema parceli
k.č.br.3269/2 i ide međom između parcela k.č.br. 3269/2 i k.č.br. 3269/3 do puta k.č.br. 3292,
presijeca put do k.č.br. 3377/2 i ide međom do parcele k.č.br. 3376/1, gdje se lomi i ide do parcele
k.č.br. 3377/1, tako da obilazi oko parcele uz granicu parcela sa k.č.br.3375, k.č.br.3374, k.č.br.3378,
k.č.br.3379, k.č.br.3380 do parcele k.č.br.3381, a onda ide međom parcela k.č.br.3381, k.č.br.3380 do
kraja parcela k.č.br. 3381, gdje se lomi i ide između parcelak.č.br.3381 i k.č.br.3390 i k.č.br.3382 i
k.č.br. 3389, k.č.br. 3383, k.č.br. 3384 i k.č.br. 3388 i k.č.br.3387, k.č.br.3385 i k.č.br. 3386 do k.č.br.
3414/3, gdje se lomi prema jugu uz granicu parcela k.č.br. 3414/3 i k.č.br. 3386 do kraja k.č.br.3414/3
i ide granicom sa parcelom k.č.br.3413 do k.č.br. 3409. Granica UP tu opet lomi i ide prema jugu uz
granicu parcela k.č.br.3413 i k.č.br.3412 sa granicom parcele k.č.br.3409, k.č.br.3410, k.č.br.3411 do
kraja parcele k.č. gdje se lomi i ide do parcele k.č.br.3407, a dalje granicom parcela 3407 i k.č.br.3404
do granice parcele k.č.br.3406, gdje se lomi i ide dalje prema jugu granicom parcela k.č.br.3406,
k.č.br.3467 pa dalje nastavlja prema jugu granicom parcela k.č.br.3468 do granice parcele
k.č.br.3528/1, gdje se lomi prema istoku granicom parcela k.č.br.3468, k.č.br.3469, k.č.br. 3470,
k.č.br.3471, k.č.br.3472 i k.č.br.3526/6, k.č.br.3525, k.č.br.3523, k.č.br.3521, do parcela k.č.br.3520/7
odakle ide prema jugu granicom parcele 3522 do puta k.č.br.3716 gdje prelazi put do spoja parcela
k.č.br.3572 i k.č.br. 3585 i ide putem do k.č.br. 3584 i presijeca parcelu k.č.br.3586 do tačke dodira sa
k.č.br. 3583 i dalje ide granicom pracele k.č.br. 3583 i k.č.br. 3586 do k.č.br. 3573 gdje se lomi prema
istoku do k.č.br. 3581 zatim se lomi i ide granicom k.o. Založje i k.o. Čekrlije do tromeđe k.o.
Založje,k.o.Bihać Grad i k.o. Čekrlije.

2
k.o. Vedro Polje: granica ide od juga ka sjeveru u smjeru kazaljke na satu kanalom odnosno međnom
linijom kanala k.č.br.1195 sa zapadne strane, te sa istočne strane međnom linijom k.č.br.1104, 1103,
1102, 1101, 1100/3,1100/2,1100/1 i 1099 na sjeveru sa međnom linijom k.č.1097. Zatim prema jugu
granica presjeca kanal, te k.č. 1115 te dalje nastavlja međnom linijom k.č.br. 1116, te opet presjeca
k.č.br.1001,1002,1003,1004,1005 i 1006. Dalje prema jugozapadu granica prati međnu liniju k.č.1008
i 1009, te nastavlja južnim međnim granicama parcela 1013 i 989. Dolazi do presjecanja parcele 1002,
označena kao potok, te parcele 988 i dalje prati međnu granicu k.č.br. 987 i 955 njenim južnim
granicama, prema zapadu dalje presjeca k.č. 954,951,950,947 te nastavlja južnim međnim granicama
parcela 946,1658 i 1659. Granica se lomi prema jugu, prateći zapadnu granicu parcele 944, te južnu i
zapadnu granicu parcele 1672. Granica ide dalje prema jugozapadu k.č. 1674, presjeca put 1666 te
sjevernom i zapadnom međnom granicom parcele 930 i presjeca parcele 919 i 918, te nastavlja južnom
međnom linijom parcele 1212 ka sjeverozapadu – kratko južnom stranom puta k.č. 1203, te se tu lomi
i siječe okomito put k.č.1203, zatim presjeca parcelu k.č. 892, presjeca put k.č. 891, k.č. 886/1 do
međne linije k.č. 880/1 i ide u smjeru sjevera međnom linijom između k.č.877 i k.č. 882 te ide dalje
prirodnim kanalom povremeno i kojeg presjeca na više mjesta u smjeru sjevera siječe parcele k.č.873,
871, 869, 867, kanal, 862/1, 862/3, 821/2, 1276/1, 1275, 1274/1, 1273/1, 1272, 1259/1 i k.č.820 te
nastavlja u smjeru sjevera kanalom kratko i presjeca parcele k.č.827, 828, 831, 832, 833, 834, presjeca
potok, k.č. 1194, te presjeca k.č.791, 790, 789,788, 787, 772, 766, 765, presjeca kanal k.č.1194 u
smjeru sjevera k.č. 643, 644, 645, 646, 647, 648, 649, te presjeca potok k.č. 1197, te se lomi u smjeru
sjeverozapada na k.č.547. Dalje nastavlja u istom smjeru sjeverozapada presjecajući k.č.548,
k.č.550/1, put k.č. 1204, 559, te kružno savija preko k.č. 560, 561, 562, 566/2, te se lomi na kraju puta
k.č. 567, te nastavlja u pravcu sjevera zapadnom stranom puta k.č. 1204 do kraja istog, te nastavlja
međnom linijom između k.č. 208 i k.č. 209 u smjeru istoka te se lomi prema sjeveru međnom linijom
između k.č. 208 i k.č. 210, dalje u tom smjeru siječe k.č. 1214 te nastavlja 152 m u smjeru istoka i
lomi se prema sjeveru u drugu katastarsku općinu.

Granica obuhvata Urbanističkog plana obuhvata cijelu k.o. Bihać-grad osim u dijelu gdje siječe k.č.
broj 2960 u pravcu sjever-jug, nastavlja granicom k.č.broj 2945, 2946, 2948, presijeca k.č. broj 2956 i
2955, te nastavlja u pravcu juga granicom k.č. broj 2975. Ovdje se granica lomi u pravcu istoka i ide
preko k.č. broj 2973 do granice k.o. Bihać-grad.

K.O. Zlopoljac: granica ide međnom linijom između k.č. broj 856 i 859 i nastavlja međnom linijom
između k.č. broj 836/2 i 835, te nastavlja u pravcu jugoistoka granicom k.č. broj 836/1, 840, 841 i 834.
Ovdje se granica lomi u pravcu sjeveroistoka granicom k.č. broj 833 i 860, presijeca put kod međe k.č.
broj 831, lomi se u pravcu juga granicom 824/2, 824/1 i 825. Odavde granica ide granicom k.o.
Zlopoljac do k.č. broj 669, lomi se u pravcu sjevera i ide međnom linijom 669, 668, 666, 665 i 664,
odakle ide u pravcu istoka i nastavlja međnom linijom k.č. broj 663, 661 do granice sa k.č. broj 659.
Ovdje se granica lomi u pravcu sjevera i ide međnom linijom k.č. broj 659 i 660 do granice sa k.č. broj
410, te nastavlja međom između k.č. broj 410 i 411 u pravcu sjevera do granice k.o. Zlopoljac.

K.O. Pokoj: granica obuhvata cijelu k.o. Pokoj i ide od tromeđe k.o. Kralje, Pokoj i Brekovica rijekom
Unom do tromeđe k.o.Pokoj, Založje i Brekovica.

K.O. Brekovica se nalazi van obuhvata granice, a granica ide rijekom Unom od tromeđe k.o.Pokoj,
Kralje i Brekovica do tromeđe k.o.Pokoj, Založje i Brekovica.

3
K.O. Klokot : granica počinje na mjestu gdje se kanal (k.č.br.1017) ulijeva u rijeku Klokot, produžava
u pravcu sjevera desnom ivicom kanala uzvodno, dolazi do tromeđe između k.č.br.366, 1017 i 1018
(potok Mrežnica). Nastavlja desnom granicom k.č.br.1018 (potok Mrežnica) uzvodno, zatim uzvodno
lijevom ivicom rijeke Mrežnice cijelim tokom do tromeđe između k.č.br. 243/1, 246 i 1031, gdje i
završava.

K.O. Kralje: granica počinje u međnoj liniji k.č.br.654/1 i 2464 (kanal) i nastavlja desnom stranom
puta Bihać-Gata u pravcu juga prema naselju Kamenica, desnom graničnom linijom k.č.br. 2489/3 u
dužini od 40 m, lomi se u pravcu zapada i presjeca k.č.br.2489/3 u dužini od 15 m i ide desnom
stranom puta Bihać-Plitvice i završava na mostiću koji prelazi preko Mrežnice. Nadalje, granica se
nastavlja granicom k.o. Kralje i k.o. Zlopoljac i to u gornjoj međnoj liniji k.č.br.585/1 i produžava u
pravcu istok-sjeveroistok granicom između k.o. Kralje i k.o. Zlopoljac i završava na kraju k.č.br.2454
(put kroz naselje Hukići-Pečenković). Zatim nastavlja granicom između k.č.br.317/3 i 318 prethodno
presjecajući k.č.br. 327 (put) i ide donjom granicom k.č.br.304, 303 i 302, dolazi do tromeđe između
k.č.br. 302,301 i 319. Nadalje nastavlja gornjom graničnom linijom k.č.br. 319, 208, 209, 210, 211 i
212. Lomi se u pravcu juga u dužini od 162 m, granicom k.č.br.213 i 214,zatim se lomi u pravcu
istoka u dužini od 95 m i dolazi do kraja k.č.br. 214. Nastavlja donjom granicom k.č.br.215 i 216,
zatim desnom granicom k.č.br.189 i 192, k.č.br.219 i 220, granicom k.č.br. 189 i 192, k.č.br.189 i 190,
te k.č.br. 188 i 191 u pravcu rijeke Une, te presjeca k.č.br.188 u pravcu sjeveroistoka, te siječe parcele
k.č.br.187, 184, 183, 182, 181, 180, 172, 171, 170, 167, 168, 157, 156, 155, 154, 153, 152, 150, 149,
147, 67/1, 64, 65, 59, 58, 57, 56, 55, 53, 52, 51/1, 51/2, 51/3, 50, 49, 78/1, 78/2 i 2452 u dužini od 975
gdje i završava.

K.O. Čekrlije : granica počinje na k.č.br. 420/1, presjecajući istu, na granici k.o.Čekrlije i Bihać-grad i
to 28 m sjeverno od puta označenog kao k.č.br. 422, pa presjecajući put k.č.br. 422 presjeca k.č.br.
431 i to na 40 m od njene zapadne granice, pa granicom k.č.br. 431 i 430, na tromeđu k.č.br. 431, 430
i 429 presjeca asfaltni put i u istom pravcu izlazi na k.č.br. 689/1, zatim ide zapadno na granicu k.č.br.
690 granicama k.č.br. 690 i 691 u pravcu juga, na 15 m u pravcu zapada presjeca lokalni put za
Čekrlije k.č.br. 1067, granicom k.o.Čekrlije uključujući k.č.br. 698 k.o. Čekrlije kod granične oznake
kat.općine broj 3, prelazi u k.o. Orljani.

K.O. Orljani: granica Urbanističkog plana za k.o. Orljani od granice K.O. i to oznake broj 3 sa k.o.
Čekrlije u luku presjeca k.č.br. 37, izlazi na raskrsnicu puteva k.č.br. 38 i k.č.br. 35, pa sjevernom
stranom puta označen kao k.č.br. 35 do raskrsnice sa k.č.br.501, presjecajući k.č.br. 501, 106 izlazi na
tromeđu k.č. 106, 85/1 i 85/5, te granicama k.č.br. 85/5, 85/3 i 81/13 izlazi na južnu granicu puta, dio
k.č.br. 81/5, te u pravcu istoka granicama k.č.br. 92, 91, 90, 89/1, 86/5, 86/1 i 86/4 izlazi na granicu sa
k.o. Pritoka pa istom granicom u pravcu juga prema granici sa k.o. Pritoka, gdje završava na
graničnom kamenu broj 4 granice k.o. Orljani i k.o. Pritoka.

K.O. Založje: granica ide od k.č.br. 3056, ide sjeverno sa međom k.č.br. 3055 i to desnom stranom
obuhvatajući k.č.br.3052, 3051, 3050, 3049, 3048, 3045, gdje ide između sa k.č.br. 1571/2. Dalje
granica ide sjeverozapadno sa k.č.br.3044, 3043, 1526, 1527, te se lomi prema istoku do k.č.br.1528 i
dalje se lomi prema sjeveru obuhvatajući k.č.br.1528, 1529/1, 1529/2, te presjeca k.č.br.1530 i ide
sjeverno do k.č.br.1533 obuhvatajući k.č.br.1531 i 1532.

4
Dalje granica ide između k.č.br. 1533 i 1534 te između k.č.br. 1535 i 1562, tako da dalje ide sjevero-
zapadno obuhvatajući k.č.br. 1536/1 i do desne strane k.č.br.1536/4, 1536/3, te dolazi u tromeđu
između k.č.br. 1536/3,1537 i 1544. Odatle granica ide dalje prema sjeveru granicom k.č.br. 1537,
1538, gdje se lomi prema istoku granicom k.č.br.1538. Tu se na kraju lomi prema sjeveru i ide sa
k.č.br.1466 i to lijevom stranom. Dalje ide sa granicom k.č.br.1458 i to lijevom stranom prema sjeveru
sa k.č.br. 975, 974, 973, 972, 971, 970, 969, 967, odnosno kanalom koji je označen sa k.č.br.3685.
Dalje ide od presjeka sa starom prugom za kasarnu i to sjeverno kanalom do k.č.br.634 koju granica
obuhvata i ide istočno prema kasarni koja nosi oznaku k.č.br.636. Tu se granica lomi i ide sjeverno
između k.č.br.639/2 i 638, te granicom k.č.br.641, gdje se lomi prema sjeverozapadu zaobilazeći
k.č.br.642/2, 642/3, 642/1, 641, te se tu lomi prema istoku do makadamskog puta označen sa
k.č.br.673. Odatle granica ide prema sjevero-zapadu presjecajući k.č.br.670, 667, 665, 663, 661 i dalje
presjeca put za Majine, te presjeca k.č.br.529/1, 529/2, 530/1. Dalje granica presjeca željezničku prugu
u Pokoju na putu za mali Zagreb, gdje odatle kompletnom granicom k.o. Založje.

Član 4.

U skladu sa propisanom metodologijom za izradu planskih dokumenata Plan se sastoji od

tekstualnih i grafičkih priloga.
I – Tekstualni dio
1. Opći i posebni ciljevi
2. Projekcija urbanog uređenja
3. Odluka o provođenju Urbanističkog plana grada Bihaća za period od 20. godina
II – Grafički dio
1. Stanje urbanog uređenja –Namjena površina
Projekcija urbanog uređenja
2. Sintezni prikaz korištenja i namjene površina
3. Saobraćajna infrastuktura
4. Telekomunikaciona infrastruktura
5. Vodna infrastruktura – Vodosnabdijevanje
6. Vodna infrastruktura – Odvodnja otpadnih i oborinskih voda
7. Elektroenergetska infrastruktura
8. Zoning urbanog područja, sa zonama rekonstrukcije i budućeg razvoja

Član 5.
Uslovi korištenja, izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije, legalizacije, uređenja i zaštite prostora
na prostornoj cjelini obuhvata Plana, a naročito: urbanističko - tehnički uslovi za izgradnju građevina,
uslove uređenja građevinskog zemljišta, uslove korištenja zemljišta na zaštitnim infrastrukturnim
pojasevima i zaštićenim područjima, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i
ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa
umanjenim tjelesnim sposobnostima, uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina, mjere sprečavanja

5
nepovoljnih utjecaja na životnu okolinu, odnosi prema postojećim objektima će se utvrđivati u skladu
sa Zakonom o prostornom uređenju i građenju („Službeni glasnik USK-a“br.12/13, 3/16, 15/20),
drugim posebnim zakonima i propisima koji uređuju oblast prostornog planiranja i urbanog uređenja,
kao i Odlukom o provođenju Plana.
Član 6.
Ovom Odlukom stavlja se van snage Odluka o usvajanju Urbanističkog plana grada Bihaća
(SI. glasnik Općine Bihać broj 03/03).
Član 7.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Grada
Bihaća“.

Gradsko vijeće
Broj: _______________ Predsjedavajući Gradskog vijeća
Bihać, ______________ Zulfikar Handukić

6
 Na osnovu člana 51. stav (2) Zakona o prostornom uređenju i građenju („Službeni glasnik Unsko-
sanskog kantona“ br. 12/13, 3/16, 15/20) i i člana 35. tačka h) Statuta Grada Bihaća («Službeni glasnik
Grada Bihaća» br. 13/15, 13/18), Gradsko vijeće Bihać na _____ sjednici održanoj dana ______
2021.godine, d o n o s i:

ODLUKU O PROVOĐENJU URBANISTIČKOG PLANA GRADA BIHAĆA

ZA PERIOD OD 20 GODINA

1. UVODNE NAPOMENE
Član 1.

Ovom odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, uređenja i zaštite prostora, te na taj način
obezbjeđuje realizacija Urbanističkog plana grada Bihaća za period od 20 godina (u daljem tekstu
Plan).
Planom se utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i historijskih
vrijednosti, korištenje i namjena površina, s prijedlogom uslova i mjera njihovog uređivanja, odnosno
Plan sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uslove i smjernice za uređivanje i zaštitu prostora, mjere
za unapređivanje i zaštitu okoliša, područja s posebnim i drugim obilježjima, te druge elemente važne
za urbano područje grada Bihaća.
Član 2.
Plan je sadržan u dokumentu pod nazivom „Urbanistički plan grada Bihaća za period od 20
godina“, i sastoji se od:
A) Tekstualnog dijela plana, i
B) Grafičkog dijela plana koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:10.000, i to:
1. Stanje urbanog uređenja –Namjena površina,
Projekcija urbanog uređenja
2. Sintezni prikaz korištenja i namjene površina,
3. Saobraćajna infrastuktura,
4. Telekomunikaciona infrastruktura,
5. Vodna infrastruktura – Vodosanbdijevanje,
6. Vodna infrastruktura – Odvodnja otpadnih i oborinskih voda,
7. Elektroenergetska infrastruktura,
8. Zoning urbanog područja, sa zonama rekonstrukcije i budućeg razvoja.

2. OPĆI USLOVI IZGRADNJE

Član 3.
Uslovi za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Urbanističkom planu su:
- Temeljna obilježja prostora Bihaća i ciljevi razvoja urbane kulture i razvoja grada;
- Valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine;
- Održivo korištenje i kvalitet prostor i okoliša i unapređivanje kvalitete života;
- Postojeći i planirani broj stanovnika;
- Poticanje razvoja pojedinih gradskih prostornih cjelina;
- Ravnomjerno povećavanje broja radnih mjesta na gradskom području;
- Racionalno korištenje infrastrukturnih sistema.
 3. GRANICE PODRUČJA
Član 4.
Granice urbanog područja, užeg urbanog područja i građevinskog zemljišta po namjeni utvrđene
su u i grafički ucrtane na svim kartografskim prilozima.
Tekstualni opis granica urbanog područja će se uraditi nakon usvajanja dokumenta, obodima
katastarskih parcela ili prirodnim i izgrađenim potezima i biće sastavni dio ove Odluke.

4. ZNAČENJE POJMOVA KORIŠTENIH U ODLUCI

Član 5.
U smislu ove Odluke, pojmovi koji se koriste imaju sljedeće značenje:
- Bruto razvijena površina (BRP) – građevine je ukupna površina zatvorenih prostora svih
etaža građevine;
- Etaža – oznaka bilo kojeg nivoa građevine, uključujući i prizemlje, podrum i potkrovlje.
Računska visina etaža za stambene građevine može biti do 3,5 m, a za poslovne prostore do
4,5 m računati od poda do poda;
- Regulacioni plan, urbanistički projekat i plan parcelacije – dokument prostornog uređenja
koji se donosi za područje definisano ovim Planom i Odlukom;
- Građevinska parcela – parcela određena za gradnju građevina;
- Procenat izgrađenosti građevinske parcele (Pi)– odnos vertikalne projekcije svih
zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina, osim balkona, uključivši
i terase u prizemlju kada su konstruktivni dio podzemne etaže i ukupne površine građevine
čestice;
- Koeficijent izgrađenosti parcele (Ki)– odnos između ukupne (bruto) izgrađene površine svih
građevina i površine građevine čestice;
- Tlocrtna površina (TP) odnosno zemljište pod građevinom je površina dobivena vertikalnom
projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim
balkona na građevinsku česticu, uključujući i terase u prizemlju kada su konstruktivni dio
podzemne etaže;
- Individualni stambeni objekat – je građevina stambene namjene, visine do podrum,
prizemlje, max. podrum (suteren), dva sprata i potkrovlje, stambene namjene s 1-3 stana;
- „urbana vila“ – višeporodični stambeni ili stambeno – poslovni objekat – građevina visine do
podrum, prizemlje, 2 sprata i potkrovlje /Pe (povučena etaža) za stambenu i stambeno
poslovnu namjenu sa najviše 4-6 stanova, ove građevine moguće je locirati u zonama
individualnog i mješovitog stanovanja;
- Građevina kolektivnog stanovanja sa poslovnim sadržajima – građevina s više od 6
stanova i poslovnim sadržajima, građevina može imati više podrumskih etaža, prizemlje,
max.6 spratova i potkrovlje/Pe (povučena etaža), ove građevine je moguće locirati u zoni
kolektivnog i mješovitog stanovanja;
- Neboderi – građevina kolektivnog stanovanja sa poslovnim sadržajima – građevina s više
od 20 stanova i poslovnim sadržajima, građevina može imati više podrumskih etaža,
prizemlje, max.15 spratova,
- Samostojeća građevina – građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu
građevinsku parcelu ili javnu površinu), uz građevinu može biti prislonjena pomoćna
građevina;
- Poluugrađena građevina – građevina koja se jedna strana nalazi na međi građevinske
parcele, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevinsku parcelu ili javnu
površinu);

2
- Niz – građevinska cjelina od najmanje tri međusobno prislonjene građevine približno jednakih
gabarita i oblikovanja, a koje uslovljava cjelovito rješenje građevinske cjeline;
- Ugrađena građevina – građevina kojoj sa dvije strane nalaze na međama građevinske
parcele, a s drugih strana ima nezgrađen prostor (vlastitu građevinsku parcelu ili javnu
površinu), uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;
- Postojeća građevina – utvrđuju se dvije vrste postojećih građevina: građevina koja ima
legalan status, odnosno građevina za koju je odobrenje za građenje izdano prije stupanja na
snagu ove Odluke i bespravno izgrađene građevine;
- Postojeća katastarska parcela – parcela evidentirana u katastarskom operatu;
- Zamjenska građevina –nova građevina izgrađena na mjestu prethodno uklonjene postojeće
građevine unutar iste građevne čestice, istih vertikalnih i horizontalnih gabarita, uz uvjet da se
bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.
- Podrum – je najniža etaža što je najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren, ako
gađevina ima dva podruma tada drugi podrum mora biti u cjelini ukopan u teren, kota gornjeg
ruba stropne konstrukcije podruma ne može biti viša od 1,2 m od kote konačnog poravnatog
terena, ako su ti strane podruma slobodne a jedna ukopana ona se naziva suteren;
- Potkrovlje – se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje
etaže građevine (max.visina vanjskog zida do 1,50 m), a iznosi najviše 75% površine dobivene
vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine;
- Tavan – dio građevine isključivo ispod kosog krovišta bez namjene, odnosno prostor koji
može imati otvore na fasadi, a isti se formira bez izvođenja dijela građevinsko – zanatskih
radova koji se odnose na izgradnju monolitnog stepeništa, potrebnih instalacija, završne
radove i dr., te se ne smatra kao posebna etaža objekta;
- Nepotpuna etaža (NPE)-uvučena etaža je najviša etaža oblikovana ravnim krovom čiji
zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom
svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine.
- Vijenac građevine – gornja kota nadzida iznad najviše etaže;
- Visina građevine (h) – visina građevine od konačno poravnatog terena do njenog najvišeg
dijela, mjereno u metrima;
- Urbana matrica – mreža javnih površina, ulica trgova i drugih površina neophodnih za
ostvarivanje drugih namjena u prostoru;
- Vodno dobro – zemljište definirano Zakonom o vodama i posebnim odlukama;
- Poplavna područja– zemljište definirano Zakonom o vodama i posebnim odlukama;
- Privremeni objekti - objekti čija se gradnja/postavljenje odobrava na privremeni rok;
- Plutajući objekti- objekti sposobni za plutanje na vodi stalno privezani ili usidreni na vodi
koji, u pravilu, nisu namijenjeni za pomicanje (pristan, ponton, pontonski most, stambena
lađa, plutajući ugostiteljski objekat, kućice na vodi, skladišta, spremišta, hangari, vodenice,
kupališta, bazeni i sl.)
- Paviljon- građevina koja natkriva prostor u funkciji javnog korištenja neizgrađenih površina;
- Pomoćna građevina – građevina koja namjenom upotpunjuje stambenu ili stambeno –
poslovnu građevinu (garaže, spremišta ogrjeva, nadstrešnice i slične prostorije i dr.), odnosno
u funkciji su osnovne građevine na građevinskoj parceli, visine najviše jedna etaža uz
mogućnost gradnje podruma ili potkrovlja;
- Neizgrađena javna površina – uređena površina za javno korištenje (park, igralište, trg,
javne saobraćajne površine, itd.);
- Javna cesta – kategorisani i nekategorisani putevi;

3
 - Građevinska linija – građevinskom linijom utvrđena je minimalna udaljenost najisturenijeg
dijela objekta u odnosu na regulacionu liniju, javnu površinu i susjedni objekat;
- Regulaciona linija – regulacionom linijom je utvrđena granica građevinske parcele;
- Koridor ulice (zaštitni pojas ulice) – prostor je posebnog režima ulice unutar kojeg se
formira građevinska parcela ulice, čije se regulacione linije po pravilu poklapaju sa širinom
prostora posebnog režima.

5. REŽIM GRAĐENJA
Član 6.
U obuhvatu Plana primjenjuju se slijedeći režimi građenja:
a) Režim zabrane građenja:
- U zonama zaštite,
- Na poljoprivrednom zemljištu (PO),
- Na površinama predviđenim za budući razvoj (R).

b) Režim građenja I stepena

Za urbano područje grada Bihaća koje je već izgrađeno i na kojem se planira intenzivna izgradnja,
rekonstrukcija ili sanacija urbanistička saglasnost/lokacijska informacija se donosi na osnovu
detaljnih planskih dokumenata (regulacionog plana, urbanističkog projekta, plana parcelacije,
odnosno stručne ocjene institucije koja se imenuje posebnom Odlukom ili komisije koja se
imenuje posebnom Odlukom ) na:
- Užem gradskom području,
- Zoni javne društvene infrastrukture – zdravstvo (D4),
- Zoni javne društvene infrastrukture – spomenici kulture (D11),
- Javne zelene površine – sport i rekreacija (Z2),
- Zoni privredne namjene većim od 5,0 ha (P),
- Kolektivnom i mješovitom stanovanju (K, K1, K2, M, M1 i M2),
- Na površinama predviđenim za rekonstrukciju.

c) Režim građenja II stepena

Na urbanom području grada Bihaća, izvan granica užeg urbanog područja ili granica obuhvaćenih
detaljnim planskim dokumentom, ili ako detaljni planski dokument nije donesen, urbanistička
saglasnost se donosi na osnovu uslova utvrđenih u Odluci o provođenju Urbanističkog plana grada
Bihaća za period od 20 godina.

6. ODNOS PREMA POSTOJEĆIM OBJEKTIMA KOJI SU OSTALI VAN GRANICA

GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, NA GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU, ALI
SUPROTNO NJEGOVOJ NAMJENI
Član 7.

Postojeće građevine koje ima legalan status, odnosno građevina za koju je odobrenje za građenje
izdano prije stupanja na snagu ove Odluke) čija je namjena suprotna namjeni koja je utvrđena ovim
Planom, mogu se izuzetno rekonstruisati u obimu neophodnom za poboljšanje uslova života i rada,
odnosno mogu se vršiti radovi redovnog održavanja i sanacije oštećene građevine u skladu sa
Zakonom o prostornom uređenju i građenju („Službeni glasnik USK-a“ broj 12/13 i 03/16,15/20).

4
 Član 8.

Postojeće bespravno izgrađene građevine čija je namjena suprotna namjeni koja je utvrđena ovim
Planom, mogu se izuzetno privremeno zadržati do privođenja zemljišta utvrđenoj namjeni.
Privremeno zadržavanje bespravno izgrađenih objekata će se vršiti samo u slučaju ukoliko
investitor može ostvariti pravo gradnje, odnosno riješiti imovinsko-pravne odnose na predmetnom
zemljištu.

7. ODNOS PREMA POSTOJEĆIM OBJEKTIMA I USLOVI KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA

NA PLANOM UTVRĐENIM ZAŠTITNIM INFRASTRUKTURNIM POJASEVIMA,
ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA, ZAŠTITNIM ZONAMA OBJEKATA I POVRŠINAMA
POSEBNE NAMJENE, KAO I REZERVISANIM POVRŠINAMA ZA DRUGE
NAMJENE

Član 9.
Na planom utvrđenim zaštitnim infrastrukturnim pojasevima, zaštićenim područjima, zaštitnim
zonama objekata i površinama posebne namjene se primjenjuje režim zabrane građenja, odnosno ne
mogu se graditi građevine ili vršiti radovi suprotni svrsi zbog koje je uspostavljen zaštitni pojas.

Član 10.
Na rezervisanim površinama primjenjuje se režim zabrane građenja.
Izuzetno iz prethodnog stava, na rezervisanim površinama može se odobriti privremena
namjena: poljoprivredna zemljišta, zelene i rekreacione površine, igrališta, te izuzetno površine za
parkiranje, otvorene pijace, sajmišta i slično.
Angažovanje rezervisanih površina može se vršiti samo u svrhu namjene za koju je površina
rezervisana. Služba urbanog uređenja i građenja će utvrditi koji je to prostor i njegovu veličinu
(minimum 1ha), kao i prijedlog detaljnog planskog dokumenta na osnovu kojeg će se odobravati
izgradnja (plan parcelacije, regulacioni plan ili urbanistički projekat).

8. ODNOS PREMA BESPRAVNO IZGRAĐENIM GRAĐEVINAMA

Član 11.
Postojeće građevine se zadržavaju i ukoliko su bespravno izgrađeni može se povesti postupak
njihove legalizacije, a u skladu s ovom Odlukom.
Urbanističko-tehnički uslovi za legalizaciju izgrađenih građevina se utvrđuju u skladu sa uslovima
za izgradnju, dogradnju i nadogradnju objekata, a koji su utvrđeni ovom Odlukom.

9. USLOVI ZA UTVRĐIVANJE ZAŠTITNIH POJASEVA I USLOVI ZA IZGRADNJU I

REKONSTRUKCIJU GRAĐEVINA TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
INFRASTRUKTURNE MREŽE

9.1. Ulična mreža i koridori

Član 12.

Na području grada pratit će se stanje i predlagati mjere za povećanje sigurnosti sudionika u

saobraćaju što podrazumijeva preoblikovanje ulica, ugradnju fizičkih barijera, smanjenje dopuštene
brzine vožnje u pojedinim ulicama i zonama i drugo.

5
Planom je definisan sistem gradskih ulica kojeg čine saobraćajnice:
- Glavne gradske ceste, koje predstavljaju nastavak cesta kroz Grad Bihać. Na ovim cestama,
ako to uslovi odvijanja saobraćaja dozvoljavaju može se regulisati i veća brzina kretanja od
općeg ograničenja brzine u naselju,
- Sabirne gradske ceste, predviđene za prikupljanje i povezivanje saobraćajnih tokova iz
pojedinih područja i povezivanje sa cestama višeg reda, i
- Lokalne gradske ceste, predviđene za pristup stambenim blokovima ili dijelovima naselja.
Širina zaštitnog pojasa za ceste, mjereno od spoljne ivice ceste, iznosi:
- Magistralna/brza cesta ( faze I i II) u urbanom području prema širini koridora (grafičkom
prilogu br. 2 Projekcija urbanog uređenja - Sintezni prikaz korištenja i namjene površina),
- Magistralne ceste u urbanom području 20 m,
- Regionalne ceste u urbanom području 10 m,
- Lokalne ceste 5 m,
- Zaštitni pojasevi (koridori omeđeni granicama namjena) ostalih gradskih saobraćajnica su
definisani grafičkim prilogom br.2 Sintezni prikaz korištenja prostora, i ne mogu biti manji od
1,5m mjereno od ivice saobraćajnice.
Član 13.
U zaštitnom pojasu iz predhodnog člana mogu se graditi samo objekti koji su u funkciji odvijanja
saobraćaja, održavanja saobraćajnica i pružanje usluga putnicima.
Telefonske, vazdušne i kablovske linije i vodovi električni vodovi niskog napona, električni
dalekovodi, gasne instalacije, vodovi i postrojenja kanalizacije, benzinske pumpe i druga
infrastruktura mogu se postavljati i graditi u zaštitnom pojasu uz prethodno pribavljenu saglasnost
nadležnih organa.
Član 14.

U blizini javnog puta i objekta na putu ne smiju se izvoditi radovi kojima bi se mogli oštetiti ili
ugroziti putevi, objekti puta, preglednost puta, povećati troškove održavanja puta, ometati ili
ugrožavati saobraćaj na putu.
U zaštitnom pojasu javnog puta mogu se podizati ograde, živice i nasadi pod uslovima iz stava 1.
ovog člana, ali na odstojanju koje ne može biti manje od 2 m od spoljne ivice kolovoza.
9.2. Prostori za kretanje pješaka i lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima
Član 15.
Za kretanje pješaka gradit će se i uređivati, osim pločnika, trgova i ulica, pješački putevi,
pothodnici, nathodnici, stepeništa i prečaci, te prolazi i šetnice.
Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, ne uže od 1,5 m.
Izuzetno iz prethodnog stava, a zbog ograničenja postojećeg stanja mogu biti i uže, ali se tada
ne smiju postavljati stupovi javne rasvjete niti bilo kakve druge prepreke koje otežavaju kretanje
pješaka.
Posebnim projektom uređenja obala rijeke Une će se utvrditi način uspostavljanja prostora uz
obalu rijeke Une, a kojim će se dati prijedlog izgradnje šetnice, biciklističkih staza, odmorišta i dr.
U provedbi plana primjenjivati će se propisi i normativi u svrhu eliminiranja postojećih i
sprečavanja nastajanja novih urbanističko – arhitektonskih barijera za lica sa poteškočama u kretanju.
Prioritetno će se osigurati pristup javnim građevinama, javnim površinama, sredstvima javnog
prijevoza i sredstvima javnog komuniciranja, kao i drugim poslovnim građevinama. Kod izgradnje
ovih građevina, investitori su dužni obezbijediti nesmetano kretanje lica sa umanjenim tjelesnim
sposobnostima, putem odgovarajućeg tehničkog rješenja otklanjanja arhitektonskih barijera (kosina ili
lift).

