Materijal je proizveden u sklopu projekta JEWEL

URBANI
RAZVOJNI
PLAN
URBAN DEVELOPMENT PLAN

Urbanex d.o.o. / Projektni biro Split d.o.o.

SADRŽAJ
URBANI RAZVOJNI PLAN POVIJESNE JEZGRE GRADA ŠIBENIKA
1. UVOD
2. POVIJESNA JEZGRA ŠIBENIKA I KONTEKST IMPLEMENTACIJE PROJEKTA
2.1. POVIJEST I POVIJESNI IDENTITET
3. PRISTUP IZRADI URBANOG RAZVOJNOG PLANA POVIJESNE JEZGRE GRADA ŠIBENIKA
3.1. INSTITUCIONALNI KONTEKST IZRADE PLANA
3.2. METODA SCENARIJA
4. OBUHVAT IZRADE PLANA
5. POVIJESNI URBANI KRAJOLIK ŠIBENIKA I NJEGOVE KARAKTERISTIKE
5.1 URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKO NASLJEĐE POVIJESNE JEZGRE
5.2 STANJE GRAĐEVNOG FONDA NA PODRUČJU POVIJESNE JEZGRE
6. SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA POVIJESNE JEZGRE ŠIBENIKA
6.1. STANOVNIŠTVO
6.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI
6.3. GOSPODARSKA STRUKTURA PODRUČJA
7.PRISTUPAČNOST, MOBILNOST I DOSTUPNOST
7.1. JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ
7.2. PROMET U MIROVANJU
7.3. BICIKLISTIČKI PROMET
7.4. URBANI EKSALATOR I SUSTAV ŽIČARA
8. POJEDINAČNO ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA I OBJEKTI SAKULTURNO-POVIJESNIM ZNAČAJKAMA
9. PRIRODA I OKOLIŠ
9.1. PARKOVI UNUTAR POVIJESNE JEZGRE
10. CILJEVI PLANA UPRAVLJANJA POVIJESNOM JEZGROM ŠIBENIKA
10.1. REVITALIZACIJA FUNKCIJE STANOVANJA
10.2. REVITALIZACIJA POVIJESNE JEZGRE KAO MJESTA RADA
10.3. OBNOVA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
10.4. RAZVOJ URBANE MOBILNOSTI
10.5. UPRAVLJANJE, ZAŠTITA I PREDSTAVLJANJE POVIJESNE JEZGRE
RADNI TIM I SURADNIČKE USTANOVE

Radni tim Urbanex i Projektni biro Split

Ivana Katurić
Aleksandar Lukić
Marco Vani
Eduard Katačić
Ranko Lipovac
Smljana Jakulica
Nedica Kalebić

Grad Šibenik
Petar Mišura, voditelj projekta
Matija Bumbak
Krešimir Petković
Miroslav Petrović
Krešimir Mirkovac

Sudionici BtoB sastanaka/

Institucije i tijela s javnm ovlastima

Projekt provodi
Grad Šibenik

Ovaj materijal izrađena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost Grada Šibenika i ni na koji se način ne može
smatrati da odražava gledišta Europske unije.
3
1. UVOD

Izrada urbanog razvojnog plana povijesne jezgre Šibenika definirana je strukturom projekta JEWEL s ciljem osmišljavanja dugoročnog modela revitalizacije
povijesne jezgre. Dosadašnje iskustvo izrade planova upravljanja zaštićenom kulturnom baštinom, ovim projektom je nadograđeno spajanjem izrade pro-
gramskog dokumenta i osmišljavanjem dugoročne strukture Urbanog Centra koja prati, evaluira i sustavno implementira planski dokument.
16. studenog 1972. prihvaćena je u Parizu "Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine". Prihvaćanjem ove konvencije države članice preuzele
su odgovornost prepoznavanja, zaštite, konzervacije, poboljšanja i prenošenja idućim generacijama kulturne i prirodne baštine na njihovom prostoru.
U skladu sa ovom odlukom, definirana je Komisija za svjetsku baštinu koji nadzire svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu (čl. 11. Konvencije) kojoj je povjereno
ažuriranje i distribucija Liste svjetske baštine na osnovi podataka svih država sudionika. Osobito je bitna kategorija ugrožene svjetske baštine, te indiciranje
vrijednosti koji je potrebno održavati, kao i onih na kojima je nužna intervencija.
Usvajanjem aktivnih politika očuvanja i identificiranjem novih instrumenata upravljanja UNESCO je početkom novog tisućljeća osnažio akcije vezane za
očuvanje kulturne i prirodne baštine. Novi instrumenti kao svoj osnovni cilj imaju kombiniranje zahtjeva očuvanja lokaliteta sa socio-kulturalnim dinamikama
koje kontinuirano transformiraju gradove i krajolike.
UNESCO je 2002. godine propisao izradu planova upravljanja kao preduvjet za upis na Listu svjetske baštine, te 2004. preporučio da svi lokaliteti na Listi
izrade takav plan. Dio stare gradske jezgre Grada Šibenika (katedrala sv. Jakova) se nalazi pod zaštitom UNESCO-a od 2000. godine, ali čitava stara grad-
ska jezgra ima veliku kulturnu i povijesnu važnost te ju je potrebno očuvati.
Različite države članice različito su pristupile izradi planova, od uspostavljanja nacionalne metodologije izrade, do oslanjanja na stručne i znanstvene pub-
likacije koja su različita UNESCO-va tijela naknadno objavljivala. Proliferacija znanstvenih i stručnih radova na temu, zapravo je uvela u koncipiranje posve
novog pristupa PUK-a, jer je ideja postojanja plana upravljanja kao dinamičnog instrumenta popraćena i razvijanjem odgovarajućeg konceptualnog aparata,
odnosno širenja ideja plana upravljanja na sve povijesne jezgre i van samog fizičkog prostora jezgre.
Generalna definicija plana upravljanja kao rezultata ove široke debate je prvenstveno definicija fleksibilnog instrumenta, koji je u stanju osigurati očuvanje
iznimnih vrijednosti lokaliteta, analizirati snage promjene i to ne samo u kulturnom kontekstu, već i u socio-ekonomskom kontekstu. Proces izrade temeljen
je na uključenju različitih sudionika - od tijela državne uprave do lokalnog stanovništva, a njegov konačni izgled treba biti zasnovan na mogućnostima realne
implementacije.
Dakle, svrha plana upravljanja ne treba biti tek jedan od dokumenata koji analizira područje, već je njegova osnovna uloga ona strateškog, operativnog in-
strumenta koji definira ciljeve, te akcije i strategije koje vode do postizanja tih ciljeva. Plan upravljanja je instrument orijentiran na razvoj strategija očuvanja

4
i održivog razvoja, sinergijskih potencijala, koordiniranih projekata i raz-
vojnih vizija različitih aktera - javnog i privatnog sektora, te različitih inici-
jativa trećeg sektora.
Iznad svega Plan je dinamičan instrument čiju je efektivnost potrebno
periodično vrednovati. U tom kontekstu strategije i akcije koje se pokažu
neučinkovite potrebno je revidirati, identificiranjem osobitih problema lo-
kaliteta usklađenih sa dugoročnim razvojnim ciljevima. Akcije i projekte
plana potrebno je nadzirati, te analizirati korištenjem odgovarajućih indi-
katora. Cilj plana kao oruđa je postavljanje ciljeva koje je moguće realizi-
rati i sustava provedbe koji je moguće nadzirati i vrednovati. Implemen-
tacija i koordinacija sa regulatornim okvirom jedan je od najznačajnijih
elemenata plana.
U stručnoj i znanstvenoj literaturi prepoznata je vrijednost fokusirane
analize kao osnove za definiranje zajedničkih ciljeva razvoja, kroz par-
ticipativnu metodu dizajniranja razvojnih planova. U sljedećim poglavljima
Plana definiraju se osnovni analitički ulazni podaci prikupljeni u inten-
zivnom multidisciplinarnom radu, te se definiraju konkretni ciljevi plani-
ranja šibenske stare jezgre.
Treba naglasiti da Plan upravljanja starogradskom jezgrom Grada
Šibenika u okviru projekta „Jewel“ nije klasični plan upravljanja jer je re-
zultat partnerstva razvijenog na spomenutom projektu. Cilj mu je postati
osnova za aktivnosti Urbanog centra, ponuditi novi model upravljanja jez-
grom u kojem proces ne završava izradom dokumenta, već postoji struk-
tura koja nadzire njegovu implementaciju, odgovara na nove potrebe pro-
stora i stanovnika te omogućava široku platformu sudionika u procesu
modifikacije plana.

