II.

dio

TRGOVAČKI UGOVORI

(središnji dio trgovačkog ugovornog prava)

CIJENA – ako ugovorom o kupoprodaji cijena nije određena, a ni ugovor ne sadrži dovoljno
podataka s pomoću kojih bi se ona mogla odrediti ugovor nema pravni učinak.

Kad trg.ugovorom o kupoprodaji cijena nije doređena, niti u njemu ima dovoljno podataka
pomoću kojih bi se ona mogla odrediti, kupac je dužan platiti cijenu koju je prodavatelj
redovito naplaćivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad nema nje onda razumnu cijenu.

Pod RAZUMNOM cijenom smatra se tekuća cijena sklapanja ugovora, a ako se ona ne može
utvrditi, odna cijenu utvrđuje sud prema okolnostima slučaja.

++ UGOVOR O PRODAJI (KUPOPRODAJI)

Ugovor kojim se prodavatelj obvezuje da će kupcu prepustiti određeni objekt, a kupac se

obvezuje da će prodavatelju za prepušteni objekt platiti određeni iznos novca kao kupovnu
cijenu.

KARAKTERISTIKE:

1. konsenzualan
2. kauzalan
3. dvostranoobvezatan
4. neformalan
5. naplatan

PREDMET:
1. stvari
2. prava (npr. Potraživanje).

BITNI SASTOJCI UGOVORA:

1. stvar
2. cijena
1. stvar – mora biti:
a) određena – ako je ugovorom određena njena količina
b) odrediva – ako se prema ugovoru može odrediti.
2. cijena:
vrijednost izražena u novcu.

Mora se sastojati u novcu, a ne u stvarima (zamjeni).

Mora biti: a) određena – ako je ustanovljena u fiksnom obliku,
b) odrediva – ako ugovor sadrži dovoljno podataka pomoću kojih bi se mogla
odrediti.
+ + SLUČAJEVI ODREĐIVANJA CIJENE: (PITA!!)

1. KADA NIJE CIJENA ODREĐENA:

kada trg.ugovorom o kupoprodaji cijena nije određena, niti u njemu ima dovoljno podataka
pomoću kojih bi se mogla odrediti, kupac je dužan platiti cijenu koju je prodavatelj redovito
naplaćivao u vrijeme sklapanja ugovora,a kada ove nema onda razumnom cijenom.

Razumna cijena – smatra se tekuća cijena u vrijeme sklapanja ugovora u mjestu

prodavatelja,a ako se ona ne može utvrditi cijenu utvrđuje sud prema okolnostima slučaja.

2. KADA CIJENA NIJE PROPISANA:

Kada je ugovorena viša cijena od one koju je za određenu vrstu stvari propisalo nadležno
tijelo, kupac duguje samo iznos propisane cijene, a ako je već isplatio ugovorenu cijenu, ima
pravo zahtijevati povrat razlike.

3. KADA JE UGOVORENA TEKUĆA CIJENA:

Kupac duguje cijenu utvrđenu službenom evidencijom na tržištu mjesta prodavatelja u

vrijeme kada je trebalo doći do ispunjenja.

4. KADA JE ODREĐIVANJE CIJENE POVJERENO TREĆIMA:

Ako treća osoba neće ili ne može odrediti cijenu, stranke mogu cijenu odrediti naknadno ili
raskinuti ugovor, a ako ne učine ni jedno niti drugo smatra se da je ugovorena razumna cijena.

5. KADA JE ODREĐIVANJE CIJENE OSTAVLJENO JEDNOM UGOVARATELJU:

Smatra se da takva odredba nije ugovorena, a kupac duguje cijenu kao u slučaju kad cijena
nije određena.

OBVEZE SUUGOVARATELJA:

1. obveze prodavatelja

A) predaja stvari - prodavatelj je dužan stvar predati kupcu u vrijeme i na mjestu

predviđenom ugovorom.

B) odgovornost za nedostatke (materijalne i pravne):

-materijalni nedostatci: svako odstupanje prodane stvari od svojstva što ih mora imati prema
ugovoru, poslovnom običaju i propisu.

a)materijalni nedostatci u količini – prodavatelj odgovara za nedostatke stvari koje je imala u

trenutku prelaska rizika na kupca.
b) materijalni nedostatci u količini – ako je prodana manja količina od ugovorene kupac može
raskinuti ugovor samo glede djela stvari koja nedostaje, a ne cijeli ugovor.

c) jasmtvo (garancija) za ispravno funkcioniranje stvari – potrebno je uz proizvod priložiti

upute, kako se njime upravlja i garantni list.

-pravni nedostatci – zaštita od EVIKACIJE.

Evikacija je pravno uznemiravanje stjecatelja stvari od strane nekog trećega.

Do evikacije dolazi na temelju prava trećega na stvar (ili pravo) i uvijek ima pravnu podlogu.

a) potpuna evikacija – ako je kupcu oduzeta stvar u cijelosti (treći dokaže da je vlasnik
prodane stvar, a ne prodavatelj).

b) djelomična evikacija – ako se umanjuju ili ograničavaju prava kupaca ( treći dokaže da
ima, uz vlasnika pravo uporabe).

+ + 2. obveze kupca

A) platiti cijenu – kupac je dužan platiti cijenu u vrijeme i na mjestu određenom ugovorom.

B) preuzeti stvar.

SLUČAJEVI PRODAJE S NAROČITIM POGODBAMA: (PITA!!)

a) prodaja s pravom prvokupa – je pravo određenih osoba, da vlasnik stvari, ako je prodaje
mora stvar namijenjenu prodaji ponuditi najprije njima.

b) kupnja na pokus – je takav ugovor u kojem kupac uzima stvar uz uvjet da je isproba kako
bi utvrdio odgovara li njegovim željama i da se zatim izjasni ostaje li pri ugovoru ili odustaje.

c) prodaja sa zadržavanjem prava vlasništva – je takav ugovor o prodaji u kojem

prodavatelj zadržava pravo vlasništva nad stvari koja je predana kupcu sva dok kupac ne
ispuni svoje ugovorne obveze. Isplata cijene na obrok.

d) prodaja sa specifikacijom – ako je ugovorom zadržano pravo kupca da poslije odredi

kvalitetu, obli, mjeru ili koje druge pojedinosti stvari.

e) kupoprodaja po uzorku ili modelu – prodavatelj je dužan predati kupcu stvar jednaku
uzorku ili modelu, inače odgovara za materijalne nedostatke.

f) kupoprodaja s obročnom otplatom cijene – prodavatelj se obvezuje predati kupcu stvar

prije nego što cijena bude potpuno isplaćena, a kupac se obvezuje isplatiti cijenu u obrocima,
u određenim vremenskim razmacima.
 UGOVOR O GRADNJI

Je ugovor kojime se izvođač radova obvezuje da će u određenom roku i prema određenom

projektu izgraditi određenu građevinu na određenom zemljištu, tj. da će na već postojećem
objektu obaviti građevinske radnje,a naručitelj se obvezuje da mu za obavljene radnje isplati
određenu cijenu.

KARAKTERISTIKE:

1. konsenzualan
2. kauzalan
3. dvostranoobvezatan
4. formalan
5. naplatan.

PREDMET:

1. građevina.

BITNI SASTOJCI UGOVORA:

1. predmet
2. cijena
3. rok za izgradnju.

OBVEZE SUUGOVARATELJA:

A) OBVEZE IZVOĐAČA RADOVA

1. izgradnja građevine - izvođač je dužan ispuniti svoju obvezu gradnje prema

određenom projektu i u ugovorenom roku.
2. odgovornost za nedostatke
3. odgovornost izvođača i projektanta za solidarnost građevine.

B) OBVEZE NARUČITELJA:

1. preuzeti građevinu
2. plaćanje cijene - cijena radova određuje se prema jedinici mjere ugovorenih radova
(jedinična cijena) ili u ukupnom iznosu za cijeli objekt (ukupno ugovorena cijena).

a) jedinična cijena-određuje se:

po četvornom metru za površinu,
 po dužinskom metru za dužinu,
po kubičnom metru izgrađenog prostora.

b) ukupno ugovorena cijena – jest cijena koja se određuje za cijeli objekt ili za dio
objekta.