6
 9.3. Parkirališta i garaže
Član 16.
Potreban broj parkirališta ili garažnih mjesta (broj PGM) određuje se na 1000 m² bruto izgrađene
površine zavisno od namjene prostora u građevini:

Namjena prostora Broj PGM/1.000 m² BRP

Stanovanje 11
Trgovine 30
Proizvodnja, skladišta i sl. 6
Drugi poslovni sadržaji 15
Ugostiteljstvo 40
Fakulteti i znanstvene ustanove 10

Po jedno parking-garažno mjesto treba osigurati i:

- Na 3-8 zaposlenih u većoj radnoj smjeni za pretežno proizvodnu i poslovnu namjenu, skladišta
i sl.,
- Na 3-6 kreveta ili 2 sobe za hotele, motele i sl., odnosno prema kategoriji;
- Na 20 sjedećih mjesta i 1 parking mjesto za autobuse na 400 sjedećih mjesta za sportske
dvorane i sportska igrališta,
- Na 20 sjedećih mjesta za pozorišta, koncertne dvorane, kina i sl.,
- Na 4-12 sjedećih mjesta za ugostiteljsku namjenu,
- Na 1 učionicu ili 1 grupu djece za školske i predškolske ustanove,
- Na 5 kreveta ili 2 zaposlena u smjeni za zdravstvene (bolnice, domovi zdravlja, poliklinike,
ambulante) i socijalne ustanove,
- Na 4-20 sjedećih mjesta za vjerske građevine i
- Na 3 zaposlena za prateće sadržaje.

Novu gradnju treba nastojati uskladiti s mogućnostima smještaja vozila na pripadajućoj

građevinskoj parceli.
Posebnom Odlukom može se predvidjeti i drugačiji način poput mogućnosti uplate za nedostajući
broj parking-garažnih mjesta. Tom odlukom će se odrediti dijelovi grada u kojima se za nedostajući
broj PGM može izvršiti uplatu te koji dio potreba se na taj način može zadovoljiti.
Unutar prostora užeg urbanog područja za izgradnju, rekonstrukciju, promjenu namjene ili druge
intervencije na objektima koji doprinose razvoju ugostiteljsko-turističke ponude grada Bihaća moguće
je obezbjediti dodatne parking prostore na javnim parking površinama.
Postojeće garaže i parkirališta mogu se prenamjeniti za druge sadržaje, samo izuzetno uz
osiguranje alternativnog smještaja vozila na građevinskoj čestici odnosno u garaži ili parkiralištu u
neposrednoj blizini.
Planom je omogućena gradnja javnih parkirališta i garaža, na lokacijama, gdje se za to ukaže
potreba.
Na svim javnim parking i garažnim površinama kao i na parking površinama uz građevine u
obuhvatu plana (izuzev za potrebe individualnog stanovanja) potrebno je obezbjediti od 5%+1 parking
mjesto za osobe umanjenih tjelesnih mogućnosti od ukupnog broja parking mjesta.

7
 9.4. Biciklističke staze
Član 17.
Radi omogućavanja prometa biciklima gradit će se za biciklističke staze i trake uz gradske
saobraćajnice I, II i III ranga i to odvojeno od ulica, kao zasebna površina unutar profila ulice ili kao,
saobraćajnom signalizacijom, obilježeni dio saobraćajnice ili pješačke staze.
Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet
1,5 m.
Ukoliko je biciklistička staza ili traka neposredno uz saobraćajnicu dodaje se zaštitna širina od 0,75
m.
Izuzetno zaštitna širina nije obavezna ako je u ulici trajno ograničena brzina kretanja motornih
vozila na 30 km/h.
Uzdužni nagib staza ne može biti veći od 8%.
Posebnim projektom uređenja obale rijeke Une će se utvrditi način uspostavljanja prostora uz obalu
rijeke Une, a kojim će se dati prijedlog izgradnje šetnica, biciklističkih staza, odmorišta i dr.

9.5. Autobusni saobraćaj

Član 18.
Za razvoj autobusnog, međunarodnog, međumjesnog, prigradskog kao i javnog gradskog
saobraćaja određena je lokacija autobusne stanice.
Gradski i prigradski autobusni prijevoz treba u pravilu voditi po trasama glavnih gradskih ili
gradskih ulica.

9.6. Željeznički saobraćaj

Član 19.

Planira se modernizacija željezničkog saobraćaja, te dogradnja dijelova željezničke mreže, a u

svemu prema tekstualnom dijelu ovog Plana (poglavlje: Željeznički saobraćaj).

Član 20.

U svrhu zaštite industrijskog kolosijeka, instalacije vodovoda, električne i telefonske mreže, kao i
druge infrastrukture se mogu ukrštati sa industrijskim kolosijekom pod uslovom da postavljanjem,
izvođenjem i ukrštanjem ne ugrožavaju sigurnost željezničkog saobraćaja, a u skladu sa članom 34.
Zakona o sigurnosti željezničkog prometa („Sl. List RBiH“ br. 33/95), kao i da se ne ometa doprema
stvari za nosioca prava korištenja industrijskog kolosjeka.

9.7. Komunalna infrastrukturna mreža

Član 21.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu čine:

- Vodovodna mreža,
- Oborinska i fekalna kanalizaciona mreža,
- Elektroenergetska mreža,
- Telekomunikacijska mreža,
- Građevine za zbrinjavanje otpada, i
- Gasna mreža.

8
 Član 22.

Zaštitni pojasevi vodovodne mreže iznose:

- Za primarne vodove 3 m obostrano od osovine voda,
- Za distributivnu mrežu koja je položena izvan trupa saobraćajnica 2,5 m obostrano od osovine
voda,
- Za pumpe – površina u radijusu od 5 m,
- Za bunare i rezervoare – površina 7,5 x 7,5 m koja se tretira kao I zaštitna zona u skladu sa
Zakonom o vodama (“Sl Novine F BH “ br. 70/06).

Član 23.

Za sve postojeće ili planirne objekte unutar područja Plana obavezan je priključak na
kanalizacionu i vodovodnu mrežu.
Izuzetno od prethodnog stava može se odobriti izgradnja i korištenje septičkih jama ili
prefabrikovanih bioloških prečistača samo na području gdje trenutno ne postoje uslovi za priključenje
na kanalizacionu mrežu.
Septičke jame moraju biti vodonepropusne. Njihovo dimenzioniranje vrši se prema veličini
objekata i broju korisnika uz obavezno pribavljanje prethodne vodne saglasnosti.
Izgradnja prefabrikovanih bioloških prečistača je obavezna za objekte u neposrednoj blizini rijeke
Une i ostalih zaštitnih područja.
Korisnik septičke jame ili prefabrikovanog biološkog prečistača je dužan da se po izgradnji
kanalizacione mreže, na istu priključi, uz obavezu napuštanja lokalnog uređaja.

Član 24.

Zaštitne zone bezbjednosti nadzemnih elektroenergetskih vodova definisane su tako da zavješenja

krajnjih faznih provodnika budu podjednako udaljena od granica zone bezbjednosti i to:
- Za 400 kV je zona bezbjednosti 40 m (po 20 m lijevo i desno u odnosu na osu zaštitne zone
dalekovoda),
- Za 220 kV je zona bezbjednosti 30 m (po 15 m lijevo i desno odnosu na osu zaštitne zone
dalekovoda),
- Za 110 kV je zona bezbjednosti 20 m (po 10m lijevo i desno u odnosu na osu zaštitne zone
dalekovoda),
- Za dalekovod 35,0 kV zona bezbjednosti 15,0 m (po 7,5m lijevo i desno u odnosu na osu
zaštitne zone dalekovoda), i
- Za dalekovod 10,0 kV zona bezbjednosti 4,0 m (po 2,0m lijevo i desno u odnosu na osu
zaštitne zone dalekovoda).

Član 25.

Postojeće i planirane građevine i mreže telekomunikacija prikazane su na grafičkom prilogu br. 4

Telekomunikaciona infrastruktura, a simboli korišteni na grafičkom prilogu br. 4 označavaju načelnu
lokaciju prema planovima operatera.
Urbanističkim planom omogućuje se poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i
uvođenje novih usluga i tehnologija, u cilju razvoja sistema mobilnih komunikacija, ali pod uslovom
da nemaju štetan utjecaj na zdravlje stanovništva. Preporučuje se da sve nove instalacije ukoliko je
izvoljivo se vode podzemno.
U cilju preventivne zaštite stanovništva, a primarno djece kao naročito osjetljive grupe, snaga
električnog polja (E) ne smije premašivati 6,1 V/m, a ukupna gustoća toka snage (S) 66 mW/m² na
čitavom području obuhvata Plana.

9
 Postavljanje baznih stanica mobilnih telekomunikacija na samostajeće antenske stubove
omogućuje se unutar zona označenih sa TE, P, P1, P2, P3,P4, D, D2, D8, D10, Z, Z3, površinama,
komunalne i energetske infrastrukture i površinama infrastrukturnih pojaseva.
Sklopove mobilnih komunikacija (baznih stanica), u skladu s posebnim propisima, nije
moguće postavljati u zonama centralnih sadražaja (D1), individualnog stanovanja stambene (S),
mješovitog stanovanja (M, M1, M2), kolektivnog stanovanja (K, K1, K2) i javne i društvene namjene
(D3, D4, D5, D6, D7, D9), na parkovskim površinama i u blizini dječijih igrališta na udaljenosti ne
manjoj od visine građevine s antenskim prihvatom (mjereno do najviše tačke krovnog antenskog
prihvata) od navedenih zona i objekata.
Izuzetno, odredbe iz prethodnog stava ne primjenjuju se na građevine javne i društvene i
poslovne namjene koje, radi obavljanja osnovne djelatnosti, imaju posebne potrebe za širokopojasnim
pristupom preko vlastitog uređaja.
Antenski prihvat (bazne stanice) ne može se postaviti ako bi njegovim djelovanjem jačina
električnog polja ili ukupna gustoća toka snage porasli iznad vrijednosti 6,1 V/m (snaga električnog
polja –E) i 66 mW/m² (gustoća toka snage-S) u radijusu od 240m.
Antenski prihvat (bazne stanice) mora biti najmanje 12 metara viši od svih građevina u krugu
od 100m.
Član 26.

U svrhu efikasnog zbrinjavanja otpada, utvrđuju se slijedeći uslovi:

- Izbjegavati nastajanje i smanjivati količine proizvedenog otpada,
- Organizovati sortiranje otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada,
- Organizovati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo,
metal, plastika i dr.),
- Komponente komunalnog otpada koje se smatraju opasnim otpadom (istrošene baterije, stari
lijekovi, ambalaža od boja, ulja, lakova, mineralnih gnojiva, sredstva za zaštitu bilja) potrebno
je odvijeno prikupljati unutar domaćinstava,
- Odvajati biootpad i komposirati ga,
- Divlja odlagališta sanirati i zatvoriti.
Za prikupljanje sekundardnih sirovina odredit će se odgovarajuće lokacije za postavu kontejnera i
reciklažno dvorište.
Otpad će se odvoziti na lokaciju za zbrinjavanje otpada, koja je izvan područja ovog Plana.

Član 27.

Prilikom izgradnje objekata prema urbanističko-tehničkim uslovima utvrđenim ovom Odlukom,

na građevinskoj parceli treba odrediti prostor za smještaj posuda za otpad.
Njihovo dimenzioniranje vrši se prema veličini objekata i broju korisnika.
Moguće je predvidjeti i prostoriju za odlaganje otpada unutar objekta.
Ukoliko u okviru građevinske parcele nije moguće obezbijediti posude za otpad, iste će se postaviti
na javnoj površini.
Prostorni razmještaj i kapacitet posuda za otpad će se utvrditi posebnim Programom koji će
pripremiti nadležna Služba.

9.8. Benzinske stanice

Član 28.

Benziske stanice se mogu locirati izvan obuhvata užeg urbanog područja grada Bihaća u okviru
namjena (P, P1, P2, P3 i P4,) uz glavne saobraćajne pravce, magistralnih, regionalnih i gradskih
saobraćajnica I, II i III reda, izuzetno u obuhvatu užeg urbanog područja i drugih zona, ako je
prethodno određeno detaljnim planskim dokumentom.

10
 Član 29.

Ovim planom se omogućuje rekonstrukcija postojećih i gradnja novih benzinskih stanica sa

manjim pratećim sadržajima u funkciji cestovnog saobraćaja (trgovina opreme, pića i novina i sl. te
manji caffe bar i manja praonica vozila) tako da se osigura:
- Zaštita okoliša uređenjem zelenila najmanje 20% građevinske čestice,
- Da objekat bude veličinom i smještajem prilagođen okolnom prostoru, s izgrađenih najviše
30% čestice,
- Zadovoljenje svih potreba za parkiranjem na vlastitoj građevinskoj čestici.
Izvan užeg urbanog područja (u užem urbanom području nije dozvoljena gradanja benzinskih
stanica), benzinske stanice mogu imati i druge prateće sadržaje u funkciji cestovnog saobraćaja kao što
su praonice, auto servisi i slično.
Lociranjem benzinskih stanica ne smiju se pogoršati uslovi stanovanja u okolnom prostoru ni
narušiti slika grada u vrijednim povijesnim i prirodnim prostorima.

10. RAZMJEŠTAJ DJELATNOSTI U PROSTORU (KORIŠTENJE I NAMJENA

PROSTORA)
10.1. Namjene planiranih površina
Član 30.

Namjene planiranih zona (površina) su definisane (razgraničene, označene bojom i oznakom)

na grafičkom prilogu Projekcije urbanog uređenja – SINTEZNI PRIKAZ KORIŠTENJA I NAMJENE
POVRŠINA u mjerilu M1:5000 slijedećim redom:
1. Individualno stanovanje (žuta) S
2. Kolektivno stanovanje (narandžasta) K
2.1. Kolektivno stanovanje – stambeno/poslovno K1
2.2. Kolektivno stanovanje – poslovno/stambeno K2
3. Mješovito stanovanje (narandžasta) M
3.1. Mješovito stanovanje – stambeno/poslovno M1
3.2. Mješovito stanovanje – poslovno/stambeno M2
4. Javna i društvena namjena (crvena) D
4.1. Javna i društvena namjena – centralni sadržaji D1
4.2. Javna i društvena namjena – uprava D2
4.3. Javna i društvena namjena – socijalna D3
4.4. Javna i društvena namjena – zdravstvena D4
4.5. Javna i društvena namjena – predškolska D5
4.6. Javna i društvena namjena – školska D6
4.7. Javna i društvena namjena – visoko obrazovanje D7
4.8. Javna i društvena namjena – kultura D8
4.9. Javna i društvena namjena – vjerska i sakralna D9
4.10. Javna i društvena namjena – sport i rekreacija D10
4.11. Javna i društven namjena – spomenici kulture D11
5. Privredna namjena (ljubičasta) P
5.1. Privredna namjena – proizvodnja P1
5.2. Privredna namjena – poslovna P2
5.3. Privredna namjena – trgovina P3
5.4. Privredna namjena – ugostiteljstvo/turizam P4
6. Javne zelene površine (zelena) Z
6.1. Javne zelene površine – park Z1

11
 6.2. Javne zelene površine – sport i rekreacija Z2
6.3. Javne zelene površine – zaštitno zelenilo Z3
7. Površine planirane za budući razvoj (siva) R
8. Površine posebne namjene (siva) PN
9. Površine komunalne i energetke infrastrukture (siva)
9.1. Površine elektroenergetske infrastrukture E
9.2. Toplane T
9.3. Uređaj za prečišćavanje otpadnih voda PR
9.4. Objekti vodosnabdijevanja V
9.5. Gasno-mjerno regulaciona stanica G
9.6. Javne parking površine PP
9.7. Površine saobraćajne infrastrukture SI
9.8. Površine telekomunikacione infrastrukture TE
10. Vodne površine (plava)
11. Poljoprivredno zemljište (žuto-zelena) PO

10.2. Individualno stanovanje – S (Stambeno poslovna zona sa pretežnom stambenom

namjenom)
Član 31.
Površine individualnog stanovanja su površine na kojima su postojeće i planirane građevine
stambene i poslovne namjene sa individualnim objektima pretežno stambene namjene.
Na površinama namjene individualnog stanovanja mogu se graditi i uređivati prostori i za prateće
sadržaje:
- Prodavnice robe dnevne potrošnje do 500m²,
- Druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali mu istovremeno ne smetaju (uslužni servisi),
sitni obrti, uredi, zanatske radnje i sl., i
- Parkovi i dječja igrališta.
U zonama individualne i niske gradnje prateći sadržaji mogu biti i u zasebnoj građevini na istoj
građevinskoj parceli max. površine do 150m² BGP.
Na površinama individualnog stanovanja izuzetno se mogu graditi obrti i manje građevine za
proizvodnju, skladišta (osim visokoregalnih skladišta), ukoliko takvi sadržaji koji bukom, mirisom i
saobraćajnim intenzitetom ne ometaju stanovanje max. površine do 150m² BGP.

10.3. Kolektivno stanovanje – K

Član 32.
Površine kolektivnog stanovanja su površine na kojima se nalazi postojeća i planirana izgradnja
objekata kolektivnog stanovanja sa poslovnim sadržajima.
Unutar zone Kolektivno stanovanje– K mogu se graditi i uređivati prostori i za prateće sadržaje:
- Prodavnice robe dnevne potrošnje,
- Druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali mu istovremeno ne smetaju (uslužni servisi), i
- Parkovi i dječja igrališta.
Na površinama kolektivnog stanovanja ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta,
odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i saobraćajnim intenzitetom ometaju stanovanje.

12
 Član 33.
Unutar zone Kolektivno stanovanje – stambeno/poslovno – K1 mogu se graditi i uređivati prostori
i za prateće sadržaje:
- Prodavnice robe dnevne potrošnje,
- Druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali mu istovremeno ne smetaju (uslužni servisi), i
- Parkovi i dječja igrališta.
Na površinama kolektivnog stanovanja ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta,
odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i saobraćajnim intenzitetom ometaju stanovanje.

Član 34.
Unutar zone Kolektivno stanovnja – poslovno/stambeno – K2 su površine na kojima su postojeće i
planirane višespratne građevine pretežno poslovne namjene uz mogućnost izgradnje pojedinačnih
etaža kao što su: trgovčki, poslovni, upravni, uredski i uslužni sadržaji i drugi sadržaji koji
upotpunjuju osnovnu namjenu (Parkovi i dječja igrališta, objekti za sport i rekreaciju, bazen).
Pretežnost namjene (odnos bruto površina objekata po namjenama) definiše se u odnosu na zonu, a
ne na građevinsku parcelu.

10.4. Mješovito stanovanje – M

Član 35.
Površine mješovitog stanovanja su površine na kojima su izgrađene visoke i niske građevine, a na
kojima se planira gradnja pretežno visokih građevina.
U zonama mješovitog stanovanja kroz niže provedbene planske dokumente potrebno je težiti ka
gradnji višespratnih građevina.
U svojoj biti ove zone predstavljaju zone rekonstrukcije i transformacije u užem urbanom području
na način da je planirano redefinisanje spratnosti i namjene objekta u ovim zonama, odnosno
predviđena je trasformacija iz zone sa niskim individalnim stambenim objektima u zonu sa visokim
(višespratnim) građevinama stambene i poslovne namjene u planskom periodu (20 godina).
Ova planska urbanistička intervencija u postojećoj izgrađenoj strukturi ne podrazumjeva nužno i
vremenski ograničeno uklanjanje postojećih objekta niske spratnosti i njihovu smjenu objektima
visoke spratnosti.
Član 36.
Površine Mješovito stanovanje – stambeno/poslovno M1 su površine na kojima su postojeće i
planirane višespratne građevine pretežno stambene namjene.
Pretežnost namjene (odnos bruto površina objekata po namjenama) definiše se u odnosu na zonu, a
ne na građevinsku česticu.
Pretežnost namjene definisana je davanjem poslovnih sadržaja u prizemljima postojećih i
planiranih višespratnih građevina. Poslovni sadržaji koji su prihvatljivi za ovaj način stanovanja su:
trgovački, poslovni, upravni, uredski, uslužni sadržaji, obrti, ugostiteljsko-turistički i drugi sadržaji
koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
Na površinama Mješovito stanovanje – stambeno/poslovno M1 se mogu graditi i manje građevine
obrti i manje građevine za proizvodnju, skladišta (osim visokoregalnih skladišta), max. površine do
150m² BGP, ukoliko takvi sadržaji koji bukom, mirisom i saobraćajnim intenzitetom ne ometaju
stanovanje.
Član 37.
Površine Mješovito stanovanje – stambeno/poslovno M2 su površine na kojima su postojeće i
planirane višespratne građevine pretežno poslovne namjene.
Pretežnost namjene definiše se u odnosu na zonu, a ne na građevinsku česticu.

13
 Pretežnost namjene definiše se davanjem većeg omjera izgrađene građevinske površine u
poslovnu namjenu. Sadržaji prihvatljivi za ovu zonu stanovanja su: trgovački, poslovni, upravni,
uredski i uslužni sadržaji, obrti i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
Na površinama mješovitog stanovanja M2 poslovne namjene izuzetno se mogu graditi i manje
građevine za proizvodnju, skladišta (osim visokoregalnih skladišta), max. površine do 150m² BGP,
ukoliko takvi sadržaji koji bukom, mirisom i saobraćajnim intenzitetom ne ometaju stanovanje.

10.5. Javna i društvena namjena – D

Član 38.
Na površinama javne i društvene namjene D mogu se graditi građevine za javnu i društvenu
namjenu i prateći sadržaji. Građevine za javnu i društvenu namjenu su:
- Upravne D2,
- Socijalne (penzionerski, učenički, studentski domovi) D3,
- Zdravstvene D4,
- Predškolske D5,
- Školske D6,
- Za visoko obrazovanje, tehnološki parkovi D7,
- Za kulturu D8,
- Za vjerske i sakralne (te drugi komplementarni sadržaji) D9,
- Sporta i rekreacije D10, i
- Spomenici kulture D11.
Na površinama javne i društvene namjene – centralni sadržaji D1 su površine na kojima se mogu
graditi slijedeće građevine za javnu i društvenu namjenu: upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske,
školske, za visoko obrazovanje, tehnološki parkovi, vjerske i skaralne, građevine za kulturu i poslovne
građevine. U ovoj zoni dozvoljena je prenamjena postojećih stambenih sadržaja u poslovne i druge
namjene i obrnuto u površini do 25% obuhvata bloka (omeđenog ulicama).
Na površinama javne i društvene namjene D moguće je graditi građevine za druge javne i
društvene namjene: RTV, političke organizacije, rezidencijalne građevine, kongresni centri,
specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoliš i održivi razvoj, i sl.).
U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe
osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama.
Izuzetno, unutar površina javne i društvene namjene, mogu se graditi hoteli i na zasebnim
građevinskim česticama kao sadržaji koji upotpunjavaju upravnu, zdravstvenu i vjersku namjenu. ili se
postojećim objektima promjeniti namjena u hotele posebno ako se pokaže da predmetni objekti nisu
iskorišteni u punom kapacitetu, a sa čim bi se doprinijelo stvaranju privlačnog gradskog i pozitivnog
poslovnog ambijenta obogaćenog raznolikim sadržajima.
Na površinama i građevinskim česticama za javnu i društvenu namjenu moguće je uređenje
parkova i dječijih igrališta, a ne mogu se graditi nove stambene građevine i kladionice (ova djelatnost
nije dozvoljena na udaljenosti min. 100 m od zona javne i društvene namjene).
Vjerske i sakralne građevine se mogu graditi u zonama (D, D1, D2, D8,S,M,M1,M3,K, K1, K2 i P4).

10.6. Privredna namjena – P

Član 39.
Površine privredne namjene određene su za:
- Proizvodnu namjenu P1,
- Poslovnu namjenu P2,
- Trgovačku P3,

14
 - Ugostiteljsko – turističku namjenu P4, i
- Površine na kojima su moguće sve privredne namjene P, osim građevina koje mogu u znatnoj
mjeri uticati na okoliš život i zdravlje ljudi .

Na površinama proizvodnje, poslovne i ugostiteljsko – turističke namjene, te na površinama za

trgovačku namjenu, smještaju se privredni sadržaji koji ne smetaju gradskom okolišu.
Privredna namjena proizvodna – P1 su industrijski, obrtnički, zanatski, privredni pogoni svih
vrsta, skladišni prostori, poslovne, upravne, uredske i trgovačke građvine.
Privredna namjena poslovna – P2 su poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji,
gradske robne kuće, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoliš, komunalno – servisni i prateći
skladišni prostori, poslovni hoteli.
Na površinama proizvodne namjene (P1) i poslovne namjene (P2) mogu se graditi i:
- Prodavnice, izložbeno – prodajni saloni i slični prostori i građevine;
- Ugostiteljske građevine i građevine za zabavu;
- Saobraćajne građevine, javne garaže, sportske građevine i površine i rasadnici;
- Uredski prostori, istraživački centri i građevine javne i društvene namjene i drugi sadržaji koji
upotpunjuju osnovnu namjenu;
- Benzinske stanice.
Na prostorima određenim za poslovne namjene moguće je graditi 25% stambenog prostora na
jednoj građevinskoj parceli, isključivo u sklopu poslovne građevine.
Privredna namjena – Trgovina – P3 su veliki trgovački centri i veliki trgovački pogoni koji bitno
utječu na urbanistički razvoj svojom vrstom, položajem i opsegom.
Na površinama privredne namjene – trgovine – P3 mogu se graditi i sve građevine poslovne
namjene – P2.
Privredna namjena – ugostiteljstvo/turizam – P4 su hoteli, izletišta, moteli, ugostiteljske i sportske
građevine, kongresni centri i drugi objekti koji služe ovoj namjeni.

10.7. Javne zelene površine

Član 40.
Park – Z1 je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima
prvenstveno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.
Funkcionalno oblikovanje parka određuje prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i
potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina, pa se parkovi tipološki
dijele na gradske parkove, parkove četvrti ili susjedstva, trgove, edukativne parkove, historijske
parkove i sl.
Tipološki oblik parka određuje način i nivo opremljenosti sadržajima, građevinama i drugom
opremom, što se određuje urbanim pravilima ove Odluke.
Gradnja građevina, sadržaja i opreme parka uslovljena je realizacijom planirane parkovske
površine u cjelini.
Planom se definiše specifičan oblik parkovske površine cjelim priobalnim pojasom rijeka Une i
Klokot u ovom pojasu je predviđena gradnja šetnica, trim i biciklističkih staza, vidikovaca,
postavljanje mobilijara i drugih javnih i društvenih sadržaja u svrhu odmora i rekreacije.
Planirana izgradnja ovih sadržaja mora biti prethodno detaljno analizirana i odobrena od strane
multidisciplinarnog tima stručnih osoba, pažljivo realizirana uz poštivanje, osim zakonskih propisa i
standarda, i prirodnih uslova (geološke, hidrološke, pedološke, fitocenološke), jer vegetacija obala
rijeka Une i Klokota predstavlja neprocjenjiv prirodni resurs i karaterističan ambijentalni reper grada
Bihaća, stvarajući mnogobrojne visokovrijedne vizure i mikroambijente. Unutar ove zone je
dozvoljena izgradnja kupališta.

15
 Član 41.
Sport i rekreacija – Z2 – U urbanom području grada Bihaća osiguravaju se prostorni uslovi kao dio
javnog standarda za razvoj sportsko – rekreacionih sadržaja na način da se zadržavaju postojeća
igrališta ili drugi sportski sadržaji (koji se održavaju i uređuju), da se postojeći sportski sadržaji
dopunjuju pratećim sadržajima što upotpunjuju osnovnu djelatnost tamo gdje to omogućuje veličina
zone, karakter prostora i vrsta sporta i/ili rekreacije ili se osiguravaju nove površine.
Unutar ove zone je dozvoljena izgradnja kupališta.

Član 42.
Zaštitne zelenile površine – Z3 oblikovane su radi potrebe zaštite okoliša (nestabilne padine,
erozija, voda, riječne doline, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i druge zaštitne
zone).
U zonama zaštitnih zelenih površina mogu se zadržati, rekonstruisati i obnavljati stambene i
privredne, te druge građevine kad su zaštićene kao spomenici kulture ili su ovom Odlukom utvrđene
kao posebno vrijedne. Zahvati na takvim građevinama mogući su isključivo u skladu s propozicijama
nadležnog tijela zaštite.

10.8. Površine planirane za budući razvoj – R

Član 43.
Površine planirane za budući razvoj – R su površine rezervisane za gradnju u postplanskom periodu
ili u planskom periodu, odnosno na iste će se primjenjivati odredbe člana 9. u poglavlju 7., ove Odluke
(član vezan za rezervisane površine).

10.9. Površine posebne namjene – PN

Član 44.
Površine posebne namjene – PN su predviđene za potrebe Oružanih snaga BiH. Na površinama
posebne namjene se mogu graditi novi , dograđivati, rekonstruisati postojeći objekti, te mijenjati
namjena istih, što će biti definisano sa ugovorom o korištenju tog zamljišta i objekata. U ovoj zoni
je dozvoljeno odstupanje od urbanističko-tehničkih uvjeta i propisa definiranih Odlukom o
provođenju ovog plana u skladu sa posebnim potrebama Oružanih snaga BiH.

10.10. Površine komunalne i energetske infrastrukture

Član 45.
Površine komunalne i energetske infrastrukture predviđene su za gradnju komunalnih i energetskih
građevina i uređaja kao što su:
- Elektroenergetska infrastrukture – E,
- Toplane – T,
- Uređaji za prečišćavanje otpadnih voda – PR,
- Objekti vodosnabdijevanja – V,
- Objekti gasne infrastrukture – Gasno – mjerno regulaciona stanica – G,
- Javne parking površine – PP,
- Telekomunikacioni objekti i površine, i
- druge građevine i uređaji infrastrukture.

16
 10.11. Vodne površine
Član 46.
Vode i vodne površine unutar urbanog područja održavat će se i uređivati kao dio cjelovitog
uređivanja prostora tako da se osigura primjeren vodni režim, propisana kvaliteta i zaštita voda, te
zaštita od njihova štetnog djelovanja.
Manje vodne površine mogu se formirati u okviru uređenja parkova.
Vodne površine u obuhvatu Plana su:
- Rijeka Una,
- Rijeka Klokot,
- Potok Drobnica,
- Obodni kanal (jarak),
- Midžića jezero,
- Odvodni kanali, i
- Ostale vodne površine.

Član 47.
Vodne površine rijeke Une i Klokota utvrđuju se kao Prirodna područja u obuhvatu Plana za koja
se utvrđuju posebne mjere očuvanja i zaštite poglavljem 12. ove Odluke.

Član 48.
Zone zaštite ovih Prirodnih područja su definisane i predstavljaju granicu vodnog dobra rijeka Une
i Klokot prema Rješenju o određivanju granice vodnog dobra uz rijeke Una i Klokot na području
općine Bihać donesenom od strane Federalnog ministarstva poljprivrede, vodoprivrede i šumarstva
(UP-I-07-2-25/1-460/15 V.M. od 19.05.2015.godine).

Član 49.
Za građevinske parcele kod kojih se kolski prilaz ostvaruje prelazom preko odvodnog kanala,
potrebno je osigurati primjeren vodni režim i zaštitu od njihovog štetnog djelovanja, a kroz
utvrđivanje posebnih urbanističko – tehničkih uslova.
Investitor je dužan ispoštovati posebne uslove za prelaz preko odvodnih kanala, i to:
- Da investitoru uz priobalni pojas širine 5 m vodnog dobra nije dozvoljena gradnja stambenih
niti drugih pripadajućih objekata.
- Investitor je dužan prema odredbama Zakona o vodama („Sl.novine Federacije BiH“ br.
07/06) održavati kanal u funkcionalnom stanju.
- Investitoru nije dozvoljeno uvođenje otpadnih voda iz domaćinstva u kanal.
- Da je investitoru zabranjeno odlagati u kanal zemlju, kamen i druge materijale i predmete,
odnosno obavljati radnje kojima se može utjecati na promjenu protoka, vodostaja i količinu
vode,
- Da je investitoru zabranjeno uz kanal, na udaljenosti manjoj od 2 metra od ruba kanala,
obrađivati zemlju, kopati zemlju, šljunak ili pjesak i obavljati druge radnje kojima se mogu
oštetiti melioracijski kanal ili poremetiti njegovo funkcionisanje.

17
 Član 50.
Kod izgradnje propusta preko kanala, gabariti svijetlog otvora se utvrđuju prema
karakteristikama kanala:
POTREBNI GABARITI SVIJETLOG OTVORA PROPUSTA NA KANALIMA U GRADU BIHAĆ
Odvodni kanal vodotok Hidraulična Stacionala Karakteristike kanala Potrebni gabariti
(naziv) dionica (od-do) (km) Ql/20 b Ho svijetlog otvora (b x h)
(m2/s) (m) (m) (širina x visina)
OK 4 0-1 0+000-0+452,32 21,20 5,00 2,65 5,0x3,5
VELIKA JARUGA 1-2 0+452,32-1+591,53 14,00 4,00 2,35 4,0x3,0
OK 4-1 0+000-0+823,63 10,00 4,00 1,95 4,0x2,5
2-3 1+591,53-2+835,58 3,00 2,00 1,35 2,0x2,0
OK 5 OK 5 0+000-2+802,78 7,60 3,00 1,85 3,0x2,5
MALI JUG – ĆEHĆI
OK 6 OK 6 0+000-1+986,10 5,90 3,00 1,65 3,0x2,5
VELHOVO – ZULIĆI
OK 7 0-1 0+000-1+128,38 13,50 4,00 2,25 4,0x3,0
HIPODROM – MRKONJIĆ OK 7-1 0+000-950,44 1,80 1,50 1,14 1,5x1,5
LUG – POKOJI 1-2 1+128,38-2+778,96 8,70 4,00 1,85 4,0x2,5
OK 8 0-1 0+000-0+355,00 46,30 8,00 3,16 8,0x4,0
UL.JABLANSKA – POKOJ 1-2 0+355,00-1+804,36 22,50 5,00 2,7 5,0x3,5
OK 9 OK 9 0+000-1+889,07 10,00 3,00 2,12 3,0x3,0
MUJADŽIĆI
OK 13 OK 13 0+000-1+445,85 3,50 2,00 1,45 2,0x2,0
GOLUBIĆ
DOBRENICA POTOK Ušće u Unu 33,00

Odvodni kanal vodotok Hidraulična Stacionala Karakteristike kanala Potrebni gabariti

(naziv) dionica (od-do) (km) Ql/20 b H svijetlog otvora (b x h)
(m2/s) (m) (m) (širina x visina)
OK 4 0-1 0+000-0+452,32 21,20 5,00 2,65 5,0x3,5
VELIKA JARUGA 1-2 0+452,32-1+591,53 14,00 4,00 2,35 4,0x3,0
OK 4-1 0+000-0+823,63 10,00 4,00 1,95 4,0x2,5
2-3 1+591,53-2+835,58 3,00 2,00 1,35 2,0x2,0
OK 5 OK 5 0+000-2+802,78 7,50 3,00 1,85 3,0x2,5
MALI JUG – ĆEHIĆI
OK 6 OK 6 0+000-1+986,10 5,90 3,00 1,65 3,0x2,5
VELHOVO – ZULIĆI
OK 7 0-1 0+000-1+128,38 13,50 4,00 2,25 4,0x3,0
HIPODROM – MRKONJIĆ OK 7-1 0+000-950,44 1,80 1,50 1,14 1,5x1,5
LUG – POKOJI 1-2 1+128,38-2+778,96 8,70 4,00 1,85 4,0x2,5
OK 8 0-1 0+000-0+355,00 46,30 8,00 3,16 8,0x4,0
UL.JABLANSKA – POKOJ 1-2 0+355,00-1+804,36 22,50 5,00 2,7 5,0x3,5
OK 9 OK 9 0+000-1+889,07 10,00 3,00 2,12 3,0x3,0
MUJADŽIĆI
OK 13 OK 13 0+000-1+445,85 3,50 2,00 1,45 2,0x2,0
GOLUBIĆ
DOBRENICA POTOK Ušće u Unu 33,00
(Iz mišljenja broj 08/3-25-10243-UP-1/09 od 06. 11. 2009. godine Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstvaUSK-dato za sve kanale).