5
2. ZAKONSKA OSNOVA ZAŠTITE POVIJESNE JEZGRE
Kulturno-povijesna cjelina grada Šibenika ima svojstvo kulturnog dobra temeljem rješenja Ministarstva
kulture Republike Hrvatske, na osnovu provedenog ispitivanja i usklađivanja rješenja Regionalnog zavo-
da za zaštitu spomenika kulture u Splitu iz 1971 s odredbama Zakonao zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Prostorne granice kulturno-povijesne cjeline grada Šibenika na zapadu obuhvaćaju more i podmorje na
udaljenosti 100 metara od linije pružanja obale pa preko Ulice Obala prvoboraca(k.č. 4974), na sjevernu
među k.č. 5989 i dalje Ulicom Zagrađe do križanja s Ulicomkralja Zvonimira i dalje tom ulicom do križanja
s Ulicom Vladimira Nazora pa Ulicom Put Splita preko Ulice Obale hrvatske mornarice (k.č. 3279/1)
ponovno na more.
Sustav mjera zaštite provodi se utvrđivanjem zoninga područja kulturno-povijesne cjeline, te
je za Kulturno-povijesnu cjelinu Šibenik uspostavljena zone „A" (potpuna zaštita povijesnihstruktura) i
zona „B" (djelomična zaštita povijesnih struktura).
Izvod iz obrazloženja
Povijesna jezgra naselja Šibenik smjestila se na lijevoj obali šibenskog zaljeva na u toku rijeke Krke u
more. Šibenik danas svojom vanjštinom predstavlja izraziti primjer srednjovjekovneurbanizacije na jadran-
skom području međutim, je još uvijek nedovoljno istražen pa nije moguće uvijek jednostavno povezati os-
tatke ranijeg naseljavanja u logičnu cjelinukoja će se moći potvrditi u svakom gradskom predjelu. Analiza
građevnog fonda ukazujena to da su brojna pitanja oko kronologije permanentno otvorena. Kontinuitet
naseljavanja od prapovijesti na gradini na kojoj je kaštel Svetog Mihovila, pronađeni ulomci arhitekture
ranokršćanske i predromaničke crkve na istoj lokaciji i recentni pronalazak komada ranokršćanskog pi-
lastra in situ u sloju starijeg objekta ispod Varoške crkve izvan povijesne jezgre preko puta nekadašnjih
gradskih kopnenih vrata, postavljaju nova pitanja o najranijem naseljavanju Šibenika nasuprot tradiciona-
lnim historiografskim postavkama koje se temeljena prvom spomenu Šibenika 1066. godine u arhivskom
materijalu.
Utvrđeni kaštel sv. Mihovila iznad grada svakako je jedna od mogućih inicijalnih točaka, ali to ne isključuje i
naseljavanje grada odvojeno i zasebno od kaštela. Kaštel sv. Mihovila je lociran tako da dominira šibenskim
zaljevom, a na amfiteatralno rasprostranjenoj lepezi terena spuštaju se gradske formacije sve do morske
obale. Činjenice koje govore kroz sporadično obrađivane povijesne izvore ili nedovoljno sistematična
arhivska istraživanja, svjedoče o intenzivnom srednjovjekovnom rastu i razvoju Šibenika. Njegove žive
trgovačke aktivnosti sa zaleđem i morskim putovima, gusarski pohodi i pljačke, procvat za vrijeme vla-
davine Bribiraca, izgradnja javnih objekata i fortifikacija, sakralnih objekata, postojanje redova templara i
flagelanata u gradu, izgradnja samostana franjevaca i dominikanaca samo su dio svjedočanstava o sred-
njovjekovnom značenju Šibenika.
Napori grada tijekom 13. stoljeća da stekne i formalnu samostalnost (civitet u srednjovjekovnom smislu) i
time se izjednači s ostalim dalmatinskim gradovima bili su usmjerenina borbu za dobivanje vlastite bisku-
pije 1298. godine, a proizašli su svakako iz razvijenijeg stupnja organizacije života što se potvrđuje u
elementima romaničke gradnje lokacije kojih svojim radijusom svjedoče o gradu gotovo u njegovoj punoj
dužini. Intenzivan rast naseljai demografski procvat tijesno je povezan sa stvaranjem svih slojeva grad-
skog stanovništva, od uglednog gradskog patricijata do tipičnih gradskih slojeva trgovaca i zanatlija te
profesija koje nemaju izrazito urbani karakter, a još su uvijek vezane za zemlju. Sve to utječe naizgradnju
grada u njegovim reprezentativnim i manje reprezentativnim kao i vrlo skromnim obitavalištima. Najranija
gradska prostorna organizacija iz 11. i 12. stoljeća prepoznatljiva je na području poznatom po toponimu
Grad, a djelomično i na području Dobrića. Proteže se od samostana sv. Frane na istoku do katedrale sv.
Jakova na zapadu. Ona pripada karakterističnom sloju gradskog patricijata koji se isprva utvrđuje, a uo-
kolo se prigrađuju prateći objekti. Funkcioniranje takvih gradskih struktura podređeno je njihovoj izrazitoj
nepravilnosti, spletu nepravilnih uličica, unutrašnjih dvorišta, prilaza, malih nepravilnih trgova. Romanička
arhitekturau gradu iz 13. stoljeća sačuvana je u detaljima na nekim palačama koje su u svoje vrijeme
predstavljale najmoćnije građane. Gotička izgradnja može se posvuda pratiti u zgusnutom gradskom tkivu
kako u strukturi gradnje tako i u obilju detalja. U predjelu Grada i Dobrića nalaze se karakteristični ugaoni
stupovi s grbovima plemićkih obitelji. Renesansni zahvati manifestiraju se na području Grada i Dobrića s
nekoliko kvalitetnih renesansnih palača, prozorskih okvira bogate i maštovite profilacije.
Barokno razdoblje se nastavlja na području Grada s tim da se više srednjovjekovnih parcela objedinjuje
ustanovljujući tako barokni tlocrt. Intervencije u 19. i 20. stoljeću degradiraju postojeću izgradnju do te
mjere da tlocrtne sheme ranijih vremena čine neprepoznatljivima. Stanovništvo suburbija grupira se na
6
Gorici i Dolcu u nizu gusto naseljenih malih čestica, koje će zbog stupnja rustičnosti, kako u koncipiranju trgova Trga palih šibenskih boraca u proširenju glavne ulice, zatim palačeKožul, Rossini, Draganić, i
tlocrtne organizacije, tako i u obradi pročelja, otvora, portala i prozora kao i drugih arhitektonskih detalja, druge. Najvažniji gradski komunalni i javni objekti koncentriranisu oko i u blizini katedralnog trga. Gradska
zadržati ovakav izrazi dokaz strukture svog stanovništva do danas. Istočnije oko renesansne Nove crkve Vijećnica je nasuprot katedrale, u produžetku trga je kompleks četiri bunara, a ispod katedrale s glavnim
grupiranje niz srednjovjekovnih objekata koji pripada relativno planiranom dijelu grada atipičnom zagrad- pročeljem na obali je nekadašnja Kneževa palača. Gradske ulice i trgovi nekada popločani različitim
sku strukturu Šibenika. Uz Zagrebačku ulicu javlja se niz sakralnih objekata i uz njih vezani pravilni blokovi tipovima pločnika koji su se sačuvali samo fragmentarno, od 19. i posebno u 20. stoljeću zamjenjuju se
kuća odijeljeni paralelnim tokovima uzdužnih i poprečnih komunikacijakoje karakteriziraju predio s toponi- ravnim, širim pločnikom od kamenih ploča, a nerijetko se javljaju i neprimjereni betonirani pločnici.
mom Prigrad. Najistočnije je bio prostor namijenjen lazaretusv. Lazara i sv. Marije, a u blizini je bio Snažni razvoj grada počinje u drugoj polovini 19. stoljeća izborom gradonačelnika AnteŠupuka pred-
i pretpostavljeni samostanski kompleks templarai flagelanata ukinutih u 14. stoljeću. Samostanski stavnika narodne hrvatske vlasti (nova zgrada Kazališta, zgrada gradske kavane i narodne čitaonice,
kompleks preuzimaju benediktinke i držega sve do 19. stoljeća. kada crkva i samostan prelaze u posjed vodovod, uređivanje obalnog poteza i gradskog perivoja i uvođenjeelektrične struje).
ortodoksnih. Stručno povjerenstvo za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra, imenovano na osnovu članka5. Pravil-
Na svim grafičkim prikazima Šibenika naglašava se pojas gradskih bedema koji teče od kaštela sv. Mi- nika o Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, rješenjem Klasa: 612-08/09-12/0152, Urbroj.: 532-
hovila na 70 metarskom prirodnom uzvišenju sve do morske obale. Do danas se sačuvao taj trokutasti, 04-01- 01/4-09-01 od 16. travnja 2009., na sjednici održanoj 18. studenog 2009. godine utvrdilo je da
lepezasti oblik naselja smještenog u opnu fortifikacija. Iako je najveći dio utvrda srušen, izvorni izgled Kulturno-povijesna cjelina grada Šibenika, upisana prethodno u Registar nepokretnih spomenika kulture
povijesne jezgre je uglavnom zadržan jer su postojeće cezure prema kontaktnim zonama zaustavile pre- Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu pod registarskim brojem RST-523, ima svo-
lijevanje izgradnje preko postojećih granica.Perimetralne gradske zidine postojale su prema kopnenoj jstvo kulturnog dobra u smislu članka 7. te se sukladno članku 12. stavak 4., a u svezi s člankom 120.
strani grada u cjelini do 1864. godine. Sačuvan je samo malo dio gradskog zida na jugozapadnoj strani stavak 1. Zakona o zaštiti iočuvanju kulturnih dobara određuje upis u Registar kulturnih dobara Republike
Poljane na kojem je s kopnenih vrata premješten lik sv. Mihovila i segment srednjovjekovnog zida s Hrvatske —Listu zaštićenih kulturnih dobara.
karakterističnim kosim zidanjem koji sa sjevera obrubljuje Goricu i završava sačuvanom Gospinom ku-
lom.Istraživanja u gradskom perivoju pokazala su pravac pružanja obrambenog gradskog pojasa prema IZVOR: RJEŠENJE O REGISTRACIJI
istoku. Na obalnom dijelu vidljivi su ostaci bastiona iza nekadašnjeg hotela Krka, dvije kule od kojih je
jedna velika u sastavu nekadašnje Kneževe palače i pet gradskih vrata. Na tom dijelu je gradski obram-
beni bedem uklopljen u gradsko urbano tkivo. Dvostruki bedem je većim dijelom sačuvan zajedno s veli-
kim gotičkim vratima. Spušta se od kaštela sv. Mihovila niz strmu hridinastu padinu i dopire do obale uz
arhitektonski kompleks Kvartir ibivši benediktinski samostan sv. Katarine. Zapadni dolački bedem također
polazi od tvrđave, a izgrađen je radi obrane Doca od turske opasnosti. U bedemu su sačuvana vrata
prema gradskom predjelu Crnica.
U povijesnoj jezgri Šibenika nalazi se veliki broj sakralnih objekata uključujući i one koji su duže vrijeme
izvan funkcije. Oni svojim volumenom i posebice zvonicima naglašavaju vizuredijelova grada i jezgre u
cjelini. Istaknuto mjesto zauzima gotičko-renesansna katedrala sv.Jakova na glavnom gradskom trgu.
Jugoistočni rub grada naglašen je crkvom i samostanomfranjevaca konventualaca sv. Frane, a na samom
sjeverozapadnom rubu u predjelu Dolac jecrkva sv. Križa sa zvonikom s početka 17. stoljeća.
Povijesna jezgra bogata je brojnim palačama koje zatvaraju gradske ulice i trgove kao što su palača
Šižgorić-Galbiani i palača Draganić-Marenci s istočne i zapadne strane jednog odnajljepših gradskih

7
2.1. POVIJEST I POVIJESNI IDENTITET JEZGRE

Povijesni okvir je neophodan element pri analizi svakog područja. Planirajući revitalizaciju grada ili jednog
njegovog dijela, potrebno je poznavati okolnosti njegova nastanka i razvoja. Duh mjesta određuje smjer-
nice revitalizacije. U želji da povijesna jezgra bude revitalizirana na pravi način prvi potez treba predstavljati
sagledavanje njegova karaktera i kontinuiteta (Vaništa Lazarević, 1999).
Prvi povijesni izvori, kako je već navedeno, spominju Šibenik 1066. godine. Iako o veličini i izgledu tadašnjeg
Šibenika se može tek nagađati, zaključuje se da je Šibenik već tada imao svoj suburbij ili predgrađe. Prvi i
najstariji bio je u Docu, gdje su bile smještene lađe castruma, a drugi, važniji suburbij, razvio se na istočnoj
strani kaštela, gdje je krajem 12. stoljeća sagrađena crkva sv. Krševana, pored koje je išao gradski zid k
morskoj obali i koji se često spominje u 15. stoljeću. Ovaj suburbij bio je jezgra oko koje se razvio srednjo-
vjekovni grad (urbs) Šibenik (Grubišić, 1974).
Za tadašnji život u jezgri važno je spomenuti gradski statut koji je važan dokaz o urbanoj kulturi i odnosu
gradskih vlasti prema gradskom prostoru. Srednjovjekovni Šibenski statut nastaje između 13. i sredine
16. stoljeća, u vremenu u kojem se oblikuje i urbana fizionomija današnje povijesne jezgre Šibenika. U
njemu su bila nastojanja da se spriječe izbijanja požara, prijepori oko vlasničkih odnosa ili sama težnja za
uljepšavanjem grada (Zelić, 1995). Na Sl. 1. prikazani su svi najvažniji sadržaji koji su se nalazili u jezgri
i bili spomenuti u Statutu. Jasno je vidljiva granica jezgre omeđena bedemima i glavne komunikacije koje
ostaju do danas. Prema Kolanoviću (1995), u vrijeme nastajanja statuta, Šibenik je već bio definiran svojim
funkcijama i urbanim zonama koje čini fortifikacijski sustav, gradsko-upravno i crkveno središte, pomorsko-
trgovačko središte s lukom, skladišta i središta pojedinih obrtnika. U to doba glavno okupljalište građana
i upravno središte nalazilo se na velikom trgu (plathea communis) gdje se nalazila gradska lođa, knežev
dvor, pisarnice kneževa, zatvor i ured za sol. Danas je to gradski trg između katedrale i Gradske vijećnice,
odnosno Trg Republike Hrvatske.

Na gospodarski razvitak grada, osobito u trgovačkom smislu, pridonijelo je i razdoblje Venecije, odnosno
Sl. 1. Javne zgrade, crkve, gradski prostori i vrata srednjovjekovnog Šibenika
Mletačke republike u 15. stoljeću, kada je Šibenik imao posredničku ulogu između Venecije i kontinenta. To
spomenute u odredbama statuta
se pozitivno odrazilo i na njegov urbani razvoj u kojem se formirao komunikacijski raster gradskih promet-
Izvor: Zelić, 1995
nica kakav danas poznajemo u jezgri. Kao vrhunac graditeljskog umijeća onog doba izgrađena je kat-
edrala sv. Jakova koja se gradila punih 105 godina i predstavljala je onda, a i danas, najpoznatiji sakralni
spomenički objekt u povijesnoj jezgri Šibenika. Nadalje, izgradnjom fortifikacijskog sustava zaokružena je
urbanistička fizionomija srednjovjekovnog Šibenika (Lokas, 2014).