Ako ugovorom glede izmjene cijena nije predviđeno što drugo, izvođač koji je svoju obvezu
ispunio u određenom roku može zahtijevati povećanje cijena radova ako su se u vremenu
između sklapanja ugovora i njegova ispunjenja, a bez njegova utjecaja povećale cijene
elemenata na temelju kojih je određena cijena radova tako bi ta cijena trebala biti veća za više
od 2 postotka.

Ako bi ugovorena cijena morala biti znatno povećana, naručitelj može raskinuti ugovor.

Ceste, željezničke pruge, bunari i ostale građevine čija izrada zahtijeva veće i složenije
radove.

Izvođač je dužan omogućiti naručitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu količine,
kakvoće i suglasnosti ugrađenih proizvoda.

Za svako odstupanje od projekta izvođač mora imati pisanu suglasnost naručitelja.

On ne može zahtijevati povećanje ugovorene cijene za radove što ih je izveo bez takve
suglasnosti.

Radovi se u pravilu ugovaraju. Ako rok nije ugovoren – vrijeme koje je razumno potrebno za
takve poslove. Ugvorena kazna u slučaju neispunjenja obveza.

POSEBNE KLAUZULE UGOVORA O GRADNJI:

1. ODREDBA “KLJUČ U RUKE”

 znači da se izvoditelj obvezuje samostalno obaviti sve radove potrebne za izgradnju i

davanje određenog objekta na uporabu. Ugovorena cijena u tom slučaju obuhvaća i
vrijednost svih nepredviđenih radovi i tzv. viška radova.

2. KLIZNA SKALA

 je ugovorena klauzula prema kojoj se ugovorena cijena čini ovisnom o cijeni

potrebnog materijala rada i drugih troškova u određeno vrijeme i na određenom
mjestu.

UGOVOR O DJELU

Je ugovor kojim se izdavatelj radova (poduzetnik) obvezuje obaviti određeni posao kao što su
izrada ili popravak neke stvari, ispunjenje kakvog fizičkog ili intelektualnog rada i sl., a
naručitelj se obvezuje izvoditelju za taj posao platiti naknadu.

KARAKTERISTIKE:
 1. konsenzualan
2. imenovan
3. dvostranoobvezan
4. naplata
5. neformalan.

BITNI SASTOJCI:
1. djelo
2. naknada.

OBVEZE SUGOVARATELJA:

a) obveze izvoditelja radova:

1. obaviti i predati djelo

2. odgovornost za nedostatke
3. dužnost upozorenja na nedostatke materijala ili naloga.

b) obveze naručitelja:

1. isplata naknade
2. primiti djelo.

UGOVOR O USKLADIŠTENJU

Je ugovor kojim se skladištar obvezuje da će primiti i čuvati određenu robu, poduzimati

ugovorene i potrebne mjere radi njezina očuvanja u određenom stanju, te je predati na zahtjev
ostavodavca ili druge ovlaštene osobe, a ostavodavac se obvezuje za to platiti određenu
naknadu.

KARAKTERISTIKE:

1. konsenzualan
2. dvostranoobvezatan
3. naplatan
4. neformalan.

OBVEZE SUGOVARATELJA:

1. OBVEZE SKLADIŠTARA:

a) primiti i čuvati robu

b) poduzimati radnje da bi je očuvao

c) predati je ostavodavcu.
2. OBVEZE OSTAVODAVCA:

a) predati robu skladištaru

b) za čuvanje platiti naknadu

c) preuzeti robu nakon čuvanja.

SKLADIŠTE – je ograđen, otvoren, natkriven, zatvoren prostor u kojem se čuva roba za

prodaju i kupnju, koji vodi i kojim upravlja trgovačko društvo (ili fizičkla osoba) čiji je
predmet poslovanja uskladištene robe.

JAVNA SKLADIŠTA – imaju ovlasti da izdaju vrijednosne papire.

PRIVATNA SKLADIŠTA – izdaju samo potvrdu o prijemu robe koja nije vrijednosni papir i
nije uskladištena roba.

CARINSKO SKLADIŠTE – odobri carinarnica i koji je pod carisnkim nadzorom tako da se

roba može smjestiti u skladu s propisanim uvjetima.

++ SKLADIŠNJICA – je vrijednosni papir koji skladištar izdaje ostavodavcu kao dokaz da je

robu primio na čuvanje, a koji ujedno sadrži pravo imatelja skladišnjice da raspolaže robom
predanom skladištaru na uskladištenje.

Dijelovi skladišnjice:

1. priznanica (recipis) – je dio skladišnjice kojim se može prenijeti vlasništvo, tj. pravo
raspolaganja robom.
2. založnica (varant) – je dio kojim se može prenijeti založno pravo na uskladištenoj
robi.

UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU (PITA!!)

Zastupnik se obvezuje da će se brinuti da treće osobe sklapaju ugovore s njegovim

nalogodavateljem i da će u tom smislu posredovati između njih i nalogodavatelja, a ako za to
dobije ovlast, sklapati ugovore s trećim osobama u ime i za račun nalogodavatelja, a
nalogodavatelj se obvezuje da će zastupniku za svaki sklopljen ugovor isplatiti određenu
naknadu – proviziju.

UGOVOR REDOVITO UKLJUČUJE 2 PRAVNA ODNOSA:

1. odnos zastupnika i nalogodavatelja

2. odnos zastupnika i trećega.

KARAKTERISTIKE UGOVORA:

1. konsenzualan
2. dvostranoobvezan
 3. naplatan
4. formalan
5. imenovan.

DEL CREDERE PROVIZIJA – je posebna naknada na koju zastupnik ima pravo, kada
nalogodavatelju u pisanom obliku jamči za ispunjenje obveze trećega iz ugovora.

++ OBVEZE ZASTUPNIKA:

1. brinuti se o interesima nalogodavatelja

2. držati se uputa koje mu je dao nalogodavatelj
3. čuvati poslovne tajne nalogodavatelja
4. da na istom području za istu vrstu posla ne radi za drugog nalogodavatelja.

OBVEZE NALOGODAVATELJA:

1. isplatiti zastupniku naknadu (proviziju)

2. isplatiti posebne troškove koje je zastupnik učinio u njegovu korist
3. staviti na raspolaganje određeni materijal ili dokumentaciju potrebnu za obavljanje
posla.

UGOVOR O KOMISIJI (u skripti je prekrižen, možda ne treba znati)

+ Komisionar se obvezuje da će za naknadu (proviziju) u svoje ime i za račun komitenta

obaviti jedan ili više poslova koje mu komitent povjeri.

Komisionar ima pravo na naknadu (proviziju) i kada nije ugovorena.

UGOVOR REDOVITO UKLJUČUJE 2 PRAVNA ODNOSA:

1. odnos komisionara i komitenta

2. odnos komisionara i trećega.

KARAKTERISTIKE UGOVORA:

1. konsenzualan
2. dvostranoobvezan
3. naplatan
4. neformalan.

RAZLIKA IZMEĐU KOMISIONARA I ZASTUPNIKA:

Komisionar radi u svoje ime, ali po nalogu i za račun komitenta.

Zastupnik radi u ime i za račun komitenta.

RAZLIKA IZMEĐU KOMISIONARA I POSREDNIKA:

Komisionar sklapa poslove s trećima, a posrednik samo dovodi svog komitenta u svezu s
trećima.

NAJČEŠĆI PREDMET:

1. komisijska kupnja – komisionar dobiva nalog od komitenta da kupi određenu stvar,

2. komisijska prodaja – komisionar dobiva nalog od komitenta da proda određenu stvar,
3. del credere – kada komisionar odgovara za ispunjenje obveze svog suugovaratelja
(trećega) komitentu, ali samo ako je posebno jamčio komitentu da će treći ispuniti
svoju obvezu.