10.12. Poljoprivredno zemljište

Član 51.
Ovim planom se utvrđuju planirane poljoprivredne površine u svemu prema grafičkom prilogu, te
se na istim primjenjuje režim zabrane građenja za druge namjene.
Ostalo poljoprivredno zemljište (koje se vodi u katastarskom operatu) se koristi u skladu sa
namjenom koja je utvrđena ovim Planom.

18
 11. USLOVI I NAČIN UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, MINIMUM
UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Član 52.
Uređenje građevinskog zemljišta u obuhvatu Plana vrši se prema Programu uređenja građevinskog
zemljišta kojeg donosi Gradsko vijeće grada Bihać.
Program iz prethodnog stava radi se na osnovu ovog Plana, regulacionih planova i odredbi zakona
koji utvrđuje sadržaj programa.
Član 53.
Izgradnja objekata će se odobriti u skladu sa Odlukom o građevinskom zemljištu („Službeni
glasnik općine Bihać“ br. 6/09, 1/10, 4/13 i 1/18).

12. USLOVI KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA I MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE PRIRODNIH

PODRUČJA I NEPOKRETNOG KULTURNO-HISTORIJSKOG NASLIJEĐA

12.1. Uslovi korištenja zemljišta i mjere očuvanja i zaštite prirodnih područja

Član 54.
Prirodna područja o obuhvatu Plana za koja se utvrđuju mjere očuvanja i zaštite su:
- Rijeka Una sa obalom i parkovskom površinom,
- Rijeka Klokot sa obalom i parkovskom površinom,
- Parkovi (gradski park, Žegarska aleja i dr. – prema graf.prilogu br 2.)

Član 55.
Posebnim projektom uređenja obala rijeke Une će se utvrditi način uspostavljanja prostora uz
obalu rijeke Une, a kojim će se dati prijedlog izgradnje šetnice, biciklističkih staza, odmorišta i dr.
Planirana izgradnja ovih sadržaja mora biti prethodno detaljno analizirana i odobrena od strane
multidisciplinarnog tima stručnih osoba, pažljivo realizirana uz poštivanje, osim zakonskih propisa i
standarda, i prirodnih uslova (geološke, hidrološke, pedološke, fitocenološke), jer vegetacija obala
rijeka Une i Klokot predstavlja neprocjenjiv prirodni resurs i karaterističan ambijentalni reper Bihaća,
stvarajući mnogobrojne vrijedne vizure i mikroambijente.
Unutar ove zone je dozvoljena izgradnja kupališta. Postavljanje plutajućih objekata (isključivo
otvorenih terasa) se omogućava izvan užeg urbanog područja uz temeljitu analizu i primjenu visokih
ekoloških, tehničkih i vizuelno-estetskih standarda.
Postavljanje plutajućih objekata prethodno mora biti detaljno analizirano i odobreno od strane
multidisciplinarnog tima stručnih osoba.

Član 56.
Vlasnici parcela koje se nalaze uz rijeku Unu su dužni zadržati postojeće obaloutvrde, u
postojećem stanju u cijeloj dužini građevinske parcele prema rijeci Uni.
Prije otpočinjanja izgradnje objekata za koje se utvrde urbanističko-tehnički uslovi u skladu sa
ovom Odlukom, investitor je dužan izvršiti pripremne radove kako se ne bi ugrozila statička stabilnost
postojeće obaloutvrde.
Investitor se obavezuje da definiše navedene radove u okviru investiciono tehničke
dokumentacije, te ukoliko u toku izgradnje objekata dođe do oštećenja, investitor je u obavezi istu
sanirati.
Prije izdavanja odobrenja za upotrebu, investitor se obavezuje izvršiti uređenje šetnice sa
postojećom obaloutvrdom u cijeloj dužini građevinske parcele prema rijeci Uni, o čemu će se
naknadno sa JU „Zavod za prostorno uređenje“ definisati uslovi i način uređenja, odnosno što će biti
predmet posebnog postupka i projektnog rješenja.

19
 Član 57.
Šume se ne mogu namijeniti za druge namjene, nego se one trebaju očuvati u cijelosti radi
očuvanja temeljnih prirodnih, historijskih i estetskih vrijednosti.
U svrhu odmora i rekreacije dopušteni su samo oni zahvati čija je svrha održavanje ili uređenje.
Nije dopuštena izgradnja unutar obuhvata šuma (osim infrastrukture), te treba spriječiti svako
daljnje širenje izgradnje, posebno na rubnim dijelovima šume u blizini naselja.
Izuzetno, posebnim projektom uređenja šuma će se utvrditi način uspostavljanja prostora za odmor
i rekreaciju,a kojim će se dati prijedlog eventualne izgradnje šetnica,biciklističkih staza,odmorišta i dr.
Potrebno je čuvati prirodni integritet šume, te poduzimati mjere njege za održavanje zdravstvenog
stanja šumskih sastojina (čišćenje i pravilan uzgoj podmlatka).
Degradirane dijelove šuma treba obnoviti zadovoljavajući estetske uslove, a na pojedinim
mjestima gdje je slaba zastupljenost podmlatka i prizemnog rastinja, potrebni su uzgojni zahvati na
podmlađivanje šume.
Član 58.
Parkove, vrtove, drvorede, groblja treba očuvati u cijelosti, a dopušteni su samo oni zahvati koji ne
narušavaju i ne mijenjaju njihove estetske, kulturno – historijske vrijednosti, a isti se ne mogu se
smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe.
Vrijedne grupe, kao i pojedinačne vrste drveća veće starosti potrebno je sanirati najsavremenijom
metodom.
Zamjenska sadnja treba se izvoditi s istovjetnim vrstama, ne narušavajući prvobitnu kompoziciju
prostora.
Nužno je ukloniti sve sadržaje koji su interpolirani unutar parkovske površine, a narušavaju
povijesnu kompoziciju prostora.

12.2. Uslovi korištenja zemljišta i mjere očuvanja i zaštite nepokretnog kulturno-

historijskog naslijeđa
Član 59.
Nepokretno kulturno-historijsko naslijeđe (nepokretni kulturni spomenici) su ona mjesta koja su
dio kulturnog okoliša koja imaju estetski, historijski ili društveni značaj ili drugu posebnu vrijednost
za buduće generacije kao i za sadašnju zajednicu, a prema Zakonu o zaštiti kulturnog naslijeđa
(„Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ br. 03/04) i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o
zaštiti dobara koja su odlukama Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika proglašena nacionalnim
spomenicima BiH (“Sl.Novine F BiH” br. 02/02, 8/02 i 27/02).

Član 60.
Zaštićeno nepokretno kulturno-historijsko naslijeđe u obuhvatu plana je:
- Objekti, grupe objekata i područja koja su pod zaštitom na osnovu Odluke o proglašenju
Nacionalnim spomenikom ili se nalaze na privremenoj listi Komisije za zaštitu Nacionalnih
spomenika,
- Objekti, grupe objekata i područja koja su pod zaštitom na osnovu posebnim Odlukama,
- Objekti, grupe objekata i područja koja nisu registrirani kao spomenici kulturno-historijskog
naslijeđa, ali zbog svoje stilske i vremenske pripadnosti predstavlja važnu kulturno-historijsku
vrijednost (Ribićka kuća, spomenik iz AU u Žegaru i dr.).

20
 Član 61.
Za objekte, grupe objekata i područja koja su pod zaštitom na osnovu Odluke o proglašenju
Nacionalnim spomenikom ili se nalaze na privremenoj listi Komisije za zaštitu Nacionalnih
spomenika primjenjuju se mjere zaštite utvrđene pojedinačnim Odlukama, odnosno Zakonom o
provedbi odluka Komisije.
Nadležna Služba je dužna kontinuirano pratiti donošenje pojedinačnih Odluka za objekte na
području ovog Plana.
Član 62.
Za objekte, grupe objekata i područja koja su pod zaštitom na osnovu posebnih Odluka, u
postupku izdavanja urbanističke saglasnosti će se zatražiti stručno mišljenje nadležnog federalnog ili
kantonalnog organa za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa koji je donio Odluku o zaštitu.

Član 63.
Za objekte, grupe objekata i područja koja nisu registrirana kao spomenici kulturno-historijskog
naslijeđa, ali zbog svoje stilske i vremenske pripadnosti predstavljaju važnu kulturno-historijsku
vrijednost u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti će se utvrditi posebni uslovi:
- Kod radova redovnog održavanja objekata (manji popravci krovišta i krovnog pokrivačka,
manji popravci, malterisanje, bojenje fasade, te rekonstrukcija elemenata štukature) nadležni
kantonalni organ za zaštitu kulturno- historijskog naslijeđa je dužan dati sugestije i prijedloge
koji će se cijeniti kod utvrđivanja urbanističko-tehničkih uslova;
- Ukoliko, u toku izgradnje građevina, investitor otkrije objekte (zidane strukture, fragmenti
keramike ili predmeti utilitarne prirode, kao i osteološki nalazi – kosti, keramika, oruđe,
građevine i sl.) za koje se može utvrditi da imaju svojstvo dobra kulturno-historijskog
naslijeđa neophodno je radove obustaviti i o tome obavijestiti JU „Zavod za zaštitu kulturnog
naslijeđa“ u cilju opservacije i eventualnih intervencija zaštitnog karaktera.

Član 64.
Za značajnije građevine na području historijske jezgre primjenjivaće se odredbe poglavlja:
Urbanističko – arhitektonski konkurs.

Član 65.
Posebne mjere očuvanja i zaštite kulturno-historijskog naslijeđa predstavlja i zaštita slike grada, a
što podrazumijeva očuvanje svih kvalitetnih i karakterističnih elemenata i dijelova grada objedinjenih
u prostoru.
Kvalitet i karakteristični elementi i dijelovi grada koji predstavljaju simbole grada su: džamija
Fethija, crkva sv.Ante Padovanskog, Kapetanova kula, turbe, gradski most, neboder u centralnoj zoni,
te tok i slapovi rijeke Une.

13. PROSTORNI RAZMJEŠTAJ I USLOVI ZA IZGRADNJU OBJEKATA ZA ZAŠTITU

STANOVNIKA I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I LJUDSKIM
DJELOVANJEM IZAZVANIH NEPOGODA I KATASTROFA I RATNIH
DJELOVANJA

Član 66.
Unutar obuhvata ovog plana primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i
materijalnih dobara ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/03, 22/06 i 43/10)– prečišćeni tekst,
pripisima donesenim na osnovu ovog zakona i na osnovu gradskih programa i planova zaštite i
spašavanja od prirodnih i drugih nesreća.

21
 Član 67.
Radi zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovnjem izazvanih
nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja utvrđuje se obaveza izgradnje skloništa i drugih zaštitnih
objekata u javnim objektima odnosno u njihovoj neposrednoj blizini, kao i u drugim objektima.
Prostorni razmještaj skloništa i drugih zaštitnih objekata će se utvrditi posebnim Programom koji
će pripremiti nadležna Služba.

14. URBANISTIČKO-TEHNIČKI I DRUGI USLOVI OD ZNAČAJA ZA IZDAVANJE

URBANISTIČKE SAGLASNOSTI I ODOBRENJA ZA GRAĐENJE PO ZONAMA

14.1. Opći urbanističko-tehnički i drugi uslovi koji se odnose na sve utvrđene zone

Regulacija prostora i naselja zasniva se na sistemu elemenata regulacije i to:

1. Urbanističkim pokazateljima namjena (koeficijent izgrađenosti, procenat izgrađenosti),
2. Mrežama urbanističkih linija/regulaciona linija, građevinska linija, osovinska linija
saobraćajnica, linija granične zone određene namjene,
3. Pravilima izgradnje (postavljanje objekata, udaljenost objekata, visina objekta, postavljanje
ograde, parkiranje/garažiranje),
• Koeficijent izgrađenosti parcele (Ki) je odnos između bruto razvijene izgrađene površine svih
nadzemnih etaža i površine parcele, a najveći dozvoljeni je:
- Opšte stambene zone individualnog stanovanja 1;
- Zone mješovitog stanovanja 1, unutar užeg urbanog područja 2;
- Zone kolektivnog stanovanja 1, unutar užeg urbanog područja 2;
- Zone javne i društvene namjene 1, izuzetno unutar užeg urbanog područja 2;
- Zone javne i društvene namjene - centralni sadržaji D1 3;
- Zone privredne namjene 1, izuzetno unutar užeg urbanog područja 1,5;
• Procenat izgrađenosti građevinske parcele (Pi) je odnos između površine pod objektom i
površine građevinske parcele, a najveći dozvoljeni je:
- Opšte stambene zone individualnog stanovanja 50%,dvojni i objekti u nizu 70%;
- Zone mješovitog stanovanja 50%, unutar užeg urbanog područja 70%;
- Zone kolektivnog stanovanja 50%, unutar užeg urbanog područja 70%;
- Zone javne i društvene namjene 60%;
- Zone javne i društvene namjene - centralni sadržaji D1 70%;
- Zone privredne namjene 50%.
• Za građenje objekata od opšteg interesa utvrđenih Zakonom može se odstupiti od
urbanističkih pokazatelja određenih prethodnim članom,
• Regulaciona linija se utvrđuje u odnosu na liniju osovine javnog puta ili na graničnu liniju i
obilježava se za sve postojeće i planirane saobraćajnice. Širina između regulacionih linija se
utvrđuje u zavisnosti od funkcije i ranga saobraćajnice, odnosno infrastrukture kao
horizontalne nadzemne i podzemne regulacije, a najmanja dozvoljena širina pojasa regulacije
po vrstama ulica je 8,0m, pojas regulacije je definisan grafičkim prilogom Sintezni prikaz
namjene korištenja prostora,
• Gradska i naseljska (primarna i sekundarna) mreža infrastrukture (vodovod, kanalizacija, TT
mreža, gosovodi) postavljaju se na pojasu regulacije,
• Za nova ili izgrađena naselja utvrđuju se pojasi regulacije za postavljanje infrastrukturne
mreže i javnog zelenila,

22
 • Ukoliko se pravila daju za posebno značajna područja ili zone rekonstrukcije, gdje je veliki
procenat izgrađenosti građevinske parcele (Pi) parcela u zoni,
• Građevinska parcela mora imati trajni kolski pristup,
• Objekti mogu biti postavljeni na građevinskoj parceli:
1. U neprekinutom nizu – objekat na parceli dodiruje obe bočne linije građevinske parcele,
2. U prekinutom nizu – objekat dodiruje samo jednu bočnu liniju građevinske parcele,
3. Kao slobodnostojeći – objekat ne dodiruje ni jednu liniju građevinske parcele, i
4. Kao poluatrijumski – objekat dodiruje tri linije građevinske parcele.

• Međusobna udaljenost slobodnostojećih višespratnica i objekata koji se grade u prekinutom

nizu, iznosi najmanje polovinu visine višeg objekta. Udaljenost se može smanjiti na četvrtinu
ako objekti na naspramnim bočnim fasadama ne sadrže naspramne otvore na prostorijama za
stanovanje (kao i ateljeima i poslovnim prostorijama). Ova udaljenost ne može biti manja od
4,00 m ako jedan od zidova objekta sadrži otvore za dnevno osvjetljenje. Izuzetno, udaljenost
može biti manja ukoliko su vlasnici susjednih parcela saglasni uz poštovanje uslova
protivpožarne zaštite (da konstrukcija objekta ima povećan stepen otpornosti na rušenjem, te
da neće ugroziti živote ljudi niti izazvati oštećenja na drugim objektima).

14.2. Individualno stanovanje (žuta)

a) Slobodnostojeći objekti
Član 68.
Izgradnja objekata u zoni individualnog stanovanja, te dogradnja postojećih individualnih objekata
koji se ovim Planom zadržavaju može se dozvoliti, ukoliko zadovoljavaju slijedeće uslove:
- Koeficijent izgrađenosti parcele (Ki) ne bi trebao prelaziti vrijednost 1;
- Procenat izgrađenosti građevinske parcele (Pi) ne bi trebao prelaziti vrijednost 50%;
- Udaljenost građevinske linije od saobraćajnice iznosi minimalno 3,0 metra;
- Udaljenost građevinske linije od ivice susjedne parcele iznosi minimalno 3,0 metra ako na njoj
ne postoji izgrađeni objekat;
- Udaljenost građevinske linije od ivice susjedne parcele iznosi minimalno 3,0 metra ako na njoj
postoji izgrađen objekat koji je u pravcu fronta planiranog objekta i ima postojeće otvore
stambenih prostorija (soba) na fasadi prema planiranom objektu;
- Ako se može ispoštovati uslov udaljenosti od 2h (dvije visine objekta) između objekata,
udaljenost građevinske linije od ivice susjedne parcele se utvrđuje od 1,5 do 3,0 metra;
- Udaljenost građevinske linije od ivice susjedne parcele iznosi minimalno 1,0 metar ako na njoj
postoji izgrađen objekat koji je u pravcu fronta planiranog objekta i nema otvora na fasadi
prema planiranom objektu;
- Udaljenost građevinske linije od ivice susjedne parcele može biti manja od 1,5 m, ali u tom
slučaju investitor je dužan u postupku izdavanja urbnističke saglasnosti priložiti pisanu
saglasnost susjeda;
- Ukoliko za predmetno područje nije izgrađen kanalizacioni kolektor, investitor je dužan
izgraditi vodonepropusnu septičku jamu za sanitarno – fekalne vode odgovarajućeg kapaciteta
uz obavezu redovnog čišćenja i pražnjenja do izgradnje kanalizacionog kolektora;
- Na područjima sa uslovno stabilnim i nestabilnim terenima investitor je dužan prije izdavanja
odobrenja za građenje dostaviti podatke o geotehničkim i drugim istražnim radovima odnosno
dokaz da na izgrađeni objekat nema uticaja štetno djelovanje okoliša (klizište);

23
 - Vrsta krovišta će obezbijediti susjednu parcelu od padavina, a najistureniji dio objekta – streha
mora biti projektovana na način da ne prelazi granicu susjedne parcele;
- Investitor je dužan obezbijediti odvodnju oborinskih padavina, odnosno postaviti snjegobrane,
oluke i odvesti u oborinsku kanalizaciju, tako da ne ugrožavaju zajedničku granicu između
parcela;
- Maksimalna spratnost objekta se ograničava na Pod+P+2+Pk;
- Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevinskoj parceli, rješava se
na način da se iste skupljaju unutar vlastite građevinske parcele;
- Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevinsku parcelu, ako je objekat od međe
udaljen manje od 3,00 m, moraju imati izvedene snjegobrane;
- Svi istaci na građevini – strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično, projektuju se i izvode
na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevinskih parcela ili uličnih koridora,
odnosno da nisu više od 1,20 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi
objekti;
- Ako je udaljenost građevinske linije u odnosu na susjedne parcele kod zamjenskih građevina,
manja od dozvoljene, nije potrebna saglasnost susjeda, s obzirom da se radi o objektu istih
vertikalnih i horizontalnih gabarita.

b) Dvojni i objekti u nizu

Planom je predviđena izgradnja dvojnih objekata i moguća je ako se vlasnici susjednih parcela
dogovore da imaju zajednički zid na ivici parcele. U tom slučaju, izgradnja dvojnih stambenih i
stambeno-poslovnih objekata odobriće se uz slijedeće urbanističko-tehničke uslove:
- Koeficijent izgrađenosti parcele (Ki) ne bi trebao prelaziti vrijednost 1;
- Procenat izgrađenosti građevinske parcele (Pi) ne bi trebao prelaziti vrijednost 70%, ako je
unutar građevinske parcele moguće ostvariti potreban broj parking mjesta u skladu sa
potrebama i normativima;
- udaljenost građevinske linije od saobraćajnice minimalno 3,0 metra;
- dvojni objekti su sa jedne strane spojeni sa susjenim objektom, te pozicionirani na granicu
parcele, dok su sa drugih strana slobodni;
- udaljenost građevinske linije od ivice susjedne parcele sa slobodne strane iznosi min. 3 m, ako
na njoj ne postoji izgrađeni objekat;
- udaljenost građevinske linije od ivice susjedne parcele sa slobodne strane iznosi min. 3,0 m,
ako na njoj postoji izgrađeni objekat koji je u pravcu fronta planiranog objekta i ima postojeće
otvore stambenih prostorija (soba) na fasadi prema planiranom objektu;
- udaljenost građevinske linije od ivice susjedne parcele sa slobodne strane ne može biti manja
od 2,5 m;
- u stambenim objektima prizemna etaža može se, u cjelini ili djelimično, namijeniti za
poslovne djelatnosti koje su kompatibilne sa stanovanjem;
- poslovne djelatnosti koje se mogu obavljati u stambenim i stambeno-poslovnim objektima
moraju biti kompatibilne sa stanovanjem, tj. takve da bukom, vibracijama, zračenjem,
emisijama štetnih materija, većom opasnošću od požara, eksplozije ili druge vrste tehničkih
incidenata, nesrazmjerno velikim opterećenjem saobraćajnica i parkirališta i sl., ne ugrožavaju
normalno stanovanje i rad u istom ili u susjednim objektima;
- arhitektonsko oblikovanje građevina, izbor materijala, boja i pokrov prilagodit će se ambijentu
i tradiciji podneblja uz savremeni arhitektonski izraz;
- fasade obraditi jednoliko, sa završnom obradom čija boja može varirati u tonskoj skali od
objekta do objekta;

24
 - veličinu otvora i visinu parapeta uskladiti posebno za poslovne, a posebno za stambene
prostore;
- materijalizaciju otvora za poslovne prostore u prizemlju i za stambene prostore izvesti od istog
materijala;
- ograde balkona i lođa uraditi jednake visine za oba objekta, minimalno h=1,10 m;
- tende i nadstrešnice obraditi kao naglaske u fasadnoj obradi, visine koja ne smije prelaziti
visinu prizemlja u kontaktnoj zoni sa zidom i sa maksimalnim istakom prema ulici od 4 m,
poštujući odredbe ove Odluke;
- krovište može biti koso ili ravno, ali jednoobrazno za oba objekta;
- kod kosih krovišta sljeme treba da je paralelno sa ulicom;
- svaki pojedinačni objekat dilatirati od susjednog vlastitim konstruktivnim zidom;
- dvojni objekti trebaju u projektantskom rješenju imati usklađene stropne visine za poslovne
prostore u prizemlju, kao i za stambene prostore na etažama;
- Na područjima sa uslovno stabilnim i nestabilnim terenima investitor je dužan prije izdavanja
odobrenja za građenje dostaviti podatke o geotehničkim i drugim istražnim radovima odnosno
dokaz da na izgrađeni objekat nema uticaja štetno djelovanje okoliša (klizište i sl.).

Član 69.
Izgradnja građevina iz prethodnog stava može se odobriti samo na zemljištu podijeljenom na
građevinske parcele, tako da se za svaki objekat formira zasebna građevinska parcela.
U okviru građevinske parcele mogu se izgraditi objekti koji su u funkciji osnovnog objekta, a u
skladu sa odredbama ove Odluke (pomoćni objekti i sl.).
Veličina građevinske parcele utvrđuje se u urbanističkoj saglasnosti u skladu sa odredbama ove
Odluke, regulacionim planovima i planovima parcelacije.

Član 70.
Građevinske parcele mogu imati sljedeće minimalne i maksimalne veličine:
- U užem urbanom području 250-500 m² (izuzetno do 700 m²), i
- U širem urbanom području 300-650 m² (izuzetno 1500 m²).

Član 71.
Građevinska parcela postojećeg objekta koja ima površinu veću od maksimalne dozvoljene iz
prethodnog stava, mora da bude podijeljena u više parcela. Ukoliko postoji opasnost da dijeljenjem
parcele dođe do formiranja premalih parcela, izuzetno se može odobriti da građevinska parcela
postojećeg objekta ostane veća od maksimalne dozvoljene.
Postojeće već izgrađene građevinske parcele mogu se u izuzetnim slučajevima cijepati na parcele
ispod dozvoljene minimalne površine, odnosno dozvoljena je mogućnost nove parcelacije koja nastaje
diobom unutar već izgrađenih objekata (dupleksa) na utvrđenoj jednoj građevinskoj parceli, a rezultat
je novonastalih vlasničkih odnosa unutar porodica.

25
 14.3. Kolektivno stanovanje (narandžasta)

Član 72.
Izgradnja objekata kolektivnog stanovanja sa poslovnim sadržajima, kao i dogradnja,
nadogradnja i druge intervencije na predmetnim objektima će se odobriti prema slijedećim
urbanističko-tehničkim uslovima:

- Koeficijent izgrađenosti parcele (Ki) ne bi trebao prelaziti vrijednost 1, a unutar užeg urbanog
područja 2, ako je unutar građevinske parcele moguće ostvariti potreban broj parking mjesta u
skladu sa potrebama i normativima;
- Procenat izgrađenosti građevinske parcele (Pi) ne bi trebao prelaziti vrijednost 50%, a unutar
užeg urbanog područja (70%), ako je unutar građevinske parcele moguće ostvariti potreban
broj parking mjesta u skladu sa potrebama i normativima;
- Spratnost objekata se ograničava na maksimalno Pod+P+4;
- Građevinska linija u odnosu na saobraćajnicu mora biti udaljena min. 5 metara, a od ivice
građevinske parcele iznosi min. 3,0 metra, ukoliko detaljnim planskom dokumentom nije
drugačije predviđeno;
- Izuzetno unutar užeg urbanog područja dozvoljava se spratnost Pod+P+6+Pt/Pe, uz obavezan
procenat izgrađenosti građevinske parcele (Pi) max 50% i zadovoljavanje ostalih uslova
parkinga i zelenih površina;
- U zoni centralnih sadržaja D1 spratnost može biti i veća;
- Izgradnja objekata kolektivnog stanovanja, koji sadrže dvije i više lamela, podzemnu garažu i
dr., odnosno zasebnih funkcionalnih i konstruktivnih cjelina se može odobriti kao izgradnja
složene građevine;
- Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevinskoj parceli, rješava se
na način da se iste skupljaju unutar vlastite građevinske parcele;
- U cilju omogućavanja nesmetanog kretanja lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima,
projektanti se obavezuju na primjenjivanje normativa i propisa koji regulišu ovu oblast.
Otklanjanje arhitektonskih barijera vrši se putem odgovarajućeg tehničkog rješenja (kosina ili
lift) ;
- Uređenje zelenih povšina unutar parcela se vrši prema konkretnim projektima na bazi
hortikulturnog rješenja, a na istima se može postavljati: urbani mobilijar, rasvjeta tijela,
reklamni panoi i ljetne bašte;
- Površine za parkiranje vozila definišu se u skladu sa potrebama i normativima za određene
namjene, unutar svake građevinske parcele pojedinačno;
- Investitor je dužan prije izdavanja odobrenja za građenje dostaviti podatke o geotehničkim i
drugim istražnim radovima odnosno dokaz da na izgrađeni objekat nema uticaja štetno
djelovanje okoliša (klizište) ;
- Međusobna udaljenost objekata kolektivnog stanovanja koji se grade u prekinutom nizu,
iznosi najmanje polovinu visine višeg objekta. Udaljenost se može smanjiti na četvrtinu ako
objekti na naspramnim bočnim fasadama ne sadrže naspramne otvore na prostorijama za
stanovanje (kao i ateljeima i poslovnim prostorijama). Ova udaljenost ne može biti manja od
4,00 m ako jedan od zidova objekta sadrži otvore za dnevno osvjetljenje. Izuzetno, udaljenost
može biti manja ukoliko su vlasnici susjednih parcela saglasni uz poštovanje uslova
protivpožarne zaštite (da konstrukcija objekta ima povećan stepen otpornosti na rušenjem, te
da neće ugroziti živote ljudi niti izazvati oštećenja na drugim objektima).

26
 14.4. Mješovito stanovanje (narandžasta)

Član 73.
Izgradnja objekata u zonama mješovitog stanovanja, kao i dogradnja, nadogradnja i druge
intervencije na predmetnim objektima će se odobriti prema slijedećim urbanističko-tehničkim
uslovima:

- Koeficijent izgrađenosti parcele ne bi trebao prelaziti vrijednost 1, a unutar užeg urbanog

područja 2 ako je unutar građevinske parcele moguće ostvariti potreban broj parking mjesta u
skladu sa potrebama i normativima;
- Procenat izgrađenosti građevinske parcele (Pi) parcele ne bi trebao prelaziti vrijednost 50%, a
unutar užeg urbanog područja 70% ako je unutar građevinske parcele moguće ostvariti
potreban broj parking mjesta u skladu sa potrebama i normativima;
- Spratnost objekata se ograničava na maksimalno Pod+P+3+Pt/Pe;
- Građevinska linija u odnosu na saobraćajnicu mora biti udaljena min. 5 metara, a od ivice
građevinske parcele iznosi min. 3,0 metara;
- Izgradnja objekata u zonama mješovitog stanovanja, koji sadrže dvije i više lamela, podzemnu
garažu i dr., odnosno zasebnih funkcionalnih i konstruktivnih cjelina se može odobriti kao
izgradnja složene građevine;
- Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevinskoj parceli, rješava se
na način da se iste skupljaju unutar vlastite građevinske parcele;
- U cilju omogućavanja nesmetanog kretanja lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima,
projektanti se obavezuju na primjenjivanje normativa i propisa koji regulišu ovu oblast.
Otklanjanje arhitektonskih barijera vrši se putem odgovarajućeg tehničkog rješenja (kosina ili
lift), ;
- Uređenje zelenih povšina unutar parcela se vrši prema konkretnim projektima na bazi
hortikulturnog rješenja, a na istima se može postavljati: urbani mobilijar, rasvjeta tijela,
reklamni panoi i ljetne bašte;
- Površine za parkiranje vozila definišu se u skladu sa potrebama i normativima za određene
namjene, unutar svake građevinske parcele pojedinačno;
- Investitor je dužan prije izdavanja odobrenja za građenje dostaviti podatke o geotehničkim i
drugim istražnim radovima odnosno dokaz da na izgrađeni objekat nema uticaja štetno
djelovanje okoliša (klizište) ;
- Međusobna udaljenost objekata koji se grade u prekinutom nizu, iznosi najmanje polovinu
visine višeg objekta. Udaljenost se može smanjiti na četvrtinu ako objekti na naspramnim
bočnim fasadama ne sadrže naspramne otvore na prostorijama za stanovanje (kao i ateljeima i
poslovnim prostorijama). Ova udaljenost ne može biti manja od 4,00 m ako jedan od zidova
objekta sadrži otvore za dnevno osvjetljenje. Izuzetno, udaljenost može biti manja ukoliko su
vlasnici susjednih parcela saglasni uz poštovanje uslova protivpožarne zaštite (da konstrukcija
objekta ima povećan stepen otpornosti na rušenjem, te da neće ugroziti živote ljudi niti
izazvati oštećenja na drugim objektima).

27
 14.5. Javna i društvena namjena (crvena) centralni sadržaji uprava, socijalna, kultura, sport i
rekreacija i vjerska i sakralna.
Član 74.
Izgradnja objekata javne i društvene namjene sa podgrupama, kao i dogradnja, nadogradnja i druge
intervencije na predmetnim objektima će se odobriti prema slijedećim urbanističko – tehničkim
uslovima:
- Građevinska linija u odnosu na saobraćajnicu mora biti udaljena min. 5 metra, a od ivice
građevinske parcele iznosi min. 3,0 metra;
- Spratnost i visina objekata nije precizirana, jer ista zavisi od djelatnosti i, ali ista ne može biti
veća od P+4, izuzetno u zonama centralnih sadržaja i veća;
- Maximalni koeficijent izgrađenosti parcele iznosi 1, izuzetno unutar užeg urbanog područja
1,5, u zonama centralnih sadržaja D1 -3 ;
- Maximalni procenat izgrađenosti građevinske parcele (Pi) parcele iznosi 50%, izuzetno unutar
užeg urbanog područja 70%;
- Kota poda prizemlja na mjestu ulaza iznosi min. 15 cm od kote planiranog terena,
- Ako se gradi ograda, izuzetno visina joj može biti do 2,0 ako je izvan zone centralnih sadržaja
D1;
- Arhitektonsko oblikovanje objekata, izbor materijala, boju i pokrov se prilagođava ambijentu i
tradiciji podneblja uz savremeni arhitektonski izlaz;
- Priključci na javni put i mrežu instalacija u svakom konkretnom slučaju se projektuju i
usklađuju sa elementima datim u Planu;
- U cilju omogućavanja nesmetanog kretanja lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima,
projektanti se obavezuju na primjenjivanje normativa i propisa koji regulišu ovu oblast.
Otklanjanje arhitektonskih barijera vrši se prema odgovarajućeg tehničkog rješenja (kosina ili
lift) ;
- Uređenje zelenih površina unutar parcela se vrši prema konkretnim projektima na bazi
hortikulturnog rješenja. Javne zelene površine u saobraćajnom pojasu se ne mogu koristiti za
druge namjene niti se mogu postavljati i grditi objekti izuzev urbanog mobilijara kao što su
kante za otpatke, rasvjeta tijela i reklamni panoi;
- Najmanje 40% površine treba biti uređeno kao zelenilo na prirodnom tlu, izuzetno unutar užeg
urbanog područja 25%, a u zoni centralnih sadržaja i manje;
- Površine za parkiranje vozila,manipultivni prostor, definišu se u skladu sa potrebama i
normativima za određene namjene, unutar svake građevinske parcele pojedinačno. Izuzetno,
ako to nije moguće, do 50% potrebnih parking mjesta se može predvidjeti na zasebnom
parkiralištu ili na javnoj površini;
- Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevinskoj parceli, rješava se
na način da se iste skupljaju unutar vlastite građevinske parcele;
- Krovne plohe orijentirne na ulicu ili susjednu građevinsku parcelu, ako je građevina od međe
udaljena manje od 3,00 m, moraju imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini – strehe,
vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično, projektuju se i izvode na način da ne zadiru u zračni
prostor susjednih građevinskih parcela ili uličnih koridora, odnosno da nisu više od 1,20 m
prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine;
- Investitor je dužan prije izdavanja odobrenja za građenje dostaviti podatke o geotehničkim i
drugim istražnim radovima odnosno dokaz da na izgrađeni objekat nema uticaja štetno
djelovanje okoliša (klizište i sl.);
- Međusobna udaljenost objekata koji se grade u prekinutom nizu, iznosi najmanje polovinu
visine višeg objekta.

28
 Udaljenost se može smanjiti na četvrtinu ako objekti na naspramnim bočnim fasadama ne
sadrže naspramne otvore na prostorijama za stanovanje (kao i ateljeima i poslovnim
prostorijama). Izuzetno, udaljenost može biti manja ukoliko su vlasnici susjednih parcela
saglasni uz poštovanje uslova protivpožarne zaštite ili ako je objekat od opšteg interesa za
grad ili kanton (da konstrukcija objekta ima povećan stepen otpornosti na rušenjem, te da neće
ugroziti živote ljudi niti izazvati oštećenja na drugim objektima).