8
Nakon rušenja zidina, otvara se novi prostor prema jugoistoku gdje nastaje novi glavni gradski trg – Poljana, dok srednjovjekovni gradski trg gubi svoje značenje. Poljana i formalno postaje središtem političkog,
društvenog i kulturnog života grada u drugoj polovici 19. stoljeća gradnjom Narodne kavane i kazališta (Zelić, 1995). Kazališne predstave u Šibeniku održavale su se u Kneževoj palači sve do 18. stoljeća, kada
veliko vijeće razmatra mogućnost izgradnje novog zdanja u središtu grada. Drugim riječima, dolazi do promjene u društvenoj sferi koja se odražava na prostornu i funkcionalnu sferu s kojom je povezana. Zanimljiva
je još jedna funkcija tadašnje Poljane. Dok su se poljoprivredni proizvodi prodavali na Zelenom trgu, na Poljani se trgovalo na veliko pretežno žitaricama i stokom. Ova slika Poljane kao velike tržnice se promijenila
u skladu s promjenama u društvenom sustavu 19. stoljeća. U Šibeniku se već tada javljaju skromni počeci turizma (Pellegrinov hotel u povijesnoj jezgri) (Marković, 2009).
Druga polovica 19. stoljeća također je donijela velike promjene unutar povijesne jezgre, naročito na obali ili u neposrednom kontaktnom području, gdje se gradi više novih građevina koje su se svojom funkcijom,
volumenom i stilskim izražajem isticale u usporedbi s građevinama iz prethodnog razdoblja urbanog razvoja. Na samoj gradskoj obali gdje se odvija živa svakodnevna komunikacija izgrađen je hotel. Ondje se na-
lazio i voćarski trg, s brodova se izravno trgovalo voćem, a u produžetku prema katedrali izgrađena je kontroverzna zgrada ribarnice. Odlukom Namjesništva u Zadru od 6.2.1866. odobreno je osnivanje Narodne
slavjanske čitaonice u Šibeniku. Za odabir lokacije presudan je bio već socijalizirani prostor s Narodnom kavanom na sjeverozapadnom rubu Poljane (Marković, 2009). Rušenjem bedema otvorio se prostor južnog
i jugoistočnog dijela grada na kojem je 1895. godine podignut park Roberta Visianija, a nalazi se između Poljane i rive čime se struktura novog gradskog središta sadržajno upotpunjuje. Park je temeljito obnov-
ljen 1995. godine kada su prostor u parku zauzele pretežno mediteranske biljke. Za ovo razdoblje je zanimljivo što se smanjuje udio težačkog, odnosno poljoprivrednog stanovništva, a povećava udio radničkog
stanovništva jer unutar povijesne jezgre djeluju manji trgovci i obrtnici. Imućne trgovačke obitelji zaposjedaju prestižne lokacije u gradu i određuju mu novi identitet. Promjena namjene poglavito se događa u zoni
prizemlja gdje se otvaraju lokali i to najviše u zonama povijesnih komunikacija. Nadalje, zanimljiva je i promjena namjene obalne crte koju sve više zauzima industrijsko-lučka i vojna funkcija. No, od izuzetne važnosti
je to što su se u ovom razdoblju prostorne i funkcionalne odrednice okrenule van jezgre i prema neizgrađenom području na obodu i periferiji jezgre (Poljičak, 2012). U skladu s tim najvažniji objekti javnog sadržaja
kao što su bolnica, sud, biskupijsko sjemenište i željeznica smještaju se na gradsku periferiju. Donošenje tih odluka može se protumačiti nedostatkom prostora u jezgri, ali je neosporna činjenica da je sad gradska
periferija postala privlačni faktor smještanja glavnih sadržaja, funkcija i stanovništva što će se u sljedećem razdoblju negativno odraziti na gradsku jezgru jer ona tada ulazi u fazu depopulacije, odnosno gubitka
stanovništva.
Važan događaj koji je utjecao na razvoj jezgre bilo je bombardiranje Šibenika tijekom Drugog svjetskog rata koje je ostavilo ožiljke u urbanom tkivu jezgre. Najviše su uništeni stambeni objekti, ali i objekti javnog
sadržaja kao što su crkve, hotel, Gradska vijećnica i muzej. Idućih dvadeset godina trajat će urbana obnova stradalih sadržaja. Obnova Gradske vijećnice započela je 1947. godine i otvorena je 1960. godine te joj
je uspješno vraćen prvotni izgled. Na mjestu porušenog bloka kuća izgrađen je novi trg – Trg Medulić, čime je jezgra dobila još jednu sadržajnu strukturu koja se koristila za javne događaje unutar jezgre, a danas,
ljeti, je pretvoren u terasu restorana. Kroz ovu poslijeratnu obnovu, jezgra je dobila važnu sastavnicu koja će biti podloga mnogim funkcijama i sadržajima grada, a to je kamena obala i prometnica uz nju kao i
operativna obala, čime se slika starog dijela grada uz more bitno transformirala. Također, obnovio se i blok zgrada na obali interpoliranjem novih objekata, kako funkcijom tako i izgledom. Njih je izveo Ivan Vitić
koji na liniji gradskih bedema ugrađuje modernistički kompleks s hotelom Jadran, kinom i općinskom zgradom. Također uz rub povijesne jezgre i na mjestu srušene Slavjanske čitaonice postavlja Dom JNA i Školu
„Faust Vrančić“ uz jugoistočni segment srednjovjekovnih bedema (Marković, 2009). Smještanjem ovih važnih sadržaja u jezgru, potvrđuje se njena središnja važnost u životu tadašnjeg stanovništva koji ju i dalje
priznaje kao funkcionalno, socijalno i urbano središte grada.
Završetkom poslijeratne urbane obnove jezgra postaje investicijska periferija. Njen problem je i bio prepoznat krajem osamdesetih godina, ali do cjelovitog programa, mjera i akcije nije došlo zbog navodnog
nedostatka financijskih sredstava čime je njena revitalizacija bila ostavljena pojedinačnim akcijama investitora. Primjer tih akcija je objekt Kneževe palače koji je pretvoren u Muzej grada Šibenika, a palača Tambača
u konzervatorski odjel čime su njeni stanari iseljeni.
U razdoblju od kraja obnove do osamdesetih godina, jezgra je izgubila ulogu trgovačkog središta koje je počelo preseljenjem zelene tržnice sa Stare pijace na novu lokaciju izvan jezgre na Plišcu te gradnjom robne
kuće na Baldekinu. Ova pojava gubitka trgovačke funkcije doći će do vrhunca izgradnjom trgovačkih centara na obodu grada koji će skoro u potpunosti preuzeti trgovačke, a i neke društvene uloge grada (Lokas,
2014).
Prema Poljičku (2012), tendencija propadanja povijesne gradske jezgre nije se promijenila ni nakon 1990. godine. Procesi koji su već tada bili na djelu i dalje su se nastavili kao što je propadanje fizičke strukture,
smanjivanje broja stanovnika i povećanje broja napuštenih stanova. U prvom tranzicijskom razdoblju naglo se povećao broj građana koji su započeli privatni posao. To se naročito odnosilo na trgovačku djelatnost
koju su smještali u prizemlja objekata u staroj jezgri. Uz postojeće, niknuo je značajan broj novih prostora, no to nije dugo trajalo jer je uslijedilo ratno razdoblje. Smanjenje platežne moći i gubitak zaposlenja nega-
tivno se odrazio na sadržaje i izgled jezgre. Navedeni društveni, gospodarski i urbani procesi doveli su do ovakvog sadašnjeg stanja jezgre koje će biti objašnjeno u nastavku. Povijesni presjek uloge gradske jezgre
pridonio je boljem razumijevanju sadašnjih procesa koji se u njoj događaju i koji su utjecali na promjenu njenih funkcija. Također, potrebno je tražiti inspiracije za revitalizaciju onda kad je jezgra bila na vrhuncu
svojim funkcijama, stanovništvom i vitalitetom.

9
3. PRISTUP IZRADI URBANOG RAZVOJNOG PLANA POVIJESNE JEZGRE GRADA ŠIBENIKA

3.1. INSTITUCIONALNI KONTEKST IZRADE PLANA

Urbani razvojni plan definiran strukturom projekta JEWEL u Hrvatskom insititucionalnom okviru nije definiran relevantnim zakonskim aktima. Zakonom o prostornom uređenju i gradnji definiraju se planovi koji, bez
obzira što u samoj definiciji nose naziv strateškog plana na razini JLS odgovaraju tradicionalnom planiranju zasnovanom na namjeni. Istodobno strateško planiranje regulirano je prvenstveno Zakonom o regional-
nom razvoju i to do sada na razini županija, te u nacrtu novog zakona funkcionalnih područja. Planovi upravljanja zaštićenom kulturnom baštinom nisu regulirani zakonskim aktima, te su do sada izrađeni planovi
različitih lokaliteta međusobno vrlo različiti i najčešće imaju vrlo slab implementacijski potencijal.
U ovakvom institucionalnom kontekstu za razumijevanje metodologije izrade i operativne urbanog razvojnog plana povijesne jezgre Grada Šibenika ključno je razlikovati prostorno planiranje zasnovano na
korištenju zemljišta (eng. land-use planning) od strateškog planiranja. Planiranje zasnovano na korištenju zemljišta je kao svoj osnovni cilj ima preciznu definiciju korištenja zemljište. Ono je integrirani i kvalitativan
način planiranja koji uključuje lokaciju, intenzitet, oblik, količinu i usklađenje razvoja prostora za različite funkcije poput stanovanja, industrije, rekreacije, prijevoza, edukacije, prirode, kulturnih aktivnosti. U većini
EU država prva planska regulativa nastaje početkom 20. stoljeća, a danas zahvaljujući razlici u kulturalnim, institucionalnim i pravnim okvirima imamo veliki raspon sistema i tradicija planiranja.
Definicija strateškog planiranja u kompendiju EU za sisteme i politike prostornog planiranja povlači liniju između strateškog i prostornog planiranja zasnovanog na namjeni. Strateško planiranje se definira kao plani-
ranje na regionalnoj i nacionalnoj razini dok prostorno planiranje zasnovano na namjeni obuhvaća razinu lokalnih jedinica samouprave i funkcionalne gradske regije. Unatoč tome, u posljednje vrijeme se strateško
planiranje u dobrom dijelu odvija i na razini grada ili gradske aglomeracije. Također, primjenom planova upravljanja zaštićenom prirodnom i kulturnom baštinom na planskim razinama nižim od razine grada.
Glavni nedostaci tradicionalnog prostornog planiranja zasnovanog na korištenju zemljišta (eng. land-use planning) su pasivnost, pragmatičnost i lokalizirano planiranje koje ima za cilj kontroliranje korištenja
zemljišta kroz sistem zona. Prostorni planovi tog tipa uistinu osiguravaju da se neželjeni razvojni elementi ne pojave, ali nisu u mogućnosti osigurati da će se željeni elementi pojaviti. U tom kontekstu detaljni pla-
novi povijesnih jezgri jedan su takav instrument koji se primjenjuje u nekoliko zaštićenih jezgri u Hrvatskoj. U kontekstu Šibenika započeta je izrada PUP-a povijesne jezgre, ali nikada nije donesen. Najbliže ovom
tipu planiranja je konzervatorska podloga za izmjene i dopune GUP-a Šibenika koja je i sastavni dio ove dokumentacije. Iako prostorni planovi zasnovani na namjeni imaju formalni status i služe kao službene
smjernice za implementaciju planiranog, nedostaje im aspekt aktivnog poticanja i sinergije s drugim politikama. Ovakvi prostorni planovi na razini EU osiguravaju pravnu sigurnost, ali su kruti i nefleksibilni te slabije
odgovaraju na promjene u prostoru. U Hrvatskoj kao i mnogim drugim SE i SEE zemljama zbog raširenog fenomena neformalne izgradnje, čak je i ovaj aspekt problematičan. Prostorni planovi zasnovani na nam-
jeni bazirani su na fizički aspekt te kroz njega daju fizička rješenja za društvene i ekonomske probleme. Suradnja u planiranju s glavnim sudionicima te uključivanje „slabijih“ grupa ne postoji. Stoga je ideja u svim
sistemima EU veća otvorenost planova.
Strateški pristup organizaciji prostora na različitim razinama postaje prevladavajući 1990-ih godina kada postaje jasno da rješenja kompleksnih problema ovise o mogućnostima stvaranja strateške vizije s
kratkoročnim akcijama. Ovaj pristup je promjena u dosadašnjem načinu planiranja jer u njemu sudionici postaju znatno više uključeni u proces planiranja dijeleći interese, ciljeve i znanje.
Strateško planiranje je socijalni proces kroz koji proizvodi oblik i okvir mjesta kakvo ono je i kakvo bi trebalo postati kroz viziju, aktivnosti i sredstva za implementaciju. Strateško planiranje se mora fokusirati na
ograničen broj strateški ključnih područja; mora dati kritički pogled na prostor kroz prepoznavanje prednosti i slabosti koje postaju mogućnosti (prilike) i prijetnje; proučava vanjske trednove, sile i dostupne resurse;
prepoznaje i okuplja glavne (javne i privatne) sudionike; dopušta široku (višerazinsku) i raznoliku (javnu, ekonomsku, civilnu) uključenost u proces planiranja; razvija dugoročnu viziju i strategiju; projektira strukture i
okvire za upravljanje prostornim promjenama; te ključno – fokusira se na odluke, aktivnosti, rezultate i implementaciju, a uključuje i nadgledanje, povratnu informaciju i ispravljanje. Vidljivo je da strateško planiranje
nije jedan koncept ili alat već sklop koncepata, postupaka i alata kojima treba kvalitetno upravljati. Strateško planiranje ne teče glatko iz jedne faze u drugu već je dinamičan proces.
U jezgri procesa strateškog planiranja je demokratska procedura, transparentnost i odgovornost države i planera prema građanima za koje rade, pravo građana da ih se čuje i daju kreativne ideje, brige i interese.
Pri uključivanju svih aktera u sam proces planiranje dovodi do novih saveza, novih mreža, ideja i novih područja koja se uključuju u strategiju što dovodi do „win-win“ situacije.

10
U kontekstu izrade ovog plana proces strateškog različitih kuteva čime nastaje društveni i intele-
planiranja strukturiran je i projektom JEWEL koji ktualni kapital. Konačni proizvod se sastoji od
interakcijom WP 3 i WP4 sljede upravo prethod- analize glavnih procesa koji oblikuju prostor,
no opisanu metodologiju. dinamične, povezane dugoročne vizije, plana
kratkoročnih i dugoročnih aktivnosti, budžeta i
S metodološkog aspekta metodologija izrade strategija implementacije. Pristup četiri kolosi-
plana strukturirana je Albrechtovim „pristu- jeka poziva političare, građane, stručnjake na
pom četiri kolosijeka“ (Albrechts, 2004), koji aktivnost tijekom cijelog procesa.
se zasniva na međusobnoj povezanosti četiri
tipa racionalnosti: vrijednosna, komunikaci- Pri evaluiranju strategije neki autori ističu
jska, instrumentalna i strateška. Četiri radna početne kriterije: jasnoća, motivacijski učinak,
kolosijeka: jedan je vizija, drugi kratkoročne i unutarnja konzistentnost, kompatibilnost s
dugoročne aktivnosti, treći uključivanje ključnih okolišem, prilagođenost dostupnim resursima,
aktora i četvrti uključivanje šire javnosti u trajni stupanj rizika, vremenski period, fleksibilnost,
proces i donošenje odluka. Ova četiri područja uvjeti rada, fokusiranje na ključne koncepte i sl.
nisu u linearnom redu jedno za drugim. U prvom
kolosijeku naglasak je na dugoročnoj viziji koja
je izrađena (komunikacijska racionalnost) u
skladu s društvenim vrijednostima (vrijednos-
na racionalnost). U drugom kolosijeku fokus je
na kreiranju povjerenja rješavanjem problema
kroz vrlo kratkoročne aktivnosti. Djelovanje je
usmjereno na način da se olakša ostvarenje i
suočavanje s problemima vizije izrađene u ko-
losijeku 1. U ovom kolosijeku četiri vrste racio-
nalnosti su međusobno povezane. Treći kolosi-
jek uključuje relevantne sudionike zbog svega
čime mogu pridonijeti što uključuje procedur-
alne sposobnosti i osnovnu podršku u pružanju
legitimnosti. Tehničke vještine i mogućnost
privlačenja potrebnih sredstava za implemen-
taciju predloženih aktivnosti su podijeljene na
više različitih sektora, aktera i odjela. Ovdje Sl. 2. Grafički prikaz pristupa četiri kolosijeka s integracijom različitih koncepata racionalnosti
dolazi do integracije tri dimenzije (materijalne, Izvor: Albrechts, 2004
organizacijske i instrumentalne). Četvrti kolosi-
jek je proces uključivanja i osnaživanja građana
u donošenju važnih odluka. U ovom procesu,
građani se upoznavaju, sagledavaju stvari iz
11
3.2. METODA SCENARIJA