OBVEZE KOMISIONARA:

1. pridržavati se naloga komitenta

2. čuvati povjerenu mu robu s pozornošću dobrog gospodarstvenika
3. priopćiti komitentu s kojom je osobom obavio povjereni posao
4. priložiti račun komitentu o obavljenom poslu
5. predati komitentu sve što je primio na temelju posla za račun komitenta.

OBVEZE KOMITENTA:

1. isplatiti komisonaru naknadu (proviziju)

2. nadoknaditi troškove.

VISINA PROVIZIJE:

1. ugovorena
2. tarifna
3. prema obavljenom poslu.

++ UGOVOR O POSREDOVANJU (PITA!!)

+ Posrednik se obvezuje da će naći treću osobu s kojom bi nalogodavatelj pregovarao o

sklapanju određenog ugovora, a nalogodavatelj se obvezuje da će posredniku isplatiti
određenu naknadu ako ugovor bude sklopljen.

RAZLIKA IZMEĐU POSREDNIKA, KOMISIONARA I ZASTUPNIKA:

Posrednik NE sklapa ugovor s trećom osobom kao komisionar i zastupnik.

Zastupnik i komisionar sklapajju po 2 ugovora i to s nalogodavateljem i s trećima, a posrednik

samo s nalogodavateljem.

KARAKTERISTIKE:

1. konsenzualan
2. dvostranoobvezan
3. naplatan
4. neformalan
5. imenovan.

OBVEZE POSREDNIKA:

1. tražiti priliku za sklapanje određenog ugovora

2. postupati s pozornošću dobrog gospodarstvenika
3. posredovati u pregovorima i nastojati da se sklopi ugovor
4. voditi posrednički dnevnik
5. nadoknaditi štetu koja je nastala njegovom krivnjom.

OBVEZE NALOGODAVATELJA : 1.isplatiti posredniku naknadu.

UGOVOR O OSTAVI

Je ugovor u kojem se ostavoprimatelj (DEPOZITA) obvezuje da će primiti pokretnu stvar od

ostavodavatelja (DEPONENTA) i čuvati je besplatno ili uz naknadu te da će ju vratiti nakon
određenog vremena ili na zahtjev ostavodavatelja.

KARAKTERISTIKE:

1. konsenzualan
2. dvostranoobvezan
3. besplatan ili naplatan
4. neformalan.

BITNI SASTOJCI:

1. predmet ostave
2. vrijeme trajanja ostave
3. naknada (naplatna ostava).

OBVEZE OSTAVOPRIMATELJA:
 1. primanje stvari
2. čuvanje stvari
3. vraćanje stvari.

OBVEZE OSTAVODAVATELJA:

1. preuzeti stvar
2. platiti troškove čuvanja
3. platiti naknadu (naplatna).

PREMET: pokretna stvar.

++ UGOVOR O ZAJMU (PITA!!)

Zajmodavac se obvezuje predati zajmoprimcu određenu svotu novca ili određenu količinu
drugih zamjenjivih stvari na kojima on stječe pravo vlasništva, a zajmoprimac se obvezuje da
zajmodavcu poslije određenog vremena vrati istu svotu novca, odnosno isto količinu stvari
iste vrste i kakvoće.

KARAKTERISTIKE:

1. konsenzualan
2. dvostranoobvezan
3. neformalan
4. naplatan i besplatan.

PREDMET:

1. novac
2. zamjenjive stvari.

BITNI SASTOJCI (uvijek kod trg.ugovora):

1. predmet
2. trajanje – nakon isteka primjerenog roka koji ne može biti kraći od 2mj. računajući od
zajmodavčeva zahtjeva
3. naknada (ako se radi o naplatnom zajmu).

RAZLIKA IZMEĐU POSUDBE I ZAJMA:

Posudba je ugovor kojim se posuditelj obvezuje predati stvar na besplatnu uporabu, a
primatelj se obvezuje nakon određenog vremena vratiti istu posuđenu stvar.

+ Posudba je uvijek besplatan posao, kod kojega se mora vratiti baš posuđena stvar pri čemu
nije bitno je li potrošna ili nepotrošna.

OBVEZE ZAJMODAVCA:

1. predati ugovorenu stvar u ugovoreno vrijeme

2. odgovornost za materijalne nedostatke.

OBVEZE ZAJMOPRIMCA:

1. vraćanje duga.

Pri naplatnom zajmu dužan je platiti određenu svotu naknade za korištenje zajma – kamate.

UGOVOR O KREDITU (PITA!!)

Ugovorom o kreditu banka se obvezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje određeni

iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vrijeme, za neku namjenu ili bez
utvrđene namjene, a korisnik se obvezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i dobiveni iznos
novca vrati u vrijeme i na način kako je utvrđeno ugovorom. 

Ugovor o kreditu uvijek zaključuje banka kao kreditor te se daje uvijek u novcu.
Uvijek mora biti sklopljen u pisanom obliku, a u tom obliku se moraju odrediti iznos te uvjeti
davanja.

BITAN SADRŽAJ UGOVORA SU:

1. iznos
2. uvjeti davanja
3. uvjeti korištenja
4. uvjeti vraćanja kredita.

Korisnik kredita može raskinuti ugovor prije nego je počeo koristiti krediti, a može i kredit
vratiti prije roka određenog za vraćanje, ali je dužan o tome unaprijed obavijestiti banku.

PRESTANAK KREDITA:

1. otkazom davatelja kredita

2. odstupanjem od ugovora
 3. vraćanjem kredita prije roka.

VRSTE KREDITA:

1. gotovinski ili nenamjenski

2. hipotekarni
3. stambeni
4. studentski
5. potrošaćki
6. lombardni
7. za poticanje poljoprivrede.

+LOMBARDNI KREDIT (PITA!!) – je kredit koji se odobrava temeljem zaloga vrijednosnih

papira (novčanog depozita, dionica, obveznica, polica životnog osiguranja), pri čemu korisnik
kredita zadržava vlasništvo nad dobrom koje se daje u zalog.

LEASING - ugovor kojim davalac leasinga daje na određeno vrijeme na korištenje drugoj
osobi (primalac leasinga) određenu stvar, a primalac plaća pristojbu za leasing, s tim da se
može ugovoriti da na kraju ugovorenog razdoblja korištenja stvari:

a) primalac vraća stvar davaocu,

b) da se razdoblje korištenja produžava ili
c) da primalac otkupljuje stvar od davaoca i da ta stvar prelazi iz vlasništva davaoca u
vlasništvo primaoca.

TIMESHARING – ugovor o pravu na vremenski ograničenu uporabu nekretnina.

UGOVOR O FORFAITU – prodaja nedospjelih tražbina banci uz isključenje prava banke na

regres prema prodavaocu ako tražbine nisu naplative.

Ugovor o prodaji uz isključenje odgovornosti prodavaoca za naplativost (bonitet) dok za

istinitost (veritet) tražbina prodavaoc (forfaitist) uvijek odgovara.

Ugovor o faktoringu je ugovor kojim se klijent obvezuje faktoru (obična banka) credirati sve
kratkoročne tražbine iz ugovora o isporuci robe i pružanja usluga.

UGOVORNE KAMATE

Stopa ugovornih kamata

Članak 26.
 (1) Stopa ugovornih kamata između osoba od kojih barem jedna nije trgovac ne može biti
viša od stope zakonskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno
na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa.

(2) Stopa ugovornih kamata između trgovaca, odnosno trgovca i osobe javnog prava ne
može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata određene sukladno stavku 1. ovoga članka,
uvećane za polovinu te stope.

 (3) Ako su kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, između osoba od kojih
barem jedna nije trgovac, vrijedi kamatna stopa u visini četvrtine stope zakonskih zateznih
kamata, a između trgovaca polovina stope zakonskih zateznih kamata određene sukladno
stavku 1. ovoga članka.