14.6. Javna i društvena namjena – zdravstvena

Član 75.
Postojeće građevine će se proširivati i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima, a gradnja
novih će se odreditI prema potrebama, u skladu sa urbanističko tehničkim uslovima:
- Građevinska linija u odnosu na saobraćajnicu mora biti udaljena min. 5 metara, a od ivice
građevinske parcele iznosi pola visine objekta ili min. 3,0 metra;
- Spratnost i visina objekata ne može biti veća od P+4, izuzetno u zonama centralnih sadržaja
D1 i veća,
- Maximalni koeficijent izgrađenosti parcele iznosi 1, izuzetno unutar užeg urbanog područja
1,5, u zonama centralnih sadržaja D1 -3;
- Maximalni procenat izgrađenosti građevinske parcele (Pi) iznosi 50%, izuzetno unutar užeg
urbanog područja 70%, u zonama centralnih sadržaja D1 -70%;
- Ako se gradi ograda, izuzetno visina joj može biti do 2,0 ako je izvan zone centralnih sadržaja
D1;
- Arhitektonsko oblikovanje objekata, izbor materijala, boju i pokrov se prilagođava ambijentu i
tradiciji podneblja uz savremeni arhitektonski izlaz;
- Priključci na javni put i mrežu instalacija u svakom konkretnom slučaju se projektuju i
usklađuju sa elementima datim u Planu;
- U cilju omogućavanja nesmetanog kretanja lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima,
projektanti se obavezuju na primjenjivanje normativa i propisa koji regulišu ovu oblast.
Otklanjanje arhitektonskih barijera vrši se prema odgovarajućeg tehničkog rješenja (kosina ili
lift);
- Uređenje zelenih površina unutar parcela se vrši prema konkretnim projektima na bazi
hortikulturnog rješenja. Javne zelene površine u saobraćajnom pojasu se ne mogu koristiti za
druge namjene niti se mogu postavljati i graditi objekti izuzev urbanog mobilijara kao što su
kante za otpatke, rasvjeta tijela i reklamni panoi;
- Najmanje 40% površine treba biti uređeno kao zelenilo na prirodnom tlu, izuzetno unutar užeg
urbanog područja 25%, a u zoni centralnih sadržaja i manje;
- Površine za parkiranje vozila, manipultivni prostor, definišu se u skladu sa potrebama i
normativima za određene namjene, unutar svake građevinske parcele pojedinačno. Izuzetno,
ako to nije moguće, do 50% potrebnih parking mjesta se može predvidjeti na zasebnom
parkiralištu ili na javnoj površini;
- Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevinskoj parceli, rješava se
na način da se iste skupljaju unutar vlastite građevinske parcele;
- Krovne plohe orijentirne na ulicu ili susjednu građevinsku parcelu, ako je građevina od međe
udaljena manje od 3,00 m, moraju imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini – strehe,
vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično, projektuju se i izvode na način da ne zadiru u zračni
prostor susjednih građevinskih parcela ili uličnih koridora, odnosno da nisu više od 1,20 m
prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine;

29
 - Investitor je dužan prije izdavanja odobrenja za građenje dostaviti podatke o geotehničkim i
drugim istražnim radovima odnosno dokaz da na izgrađeni objekat nema uticaja štetno
djelovanje okoliša (klizište i sl.);
- Međusobna udaljenost objekata koji se grade u prekinutom nizu, iznosi najmanje polovinu
visine višeg objekta. Udaljenost se može smanjiti na četvrtinu ako objekti na naspramnim
bočnim fasadama ne sadrže naspramne otvore na prostorijama za stanovanje (kao i ateljeima i
poslovnim prostorijama). Izuzetno, udaljenost može biti manja ukoliko su vlasnici susjednih
parcela saglasni uz poštovanje uslova protivpožarne zaštite ili ako je objekat od opšteg
interesa za grad ili kanton (da konstrukcija objekta ima povećan stepen otpornosti na
rušenjem, te da neće ugroziti živote ljudi niti izazvati oštećenja na drugim objektima).

Kantonalnoj Bolnici je omogućena dogradnja, nadogradnja i interpolacija novih građevina na

postojećoj lokaciji.
Zdravstveni objekti (privatne ustanove) se mogu graditi i okviru zona javne društvene namjene (D i
D4), mješovitog stanovanja (M, M1 IM2) i privredne namjene –poslovne (P2).

14.7. Javna i društvena namjena – predškolska

Član 76.
Izgradnja objekata za potrebe predškolskog odgoja i obrazovanja, te dogradnja, nadogradnja i
rekonstrukcij istih može se dozvoliti, ukoliko zadovoljavaju sljedeće uslove:
- Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići) planiraju se na način da pokriju potrebe
određenog područja i da se stvore najprimjerenija gravitacija područja za svaku građevinu na
osnovu posebnih zakona i standarda;
- Potrebe za predškolskim ustanovama određuju se na bazi pretpostavljenog udjela djece u
odnosu na broj stanovnika;
- Pri planiranju lokacija za predškoske ustanove treba polaziti od pretpostavke da je broj djece
predškolske dobi 8%, od broja stanovnika, a da je u predškolskim ustanovama 75% od te
dobne grupe;
- Prilikom određivanja lokacija za predškolske ustanove mora se osigurati dostupnost prilaza i
prijevoza i njihov sigurnost. Pješački put djeteta od mjesta stanovanja do predškolske
ustanove ne smije biti prekidan primarnim saobraćajnicama;
- Veličina građevinske čestice određuje se tako da se osigura, u pravilu, 15-40 m² građevinskog
zemljišta po djetetu, uzimajući u obzir lokalne uslove;
- Predškolske ustanove se mogu graditi u svim zonama javne i društvene namjene s oznakom D,
te u zonama javna i društvena namjena (D6) Individualno stanovanje (S), Mješovito
stanovanje (M, M1 i M2), zonama kolektivnog stanovanja (K, K1) kada im je površina
građevinske čestice do 5.000m². Tlocrtna izgrađenost građevinske čestice može biti do 40%, a
najmanje 40% površine treba biti uređeno kao zelenilo na prirodnom tlu;
- Nova građevina može biti spratnosti Pod+P+pt;
- Udaljenost građevine od susjedne međe mora biti najmanje pola visine građevine;
- Investitor je dužan prije izdavanja odobrenja za građenje dostaviti podatke o geotehničkim i
drugim istražnim radovima odnosno dokaz da na izgrađeni objekat nema uticaja štetno
djelovanje okoliša (klizište i sl.);
- Potrebe za parkiranjem treba riješiti u pravilu na vlastitoj građevinskoj parceli. Izuzetno, ako
to nije moguće, do 50% potrebnih parking mjesta se može predvidjeti na zasebnom
parkiralištu ili na javnoj površini;
- Na građevinskoj parceli treba predvidjeti smještaj posude za otpad;
- Građevinska parcela mora biti ograđena, a visina ograde može biti do 2 m;

30
 14.8. Javna i društvena namjena – školska

Član 77.
Školski objekti u obuhvatu plana su:
- Osnovne škole
- Srednje škole

Član 78.
Osnovne i srednje škole se mogu graditi i u svim zonama javne i društvene namjena D izuzev (D3,
D9 i D11), te u izuzetnim slučajevima i u zonama stanovanja (S, M, M1 i K1).
Za gradnju novih, te rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojećih osnovnih škola primjenjuju se
sljedeći normativi:
- Broj djece školske dobi određuje se sa 10% od planiranog broja stanovnika;
- Broj učionica određuje se tako da jedna učionica dolazi na 30 učenika;
- Veličina građevinske parcele određuje se tako da se osigura 25-50 m² po učeniku, uzimajući u
obzir lokalne uslove;
- Bruto površina građevine je oko 5,0 m²/učeniku;
- Najveća tlocrtna izgrađenost građevinske parcele može biti 40% za nove škole, i maksimalno
do 50% za postojeće, a najmanje 30% površine treba biti uređeno kao zelenilo na prirodnom
tlu;
- Pri određivanju lokacija treba voditi računa o lakoj i sigurnoj dostupnosti učenika i osigurati
im siguran pješački put do škole koji ne bi trebao biti prekidan jakim saobraćajnicama. Ako to
lokacija dopušta, uz osnovne škole će se uređivati i sportski tereni otvorenog tipa za rekreaciju
stanovnika;
- Na građevinskoj parceli nove škole treba osigurati prostor za zgrade, potrebna sportska
igrališta, sportsku dvoranu, prostore za odmor učenika te uređene zelene površine,
- Nova građevina može biti spratnosti Pod+P+1;
- Građevinska parcela škole treba biti ograđena, a najveća visina ograde može biti do 2,0 m.
- Udaljenost građevine od susjedne čestice mora biti najmanje 5,0 m ali ne manje od pola
visine;
- Investitor je dužan prije izdavanja odobrenja za građenje dostaviti podatke o geotehničkim i
drugim istražnim radovima odnosno dokaz da na izgrađeni objekat nema uticaja štetno
djelovanje okoliša (klizište i sl.);
- Potrebe za parkiranjem za nove škole treba riješiti u pravilu na vlastitoj građevinskojh parceli.
Izuzetno, ako to nije moguće, do 50% potrebnih parking mjesta se može predvidjeti na
zasebnom parkiralištu ili na javnoj površini;
- Na građevinskoj parceli treba predvidjeti smještaj posude za otpad.

Član 79.
Srednje škole se mogu graditi u svim zonama javne i društvene namjene te u zonama mješovite
namjene.
Prilikom gradnje novih srednjih škola primjenjuju se sljedeći normativi:
- Optimalni prostorni kapacitet srednjoškolske građevine je 840 učenika;
- Veličina građevinske parcele određuje se tako da se osigura 20-40 m² po učeniku, uzimajući u
obzir lokalne uslove;
- Na građevinskoj parceli treba osigurati prostor za odmor na otvorenom;

31
 - Najmanje 30% površine građevinske čestice treba biti uređeno kao zelenilo na prirodnom tlu;
- Treba osigurati potrebna otvorena i zatvorena sportska igrališta;
- Spratnost novih građevina ograničava se na maksimalno Pod+P+1;
- Ako se gradi ograda, visina joj može biti do 2,0;
- Udaljenost građevine od susjedne međe mora biti najmanje pola visine građevine;
- Postojeće škole se može dograđivati i nadograđivati. Izgrađenost čestica im može biti do 50%;
- Tamo gdje to prostorni uslovi omogućuju uređivat će se na istoj građevinskoj čestici sportska
igrališta i graditi dvorana;
- Investitor je dužan prije izdavanja odobrenja za građenje dostaviti podatke o geotehničkim i
drugim istražnim radovima odnosno dokaz da na izgrađeni objekat nema uticaja štetno
djelovanje okoliša (klizište i sl.);
- Potrebe za parkiranjem treba riješiti u pravilu na vlastitoj građevinskoj čestici. Izuzetno, ako
to nije moguće, do 50% potrebnih parking mjesta se može predvidjeti na zasebnom
parkiralištu ili na javno-prometnoj površini;
- Na građevinskoj parceli treba predvidjeti smještaj posude za otpad.

Član 80.
Saglasnosti koje se pribavljaju u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti za škole –
Ministarstvo obrazovanja USK-a.

14.9. Javna i društvena namjena – visoko obrazovanje

Izgradnja objekata visokog obrazovanja, kao i dogradnja, nadogradnja i druge intervencije na

predmetnim objektima će se odobriti prema slijedećim urbanističko-tehničkim uslovima:

- Ustanove visokog se mogu graditi u svim zonama javne i društvene namjene s oznakom D7, te
izuzetno u ostalim zonama javne i društvene namjene D;
- Koeficijent izgrađenosti građevinske čestice može biti do 2;
- Procenat izgrađenosti građevinske parcele (Pi) ne bi trebao prelaziti vrijednost 60%, ako je
unutar građevinske parcele moguće ostvariti potreban broj parking mjesta u skladu sa
potrebama i normativima, a najmanje 25% površine treba biti uređeno kao zelenilo na
prirodnom tlu;
- Spratnost objekata se ograničava na maksimalno Pod+P+4;
- Korisna površina objekta ne može biti manja od 12,5 m² po studentu;
- Na građevinskoj parceli treba osigurati prostor za odmor na otvorenom;
- Ako se gradi ograda, visina joj može biti do 2,0;
- Udaljenost građevine od susjedne međe mora biti najmanje pola visine građevine;
- Postojeći objekti se može dograđivati i nadograđivati.
- Tamo gdje to prostorni uslovi omogućuju uređivat će se na istoj građevinskoj čestici sportska
igrališta i graditi dvorana;
- Potrebe za parkiranjem treba riješiti u pravilu na vlastitoj građevinskoj čestici. Izuzetno, ako
to nije moguće, do 50% potrebnih parking mjesta se može predvidjeti na zasebnom
parkiralištu ili na javno-prometnoj površini;
- Investitor je dužan prije izdavanja odobrenja za građenje dostaviti podatke o geotehničkim i
drugim istražnim radovima odnosno dokaz da na izgrađeni objekat nema uticaja štetno
djelovanje okoliša (klizište i sl.);
- Na građevinskoj parceli treba predvidjeti smještaj posude za otpad;

32
 - Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevinskoj parceli, rješava se
na način da se iste skupljaju unutar vlastite građevinske parcele;
- U cilju omogućavanja nesmetanog kretanja lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima,
projektanti se obavezuju na primjenjivanje normativa i propisa koji regulišu ovu oblast.
Otklanjanje arhitektonskih barijera vrši se putem odgovarajućeg tehničkog rješenja (kosina ili
lift);
- Uređenje zelenih povšina unutar parcela se vrši prema konkretnim projektima na bazi
hortikulturnog rješenja;
- Površine za parkiranje vozila definišu se u skladu sa potrebama i normativima za određene
namjene;

14.10. Privredna namjena (ljubičasta) – proizvodna, poslovna, trgovina i ugostiteljstvo i

turizam
Član 81.
Izgradnja objekata privredne namjene sa podgrupama, kao i dogradnja, nadogradnja i druge
intervencije na predmetnim objektima će se odobriti prema slijedećim urbanističko – tehničkim
uslovima:
- Građevinska linija u odnosu na saobraćajnicu mora biti udaljena min. 5 metara, a od ivice
građevinske parcele iznosi min. 3,0 metar;
- Spratnost i visina objekata nije precizirana, jer ista zavisi od djelatnosti i zahtjeva tehnologije,
ali ista ne može biti veća od P+4;
- Maximalni koeficijent izgrađenosti parcele iznosi 1, izuzetno unutar užeg urbanog područja
1,5;
- Procenat izgrađenosti građevinske parcele (Pi) iznosi 50%, izuzetno unutar užeg urbanog
područja 70%;
- Kota poda prizemlja na mjestu ulaza iznosi min. 15 cm od kote planiranog terena;
- Arhitektonsko oblikovanje objekata, izbor materijala, boju i pokrov se prilagođava ambijentu i
tradiciji podneblja uz savremeni arhitektonski izlaz;
- Priključci na javni put i mrežu instalacija u svakom konkretnom slučaju se projektuju i
usklađuju sa elementima datim u Planu;
- U cilju omogućavanja nesmetanog kretanja lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima,
projektanti se obavezuju na primjenjivanje normativa i propisa koji regulišu ovu oblast.
Otklanjanje arhitektonskih barijera vrši se prema odgovarajućeg tehničkog rješenja (kosina ili
lift);
- Uređenje zelenih površina unutar parcela se vrši prema konkretnim projektima na bazi
hortikulturnog rješenja. Javne zelene površine u saobraćajnom pojasu se ne mogu koristiti za
druge namjene niti se mogu postavljati i graditi objekti izuzev urbanog mobilijara kao što su
kante za otpatke, rasvjeta tijela i reklamni panoi;
- Površine za parkiranje vozila, manipultivni prostor, prostor za smještaj sirovina,
poluproizvoda ili sl. Definišu se u skladu sa potrebama i normativima za određene namjene,
unutar svake građevinske parcele pojedinačno;
- Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevinskoj parceli, rješava se
na način da se iste skupljaju unutar vlastite građevinske parcele;
- Krovne plohe orijentirne na ulicu ili susjednu građevinsku parcelu, ako je građevina od međe
udaljena manje od 3,00 m, moraju imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini – strehe,
vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično, projektuju se i izvode na način da ne zadiru u zračni
prostor susjednih građevinskih parcela ili uličnih koridora, odnosno da nisu više od 1,20 m
prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine;

33
 - Na područjima sa uslovno stabilnim i nestabilnim terenima investitor je dužan prije izdavanja
odobrenja za građenje dostaviti podatke o geotehničkim i drugim istražnim radovima odnosno
dokaz da na izgrađeni objekat nema uticaja štetno djelovanje okoliša (klizište i sl.).

Član 82.
Kod izgradnje privrednih i poslovnih objekata, ukoliko se utvrdi da njihov tehnološki proces ima
negativan uticaj na zrak, vodu i tlo, iznad propisanih parametara zagađivanja, investitor je dužan
pribaviti procjenu uticaja na okoliš ili okolinsku dozvolu, u skladu sa posebnim Zakonom.

15. USLOVI ZA IZGRADNJU PRIVREMENIH OBJEKATA

Član 83.
Privremenim objektima se smatraju objekti čija se gradnja/postavljenje odobrava na privremeni
rok, a u skladu sa uslovima iz ove Odluke, i to:
- Objekat čija površina nije manja od 4 m² niti veća od 18 m²(objekti tipa kiosk, objekti čija je
vrsta i namjena takva da se u njima obavljaju djelatnosti privremenog, sezonskog karaktera,
kao i objekti za svakodnevno snabdijevanje i pružanje usluga građanima, odnosno kiosci za
prodaju štampe, duhana, artikli svakodnevne potrošnje, te javni WC, telefonske govornice i
drugi manji objekti),
- Reklamni panoi,
- Ljetne/zimske bašte.
Član 84.
Postavljanje privremenih objekata (tipa kiosk i reklamnih panoa) odobrava se na osnovu uslova
koji su propisani ovom Odlukom i Odlukom o privremenom korištenju javnih površina na području
grada Bihać (Sl. Glasnik Općine Bihać br. 1/19).
Ovi objekti će se privremeno postaviti u vremenskom trajanju od maksimalno pet godina u okviru
javnih površina ili građevinskih parcela objekata, pod uslovom da ne ugrožavaju odvijanje kolskog i
pješačkog saobraćaja, i objekte u okruženju.
Po uklanjanju privremenog objekta investitori su dužni površinu dovesti u prvobitno stanje.

Član 85.
Postavljanje privremenih objekata na javnim površinama će se vršiti na osnovu Odluke o
privremenom korištenju javnih površina na području Grada Bihać (Službeni glasnik Grada Bihać br.
1/19).

Član 86.
Postavljanje privremenih objekata, tipa kiosk, odobrava se pod slijedećim uslovima:
- Ako površina privremenog objekta nije manja od 4 m² niti veća od 18 m²;
- Oblik objekata tipa kiosk, je potrebno unificirati odabirom tipa objekta koji je primjeren
ambijentu, odnosno isti treba biti jednoobrazni iste kvadrature i oblika bez dograđivanja i
unošenj bilo kakvih novih detalja;
- Objekti treba da su izrađeni od metalne konstrukcije sa ispunom od stakla ili metala, uz
mogućnost kombiniranja sa imitacijom drvenih elemenata u duhu savremenog arhitektonskog
izraza;
- Boja objekata je u blagom tonu, odnosno ne smije biti intenzivnih boja, a staklo mora biti
bezbojno i prozirno;
- Minimalna udaljenost privremenog objekta od ivice susjedne parcele iznosi 1,0 metar;

34
 - Minimalna udaljenost od saobraćajnice iznosi 3,0 metra, s tim da se privremeni objekat ne
može postaviti ukoliko ometa preglednost saobraćaja;
- Ako se privremenom objektu mogu obezbijediti neophodni priključci na komunalnu
infrastrukturu i kolski pristup u svrhu snabdijevanja;
- U privremenim objektima odobravaju se slijedeće djelatnosti: u svrhu obezbjeđenja objekta,
za prodaju štampe, duhana, lutrije, cvijeća i sl.;

Član 87.
Postavljanje samostojećih reklamnih panoa, kao i reklamnih panoa na fasadama objekta
dozvoljena je u okviru građevinske parcele, na mjestima koja su vidljiva sa javne površine, pod
uslovom da ne ugrožavaju kretanje kolskog i pješačkog saobraćaja i objekte u okruženju, poštivajući
građevinsku liniju saobraćajnice, a na osnovu urbanističko – tehničkih uslova koje utvrđuje nadležna
Služba.

Član 88.
Može se odobriti privremeno postavljanje opreme za oglašavanje na mjestima koja nisu utvrđena
ovom Odlukom, kao i mjesta za slobodno plakatiranje, ako postojeći objekti ne zadovoljavaju
povećanu potrebu za oglašavanjem povodom kulturnih, sportskih i drugih manifestacija, a na osnovu
urbanističko – tehničkih uslova koje utvrđuje nadležna Služba.

Član 89.
Za postavljanje ljetnih/zimskih bašta sa tendama, donosi se rješenje o urbanističkoj
saglasnosti/lokacijskoj ingormaciji, te se iste odobravaju kao slobodnostojeće ili u sklopu postojećih
ugostiteljskih sadržaja pod uslovom da ne remete hodnu liniju pješaka i susjednih objekata.

Član 90.
Postavljanje ljetnih/zimskih bašta se odobrava u toku cijele godine, uz uslov da se iste, u toku
zimskog perioda, zagrijavaju, putem odgovarajućeg tehničkog rješenja (plinske grijalice i sl.).

Član 91.
Postojeći privremeni objekti zatečeni u granicama Plana, a koji nisu u skladu sa Planom ili
odredbama ove Odluke, moraju se ukloniti u roku koji odredi nadležni organ.
Rok iz prethodnog stava utvrđuje se na osnovu Programa uređenjan i korištenja građevinskog
zemljišta.

Član 92.
Privremeni objekti mogu ostati na mjestu na kojem su zatečeni samo onoliko vremena koliko je to
utvrđeno u rješenju o urbanističkoj saglasnosti.
Po isteku roka iz prethodnog stava, privremeni objekti se na zahtjev organa uprave koji je izdao
urbanističku saglasnost, moraju ukloniti, a prostor urediti prema uslovima utvrđenim u urbanističkoj
saglasnosti.
Izuzetno objekat se može ukloniti i prije isteka roka u slučaju privođenja zemljišta konačnoj
namjeni.

35
 16. USLOVI IZGRADNJE POMOĆNIH OBJEKATA

Član 93.
Pomoćnim objektima smatraju se objekti koji su u funkciji poslovnog, privrednog, stambenog ili
stambeno – poslovnog objekta, a nalazi se u okviru pripadajuće građevinske parcele.

Član 94.
Pomoćni objekti koji su u funkciji stambenih i stambeno – poslovnih objekata podrazumijevaju
objekte koji svojom namjenom upotpunjuju namjenu utvrđenu za predmetnu građevinsku parcelu
(garaže, ostave, ljetne kuhinje, manji poslovni prostori i sl.).

Član 95.
Pomoćni objekti koji su u funkciji i poslovnih objekata u smislu ove Odluke smatraju se objekti za
smještaj i skladištenje sirovine, građevinskih strojeva i mašina prevoznih sredstava i sl.

Član 96.
Objekti za smještaj stoke, stočnih proizvoda i stočne hrane, peradarnici i slični objekti moraju biti
usklađeni sa Odlukom o komunalnom redu i uslovima za „držanje životinja“, te su potpuno zabranjeni
u užem urbanom području.
Član 97.
Izgradnja objekata iz prethodnog člana ove Odluke može se odobriti na građevinskom zemljištu
niskih i individualnih građevina, osim građevine za stanovanje ili stambeno-poslovne građevine, mogu
se graditi pomoćne građevine s prostorima za rad, garaže, spremišta ogrjeva i druge pomoćne
prostorije i, izuzetno nadstešnice.
Pomoćni objekti (šupe, ljetne kuhinje, ostave, nastrešnice) ni pod kakvim uslovima se ne mogu
graditi u užem urbanom području. Izvan užeg urbanog područja dozvoljava se gradnja navedenih
pomoćnih objekata pod uslovom da ne budu locirani na prostoru između objekata i ulice nego iza
stambenog objekta.
Izgradnja garaža dozvoljena je u užem urbanom području u sklopu stambenog objekta i ako je ista
vezana uz stambeni objekat i čini funkcionalnu građevinsku i arhitektonsku cjelinu. Izgradnja garaže
se može dozvoliti ako se locira uz garažu susjedne parcele i sa istim čini građevinsku cjelinu.
Izuzetno, izgradnja garaža dozvoljena je u užem urbanom području za javne ustanove/službe
gradskog i kantonalnog nivoa (policijski objekti i ostale službe i ustanove od interesa za Grad i
Kanton).
Član 98.
Izgradnja privrednih objekata za potrebe poljoprivrede može se izuzetno odobriti na
poljoprivrednom zemljištu pod uslovom:
- Da je investitor objekta poljoprivredni proizvođač kome je poljoprivreda osnovna djelatnost;
- Da investitor nema mogućnosti izgradnje objekata na utvrđenom građevinskom zemljištu u
neposrednoj blizini;
- Da to neminovno zahtjeva proces proizvodnje zbog kojeg se objekat gradi;
- Da se na traženoj parceli mogu obezbjediti svi uslovi neophodni za funkcionisanje otpadnih
voda, priključak na struju i sl. u zavisnosti od vrste objekta kao i uslova zaštite
infrastrukturnih pojaseva i zaštićenih područja.

Član 99.

36
Privredni objekti, đubrišta i slični objekti koji jesu ili mogu biti izvor zagađenja sredine, ne mogu se
graditi u užem urbanom području.
Član 100.
Privredni objekti, izgrađeni bez propisanog odobrenja moraju se dovesti u sklad sa odredbama
ove Odluke u roku kojeg propiše nadležni organ Gradskog Vijeća.

Član 101.
Izgradnja privremenih, pomoćnih i privrednih objekata podliježe istom postupku odobravanja za
izgradnju drugih objekata, odnosno vršenje radova (urbanistička saglasnost, odobrenje za građenje,
odobrenje za upotrebu).

17. USLOVI ZA OSTALE INTERVENCIJE NA OBJEKTIMA I KORIŠTENJE

ZEMLJIŠTA U OSTALE SVRHE

17.1. Korištenje zemljišta za postavljanje objekata u svrhu rekreacije

Član 102.
Uslovi za izbor lokacije i urbanističko–tehnički uslovi za funkcionisanje rekreativnih površina
su sljedeći:
- Ne dozvoljava se lociranje na poljoprivrednom zemljištu visoke kategorije i zaštitnim
pojasevima i zonama infrastrukturnih sistema;
- Može se odobriti lociranje u zonama atraktivnim za ove namjene: obale rijeka, livade,
pašnjaci, proplanci i sl. Pod uslovom da prostor nije pod režimom zaštite koji zabranjuje takvo
korištenje;
- Da zemljište nije plavno, bujičasto ili erozivno;
- Da postoji mogućnost obezbjeđenja vode za piće i odvođenje otpadnih voda na način koji neće
ugroziti površinske i podzemne vode;
- Da je obezbjeđena zaštita od požara;
- Da je regulisano deponovanje otpadaka.

Član 103.
Odobrenje za podizanje objekata iz prethodnog člana izdaje se kao urbanistička saglasnost za
privremene objekte.

17.2. Ukidanje vegetacije

Član 104.
Uklanjanje vegetacije, odnosno sječa stabala koja su kao drvored, skupine drveća, park ili šuma,
zasađeni u naselju, na rekreacionim područjima, uz saobraćajnice, kao i stabla velike starosti, stabla
koja su izuzetna po dimenzijama ili koja u posebno biološke vrijednosti – endemske vrste i sl. može se
vršiti samo na osnovu odobrenja Službe komunalnih djelatnosti, vode i zaštitu okoliša. U postupku
izdavanja odobrenja za sječu ili orezivanje će se zatražiti stručno mišljenje JU „Zavod za prostorno
uređenje“.

Član 105.
Sječa stabala se može dozvoliti samo u slučajevima ako su oboljela i ako su zbog starosti ili bolesti,
sklona padu.
Izuzetno, sječa stabala se može dozvoliti ako je to neizbježno radi izgradnje infrastrukturnih
sistema, kao i radi izgradnje drugih značajnih objekata pod uslovom da za to ne postoji drugo rješenje.

37
 Član 106.
Prilikom sječe stabala potrebno je preduzeti sve mjere koje garantuju sigurnost po ljude, objekte i
rastinje u okolini, ostalo rastinje, električne i telekomunikacione vodove, saobraćaj i drugo.
Nakon obavljanja sječe investitor je dužan da okolni prostor dovode u prvobitno stanje.

17.3. Radovi redovnog održavanja i sanacije oštećene građevine

Član 107.
Radovi redovnog održavanja, rehabilitacije i sanacije oštećene građevine su utvrđeni članom
Zakonom o prostornom uređenju i građenju (Službeni glasnik USK-a broj 12/13 ,3/16), a za iste nije
potrebno pribaviti odobrenje za građenje, shodno članu 107. navedenog Zakona.

Član 108.
Boje fasada, terasa, lođa, stolarije, ograda i ostalih dijelova fasade, kao i njihov materijal i oblik te
drugi ukrasi na fasadama, utvrđuju se u svakom konkretnom slučaju zavisno od lokacije, karaktera
objekta i uslova prilagođavanja ambijentu.

17.4. Postavljanje ograda

Član 109.
Postavljanje (podizanje) ograda dozvoljava se u obuhvatu urbanog područja u svim zonama
definisanim kao građevinsko zemljište.
Postavljanje (podizanje) ograda nije dozvoljeno u užem gradskom centru (obuhvat centralnih
sadržaja i historijske jegre grada Bihać).
Izuzetno u zavisnosti od namjene objekta i zahtjevnih estetsko funkcionalnih uslova, definisanih u
ostalim članovima ove Odluke, izgradnju ograde može odobriti nadležni organ za davanje stučne
ocjene u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti.

Član 110.
Postavljanje (podizanje) ograda će se odobriti prema slijedećim urbanističko – tehničkim uslovima:
- Ograde oko građevinskih parcela moraju biti udaljene od javne saobraćajnice najmanje 1,5m;
- Maksimalna visina ograde se utvrđuje od 1,3 m uz poštivanje uslova transparentnost;
- Maksimalna visina ograde može biti veća ako je tako definisano u ostalim članovima ove
Odluke;
- Maksimalna visina ograde može biti veća kod specifičnih namjena (vjerski, vojno-industrijski,
vojni i policijski objekti i objekti kojima je potrebna bezbjednosna zaštita, objekte štićenih
osoba sl.) ;
- Ograda prema saobraćajnicama komponuje se sa postojećim i planiranim zelenilom, a može
biti izgrađena od slijedećih materijala; kamen, željezo, drvo i dr;
- Ograde ne mogu biti od bodljikave žice i sl., izuzetno je dozvoljeno za objekte kojima je
potrebna posebna bezbjednosna zaštita (vojno industrijske, vojne i policijske objekte, objekte
štićenih osoba i sl.) ;
- Postavljanje ograde vrši se po prethodno izgrađenom projektu;
- Uslovi materijalizacije-u užem urbanom području grada nije dopušteno graditi ograde- zidove
pune ispune. Potrebno je na ukupnoj ogradnoj plohi obezbijediti min 40% transparentnosti;

38
 - Izuzetno puna ispuna se dozvoljava za (vjerske, vojno-industijske, vojne i policijske objekte i
objekti kojima je potrebna bezbjednosna zaštita, objekte štićenih osoba i sl.).

17.5. Promjena namjene stambenih i pomoćnih prostora u poslovne, obavljanje poslovnih

djelatnosti
Član 111.
Na području Plana, ne može se dozvoliti obavljanje privrednih i drugih poslovnih djelatnosti
koje proizvode buku, prašinu, neugodne mirise, otpadne tvari i sl.

Član 112.

Djelatnosti u planiranim poslovnim prostorima treba odabrati tako da njihova namjena

doprinosi stvaranju privlačnog ambijenta unutar prostorne cjeline obuhvata Plana, te da ne remete
funkciju stanovanja i poslovanja okolnih objekata.

18. MJERE PROVOĐENJA PLANA

18.1. Obaveza donošenja detaljnih planova

Član 113.
Obaveza donošenja detaljnih planova se utvrđuje u užem urbanom području (kompletan obuhvat),
te izvan užeg urbanog područja kako slijedi:
- Zone rekonstrukcije,
- Zone privredne namjene (P, P1) veće od 5,0 ha (Kamenica, DI Šipad, Kombiteks d.d., i dr.),
- Zone gradnje visokih objekta,
- Obuhvati veći od 2,0 ha kojima predstoji intenzivna izgradnja ugostiteljsko-turističkih
komleksa i sadržaja, i
- Obuhvati veći od 5,0 ha kojima predstoji intenzivna izgradnja (po procjeni Službe).
Uvjeti izgradnje i uređenja prostora propisani detaljnim planskim dokumentom koji je na snazi u
trenutku donošenja ovog Plana, a u suprotnosti su sa Planom, primjenjuju se izuzev u segmentu
primarne infrastrukture.

18.2. Urbanističko – arhitektonski konkurs

Član 114.
Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređivanje gradskih površina, njihovo oblikovanje i
oblikovanje pojedinih građevina mogu se (u tom smislu dati „slobodu/ograničenja“ kod odlučivanja)
raspisati urbanističko – arhitektonski konkursi za:
- Uređenje obala rijeke Une u dijelu užeg gradskog jezgra;
- Javne površine (trgovi i parkovi);
- Građevine javne i sportske namjene i urbane zahvate koji se grade iz gradskog budžeta;
- Značajnije građevine u području historijske jezgre;
- Druge površine za koje se to odredi detaljnijim planovima.
Urbanističko – arhitektonske konkurse raspisivat će i provoditi nadležna Služba, odnosno Zavod
za prostorno uređenje ili pojedini investitori u saradnji sa nadležnom Službom, odnosno Zavodom.

39
 19. ZAVRŠNE ODREDBE

Član 115.
Ova Odluka stupa na snagu 8 (osam) dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku grada Bihać.

Gradsko vijeće
Broj: _______________ Predsjedavajući Gradskog vijeća
Bihać, ______________ Zulfikar Handukić

40
URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

GRAD BIHAD
UNSKO – SANSKI KANTON

URBANISTIČKI PLAN
GRADA BIHAĆA
ZA PERIOD OD 20 GODINA
PRIJEDLOG PLANA

SKRAĆENI TEKST

IPSA INSTITUT, SARAJEVO

Sarajevo, Novembar 2020. godine

1
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆ

ZA PERIOD OD 20 GODINA
Prijedlog plana
Skradeni tekst

Nosilac pripreme Nosilac izrade

GRAD BIHAĆ IPSA INTITUT

Bosanska 4 Put života bb

77 000 Bihad 71000 Sarajevo
037 22 22 20 033 27 63 40
bihac@bihac.org ipsage@ipsa-institut.com

Stručni planerski tim:

Odgovorni planer i koordinator: Haris Mujkid, dipl.ing.arh.

Prostorni planeri i saradnici: Haris Mujkid, dipl.ing.arh.

Adi Muminovid, dipl.ing.arh.
Nedžla Kurtovid, MA, dipl.ing.arh.
Nina Budim, MA, prost. planer
Saobradajna infrastruktura mr.sci. Elvir Alid, dipl.ing.građ.
Telekomunikacije Amina Mašnid, dipl.ing.el.
Elektroenergetika Haris Faginovid, dipl.ing.el.
Vode i vodna infrastruktura Jasmina Marid, dipl.ing.arh.
Indira Murtid, dipl.ing.građ.

Broj ugovora: 17/8345

Direktor IPSA Instituta: Enko Hubanid, dipl.ing.građ.