Scenarij se, kao i većina novih znanstvenih pristupa, jene. Dva podtipa eksplorativnih scenarija su van- RADNI KORACI U IZRADI SCENARIJA SU SLJEDEĆI:
prvi put koristi u vojnoj terminologiji u 19. stoljeću. jski (ispituju “otpornost” postojećih planova na prom-
Metodu scenarija prvi razvijaju SAD, a pojedinačno jene vanjskih faktora) i strateški scenariji (istražuju
se najviše istaknuo Herman Kahn, američki vojni što se može dogoditi ako djelujemo na određeni
strateg i teoretičar sistema.Iako je početni fokus bio način). Na pitanje kako postići određeni postavljeni 1. DEFINIRANJE PROBLEMA I CILJEVA ANALIZE;
na tehnološkim zbivanjima vezanim uz naouružanje cilj?odgovor daju normativni scenariji koji su također
s potencijalnim implikacijama za nacionalnu sigurn- najčešće dugoročni. Scenariji očuvanja i scenarij
ost, od 1960.-ih počinje se gledati i istraživati društvo preobrazbe su dva podtipa normativnih scenarija.
ovom metodom. Najpoznatiji rad iz tog doba je The Scenariji očuvanja su prikladni ako je moguće postići 2. PRIKUPITI INFORMACIJE O SADAŠNJEM I MOGUĆEM BUDUĆEM
Year 2000 Kahna i Wienera iz 1967.godine. Metoda zadani cilj u skladu s postojećim sustavom, dok sce- RAZVOJU;
scenarija je zapravo konstrukcija hipotetičkog niza nariji preobrazbe odgovaraju na pitanje kako postići
događaja koja ima za cilj istražiti puteve alternativnih određeni cilj kada postojeći sustav ometa potrebne
budućnosti. Spomenuti hipotetčki niz mora imati promjene?.
logičan slijed događaja u kojem se na argumentiran 3. ODLUČITI O VRSTI SCENARIJA;
način demonstrira kako se došlo do prezentiranog
budućeg stanja.
Najrelevantnija podjela (tipologija) scenarija je ona
prema Börjesonu i dr. objavljena 2006.godine koja 4. CJELOVITI, KRITIČKI I ZNANSTVENO UTEMELJENI MODELI
ističe da postoje tri različite vrste scenarija od kojih MOGUĆEG RAZVOJA I
se svaka dijeli na još dvije nižeg reda veličine. Na pi-
tanje što će se (vjerojatno) dogoditi? odgovaraju sce-
nariji predviđanja koji se rade kako bi se na vrijeme
moglo planirati i prilagoditi očekivanim situacijama. 5. PRIKLADNIM OBLICIMA PREDOČITI IZRAĐENE SCENARIJE
Dva podtipa ove vrste scenarija su prognostički (GRAFIČKI I TEKSTUALNO).
(pokušavaju predvidjeti što će se najvjerojatnije do-
goditi) i “što ako” scenariji (koji pokušavaju predvid-
jeti što će se dogoditi ako dođe do promjene faktora
važnih za budući razvoj). Eksplorativni scenariji od-
govaraju na pitanje što se može dogoditi?, a glav-
ni cilj im je istražiti mogućnosti razvoja iz različitih
perspektiva. Oni su obično dugoročniji od scenarija
predviđanja i obuhvaćaju veće, strukturne prom-

12
4. PROSTORNI OBUHVAT IZRADE PLANA

Plan upravljanja kao jedan od ciljeva ima zaštitu i revitalizaciju povijesne jezgre. Sustav mjera zaštite po-
vijesne jezgre Šibenika provodi se zoniranjem područja kulturno – povijesne cjeline. Cijela jezgra Šibenika
površine je 171 230 metara kvadratnih. Zona „A“ je zona potpune zaštite povijesnih struktura, očuvanja svih
kulturno – povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcija prostora i sadržaja. Na
području ove zone strogo se kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih sačuvanim
kulturno - povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim
potrebama može se prihvatiti uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture, dok su metode sanacije,
konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije prihvatljive. Zona „B“ obuhvaća zonu
djelomične zaštite povijesnih struktura te obuhvaća preostali prostor kulturno – povijesne cjeline. Osigurava
se zaštita i očuvanje osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih pojedinih građevina
ili skupina građevina. Na području ove zone dozvoljavaju se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i
sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura.
Također se dopuštaju metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju
povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba. Vlasnici kul-
turnog dobra dužni su provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog kulturnog dobra,
a koje odredi nadležno tijelo. Prostorne međe kulturno – povijesne cjeline i zona zaštite nalaze se na Sl. 3
(Lokas, 2014).
Ovi aspekti zaštite vrlo su bitni za provođenje revitalizacije jer neposredno utječu na izbor metoda, mjera i
sadržaja revitalizacije. U strožoj zoni „A“ prenamjena objekata ne smije biti očita i buduće funkcije trebaju
biti u skladu s okruženjem i vrijednosti ove zone. Nadalje, zona „B“ dozvoljava veće slobode u provođenju
revitalizacije jer dozvoljava sve intervencije osim radikalne promjene fizičke strukture. Na prostoru „B“ zaštite
stavljanje novih funkcija i oživljavanje starih te njihova daljnja provedba bit će u mnogočemu jednostavnija.
Stoga, model novog rasporeda i strukture funkcija u jezgri morati će biti prilagođen ovom tipu zaštite upora-
bom postojećeg rasporeda poslovnih prostora i mreže objekata.
Ovakav tip zaštite može se smatrati dijelom aktivne zaštite koja se pokazala kao opravdan i poželjan princip.
Aktivna zaštita podrazumijeva uklapanje građevinskog nasljeđa u aktivan, pulsirajući život regeneriranog
grada. Prenamjena funkcija i moguća interpolacija sredstvo su privlačenja kapitala u povijesne ili zapuštene
dijelove grada. Može se zaključiti da je revitalizacija funkcija dio aktivne zaštite.

Sl. 3. Granice zona zaštite povijesne jezgre

Izvor: Lokas, 2014

13
5. POVIJESNI URBANI KRAJOLIK ŠIBENIKA I NJEGOVE KARAKTERISTIKE

UNESCO je 2011. godine, uzimajući u obzir da su povijesna urbana područja iznimno važna i raznolika manifestacija naše zajedničke kulturne baštine oblikovana
generacijama kroz prostor i vrijeme, ali i to da urbanizacija napreduje do dosad neviđenih razmjera u povijesti čovječanstva što dovodi do socio-ekonomskih promjena
i rasta koji bi trebao biti prisutan na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, objavio Preporuku o povijesnom urbanom krajoliku. Također je prepoznata
dinamična priroda živućih gradova koja transformira urbana područja i njihove karakteristike što može uzrokovati rascjepkanost i propadanje urbane baštine s velikim
utjecajem na zajedničke vrijednosti. Preporuka je izdana sa ciljem podržavanja zaštite prirodne i kulturne baštine pri čemu treba staviti naglasak na integraciju strate-
gija zaštite, upravljanja i planiranja povijesnih urbanih područja kao što su suvremena arhitektura i razvoj infrastrukture za koje bi primjena pristupa urbanog krajolika
pomogla u održavanju urbanog identiteta. Naravno, sve ovo treba temeljiti na principima održivog razvoja koji predviđa očuvanje postojećih resursa, aktivnu zaštitu
urbane baštine i održivo upravljanje.

Prema definiciji u spomenutom dokumentu povijesni urbani krajolik je urbano područje shvaćeno kao rezultat povijesnog raslojavanja kulturnih i prirodnih vrijednosti
i atributa koje se širi izvan „povijesnog centra“ ili „cjeline“ te uključuje širi urbani kontekst i geografsko područje. Taj širi kontekst uključuje topografiju, geomorfologiju,
hidrologiju i ostale prirodne značajke lokacije, njenu izgrađenost (povijesnu i suvremenu), infrastrukturu ispod i iznad površine, otvorene prostore i vrtove, korištenje
zemljišta i organizaciju prostora, percepciju i vizualne odnose kao i druge elemente urbane strukture. Također uključuje i društvene i kulturne običaje i vrijednosti, eko-
nomske procese i nematerijalne dimenzije baštine povezane s različitosti i identitet.

Pristup povijesnog urbanog krajolika je usmjeren ka očuvanju kvalitete ljudskog okruženja, povećavajući produktivno i održivo korištenje gradskih prostora, istovre-
meno prepoznavajući njihov dinamičan karakter i promovirajući socijalne i funkcionalne raznolikosti. On integrira ciljeve očuvanja urbane baštine te društvenog i gos-
podarskog razvoja i usmjeren je na uravnotežen i održiv odnos između gradskog i prirodnog okoliša. Ovaj pristup kulturnu raznolikost i kreativnost smatra ključnom
imovinom za ljudski, društveni i ekonomski razvoj te nudi alate za upravljanje fizičkom i društvenom transformacijom kako bi se osiguralo da se suvremeni zahvati
skladno uklapaju s baštinom u povijesnom ambijentu. Pristup povijesnog urbanog krajolika uči iz tradicija i percepcija lokalnih zajednice, respektirajući vrijednosti na-
cionalnih i međunarodnih zajednica.

14
5.2 STANJE GRADEVNOG FONDA NA PODRUČJU POVIJESNE JEZGRE

Ocjena stanja objekata na području povijesne jezgre je izrađena 2007. godine kao podloga za izmjene i dopune
GUP-a Grada Šibenika u suradnji s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Ovom
analizom definirano je da se u lošem ili ruševnom stanju nalazi više od 100 objekata unutar povijesne jezgre što
ukazuje na njenu fizičku degradaciju i nužnost za revitalizacijom i očuvanjem postojećih objekata. Primjećena je i
koncentracija dobro očuvanih objekata u blizini kompleksa tvrđave sv. Mihovila te uz Obalu dr. Franje Tuđmana.

U isto vrijeme izrađena je i valorizacija objekata povijesne jezgre prema kojoj se uočava velik broj objekata
spomeničke i izrazite vrijednosti što je dokaz njene kulturne važnosti. To su katedrala sv. Jakova, brojne druge
sakralne građevine i palače (Rossini, Divinić, Gotička palača, Pellergrini i dr.). Ono što zabrinjava je znatan broj
objekata označenih kategorijom „izrazita nagrda“. U budućnosti, upravljanje šibenskom povijesnom jezgrom tre-
balo imati za cilj smanjenje objekata koji nagrđuju povijesni urbani krajolik.

15
6. SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA POVIJESNE JEZGRE ŠIBENIKA
Tradicionalni grad

6.1. STANOVNIŠTVO
A B

Prema Martinottiju (1993) socijalna morfologija i dinamika suvremenog grada može se objasniti putem razmišljanja o sljedeće četiri kategorije Grad prve generacije
A B
stanovnika:

1. STALNI STANOVNICI
A B
Grad druge generacije
2. DNEVNI MIGRANTI
C

3. KORISNICI GRADA

4. POVREMENI STANOVNICI
A B Grad treće generacije

D
C
Autor populaciju definira kao grupu individua određenih jednom ili više zajedničkih karakteristika. U kontekstu šibenske povijesne jezgre vrlo
je važno definirati probleme, ali i zahtjeve koje svaka od gore navedenih populacija ima i postavlja na povijesnu jezgru. U Martinottijevom radu
podjela na četiri kategorije stanovnika ve¬zana je uz evoluciju različitih tipova urbane morfologije, pa tako u tradicionalnom gradu razlikujemo
stalne stanovnike i dnevne migrante kao dominantne populacije. Ove dvije kategorije se mogu promatrati kao dva spojena kruga koja se po- Sl. 4. Četiri urbane populacije
Oznaka Vrsta populacije Žive Rade Koriste
lako razdvajaju jedan od drugoga, ali se i dalje većim svojim dijelom preklapaju (slika). Kronološki dalje veže različite populacije uz specifične Izvor: izradio autorski tim prema
A Martinotti, 1994  D
Stalni stanovnici D/N D
tipologije prve, druge i treće generacije metropola. U slučaju prenošenja njegovog konceptualnog oruđa na gradove manjih dimenzija poput B Dnevni migranti N D (D)
C Korisnici grada N N D
Šibenika, potrebna je promjena u definiranju nekih od populacija. Tako četvrta kategorija koja u Martinottijevom radu predstavlja poslovnu klasu Povremeni
u slučaju manjih mediteranskih gradova slijedeći rad Allen et. al može biti interpretirana kao kategorija povremenih stanovnika. Ova kategorija D stanovnici D/N D/N D

osobitu važnost ima u povijesnim jezgrama, gdje pritisak stranog kapitala na tržište nekretnina često samu gradsku jezgru čini nedostupnom lo-
kalnom stanovništvu. Neke od povijesnih jezgri istočnog Jadrana su u potpunosti izgubile stanovništvo procesom gentrifikacije te funkcioniraju
tek nekoliko (ljetnih) mjeseci godišnje kao živi gradski prostor. Prilikom analize povijesne jezgre grada Šibenika osobita je pažnja posvećena
kategoriji stalnih stanovnika s ciljem njihova ostanka i pomaganja u procesu revitalizacije ovog dijela grada. Socijalni i ekonomski problemi
stanovnika fokus su ove analize, te je unapređenje njihovog položaja osnova revitalizacije prostora.

16
6.1.1.STALNI STANOVNICI –OPĆE KRETANJE I OSNOVNE STRUKTURE ŠIBENIKA I POVIJESNE JEZGRE

Prema podacima prvog dostupnog popisa stanovništva u Hrvatskoj, Šibenik je imao tek nešto više od 15 000 stanovnika (1857. godine). Porast broja stanovnika bilježi se na sljedećih
sedam popisa stanovništva te je u razdoblju od 74 godine broj stanovnika porastao za 128%.Godine 1948. godine prvi je puta uočen pad broja stanovnika. Nakon Drugog svjetskog
rata, Šibenik prati demografske trendove koji se događaju i u ostatku Hrvatske te povećava broj stanovnika zaključno s popisom stanovništva 1991. godine kada je zabilježen maksi-
mum broja stanovnika (55 842). U ovom razdoblju dominiraju procesi deagrarizacije, deruralizacije, urbanizacije i litoralizacije. Godina 1991. je prijelomna u demografskom smislu jer
s njom započinju negativni demografski trendovi gubljenja stanovništva potaknuti starenjem stanovništva, ali i određenim ratnim gubicima i iseljavanjem. Prema podacima posljed-
njeg popisa stanovništva, Grad Šibenik ima 46 322 stanovnika. Posebno treba istaknuti međupopisna razdoblja 1900.-1910. g. kada je zabilježen najveći porast broja stanovnika
(21,2%), ali i razdoblje 1948.-1953. g. (tzv. „baby boom“ generacija) gdje je u samo pet godina porastao broj stanovnika za 11,5%. Posljednje međupopisno razdoblje je ujedno i
razdoblje u kojem je zabilježen najveći pad broja stanovnika (10,1%).