(4) Ako su ugovorene više kamate od dopuštenih, primijenit će se najviša dopuštena

kamatna stopa.

(5) Stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine.

Kamate na kamate
Članak 27.

(1) Ništetna je odredba ugovora kojom se predviđa da će na kamate, kad dospiju za

isplatu, početi teći kamate ako ne budu isplaćene.

(2) Ali se može, uz ograničenja iz članka 26. ovoga Zakona, unaprijed ugovoriti povećana
godišnja kamatna stopa, ako dužnik ne isplati dospjele kamate na vrijeme.

(3) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na pologe kod banaka i drugih
financijskih institucija.

Kamate u nenovčanim obvezama

Članak 28.

Odredbe ovoga Zakona o ugovornim kamatama na odgovarajući način vrijede i za ostale

obveze kojima su objekt činidbe stvari određene po rodu.

ZATEZNE KAMATE
Kad se duguju
Članak 29.

(1) Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne
kamate.

(2) Stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i
osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske
narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem
polugodištu za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za pet postotnih poena.
 (3) Uz ograničenje iz stavka 2. članka 26. ovoga Zakona, kod trgovačkih ugovora i
ugovora između trgovca i osobe javnog prava strane mogu ugovoriti drukčiju stopu zateznih
kamata.

(4) Ali ništetna je odredba ugovora iz stavka 3. ovoga članka ako na temelju okolnosti
slučaja, a poglavito trgovačkih običaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je tako
ugovorenom stopom zateznih kamata, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena
očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana.

 (5) Prilikom ocjene je li odredba ugovora o stopi zateznih kamata ništetna uzet će se,
između ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od zakonom
predviđene stope zateznih kamata.

(6) Ako je, u slučaju iz stavka 2. članka 26. ovoga Zakona, stopa ugovornih kamata viša
od stope zateznih kamata, one teku i poslije dužnikova zakašnjenja.

(7) Stopa zateznih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine.

(8) Hrvatska narodna banka dužna je svakog 1. siječnja i 1. srpnja objaviti eskontnu stopu
u »Narodnim novinama«.
Pravo na potpunu naknadu
Članak 30.

(1) Vjerovnik ima pravo na zatezne kamate bez obzira na to je li pretrpio kakvu štetu zbog
dužnikova zakašnjenja.

(2) Ako je šteta koju je vjerovnik pretrpio zbog dužnikova zakašnjenja veća od iznosa koji
bi dobio na ime zateznih kamata, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade štete.

Kamate na kamate
Članak 31.

(1) Na dospjele a neisplaćene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to
zakonom određeno.

(2) Na iznos neisplaćenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je
sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.

+ UGOVOR O OTPREMI-ŠPEDICIJI:

Ugovorom o otpremi obvezuje se otpremnik radi prijevoza stvari sklopiti, u svoje ime a za
račun nalogodavca, ugovor o prijevozu i druge ugovore potrebne za izvršenje prijevoza te
obaviti ostale uobičajene poslove i radnje, a nalogodavac se obvezuje isplatiti mu određenu
naknadu.

Ako je ugovorom predviđeno, otpremnik može sklopiti ugovor o prijevozu i poduzimati druge
pravne radnje u ime i za račun nalogodavca.
+ UGOVOR O ISPITIVANJU ROBE I USLUGA:

Jedna ugovorna strana (izvršitelj) obvezuje stručno i nepristrano obaviti ispitivanje (kontrolu)
robe i i izdati isprave o tome (certifikat), a druga se strana (naručitelj ispitivanja) obvezuje se
za izvršeno ispitivanje platiti naknadu.
Ispitivanje robe može se sastojati u utvrđivanju identiteta, kakvoće, količine i drugih svojstava
robe.

UGOVOR O FRANCHISINGU:

Ugovori putem kojih se povezuju u cilju zajedničkog obavljanja djelatnosti.

Ugovorom o franchisingu franchise-proizvođač, specijalizirani trgovac na veliko i tvrtka koja

je razvila uspješni oblik uslužnog poslovanja ustupa uz financijsku naknadu primatelju
franchise-trgovcu na malo ili tvrtki uslužne djelatnosti, pravo uporabe franchise radi prodaje
određenih vrsta robe i/ili usluga.

++ UGOVOR O AKREDITIVU:

Prihvatom zahtjeva nalogodavca za otvaranje akreditiva, banka se obvezuje nalogodavcu da

će korisniku akreditiva isplatiti određeni iznos novca ako do određenog vremena bude
udovoljio uvjetima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva.

To je ugovor između nalogodavca (kupac) i banke u korist treće osobe.

Ima funkciju bankarske garancije, a prema svojoj pravnoj naravi je ugovor o nalogu.

Mora biti u pisanom obliku.

UGOVOR O OSIGURANJU

Osiguravatelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja, osiguraniku ili korisniku osiguranja

isplatiti osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj osiguranja se obvezuje
osiguravatelju platiti premiju osiguranja.

OSIGURANI SLUČAJ – je događaj prouzročen osiguranim rizikom.

RIZIK MORA BITI:

1. budući
2. neizvjestan
3. nezavisan od isključenja volje ugovoratelja osiguranja

VRSTE:

1. osiguranje imovine
2. osiguranje osobe
3. osiguranje života u korist treće osobe.
POSEBNI UGOVORI

UGOVOR O PRIJEVOZU

Prijevoznik se obvezuje prevesti na određeno mjesto neku osobu ili stvar, a putnik, odnosno
pošiljatelj se obvezuje da mu za to plati određenu naknadu.

Prijevoznik ne može odustati od ugovora, a putnik može ali ako ga najavi prije početka
prijevoza.

PRIJEVOZNIKOM se smatra kako osoba koja se bavi prijevozom kao svojim redovnim
poslovanjem, tako i svaka druga osoba koja se ugovorom obveže izvršiti prijevoz uz
naknadu. 

BITNI SASTOJCI:

1. predmet (osobe ili stvari)

2. naknada za prijevoz (cijena)
3. visina naknade za prijevoz – tarifa ili koji drugi objavljeni obvezatni akt.

2 tipa prijevoza:

1. slobodni
2. linijski.

TOVARNI LIST – je prijevozna isprava kojom prijevoznik potvrđuje da je primio na prijevoz

određenu količinu roba (unutrašnji promet). Nije javna isprava niti vrijednosni papir.

TERETNICA – je isprava o pomorskom prijevozu kojom bordar potvrđuje da je primio stvar

na prijevoz.

UGOVOR O PRIJEVOZU STVARI:

Obveza je prijevoznika da stvar koju je primio radi prijevoza preda na određenom mjestu
pošiljatelju ili primatelju.

Prijevoznik odgovara za potpun ili djelomičan gubitak i oštećenje pošiljke od trenutka

preuzimanja do njezine predaje, osim ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

UGOVOR O PRIJEVOZU OSOBA:

prijevoznik odgovara za zakašnjenje i sigurnost putnika.

INCOTERMS – skup međunarodnih pravila za tumačenje najčešće korištenih termina u
međ.trgovini i to prije svega kod ug.o prodaji i pogledu prijenosa rizika i troškova pri isporuci
robe s jedne na drugu stranu.

PUNOMOĆ – jednostrana izjava volje određene osobe. Ovlaštenje za zastupanje. Opseg

ovlaštenja ovisi o sadržaju same punomoći. Može biti opća i specijalizirana.

UGOVOR O NALOGU:

Ovlašćuje se, ali i ujedno i obvezuje nalogoprimac za poduzimanje određenih poslova.

UGOVOR O KOMISIJI:

Obvezuje se komisionar obaviti uz proviziju jedan ili više poslova u svoje ime i za račun
komitenta, a komisionar ima pravo na proviziju i kad nije ugovorena.
Stranke:
1. komisionar
2. komitent.

Ugovor je:
1. dvostranoobvezni
2. konsenzualan
3. naplatni
4. neformalan ugovor

Većina ugovora – radi prodaje robe.