Sarajevo, Novembar 2020. godine

PRIJEDLOG 2
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

SADRŽAJ
1. OPĆI I POSEBNI CILJEVI RAZVOJA ...................................................................................................... 5
1.1. OPDI CILJEVI RAZVOJA ........................................................................................................................... 5

1.2. POSEBNI CILJEVI RAZVOJA ..................................................................................................................... 6

2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA .................................................................................................... 9

2.1. STANOVNIŠTVO ..................................................................................................................................... 9

2.2. NAMJENA POVRŠINA ........................................................................................................................... 12

2.3. POLJOPRIVREDNO I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE ............................................................................................. 19

2.4. VODNE POVRŠINE ................................................................................................................................ 19

2.5. ZAŠTIDENA PODRUČJA ......................................................................................................................... 20

2.6. POVRŠINE POSEBNE NAMJENE ............................................................................................................ 21

2.7. POVRŠINE PLANIRANE ZA BUDUDI RAZVOJ GRADA ............................................................................ 22

2.8. STANOVANJE ....................................................................................................................................... 23

2.9. SAOBRADAJ I TELEKOMUNIKACIJE ....................................................................................................... 24

2.10. VODNA INFRASTRUKTURA ................................................................................................................... 29

2.11. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA .......................................................................................................... 32

2.12. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ........................................................................................................... 34

2.13. PRIVREDA ............................................................................................................................................. 38

2.14. PROCJENA UTICAJA NA OKOLIŠ I MJERE SPREČAVANJA ZAGAĐENJA TLA, VODA I VAZDUHA ............ 40

2.15. PREVENCIJA, ODNOSNO OGRANIČAVANJE EFEKATA PRIRODNIH NEPOGODA I KATASTROFA ........... 41

2.16. MJERE ZAŠTITE STANOVNIKA I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I LJUDSKIM DJELOVANJEM

IZAZVANIH NEPOGODA..................................................................................................................................... 42

2.17. URBANISTIČKI POKAZATELJI ................................................................................................................ 43

PRIJEDLOG 3
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

UVOD
Na osnovu Ugovora o pružanju usluge „Izrada elaborata Prijedloga Urbanističkog plana Grada Bihada
2010.-2030. godina“, broj: 8345/17, od 19.07.2017. godine u daljnjem tekstu Plana, koji je sklopljen
između Grada Bihad (Nosioc pripreme) i IPSA Instituta iz Sarajeva (Nosioc izrade), pristupilo se izradi
elaborata Prijedloga Urbanističkog plana Grada Bihad za period 2010.-2030. godina.
Prema tenderskoj dokumentaciji i Projektnom zadatku izrada elaborata Prijedloga Urbanističkog
plana Grada Bihad 2010.-2030. godina podrazumjeva III faze izrade istog:
 I Faza- izrada „Ažuriranog sinteznog prikaza postojedeg stanja urbanog uređenja“,
 II Faza – izrada „Revidiranog Nacrta Urbanističkog plana Grada Bihada“,
 III Faza – izrada „Prijedloga Urbanističkog plana Grada Bihada“.
Dosadašnje aktivnosti provedene na izradi Plana podrazumjevale su izradu I Faze Plana, koja je
dostavljena i prezentirana na Savjetu plana 19.10.2017. godine.
Navedena I Faza Plana „Ažuriranog sinteznog prikaza postojedeg stanja urbanog uređenja’’ je
predstavljala analizu podataka o postojedem stanju koji su sastavni dio svih dosadašnjih faza izrade
Plana, sa ciljem da se na osnovu rezultata analize i vrednovanja stanja urbanog uređenja stekne uvid
u potencijale prostora u obuhvatu Plana, te formiraju inputi kao baza za izradu projekcije urbanog
uređenja u obuhvatu Urbanističkog plana, koja treba da omogudi optimalan daljnji prostorni razvoj i
plansko uređenja prostora u obuhvatu Plana.
Nakon dostavljenih zaključaka i smjernica sa sjednice Savjeta plana održane 19.10.2017. godine, te
ažuriranih podataka vezano za infrastrukturne sisteme, izrađen je elaborat Revidiranog Nacrta
Urbanističkog plana Grada Bihad za period 2010.-2030. godina, koji predstavlja II fazu izrade Plana.
Dopisom broj 03/2-23-17067/17 od 16.01.2018. godine Grad Bihad je prihvatio elaborat Revidiranog
Nacrta Urbanističkog plana Grada Bihada što je predstavljalo osnov za stavljanje istog na javni uvid i
javnu raspravu.
Nakon završenog javnog uvida i javne rasprave Nosiocu izrade su dostavljene primjedbe i sugestije na
Nacrt plana, koje su analizirane, te je formiran Izvještaj1 sa odgovorima na primjedbe i sugestije sa
akcentom na obrazloženje primjedbi koje nisu prihvatljive.
Međutim, kako su pokrenute aktivnosti na realizaciji planirane saobradajne mreže na području USK-a
definisane Transportnom strategijom FBiH za period 2016 -2030. godina( izrada projekta magistralne
ceste obilaznice Grada Bihada i projekta brze ceste Ključ –Izačid), iz nužnosti usaglašavanja
Urbanističog plana Grada Bihada sa planom višeg reda Nacrtom Prostornog plana USK-a (usvojen od
strane Vlade i Skupštine USK-a), zatim usaglašavanja projekata navedenih cesta međusobno i sa
konceptom saobradaja unutar obuhvata plana, izrada Prijedloga plana je prolongirana do završetka
izrade projekta brze ceste (2020. godina).
U toku pauze na izradi Prijedloga plana izvršen je i niz drugih usaglašavanja (tretman poplavnih
područja, nova Odluka o zaštitnim zonama izvorišta Klokot i Pivilica, izmjena dijela naziva plana koji

1
Izvještaj Nosioca izrade sa odgovorima na primejdbe, prijedloge i sugestije dostavljene Nosiocu izrade u toku
Javnog uvida i javne rasprave na Revidirani Nacrt Urbanističkog plana 2010-2030. godina, od 15.08.2018.
godine.
PRIJEDLOG 4
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

se odnosi na planski period 2010-2030.godina2, i dr.), te je u ovom periodu Nosiocu izrade dostavljen
niz novih primjedbi i sugestija na Revidirani Nacrt plana od strane Nosioca pripreme (Služba), pravnih
i fizičkih lica.
Nosioc izrade izvršio je detaljnu analizu svih dostavljenih primjedbi, a sve prihvatljive primjedbe koje
su u skladu sa zakonim propisima i urbanističkim standardima ugrađene su u ovaj dokument
Prijedlog Urbanističkog plana Grada Bihada za period od 20 godina, te je sačinjen dopunjeni Izvještaj
Nosioca izrade sa svim odgovorima na primjedbe i sugestije sa akcentom na obrazloženje primjedbi
koje nisu prihvatljive.

1. OPĆI I POSEBNI CILJEVI RAZVOJA

Definiranje ciljeva društveno–ekonomskog i prostornog razvoja Grada Bihada je u osnovi složen i
odgovoran posao kojim se mora definisati adekvatan vlastiti model prostornog i ekonomskog razvoja
zasnovan na kreiranju i realizaciji koncepta koji de omoguditi stvaranje predpostavki za značajan
ukupan razvoj prema definisanoj viziji svih relevantnih subjekata i institucija sa područja obuhvata
Plana. Projekcija prostornog razvoja i ekonomskog jačanja grada Bihada u planskom periodu proizašla
je iz integralne analize stanja u prostoru kao i njegove valorizacije provedene kroz izradu „Prostorne
osnove“ i Ažuriranog sisteznog prikaza stanja prostornog uređenja što nije samo stručni posao ved su
to i aktivnosti usaglašavanja i dogovaranja brojnih učesnika sadašnjih i bududih korisnika prostora pa
je definiranje ciljeva društveno-ekonomskog razvoja u funkciji izrade Urbanističkog plana Bihada za
period od 20. godina. Strategija društveno-ekonomskog razvoja Opdine 2014 -2023. ovom zadatku
daje dodatnu odgovornost, gdje se kroz Urbanistički plan, definira razvojna orjentacija grada Bihada.
Metodološki je poznato da kvalitetnog uređenja urbanog prostora nema bez saznanja o sadašnjim i
bududim procesima društveno-ekonomskog razvoja.

Uvažavajudi realne mogudnosti na kojima se temelji bududi razvoj Grada, potrebe za obnovom i
daljim razvojem devastirane privrede, ekonomskim i političkim ambijentom u kome se nalazimo,
ciljevi bududeg društveno-ekonomskog razvoja grada Bihada koji se neposredno apliciraju u
prostornu dimenziju Grada kroz Urbanistički plan mogli bi se definisati kao planski prostorni i
okolinski razvoj koji de se bazirati na sljededim opdim i posebnim ciljevima:

1.1. OPDI CILJEVI RAZVOJA

 Cilj je da se prostorne koordinate Grada i njegova unutrašnja prostorna struktura dimenziraju
na nivou od 50.000+ (i više stanovnika) čime bi se afirmirala dinamička dimenzija
Urbanističkog plana tj.izbjegla njegova statičnost,
 Racionalno korištenje prostora prema njegovoj prirodnoj pogodnosti i mogudnosti uređenja
za namjene koje obezbjeđuju održiv razvoj područja Grada,
 Oživljavanje ekonomije, odnosno podizanje nivoa ekonomske i ukupne razvijenosti Grada koji
bi bio znatno iznad prosječne razvijenosti Kantona. Cilj je da se postojedi kapaciteti za koje je
to ekonomski prihvatljivo obnove, dograde i obezbjedi njihovo puno funkcionisanje,

2
Shodno Prijedlogu Odluke o izmjenama Odluke o pristupanju izradi Urbanističkog plana grada Bihada 2010-
2030 godina.
PRIJEDLOG 5
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

 Restrukturiranje bududeg ekonomskog razvoja na liniji ostvarivanja vede ekonomske

efektabilnosti i boljeg korištenja raspoloživih vlastitih resursa obezbjedide se bržim razvojem
turizma kome treba i dalje davati prioritet u strukturi bududeg društveno-ekonomskog
razvoja Grada,
 Podizanje životnog standarda stanovništva putem bržeg zapošljavanja, podizanje sadašnjeg
veoma niskog nivoa plata, unapređenje socijalne zaštite starog i iznemoglog stanovništva,
invalida rata porodice poginulih boraca i sl.,
 Unaprijediti ravnomjernost u razvoju cijele teritorije Grada koja de se postidi ravnomjernom
izgradnjom planirane saobradajne i komunalne infrastrukture, unapređenjem
komunikacijskih veza, stvaranju uslova za kvalitetnije i ekonomičnije korištenje urbanog
prostora Grada,
 U planskom periodu koje treba da bude izraz tempa privrednog rasta, realizirati opredjeljenje
ka punoj zaposlenosti stanovništva, posebno onog u Gradu,
 Obezbjediti skladnost između ekonomske osnove i društvene nadgradnje. Ta skladnost se
zasniva na čistim ekonomskim osnovama, iako de se zbog funkcije koju grad Bihad ima u
Kantonu i Regiji, javljati zahtjevi i za novim sadržajima društvene nadgradnje, međutim, ti
sadržaji ne bi smjeli biti potrošači vlastitog dohotka ved njegovi generatori,
 Strateški sektori privređivanja u Gradu de i dalje biti industrija, trgovina i saobradaj i veze sve
dotle dok generiranje vlastitog razvoja ne obezbijedi uslove za kvalitativne promjene
ekonomske strukture u pravcu afirmacije i bržeg razvoja tercijarnih djelatnosti malih i
srednjih preduzeda sa prioritetom na razvoju turizma,
 Prostorno-funkcionalna struktura Grada u planskom periodu treba da obezbjedi skladan i
dinamičan razvoj privrede, društvenih djelatnosti i stanogradnje, otvarajudi nove prostorne
mogudnosti, omogudavajudi im razvijanje ne samo na postojedim lokacijama ved i na drugim
koje se obezbjeđuju kroz Urbanistički plan grada Bihad 2010.-2030. godina.

1.2. POSEBNI CILJEVI RAZVOJA

Definisanje posebnih ciljeva izraz je konkretnih zahtjeva koje su definisani projektnim zadatkom za
izradu Prijedloga Urbanističkog plana grada Bihad 2010-2030. godina, ali i preciznih prijedloga koje su
dali jedan broj poduzeda i mjesnih zajednica, kojima nije svejedno u kom pravcu de se razvijati Grad.
Nekih od tih ciljeva su:

 Planirati najvjerovatniji broj stanovnika u određenim godinama planskog perioda,

 Planirati potrebe i broj stambenih jedinica u određenim godinama planskog perioda,
 Primjenjivati plansko korištenje zemljišta,
 Definisanje zemljišta za potrebe stanovanja, rada, društvene infrastrukture, sporta i
rekreacije, turizma i posebne namjene,
 Definisanje osnovnih postavki zemljišne politike koja de afirmisati tržišni model gazdovanja
svim rasursima Grada, a posebno građevinskog zemljišta,
 Programirano planirati uređenje građevinskog zemljišta i komunalne izgradnje kao osnovne
matrice implementacije svih planskih dokumenata, i to ne samo na bazi realnih potreba, ved i
na osnovu sinteze potreba i stvarnih mogudnosti,

PRIJEDLOG 6
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

 Obezbijediti korištenje prirodnih resursa stvaranjem optimalnih uslova za rad i život uz

očuvanje životne sredine,
 Razvijati svijest o značaju očuvanja i zaštite životne sredine kao i spoznaje o ograničenosti
prirodnih mogudnosti prostora,
 Planirati mjere zaštite graditeljskog i prirodnog nalijeđa,
 Prirodne i kulturno-historijske vrijednosti redefinirati, valorizirati i precizno definisati uslove
korištenja, imajudi na umu da kada se radi o baštini, izgubljene vrijednosti u pravilu se ne
mogu kompenzirati stvaranjem novih vrijednosti,
 Uređenje vodotoka kroz područje Urbanističkog plana koji ugrožavaju ili onemogudavaju
korištenje zemljišta u cilju postizanja potrebne razine zaštite od velikih voda, a sve to u
ekonomski prihvatljvim granicama,
 Izrada drenažnih sistema za obaranje nivoa podzemne vode na dijelovima gdje podzemna
voda ugrožava normalno korištenje zemljišta,
 Provođenje mjera zaštite zemljišta u cilju smanjenja negativnih uticaja procesa erozije na
vodotocima i terenu izloženom degradaciji,
 Zaštita izvorišta voda za pide u skladu sa donesenim odlukama o zaštiti izvorišta,
 Zaštita podzemnih i površinskih voda te pojasa uz vodotoke za planirano korištenje,
 Zaštita biodiverziteta akvatične flore i faune,
 Dostizanje i održavanje propisane kategorije rijeke Une i vodotoka u njenom slivu na nivou
koji obezbjeđuje korištenje za različite namjene kao i kontinuirano pradenje i monitoring
kvaliteta voda u vodotocima (vodosnabdijevanje, turizam, poljoprivreda, ribarstvo, sport,
rekreacija i dr.),
 Planirati mjere za unapređenje zaštite okoliša,
 Definisati zaštitne zone u obuhvatu Plana,
 Planirati zone obnove, rekonstrukcije i sanacije,
 Provoditi odluke o legalizaciji i spriječavanju nove bespravne izgradnje,
 Planirati razvoj privredne infrastrukture kao preduslov za razvoj ekonomije,
 Planirati i razvijati one privredne potencijale koji de stvoriti uslove za proizvodno
zapošljavanje, efikasnije poduzetništvo u javnom i privatnom sektoru što treba uticati na
razvoj povoljne životne sredine i boljeg životnog standarda koji de omogudavati kvalitetan
standard svih građana,
 Razvoj privrede usmjeriti na davanje prioriteta malim i srednjim preduzedima,
 U bududnosti planirati brži razvoj turizma kao strateški interes Grada,
 Razvoj turizma usmjeravati i na tzv. „rezidencijalni i visoki turizam“ rangiran kao komercijalni,
za šta grad Bihad ima uslove, a za što se trebaju promovirati postojedi i planirati novi visoko
kvalitetni objekti i prestižne turističke destinacije,
 Izgradnju Grada planirati kao administrativnog, kulturnog, turističkog, obrazovnog i
privrednog centra Kantona. Oslonac bazirati na funkciji Nacionalnog parka „UNA“,
 Unapređenje razvoja trgovine izgradnjom modernih trgovačkih centra i ugostiteljstva
modernizacijom i izgradnjom savremenih ugostiteljski objekata koji trebaju biti prije svega, u
funkciji razvoja turizma,

PRIJEDLOG 7
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

 Podidi nivo kvaliteta usluga društvenih djelatnosti, zdravstvu, socijalnoj zaštiti i obrazovanju.
Uvesti nove sadržaje u kulturi kao što su pozorište, koncertna dvorana, gradska dvorana i
druge prostorne sadržaje, sukladno sa realnim ekonomskim mogudnostima,
 Podizanje nivoa urbanog standarda u funkciji poboljšanja urbanog življenja i privređivanja,
podrazumijeva da se u samom Gradu postojedi prostori (ulice, šetališta, parkovi, stari objekti,
avlije, bašte i sl.) adekvatno održavaju i štite, a neki i dokompletiraju modernim urbanim
sadržajima,
 Rješavanje komunalne i saobradajne infrastrukture treba da prati potrebe razvoja privrede i
potrebe stanovništva grada Bihada prema zacrtanim riješenjima datim i u ovoj prostorno
planskoj dokumentaciji,
 Saniranje i izgradnja potrebnih objekata komunalne infrastrukture, a posebno kroz
dugoročnu zaštitu izvorišta osigurati stanovništvu Grada, kao i perifernih mjesni zajednica
dovoljne količine zdravstveno ispravne vode za pide,
 U planskom periodu osigurati da sva gradska područja zbrinjavaju svoje otpadne vode na
ekološki prihvatljiv način i ne izlijevaju ih u postojede vodotoke bez prethodnog
prečišdavanja, a u cilju smanjivanja nepovoljnih uticaja na zdravlje stanovništva i životnu
okolinu,
 Uspostaviti sisteme odvodnje oborinskih voda u šta se ubraja i odbrana od poplava čime de
se osigurati smanjenje ugroženosti stanovništva,stambeni i privredni objekata i
poljoprivrednog zemljišta, te stvoriti uslove za korištenje plavnog i močvarnog zemljišta u
svrhu razvoja,
 Zbrinjavanje komunalnog gradskog otpada riješiti uspostavom regionalne sanitarne deponije.

Ovako postavljeni ciljevi ostavljaju mogudnost da im se u toku realizacije u planskom periodu

priključe i neki drugi ciljevi koje de se vremenom i u toku razvojnog procesa objektivno nametati.

Svoju aplikaciju postavljeni ciljevi nalaze u odabranim rješenjima prostornog uređenja Grada koja se
situiraju u konceptu Urbanističkog Plana Bihada za period od 20 godina.

Njihova realizacija de idi paralelno sa realizacijom Urbanističkog plana za kojeg nema niti mogu biti
unaprijed date šeme realizacije.

To je u osnovi složena kombinacija različitih aktivnosti koje u sprezi doprinose efikasnosti njegove
realizacije, a time i ukupnog razvoja grada Bihada u cjelini.

U izložene ciljeve su ugrađeni ciljevi usvojeni važedim Urbanističkim planom, novi ciljevi proizišli iz
vremenske distance od vremena kad je izrađen navedeni Urbanistički plan i ciljevi promovirani kroz
izrađene razvojne i planske dokumente koje je u međuvremenu Opdina/Grad Bihad donijela, a koji
imaju uticaja na Urbanistički plana Grada Bihad.

To su prije svega: Strategija razvoja opdine Bihad 2014-2023., Studija zaštite izvorišta Klokot i Privilica,
Master plan za otpadne vode grada Bihada, postojedi Regulacioni planovi koji se provode,
Urbanistički projekti, programi legalizacije i Odluke o prostornom uređenju područja opdine Bihad.

PRIJEDLOG 8
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA

Projekcija urbanog uređenja grada Bihada se u suštini temelji na razvojnoj viziji Grada koja je
orjentisana na podizanje sadašnjeg nivoa kvaliteta privređivanja, standarda življenja, kvaliteta
prostornih funkcija, stepena prostorne profilacije, prostorne integracije Grada u naseobinskom
sistemu Grada, Kantona, Federacije BiH, a time i u okviru države Bosne i Hercegovine.

Polazna osnova koja je korištena za koncept Plana, odnosno projekciju urbanog uređenja
Urbanističkog plana grada Bihada za period od 20. godina bila je postojeda prostorna organizacija i
struktura grada (Ažurirani sintezni prikaz postojedeg stanja urbanog uređenja) i usvojeni Nacrt
Urbanističkog plana grada Bihada 2010. – 2030. godina (''Sl. Glasnik opdine Bihad'' 03/10).

Na osnovu izvršene valorizacije stanja zadržan je koncept definisan usvojenim Nacrtom plana (''Sl.
Glasnik opdine Bihad'' 03/10) i planirano kontinuirano širenje grada sa zadržavanjem razmještaja
osnovnih gradskih funkcija uz djelimične izmjene kako u planskim postavkama infrastrukture tako i
namjena površina unutar obuhvata Plana.

2.1. STANOVNIŠTVO
B ROJ STANOVNIKA
kako su za sve projekcije jedini relevantni i važedi konačni rezultati popisa 3 prema kojem je na
području teritorije grada Bihad 2013. godine je bio prisutan 56.261 stanovnik, isti de se koristiti kao
bazni podaci. Analizom urađenom za potrebe ovog dokumenta, o broju stanovnika koji su prema
popisu 2013. godine živjeli unutar obuhvata Plana, a koja je izvršena na način da je podatak o broju
stanovnika naseljenog mjesta Bihad4 umanjen za 1.476 stanovnika5, te se procjenjuje da je unutar
definisanih granica urbanog područja grada Bihad (4.211 ha) prema konačnim rezultatima popisa iz
2013. godine živjelo 38.214 stanovnika. Dakle, u odnosu na posljednji popis broj stanovnika unutar
urbanog područja grada Bihad manji za 16,5 % u odnosu na stanje iz 1991 godine. Međutim,
naglašavamo, da se popisom iz 1991. godine u broj prisutnih stanovnika uključeno i stanovništvo koje
je boravilo u inostranstvu duže od 12 mjeseci, što nije slučaj sa konačnim rezultatima popisa iz 2013.
godine.

TABELA - PREGLED BROJA STANOVNIKA GRADA/OPĆINE I NASELJENOG MJESTA BIHAĆ PREMA POPISIMA STANOVNIŠTVA U PERIOD OD
1948.-2013. GODINE
Trend grad TR NM Bihad TR NM
Godina Grad (Opdina) NM Bihad Učešde %
(opdina)% (%) TR Grad
1948 35.502 9.317 26,24 - - -
1953 38.592 10.956 28,38 1,68 3,29 1,96
1961 45.884 15.763 34,35 2,19 4,65 2,12
1971 58.185 24.060 41,35 2,4 4,32 1,8

3
Popis stanovništva, domadinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine, Konačni rezultati, FZS,
Sarajevo Juli 2016. godine.
4
Konačnim rezultatima popisa stanovništva na području naseljenog mjesta Bihad 2013. godine je živjelo 39690
stanovnika.
5
Procjena Nosioca izrade, na osnovu detaljne analize, o broju stanovnika koji žive unutar naseljenog mjesta
Bihad (P=8415,29 ha), ali izvan granica urbanog područja Grada Bihad (P=4211,58 ha).
PRIJEDLOG 9
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

Trend grad TR NM Bihad TR NM

Godina Grad (Opdina) NM Bihad Učešde %
(opdina)% (%) TR Grad
1981 65.544 29.875 45,58 1,19 2,19 1,84
1991 70.732 34.853* 49,27 0,76 1,56 2,05
1991 70.732 45.553** 64,40 - - -
2013 61.186 43.007*** 70,28 - - -
2013 56.261 39.690**** 70,54 - - -
Izvor: Federalni zavod za statistiku Sarajevo; *Broj stanovnika NM Bihad u granicama iz 1981. god.; **Broj stanovnika NM
Bihad u granicama iz 1991. god.;*** Broj stanovnika NM Bihad 2013. god. - Preliminarni rezultati;**** Broj stanovnika NM
Bihad 2013. god. -Konačni rezultati;

Za demografsku projekciju 2017.-2030. godine možemo uspostaviti više scenarija. Scenario

primjenjen u demografskoj projekciji “Master plana otpadnih voda” oslonjen je više na preporuke i
predviđanja kretanja broja stanovništva na globalnom svjetskom nivou. Prihvadene su veoma
pesimistične prognoze koje su između ostalog oslonjene i na stagnaciji postojedih trendova grada
(opdine) Bihad. Našom analizom prihvatamo scenarije optimistične prognoze date varijantno ovisno o
prognozama daljnih procesa društveno ekonomskog razvoja.

Primjena ovih scenarija bazira se na analizi index-a porasta stanovništva naseljenog mjesta Bihad iz
perioda 1971.–1981. godine (period optimalnog društveno ekonomskog razvoja) i 1981–1991. godine
(period postepene stagnacije društveno ekonomskog razvoja). Uvođenjem metode varijacije
korektivnih faktora index-a rasta iz ovih perioda izvršena je komparacija sa periodom 2013 – 2017.
godine i 2018 – 2030. godine te na taj način izvršena varijantna procjena broja stanovnika grada
Bihada na kraju planskog perioda u slijededem tabelarnom prikazu.

TABELA – PROJEKCIJA BROJA STANOVNIKA U PLANSKOM PERIODU SA 5 POTENCIJALNIH SCENARIJA U OBUHVATU PLANA

Godina SCENARIO 1 SCENARIO 2 SCENARIO 3 SCENARIO 4 SCENARIO 5

2013. 38.214 38.214 38.214 38.214 38.214
2014. 38.386 38.405 38.386 38.405 39.173
2015. 38.559 38.597 38.559 38.597 40.156
2016. 38.732 38.790 38.732 38.790 41.164
2017. 38.907 38.984 38.907 38.984 42.198
2018. 39.082 39.179 39.082 39.179 43.257
2019. 39.707 39.947 39.257 39.986 44.342
2020. 40.342 40.730 39.434 40.810 45.455
2021. 40.988 41.528 39.612 41.650 46.596
2022. 41.643 42.342 39.790 42.508 47.766
2023. 42.310 43.172 39.969 43.384 48.965
2024. 42.987 44.018 40.149 44.278 50.194
2025. 43.675 44.881 40.329 45.190 51.454
2026. 44.373 45.761 40.511 46.121 52.745
2027. 45.083 46.657 40.693 47.071 54.069
2028. 45.805 47.572 40.876 48.041 55.426
2029. 46.537 48.504 41.060 49.030 56.818
2030. 47.282 49.455 41.245 50.040 58.244

Projekcije pokazuju da se mogudi broj stanovnika grada Bihada prema ovoj analizi krede između cca
47.000 i 60.000 stanovnika. Obzirom da ovaj Plan ima ambiciju da namjenom prostora i konceptom
razvoja saobradajne, energetske i komunalne infrastrukture reguliše procese razvoja i u

PRIJEDLOG 10
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

postplanskom periodu, te naročito imajudi u vidu broj privremeno odsutnih stanovnika prihvatamo
scenario četiri (4) sa procjenjenih cca 50.040 stanovnika u 2030. godini. Što praktično znači da de
broj stanovnika u periodu 2013.-2030. godina (17 godina) porasti za 11.826 ili 30,94%. Ovaj
predloženi scenario je baziran i na činjenici da je preliminarnim rezultatima utvđeno da je u obuhvatu
naseljenog mjesta Bihad 2013. godine živjelo 43.007 stanovnika (te je metodolški pristup brojanju
promjenjen u konačnim rezultatima), kao i izuzetno značajnoj činjenici da bez obzira na pozitivne ili
negativne demografske trendove u periodu zadnjih 60 godina urbano područje opdinskog/gradskog
centra u kontinuitetu bilježi konstantan demografski rast (u odnosu na teritoriju opdine/grada), tj da
se procentualno učešde broja stanovnika gradskog/opdinskog centra u odnosu na broj stanovnika
grada/opdine kontinuirano povedava od popisa 1948. godine do popisa 2013. godine, te se projicira i
rast od 2017. do 2030. godine.

D OMADINSTVA
Prema dostupnim konačnim reultatima popisa iz 2013. godine6 u naseljma gradskog tipa (naseljeno
mjesto Bihad) popisom je evidentirano 13.416 domadinstava, međutim kako je obuhvat naseljenog
mjesta Bihad širi od obuhvata urbanog područja Grada Bihad procjenjuje se da u obuhvatu urbanog
područjaBihad (obuhvat plana) je 2013. godine bilo 12.477 domadinstava. Prema dostupnim
podacima na području Grada Bihad iz popisa stanovništva 2013. godine prosječno domadinstvo
brojalo 3,07 članova. Na bazi navedenih podataka daje se projekcija broja domadinstava u planskom
periodu sa zadržavanjem evidentiranog prosječnog broja članova po domadinstvu. Uzimadi u obzir
zvanične podatke o broju stanova i procjene da u jednom domadinstu nalazi 1,39 stanova dolazimo
do procjene da se 2013. godine unutar obuhvata Urbanističkog plana garada Bihad nalazilo 17.343
stana.

P ROCES URBANIZACIJE I DEAGRARIZACIJE

Iz uporednih analiza u periodu od 1948. do 2013. godine evidentno je da procentualno učešde broja
stanovnika urbanog područja gradskog (bivšeg opdinskog) centra u odnosu na ukupan broj
stanovnika na teritoriji grada (opdine) Bihad u kontinuitetu bilježi konstantan rast (u odnosu na
teritoriju grada/opdine). Ovaj rast je zasnovan kako na prirodnom priraštaju, tako i na migracijama sa
područja teritorije grada (opdine) Bihad i na migracije iz područja šire regije prema prema gradskom
centru Bihad. Stepen urbanizacije teritorije Grada Bihad iznosi 67,92.7

U planskom periodu ovaj trend rasta broja stanovnika unutar obuhvata plana (Urbano područje
Grada Bihada) de se blago nastaviti. Kako se u planskom periodu predviđa nastavak demografskog
pritidka na urbano područje Garda i nastavak procesa urbanizacije tj. povedanje stepena urbanizacije
teritorije Grada Bihad, te analogno tome i procesa deagrarizacije, svakako da u planskom periodu je
neophodno planirati i rezervisati značajne površine građeviskog zemljišta unutar obuhavata Plana,
nauštrb prije svega poljoprivrednog zemljišta.

6
Federalni zavod za statistiku, Konačni rezultati popisa domadinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.
godine, juli 2016 godine.
7
Broj stanovnika naselja gradskog karaktera/broj stanovnika grada(opdine)
PRIJEDLOG 11
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

2.2. NAMJENA POVRŠINA

Š IRE URBANO PODRUČJE
Urbanističkim planom grada Bihada za period od 20. godina je, shodno projektnom programu,
definisana granica obuhvata plana, odnosno površina urbanog područja Grada Bihad u iznosu od
4.211,52 ha. Naime, usvojenim Nacrtom Urbanističkog plana grada Bihada 2010. – 2030. godina (''Sl.
Glasnik opdine Bihad'' 03/10) planiran je obuhvat od 4.211,52ha. U obuhvat Plana, odnosno u urbano
područje Grada ušlo je 20 mjesnih zajednica. Od navedenog broja 10 mjesnih zajednica u potpunosti
su gradske sa svojom površinom i stanovništvom, 10 mjesnih zajednica ulazi u urbano područje
djelimično, sa dijelom teritorija i cjelokupnim stanovništvom, sa dijelom teritorija i malim dijelom
stanovništva, a neke sa dijelom teritorije bez stanovništva.

Grad Bihad treba preuzeti ulogu jednog od značajnijih privrednih i urbanih centara u Federaciji i
državi BiH. Navedeno istovremeno znači potpuniju afirmaciju jednog subregionalnog centra bazirane
po osnovu svojih značajnih prirodnih, kulturnih i privrednih potencijala.

Koncept urbanog uređenja predložen ovim Planom prati ove ambicije i determinira budude procese
ka ostvarivanju nevedenog cilja.

Polazna osnova koja je korištena za koncept Plana bila je postojeda prostorna organizacija i struktura
grada (Ažurirani sintezni prikaz postojedeg stanja urbanog uređenja) i usvojeni Nacrt Urbanističkog
plana grada Bihada 2010. – 2030. godina (''Sl. Glasnik opdine Bihad'' 03/10). Na osnovu izvršene
valorizacije stanja zadržan je koncept definisan usvojenim Nacrtom plana (''Sl. Glasnik opdine Bihad''
03/10) i planirano kontinuirano širenje grada sa zadržavanjem razmještaja osnovnih gradskih funkcija
uz djelimične izmjene kako u planskim postavkama infrastukture tako i namjena površina unutar
obuhvata Plana. Ove izmjene su motivirane novim smjernicama za izradu Plana, projektnom
dokumentacijom, dokumentacijom i Odlukama koje se utiču na koncept prostornog razvoja, novim
spoznajama o stanju u prostoru, te respektiranju ograničavajudih faktora zaštite prije svega rijeke
Une, Klokota (definisana granica vodnog dobrai).

Metodom eliminacije, odnosno respektiranja ograničavajudih faktora zaštite i geomorfoloških

osobina tla, takođe je zadržan i koncept baziran na zaključku da je najpovoljniji pravac širenja
stambenih zona na području Ceravaca i dalje ka Žegarskom polju, na prostoru Repušina i na prostoru
Gornje i Donje Prekounje. Stim da je Planom značajnije izmjenjen koncept predložen usvojenim
Nacrtom plana (''Sl. Glasnik opdine Bihad'' 03/10), a koji se odnosi na područje Gornjeg Prekounja8.
Naime, Planom se na ovom području površine privrednih kompleksa DI Šipad i Kombiteks planiraju
kao površine privredne namjene sa mogudnošdu korištenja i u druge namjene, trgovina,
ugostiteljstvo i stanovanje, a ne kao značajne površine isključivo kolektivnog stanovanja. Širenjem
centralnih gradskih zona urbane opreme na područja Gornje i Donje Prekounje te Repušine, Grad
dobija siluetu bududeg subregionalnog centra.