Broj od 46 322 stanovnika Grada Šibenika čini gotovo polovicu (42,4%) ukupnog broja stanovnika Šibensko-kninske županije. Samo naselje Šibenik 2011. godine je imalo 34 302
stanovnika.
Popisom stanovništva 2011. utvrđeno je da se broj stanovnika jezgre smanjuje. U jezgri trenutačno živi 1783 stanovnika. Njihov se broj prilično smanjio u odnosu na 2001. godinu,
a prepolovio u odnosu na 1991. godinu. U zadnjem međupopisnom razdoblju (2001.-2011.) jezgra je gubila 40 stanovnika godišnje. Ako se ovaj trend nastavi jezgra bi mogla za 45
godina izgubiti sve svoje stanovništvo.

Sl. 5. Opće kretanje broja

stanovnika Grada Šibenika
1857.-2011. godine

Izvor: Izradio autorski tim

prema www.dzs.hr

17
Prirodno kretanje stanovništva nam ukazuje na vitalnost određenog prostora te se iz tog razloga i podaci pove-
zani uz prirodno kretanje nazivaju vitalnim statističkim podacima. Glavni pokazatelji prirodnog kretanja su broj
rođenih (natalitet) i umrlih (mortalitet). Stopa nataliteta Šibenika (2011. g.) iznosi 8,2‰ što je gotovo jednako
sa stopom nataliteta županije u cijelosti (8,4‰). S druge strane, iako Šibenik znatno utječe na podatke čitave
županije, stopa mortaliteta županije je veća (13,2‰) od stope mortaliteta Šibenika (11,4‰). Stoga, i županija
i Grad Šibenik doživljavaju prirodan pad kao posljedicu smanjene rodnosti i povećane smrtnosti stanovništva.
Prirodan pad je nešto manji u Šibeniku i iznosi 3,2‰, dok je u Šibensko-kninskoj županiji zabilježen prirodan pad
od 4,9‰. Vitalni indeks predstavlja broj živorođenih na 100 umrlih. Vitalni indeks grada Šibenika je 72,2, a cijele
županije 63,4.
Tab.1. Usporedba vitalne statistike Šibenika sa Šibensko-kninskom županijom 2012. godine

Područje Rođeni Umrli Prirodna Vitalni

promjena indeks
ŠIBENSKO -KNINSK A 918 1448 -530 63,4
ŽUPANIJA

GRAD ŠIBENIK 382 529 -147 72,2

Izvor: www.dzs.hr

Zanimljivo je usporediti stopu ukupne promjene stanovništva na području cijelog grada (Slika). Stopa ukupne
promjene (r) je izračunata po formuli r = (D/P1)X100 gdje je D međupopisna promjena broja stanovnika (D = P2
- P1), a P1 broj stanovnika prvog popisa (Nejašmić, 2005). Jezgra je izgubila najviše stanovništva te njen indeks
ukupne promjene iznosi -18%, kao na Baldekinu. Također negativnu ukupnu promjenu imali su središnji dijelovi
grada, a pozitivnu njegovi rubni dijelovi što nam potvrđuje trend doseljavanja stanovništva na periferiju grada i
demografsko slabljenje jezgre.

Karta prikazuje stopu ukupne promjene stanovništva povijesne jezgre po statističkim krugovima za razdoblje od
2001. do 2011. godine. Cijela jezgra ima negativan predznak promjene, dakle gubi stanovništvo. Južni dio jezgre
ima najveću negativnu stopu promjene, preko -20%, a najmanju središnji južni dio te statistički krugovi oko
katedrale i tvrđave sv. Mihovila gdje je stopa manja od -10%, dok sjeverni i srednji sjeverni statistički krug imaju
srednju negativnu stopu ukupne promjene. Sl. 6. Stopa ukupne promjene broja stanovnika jezgre 2001.-2011.
Izvor: izradio autoraki tim prema podacima DZS

18
GUSTOĆA STANOVNIŠTVA

Prosječna gustoća Grada iznosi 114,4 stanovnika po kilometru kvadratnom što je znatno veće od prosječne
gustoće stanovništva RH koja je 75,8 st/km².Gustoća stanovništva jezgre Šibenika na razini statističkih kru-
gova izračunata je na temelju omjera broja stanovnika svakog statističkog kruga i njegove površine. Zbog veće
točnosti podatka o gustoći, površina se dobila na sljedeći način. Sloj statističkog kruga preklopljen je sa slo-
jem hrvatske osnovne karte (HOK 1:5000) čime su vizualizirane izgrađene površine od neizgrađenih površine
(obala, veći trgovi). Na temelju toga stvoreni su poligoni izgrađenih površina svakog statističkog kruga koji su
uvršteni u formulu za izračunavanje gustoće stanovništva po kilometru kvadratnom.

Iz dobivenih podataka o gustoći stanovništva i njihove vizualizacije iščitava se da je najgušće naseljen srednji
dio jezgre, sa više od 20000 st/km2, a najrjeđe statistički krugovi oko katedrale i tvrđave sv. Mihovila, s manje
od 15000 st/km2. Južni i sjeverni dio jezgre imaju srednju gustoću naseljenosti. Ovo je odraz naslijeđene urbane
strukture gdje se najviše stanovništva smješta u podgrađu ispod kaštela gdje je najveća gustoća objekata. Bro- Sl.7. Gustoća stanovništva jezgre 2011. god.
jke su ovako velike jer se radi o maloj površini. Izvor: izradio autorski tim prema podacima DZS

19
DOBNA STRUKTURA
Uspoređujući dobnu strukturu stanovništva povijesne jezgre (četvrt Stari grad) s ostalim dijelovima grada
Šibenika 2011. godine, uočava se da on sa svojih 18,2% stanovništva do 19 i 26,5% stanovništva iznad
60 godina nije četvrt grada s najstarijim stanovništvom, ali je među vodećim u udjelu zrelog stanovništva
(55,2%). Također, povijesna jezgra ima veći udio starog, a manji mladog stanovništva u usporedbi sa cije-
lim Šibenikom (Tab. 3.). Populacija se smatra starom kad koeficijent starosti dosegne 12%. On u Šibeniku
iznosi 25,5%, a u povijesnoj jezgri 26,5%, podaci koji pričaju sami za sebe o dobnoj strukturi ovog dijela
grada, ali i grada u cijelosti. Indeks starosti u ovom dijelu grada iznosi 145,5.
Bitno je naglasiti da je dobna struktura izrazito nepovoljna jer prevladava broj starog u odnosu na broj
mladog stanovništva što pokazuje da je osim gubljenja stanovništva prisutan i proces starenja stanovništva
(Tab. 2.).

Tab. 2. Dobni sastav stanovništva jezgre 2001. i 2011. godine

Izvor: Lokas, 2014

Tab. 3. Usporedba dobnog sastava Šibenika i povijesne jezgre

DOB GRAD ŠIBENIK ČETVRT STARI GRAD

(POVIJESNA JEZGRA)
0-19 19,8% 18,2%
20-59 54,6% 55,2%
>60 25,5% 26,5%
Izvor: www.dzs.hr

Sl. 8. Dobna struktura stanovništva Šibenika po četvrtima 2011. god.

Izvor: izradio autorski tim prema DZS

20
DOBNA STRUKTURA

Na kartografskom prikazu lako je uočiti da je dobna struktura unutar jezgre najnepovoljnija u njenom
jugozapadnom statističkom krugu gdje je 2011. godine živio najveći udio starog stanovništva (32,4%).
Visok udio starog stanovništva zabilježen je i u južnom središnjem dijelu (27,4%) te u najsjeverni-
jem statističkom krugu povijesne jezgre (28%). Statistički krug koji okružuje samu katedralu pod
zaštitom UNESCO-a je krug sa najmanjim udjelom starog stanovništva (21,6%). Najveći udio mladog
stanovništva se nalazi u jugoistočnomgdje je četvrtina stanovništva mlađa od 19 godina (25,2%), ali i u
središnjem sjevernom statističkom krugu (21,2%). Jugoistočni statistički krug je ujedno i jedini u kojem
ne dominiraju trendovi starenja stanovništva već se u njemu u posljednjem međupopisnom razdoblju
povećao udio mladih i smanjio udio starih u ukupnom stanovništvu.

Indeks starosti pokazuje omjer starog i mladog stanovništva. Granična vrijednost gdje staro stanovništvo
prevladava nad mladim je >100. Na temelju vizualiziranih podataka, uspoređujući posljednje dvije pop-
isne godine, vidljiv je trend povećanja indeksa starosti u svim statističkim krugovima povijesne jezgre.
Iz kartografskog prikaza indeksa starosti 2001. vidljivo je da jugoistočni dio, srednji istočni i statistički
krug oko katedrale imaju nešto bolju strukturu od ostalog dijela jezgre. U ovim dijelovima jezgre bilo
je mladog stanovništva u odnosu na staro, a u ostalim dijelovima prevladavalo je staro u odnosu na
mlado. Deset godina kasnije udio starih dominira u svim statističkim krugovima osim jugoistočnog te
indeks starosti najčešće i prelazi 120. Najveći indeks starosti ima jugozapadni dio koji iznosi čak 239.
Na sljedećoj stranici prikazana je usporedba indeksa starosti šibenske povijesne jezgre na posljednja
dva popisa stanovništva . Sl. 9. Dobna struktura stanovništva jezgre 2011. god.
Izvor: izradio autorski tim prema podacima DZS

21
INDEKS STAROSTI

Sl. 10a. i 10.b. Usporedba

indeksa starosti jezgre
2001. i 2011. godine
Izvor: izradio autorski tim
prema podacima DZS

22
OBRAZOVNA STRUKTURA

Obrazovna struktura grada Šibenika 2011. godine pokazuje sljedeće: 1,8% stanovnika nema niti jedan raz-
red osnovne škole, 6,1% stanovnika ima nepotpunu osnovnu školu, 14% stanovništva ima najviše završenu
osnovnoškolsko, 57,7% srednješkolsko obrazovanje, a petina stanovništva (20,5%) je završilo nekakav ob-
lik više škole ili fakulteta. U Starom gradu nailazimo na manji udio ljudi sa završenom samo osnovnoškolom
i veći udio visokoobrazovanih (23,5%). Zaključno, obrazovna struktura dijela grada u kojem se nalazi po-
vijesna jezgra je bolja u odnosu na obrazovnu strukturu grada, županije i države u cjelini.

Na razini statističkih krugova unutar povijesne jezgre, najveći udio stanovnika bez minimalno završene os-
novne škole živi u jugoistočnom (5,8%) i statističkom krugu oko tvrđave sv. Mihovila (5,4%), a najveći udio
visokoobrazovanih živi u jugoistočnom (28,9%) i statističkom krugu oko katedrale sv. Jakova (29,2%).

Sl. 11. Usporedba obrazovne strukture stanovnika Grada i naselja Šibenik sa Sl. 12. Obrazovna struktura stanovništva jezgre 2011. g.
stanovnicima povijesne jezgre grada Izvor: izradio autorski tim prema podacima DZS
Izvor: izradio autoraki tim prema podacima DZS

23
STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI

Polovina stanovništva (49,3%) Starog grada ubraja se u neaktivno stanovništvo, a 41,6%

u zaposleno stanovništvo, brojke koje su gotovo identične onima na razini čitavog gra-
da. Više od polovice neaktivnog stanovništva imaju središnji južni, jugoistočni i statistički
krug oko katedrale sv. Jakova, dok najveći udio zaposlenih u ukupnom stanovništvu ima-
ju središnji sjeverni i statistički krug oko katedrale sv. Jakova. Nezaposlenost je najveća u Sl. 13. Stanovništvo jezgre prema aktivnosti 2011. g.
sjevernom dijelu povijesne jezgre (12,9%). (12,9%).nom dijelu povijesne jezgre (12,9%). Izvor: izradio autorski tim prema podacima DZS

24
STANOVANJE
Stanovanje je dominantna funkcija u jezgri. Funkcija stanovanja mjeri se brojem stanova, stambenom površinom
po stanovniku i brojem stanovnika koji žive na tom prostoru. Šibenska stara gradska jezgra raspolaže sa 1222
stana od kojih su oko 700 stalno nastanjeni. Broj napuštenih i povremeno naseljenih stanova se povećava u po-
sljednjem desetljeću što je posljedica starosti i zapuštenosti, dotrajalih instalacija, dotrajalosti drvenih dijelova,
dotrajalosti krova, slabe izolacija i problema substandardnosti (nema lifta, nemogućnost priključka na inter-
net, smanjena mogućnost unutarnjih adaptacija). Sveukupno stambene površine u jezgri ima 80947 metara
kvadratnih odnosno 45,4 metra kvadratna po stanovniku. Iz ovog broja je vidljivo da su to mali stanovi zbog
karakteristične gradnje u vrijeme njihova nastanka među zidinama gdje je dominirala zbijena struktura građevina.
U vlasništvu Grada nalazi se 36 stanova u povijesnoj jezgri, prosječne veličine od 54,2m².

Za potrebe JEWEL projekta provedeno je anketno istraživanje kojem je osnovni cilj bio ispitivanje mišljenja i
stavova stanovništva o iskustvima, prednostima i nedostacima te perspektivama života u šibenskoj jezgri .
Prema spomenutom anketnom istraživanju u gradskoj jezgri od rođenja živi manje od polovice ispitanika (42.9%).
Oni doseljeni su uglavnom preselili iz drugog dijela naselja Šibenik (42.0%), najviše iz Baldekina. Nadalje, nešto
više od četvrtine ispitanika u jezgru se doselilo iz Šibensko-kninske županije (26.1%). Najmanje ih se u jezgru
doselilo iz inozemstva (13.0%) (Tab. 4.).