DEL CREDERE KOMISIJA – komisionar može komitentu dati posebno jamstvo za

suugovaratelja odnosno preuzeti odgovornost prema komitentu.

OBVEZE KOMITENTA: plaćanje provizije te naknade troškova koje je komisionar imao,

predujmiti komisionaru.

Provizija se plaća kad bude ispunjen posao.

PRESTANAK UGOVORA: ako je sklopljen na: -određeno, -neodređeno.

UGOVOR O PRODAJNOM NALOGU:

Ugovorom o prodajnom nalogu obvezuje se nalogoprimac da pokretnu stvar koju mu

je predao nalogodavac proda za određenu cijenu u određenom roku ili da je u tom roku
vratinalogodavcu.

Prodajni nalog ne može se opozvati.Stvar predana nalogoprimcu ostaje nalogodavčeva i on

snosi rizik njezine slučajne propasti ilioštećenja, ali ne može njome raspolagati dok mu ne
bude vraćena.

Ako nalogoprimac ne proda stvar i ne preda određenu cijenu nalogodavcu do određenog

roka,niti je vrati u tom roku, smatra se da je on stvar kupio.Ali, njegovi vjerovnici ne mogu
zaplijeniti stvar sve dok on ne isplati cijenu nalogodavcu.
 UGOVOR O ZAKUPU

Zakupodavac se obvezuje predati određenu stvar zakupoprimcu na korištenje, a zakupoprimac

se obvezuje da će mu za to platiti određenu zakupninu i nakon prestanka zakupa vratiti
zakupljenu stvar.

KARAKTERISTIKE:

1. konsenzualan
2. naplatan
3. neformalan
4. dvostranoobvezan.

PREDMET:

1. pokretne stvari
2. nepokretne
3. iznimno i pravo.

BITNI SASTOJCI:

1. suglasnost o predmetu ugovora

2. zakupnina
3. vrijeme trajanja ugovora.

OBVEZE ZAKUPODAVCA:

1. predaja stvari, odnosno prava

2. održavanje stvari
3. odgovornost za nedostatke.

OBVEZE ZAKUPOPRIMCA:

1. uporaba stvari prema ugovoru ili njezinoj namjeni

2. plaćanje zakupnine
3. vraćanje zakupljene stvari.

RAZLIKA IZMEĐU ZAKUPA I NAJMA:

Najam se odnosi samo na UPORABU tuđe stvari (npr. najam stana), a zakup se odnosi i na
uporabu i na KORIŠTENJE koji je širi pojam od uporabe jer uključuje i uživanje stvari (npr.
ubiranje plodova pri zakupu polj.zemljišta).
 ++ UGOVOR O LICENCIJI

Obvezuje se davatelj licencije stjecatelju licencije u cijelosti ili djelomično ustupiti pravo
iskorištavanja izuma, tehničkog znanja i iskustva, žiga, uzorka ili modela te drugog predmeta
industrijskog vlasništva, a stjecatelj licencije se obvezuje da će mu za to platiti određenu
naknadu.

KARAKTERISTIKE:

1. konsenzualan
2. dvostranoobvezan
3. naplatan
4. formalan.

++ PREDMET UGOVORA:

1. izum (pronalazak)
2. tehničko znanje i iskustvo (know-how)
3. industrijski uzorak i model
4. robni i udlužni žig (coca-cola).

OBVEZE DAVATELJA:

1. predati predmet licencije i svu tehničku dokumentaciju

2. dati upute i obavijesti za iskorištavanje predmeta
3. jamčiti da na predmetu nema tereta.

OBVEZE STJECATELJA:

1. platiti davatelju ugovorenu naknadu

2. iskorištavati predmet na ugovoren način
3. čuvati predmet u tajnosti.

PODLICENCIJA – stjecatelj isključive licencije može pravo iskorištavanja predmeta licencije

ustupiti drugome, ako ugovorom nije drukčije određeno. Stjecatelj licencije ne može dati
drugome podlicenciju bez dopuštenja davatelja. Davatelj može otkazati ugovor bez njegova
dopuštenja kad je to prema zakonu ili prema ugovoru potrebno.

PRESTANAK:

1. na određeno vrijeme – protekom vremena na koji je sklopljen

 2. na neodređeno vrijeme – prestaje otkazom koji svaka strana može dati drugoj,
poštujući ugovorom određeni otkazni rok. Ako ugovorom nije određen, otkazni rok je
6mj.

++ UGOVOR O LEASINGU (PITA!!)

Davatelj leasinga se obvezuje financirati predmet ugovora i predati ga korisniku na korištenje,

a korisnik će plaćanjem leasing naknade (u cijelosti ili djelomično) nadoknaditi investicijske
troškove davatelja, a nakon isteka ugovora korisnik ima pravo otkupiti predmet ugovora,
vratiti ga, tj. nastaviti s njegovom uporabom.
KARAKTERISTIKE:

-atipičan ugovor
-najsličniji ugovoru o zakupu.

PREDMET UGOVORA:

1. pokretne stvari
2. rijeđe, nepokretne stvari.

++ UGOVOR O DAVANJU TURISTIČKOG OBJEKTA NA VREMENSKU UPORABU –

TIMESHEARING (PITA!!)

Davatelj timeshearinga obvezuje se predati turistički objekt na uporabu, jednu ili više
vremenskih jedinica godišnje, kroz ugovoreno vrijeme i održavati ga, a uporabitelj je ovlašten
primljeni objekt rabiti u skladu s njegovom namjenom, vratiti ga i platiti zakupninu za
timeshearing, unaprijed.

Timeshearing je vremenska jedinica gotovo uvijek mjerena u tjednima, rezervirana u nekom

ljetovalištu stalno ili za razdoblje od nekoliko godina.

Ugovor se sklapa za: posebnu sobu, apartman, stan,vilu.

Rabitelj ne postaje vlasnikom nekretnine već plaća njenu uporabu unaprijed u više obroka.

Odredbe Ugovora o zakupu.

++ UGOVORI U OBLASTI TURIZMA (PITA!!)

Turističke ugovore možemo podijeliti na:

1. UGOVORE O ORGANIZIRANOM PUTOVANJU:

 obvezuje se organizator putovanja pribaviti putniku najmanje dvije usluge koje se
sastoje od prijevoza, smještaja ili drugih turističkih usluga što čine cijelinu i koje se
pružaju u vremenu dužem od 24h ili uključuju barem jedno noćenje, a putnik se
obvezuje platiti mu za to jednu ukupnu (paušalnu) cijenu.

2. POSREDNIČKI UGOVOR O PUTOVANJU:

posrednik se obvezuje sklopiti, u ime i za račun putnika, bilo ugovor o organiziranom

putovanju, bilo ugovor o izvršenju jedne ili više posebnih usluga koje omogućuju da
se ostvari neko putovanje ili boravak, a putnik se za to obvezuje platiti naknadu.

3. UGOVOR O RASPOLAGANJU UGOSTITELJSKIM SMJEŠTAJEM (UGOVOR O

ALOTMANU):

ugostitelj se obvezuje u određenom razdoblju staviti na raspolaganje turističkoj

agenciji određen broJ ležaja, odnosno smejštajnih jedinica u određenom objektu,
pružiti ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija i platiti joj određenu
proviziju, a ova se obvezuje popunjavati ih, te platiti cijenu usluga, ako se koristila
ugovorenim smještajem.

4. UGOVOR O UGOSTITELJSKOJ OSTAVI.

BANKARSKI UGOVORI

1. UGOVOR O NOVČANOM POLOGU:

sklopljen je kada se banka obveže primiti, a položitelj položiti kod banke određeni
novčani iznos. Ovim ugovorom banka stječe pravo raspolagati položenim novcem i
dužna ga je vratiti prema ugovoru.

2. ULOG NA ŠTEDNJU:

ako je novčani polog primljen kao ulog na štednju, banka, odnosno štedionica izdaje
položitelju štednu knjižicu u koju se unose sve uplate i isplate.