8
Nacrtom plana (''Sl. Glasnik opdine Bihad'' 03/10) bila je predviđena potpuna rekonstrukcija zona privrednih
kompleksa DI Šipad i Kombiteks, Polietilenka i prenamjena ovih zona u namjenu kolektivno stanovanje.
PRIJEDLOG 12
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

TABELA – BILANS PLANIRANIH POVRŠINA URBANISTIČKOG PLANA GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

INDIVID. KOLEKTIVNO MJEŠOVITO

ZONA JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA PRIVREDNA NAMJENA JAVNE ZELENE POVRŠINE OSTALE POVRŠINE
STAN. STANOVANJE STANOVANJE

POVRŠINE PREDVIĐENE ZA BUDUĆI RAZVOJ

ZELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA I OBJEKTI

SAOBRAĆAJNICE I INFRASTUKTURNI
JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA

POVRŠINE POSEBNE NAMJENE

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE
INDIVIDUALNO STANOVANJE

UGOSTITELJSTVO/ TURIZAM
KOLEKTIVNO STANOVANJE

JAVNE ZELENE POVRŠINE

MJEŠOVITO STANOVANJE
STAMBENO/POSLOVNO

POSLOVNO/STAMBENO

POV. INFRASTRUKTURE
VISOKO OBRAZOVANJE
POSLOVNO/STAMBENO

STAMBENO/POSLOVNO

VJERSKA I SAKRALNA

PRIVREDNA NAMJENA
CENTRALNI SADRŽAJI

SPORT I REKREACIJA

SPORT I REKREACIJA
SPOMENICI KULTURE

ZAŠTITNO ZELENILO

VODNE POVRŠINE
POVRŠINA ZONE

ZDRAVSTVENA

PREDŠKOLSKA

PROIZVODNA
SOCIJALNA

POSLOVNA

TRGOVINA
ŠKOLSKA

POJASEVI
KULTURA
UPRAVA

ŠUME
PARK
ZONA

A 532,44 197,89 22,54 36,92 9,98 10,05 59,76 0,92 2,70 9,38 1,84 1,99 9,50 1,97 4,79 5,69 0,61 23,23 6,40 22,00 8,18 0,00 14,33 11,30 5,24 4,09 20,10 1,82 0,00 0,48 5,55 14,44 22,39 0,00 20,15 55,86 0,00
B 207,92 25,31 0,00 3,24 2,11 0,00 57,25 4,01 0,00 0,54 0,00 0,06 0,30 0,00 2,96 0,00 0,61 2,10 0,00 0,03 61,95 0,00 3,22 1,72 0,00 0,28 2,60 0,32 0,00 5,07 0,00 0,00 0,00 0,00 8,03 24,22 2,10
C 161,77 14,08 0,00 8,47 0,00 0,00 20,52 0,51 0,00 0,00 1,49 0,00 2,52 0,00 2,86 0,00 0,61 0,17 13,35 0,00 2,83 0,00 4,89 1,63 12,43 0,00 20,64 11,80 0,30 0,64 0,00 0,00 0,00 0,00 20,24 14,98 0,00
D 192,92 87,26 0,00 0,00 0,00 0,00 1,25 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,25 0,00 0,61 0,71 0,00 0,00 0,46 0,00 12,63 0,00 4,99 0,92 9,95 0,00 2,46 0,00 0,00 21,42 17,14 0,00 12,13 19,67 0,00
E 429,66 214,70 0,00 0,19 0,00 0,00 7,12 0,00 5,10 0,00 0,00 0,22 0,00 0,00 0,00 0,00 0,61 5,80 0,00 0,00 8,01 49,56 0,00 0,00 0,00 2,93 0,00 4,96 0,00 0,58 17,68 44,61 0,00 0,00 0,00 51,81 0,08
F 765,16 228,56 0,00 0,00 0,00 0,00 12,37 1,85 8,28 0,00 0,00 0,00 3,91 0,00 0,38 0,00 0,61 1,81 0,00 0,00 44,03 5,92 10,78 1,10 6,11 0,00 21,63 30,22 2,63 9,37 66,27 29,80 205,34 0,00 16,45 41,30 0,00
G 673,1 126,62 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,63 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2,76 0,00 0,61 0,99 0,00 1,26 52,57 0,00 5,05 0,90 37,10 0,00 40,41 2,36 0,78 11,11 0,00 169,49 143,64 0,00 21,20 39,71 0,00
H 413,93 97,17 0,00 4,72 0,00 0,00 6,95 0,00 10,37 0,00 0,00 0,41 0,00 0,00 0,00 0,00 0,61 0,00 0,00 0,00 12,77 34,14 2,30 3,01 4,69 47,97 7,82 71,25 0,00 2,51 0,00 22,23 52,06 0,00 23,54 21,02 0,00
I 247,89 72,41 0,00 1,48 0,00 0,00 0,83 3,09 7,25 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,63 0,00 0,61 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,21 6,06 0,00 0,00 0,00 0,00 0,97 0,52 36,07 54,89 0,00 36,66 0,00 15,88 0,00
J 586,79 110,51 0,44 0,00 0,00 0,00 16,37 0,00 4,35 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,61 2,88 2,69 0,18 0,00 0,00 0,18 0,47 0,40 0,00 9,37 0,00 0,00 4,69 394,24 22,46 0,00 0,00 7,99 9,87 0,00
∑ 4.211,58 1.147,49 22,98 55,02 12,09 10,05 182,42 10,38 39,68 9,92 3,33 2,68 16,23 1,97 14,63 5,69 6,10 37,69 22,44 23,47 190,80 89,62 53,59 26,19 70,96 56,19 132,52 122,73 7,14 34,97 519,81 379,34 440,57 36,66 129,73 294,32 2,18

13
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

U ŽE URBANO PODRUČJE
Usvojenim Nacrtom Urbanističkog plana grada Bihada 2010. – 2030. godina (''Sl. Glasnik opdine
Bihad'' 03/10), definisana je granica užeg urbanog područja u površini od 643,93 ha. Proširenje užeg
urbanog područja, u odnosu na Urbanistički plan iz 2003. godine, izvršeno je u područjima Gornje i
Donje Prekounje (motivirano planiranom rekonstrukcijom i prenamjenom industrijske zone u zonu
kolektivnog stanovanja i centralnih gradskih sadržaja) te proširenjem zone naselja Repušine do rijeke
Kokot.
Međutim, na osnovu smjernica za izradu Plana, izvršena je djelimična korekcija granica užeg urbanog
područja pri čemu je značajna izmjena granica u području Gornjeg Prekounja. Naime, površine
privrednih kompleksa DI Šipad i Kombiteks d.d. se planiraju kao površine privredne namjene sa
mogudnošdu korištenja i u druge namjene, trgovina ugostiteljstvo i stanovanje, te su isključene iz
obuhvata užeg urbanog područja čija površina ovim Planom iznosi 585,11 ha.

Z ONE REKONSTRUKCIJE
Ovim planom određene su značajne zone rekonstrukcije u Gornjem Prekounju uklanjanjem i
dislokacijom željezničkih kapaciteta i postrojenja sa pratedim objektima i opremom ostvaruju se
preduslovi za formiranje bududeg “gradskog koridora” na potezu Željeznička stanica-obala rijeke Une.
Ovaj prostor rekonstruiše se u dominantno pješački koridor sa značajnim kapacitetima saobradaja u
mirovanju, poslovnim objektima u nizu i drugim sadržajima gradskog karaktera. U centralnom dijelu
ovog koridora formira se čvorište značajnih gradskih saobradajnica koje povezuju zone rekonstrukcije.
Navedenim sadržajima i ostvarivanjem pješačke komunikacije (mostovima na Uni) ostvaruje se
skladan i funkcionalan odnos sa postojedom centralnom gradskom zonom (historijskim jezgrom
Grada Bihada).

Mišljenjem Komisije za pregled investiciono tehničke dokumentacije JP Željeznice F BiH nije podržano
uklanjanje i dislokacija željezničkih kapaciteta bez jasno određenog rezervisanog zemljišta.

Planom se predlaže dislokaciju dijela ovih kapaciteta i postrojenja na parceli uz postojedu Željezničku
stanicu, dok bi se u slučaju nedostatka adekvatne površine moglo rezervisati zemljište unutar
planirane radne zone locirane u okruženju Pivare Bihad. Alternativa može biti rezervacija prostora u
Ripču koja bi se izvršila izradom i usvajanjem Prostornog plana Grada Bihad. U oba slučaja stvaraju se
krucijalni preduslovi za pravilan i skladan razvoj grada.

Zone rekonstrukcije možemo posmatrati kao zahvat planskog i postplanskog perioda ovisno o tempu
razvoja grada Bihada. Pošto su od vitalnog značaja za proces transformacije Bihada u grad
respektabilne fizionomije preferiramo da se značajan obim ovih zahvata dogodi u planskom periodu.

Takođe, planom su predviđene površine mješovitog stanovanja P=202,85ha koje su planirane

dominantno unutar užeg urbanog područja koje u suštini predstavljaju zone trasformacije u kojim je
planirano redefinisanje spratnosti i namjene objekta u ovim zonama, odnosno predviđena je
trasformacija iz zone sa niskim individalnim stambenim objektima u zonu sa visokim (višespratnim)
građevinama stambene i poslovne namjene u planskom periodu (20 godina). Pri čemu je ostavljena
mogudnost zadržavanja postojedih izgrađenih niskih građevina (pretežno postojedih individualnih
stambenih objekta) u planskom periodu.

14
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

Bitno je istadi da ova planska urbanistička intervencija u postojedoj izgrađenoj strukturi koja ne
podrazumjeva nužno i vremenski ograničeno uklanjanje postojedih objekta niske spratnosti i njihovu
smjenu objektima visoke spratnosti.

Planom se zadržava koncept definisan i u prethodnim Urbanističkim planovima Grada Bihada kojim je
predviđeno da su ulice dr. Irfana Ljubijankida i Jablanska predstavljaju, područja transformacije i
rekonstrukcije iz zone sa niskim objektima u zonu sa višespratnim objektima, pri čemu se
omougudava fleksibilan pristup u planiranju i gradnji u navedenim područjima tj. omogudava gradnja
različitih sadržaja.

G RAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE
S TAMBENE ZONE
I NDIVIDALNO STANOVANJE ( STAMBENO - POSLOVNA ZONA SA PRETEŽNO STAMBENOM NAMJENOM )
Postojede zone/površine individualnog stanovanja 2017. godine dominiraju u prostornoj organizaciji
urbanog podrudja grada Bihada sa ukupnom površinom u iznosu od 631,76 ha. Analizirajudi stanje
izgrađenosti unutar obuhvata plana u periodu od 2007. fo 2014. godine evidentan je rast površina
individualnog stanovanja od čak. 8,5 %. Navedeni rast, te smjernice iz Projektnog programa za izradu
Plana kojim se sugeriše preuzimanje planskih opredjeljenja iz usvojenog Nacrta plana (''Sl. Glasnik
opdine Bihad'' 03/10), su bili osnova za planiranje zona/površina individualnog stanovanja u iznosu od
1147,49 ha, što predstavlja više od četvrtine (27,25%) ukupne površine obuhvata Plana. Zone
individualnog stanovanja se pretžno planirane izvan užeg urbanog područja, te su najznačajnije
površine predviđene na područjima Kamenice, Bakšaiša, Kralja, Ribida, Malog i Velikog Luga, te
Pokoja.

M JEŠOVITO STANOVANJE ( STAMBENO / POSLOVNO I POSLOVNO / STAMBENO )

Zone/površine mješovitog stanovanja u 2017. godine iznose ukupno 159,87 ha, te su u prostornoj
organizaciji urbanog područja grada Bihada distibuirane pretežno unutar užeg urbanog područja u
neposrednoj blizini ili naslanjajudi se na sami gradski centar. Navedene zone su nastale spontano kroz
dugi niz godina, (a posebno u posljeratnom periodu) na način da su se u zonama individualnog
stanovanja u blizini centra zbog svoje atraktinosti pod lokacijskim i tržišno-komercijalnim pritiskom
pojavile i druge namjene prije svega poslovnog karaktera.

U prvoj fazi izrade ovog planskog dokumenta ove zone su lokacijski determinisane, te u narednim
fazama konceptualno definisane u planskom periodu u ukupnom iznosu od 202,85 ha što predstavlja
povedanje za cca 27% u odnosu na stanje iz 2017. godine.

Izuzetno je bitno istadi da ove zone predstvljaju ujedno i zone rekonstrukcije, jer u suštini
predstavljaju zone transformacije u kojim je planirano redefinisanje spratnosti i namjene objekata u
ovim zonama, odnosno predviđena je transformacija iz zone sa niskim individualnim stambenim
objektima u zonu sa visokim (višespratnim) građevinama stambene i poslovne namjene u planskom
periodu (20 godina).

PRIJEDLOG 15
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

Ova planska urbanistička intervencija u postojedoj izgrađenoj strukturi koja ne podrazumjeva nužno i
vremenski ograničeno uklanjanje postojedih objekta niske spratnosti i njihovu smjenu objektima
visoke spratnosti.

K OLEKTIVNO STANOVANJE ( STAMBENO / POSLOVNO I POSLOVNO / STAMBENO )

Zone kolektivnog stanovanja su u obuhvatu plana 2017. godine zastupljenje u iznosu od 35,48 ha, te
su pretežno distibuirane u blizini gradskog centra u mjesnim zajednicama Ozimice I i Centar.
Analizirajudi uporedne podatke 2007.-2017. godina, evidentrana je ekspanzija površina i zona
namjene u predmetnom periodu u procentualnom iznosu od čak 23 %. Imajudi u vidu gore navedeno
te smjernice iz Projektnog programa za izradu plana kojim se sugeriše preuzimanje planskih
opredjeljenja iz usvojenog Nacrta plana (''Sl. Glasnik opdine Bihad'' 03/10), smjernice Savjeta plana,
Planom su predviđene zone i površine sa namjenom kolektivnog stanovanja u iznosu od ukupno 90,1
ha.

Navedene površine (90,1ha) su u značajnoj mjeri smanjene ovim Planom u odnosu na usvojeni Nacrt
(126,63 ha), što je primarno posljedica promjene planskih opredjeljenja u području Gornjeg
Prekounja, jer se na ovom području površine privrednih kompleksa DI Šipad i Kombiteks d.d.
najvedim dijelom planiraju kao površine privredne namjene, a ne kao značajne površine kolektivnog
stanovanja (kao što je bilo predviđeno usvojenim Nacrtom Plana).

Međutim, Planom je zadržan koncept baziran na zaključku da je najpovoljniji pravac širenja

stambenih zona (primarno zona kolektivnog stanovanja) na području Ceravaca i dalje ka Žegarskom
polju, na prostoru Repušina, zatim na prostoru Donjeg Prekounja i samo djelimično Gornjeg
Prekounja. Ovaj zaključak je izveden iz metodom eliminacije, odnosno respektiranja ograničavajudih
faktora zaštite prije svega rijeke Une, Klokota (granica vodnog dobra), kvalitetnog poljoprivrednog
zemljišta, područja zaštidenog kulturno-historijskog naslijeđa, te bitnih geomorfoloških osobina tla.

Imajudi u vidu status Grada Bihada, kao primarnog kantonalnog centra sa svim funkcijama koje takav
centralitet podrazumjeva, te potrebu da se nakon valorizacije kroz prostorno-plansku komponentu
omogudi daljni razvoj Grada, planom je definisana i planski usmjerena gradnja objekata visokih
objekata spratnosti do P+15 spratova. Nakon izvršene analize i valorizacije prostora (blizina gradskog
centra, dostupnost postojedih i planiranih gradskih saobradajnica višeg nivoa i kapaciteta, dostupnost
i mogudnost dogradnje i izgradnje ostalih infrastrukturnih sistema, bitnih geomorfoloških osobina tla
i dr.) grafičkim dijelom plana definisane su zone potencijalne gradnje visokih objekata u ukupnoj
površini od 33,98 ha pretežno na lokalitetu Ceravaca i Žegarskog polja.

Z ONE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE

Zone javne i društvene namjene su podijeljenjene u podzone sa sljededim podnamjenama javne i
društvene infrastukture: generalna javna i društvena namjena, centralni sadržaji, uprava, socijalna,
zdravstvena, školska, visoko obrazovanje, kultura, vjerska i sakralna, sport i rekreacija, te spomenici
kulture. Zone javne i društvene namjene su u obuhvatu Plana 2017. godine zastupljenje u iznosu od
124,66 ha, te su pretežno distribuirane u blizini gradskog centra u mjesnim zajednicama Ozimice I,
Centar, Donje Prekounje i Luke. U planskom periodu su predviđene ukupne površine ove namjene u

PRIJEDLOG 16
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

iznosu od 183,3 ha, što predstavlja značajnije povedanje (47%)u odnosu na stanje iz 2017. godine. Od
značajnijih proširenja ove namjene koja su Planom predviđena izdvajamo slijededa:

 Proširene zone D4 (zdravstvo) za potrebe Kantonalne bolnice ‘’Dr. Irfan Ljubijankid’’,

 Planirane zone D6 i D7 (srednjeg i visokog obrazovanja) na području Repušina,
 Planiranje užeg gradskog jezgra u namjenu D1 - centralni sadržaji,
 Planiranje značajnih površine javne i društvene namjene na području Donjeg Prekounja,
prevashodno namjene D10 – sport i rekreacija (površine predviđene za gradnju nove
sportske dvorane i drugih sportsko-rekreacionih sadržaja),
 Proširenje gradskog mezarja-groblja Humci,
 Proširenje zone D11 (spomenici kulture) “Historijski i memorijalni pejzaž Garavice, Grad
Bihad”9, i dr.

Z ONE PRIVREDNE NAMJENE

Zone privredne namjene su podijeljene u slijedede podgrupe: generalna privredna namjena,
industrijsko-proizvodna, poslovna, trgovina i ugostiteljstvo. Planom su predviđene zone privredne
namjene u ukupnom iznosu od 431,16 ha, što predstavlja značajno povedanje od 254,25 ha ili 143% u
odnosu na stanje iz 2017. godine (176,91 ha).

Gore navedeno planirano povedanje površina ove namjene, naravno, nije rezultat normativnog
planerskog pristupa pri dimenzioniranju površina/zona ovih namjena10 koji je svojstven i primjenjuje
se u stabilnim i visoko razvijenim ekonomijama država Europske unije. Ovakav koncept razvoja
privrede u obuhvatu plana ima za cilj da omogudi povoljno poslovno okruženje, unaprijedi proces
privlačenja i realizacije novih investicija, te da planska rješenja ne predstavljaju kočnicu dinamičnijem
rastu privrede grada Bihada. Stoga se planiranjem velikog broja lokaliteta disperzno raspoređenih u
blizini glavnih saobradajnih tokova otvara široka lepeza potencijalnih lokacija za gradnju sadržaja
privredne namjene i stvaraju pretpostavke za lakšu realizaciju potencijalnih investicija. Naravno, svi
lokaliteti i zone u planskom periodu nede biti iskorišteni kao privredna namjena, te de se u
međuvremenu koristiti primarno kao poljoprivredno zemljište do privođenja zemljišta konačnoj
namjeni ili eventualnoj promjeni namjene po isteku ovog planskog dokumenta. Takođe, do
privođenja konačnoj namjeni ovih zona, ove površine de imati tretman kao i rezervisane površine za
bududi razvoj, što praktično znači da se na ove površine mogu koristiti primarno kao poljoprivredno
zemljište, te izuzetno za privremeno i povremeno korištenje u slijedede svrhe: sport i rekracija,
turizam, sajamski prostor, igralište i sl.

Najznačajniji dio planiranih zona/lokaliteta privredne namjene je koncentrisan duž planiranih

loginudinalnih osovina razvoja:

 uz planiranu gradsku obilaznicu (M-5) pravcem istok- zapad u području od Malog Luga do
Kamenice, naslonjen na postojede privredne kapacitete u Gonjem Prekounju i Kamenici,

9
Odluka o izmjenama i dopunama odluke o proglašenju kulturnog pejzaža-Spomen-park žrtava fašističkog
terora Garavice, opdina Bihad, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH",broj 6/19)
10
Potrebne površine privredne namjene po novozaposlenom radniku iznose od 150-180m²
PRIJEDLOG 17
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

 uz postojedu magistralnu cestu M.14, pravcem sjever-jug, na niz lokaliteta od područja

Ribida, Ružice, Malog Luga i Pokoja naslanjajudi se na postojede privredne kapacitete,
postojedu mahgistralnu cestu i u neposrednoj blizini željezničke pruge.

U cilju daljnjeg razvoja turizma kao privredne grane i prepoznavanje Grada Bihada kao značajne
turističke destinacije planom su u sklopu privredne namjene predviđene značajne površine u iznosu
od 70,96 ha (P4 ugostiteljstvo i turizam). Ove ovršine su diperzno raspoređene u obuhvatu plana pri
čemu su najznačajniji kapaciteti planirani na lokalitetima, Donje Prekounje–Pritoka, Pokojska Glavica,
Komarac, potez Kamenica-Jankovački potok i dr.

Z ONE ZELENIH POVRŠINA

Planom su u obuhvatu predviđene značajne zelene površine u iznosu od 318,58 ha, navedena
površina nije ukupna površina zelenih površina uzimajudi u obzir činjenicu da se zelene površine
nalaze u svim ostalim namjenama u značajnom iznosu.

Značajne sportsko-rekreativne zone i površine planirane su na područjima Ljuljevite Bare

(potencijalno golf igralište, sportski sadržaji, trim staze u kombinaciji sa parkovskim površinama),
Pokojska Glavica (hipodrom, sportski tereni, parkovske površine), Hrastik(adrenalinski sportovi).

Vegetacija obala, kao njihov nerazdvojni dio predstavlja neprocjenjiv prirodni resurs i karaterističan
ambijentalni reper Bihada, stvarajudi mnogobrojne vrijedne vizure i mikroambijente. Izlazak grada na
obale i uključivanje ovog prirodnog resursa u urbani sistem i sistem gradskog zelenila, predviđeno je
da bude jedan od prioriteta urbanog razvoja u narednom periodu. Stoga je najznačajnija zelena
površina u iznosu od cca 120,00 ha planirana cjelim priobalnim pojasom rijeka Une i Klokot i
definisana je kao javna zelena površina park. U ovom pojasu predviđena gradnja šetnica, trim i
biciklističkih staza, vidikovaca, platformi za meditaciju, postavljanje mobilijara i drugih javnih i
društvenih sadržaja u svrhu odmora i rekreacije. Međutim, bitno je naglasiti da planirana izgradnja
ovih sadržaja mora biti pažljivo realizirana uz poštivanje, osim zakonskih propisa i standarda, i
prirodnih uslova (geološke, hidrološke, pedološke, fitocenološke), ali i stvorenih uslova kao što je
graditeljsko naslijeđe, takođe uzimajudu u obzir i navike ljudi, postojedi milje i druge sociološke
komponente koje karakterišu Grad Bihad.

Z ONE I POVRŠINE KOMUNALNE I SOBRADAJNE INFRASTRUKTURE

Planom su predviđene povšine za potrebe komunalne infrastrukture u iznosu od 34,9 ha i
saobradajne infrastrukture (sa zaštitnim pojasevima i parking površinama) u iznosu od 294,32 ha. U
planom predviđenim površinama (pojasevima) saobradajne infrastrukture je predviđena i gradnja
druge neophodne infrastrukture. Značajnije površine za objekte komunalne i energetske
infrastrukture predstavljaju površine za izgradnju disperzno lociranih vedih parkinga, te izgradnju
primopredajne mjerno regulacione stanice gasnog sistema (sa zonom zaštite) u Kamenici. Unutar
urbanog područja postojeda groblja, prema namjeni površina, se ne proširuju izuzev centralnog
gradskog mezarja-groblja Humci. Nakon popune ovih mezarja-grobalja planom je predviđeno da se
ista konzerviraju.

PRIJEDLOG 18
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

2.3. POLJOPRIVREDNO I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

P OLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE
Zahvata 440,57 ha ili 10,50% od ukupne površine u obuhvatu Plana. Zemljište ove zone predstavlja
najvrijednija područja grada (opdine). U njoj su zastupljene II, III kategorija i podkategorije IVa i IVb.
Na ovim područjima je moguda intenzivna poljoprivredna proizvodnja i na dijelu ove zone ona se kao
takva i koristi (ratarske kulture). To su uglavnom ravni (II, III i IVa) i blago nagnuti (IVb) tereni na
nadmorskoj visini od 213-220 m. Ovu agrozonu je neophodno zaštititi od korištenja u
nepoljoprivredne svrhe, kao i od plavljenja, te intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju
agromeliorativnim i hidromeliorativnim mjerama. Važno je istadi da se značajane površine planirane
za bududi razvoj (379,74 ha), privredni razvoj (254,25 ha), te takođe značajne planirane površine
ostalih namjena, u planskom periodu nede u potpunosti biti iskorištene, što praktično znači da se do
privođenja konačnoj namjeni ove površine mogu koristiti primarno kao poljoprivredno zemljište.

Š UMSKO ZEMLJIŠTE
Šumska zemljišta u planskom periodu zahvataju površinu od 519,81 ha ili 12,34% ukupne teritorije
urbanog područja. Na području ove zone zastupljene su listopadne šume (bukve, hrasta kitnjaka,
hrasta lužnjaka, graba te higrofilna vegetacija uz riječne tokove vrbe, crne johe, topole i sl.). Šume u
obuhvatu Urbanističkog plana su u cijelosti u funkciji zaštitnih šuma. Naročito značajna uloga šuma
na ovom prostoru je zaštitna u smislu stabilizacije obala vodotokova i sprečavanja erozionih procesa,
tj. formiranja gradske parkovske površine uz rijeku Unu. Istu ulogu ima i u formirenju drugih
parkovskih površina te sportsko-rekreativnih zona. Svakako najznačajnija površina šumskog zemljišta
u obuhvatu plana ostaje na lokalitetu Debeljača.

2.4. VODNE POVRŠINE

Vodne površine unutar urbanog područja grada Bihada čine površine vodotokova rijeke Une i njene
pritoke Klokot. Korištenje ovih površina zahtjeva posebno delikatan planerski pristup imajudi u vidu
izuzetnu “ekološku osjetljivost“ rijeke Une. Generalno se može redi da je korištenje ovih vodnih
površina dozvoljeno u izuzetnim situacijama. Uočena je, kroz aktuelnu izradu prostorno planske-
dokumentacije (detaljni planovi), tendencija korištenja vodnih površina za izgradnju objekata
turističko-ugostiteljskog karaktera, gdje se primjenjuje model karakterističan za jezerske i ravničarske
vode ne tako “ekološko osjetljive“. Takođe, uočena je tendencija ka postavljanju privremenih
plutajudih objekata što je ovm planom nije dozvoljeno u užem urbanom području. Postavljanje istih
(isključivo otvorenih terasa) omogudava se izvan užeg urbanog područja uz temeljitu analizu i
primjenu visokih ekoloških, tehničkih i vizuelno-estetskih standarda. Postavljanje plutajudih objekata
mora biti prethodno detaljno analizirano i odobreno od strane multidisciplinarnog tima stručnih
osoba, jer rijeke Una i Klokot predstavljaju neprocjenjiv prirodni resurs i karaterističan ambijentalni
reper Bihada, stvarajudi mnogobrojne unikatne visokovrijedne vizure i mikroambijente.

Značajne površine uz ova dva riječna toka (Una i Klokot) periodično se plave za visokih vodostaja.
Izgradnjom nasipa i odvodnih kanala postignuti su određeni efekti koji u mnogome ovise o
mogudnosti održavanja ovog sistema. Značajnije efekte je mogude očekivati tek ozbiljnim pristupom

PRIJEDLOG 19
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

riješavanju vodoprivredne problematike u slivu rijeke Une. Izgradnjom uzvodnih vodnih akumulacija,
višenamjenskog karaktera, postigli bi se ciljni efekti na poboljšanju vodnog režima rijeke Une i
značajni efekti u zaštiti od plavljenja. Izgradnjom ovih akumulacija, prema najnovijim analizama,
moguda je isključivo na rijeci Unac uzvodno od Drvara. Zbog izrazito neravnomjernog vodnog režima
ove pritoke rijeke Une, izgradnjom vodnih akumulacija na gornjem toku rijeke Unac postigli bi se
značajni efekti na anuliranju poplavnog vala rijeke Une te smanjenju rizika od periodičnog plavljenja
obalnog područja unutar grada Bihada. Zbog neizvjesnosti realizacije projekta ove vrste (metoda tkz.
aktivne zaštite), potrebno je iznadi alternativna rješenja koja podrazumijevaju primjenu tkz. pasivne
zaštite od voda.

2.5. ZAŠTIDENA PODRUČJA

Z AŠTIDENA PODRUČJA PRIRODNOG NASLJEĐA
U sklopu zaštite i očuvanja rijeke Une i u ranijoj razvojno planskoj dokumentaciji (PP R BiH, PP Unsko-
sanskog kantona, Inicijativa za uvrštavanje rijeke Une u „Spisak svjetske baštine“) područje Bihada je
tretirano kao područje značajnih krajobraznih vrijednosti.

Zadržavanjem ovakovog pristupa i u Urbanističkom planu i uvođenjem različitih nivoa zaštite (riječno
korito, pojedini segmenti obale sa svojim specifičnostima) stvorili bi se preduslovi za trajnu zaštitu i
zadržala visoka kategorija kvaliteta vode, a time i hidroekosistema u punoj biološkoj raznolikosti, a
takođe bi se istakle pejzažne vrijednosti i omogudio bi se održivi razvoj područja i intenziviranje
turističkih i rekreativnih djelatnosti.

Vegetacija obala, kao njihov nerazdvojni dio predstavlja neprocjenjiv prirodni resurs i karaterističan
ambijentalni reper Bihada, stvarajudi mnogobrojne vrijedne vizure i mikroambijente. Izlazak grada na
obale i uključivanje ovog prirodnog resursa u urbani sistem i sistem gradskog zelenila, treba da bude
jedan od prioriteta urbanog razvoja u narednom periodu. Vegetacija obala se u svim funkcijama
vodotoka pojavljuje kao njihov nerazdvojni dio i treba da bude artikulisan i dovoljno definiran
segment gradskog i vangaradskog zelenila. Vegetacija riječnih obala predstavlja posebnu
dragocijenost i čar gradskog prostora. Stoga njihovo uređenje predstavlja nasušnu potrebu. Ovaj
pristup podrazumijeva poštivanje prije svega prirodnih uslova (geološke, hidrološke, pedološke,
fitocenološke), ali i stvorene uslove, prije svega graditeljsko naslijeđe, a uzimajudu u obzir i navike
ljudi, postojedi milje i druge sociološke komponente.

Parkovske površine pojavljuju se u centralnoj gradskoj zoni i predstavljaju dio centralnog gradskog
tkiva. Kao takve, one su predmet zaštite i posebnog tretmana, i nije dozvoljena nikakva promjena
namjene.

Planom predviđena zelena površina u iznosu od cca 120,00 ha je planirana cjelim priobalnim pojasom
rijeka Une i Klokot i definisana je kao javna zelena površina park. U ovom pojasu predviđena gradnja
šetnica, trim i biciklističkih staza, vidikovaca, platformi za meditaciju, postavljanje mobilijara i drugih
javnih sadržaja u svrhu odmora i rekreacije.

PRIJEDLOG 20
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

Z AŠTIDENO KULTURNO - HISTORIJSKO NASLJEĐE

N ACIONALNI SPOMENICI
Dobra kulturno-historijskog nasljeđa za koje postoji Odluka o proglašenju dobra nacionalnim
spomenikom BiH unutar obuvata u obuhvatu urbanog područja sa datumom 25.09.2017. na
predstavlja 18 nacionalnih spomenika. Za sve nacionalne spomenike se primjenjuju mjere zaštite
Olukama o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom i mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi
odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Opdeg okvirnog
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02 i 6/04). U
skadu sa Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o proglašenju kulturnog pejzaža - Spomen-park
žrtava fašističkog terora Garavice, opdina Bihad, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", broj 6/19 ), u zaštitom pojasu je mogude zadržati zatečene objekte, s tim što
se preporučuje izrada studije izvodljivosti izmještanja objekata koji mogu ugroziti nacionalni
spomenik.

P RIVREMENA LISTA NACIONALNIH SPOMENIKA

Uvidom u zvaničnu evidenciju na ažuriranoj listi Peticija za proglašenje nacionalnim spomenikom
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika nalazise 11 dobara kulturno-historijskog naslijeđa, na
listi peticija nalazi se vedi broj dobara koja su vede proglašena Nacionalnim spomenikom.

O STALA DOBRA KULTURNOG NASLIJEĐA

U obuhvatu urbanog područja grada Bihad nalazi se vedi broj dobara kulturno-historijskog naslijeđa
koji nisu na listama za nacionalne spomenike, privremenoj listi nacionalnih spomenika ili na listi
peticija za nacionalne spomenike, a predstavljaju vrijedna dobra kulturno-historijskog naslijeđa.
Valorizaciju svih registrovanih dobara kulturno-historijskog nasljeđa koja nisu na popisu Komisije za
zaštitu nacionalnih spomenika obavlja nadležna institucija, u ovom slučaju to je: JU Zavod za zaštitu
kulturnog nasljeđa Bihad, koji ujedno propisuje i mjere zaštite.

2.6. POVRŠINE POSEBNE NAMJENE

Analizom postojedeg stanja površina posebne namjene koje u obuhvatu Plana iznose 37,63ha, a koje
su disperzno razmiještena na 3 lokaliteta, jedan u MZ Ribid površine 3,55ha i dva lokaliteta u MZ Luke
površina 28,03ha i 9,23ha. Od strane Ministarstva odbrane BiH Kasarna ''Adil Bešid'' je proglašena
perspektivnom vojnom lokacijom (MZ Luke) čija površina na dva lokaliteta iznosi 36,66 ha, dok je za
lokalitet u MZ Ribid Planom predviđena prenamjena u rezervat privredne namjene (postplanski
period).

Stoga, su u planskom periodu Planom definisane površine posebne namjene u ukupnom iznosu od
36,66 ha (Kasarna ''Adil Bešid''), što predstavlja značajnu razliku u odnosu na usvojeni Nacrt Plana11

11
Nacrt Urbanističkog plana grada Bihada 2010. – 2030. godina (''Sl. Glasnik opdine Bihad'' 03/10).
PRIJEDLOG 21
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

kojim je bilo predviđeno da se ovaj lokalitet koristi u svrhu javne i društvene namjene -visoko
obrazovanje.

U neposrednoj blizini urbanog područja Grada Bihad nalazi se i Aerodrom “Željava”. Ovo područje
karakteristično po tome što se dio aerodroma nalazi na teritoriji Repubilke Hrvatske, a dio na
tertiorije Federacije Bosne i Hercegovine/Države Bosne i Hercegovine. Ovo područje površine 583,06
ha je Prostornim planom FBIH 2008.-2028. godine određeno kao područje od značaja za FBiH, jer se
tretira kao područje međudržavnog usaglašavnja korištenja prostora.

2.7. POVRŠINE PLANIRANE ZA BUDUDI RAZVOJ GRADA

Značajnija izgradnja u planskom periodu predviđa se na područjima Repušine, Ceravci i Donje

Prekounje, za koje se rade ili de se u dogledno vrijeme raditi detaljni planski dokumenti. Ovaj proces
pratide i manji zahvati interpolacije u nedovoljno izgrađenim zonama. Motivi leže u relativno manjim
troškovima uređenja građevinskog zemljišta, naročito u segmentu izgradnje primarne saobradajne,
komunalne i energetske infrastrukture. Proces interpolacije mora imati „mjeru“ da ne bi došlo do
prevazilaženja limitiranih kapaciteta pomenute postojede infrastrukture. Ovaj problem posebno se
odnosi na kapacitet postojede gradske saobradajne mreže.

Zone bududeg razvoja grada u postplanskom periodu su određene na osnovu valorizacije postojedih
trendova razvoja grada, postojede izgrađenosti, pogodnosti terena, mogudnosti ekonomski
opravdane pripreme i uređenja građevinskog zemljišta i tome slično. Najznačajnija zona bududeg
razvoja kolektivnog stanovanja planirana je na Žegarskom polju i djelu Vedrog polja. To je logičan
nastavak postojedeg razvojnog pravca naselja Ceravci, čime bi se zaokružio koncentričan areal grada
oslonjen na logičnu optimalno postavljenu matricu gradske saobradajne mreže. Ovu pogodnost prate
i optimalni morfološki uslovi terena značajni za rješavanje komunalne infrastrukture (naročito
odvodnje fekalnih i oborinskih voda).

Rezervati individualnog stanovanja su određeni u naselju Sokolac i području Kralja, te na potezu

Kamenica- Zlopoljac- Jankovački potok (lijeva obala Une). Kvalitet ovih prostornih cjelina je takav da
zavrjeđuje detaljan planski pristup.

Značajna pažnja posvedena je i rezervaciji adekvatnog prostora za privredne zone zone čija bi se
realizacija odvijala u postplanskom periodu. Lociranje rezervisanih površina za razvoj privrede u
postplanskom periodu (20. +godina) je primarno bazirano na planiranim konceptom saobradaja,
stoga su ove površine locirane na područjima Barana i Orljana.

Važno je istadi da za ove značajne planirane površine za bududi razvoj koje iznose preko 9% ukupnog
obuhvata plana, do privođenja zemljišta konačnoj namjeni, važi režim zabrane građenja, te de se ovo
zemljište koristiti u suštini kao poljoprivredno zemljište.

PRIJEDLOG 22
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

2.8. STANOVANJE
P LANIRANA STAMBENA IZGRADNJA

U planskom periodu za funciju stanovanja u obuhvatu Plana planirano je ukupno 1440,32ha, što
predstavlja 34,20% ukupne površine obuhvata Plana.

I NDIVIDUALNO STANOVANJE
U strukturi površina/zona za stanovanje u obuhvatu Plana dominantno je učešde planiranih
zona/površina individualnog stanovanja iznosi 1147,49 ha ili 79,66%. Zone individualnog stanovanja
se pretžno planirane izvan užeg urbanog područja, te su najznačajnije površine predviđene na
područjima, Bakšaiša, Kralja, Ribida, Malog i Mrkonjid Luga i Pokoja. Planom predviđena sparatnost
objekata u ovim zonama iznosi Pod+P+2+Pt, osim ako detaljnim planskim dokumentima nije
drugačije definisano.

