Srednja Škola Biograd na Moru

Seminarski rad

Rukomet

Profesorica: Nedjeljka Bobanović

Radila: Marina Marinović

Datum: 13.4.2023
 Sadržaj:

1. Uvod...................................................................................................................3

2. Rukometni teren i oprema....................................................................................3

3. Osnovna pravila rukometa....................................................................................4

4. Takmičenja za reprezentacije................................................................................5

 4.1 Svjetska razina........................................................................................5

 4.2. Evropska razina......................................................................................5

 4.3. Azijska razina.........................................................................................6

 4.4. Afrička razina.........................................................................................6

 4.5.Oceanijska razina....................................................................................7

 4.6. Američka razina......................................................................................8

 1. Uvod

Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se takmiče dvije momčadi s po 7 igrača (6

igrača u polju + 1 golman) na svakoj strani. Osnovni cilj igre jest loptom pogoditi označeni
prostor gola. Lopta se između igrača dodaje rukama slično kao u košarci, ali s nešto manjom
loptom te uz drugačija pravila vođenja lopte.

sl. 1 Svjetsko prvenstvo (Švedska – Hrvatska)

2. Rukometni teren i oprema

Dimenzije rukometnog terena su dužina 40 metara, a širina 20 m. Teren se sastoji od polja

za igru i dva vratareva prostora. Duže se granične crte zovu uzdužne crte, a kraće granične
crte zovu se crte vrata (između vratnica) ili crte izvan vrata (s vanjskih strana vrata). Tereni
su uglavnom u natkrivenim prostorima ili dvoranama, a podloga je tradicionalno bio drveni
parket, dok se danas koriste umjetni materijali od tvrde gume. Postoje i vanjski tereni,
uglavnom od betona ili asfalta, ali se oni uglavnom ne koriste za natjecanja najvišeg nivoa
zbog opasnosti od padova i ozljeda igrača. Na terenu se nalaze linije koje određuju pojedine
dijelove terena. Na sredini terena se nalazi linija koja odvaja teren na dvije polovice. Na
suprotnim stranama terena, i to na kraćim stranicama, nalazi se po jedan gol, koji je 2 m
visok i 3 m širok. U golu je razapeta mreža. Ispred svakog gola nalazi se polukružni prostor,
na prosječnoj udaljenosti 6 m od gola, označen punom linijom. Taj se prostor od 6 m na
terenu osim što je označen linijom često i oboji drugom bojom, različitom od boje ostatka
terena. U taj prostor nitko osim golmana nema pravo ulaska. Na 9 m od gola nalazi se
isprekidana polukružna linija tzv. deveterac. Ispred gola na udaljenosti 7 m nalazi se kratka
ravna crta koja označava mjesto izvođenja kaznenog udarca, tzv. sedmerca.

Rukometna lopta mora biti okrugla te izrađena od kože ili umjetnog tvoriva. Površina joj ne
smije biti sjajna ili skliska. Veličina lopte, odnosno njezin opseg i težina, ovisi o kategorijama
natjecanja za koje se koristi. Tako se lopta obujma 58-60 cm i težine 425-475 g
(EHF-ova/IHF-ova lopta broj 3) koristi za seniore i kadete (starije od 16 godina, lopta obujma
54-56 cm i težine 325-375 g (EHF-ova/IHF-ova lopta broj 2) za seniorke i kadetkinje (starije
od 14 godina) te mlađe kadete (12-16 godina), a lopta obujma 50-52 cm i težine 290-330 g
(EHF-ova/IHF-ova lopta broj 1) za djevojčice (8-14 godina) i dječake (8-12 godina).

sl.2 Rukometni teren

 3. Osnovna pravila rukometa

Cilj igre je loptom pogoditi gol, tj. postići pogodak i imati bolji rezultat od protivničke ekipe.
Igra se po dva poluvremena od po 30 ili 20 minuta (ovisno o dobi igrača), i momčad koja
postigne više golova je pobjednik. Igrači smiju rukama dodirivati loptu i dodavati se
međusobno, kao i šutirati prema golu. Svaki igrač smije napraviti do tri koraka držeći loptu u
ruci, dok za svaki sljedeći korak mora loptu voditi odbijajući je od poda, ili je mora dodati
suigraču da bi postigao gol.
Svi igrači se slobodno kreću po cijelom terenu, osim u prostoru 6 m ispred oba gola. U tom
prostoru smije stajati samo po jedan član obrambene momčadi koji se naziva vratar
(golman). Ostali igrači smiju iznad prostora od 6 m loptu pokušati uhvatiti ili dodati samo u
skoku, dakle za vrijeme leta.
Dvije osnovne faze igre za svaku momčad su faza napada i faza obrane. U fazi napada igrači
najčešće koriste formaciju s dva bočna igrača (lijevo i desno krilo), tri vanjska igrača (lijevi
vanjski, srednji vanjski i desni vanjski) te pivot ili centar. U obrani se koristi nekoliko različitih
varijanti, koje označavaju način postavljanja tj. formacije obrambenih igrača ispred svog
prostora od 6 m. Tako se recimo koriste obrana 6-0 (šesti igrača u ravnini ispred crte od 6 m),
zatim 5-1 (pet igrača u liniji te jedan ispred njih koji pokušava ometati organizatora igre
protivničke momčadi), zatim 4-2 a rjeđe se koristi i formacija 3-2-1. Momčad u napadu će
ovisno o formaciji obrane pokušati naći način da dođu što bliže golu u što povoljniju poziciju
za šut na gol.
Obrambeni igrači smiju do određene mjere ometati napadače u pokušaju dodavanja lopte ili
šuta na gol. Ako se pri tome služe udarcima ili grubim potezanjem protivnika jedan od dva
suca će dosuditi prekršaj. Za izrazito grube prekršaje može se dobiti kazna žutog ili crvenog
kartona, isključenja na dvije minute ili trajnog isključenja iz igre. Kod isključenja na dvije
minute momčad nema pravo zamjene isključenog igrača za vrijeme trajanja kazne. Prekršaj
se izvodi s mjesta gdje je počinjen osim u dva slučaja:
 ako je prekršaj napravljen u zoni deveterca a pri tom nije bilo izrazite prilike za
postizanje gola, dosuđuje se tzv. deveterac, koji se izvodi s isprekidane crte deveterca
na mjestu najbliže prekršaju
 ako je prekršaj bio u zoni oko 6 m i to u trenutku izrazite šanse za postizanje pogotka
(već upućen šut ili igrač koji je slobodan u izglednoj poziciji za šut na gol) dosuđuje se
kazneni udarac sedmerac. Kod izvođenja sedmerca svi obrambeni igrači moraju
stajati iza prostora deveterca, a jedan napadač upućuje izravni udarac na gol s
pozicije sedam metara.
Rukomet se danas igra u muškoj i ženskoj konkurenciji, te u različitim dobnim skupinama.
Rukomet je i standardni olimpijski sport, u programu Igara neprekidno od Igara u München-u
1972. godine do danas.
 4. Takmičenja za reprezentacije