3. BANKARSKI TEKUĆI RAČUN:

banka se obvezuje nekoj osobi otvoriti poseban račun i preko njega primati uplate i
obavljati isplate u granicama njezinih novčanih sredstava i odobrenog kredita.

4. UGOVOR O SEFU:

banka se obvezuje dati na uporabu korisniku sef za određeno razdoblje, a korisnik se

za to obvezuje banci platiti naknadu.

5. UGOVOR O KREDITU
6. UGOVOR O KREDITU NA TEMELJU ZALOGA VRIJEDNOSNIH PAPIRA
(LOMBARDNI KREDIT):
 banka odobrava kredit u određenom novčanom iznosu uz osiguranje zalogom
vrijednosnih papira koji pripadaju korisniku kredita ili trećemu koji na to pristane.

7. AKREDITIV
8. BANKARSKO JAMSTVO:

je svaka obveza na plaćanje određenog novčanog iznosa bez obzira na to kako je

nazvana, na pisani zahtjev korisnika i uz podnošenje banci dokumenta, ako su
navedeni u jamstvu.

III. DIO

VRIJEDNOSNI PAPIRI

(ČEK I MJENICA)

VRIJEDNOSNI PAPIR – je pisana isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje njezinom

zakonskom imatelju da će ispuniti obvezu upisanu u toj ispravi.

OBILJEŽJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA:

1. pisana je isprava
2. sadrži pravo koje je imovinske naravi
3. pravo upisano u ispravi izdavatelj se obvezuje ispuniti samo zakonskom imatelju
4. pravo upisano u ispravi ne može se bez nje ostvariti (načelo inkorporacije).

++ VRSTE VRIJEDNOSNIH PAPIRA:

1. ček
2. mjenica
3. dionica
4. skladišnjica
5. teretnica
6. polica osiguranja
7. vlasnički list.

KARAKTERISTIKE VRIJEDNOSNIH PAPIRA:

1. pravo bez isprave ne može nastati

2. pravo se bez isprave ne može prenijeti na drugoga
3. pravo se bez isprave ne može ostvariti.
FUNKCIJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA:

1. osiguranje plaćanja (ček, mjenica)

2. sredstvo plaćanja (ček)
3. sredstvo kredititranja (mjenica)
4. sredstvo olakšanja platnog prometa.

TIPOLOGIJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA (PODJELA):

A) PREMA SADRŽAJU PRAVA U PROPISU:

1. obveznopravni (obligacijski):

kada se neko pravo odnosi na potraživanja u novcu ili nekoj drugoj činidbi (ček,
mjenica)

2. stvarnopravni:

čija predaja zamjenjuje one predmete koji su na tim papirima označeni (skladišnjica)

3. korporacijski:

kao što su dionice d.d.-a kojima se stječu članska i imovinska prava u tim društvima.

B) PREMA NAČINU ODREĐIVANJA IMATELJA PRAVA (NA KOGA VRIJEDNOSNI

PAPIR MOŽE GLASITI):

1. na ime
2. na donositelja
3. po naredbi.

C) PREMA STUPNJU POVEZANOSTI S TEMELJNIM POSLOM:

1. apstraktni
2. kauzalni.

D) PREMA OBJEKTU (PREDMETU) U SVEZI S KOJIM NASTAJE:

1. novčani
2. robni.
3.

BITNI SASTOJCI VRIJEDNOSNIH PAPIRA:

1. naznaka vrste v.p.-a
 2. tvrtka, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište izdavatelja vrijednosnog
papira
3. tvrtka, odnosno naziv ili ime osobe na koju, odnosno po čijoj naredbi vrijednosni papir
glasi ili naznaka da papir glasi na donositelja
4. točno naznačena obveza izdavatelja koja proizlazi iz v.p.
5. mjesto i datum izdavanja vrijednosnih papira
6. potpis izdavatelja v.p., odnosno faksimil potpisa izdavatelja v.p. koji se izdaju u seriji.

MJENICA

++ Je vrijednosni papor po naredbi kojom njezin izdavatelj (TRASANT) izdaje bezuvjetan

nalog drugoj osobi (TRASATU) da korisniku isprave (REMITENTU) isplati određenu svotu
novca, odnosno sam izdavatelj se obvezuje izvršiti isplatu.

KARAKTERISITKE MJENICE:

1. vrijednosni papir po naredbi

2. novčani obligacijski vrijednosni papir
3. prezentacijski vrijednosni papir
4. jednostran, formalan i apstraktan vrijednosni papir
5. mjenična je obveza samostalna
6. papir javne vjere (ono što je napisano je istinito)
7. solidarnost mjenične obveze – mjeničnom vjerovniku osim glavnog dužnika,
odgovaraju svi potpisnici mjenice
8. ima značenje kreditnog sredstva (mjenicu izdaje onaj tko nema novac).

VRSTE MJENICA:

1. TRASIRANA MJENICA:

je mjenica u kojoj njezin izdavatelj (TRASANT) poziva drugu osobu (TRASATA) da

imatelju mjenice (REMITENTU) isplati određenu svotu novca.

2. VLASTITA MJENICA:

je mjenica u kojoj se njezin izdavatelj (trasant) obvezuje da će imatelju mjenice

(remitentu) platiti određenu svotu novca.

Tu nema poziva druge osobe (trasata) na akceptiranje i plaćanje mjenice.

Izdavatelj vlastite mjenice odgovara onako kako odgovara akceptant (trasat) trasirane
mjenice.

3. BJANKO MJENICA (BIJELA NEPOTPUNA):

je mjenica koja nema sve bitne sastojke.
 Ona prema tome nije mjenica, sve dok se prema sporazumu stranaka naknadno ne
ispune bitni sastojci.

BITNI SASTOJCI MJENICE:

1. naznaka da je riječ o mjenici

2. bezuvjetan uput na plaćanje
3. ime onoga koji treba platiti (trasat)
4. oznaka dosjelosti
5. mjesto plaćanja
6. ime osobe kojoj se treba platiti (remitent)
7. oznaka dana i mjesta izdavanja mjenice
8. potpis izdavatelja mjenice (trasant).

++ NEBITNI SASTOJCI MJENICE:

1. oznaka “sola” - znači da je mjenica izdana u samo jednom primjerku

2. oznaka “po naredbi” - mjenica je papir koji je po prirodi stvari “po naredbi” pa tu
oznaku nije potrebno stavljati.

Ako se stavi, to je radi vizualnog pojačanja njezinog sadržaja.

3. valutna klauzula ili klauzula pokrića – to je gospodarski temelj izdavanja mjenice.

Naime, zašto trasant izdaje remitentu mjenicu, te zašto trasat akceptira mjenicu ne vidi
se iz mjenice, ali se taj odnos u mjenici može naznačiti – to je tzv. valutna klauzula.

+ + PRIJENOS MJENICE:

1. INDOSAMENTOM:

potpis (obično na poleđini mjenice) kojim dosadašnji imatelj mjenice (INDOSANT)

sva prava iz mjenice prenosi na novog vjerovnika (INDOSATORA).

Indosament mora biti bezuvjetan.

Mjenica se indosira tako da dosadašnji imatelj mjenice (indosant) pisanom izjavom na

mjenici odredi da se mjenična svota plati drugoj osobi – novom vjerovniku
(indosatoru).

Indosant odgovara da će mjenica biti akceptirana i plaćena.

2. ++ CESIJOM:

njome se prenosi RECTA-MJENICA, tj. ona mjenica u kojoj je njezin izdavatelj

(trasant) zabranio prijenos indosamentom naznakom klauzule “ne po naredbi”.
RAZLIKA IZMEĐU PRIJENOSA MJENICE INDOSAMENTOM I PRIJENOSA MJENICE
CESIJOM:

Kod cesije se novom vjerovniku mogu staviti svi prigovori koji su se mogli staviti i
prijašnjem vjerovniku.

Kod indosamenta ne mogu se staviti nikakvi prigovori, osim ako je imatelj mjenice svjesno
postupio na dužnikovu štetu.