M JEŠOVITO STANOVANJE
U strukturi površina/zona za stanovanje u obuhvatu Plana učešde planiranih zona/površina
mješovitog stanovanja iznosi 202,85 ha ili 14,08%. Zone mješovitog stanovanja su planirane pretežno
unutar užeg urbanog područja u neposrednoj bilizini ili naslanjajudi se na sami gradski centar i
predstavljaju u suštini zone rekonstrukcije i trasformacije u kojim je planirano redefinisanje
spratnosti i namjene objekta u ovim zonama, odnosno predviđena je trasformacija iz zone sa niskim
individalnim stambenim objektima u zonu sa visokim (višespratnim) građevinama stambene i
poslovne namjene u planskom periodu (20 godina). Planom predviđena sparatnost objekata u ovim
zonama iznosi Pod+P+3+Pt.

K OLEKTIVNO STANOVANJE
U strukturi površina/zona za stanovanje u obuhvatu Plana učešde planiranih zona/površina
kolektivnog stanovanja stanovanja iznosi 90,09 ha ili 6,25 % i disperzno su raspoređene pretežno
unutar užeg urbanog područja. Značajnije planirane zone kolektivnog stanovanja u obuhvatu plana su
područje Ceravaca, Žegarskog polja, Repušina, Donjeg Prekounja i djelimično Gornjeg Prekounja. Ovi
lokaliteti su određeni nakon analize i metodom eliminacije, odnosno respektiranja ograničavajudih
faktora. Planom predviđena sparatnost objekata u ovim zonama iznosi od Pod+P+3+Pt/Pe dok u
užem urbanom području može biti i Pod+P+6+Pt/Pe. Planom su definisane zone potencijalne gradnje
visokih objekata (do spratnosti Pod+P+15) u ukupnoj površini od 33,98 ha pretežno na lokalitetu
Ceravaca i Žegarskog polja.

PRIJEDLOG 23
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

2.9. SAOBRADAJ I TELEKOMUNIKACIJE

G EOPROMETNE ODREDNICE
Strateškim planom razvoja Opdine (sada Grada) Bihad definisana je vizija bazirana na prethodnoj
analizi postojede situacije, razvojnih potencijala i resursa. Gore navedeno podruzumjeva usklađivanje
saobradajnog rješenja sa projektom izmještanja trasa magistralnih cesta M‐5 i M‐14 te planiranom
trasom koridora brze ceste sjeverozapad‐jugoistok, odnosno nastavka koridora Trede razvojne ose
koja ide od Novog Mjesta preko Krapine do Slunja ka Velikoj Kladuši i dalje prema Srednjoj Bosni.

Sveobuhvatna analiza mogudih cestovnih pravaca definisana ovim strateškim opredjeljenjima može
se bazirati na sljededim postavkama koje imaju vrlo značajne implikacije u procesu kreiranja
saobradajnog koncepta Urbanističkog plana Grada Bihada:

 Izmještanje magistralnog cestovnog prometa iz kanjona rijeke Une između Bihada i

Bosanske Krupe, definisanjem trase magistralnog pravca M‐14 na potezu Bihad‐Bosanska
Krupa desnim platoom rijeke Une,
 Definisanje trase nove ceste Bužim ‐ Cazin ‐ Bihad kojom se uvezuju opdinski centri s lijevog
platoa rijeke Une sa Kantonalnim centrom,
 Definisanje trase brze ceste koridorom Velika Kladuša – Cazin – Bihad – Bosanski Petrovac –
Ključ.

Zbog definisanih strateških opredjeljenja razvoja cestovne mreže Republike Hrvatske cestovni pravac
Bihad – Izačid treba tretirati kao značajniji magistralni pravac do realizacije brze ceste Velika Kladuša –
Bihad(odnosno Izačid).

K ONCEPT RAZVOJA CESTOVNE MREŽE

Uvažavajudi sve mogudnosti i alternativna rješenja cestovnog povezivanja usložnjava se planerski
pristup kreiranja prostorne organizacije grada Bihada. Zbog strategije faznog razvoja cestovne mreže
na području Unsko-sanskog kantona, tj. zahtjeva za faznom izgradnjom planiranih magistralnih cesta
(2 kolovozne trake-faza I) i naknadnim modernizovanjem do nivoa brze ceste (izgradnjom dodatne 2
trake - faza II), Planom je definisan koncept razvoja saobradaja baziran na konceptu faznog razvoja
cestovne mreže, s tim da je grafičkim prilozima plana prikazana konačna faza ( faza II) projekcije
razvoja cestovne mreže.

P RVA FAZA ( FAZA I) RAZVOJA CESTOVNE MREŽE

Ovim planom su prije svega prihvadena projektna rješenja izmještanja trase magistralne ceste M-5
Pritoka-Bihad-Izačid i magistralne ceste M-14 (Bihad-Bos. Krupa) prema postojedoj projektnoj
dokumentaciji12. U cilju omogudavanja realizacje navedenih projektnih rješenja rezervisan je prostor
(koridor) unutar urbanog područja grada Bihada za realizaciju ovih projekata, te je usklađena mreža
postojedih i planiranih gradskih cesta sa konekcijom na ove magistralne ceste.

12
JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo
PRIJEDLOG 24
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

Najznačajniji pravac M5 Izačid – Bihad predviđen je da se izmjesti u cijeloj dužini prolaza kroz
gradsko područje, odnosno obuhvat plana.

Projekcijom razvoja cesta je predviđeno da se dijelovi postojedih cesta M5 i M 14 (Donje i Gornje

Prekounje) prekategorišu u regionalnu cestu. Na dijelu njihovog sadašnjeg spoja predviđeno je
izmještanje trase pored “poliklinike” novom cestom ‘’tzv. Devijacija M-5’’. Gore opisana Prva faza (I)
razvoja cestovne mreže je u potpunosti grafički analizirana i usaglašena sa od strane Nosioca
pripreme, Nosioca izrade i nadležnog upravitelja (JP CESTE Federacije BiH), međutim kako predstavlja
prelazno rješenje (I fazu) razvoja cestovne mreže, nije grafički prikazana u planu. Dakle, za gore
opisanu I Fazu magistralne ceste (prema projektnoj dokumentaciji JP CESTE Federacije BiH d.o.o.)
definisan je koridor za izgradnju u širini od 58,00m unutar urbanog područja Grada Bihada čime je
omogudena realizacija izgradnje magistralne ceste. Planom se dopuštaju manje izmjene projektne
dokumentacije magistralne ceste (isključivo unutar navedenog koridora) uz zadržavanje
konceptualnih postavki povezivanja magistrale ceste sa ostalim gradskim cestama.

D RUGA FAZA ( FAZA II) RAZVOJA CESTOVNE MREŽE

Drugu fazu (faza II) razvoja cestovne mreže unutar urbanog područja Grada Bihad karkakteriše
nužnost usklađenosti cestovne mreže Urbanističkog plana Grada Bihada sa planskim rješenjem
Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 20 godina i dokumentom Transportna
strategija Federacije BiH za period 2016-2030. godina („Sl. novine Federacije BiH“, broj 22/17).
Shodno navedenom drugu fazu (faza II) razvoja cestovne mreže unutar urbanog područja Grada Bihad
karakteriše planirana izgradnja Glavne gradske ceste13 - brze ceste (4 trake) u definisanom koridoru
58,00m koja predstavlja nadogradnju planirane magistralne ceste (faza I). Za razliku od magistralne
ceste (faza I) koja je povezana sa drugima cestama sa raskrsnicama nivou, u fazi II brza cesta
ostvaruje veze sa cestama nižeg ranga isključivo putem četiri (4) rakrsnice van nivoa sa rampama:

 Prva rakrsnica van nivoa na lokalitetu Orljani povezuje Glavnu gradsku cestu - brzu cestu sa
cestom M11 i vezom prema Užljebidu,
 Druga rakrsnica van nivoa na lokalitetu Mali Lug povezuje brzu cestu sa planiranim
izmještanjem M 14 sa vezom prema Bosanskoj Krupi,
 Treda raskrsnica van nivoa na lokalitetu “Bira-Čavkunovid” povezuje brzu cestu sa gradskim
cestama koje povezuju sjeverni i južni dio urbanog područja (Repušine i Mrkonjida Lug) kao i
planiranu regionalnu cestu (Jablanska ulica), i
 Četvrta raskrsnica van nivoa na lokalitetu Vrkašid koja predstavlja interregionalno čvorište,
spoj brze ceste Ključ –Izačid sa planiranim krakom brze ceste prema Velikoj Kladuši.Takođe,
u ovom čvorštu se ostvaruje veza brze ceste sa postojedom magistralnom cestom M- 5
putem planirane ceste kroz privrednu zonu Kamenica.

Osim trase brze ceste Ključ –Izačid u obuhvatu Urbanističkog plana je predviđena i trasa kraka brze
ceste prema Velikoj Kladuši (Cazinu). Kao što je ved rečeno veza ova dva kraka se ostvaruje u

13
Definicija usklađena sa Zakonom o cestama Federacije BiH ("Službene novine FBiH", br. 12/2010, 16/2010 -
ispr. i 66/2013)
PRIJEDLOG 25
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

interregionalnom čvorištu Vrkašid. Bitno je istadi da za planiranu trasu kraka prema Cazinu i Velikoj
Kladuši nije urađena projektna dokumentacija te su nepoznati svi elementi rješenja trase na potezu
Jankovački potok –Vrsta. Iz navedenog razloga planom se ostavlja mogudnost (daju se ovlasti Službi)
promjene trase kraka ove brze ceste (prema projektnoj dokumentaciji isključivo na dionici poslije
prvog kilometara od interregionalnog čvorišta Vrkašid u pravcu Cazina i Velike Kladuše.

K ATEGORIZACIJA
Ovakvim rješenjem, gdje se magistralne (alternativno brze ceste) i regionalne ceste vode izvan užeg
urbanog područja, a postojede saobradajnice pretvaraju u ulice u funkciji grada koje se povezuju sa
izmještenim cestama višeg ranga prestavlja kvalitetno rješenje sa aspekta razdvajanja tranzitnog i
lokalnog saobradaja. Saobradajni koncept dat ovim Planom koji je prezentiran na grafičkom prilogu
Projekcija urbanog uređenja–Saobradajna infrastruktura usaglašen sa nizom Strategija, Studija,
Planskih dokumenta višeg reda te projektnim rješenjima (Izgradnja novih trasa, obilaznica,
izmještanja trasa, prekategorizacija postojedih trasa) brzih, magistralnih i regionalnih cesta
predstavlja plansko rješenje koje de se sukcesivno u dužem vremenskom periodu realizirati. Što
praktično znači da do konačne realizacije navedenog planskog rješenja (do konačne izgradnje cesta, a
naračito izmještanja magistralnih pravaca čime de se stedi uslovi i za prekategorizaciju postojedih
magistralnih cesta u niže kategorije) svi zaštitni pojasevi, uslovi i ingerencije nad pojedinim trasama
cesta se zadržavaju prema trenutnoj kategorizaciji i ingerenciji, validni su i primjenjuju se do konačne
realizacije navedenog planskog rješenja.

K ONCEPT RAZVOJA GRADSKE ULIČNE MREŽE

U prvoj fazi (Faza I) Planiranim kružnim raskrižjima u Malom Lugu i Bakšaičkom polju povezuju se
trase M‐14 i M‐5, te ostvaruje veza sjevernog i južnog dijela grada sa M‐5 (alternativno brzom
cestom). Relativno povoljan položaj novih kružnih tokova omogudava presjecišta gradskih cesta nižeg
ranga sa M‐5 (alternativno gradske ceste sa 4 trake-brze ceste), te ostvaruje kvalitetna međusobna
veza sjevernog i južnog dijela grada. Koncept razvoja gradske ulične mreže temelji se na sljededim
postavkama:

a) Vanjski saobradajni prsten grada Bihada tvorile bi trasa izmještene M-14 i M-5 ceste (faza II
brza cesta) i planirana gradska cesta I nivoa distributivnog karaktera.
Formiranje ovog prstena u cijelosti očekuje se u postplanskom periodu nakon aktiviranja gradnje u
Žegarskom polju. Kapitalni objekat na ovoj trasi je tunel „Debeljača“ dužine 300 m čija se izgradnja
može opravdati planiranom gradnjom u Žegarskom polju i Lukama.

b) Redukciju vanjskog saobradajnog prstena formira

Za uspostavljanje ove redukcije vanjskog saobradajnog prstena neophodno je ukloniti nekoliko
individualnih objekata.
Mrežom sabirnih gradskih cesta I, II i III nivoa uvezuju se pojedini djelovi grada na definisane
saobradajne prstene. Izgradnja novih lokalnih saobradajnica nižeg ranga de definisati kroz izradu
detaljne planske dokumentacije, a postojede saobradajnice nižeg ranga se zadržavaju ukoliko nisu u
suprotnosti sa planskim elementima i ukoliko su obuhvadene su Odlukom o nazivima ulica, trgova i
mostova na području Grada Bihad.

PRIJEDLOG 26
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

S AOBRADAJ U MIROVANJU I PJEŠAČKI SAOBRADAJ

Rješavanje problema saobradaja u mirovanju odvija se u dva pravca. Prvi pravac rješavanja sastoji se
u propisivanju uslova nove izgradnje u još ne izgrađenim gradskim područjima, principom “objekat sa
pratedim odgovrajudim parkingom unutar jedne parcele“. Drugi je iznalaženje pogodnih lokacija za
uređenje parking prostora u centralnom dijelu grada. Ove lokacije su povezane planiranim prvim
saobradajnim prstenom. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti sadržajima saobradaja u mirovanju pri
izradi detaljnog plana zone rekonstrukcija u Gornjem Prekounju na području izmještanja željezničke
pratede infrastrukture. Izmješanjem ove infrastrukture dobio bi se širok longitudinalan gradski
koridor od željezničke stanice do rijeke Une. Kontakt sa historijskim jezgrom grada ostvarivao bi se
isključivo pješačkim prelazima preko rijeke Une. Planirani kapaciteti saobradaja u mirovanju i širok
pješački koridor preko rijeke Une značajno bi rasteretili uži gradski centar od motornog saobradaja.
Na svim javnim parking i garažnim površinama kao i na parking površinama uz građevine u obuhvatu
Plana (izuzev za potrebe individualnog stanovanja) potrebno je obezbjediti od 5%+1 parking mjesto
za osobe umanjenih tjelesnih mogudnosti od ukupnog broja parking mjesta.

Ž ELJEZNIČKI SAOBRADAJ
Uloga željezničkog saobradaja u razvoju grada Bihada bila je veoma značajna komponenta. Položaj
trase imao je značajan uticaj na prostornu organizaciju i formiranje razvojnih pravaca grada. U
okvirima bivše države ovaj infrastrukturni sistem nije imao alternativu i funkcionisao je kao integralni
dio državnog, pa i evropskog transportnog sistema.

Za očekivati je da de se ulaskom država nastalih raspadom Jugoslavije u EU promijeniti tokovi roba iz

Srednje Europe ka jadranskim lukama. Zbog skradenja prevoznog puta Unskom prugom ponovo de se
javiti jak interes za njenu funkciju unutar evropskog transportnog sistema. Izvjesno je da de se režim
putničkog, a naročito robnog prevoza morati prilagoditi uslovima njenog prolaska kroz Nacionalni
park „UNA“.

Svojom trasom unutar urbanog područja, pratedim objektima i instalacijama, Unska pruga postaje
ozbiljan limitirajudi faktor razvoja grada Bihada.

Posebno se to odnosi na željezničke kapacitete i postrojenja sa pratedim objektima i opremom (depo

za vuču vozova, radionica održavanja šinskih vozila, radionica ZOP-a sa skladištima materijala te
trijangl sa priključnim kolosiječnim vezama za industrijski kolosijek) koji prostorno dezintegrišu grad.
Ovim planom predlaže se uklanjanje i dislokacija istih u Ripač ili u neposrednom okruženju željezničke
stanice Bihad. Druga mogudnost je da se ovim prenamjeni prostor u neposrednom okruženju
postojede željezničke stanice Bihad, te unutar planirane proizvodne radne zone koja je locirana
između željezničke stanice i Pivare Bihad.

V AZDUŠNI SAOBRADAJ -A ERODROM G OLUBID

Grad Bihad je pokrenuo niz aktivnosti vezano za izradu i pripremu projektne dokumentacije za
proširenje i rekonstrukciju postojedeg aerodroma ''Golubidi'' te njegovu transformaciju u
međunarodni aerodrom koji bi bio od regionalnog značaja za rad avionima 20-50 putnika na
kompletiranoj PSS (dužina 1.200 metara) koji imaju dolet do 2.000 km.

PRIJEDLOG 27
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

Primarni cilj izgradnje ovog arerodroma jeste da se obezbjede temeljni preduslovi za uspostavljanje
zračnog prometa i povezivanje grada Bihada i Unsko–sanskog kantona sa drugim destinacijama u
dometu zrakoplova za regionalni promet van BiH. Pored toga, omogudilo bi se povezivanje i sa
drugim međunarodnim aerodromima na području FBiH (Sarajevo, Tuzla i Mostar).

U osnovi, ovaj aerodrom bi služio za razvoj poslovne, turističke, sportske i privatne avijacije i pratedih
djelatnosti kroz izgradnju regionalnog poslovno-turističkog aerodroma u Bihadu, koji bi pravilno
dimenzioniran zadovoljavao ekonomske i tehničke zahtjeve, uz maksimalnu sigurnost letenja aviona
generalne avijacije i komjutera, baziranu na ICAO propisima, te drugim EU standardima uključujudi i
ekološke.

Pored toga, potrebno je osigurati tehničke i prostorne uslove za upravljanje aerodromom, carinske i
druge granične procedure, razvoj osnovnih i dopunskih djelatnosti aerodroma, uključujudi i privredne
djelatnosti koje su kompatibilne sa ovakvim aerodromima.
Analize lokacije aerodroma i pristup aerodromu koje su provedene pokazuju da je postojedi teren
prikladan za izgradnju regionalnog aerodroma instrumentalne kategorije sa maksimalnom dužinom
uzletno – sletne staze do 2200 metara, sa optimalnom širinom od 45 metara i sa najvedim
saobradajnim opteredenjem i do 80 tona.

Prilaz aerodromu obezbjeđen je sa lokalne ceste kroz naselje Jezero i Privilica koji bi uz rekonstrukciju
zadovoljio za potrebe u nekom kratkom periodu, ali definitivno je potrebno da se planira novi
povoljniji prilaz aerodromu. U fazi idejnog rješenja predviđene su komunikacije unutar i izvan parcele
aerodroma. U konačnom rješenju potrebno je da se uspostavi veza aerodroma sa magistralnom
cestom jednom kvalitetnom saobradajnicom kako bi prilaz aerodromu bio što povoljniji i zadovoljio
potrebe bududeg saobradaja kod puštanja u eksploataciju.

Sigurnosna udaljenost od osovine poletno sletne staze u svim pravcima je veda ili jednaka 75m
(shodno Pravilniku), a prema prema pretpostavljenom kodu „D4“, dok je u pravcu poletno – sletne
staze osigurana zaštitna zona od 90m. Udaljenost između centralne linije poletno – sletne staze i
centralne linije staze za vožnje iznosi 176m.

T ELEKOMUNIKACIONI SISTEMI
Telekomunikacioni sistemi predstavljaju jedan od važnih segmenata komunikacijskog sistema za
stanovništvo grada Bihada. Usvojenom strategijom razvoja i trogodišnjim Planom investicija BH
Telecom-a Direkcije Bihad planirana je dogradnja kablovske kanalizacije i izgradnja FTTH mreža na
području grada Bihada.

U planskom periodu načelno je planirana gradnja objekata GSM baznih stanica: Žegar, Luke,
Čavkunovid, Privilica, Repušine, Dom kulture, Sirkovine, Pritoka i Sokolac. Planirana je i gradnja
objekata GSM baznih stanica: Ozimice 1, Islamovac, Vedro Polje, Kamenica, Velhovo, Kalina. Za
planirane objekte nisu precizno definisane mikrolokacije, ali nazivom objekata po zoni gradnje
definisan je i njihov okvirni obuhvat.

PRIJEDLOG 28
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

Postavljanje baznih stanica mobilnih telekomunikacija na samostajede antenske stubove omoguduje

se unutar zona označenih sa: TE, P, P1, P2, P3,P4, D, D2, D8, D10, Z, Z3, površinama komunalne i
energetske infrastrukture i površinama infrastrukturnih pojaseva.

Bazne stanice se mogu postaviti na udaljenosti ne manjoj od visine građevine s antenskim prihvatom
(mjereno do najviše tačke krovnog antenskog prihvata) od navedenih zona i objekata. Izuzetno,
odredbe iz prethodne alineje ne primjenjuju se na građevine javne i društvene namjene koje, radi
obavljanja temeljne djelatnosti, imaju posebne potrebe za širokopojasnim pristupom preko vlastitog
uređaja. Antenski prihvat (bazne stanice) ne može se postaviti ako bi njegovim djelovanjem jačina
električnog polja ili ukupna gustoda toka snage porasli iznad vrijednosti 6,1 V/m (snaga električnog
polja –E) i 66 mW/m² (gustoda toka snage-S) u radijusu od 240m.

Prilikom planiranja mreže potrebno je obratiti pažnju na više faktora kako bi se odabrala optimalna
delijska struktura. Delijske strukture rade se u obliku pravilnog šesterougaonika s obzirom na
relativno jednaku udaljenost rubova od središta te potpunu pokrivenost područja signalom. Delije se
dijele na makro, mikro i piko delije koje se postavljaju u zavisnosti o željenoj pokrivenosti, o blizini
saobradajnih čvorišta i trgovačkih centara. U urbanim područjima mikrodelije se postavljaju na svakih
200-500m. Pikodelije se postavljaju na udaljenost manju od 200m i postavljaju se uglavnom u velike
tržne centre. Ukoliko je tokom razgovora signal slab mobilni telefon de raditi vedom snagom kako bi
uspostavio vezu sa udaljenom baznom stanicom. Slijedom navedenog može se zaključiti da nije
nužno loše imati više baznih stanica, jer što je postavljeno više manjih mikro i piko delija (baznih
stanica) to one rade manjom snagom tj. slabije zrače.

2.10. VODNA INFRASTRUKTURA

V ODNI BILANS
Na osnovu dugoročnog programa snabdijevanja pitkom vodom stanovništva i privrede za sliv rijeke
Une (Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, novembar 2003. god.) izvršena je analiza odnosa
potrebnih spram raspoloživih količina vode. Minimalna izdašnost postojedih kaptiranih izvorišta
Privilice (56 l/s) i Klokot (1970 l/s) višestruko premašuje planirane potrebe za pitkom vodom dijela
Grada (Opdine) Bihad koji je usmjeren na postojedi sistem za vodosnadbijevanje Prvilica i Klokot.

Obzirom da je postojedi kapacitet zahvata Privilica 56 l/s i Klokot 260 l/s, a planirane potrebe za
pitkom vodom 2030. god. cca 200 l/s, može se zaključiti da planirani deficit treba riješiti proširenjem
postojedeg zahvata Klokot. Ved instalisane vodne instalacije i kapaciteti na ovom izvorištu
usmjeravaju planske postavke na ovaj vodni resurs. Pradenjem kvaliteta vode na izvorištima Privilica i
Klokot, došlo se do definitivnog zaključka da postoje povremena zamudivanja i zagađenja kako
bakteriološka tako i hemijska. Slivno područje izvorišta Klokot i Privilica samo manjim dijelom se
nalazi na području Opdine Bihad dok se najvedim dijelom nalazi u susjednoj R. Hrvatskoj (Krbavsko i
Korjeničko polje). Ova činjenica ukazuje na složenost problema uspostavljanja režima zaštite ovih
izvorišta. Vodovod grada Bihada ne posjeduje sistem za kondicioniranje ni filtriranje voda.

PRIJEDLOG 29
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

S NABDIJEVANJE VODOM ZA PIDE

Sistem vodosnabdijevanja grada (opdine) Bihad je izuzetno velikog područija snadbijevanja. Mreža je
podijeljena u 9 operativnih zona od čega je pet locirano u gradu Bihadu i bližim prigradskim naseljima
(centralni sistem vodosnabdijevanja).

JP „Vodovod“ Bihad je zadužen za održavanje 20 rezervoara (ukupnog kapaciteta 7.995 m 3) i 10

pumpnih i booster stanica. Centralni gradski sistem vodosnabdijevanja Bihada snabdijeva se vodom
sa dva glavna izvorišta – Klokot i Privilica, te manjim dijelom sa izvorišta Trbljenik-Žegar.

Klokot je glavno izvorište takoreči “neograničenog kapaciteta“ za ovu namjenu. Ideja je da se Klokot
ubudude koristi kao jedino izvorište, da se Privilica konzervira i čuva kao rezerva, a Žegar da se ukine.
Za ovu ideju je potrebno izgraditi filter stanicu na Klokotu, promijeniti pumpe, infrastrukturu,
predvidjeti nove centralne rezervoare i sl. Vjerovatno de se varijantisati sa jednim velikim
rezervoarom i sa kontra-rezervoarom, ali to treba da potvrdi studija koja je u fazi izrade.

U centralnom sistemu vodosnabdijevanja Bihada egzistira 15 aktivnih rezervoara, uglavnom

izgrađenih u drugoj polovini prošlog vijeka. Izuzetak je rezervoar Debeljača-novi koji je pušten u rad
2009 godine. Od primarnih kapaciteta planiran je novi gradski rezervoar za podmirenje potreba
planske i postplanske stambene izgradnje u Žegarskom polju i šire. Ovaj rezervoar je lociran u blizini, i
funkcionisao bi u sprezi tek izgrađenog rezervoara Debeljača. Za očekivati je opredjeljenje da se u
stalnoj funkciji drži sistem Klokot dok bi sistem Privilica funkcionisao kao rezerva. Sistem Žegar je
potrebno isključiti iz centralnog gradskog sistema. Zbog ranije navedenih problema oko zaštite
kvaliteta vode izvorišta Klokot potrebno je predvidjeti izgradnju uređaja za kondicioniranje.

Takođe, u planskom periodu potrebno je sistematski vršiti rekonstrukciju vodovodnog sistema

dijelova koji su zastarjeli, naročito onih gdje su vodovi od azbest-cementnih cijevi. Ove aktivnosti
trebaju biti prioritet naročito zbog sanitarne zaštite vode i zdravstvene zaštite krajnjih korisnika.

D ISPOZICIJA I TRETMAN OTPADNIH VODA

U cilju rješavanja ove problematike urađena je kompletna projektna dokumentacija separatnog
sistema odvodnje otpadnih i oborinskih voda na području grada (opdine) Bihad. Realizovana je
izgradnja 54 km kanalizacione mreže, od čega 33 km fekalne i 21 km oborinske kanalizacione mreže (I
faza), kao i izgradnja postrojenja za prečišdavanje otpadnih voda (II faza). Navedeno postrojenje je
kapacitea 55.000 ekvivalentnih stanovnika (ES), što zadovoljava okvirne projekcije potreba Grada
Bihad do 2030. godine.

Sistemom odvodnje i prečišdavanja otpadnih voda predviđeno14 je da budu obuhvadene slijedede

mjesne zajednice: Bakšaiš, Čavkidi, Centar, Donje Prekounje, Golubid, Gornje Prekounje, Harmani,
Hatinac, Izačid, Jezero – Privilica, Kamenica, Klokot, Luke, Mali Lug, Ozimice I, Ozimice II, Pokoj,
Pritoka, Ribid, Ripač, Ružica, Sokolac, Turija, Vedro Polje, Veliki Lug, Veliko Založje, Vrsta i Žegar.
Međutim, pojedine mjesne zajednice su trenutno samo djelmično pokrivene kanalizacionim
sistemom ili bez izgrađene kanalizacione mreže, te je u planskom periodu u ovim mjesnim

14
Master plan i studija izvodljivosti odvodnje i prečišdavanja otpadnih voda na području opdine Bihad, Eptisa
PRIJEDLOG 30
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

zajednicama potrebno dograditi-izgraditi decentralizovane sisteme odvodnje i prečišdavanja otpadnih

voda.

U planskom periodu potrebno je vršiti faznu izgradnju i pokrivanje sistemom odvodnje otpadnih i
oborinskih voda preostalih mjesnih zajednica zajedno sa izgradnjom projektovanih uređaja za
prečišdavanje otpadnih voda.

R EGULACIJA VODOTOKOVA I ZAŠTITA OD VODA

Regulacija vodotokova i zaštite od voda je akutan problem grada obzirom da je za rijeku Unu
karakteristična pojava valova velikih voda, zbog čega su vede površine na urbanom području grada
izložene poplavama. Dijelovi između Ripča i Bihada na jugu, Bihada i Pokoja na sjeveru, Una ima
veoma plitko korito koje na pojedinim dionicama ima relativno mali protočni kapacitet, tako da je na
tim područjima visok rizik od plavljenja priobalnih površina. Izgrađeni vodoprivredni objekti za
odbranu od poplava (nasipi i lateralni kanali u Velhovskom polju) ne održavaju se i pretrpili su znatna
oštedenja. Nakon dogradnje brane HE Kostela pojavili su se uspori velikih voda u području
Velhovskog polja i Ljuljevitih bara u prijobalju Une i Klokota. Kroz gradsko područje protiče manji
vodotok Drobinica koji je bujičnog karaktera sa slivom u sjevernoj podgorini planine Plješevice. Vedim
dijelom svoga toka u gradskom području ovaj vodotok je regulisan otvorenim i zatvorenim profilom.
Ovim planom predlaže se zatvaranje otvorenog profila regulacije Drobinice u području Luke čime bi
se proširio vrlo značajan koridor gradske saobradajnice.
Povedanjem kapaciteta evakuacionih organa HE Kostela smanjio bi se uspor na uzvodnom toku rijeke
Une do Kralja i njene pritoke Klokot. Izgradnjom nižih zaštitnih nasipa u kombinaciji sa planiranom
vodnom retenzijom riješio bi se problem plavljenja na tom području. U koritu rijeke Une i Klokota ne
bi trebalo izvoditi vede zahvate na povedanju kapaciteta korita, produbljivanjem i proširenjem, jer bi
se u vedoj mjeri izmjenile karakteristike krajolika ovih rijeka.
Ozbiljni efekti na rješavanju problema zaštite od voda, u priobalju rijeke Une uzvodno od Kralja,
očekuju se tek nakon izgradnje uzvodnih vodnih akumulacija na rijeci Unac koji svojim izrazito
neravnomjernim režimom proticaja najvedim dijelom utiče na formiranje plavnih valova rijeke Une.
Užu urbanu zonu Grada Bihada, koja je obuhvadena Urbanističkim planom (urbano područje), zbog
nepostojanja raspoloživog prostora za lociranje adekvatnih zaštitnih vodnih objekata za zaštitu od
velikih voda rijeke Une, gotovo je nemogude zaštititi od plavljenja provođenjem pasivnih mjera
zaštite u samom Gradu, ved je potrebno razmotriti alternativne opcije u smislu primjene pristupa
aktivne odbrane od poplava (akumulacija, retenzije, rasteretni kanali i dr.). Ovaj pristup je potrebno
pokušati realizovati na uzvodnom dijelu toka rijeke Une, samostalno ili uz kombinaciju i sa mogudim
parcijalnim pasivnim mjerama. Zbog toga treba imati u vidu da su pojedine zone Grada Bihada u
sadašnjem stanju direktno ugrožene plavljenjem velikim vodama rijeke Une ranga pojave 1/100 uz
uvažavanje principa „živjeti s poplavama, te de realizacija zaštitnih vodnih objekata za zaštitu od
velikih voda rijeke Une uzvodno od urbanog područja grada omoguditi planirano širenje i razvoj grada
u navedenim područjima.
Izgradnja objekata pasivne zaštite od poplava unutar obuhvata plana (obaloutvrde, parapetni zidovi,
nadvišenja obala,i dr.) mora biti prethodno detaljno analizirana i odobrena od strane
multidisciplinarnog tima stručnih osoba, pažljivo realizirana uz poštivanje, osim zakonskih propisa i
standarda, i prirodnih uslova (geološke, hidrološke, pedološke, fitocenološke), jer vegetacija obala
PRIJEDLOG 31
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

rijeka Une i Klokota predstavlja neprocjenjiv prirodni resurs i karaterističan ambijentalni reper grada
Bihada, stvarajudi mnogobrojne unikatne i visokovrijedne vizure i mikroambijente.

Imajudi u vidu bududu gradnju objekata za zaštitu od poplava i kontinuirano ažuriranje granica
poplavnog područja u obuhvatu Plana (na zahtjev Službe) iste nisu tretirane na grafičkim prilozima, te
se Planom propisuje obaveza da se prilikom izdavanja lokacijske informacije za izgradnju objekata u
predmetnim područjima traže uslovi za izgradnju propisani od nadležne Agencije (Agencija za vodno
područje rijeke Save).

T RETMAN KRUTOG OTPADA

Uslugom prikupljanja i odvoda otpada pokriveno je 95 % stanovnika grada Bihada, a prikupljanje se
vrši raspoloživim vozilima po utvrđenoj dnevnoj i sedmičnoj dinamici u skladu sa odredbama Odluke
o komunalnom redu. Dnevno prikupljene količine otpada iznose 160 – 170 m³, a u pojedinim
periodima godine (proljede, jesen) dostižu količinu i do 200 m³. Ukupna količina prikupljenog krutog
otpada procjenjuje se na oko 57.000 m³. Prema posljednjim procjenama, strukturu komunalnog
otpada na području Grada čine, papir 35 %, guma 15 %, povrde 10 %, staklo 10 %, tekstil 8 %, plastika
5%, metali 2 %, koža, prašina, pepeo i drugi materijali 5 %. Navedeni podaci pokazuju da bi se
uvođenjem selektiranja i odvajanja krutog otpada kod korisnikaa mogle ostvariti značajne uštede u
procesu upravljanja krutim otpadom, posebno kod troškova prikupljanja i prevoza otpada, kao i
smanjenja popunjenosti postojedeg odlagališta.

Nema posebnih odlagališta za industrijski otpad. Podataka o opasnom otpadu nema, a ako ga ima ne
izdvaja se. Nema programa za izdvajanje i tretman guma i ulja. Klinički (zarazni) medicinski otpad ne
zbrinjava se na odgovarajudi način. Prisutan je problem klaoničkih i drugih organskih (animalnih)
ostataka. Nema izdvajanja sekundarnih sirovina niti prerađivačkih kapaciteta.

Može se zaključiti da sadašnji način odlaganja krutog otpada na teritoriji grada Bihada ne odgovara
standardima sigurnog odlaganja i ne osigurava minimum zaštite od štetnih utjecaja na okoliš, te je
neophodno u što skorije vrijeme poduzeti odgovarajude aktivnosti kako bi se stvorile potrebne
pretpostavke za bududa unaprijeđenja i prevazilaženja ovog važnog problema. Dugoročno, plan
odlaganja otpada na području Grada Bihada de biti definisan na nivou Unsko-sanskog kantona po
principu regionalnog koncepta sa integrisanim sistemom upravljanja otpadom na podučju Kantona.

2.11. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

B ILANS POTREBA
Postojedi elektroenergetski kapaciteti mreže primarnih izvora uz lokalitete srednjenaponske mreže
zadovoljavaju potrebe unutar urbanog područja grada Bihada.Raspored distributivnih 35 kV i
10(20)/0,4 kV trafostanica je zadovoljavajudi. Ukupna instalirana snaga svih 10(20)/0,4 kV
trafostanica na području urbanog prostora Bihada iznosi 49 390 kVA. Kod određivanja broja
srednjenaponskih TS 10(20)/0,4 kV, za potrebe kolektivnog i individualnog stanovanja utvrđeno je da
na jednu TS 10(20)/0,4 kV otpada cca 200 stanova sa vršnim opteredenjem snage od 2,93 – 3,93 kW
po stanu, odnosno jednom domadinstvu (bez zagrijavanja stana). Na osnovu gornjih proračuna i

PRIJEDLOG 32
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

projekcije nadležne Elektrodistribucije Bihad utvrđeno je da je potrebno planirati 27 novih

transformatorskih jedinica (20)10/0,4 kV nominalne snage 630 kVA. Kod izbora tipa trafostanica
najprihvatljivije je rješenje postavljanje slobodnostojedih TS 10/0,4 kV snage 630 kV na mjestima koja
predstavljaju težište električnog opteredenja potrošača, a koje de odrediti lokalna elektrodistribucija
shodno tehničkim uslovima i planiranoj namjeni prostora.