Tab. 4. Struktura doseljenika u povijesnu jezgru prema prošlom mjestu stanovanja

ODAKLE STE DOSELILI U N UDIO (%)

POVIJESNU JEZGRU?
Iz drugog naselja Grada
29 42,0
Šibenika

Iz drugog Grada/općine
18 26,1
Šibensko-kninske županije
Iz druge županije 13 18,8
Iz inozemstva 9 13,0
UKUPNO 69 100,0

Sl. 14. Kućanstva jezgre prema broju članova 2011. god.
Izvor: Anketno istraživanje stanovnika povijesne jezgre i grada Šibenika, 2013.
Izvor: izradio autorski tim prema podacima DZS

25
Sl. 15. Gradski stanovni na prostoru
povijesne jezgre
Izvor: Izradio autorski tim prema po-
dacima Grada Šibenika

26
STANOVANJE
Broj kućanstava s jednim članom u gradu Šibeniku čini gotovo petinu (24,2%) ukupnog broja kućanstava,
a pridružimo li im one sa dva člana tada ove dvije vrste kućanstava zajedno čine točno polovinu ukupnog
broja kućanstava. Zanimljivo i pomalo zabrinjavajuće je da u Starom gradu više od trećine kućanstava
otpada na kućanstva s jednim članom, dok čak dvije trećine kućanstava čine ona s jednim ili dva člana
u kućanstvu. Postavljanje se pitanje što će se dogoditi sa tim stambenim prostorom nakon odlaska ljudi
koji žive u njima te se upravo tu može vidjeti potreba za intervencijom poput ovog Plana. Sukladno ra-
nije spomenutom, broj kućanstava sa više članova je manji u dijelu grada u kojem se nalazi povijesna
jezgra. Također, broj kućanstava sa jednim ili dva člana u Starom gradu se povećao u odnosu na popis
2011. godine. Uspoređujući broj članova u kućanstvima iz 2001. godine s onim deset godina kasnije,
uočava se trend rasta broja jednočlanih kućanstava u svih sedam statističkih krugova povijesne jezgre.
Unutar statističkog kruga oko katedrale sv. Jakova najveći je udio kućanstava s jednim članom (39,1%).

Još jedan pokazatelj koji ukazuje na zabrinjavajuće stanje sa stanovanjem u povijesnoj jezgri je struk-
tura stanova prema načinu korištenja. Od ukupnog broja stanova u gradu Šibeniku, 72,2% ih je stalno
naseljenih dok je u povijesnoj jezgri (Starom gradu) takvih jedva nešto više od polovine (58,9% 2011.
g.). Privremena naseljenost je znatno izraženija u Starom gradu gdje više od trećine (36,6%) stanova
ima taj status. Istovremeno, u ukupnom broju stanova grada Šibenika, samo privremeno je naseljeno
manje od petine stanova (19,1%). Nadalje, u povijesnoj jezgri je i veći udio napuštenih stanova, ali i
manji udio stanova namijenjenih za djelatnosti što je posljedica manje ekonomske aktivnosti ovog pro-
stora. Dakle, u povijesnoj jezgri je veći udio napuštenih stanova nego što je prosjek grada, također u
ovom dijelu grada postoji najmanje stalno nastanjenih i najviše privremeno nastanjenih stanova (izuzev
gradskih četvrti Jadija i Martinska te Zablaće).

Unutar same jezgre najmanji udio nastanjenih stanova nalazi se u njezinom jugoistočnom dijelu, a
najveći u susjednom jugozapadnom i središnjem južnom statističkom krugu. Najveći udio privremeno
nenastanjenih stanova se, posljedično, nalazi u spomenutom jugoistočnom dijelu, dok se najveći udio
napuštenih stanova nalazi u središnjem sjevernom statističkom krugu.

Sl. 16. Stanovi u jezgri prema načinu korištenja 2011.

Izvor: izradio autorski tim prema podacima DZS

27
6.1.2. DNEVNI MIGRANTI
Dnevne migracije su bitan pokazatelj važnosti pojedinog naselja ili dijela grada širem sustavu, ali i gravitaci- Poseban interes ovog projekta su dnevne migracije u i iz povijesne jezgre Šibenika. S obzirom da
jske jačine prostora. Dnevni migranti pak, su druga vrsta populacije koja se pojavljuje prema Martinottiju. Oni je takve podatke gotovo nemoguće dobiti, u ranije spomenutom anketnom istraživanju, postavljeno
utječu na širenje grada u gradsku regiju te razdvajanje funkcija unutar samog grada. je i pitanje na ovu temu. Čak 55,8% ispitanika koji žive u povijesnoj jezgri svakodnevno odlazi izvan
Iako je posljednji popis stanovništva održan 2011. g. u trenutku izrade Plana upravljanja podaci o dnevnim nje, a tek svaki deseti ispitanik odlazi rjeđe od nekoliko puta mjesečno (10%). Minimalno nekoliko
migrantima još uvijek nisu dostupni te nam preostaje proučavati podatke o dnevnim migrantima iz 2001. g puta tjedno jezgru napušta 77,5% ispitanika što je pokazatelj zadovoljavanja svakodnevnih potre-
prema kojima u Gradu Šibeniku živi 5 021 osoba koja svakodnevno migrira na posao. Nešto više od polovice ba izvan povijesne jezgre.
dnevnih migranata (52,6%) unutar Grada Šibenika odlazi na posao u jedno od naselja ove administrativno- S druge strane, nešto manje od petine ispitanika (23,7%) koji žive u drugim dijelovima grada
teritorijalne jedinice. Šibenika dnevno posjećuje jezgru. Pridodamo li im ispitanike koji na tjednoj bazi posjećuju jezgru
(36,4%) uočava se da 60,1% ispitanika iz drugih dijelova grada minimalno jednom tjedno posjećuje
povijesnu jezgru.
Tab. 5. Dnevni migranti koji obavljaju zanimanje 2001. g.
Tab. 7. Učestalost dolazaka stanovnika u povijesnu jezgru
RADE U RADE U
UKUPNO DRUGOM DRUGOM RADE U NEPOZNATO Koliko često odlazite u povijesnu jezgru?
RADE U
GRAD SPOL DNEVNIH SVEGA NASELJU GRADU/ DRUGOJ MJESTO N UDIO (%)
INOZEMSTVU
MIGRANATA ISTOG OPĆINI ISTE ŽUPANIJI RADA Dnevno 28 23,7
GRADA ŽUPANIJE Tjedno 42 36,4
ŠIBENIK SV. 5.021 3.455 2.639 633 173 - 10 Mjesečno 33 28,0
  M. 2.812 2.047 1.571 338 131 - 7 Godišnje 14 11,9
  Ž. 2.209 1.408 1.068 295 42 - 3 UKUPNO 118 100,0

Tab. 6. Dnevni migranti zbog potrebe obrazovanja 2001. g. Izvor: Anketno istraživanje stanovnika povijesne jezgre i grada Šibenika, 2013.

Grad Spol Svega Učenici Učenici Studenti Najviše ispitanika odgovorilo je da staru šibensku jezgru posjećuje zbog provođenja slobodnog
srednjih vremena (34.2% svih odgovora), više od petine ispitanika posjećuje ju zbog kupovine (23.6% svih
škola
odgovora) ili posjeta javnim ustanovama (21.6% svih odgovora), a samo 8% ispitanika dolazi u
jezgru zbog rada što može biti pokazatelj relativno razvijene upravne funkcije i lijepog okoliša, ali i
ŠIBENIK SV. 1364 793 571 197
gubljenja funkcije rada (Tab. 8.).
M 686 409 277 77
Ž 678 384 294 120

Izvor: www.dzs.hr

28
6.1.3. KORISNICI GRADA
Povećana mobilnost ljudi u kombinaciji s nešto većim prihodima i mogućnostima dovela je do treće Korisnici grada (turisti) su potrebni Šibeniku te donose značajnu zaradu za ovaj
vrste populacije koju nazivamo korisnicima grada. Ovu populaciju možemo definirati kao osobe koje Grad i njegove stanovnike, ali treba imati na umu kako su oni konstanta potenci-
dolaze u grad radi korištenja njegovih privatnih ili javnih usluga poput: trgovine, kina, muzeja, restorana jalna opasnost za kulturne ljepote i baštinu, kao i porast njihova broja, te poduzeti
ili nekih drugih (turističkih) usluga i zanimljivosti. Riječ je o rastućoj popuaciji koja ima sve veći utjecaj potrebne mjere zaštite po tom pitanju.
na strukture grada kojeg koristi na nekontroliran način. Sagledamo li to u kontekstu povijesne jezgre
većine jadranskih gradova, uočava se da oni imaju vrlo mali broj prve populacije (stalnih stanovnika), Tab. 9. Broj noćenja u Gradu Šibeniku 2004.-2013. god.
nešto veći dnevnih migranata, ali najveći je broj upravo korisnika grada. Turizam je svakako jedna od
prednosti ovih dijelova grada, ali on može biti i opasan ukoliko pretvori povijesnu jezgru u baštinski cen-
tar bez života na način da dominantno utječe na kvalitetu života stanovnika i očuvanje povijesnog kul-
turnog krajolika. Turisti također često postaju okrivljeni od strane stalnih stanovnika jezgre za loše uvjete
života zbog gužvi, visokih cijena tijekom sezone, nedostatka trgovina i sl., ali i uništavanja postojeće
baštine. Stoga niti ne čudi previše izjava gradonačelnika Berlina nedugo nakon rušenja Berlinskog zida.
Upitan je li zabrinut oko zbrinuća građevne materije ostale nakon rušenja zida, on je odgovorio da „nije
jer će ga ionako brojni turisti odnijeti sa sobom“. Nepotrebno je naglašavati važnost Berlinskog zida kao
kulturne baštine. Nerijetko se stvara i međusobna nesimpatičnost te podcijenjenost i gledanje turista
isključivo kao izvore prihoda. Jedan od ciljeva Plana upravljanja je identificirati sve navedene probleme
i pronaći način i rješenje za njih.
Grad Šibenik, osim potencijala za kupališni i ljetni turizam, ima potencijal i za razvoj kulturnog turizma.
Kulturni turizam smatra se turizmom specijalnih interesa te se definira kao posjete osobe izvan njihova
stalnog mjesta boravka, motivirane u cijelosti ili djelomično interesom za povijest, umjetnost, naslijeđe
ili stil života lokaliteta, regije, grupe ili institucije. Motivi za dolazak kulturnih turista u Šibenik su, osim
katedrale sv. Jakova koja je na listi Povijesne jezgre Grada Šibenika UNESCO-a, i najveći broj crkvi u
povijesnoj gradskoj jezgri među svim dalmatinskim gradovima te stare tvrđave, ali i Šibensko kazalište
koje je izgrađeno 1870. godine. Ovo je jedina kazališna zgrada u Hrvatskoj koju su financirali njezini
korisnici - građani.
Prema podacima TZ Grada Šibenika, prošla turistička godina (2013.) je srušila rekorde posjećenosti i
dolazaka gostiju. Naime, u 2013. godini na području Grada ostvareno je ukupno 1 250 064 turističkih
noćenja što je porast od 11% u odnosu na 2012.g., dok je broj dolazaka 2013. godine godine povećan za
8% (na 232.872). U razdoblju od deset godina (od 2004.) broj noćenja u Šibeniku je udvostručen(porast
od 101,8%), a taj porast je u dobrom dijelu odraz posljednje dvije turističke sezone.Muzej grada Šibenika
je samo u razdoblju u četiri godine (od 2009. do 2012. godine) zabilježio porast broja posjetitelja od
30,4%. Porast se sasvim sigurno nastavio i 2013. g. što je još jedan pokazatelj povećanja broja koris-
nika prostora povijesne jezgre. Izvor: izradio autorski tim prema podacima TZ Grada Šibenika

29
6.1.4. POVREMENI STANOVNICI
Sekundarno stanovanje u Hrvatskoj razvija nakon Drugog svjetskog rata, a traje i danas. Zbog iznajmljivačkih i rekreacijskih, ali i brojnih drugih pogodnosti, glavnina stanova za odmor u Hrvatskoj je smještena
u njezinom obalnom području, ujedno i turistički najrazvijenijem. Dakle, povezanost sekundarnog stanovanja sa turizmom je očita, ali postoji razlika u korištenju prostora turista koji se u njemu zadržavaju samo
kratko vrijeme i korisnika „drugog doma“ (povremenih stanovnika). Ipak, turisti koji redovito dolaze u isti prostor s vremenom prihvate način ponašanja, korištenja i osjećaja prostora sličan onome korisnika „drugog
doma“. Prema nekim autorima (Mišetić, 2006) povremenim stanovnicima drugi stan postane i drugi dom te su spremni na određene investicije u naselju.

Turizam i fenomen sekundarnog stanovanja utječu jedan na drugog pozitivno i negativno. Pozitivni učinci turizma su: a) poticanje turističkog napretka; b) privlačenje klijentele na regularnoj tjednoj bazi koja održava
infrastrukturu tijekom predsezone i postsezone; c) mogućnost iznajmljivanja sekundarnih domova za rekreaciju kada nisu u upotrebi. S druge strane, kao najvažniji negativni efekti sekundarnog stanovanja na
turizam su: a) okupacija najatraktivnijih lokaliteta; b) privatizacija kvalitetnog rekreacijskog područja koji bi turizam mogao iskoristiti za profit; c) pritisak na ionako ograničene resurse za turizam i lokalne stanovnike
tijekom ljetne sezone. Turizam je naravno, primarno usmjeren ka profitu dok je do fenomena sekundarnog stanovanja došlo zbog ljudske potrebe za promjenom stalnog mjesta stanovanja (Opačić i Mikačić, 2009).