IZDAVANJE I POTPISIVANJE MJENICE:

mjenicu izdaje i potpisuje TRASANT.

On svojim potpisom postaje prvi dužnik i odgovara da će mjenica biti akceptirana i isplaćena.

++AKCEPTIRANJE MJENICE:

AKCEPT je izjava TRASATA uz potpis na mjenici, kojom on prihvaća trasantov poziv da

plati mjeničnu svotu.

Pristankom trasata (akceptiranjem mjenice) on postaje mjenični dužnik (AKCEPTANT).

Akceptom se trasat obvezuje mjenicu platiti po dosjelosti. Akcept mora biti bezuvjetan.

++ AVALIRANJE MJENICE:

AVAL je mjenično jamstvo kojim se može osigurati isplata mjenične svote u cijelosti ili
jednim dijelom.

AVALIST je redovito treća osoba, ali može biti i netko od potpisnika mjenice.

Kada avalist isplati mjenicu ima pravo regresa prema onome za koga je jamčio.

DOSJELOST MJENICE:

je vrijeme naznačeno na mjenici kada se mjenica treba platiti, tj. kada mjenična svota
dospijeva na isplatu.

Načini određivanja dosjelosti:

1. mjenica po viđenju:

znači da se mjenica može podnositi na naplatu, prema prosudbi imatelja mjenice.

Ona dospijeva čim se podnese na isplatu.
Mora se podnijeti na isplatu u roku 1.godine od dana izdavanja.

2. Mjenica na određeno vrijeme po viđenju:

 znači da se mjenica mora naplatiti u određenom roku nakon podnošenja mjenice na
akcept.
Mora se podnijeti na akceptiranje u roku od godinu dana od dana izdavanja.

3. Mjenica na određeni dan:

ta mjenica dospijeva na određeni dan, tj. dan dosjelosti ne ovisi o danu izdanja ni
akceptiranju.

4. mjenica na određeno vrijeme od dana izdanja:

ta mjenica dospijeva istekom naznačenog vremena od datuma izdanja ili od viđenja.

PROTESTIRANJE:

PROTEST – podiže imatelj mjenice (REMITENT) protiv trasata koji nije akceptirao ili
isplatio mjenicu ili je to učinio djelomično.

Podiže se pri protestnom tijelu ovlaštenome zakonom, koje je mjesno mjerodavno za osobu
protiv koje se podiže protest.

Svrha protesta: podizanjem protesta imatelj mjenice stječe pravo regresa od regresnih
obveznika.

Za protestiranje vrijednosnih papira ovlašteni su javni bilježnici koji vode protestne upisnike.

++ NOTIFIKACIJA:

je obavijest kojom imatelj mjenice izvještava svog izdavatelja mjenice (TRASANTA ili
INDOSANTA) o odbijanju akceptiranja ili isplate mjenice.

REGRES:

je pravo imatelja mjenice (REMITENTA) da od TRASANTA, INDOSANTA i ostalih

regresnih obveznika zahtjeva isplatu mjeničnog duga, kada TRASAT odbije akcept ili isplatu
mjenice, ili kada je zbog stečaja prestala sigurnost redovite naplate.

Regresni obveznici: akceptant, trasant, indosant i avalist.

MJENIČNA TUŽBA:

ako nastane spor zbog neplaćanja, imatelj mjenice (REMITENT), naplatu može ostvariti
mjeničnom tužbom koju podnosi sudu na čijem području se nalazi sjedište, odnosno
prebivalište tuženika.
Sud na zahtjev imatelja mjenuce izdaje MJENIČNI PLATNI NALOG koji nakon roka od 3
dana, ako nije bilo prigovora, postaje pravomoćan i ovršan.

ZASTARA:

mjenična naplata može se ostvariti sve dok ne nastupi zastara.

Svi mjenično-pravni zahtjevi protiv AKCEPTANTA zastarjevaju za 3 godine od dosjelosti.

Mjenično-pravni zahtjevi imatelja mjenice protiv regresnih dužnika zastarjevaju za 1 god. od

protesta, odnosno dosjelosti.

MJENIČNA INTERVENCIJA:

je akceptiranje ili isplata mjenice od strane INTERVENIJENTA.

Trasant, indosant ili avalist mogu u mjenici naznačiti osobu koja će po potrebi akceptirati ili
platiti mjenicu. Intervenijent može mjenicu akceptirati ili platiti za bilo kojeg obveznika
protiv kojeg se vrši regres.

++ AMORTIZACIJA:

je poništenje izgubljene ili uništene mjenične isprave radi izdavanja nove.

Onaj kome je nestala mjenica može mjerodavnom sudu u mjestu plaćanja predložiti
pokretanje postupka amortizacije, tj. sudski postupak oko poništenja mjenice.

Prijedlog za pokretanje postupka amortizacije mora sadržavati:

1. glavni sadržaj nestale mjenice

2. učiniti vjerojatnim da je predlagatelj mjenice imao ili da mu na temelju nje pripada
neko pravo.

Svrha amortizacije- jest da na temelju odluke o amortizaciji predlagatelj može protiv

akceptanta ostvariti mjenično pravo kao da ima neamortiziranu mjenicu.

NAČELA MJENICE:

1. NAČELO PISMENOSTI I FORMALNOSTI

2. NAČELO INKORPORACIJE – nema mjenične obveze bez mjenice
3. NAČELO MJENIČNE STROGOSTI – pridržavanje svih potrepština i rokova,
podizanje radnji i sl.
4. ++ NAČELO SOLIDARNOSTI – imatelju mjenice osim glavnog dužnika odgovaraju
svi potpisnici mjenice
5. NAČELO SAMOSTALNOSTI MJENIČNE OBVEZE – svaki potpis na mjenici
stvara samostalnu obvezu
 6. NAČELO FIKSNOSTI MJENIČNE OBVEZE
7. NAČELO NEPOSREDNOSTI.

PLAĆANJE MJENICE:

1. na određen dan ili određeno vrijeme

2. nakon dana izdavanja ili viđenja.

ČEK

ČEK - je vrijednosni papir kojim izdavatelj (TRASANT) nalaže drugoj osobi (TRASATU) da
iz njegova pokrića isplati zakonitom imatelju čeka, određenu svotu novca.

RAZLIKA IZMEĐU ČEKA I MJENICE:

1. kod čeka TRASAT je redovito banka, a kod mjenice on može biti bilo koja osoba,
2. u trenutku izdavanja čeka, TRASANT mora imati pokriće kod TRASATA, u novcu ili
novčanom kreditu, a kod izdavanja mjenice to nije potrebno,
3. mjenica se podnosi na akcept-to je uvjet isplate, kako bi imatelj mjenice mogao
ostvariti regresno pravo. Ček se ne podnosi na akceptiranje jer je nužno pokriće kod
trasata.
4. Ček se može opozvati, a izdana mjenica ne može.
5. Pri vlastitoj mjenici TRASANT i TRASAT ista su osoba, a pri čeku TRASANT I
TRASAT moraju uvijek biti različite osobe,
6. mjenica se može indosirati i na TRASATA, a indosiranje čeka na TRASATA vrijedi
samo kao priznanica o isplati,
7. na čeku nije nužna naznaka remitenta, a na mjenici jest, pa se ček može izdati i na
donositelja, tj. na neodređenog imatelja čeka.
8. Ček je sam po sebi v.p. po viđenju pa u njemu nije potrebno odrediti rok dosjelosti. Na
mjenici se taj rok mora uvijek označiti.

TEMELJNE RAZLIKE IZMEĐU ČEKA I MJENICE:

1. ček je po svojoj prirodi platežno, a mjenica kreditno sredstvo.

2. mjenicu izdaje onaj tko nema novaca, a ček onaj tko ima novaca, ali ne plaća u
gotovini zbog učinkovitijeg korištenja novca.