4.1.Svjetska razina
 Svjetska rukometna prvenstva za muškarce je takmičenje koje se održava od 1938.
godine, a stalno od 1954. godine. U početku se održavalo svake četiri godine, a od
1993. svake druge godine.
 Svjetska rukometna prvenstva za žene se održavaju od 1957. godine. U početku su se
održavala u nepravilnim razmacima, koji su bili od pet do dvije godine, a ustalila su se
od 1993. godine, otkada se održavaju svake dvije godine.
 Rukomet na olimpijskim igrama je prvi puta uključen u program na Igrama u Berlinu
1936. godine, i to samo za muškarce. Međutim, nakon tih Igara isključen je iz
programa, da bi ponovno bio vraćen tek na Igrama u München-u 1972. godine, i od
tada je standardno u programu svih izdanja ljetnih Olimpijskih igara. Takmičenja za
žene su uključena na Igrama u Montrealu 1976. godine.
 Svjetski rukometni kup je rukometni turnir u Švedskoj, koji se održava od 1971.
godine. U početku turnir se neredovito održavao, a tek od 1984. igra se u
dvogodišnjem ritmu. U onoj godini kad se ne igra Rukometna superliga u Njemačkoj.
(osim 1999. gada se održao umjesto 1998. i 2000. Na jesen 2006. prvi put se nije
igralo samo u Švedskoj. Jedna skupina je igrala u Bremenu i Hannoveru u Njemačkoj.
Sve druge utakmice su odigrane u Švedskoj. Sponzor turnira je od 2004. naftno
poduzeće Statoil, pa se prema njima turnir danas nosi ime Statoil World Cup.

Sl.3 Svjetsko rukometno prvenstvo za muškarce 2019. godina

4.2. Evropska razina
 Evropska rukometna prvenstva za muškarce održavaju se svake druge godine od
1994. godine, a organizira ih EHF (Europska rukometna federacija).
 Evropska rukometna prvenstva za žene se održavaju svake druge godine od 1994.
godine, pod krovom Europske rukometne federacije-a.
 Juniori (kategorija ispod 18 godina)
 Evropska rukometna prvenstva za kategoriju ispod 18 godina održavaju se od
1992.

sl.4. Evropsko rukometno prvenstvo za žene 2018. godine

4.3. Afrička razina
 Afrička rukometna prvenstva za muškarce se održavaju od 1974. godine.
 Afrička rukometna prvenstva za žene se održavaju od 1974. godine.

sl.5. Afričko rukometno prvenstvo za muškarce 2020. godina

4.4. Azijska razina
 Azijska rukometna prvenstva za muškarce se održavaju od 1977. godine.
 Azijska rukometna prvenstva za žene se održavaju od 1987. godine.

sl.6 Azijsko rukometno prvenstvo za muškarce 2020. godine

4.5. Oceanijska razina

 Oceanijska rukometna prvenstva (Kup oceanijskih nacija u rukometu, eng.
Oceania Handball Nations Championship, Pacific Cup) održavaju se pod krovom
Oceanijske rukometne federacije, za muškarce od 2004., za žene od 2007.

sl.7 OCN
4.6. Američka razina
 Panamerička rukometna prvenstva za muškarce se održavaju od 1979. godine.
 Panamerička rukometna prvenstva za žene se održavaju od 2003. godine.
Održava se svake dvije godine. Do 2007., najviše uspjeha su imale južnoameričke
reprezentacije, Brazil, Argentina i Urugvaj.
 Rukomet na panameričkim igrama održava se od 1987. godine.
 Ženski rukomet na panameričkim igrama održava se od 1987. godine.

sl.8. Panameričko rukometno prvenstvo za muškarce 2020. godine