Pri kupnji ili gradnji stana za sekundarno stanovanje, glavni pokretač je odmor. Ali osim njega postoji još nekoliko svrha i pokretača, a to su: 1) zarada od iznajmljivanja; 2) obnova obiteljske baštine; 3) štednja ;
4)planiranje za treću dob; 5) idealizacija stambene autonomije; 6) razvitak druge djelatnosti (Rogić i Zimmermann, 2006). Istražujući hrvatski primjer Miletić i Mišerić (2006) otkrili su da je glavni razlog gradnje/
kupovine stana za odmor najčešće izdvojeno provođenje slobodnoga vremena. Ostali razlozi pokazali su se manje motivirajućimčimbenicima za obje izdvojene skupine. Povremeni stanovnici koji su samigradili
kuće znatno češćeračunaju i s mogućnošću dodatnog izvora prihoda (od turizma), dok je kod ispitanika koji su kupovali stan ilikuću za odmor ekonomski aspekt manje važan.

Presudni razlozi kojima suse vodili prilikom odabira lokacije stana za odmor pokazujuda su na prvom mjestu – i onima koji su gradili i onima koji sukupovali stanove za odmor – bile ljepota kraja, privlačnost mjesta
i ambijentalna kvaliteta.

Povremeno stanovanje u nekom prostoru intenzivno utječe na taj prostor i tip života. Posebno je to slučaj u povijesnim jezgrama europskih mediteranskih gradova. Hrvatski obalni gradovi su posebno privlačni
stranim investitorima zbog povoljnog geografskog, prometnog i ekonomskog položaja, a najviše nekretnina u njima kupuju Nijemci i Austrijanci. Cijene nekretnina na našoj obali jesu visoke, ali su i dalje relativno
niske u usporedbi s drugim europskim mediteranskim zemljama poput Francuske i Španjolske. Povijesne jezgre hrvatskih obalnih gradova sustoga pod rastućim pritiskom stranog kapitala jer je kupovna moć
lokalnog stanovništva vrlo mala. Posljedica toga je sve izraženiji fenomen periodičnog korištenja jezgre (nekoliko mjeseci godišnje) te ona nerijetko postaje „baštinom bez baštinika“.Ukoliko ne postoje baštinici,
odnosno osobe zadužene za očuvanje bogate izvanredne i univerzalne kulturne baštine Šibenika, postoji opasnost njene daljnje fizičke degradacije ili u najgorem slučaju gubljenja statusa kojeg ima danas. Povre-
meno stanovanje je fenomen koji će samo jačati, a jedan od ciljeva pri očuvanju baštine trebao bi biti njegovo ublažavanje i kontroliranje.
Povremeno stanovanje sivo je područje iz više razloga. Prikupljanje podataka za ovaj fenomen je vrlo kompleksno te za rezultat ima i nedostatak urbanih politika koje bi ga regulirale i pridavale mu potrebnu pažnju.
Ovaj fenomen dovodi do problema socijalne diverzifikacije grada te povijesne jezgre postaju prostori slabije dostupni lokalnom stanovništvu zbog nejednakih ulaznih prilika u područje stanovanja i rada.

Prema anketnom istraživanju izrađenom za potrebe JEWEL projekta, može se zaključiti kako šibenska povijesna jezgra još uvijek nema problem suočavanja sa fenomenom povremenog stanovanja. Naime, 85,7%
ispitanika je tvrdilo da cijelu godinu borave u stambenom prostoru u jezgri, a samo 5,9% je tvrdilo da u jezgri stanuju manje od šest mjeseci godišnje. Važno je spomenuti da je anketa rađena u zimskom razdoblju
godine (prosinac) kada je turistička aktivnost prostora znatno smanjena te je upitno bi li se rezultati podudarali s istraživanjem tijekom ljetnih mjeseci. Na to nam ukazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku
prema kojima je u gradskoj četvrti Stari grad stalno naseljeno samo 58,9% stanova, a privremeno naseljeno više od trećine (36,6%) stanova.
Zaključno, šibenska povijesna jezgra je ušla ili je na samom pragu ulaska u proces suočavanja s problemom povremenog stanovanja koji će s vremenom samo postati veći
pod utjecajem stranog kapitala i otvaranjem tržišta. Plan upravljanja treba pronaći ravnotežu između ove dvije strane.

30
6.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Upravne djelatnosti su prostorno raspoređene u južnom dijelu povijesne jezgre, ponajviše u blizini obale
što se može vidjeti i iz grafičkog prikaza.
Od upravnih djelatnosti u prostoru povijesne jezgre možemo pronaći sljedeće institucije:

1. Gradska vijećnica
2. Turistička zajenica Šibensko kninske županije-glavna uprava
3. Uprava hotela Jadran
4. Županijska uprava s uredom državne uprave
5. Uprava Jadrolinije Sl. 17. Upravne institucije u
6, Konzervatorski odjel Ministarstva kulture RH povijesnoj jezgri
7. Tursistička zajednica Grada Šibenika Izvor: Izradio autorski tim
31
8. Turističko-informativni centar
6.3. GOSPODARSKA STRUKTURA PROSTORA
Inventarizacija sadržaja u prostoru u slučaju izrade funkcionalne analize odgovara izradi funkcionalno-pro-
storne strukture promatranog prostora. U metodološkom smislu, funkcionalno-prostorna struktura grada
odražava se u načinu korištenja izgrađenog objekta. U inventarizaciji funkcija povijesne jezgre Šibenika
korištena je kategorizacija namjene površina (objekata) sukladno propisima Pravilnika o sadržaju i obveznim
prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (NN 117/12).
Prvi korak u izradi funkcionalno-prostorne strukture je terensko kartiranje sadržaja jezgre pomoću listova
katastarskog plana područja jezgre. Terensko kartiranje se provodilo od 26. do 30. veljače 2014. godine. Pri
upisivanju lokacije, sadržajima se pridruživala kategorizacija namjene. Nakon prikupljanja podataka pristu-
pilo se izradi tematske karte u ArcGIS 9.3. softveru temeljena na bazi podataka izrađenoj u Arc Catalogu
koja se sastoji od georeferenciranog digitalnog katastarskog plana povijesne jezgre i površinskih prostornih
podataka razvrstanih u pripadajuće kategorije namjene. Vizualizacijom tih podataka u ArcMapu dobiven
je konačan prikaz funkcionalno-prostorne strukture povijesne jezgre Šibenika. Različite namjene objekata
vizualno su prikazane prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim
pokazateljima, standardu elaborata i obveznih priloga prostornih planova (NN 148/10).
Iz prikaza je vidljivo da se najveća koncentracija poslovnih djelatnosti nalazi na južnoj polovini jezgre. Južni
dio jezgre je i u prijašnjim razdobljima imao važnu ulogu u urbanom životu i ulogu društvene, kulturne i
trgovačke zone jezgre. Najveća gustoća ovih djelatnosti se nalazi uz glavne ulice u jezgri (Zagrebačku i
Ulicu kralja Tomislava). Na potezu tih dviju ulica nalazi se najveći broj trgovina, čak 50 od 79 koliko ih je
smješteno u jezgri. Od svih poslovnih funkcija trgovina je najzastupljenija sa udjelom od 56%. Dakle, jezgra
nije u potpunosti izgubila svoju funkciju trgovačkog središta grada, ali je brojnost, kvaliteta robe i usluge
trgovina prilično smanjena. Prevladava trgovina odjećom i obućom sa robom srednje kvalitete. Od trgovina
kratkoročnom robom, odnosno od trgovina svakodnevnim namirnicama na ovom prostoru postoje samo 3
manje trgovine, dakle 4% od ukupnog broja trgovina u jezgri (Lokas, 2014). Dvije se nalaze u južnom dijelu,
a samo je jedna u sjevernom. U ovu kategoriju ubrojene su i ljekarne kojih na ovom području ima dvije, no ni
jedna se ne bavi dežurstvom.
U sjevernom dijelu jezgre nalazi se samo funkcija stanovanja, a uz obalu turizam (apartmani) i ugostiteljske
djelatnosti. Ugostiteljstvo se također lociralo uz najatraktivnije dijelove jezgre – obalu, trgove i glavne ulice.
Najveći broj restorana nalazi se na jugozapadnom dijelu obale. No to nisu restorani ponude vrhunske kvalitete
već ona spada pod turistički orijentiranu. Na ovom dijelu nalazi se 8 od ukupno 25 restorana, konoba i piz-
zerija u jezgri. Kafići zauzimaju važno mjesto u životu jezgre. Prema anketama, najveći broj stanovnika,
pogotovo mladih, dolaze u jezgru radi izlazaka i velikog broja kafića. Njih u jezgri ima 29, a od svih djelatnosti
najviše zauzimaju sjeverozapadnu obalu gdje čine gotovo 80% poslovne namjene (izuzev apartmana).
32
Turističke djelatnosti rasute su po cijelom području jezgre. Od turističkih smještaja uvjerljivo
dominiraju apartmani u privatnom vlasništvu s čak 90% udjela. U jezgri se nalazi samo jedan
hotel koji je svojim izgledom i ponudom nekonkurentan te mu je potrebna adaptacija u fizičkom
i funkcionalnom pogledu. U zadnje vrijeme trend u turističkoj ponudi je otvaranje hostela. Prije
par godina jezgra je dobila svoja prva dva hostela dok se novi otvaraju na njenom obodu. Za-
nimljiva je činjenica da od turističkih agencija samo njih pet posluju u jezgri.
Jezgra je nekad predstavljala i upravno središte grada, no upravne funkcije su se većinom
preselile izvan jezgre ili u njeno kontaktno područje. Od upravnih djelatnosti ostale su još samo
županijska uprava s uredom državne uprave, uprava Jadrolinije, hotela Jadran i turističke za-
jednice županije, Gradska vijećnica, Konzervatorski odjel Ministarstva kulture RH, Tursistička
zajednica Grada Šibenika te Turističko-informativni centar. Od financijskog poslovanja u jezgri
se nalazi samo jedna banka na Trgu kralja Držislava te jedna poslovnica osiguranja.
Usluge su podijeljene na osobne i profesionalne. Od osobnih usluga nalazimo frizere i
kozmetičara. Svi se nalaze na južnom dijelu jezgre blizu ulaza u nju. Profesionalne usluge bi
trebale imati važnu ulogu u sadržaju jezgre međutim situacija je drugačija. Ima samo jedan
naznačeni odvjetnički ured i jedno računovodstvo/knjigovodstvo. Možda razlog tomu valja
tražiti u tom što se zgrada suda nalazi izvan jezgre pa to objašnjava veću koncentraciju srodnih
ureda oko nje, a ne u jezgri. Zanimljivo je da u jezgri nema liječničke ili stomatološke ordinacije,
no to se može objasniti time što se na obodu jezgre nalazi Dom zdravlja Šibenik (Lokas, 2014).
Od djelatnosti koje spadaju pod proizvodno zanatstvo najbrojniji su zlatari smješteni na Ulici
kralja Tomislava te jedan u Zagrebačkoj ulici. Pojavom globalizacije robna razmjena je brža,
jeftinija i često kvalitetom niža stoga je i lako dostupna i zamjenjiva. Ovaj proces je doveo do
zastarijevanja nekih zanimanja kao što su urari, postolari i krojači kojih u jezgri nalazimo po
jednog. Nedavno su se počele otvarati i art galerije kojih u jezgri ima na tri mjesta. One su
veličinom male ali obogaćuju kulturnu ponudu grada.
Od ostalih poslovnica tu su npr. poslovnica gradskih novina (Šibenski tjednik), agencija za
izdavaštvo, dizajn i marketing, agencija za eksport-import, kladionica te još neke.
Sl.18a. Poslovne i upravne funkcije jezgre Šibenika (južni dio) Sl.18b. Poslovne i upravne funkcije jezgre Šibenika (južni dio)
Izvor: izradio autorski tim Izvor: izradio autorski tim

33
Na posebnoj karti prikazani i označeni su
Na prostoru ili u neposrednoj blizini po-
prazni poslovni prostori (PPP). Ova kategori-
vijesne šibenske jezgre nalaze se 53
ja je zabrinjavajući faktor, a ujedno i fokus
smještajna objekta, uključujući hotele i
revitalizacije funkcija jezgre. Oni će poslužiti
hostele. Prema kartografskom prikazu
kao polazišna točka u uvođenju novih/star-
možemo uočiti da su oni gotovo jednako
ih djelatnosti i sadržaja u jezgru. Ukupno ih
raspoređeni u svim dijelovima jezgre.
ima 70 i to najviše u južnom dijelu jezgre.
Ukupan broj ležaja u ovim smještajnim
Razlog njihova nastanka već je objašnjen
objektima je 365, od čega na privatni
u prijašnjim poglavljima. Na izgled većina
smještaj odlazi 131 ležaj.
njih djeluje zapušteno te je potrebna finan-
cijska intervencija za njihovo obnavljanje.
Značajan broj se nalazi na i oko prostora
Stare pijace. To je prostor koji ponovo post-
aje atraktivan jer je obnovljen i pretvoren u
trg. Revitalizacija tog trga ovisit će o revital-
izaciji funkcija oko njega i obrnuto. U posljed-
nje vrijeme javlja se sve veći broj zatvorenih
prostora trgovina i na glavnim ulicama. Može
se zaključiti da opadajuća trgovačka atrak-
tivnost jezgre negativno utječe na njenu is-
punjenost sadržajima i na sam njen izgled te
zahtjeva hitne intervencije (Lokas, 2014).