O BJEKTI ZA PRENOS ENERGIJE

Postojedi dalekovodi i objekti u nadležnosti Elektroprenosa BiH a.d. Banja Luka (naponski nivoi 110kV
i viši) zadovoljavaju postojede i budude potrebe za predmetni period te Dugoročnim planom razvoja
prenosne mreže 2017-2026. nije planirana izgradnja značajnijeg broja novih objekata.

Distributivna mreža (naponski nivoi od 0,4 kV do 35 kV) je u nadležnosti JP Elektroprivreda BiH d.d.
Sarajevo, podružnica ''Elektrodistribucija'' Bihad. Ova mreža zadovoljava potrebe postojedeg
konzuma i ima kapacitet zadovoljenja potreba u narednom periodu. Kontinuirano se vrši
unaprijeđenje radi poboljšanja kvaliteta isporučene energije (naponske prilike, pouzdanost mreže
itd.). Vrše se aktivnosti na uvođenju jedinstvenog srednjeg naponskog nivoa 20kV (eliminacija 10kV i
35kV naponskog nivoa) i direktne transformacije 110/20kV ali zbog visine potrebnih sredstava to de
biti dugotrajan proces. Pri tome se lokacija postojedih objekata i postojedih trasa zadržava a u nekim
slučajevima je neophodna interpolacija novih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV radi
poboljšanja naponskih prilika u niskonaponskoj mreži 0,4kV. Bitna karakteristika mreže niskog
napona je značajan broj niskonaponskih izvoda velike duljine sa nedovoljnim presjekom vodiča, koja
rezultira nedopušteno visokim padovima napona i nezadovoljavajudim uslovima zaštite. Postojedu
srednjenaponsku mrežu 10 kV potrebno je zamijeniti sa 20 kV naponskim nivoom i u cijelom
urbanom području i kablirati je. Također je potrebno izmjestiti ili kablirati i vodove 110 kV i 35 kV koji
prolaze kroz urbani dio grada. Prilikom planiranja novih i rekonstrukcije postojedih saobradajnica
neophodno je predvidjeti pojas za smještaj elektroenergetskih vodova i to sa jedne strane
saobradajnice ukoliko je širina trotoara ispod 1,5m odnosno sa obje strane ukoliko je širina veda. U
cilju poboljšanja kvalitete i pouzdanosti napajanja predviđena je izgradnja nove TS 110/x kV na
lokaciji postojede TS 35/10kV Bihad. 15

U predmetnom obuhvatu je očekivano evidentan debalans potrošnje i proizvodnje električne

energije. Proizvodnja čini zanemariv procenat. Planom se dozvoljava izgradnja i ugradnja sistema za
proizvodnju električne energije, fotonaponskih elektrana snage do 23kW na objektima ili na terenu u
zonama (uključujudi i sve podgrupe namjena) stambene namjene, privredne namjene, javne
društvene infrastrukture (izuzev zona D9 i D11) i površina komunalne i energetske infrastrukture,
površina posebne namjene i površinama infrastrukturnih pojasa. U zonama privredne namjene (P,
P1) planom se omogudava izgradnja i ugradnja sistema za proizvodnju električne energije iz
obnovljivih izvora (fotonaponski paneli, bioplin, bio masa i sl.) snage vede od 23kW, koji se mogu
ugraditi na objektima ili na terenu. U zonama građevina i cjelina zaštidenog kulturno-historijskog
naslijeđa se ne dopušta na krovove ugrađivati sisteme za proizvodnju električne energije iz sunčeve
energije bez saglasnosti tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturno-historijske baštine.

15
Projekcija razvoja distributivnih mreža JP EP BiH d.d. –Sarajevo, za period 2015-2025. godina, Separat ED
Bihad, Lista projekata ED Bihad.
PRIJEDLOG 33
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

G ASIFIKACIJA I TOPLIFIKACIJA
Prirodni gas je relativno jeftin i kvalitetan energetski medij, njegova primjena na prostoru grada
Bihada i Kantona bila bi vrlo značajna sa aspekta rješavanja energetskog medija za grijanje kako u
sektoru široke potrošnje, tako i u industrijskom sektoru. Izvjesno je da treba idi na izvore prirodnog
gasa iz Republike Hrvatske pošto su oni mnogo bliži u odnosu na gasni sistem BiH. Trasa gasovoda
došla bi u urbano područje grada iz pravca Tržačkih raštela uz trasu magistralne ceste do gradske
mjerno regulacione stanice koja je predviđena na području Kamenice odakle bi se granala primarna
gradska gasovodna mreža, prstenasto uvezujudi gasne podstanice. Gradske toplane „Poliklinika“, i
„Harmani“ bile bi priključene u jedinstven centralizovani sistem grijanja, koristedi kao grijni medij
prirodni gas, u skladu sa postojedim stanjem toplana ''Ozimice'' nije predviđena za zadržavanje.

2.12. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

Na području grada Bihad, sistem obrazovanja zasnovan je na četiri nivoa:

 Predškolski odgoj i obrazovanje,

 Osnovno obrazovanje,
 Srednje obrazovanje i
 Visoko obrazovanje.

Planirati prostornu veličinu grada Bihada u planskom periodu podrazumijeva i adekvatno

kapacitiranje potrebnih sadržaja urbane infrastrukture. U tom smislu treba otvorti prostorne
mogudnosti za kapacitiranje brojnih sadržaja urbane opreme, koji odgovaraju gradu sa preko 50.000
stanovnika. Za očekivati je u planskom periodu da gradu od preko 50.000 stanovnika treba
obezbjediti smještaj u objekte predškolskih ustanova kapacita za oko 1.326 djece stare do 3. godine,
1.550 djece stare od 4-7 godina (reducirano za obuhvat od min. 20%), školske kapacitete za 5606
djece stare od 8-14. godina i srednjoškolske kapacitete za 3750 djece stare od 15-18 god. Potrebni
prostorni kapaciteti za Univerzitet u Bihadu ved su iskazan u ''Strategiji naučno-tehnološkog razvoja
USK-a'', gdje je cjelokupni razvoj planiran za planski period do 2020. godine za 9.000 studenata. Ovim
planom se u planskom periodu do 2030. godine planiraju 7100 studenata.

O BRAZOVANJE

P REDŠKOLSKO OBRAZOVANJE
Imajudi u vidu projekcije broja stanovnika, te opredjeljenja data u strategiji16 da obuhvat djece
predškolskim obrazovanjem iznosi min. 20% do kraja planskog perioda 2030. godine neophodno je
obezbjediti slijedede kapacitete:
a) Za prihvat djece u dobi od 0-3 godine -Jaslice
- Broj djece u dobi 0-3 godine 1.326
- Broj korisnika jaslica 265 (min. 20% populacije)
- Površine parcela 5.304m²
- Površine objekata 1.459 m²

16
Strategija razvoja obrazovanja Unsko-sanskog kantona
PRIJEDLOG 34
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

b) Za prihvat djece u dobi od 0-3 godine –Obdanište

- Broj djece u dobi 4-6 godine 1.550
- Broj korisnika obdaništa 310 (min. 20% populacije)
- Površine parcela 6.198m²
- Površine objekata 2.324 m²
Ukoliko u planskom periodu dođe do promjene opredjeljenja o procentu obuhvata djece
predškolskim odgojem i obrazovanjem neophodno je izvršiti proširenje kapaciteta prema
normativima .

O SNOVNO OBRAZOVANJE
Na području Grada Bihad djeluje 8 (osam) javnih ustanova za osnovno obrazovanje i Katolički školski
centar ''Ivan Pavao II''. U okviru njih obuhvadeno je 8 centalnih škola i 23 područne škole.
Sagledavajudi kretanje broj učenika u periodu 2005.-2013. godina evidentan je pad broja učenika
osnovnog obrazovanja za čak 23%. Školski objekti, u najvedoj mjeri, građeni su prije više od trideset
godina, a ratna razaranja su na njima ostavila trag. Nedostatak finansijskih sredstava u obrazovanju,
uzrokuje loše stanje školskih objekata, nizak nivo opremljenosti, manjak potrebne površine po
učeniku za različite školske aktivnosti itd., što se u planskom periodu svakako mora mijenjati.
Ukupna površina zatvorenog školskog prostora iznosi 20.805 m2, što iznosi 3,71 m2 po učeniku.
Osnovnim školama, nedostaju otvoreni sportski tereni tipa polivalentnih asvaltnih ploha. Nedostaju i
dvorane za tjelesni odgoj. Usvojeni nacrt plana je kalkulisao sa 7.100 polaznika škola osnovnog
obrazovanja, te je njime planirana se građenje dvije nove osmorazredne škole izvan užeg urbanog
područja kako bi se smanjio sadašnji pritisak đaka na škole u centru Grada. Gradnja jedne Osnovne
škole predviđa se u planiranoj stambenoj zoni Ozimice, a druga na lokalitetu Velikog Luga uz
saobradajnicu prema Pokoju. Lokacije koje su u grafičkom dijelu Plana definisane kao prostor javnih i
društvenih sadržaja u okviru naseljskih stambenih ili stambeno poslovnih blokova te je predviđeno je
14,63 ha otvorene površine za osnovne i srednje obrazovanje u šta je uračunat i prostor koji je ved u
funkciji postojedih škola.

S REDNJE OBRAZOVANJE
Na području grada Bihad egzistira 8 ustanova srednješkolskog obrazovanja. Vedina ustanova
predstavljaju mješovite stednje škole koje u svom sastavu imaju i tehničke i srodne škole.
Sagledavajudi kretanje broja učenika u periodu 2005.-2013. godina evidentiran je variranje u broju
učenika (rast-pad), s tim da se može zaljučiti da je u posmatranom periodu ukupan broj učenika
porastao za 70 učenika što procentualno iznosi 1,91%. Stanje srednjoškolskih objekata na području
Grada Bihad u ovom trenutku je relativno povoljno. Veliki broj školskih objekata građen je prije
trideset i više godina, objekti koji su oštedeni u ratu uglavnom su obnovljeni korištenjem kredita i
donatorskih sredstava međunarodne zajednice, međutm još postoji potrebaza efikasnijim
rješavanjem grijanja prostorija17. Ukupna površina 8 srednjih škola sa 3.726 učenika iznosi 14.099 m2
zatvorenog školskog prostora, što iznosi 3,7 m2/učeniku. Radi se o cjelokupnom školskom prostoru,
koji pored učionica obuhvata kabinete, radionice, laboratorije, fiskulturne sale, kancelarije i sanitarne
prostorije. Iako se poboljšanje u prostornom smislu očekuje ved se završetkom rekonstrukcije
gimnazije, u planskom periodu potrebno je planirati bar još jedan srednjoškolski objekat na lokalitetu

17
Strategija razvoja opdine Bihad 2014.-2023. godina.
PRIJEDLOG 35
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

Ceravci i još pet filskuturnih školskih dvorana i polivalentne sportske plohe uz školske objekte, tamo
gdje ih nema. Planom je predviđeno riješavanje pitanja Umjetničke škole Bihad koja u svom prostoru
ima i nižu muzičku školu,pa obje gotovo nemaju prostornih mogudnosti za rad. Na području Repušina
neohodno je objekat đačkog doma za djecu koja dolaze na školovanje iz drugih gradova.

V ISOKO OBRAZOVANJE
Mrežu institucija visokog obrazovanja na području Unsko-sanskog Kantona čine javne i privatne
obrazovne ustanove. Gotovo sve institucije visokog obrazovanja su smještene na području Grada
Bihad i djeluju u okviru Univerziteta u Bihadu koji je osnovan 1997. godine. Univerzitet u Bihadu
obrazuje 26 različitih profila kadrovana sedam visokoškolskih ustanova. Ovim planom se procjenjuje
broj studenata Univerziteta do 2030. godine od 7.100 što je manje za 21% od definisanog broja
studenata iz strategija i skoro 100% više od evidentiranog broja studenata 2013. godine. Najvedi
problemi sa kojima je Univerzitet suočen jeste nedostatak prostora, što i jeste primarni fokus ovog
Urbanističkog plana. Prema elaboratima Strategija naučno-tehnološkog razvoja USK-a i Razvoja
Univerziteskog Kampusa u Bihadu ukupno potrebnog korisnog prostora prema elaboratu za 9.000
studenata koliko se planira za (do 2022. godine) iznosio bi 112.500 m2 izračunato prema evropskom
standardu, ukupno potrebna korisna površina prostora po jednom studentu iznosi 12,5 m2. Planom je
previđena površina za potrebe visokog obrazovanja na području Repušina iznosi 56.877 m², sa
mogudim stepenom izgrađenosti 2 što praktično znači mogudnost gradnje objekta visokog
obrazovanja kapaciteta 113.754 m2, a što je dostatno za 7.100 studenata koliko je projicirano ovim
Planom.

ZDRAVSTVO

Zdravstvena zaštita na području grada odvija se u okviru Primarne zdravstvene zaštite, koja se obavlja
putem Doma zdravlja lociranog u Gradu, sa specijalističkim službama i područnim ambulantama, a
sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita obavlja se u Kantonalnoj bolnici. Na području Grada Bihad
djeluju četiri Javne zdravstvene, i farmaceutska ustanova i to:

 Dom zdravlja Bihad,

 Kantonalna bolnica Bihad,
 Kantonalni Zavod za javno zdravstvo,
 JU iz farmaceutskog sektora “ Gradska apoteka”.
 ZU Dom zdravlja Bihad, čiji je osnivač Unsko - sanski kanton pruža usluge primarne i dijelom
specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite za osiguranike- stanovnike grada Bihada.

ZU Dom zdravlja zdravstvenu zaštitu pruža u deset terenskih ambulanti za stanovništvo u Mjesnim
zajednicama:Izačid, Vrsta, Gata, Brekovica, Srbljani, Zavalje, M.Brod, K. Vakuf, Orašac, Ripač, te
ambulante u MZ Ozimice I, a u funkciji je i područna ambulanta u MZ Sokolac. Tehnička
opremljenost ustanove je s obzirom na probleme u financiranju na zadovoljavajudem nivou, kao i
kadrovska popunjenost službi obzirom na veliki broj specijalista svih struka. Sekundarna zdravstvena
zaštita se osigurava u Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankid“ sa hospitalizacijom, i dijelom
tercijarna zdravstvena zaštita. Sadašnji prostor po svojoj kvadraturi zadovoljava potrebe za normalno
funkcionisanje. Međutim potrebna je sanacija i rekonstrukcija postojedih objekata, jer je vedi dio
PRIJEDLOG 36
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

glavnih objekata useljeni još 1960. godine i kao takvi ne zadovoljavaju današnje norme liječenja
pacijenata i zaslužuju detaljnju rekonstrukciju i izgradnju novih objekata.

Planom su predviđene površine javne i društvene namjene –zdravstvo u ukupnom iznosu od 16,23
ha. U datoj površini najvedi je udio površina uz postojedu Kantonalnu bolnicu „Dr. Irfan Ljubijankid“
koje su predviđene za proširenje bolničkih kapaciteta, a ostatak je za područne ambulante. Planiran
je prostor na lokalitetu Pokojska glavica za smještaj mini klinike u 3,90ha. Uz rekonstrukciju i
modernizaciju postojedih zdravstvenih objekata i provođenje projekta porodične medicine planirane
su sektorske ambulante po mjesnim zajednicama.

S OCIJALNA ZAŠTITA
JU Centar za socijalni rad je ustanova socijalne zaštite sa javnim ovlaštenjima u oblasti socijalne,
dječije, porodične zaštite i starateljstva. Osnovnu djelatnost Centra predstavljaju neposredni oblici
socijalne, dječije i porodične zaštite. Socijalna zaštita obuhvata lica koja se nalaze u stanju socijalne
potrebe, a posebno maloljetnike bez roditeljskog staranja, ometene u fizičkom i psihičkom razvoju i
punoljetna lica, materijalno neobezbjeđena i za rad nesposobna lica, stara lica bez porodičnog
staraoca, invalidna lica (civilne žrtve rata iznad 60% invalidnosti) i lica kojima je zbog posebnih
okolnosti potrebna socijalna zaštita.

Planom je zadržan prostor i devastirani objekat doma penzionera koji treba obnoviti i privesti
namjeni Svakako rješenje problema nedostatka kapaciteta potrebnu je tražiti i snažnim uključivanjem
privatnog kapitala, što je ved prepoznat proces koji se odvija nezavisno od javne uprave. Na
rezervisanim prostorima mogude je planirati objekte tipa sigurne kude i slično ako se za to ukaže
potreba. Na površinama javne i društvene namjene, odnosno socijalne (penzionerski, učenički,
studentski domovi) planom se daje mogudnost da ako se pokaže potreba predmetnim objektima koji
nisu iskorišteni u punom kapacitetu, da im se namjena može promjeniti u turističko-ugostiteljsku, a u
cilju stvaranja privlačnog gradskog i pozitivnog poslovnog ambijenta obogadenog raznolikim
sadržajima.

K ULTURA
JU Kulturni centar u Bihadu je okosnica kulturnog života. Institucije kulture moraju svoj kvalitet rada
stalno potvrđivati i zadovoljavati najvedi dio potreba građana iz domena kulture.
Za razvoj kulture neophodno je stvoriti osnovne preduslove koji se prije svega odnose na:
 Prostorne preduslove: objekti javnih ustanova u oblasti kulture,
 Oprema (scenografija, muzički instrumenti, uniforme, nošnje itd.),
 Ljudski potencijal (školovani, stručni i educirani kadrovi iz različitih oblasti kulture, muzičke,
likovne, književne, teatarske sl.,
 I normativnih uslova za ovu vrstu objekata.

PRIJEDLOG 37
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

2.13. PRIVREDA
O RJENTACIONI RAZMJEŠTAJ PRIVREDE U PROSTORU
Zone privredne namjene Planom su podijeljene u slijedede podgrupe: privredna namjena (generalna),
industrijsko-proizvodna, poslovna, trgovina i ugostiteljstvo. Planom su predviđene su zone privredne
namjene u ukupnom iznosu od 431,16 ha, što predstavlja značajno povedanje od 254,25 ha ili 143% u
odnosu na stanje iz 2017. godine (176,91 ha). Gore navedeno planirano povedanje površina ove
namjene, naravno, nije rezultat normativnog planerskog pristupa pri dimenzioniranju površina/zona
ovih namjena koji je svojstven i primjenjuje se u stabilnim i visoko razvijenim ekonomijama država
Europske unije. Ovakav koncept razvoja privrede u obuhvatu plana ima za cilj da omogudi povoljno
poslovno okruženje, unaprijedi proces privlačenja i realizacije novih investicija, te da planska rješenja
ne predstavljaju kočnicu dinamičnijem rastu privrede grada Bihada. Planom se u skladu sa
smjernicama reafirmira aktiviranje industrijskih proizvodnih pogona iz centralnih dijelova Grada prije
svega obuhvat Kombiteks D.D. koji je u stečaju te se planom predviđa aktiviranje ovog područja za
razvoj niza malih i srednjih preduzeda. Najznačajniji dio ovih planiranih zona/lokaliteta privredne
namjene je koncentrisan:
 uz planiranu gradsku obilaznicu (M-5) pravcem istok- zapad u području od Malog Luga do
Kamenice, naslonjen na postojede privredne kapacitete u Gonjem Prekounju i Kamenici, i
 uz postojedu magistralnu cestu M.14 pravcem sjever-jug na niz lokaliteta od područja Ribida,
Ružice, Malog Luga i Pokoja naslanjajudi se na postojede privredne kapacitete, postojedu
magistralnu cestu i u blizini željezničke pruge.

R AZVOJ MALIH I SREDNJIH PREDUZEDA

Na području teritorije Grada Bihad 2013. godine je evidentirano 3.713 privrednih subjekata, što
predstavlja visokih 31,21 % od ukupno registrovanih privrednih subjekata na području Unsko –
sanskog kantona u 2013.godini (11.899 privrednih subjekata). Takođe, uspoređujudi podatke o broju
registrovanih privrednih subjekata na 1.000 stanovnika u periodu 2009.-2013. godina evidentan je
kontinuirani rast, koji je iznad prosjeka kantona imajudi u vidu da je na području Unsko-sanskog
kantona 2013. godine evidentiran prosječan broj od 42 preduzeda na 1.000 stanovnika. Objekti (SMP)
koji se dijele na proizvodne i uslužne čije su proizvodnje prljave ili čiste, mogu se, kad se za to ukaže
potreba smjestiti u navedene prostore. Posebno je važno istadi opredjeljenje da se površine bivših
kompleksa Kombiteks d.d. i DI Šipad Planom tretiraju kao privredne zone, što predstavlja značajan
potencijal za razvoj malih i srednjih preduzeda kojima se mogu prodati ili iznajmiti postojedi izgrađeni
(a neiskorišteni) kapaciteti (ili dijelovi) unutar ovih kompleksa.

R AZVOJ INDUSTRIJSKIH ZONA I SLOBODNIH CARINSKIH ZONA

Slobodna zona je dio carinskog teritorija BiH koji je posebno ograđen, označen i u kojem se privredne
djelatnosti obavljaju uz posebne uslove u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH18 i Zakonom o
slobodnim zonama u BiH19, a u Federaciji BiH Zakonom o slobodnim zonama FBiH20. Slobodna zona

18
„Službeni glasnik BiH“, broj 57/04, 51/06 i 93/08,
19
„Službeni glasnik BiH“, broj 99/09,
20
„Službene novine FBiH“, broj 2/95, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama FBiH
(„Službene novine FBiH“, broj 37/04 i ispravka Zakona objavljena u Službenim novinama broj 43/04).
PRIJEDLOG 38
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

osniva se na području mjesta koja imaju pomorsku, riječnu ili zračnu luku, a koja su otvorena za
međunarodni javni saobradaj. Planom ovaj segment nije razmatran, jer i nije planiran u granicama
ovog Plana. Potencijale za razvoj slobodne carinske zone imaju lokaliteti u Ripču i Izačidu, te područja
aerodroma Željava i Golubid, što se u skladu sa opredjeljenjima o izmještanju industrijskih kapaciteta
iz užeg urbanog područja Grada.

R AZVOJ TURIZMA
Podsticanju bržeg razvoja turizma i uopde doprinos razvoju privrede de više nego do sada osigurati
planirani razvoj saobradaja, za čiji se razvoj očekuje da bude znatno brži nego do sada, a imajudi u
vidu planiranu cestovnu mrežu (planirana brza cesta i magistralne ceste), te posebno očekivano
stavljanje u funkciju aerodroma ''Golubid'', čijem se razvoju pridaje značajnija pažnja nego u
prethodnim godinama. Raspoložive turističke vrijednosti, kvalitet saobradajnih veza na širem planu,
blizina sa turističkim destinacijama u susjednoj R.Hrvatskoj, predpostavka su bržeg efektuiranja
bogate turističke ponude Bihada, a time i daleko bržeg razvoja turizma nego do sada. Bihad ne bi
smio, kao do sada, gledajudi sa aspakta turizma, biti „mjesto u prolazu“ ved u ciljnom dolaženju
turista u Bihadke turističke destinacije, kao i vede zadržavanje onih koji idu ka drugim turističkim
destinacijama. Vode rijeke Une, Klokota, Dobrinice i Dobrenice i Midžida jezera, banja Gata, blizina
slapova na Uni, sojeničko naselje Ripač i ostale Ripačke znamenitosti, srednjevjekovno naselje
Sokolac, Glavica-Humci, pored drugih kulturno-istorijskih vrijednosti, samo su neke od tačaka u
prostoru koje su sa gledišta saobradaja, u vezi sa turizmom kao značajnom orjentacijom Bihada
veoma privlačne. U planskom periodu trebaju se prostorno aktivirati i opremiti svi pobrojani
segmenti kao atraktivne turističke sekvence ili destinacije koje de uticati na razvoj turizma kao
značajne privredne grane. U tu svrhu su planirane i značajne nove površine na lolalitetima Ribid,
Pokojska glavica, Komarac i potez Vrkašid-Jankovački potok te ukupna površina za razvoj
ugostiteljstva i turizma u planskom periodu iznosi 70,96 ha.

R AZVOJ I RAZMJEŠTAJ TERCIJARNIH DJELATNOSTI

T RGOVINA
U planskom periodu obzirom na očekivano povedanje potreba za snabdjevanjem, neophodno je
trgovini obezbjediti takav razvoj koji de zadovoljiti potrebe stanovništva i pratiti trend razvoja
turizma. Potrebno je u bududnosti obezbjediti ravnomjernu prostornu distribuciju prodajnih
kapaciteta posebno onih za podmirenje svakodnevnih potreba stanovništva. Za trgovinu je potrebno
obezbjediti 0,5 m² po stanovniku prodajnog i skladišnog prostora. Planom se predviđa lociranje i
velikih prodajnih i distributivnih centara: na lokalitetima Bakšaiš, Vedro Polje i Žegar. Planom se
ukupno za djelatnost trgovine (maloprodaja i veleprodaja). Za razmještaj raznih objekata trgovine i
nihovo disperzno razmještanje u prostoru obuhvata Plana predviđeno je 26,19 ha površine obuhvata
Plana.

U GOSTITELJSTVO
Planom se pored postojedih ugostiteljskih sadržaja planira gradnja novih hotelskih kapaciteta na
lokalitetima Ribid, Pokojska glavica, Komarac i potez Vrkašid-Jankovački potok, a u užem urbanom
području kao i van njega disperzno je razmješteno više manjih lokacija na kojima se takođe daje
mogudnost izgradnje manjih ugostiteljskih kapaciteta raznih namjena. U obuhvatu Plana se angažuje
70,96 ha prostora planiranog za razmještaj ugostiteljskih objekata i sadržaja.
PRIJEDLOG 39
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

Z ANATSTVO / OBRT

Za zanatske uslužne radnje potrebno je obezbjediti 0,16 m² korisne površine po stanovniku.Sve

uslužne dijelatnosti koje ne zagađuju okolinu i ne proizvode i ne zahtjevaju vede radne prostore mogu
se disperzno smjestiti u radnim prostorima koji su planirani u poslovno stambenim i mješovitim
zonama.

2.14. PROCJENA UTICAJA NA OKOLIŠ I MJERE SPREČAVANJA

ZAGAĐENJA TLA, VODA I VAZDUHA
Preventivne mjere za spriječavanje negativnih emisija koje utječu na okoliš su:

 mjere zaštite neobnovljivih resursa;

 mjere štednje energije i korištenje „čistih tehnologija“;
 mjere smanjenja otpada i njegova reciklaža;
 mjere zaštite voda od zagađenja,provođenjem sveobuhvatnog kanalisanja i prečišdavanja
otpadnih voda iz naselja i industrijskih pogona;
 mjere zaštite zemljišta od zagađenja kroz zaštitu poljoprivrednog i građevinskog zemljišta
u urbanim naseljima i njihovim rubnim zonama, sa zaštitom zemljišta od zagađenja
aerosedimentima, od deponovanja otpada na svim za to ne predviđenim mjestima;
 mjere zaštite vazduha od zagađenja provoditi kroz obezbeđenje jedinstvenog sistema
toplifikacije putem gasa ili eko-toplifikacijskim kotlovnicama na gorivo dobiveno
reciklažom otpada drveta i drugog otpada;
 poduzimati i mjere kontrolisanja aerozagađenja od saobradaja;
 poštivati mezo i mikro klimatske uslove pri izboru lokacija za potencijalne zagađivače;
 Svaki subjekt koji ispušta tehnološke otpadne vode u površinske vode ili sistem javne
kanalizacije mora posjedovati vodoprivrednu dozvolu, odnosno odgovarajudi vodoprivredni
akt u skladu sa Zakonom o vodama;
 Svaki subjekt koji ispušta tehnološke otpadne vode u sistem javne kanalizacije koja nema
izgrađen odgovarajudi urenaj za tretman otpadnih voda, mora zadovoljiti uslove za ispuštanje
u površinske vode propisane u Tabeli;
 Za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda u sistem javne kanalizacije svaki subjekt mora
pribaviti saglasnost upravitelja sistema javne kanalizacije;
 Izuzetno, za dozvoljene granične vrijednosti koncentracije opasnih i štetnih materija u
tehnološkim otpadnim vodama koje se ispuštaju u sistem javne kanalizacije .

PRIJEDLOG 40
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

2.15. PREVENCIJA, ODNOSNO OGRANIČAVANJE EFEKATA PRIRODNIH

NEPOGODA I KATASTROFA
S EIZMIČKE AKTIVNOSTI
Područje obuhvata leži na umjereno trusnom području na kome katastrofalnih potresa nije bilo, ali se
isto tako ne isključuje mogudnost jačih udara. U skladu sa seizmičkim projektovanjem, svi objekti na
razmatranom području, treba da se grade da sa sigurnošdu mogu izdržati potrese jače za jedan
stepen od predviđenih. Tako se obezbjeđuje odgovarajudi stepen zaštite ljudi i minimalno oštedenje
građevinskih konstrukcija za vrijeme zemljotresa. Činioci koji imaju značajan uticaj na smanjenje
povredivosti teritorije u slučaju zemljotresa su izgrađenost zemljišta, gustina nastanjenosti, sistem
izgradnje, spratnost objekata, mreža neizgrađenih površina. Svi ovi činioci treba da budu u optimalno
dozvoljenim granicama, kako bi se neposredno uticalo na smanjenje negativnih posljedica, koje
zemljotresi prouzrokuju.

P OPLAVE
Zaštita od negativnih uticaja voda se postavlja kao cilj i rješava kroz:
 primjenu pristupa aktivne odbrane od poplava (izgradnja akumulacija, retenzija, rasteretni
kanala) uzvodno od urbanog područja grada Bihada, samostalno ili uz kombinaciju i sa
mogudim parcijalnim pasivnim mjerama, gdje je to i na način kako je mogude (npr. parapetni
zidovi, nadvišenja obala,…) i na samim pojednim dijelovima urbanog područja grada Bihada,
 Uređenje vodotoka na području grada UP-a koji ugrožavaju ili onemogudavaju korištenje
zemljišta u cilju postizanja potrebne razine zaštite od velikih voda, a sve to i ekonomski
prihvatljvim granicama,
 Uređenje vodotoka treba nastaviti prema urađenoj projektnoj dokumentaciji koja obrađuje
Urbano područje grada Bihada,
 Izrada drenažnih sistema za obaranje nivoa podzemne vode na dijelovima gdje podzemna
voda ugrožava normalno korištenje zemljišta izradom rješenja za detaljnu odvodnju
(melioracija Velhovskog polja),
 Provođenje mjera zaštite zemljišta u cilju smanjenja negativnih uticaja procesa erozije na
vodotocima i terenu izloženom degradaciji.
Izgradnja objekata pasivne zaštite od poplava unutar obuhvata plana (obaloutvrde, parapetni zidovi,
nadvišenja obala, i dr.) mora biti prethodno detaljno analizirana i odobrena od strane
multidisciplinarnog tima stručnih osoba, pažljivo realizirana uz poštivanje, osim zakonskih propisa i
standarda, i prirodnih uslova (geološke, hidrološke, pedološke, fitocenološke), jer vegetacija obala
rijeka Une i Klokota predstavlja neprocjenjiv prirodni resurs i karaterističan ambijentalni reper grada
Bihada, stvarajudi mnogobrojne unikatne visokovrijedne vizure i mikroambijente.

K LIZIŠTA I NESTABILNI TERENI

Uslovno stabilni tereni mogu se koristiti za izgradnju, uz predhodnu pripremu i preduzimanje
određenih sanacionih mjera. Nestabilni tereni treba da se namjene za zelene površine, uz primjenu
određenih sanacionih mjera.

PRIJEDLOG 41
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

2.16. MJERE ZAŠTITE STANOVNIKA I MATERIJALNIH DOBARA OD

PRIRODNIH I LJUDSKIM DJELOVANJEM IZAZVANIH NEPOGODA
Zaštita i spašavanje od prirodnih i drugih nesreda obuhvata programiranje planiranje, organizovanje,
osposobljavanje, nadzor i finansiranje mjera za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreda s
ciljem sprečavanja opasnosti, smanjenja broja nesreda i žrtava te ublažavanje štetnih posljedica
prirodnih i drugih nesreda.
Pod pojavom prirodne nepogode podrazumjevaju se događaji koji su uzrokovani djelovanjem
prirodne sile na koje ljudski faktor ne može uticati kao što su: potres, poplave, visok snijeg i sniježni
nanosi, olujni vjetrovi, grad, prolom oblaka, klizište, suša, hladnoda te masovne pojave ljudskih,
životinjskih i biljnih bolesti.
Tehničko-tehnološke nesrede podrazumjevaju događaje koji su izmakli kontroli pri obavljanju
određene djelatnosti i rad sa opasnim tvarima, (naftom) i (energetskim plInom) čije posljedice
ugrožavaju ljude i materijalna dobra.
Druge nesrede podrazumjevaju cestovne nesrede požar, atomske i nuklearne nesrede koje uzrokuje
čovjek svojim atkivnostima, rat, vanredno stanje ili drugi oblici masovnog uništenja ljudi i materijalnih
dobara.

Jedinstvena organizacija zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreda
prema Zakonu se ostvaruje organizovanjem i planiranjem sljededih mjera i aktivnosti:
 otkrivanje, pradenje i sprečavanje opasnosti od prirodnih i drugih nesreda,
 uzbunjivanje o opasnostima i davanje upustva za zaštitu i spašavanje,
 osposobljavanje ljudi za zaštitu i spašavanje
 obučavanje civilne zaštite
 otklanjanje posljedica prirodnih i drugih nesreda do osigranja osnovnih uslova za život,
 nadzor nad provođenjem propisa o zaštiti od prirodnih i drugih nesreda.

Mjere i aktivnosti iz naprijed navedenog teksta ostvaruje se putem civilne zaštite koja predstavlja
organizovani oblik zaštite. U ostvarivanju prava i dužnosti u oblasti zaštite i spašavanja Grad:
 donosi Odluku o organizovanju i funkcionisanju zaštite i spašavanja Grada skladu sa zakonom,
 donosi program zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreda na području Grada,
 utvrđuje izvore finansiranja,
 organizira službu osmatranja i uzbunjivanja Grada,
 donosi akte o osnivanju gradskog štaba civilne zaštite određuje komandanta i određuje
funkcije u o gradskim službama za upravu i službi civilne zaštite Grada, čiji su nosioci po
položaju članovi gradskog štaba civilne zaštite,
 donosi plan zaštite i spašavanja Grada, od prirodnih i drugih nesreda,
 proglašava stanje prirodne i druge nesrede i naređuje upotrebu snaga civilne zaštite.

PRIJEDLOG 42
 URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆA ZA PERIOD OD 20 GODINA

2.17. URBANISTIČKI POKAZATELJI

Ukupna površina Plana: 4.211,58 ha ili 42,11 km²

Šume i šumsko zemljište: 519,81ha

Poljoprivredno zemljište: 440,57ha

Građevinsko zemljište: 2.055,42ha

Javne zelene površine: 318,58 ha

Saobradajnice i infrastrukturni pojasevi: 297,32 ha

Vode i vodne površine: 129,73 ha

Površine rezervisane za bududi razvoj: 379,34 ha

Ostala zemljišta i površine: 73,81 ha

(Posebna namjena, komunalna i energetska infrastruktura, površine željezničke infrastrukture)

Ukupan broj stanovnika: Popis 2013. godine – 38.214 stanovnika

2030. godine –50.040 stanovnika

Bruto gustina naseljenosti: 12 st/ha ili 1188 st/km²

Neto gustina naseljenosti: 24,34 st/ha

Stepen urbanizacije: 1,0

Koeficijent urbaniteta: 0,04

PRIJEDLOG 43