BITNI SASTOJCI ČEKA:

1. naznaka da je ček napisan u tekstu isprave,

2. bezuvjetan naputak da se plati određena svota novca uz trasantova pokrića,
3. ime trasata,
4. mjesto plaćanja,
 5. mjesto i dan izdanja,
6. potpis trasanta.

Za valjanost čeka nije potrebna naznaka remitenta ni rok dospijeća.

Ček je v.p. na donositelja, pa oznaka remitenta nije nužna. Uvijek se plaća po viđenju pa nije
potrebno odrediti rok dospijeća.

IZDAVANJE ČEKA:

ček se smije trasirati samo na onu osobu (TRASATA) kod koje izdavatelj čeka (TRASANT)
ima pokriće, kojim može raspolagati na temelju sporazuma s trasatom.

Budući da nema akcepta, trasant odgovara za isplatu.

Trasant koji izda ček bez pokrića, dužan je imatelju čeka nadoknaditi štetu, a osim toga
kažnjava se i kazneno, zbog krivotvorenja na kaznu zatvora od 5mj. do 5 godina.

PRIJENOS ČEKA:

1. jednostranom predajom – prenosi se ček koji glasi na donositelja

2. indosamentom – prenosi se ček na ime i ček po naredbi
3. cesijom – prenosi se RECTA-ČEK, tj. onaj ček u kojemu je trasat zabranio prijenos
indosamentom naznakom klauzule “ne po naredbi”.

VRSTE ČEKA:

1. PREMA NAČINU ODREĐIVANJA KORISNIKA:

A) ček na ime – je ček na kojem je izričito naznačeno ime remitenta, te je trasat dužan
isplatiti ček samo toj osobi. Može glasiti i na ime TRASATA. Prenosi se
INDOSAMENTOM.
B) ček na donositelja –je ček koji glasi na svaku osobu koja ima ček i podnese ga
trasatu na isplatu. U kojem su trasant i trasat ista osoba ne vrijedi. Prenosi se
JEDNOSTRANOM
PREDAJOM.
C) ček po naredbi – je ček u kojem je naznačeno da se mora platiti po naredbi određene
osobe. Trasant može izdati ček tako da se plati po njegovoj naredbi. Prenosi se
INDOSAMENTOM.

2. PREMA OBLIKU I NAMJENI ČEKA

A) gotovinski (isplatni ček) – je ček kojim trasant nalaže trasatu da isplati remitentu
određenu svotu novca iz njegova pokrića.

B) obračunski (vimanski prijenosni) ček – je ček kojim trasant daje banci nalog da s
njegova računa svotu naznačenu u čeku prebaci na račun korisnika čeka (remitenta).
 C) barirani (precrtani) ček – jest ček koji imatelj može naplatiti samo obračunom
putem banke, a ne u gotovini.

D) bankovni (cirkularni) ček – je ček koji izdaje banka i trasira ga na sebe, odnosno na
svoje filijale ili korespodente.

E) putnički ček (traveller´s cheque) – je posebna vrsta čeka u međunarodnom platnom

prometu.

F) limitirani i nelimitirani (ograničeni i neograničeni) ček.

PODNOŠENJE ČEKA NA ISPLATU:

Ček je v.p. po viđenju, što znači da remitent može odmah nakon primitka čeka zahtijevati
isplatu.

Zakonom su propisani krajnji rokovi do kojih se čekovi moraju podnijeti trasatu na isplatu.

Ček se trasatu mora podnijeti na isplatu računajući od dana:

1. u roku od 8 dana, ako je mjesto izdanja i mjesto plaćanja isto (LOKALNI ČEK)
2. u roku od 15 dana, ako je mjesto izdanja i mjesto plaćanja različito (DISTANCIJSKI
ČEK)
3. u roku od 20 dana, ako je ček izdan u europskoj zemlji,
4. u roku od 60 dana, ako je ček izdan u nekoj zemlji IZVAN Europe,
5. u roku od 6 mjeseci od dana izdanja ako se radi o cirkularnom (bankovnom) čeku.

Nepoštivanje rokova za podnošenje čeka na isplatu:

trasat pri čeku ima obvezu plaćanja čeka nakon isteka rokova za podnošenje čeka na isplatu,
ali je trasant ovlašten na opoziv čeka.

OPOZIV ČEKA:

ček se može opozvati samo iznimno, i to:

1. kada istekne rok koji je određen za podnošenje na isplatu,

2. ako trasant izravno pošalje trasatu ček koji glasi “na ime” ili “po naredbi” s odredbom
da ga plati osobi naznačenoj u čeku, a opoziv stigne trasatu prije nego što je isplata
obavljena.

ISPLATA ČEKA:

čekovnu svotu isplaćuje u čeku naznačen trasat, pa ček valja njemu podnijeti na isplatu.

Ček se isplaćuje zakonitom imatelju čeka. Pri čeku “na donositelja” to je donositelj, a pri čeku
“na ime”, odnosno “po naredbi” podnosi ga osoba čije je ime napisano na čeku, odnosno
indosator.
Ček se redovito isplaćuje u cijelosti.

PROTEST ZBOG NEISPLATE:

podiže imatelj čeka (REMITENT) protiv trasata koji je odbio isplatu ili ponudio samo
djelomičnu isplatu čeka koji je podnesen u roku.

Protest je uvjet da imatelj čeka može ostvariti svoje pravo prema regresnim dužnicima.

Protest se mora podići prije nego što protekne rok za podnošenje na uplatu.

NOTIFIKACIJA:

je obavijest kojom imatelj čeka izvještava ostale čekovne dužnike o odbijanju isplate čeka,
kako bi im omogućio prikupiti potrebna sredstva za isplatu.

REGRES KOD ČEKA:

imatelj čeka protestom stječe regresni zahtjev prema trasantu, indosantu i avalistu.

Regresom imatelj čeka stječe pravo da od regresnih dužnika zahtjeva isplatu čeka, kada trasat
odbije isplatu.

REGERESNA TUŽBA:

1. ne ispune li čekovni dužnici isplatu čeka nakon protesta i notifikacije, imatelj čeka
može svoja potraživanja ostvariti regresnom tužbom.

Imatelj čeka mora dokazati da je stekao pravo na regres, te tužbi prilaže ček i ispravu o
protestu za zahtjevom da se izda čekovni platni nalog dužniku da plati čekovnu svotu.

ZASTARA:

regresni zahtjevi imatelja čeka protiv indosanta i trasanta zastarjevaju za 6mj. od isteka roka
za podnošenje čeka na isplatu.

Istekom roka zastare ne mogu se više ostvariti zahtjevi regresnom (čekovnom) tužbom, nego
samo tužbom iz temeljnog odnosa, primjerice iz odnosa ugovora o prodaji.

Imatelju čeka stoje na raspolaganju:

1. regresna tužba
2. tužba iz temeljnog odnosa

FORMULARNO PRAVO: sklapanje ugovora prema unaprijed pripremljenimobrascima -

pojednostavljivanje poslovanja, izbjegavanje dugih pregovora.
A) OPĆI UVJETI POSLOVANJA:
Popis ugovornih klauzula, sve ili neke uključiti u ugovor; nema neposredne primjene, ne čine
Obrazac ugovora, na njih se poziva.
razlika opći uvjeti/uzance: opći uvjeti se donose slobodno; uzance prema poslovnom običaju.

B) TIPSKI (STANDARDNI) UGOVORI

Unaprijed pripremljen nacrt ugovora kojima se redovito služi
Ponuda za sklapanje ugovora; moguće pregovaranje
Razlika opći uvjeti/tipski ugovor: neposredna primjena tipskog ugovora.

C) ADHEZIJSKI UGOVORI
Sklapanje ugovora se veže uz prihvaćanje svih uvjeta sadržanih u formularu bez izmjene (take
it or leave it).
Razlika tipski/adhezijski ugovor: element pregovaranja.

D) KLAUZULE (TERMINI)
Tipizirane ugovorne odredbe, skraćeno se navode.
Najpoznatije transportne klauzule “INCOTERMS” (Međ.trgovačka komora u Parizu).