Sl. 20. Smještajni objekti u jezgri i

njenoj neposrednoj blizini
Izvor: izradio autorski tim prema
podacima o iznajmljivačima Grada
Šibenika

Sl. 19. Prazni poslovni prostori u povijesnoj jezgri

Izvor: izradio autorski tim

34
Gospodarska struktura stanovništva po statističkim krugovima povijesne jezgre prikazana je na karti. Najveći udio
zaposlenih u primarnom sektoru nalazimo u jugoistočnom (2%), i statističkom krugu u kojem se nalazi katedrala sv.
Jakova (1,6%), ali to je i dalje vrlo mali broj ljudi te je očito da dominiraju tzv. gradske djelatnosti. Sekundarni sek-
tor djelatnosti najizraženiji je među stanovnicima središnjeg sjevernog statističkog kruga povijesne jezgre (29,8%),
dok je tercijarni (u koji ubrajamo i dominantni turizam) najizraženiji u središnjem južnom (53,1%) i jugoistočnom
statističkom krugu (49%). Kvartarnim (neproizvodnim) sektorom najviše se bave stanovnici sjevernog (40,2%) i
statističkog kruga tvrđave sv. Mihovila (36,8%), a najmanje oni središnjeg južnog statističkog kruga (23,9%). Kvar- Sl. 21. Stanovništvo prema sektorima djelatnosti 2011. god.
tarni sektor je neproizvodni te u njega ubrajamo djelatnosti poput zdravstva, školstva, policije i sl. Izvor: izradio autorski tim prema podacima DZS

35
7.PRISTUPAČNOST, MOBILNOST I DOSTUPNOST
7.1. JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ Prema tada obavljenim razgovorima na terenu, zaključeno je da većina građana nije dovoljno
informirana o rasporedu vožnji i mogućnostima gradskog prijevoza. Usluge javnog prijevoza ko-
riste najčešće pretplatnici – umirovljenici i đaci te stanovnici prigradskih naselja koji svi uglavnom
Autobusni javni gradski prijevoz u Gradu Šibeniku ima sedam linija. Najfrekventnija je linija broj 1 koja pov-
poznaju samo jednu liniju koju koriste. Za brojeve linija malo tko je čuo. Ovo je poseban problem
ezuje Njivice, Tržnicu i Vidici dok najrjeđe prometuje linija koja povezuje Solaris i autobusni kolodvor.
tijekom turističke sezone jer turistima informacije nisu dostupne koliko bi trebale biti, a lokalno
Prošle godine (2013.) u Šibeniku je izrađen projekt javnog gradskog autobusnog prometa. Utvrđen je man-
stanovništvo im ne zna i ne može pomoći.
jak komunikacije s korisnicima usluga te apsolutni nedostatak elemenata vizualne komunikacije na samim
Stoga je potrebno povećati svijest i obaviještenost građana i turista o javnom gradskom prijevozu
autobusima i autobusnim stajalištima. Brojevi linija na autobusima su označeni na malom natpisu u donjem
i uvođenje novih standarda vizualnog uočavanja, ali i akcije boljeg komuniciranja sa sudionicima
lijevom uglu prednjeg vozačkog stakla i slabo su vidljivi. Autobusna stajališta su označena u skladu s mini-
u javnom gradskom prijevozu.
malnim zakonskom propisima. Na njima nema oznaka linija, rasporeda vožnji niti drugih korisnih informacija.
Također je napravljen i prijedlog vizualnih komunikacija za autobusne stanice koji se već
Ni stanice ni autobusi ne nose nikakve obilježja da se radi o elementima javnog gradskog prijevoza. Popis
počeo primjenjivati te će njegov im ispunjenjem javni gradski promet biti znatno privlačniji,
stajališta i mapa autobusnih linija nijepostojala. Popis stajališta je napravljen u sklopu ovog istraživanja te je
dostupniji, jasniji, sigurniji i jednostavniji što je posebno važno za turiste, ali i lokalno stanovništvo.
utvrđeno da na području obuhvaćenom JGP-om postoji točno 100 aktivnih stajališta, od čega je 60 stajališta
Pilot projekt uvođenja dodatnih brodskih linija započeti će u ljeto 2015. godine kada se planira
označeno, a 40 nema nikakve oznake. Među 40 neoznačenih stajališta manji broj čine službena stajališta
uvođenje tri dodatne međusobno komplementarne brodske linije (1. Vodice – Prvić – Zlarin – So-
koja nemaju oznake, a većinom se radi o neslužbenim i potencijalnim stajalištima.
laris – (Brodarica) – Krapanj; 2. Šibenik – Minerska – Jadrija – Zlarin i 3. Šibenik –Skradin – NP
Prema anketnom istraživanju za potrebe JEWEL projekta vidljivo je da je tek polovica (52%) ispitanika zado-
Krka) kao dodadatak na postojeće linije javnog gradskog prijevoza.
voljno rasporedom vožnje javnog autobusnog prometa. Još jedan pokazatelj potrebe za promjenama.

DA
NE

48%

52%

Sl. 22. Zadovoljstvo ispitanika rasporedom vožnje javnog autobusnog prometa

Izvor: Anketno istraživanje stanovnika povijesne jezgre i grada Šibenika, 2013. Sl. 23. Prijedlog vizualnog prikaza javnih gradskih linija
Izvor: Javni gradski prijevoz šibenik - standardi vizualnog komuniciranja,
36 2013.
7.2. PROMET U MIROVANJU
Nedostatak parkirnih mjesta je sasvim sigurno jedan od osnovnih problema, ali i razloga iseljavanja stanovništva i zatvaranja poslovnih prostora u povijesnoj jezgri. Na trima lokacijama u staroj jezgri postoje javna
parkirališta, a to su Poljana, gat Krka i obala. Dok su prva dva parkirališta izrazito komercijalna, najveći broj stanara jezgre parkira svoje automobile na obali. Na obali, bez obzira na označena parkirna mjesta,
automobili se ostavljaju gdje god ima mjesta što otežava automobilski promet i pješačku komunikaciju. Također, stanovnici nemaju osigurna svoja parkirna mjesta bez obzira na plaćanje mjesečne karte. Unatoč
tome, rezultati anketnog istraživanja o navikama korištenja prijevoznih sredstava jasno ukazuju da je osobni automobilski promet potpuno dominantan oblik mobilnosti: koristi ga gotovo 3 od 4 ispitanika koji žive
u jezgre kad odlaze u druge dijelove Šibenika i gotovo svaki drugi ispitanik koji živi izvan povijesne jezgre kada ju posjećuje.

Sl. 24. Prikaz najčešće korištenih prijevoznih sredstava Sl. 25. Prikaz usluge ili aktivnosti koje prema mišljenju ispitanika
Izvor: Anketno istraživanje stanovnika nedostaju stanovnicima povijesne jezgre
povijesne jezgre i grada Šibenika,
2013.

Prikaz  najčešće  korištenih  prijevoznih   Prikaz  usluge  ili  ak-vnos-  koje  prema  mišljenju  
sredstava   ispitanika  nedostaju  stanovnicima  povijesne  
3%  
jezgre  Grada  Šibenika  
5%  
22%  

31%   Pristupačnost  i  urbana  mobilnost  

Autobus  
(ZTL,  parking,  itd.)    
Automobil   Kulturna  ponuda  (kino,  koncerC,  
događaji,  tribine  i  sl.)    
Motor  ili   59%  
skuter   7%   Sportska  ponuda  (kvaliteta  i  
70%   Bicikl   razina  sportske  ponude,  
prostorije  itd..)    
3%   Poslovna  i  trgovačka  ponuda  
(kvaliteta,  izbor,  cijene)  

37
7.3. BICIKLISTIČKI PROMET
Bicklistički promet je relativno slabo razvijen u povijesnoj
jezgri, ali niti teren i konfiguracija ulica ne dopuštaju preveliko
korištenje ovog oblika prometa. Unatoč tome, na mjestima
gdje je moguće, potrebna je veća promocija ovog održivog
oblika prometa.

U sklopu projekta INTERMODAL izrađen je pilot projekt koji

predlaže osnivanje i organizaciju sedam punktova za bicikle
na području Grada Šibenika, uz još dodatna tri punkta ljeti.

Ove godine pokrenut je pilot projekt gradskih bicikala or-

ganiziran u četiri punkta/stanice od čega se jedan nalazi u
staroj gradskoj jezgri te još jedan u njenoj kontaktnoj zoni.

38
7.4. URBANI EKSALATOR I SUSTAV ŽIČARA
Gradske pokretne skaline, koje će biti smještene u šibenski karakteristični
dvostruki bedem, samo su, dakle, nagovještaj razvitka selektivnih, oblika ko-
municiranja. Nadmorskim pješačkim pasarelama, pontonima, podiznim mo-
stovima, dizalima, eskalatorima i žičarama, gradi se, u urbanom smislu, visoko
individualizirana komunikacijska mreža čije je uporište u izražajnoj urbanoj i
topografskoj morfologiji grada Šibenika.
Planirana okomita propusnost i dostupnost humanizirati će život ljudi zaro-
bljenih u izoliranim i teško pristupačnim kaletama s bezbrojnim skalinadama,
nedostupnim protupožarnim i zdravstvenim, interventnim i drugim komunalnim
službama, ali će istodobno otvoriti bezbroj novih turističkih urbanih itinerera
i omogućiti nove uzbudljive poglede na grad, široku panoramu ušća Krke i
arhipelaškog prostora grada Šibenika. Realizacija projekta urbanog eskala-
tora Dolac - sv. Mihovil, označit će zasigurno početak novog života ove jedin-
stvene tvrđave i njezinu potpunu integraciju u kulturni i turistički život grada.
Sustav pokretnih urbanih skalina, povezivati će Dolac sa zapadnim bar-
bakanom tvrđave, a potom nivo podzida sa samom tvrđavom Sv. Mihovila. Es-
kalatorima se pristupa iz ulaza u Kvartir, kroz postojeća vrata, kojima se ulazi
u međuprostor bedema. Prvi par esklatora smjestit će se u prostor između be-
dema. U ovom dijelu pokretne skaline vode se u otvorenom prostoru bez nat-
krivanja. Postava konstrukcije eskalatora mora se prilagoditi postojećim pros-
tornim uvjetima nastojeći da se izvorno stjenovito tlo u najvećoj mjeri sačuva.
U nutrini zapadnog podziđa tvrđave, oblikovan je suterenski prostor kao prih-
vatni posjetiteljski punkt tvrđave sv. Mihovil, ali i kao komunikacijsko čvorište www.sibenik.in
i ishodište novih smjerova i sredstava prometanja. Naime, iz ovog prostora
sljedeći par eskalatora novim tunelom vodit će nas u unutrašnjost tvrđave sv.
Mihovila kao i do zasad hipotetskih polazišta urbanih žičara: u smjeru Crnice
na zapadu i u smjeru tvrđave sv. Ivana na sjeveru.
Planiran je i sustav živčara kojima bi početna stanica bila u Crnici, a završna
na Tvrđavi Barone. Međupostaje bi bile Tvrđava sv. Mihovila i Tvrđava sv.
Ivana. Realizacijom ova dva projekta Šibenik neće izgubiti svoju klasičnu
prepoznatljivu vizuru, ali će se prometna komunikacija i atraktivnost prostora
znatno povećati.

39
8. POJEDINAČNO ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA I OBJEK-
TI SA KULTURNO-POVIJESNIM ZNAČAJKAMA

BAROKNA KUĆA, FAUSTA VRANČIĆA 004

Barokna kuća je višestambena zgrada nastala prostornom integracijom sklopa srednjovjekovnih kuća. Kuća je poznata pod
nazivom ˝Galera˝, zidana je u kamenu, visine je 4 kata. Datira iz 15., 16., te 17/18. stoljeća kada je formirana kao barokna
građevina i integrirana u jednu zgradu. Zidana je u kamenu, krovište je drveno, pokrov kupa kanalica. Visokokvalitetna je
građevina. U prizemlju zgrade nalaze se uglavnom zazidani lučni otvori na mjestu poprečnih nosivih zidova, te je isti pros-
tor nekad bio funkcionalno povezan. U zonama prizemlja uočljivi su recentni otvori na pročeljima (20. stoljeće).

BAROKNA PALAČA, ULICA DON KRSTE STOŠIĆA

Barokna palača je trokatni objekt vezan s istočne (najvećim dijelom) i sa sjeverne strane u blok kuća. Građena je od
kvalitetnog velikog klesanog kamena. Krovište je drveno, pokriveno kupom kanalicom. Na krovištu su dva luminara, a
ispod krovišta kameni oluk s konzolama. Glavni portal u prizemlju i monumentalni balkon na drugom katu su asimetrično
postavljeni na inače ujednačenoj i ritmičnoj fasadi. U prizemlju je višestruko profilirani portal s motivom dijamantnog kame-
na. Na drugom katu nad portalom se nalazi monumentalni balkon s balustradom položen na pet velikih dvostrukih konzola.
Na trećem katu nalaze se prozori manjih dimenzija. Barokna palača je građena u 18. stoljeću.

BISKUPSKA PALAČA
Biskupska palača je gotičko-renesansna građevina građena u rasponu od 14. – 16. stoljeća, a kasnije u 19. st. doživjela
je brojne preinake, naslanja na južni zid katedrale. Ima tlocrt u obliku slova U sa središnjim dvorištem. Visine je prizem-
lje, dva kata i visoko potkrovlje s drvenim krovištem. Središnje dvorište s bunarskom krunom raščlanjeno je renesansnim
arkadama sa stupovima i s renesansnim portalom. Glavna fasada unutrašnjeg dvorišta je renesansna, a na zapadnoj
strani je gotička trifora (14. st.) i visoki reljef svetog Mihovila (15. st). Palača je građena kamenom, izvana žbukana. Glavno
reprezentativno pročelje je uređeno u 19. stoljeću.

40
CRKVA I SAMOSTAN SV. FRANE
Crkva sv. Frane u Šibeniku datira iz 1. pol. 14. st., jednobrodna je gotička crkva, s pravokutnom apsidom,
pravilne je orijentacije. U 15. stoljeću preuređen je prezbiterij i dograđena kapela sv. Križa. U 17. stoljeću crkva
je preuređena u duhu baroka, postavljen je novi kasetirani strop sa slikama.. U 18. stoljeću izgrađen je zvonik
s lukovičastim završetkom. Samostan je građen u 14. stoljeću, uz gradski bedem gdje su postojale crkvice sv.
Martina i sv. Mihovila. ima unutarnje dvorište, i samostanski vrt. Crkvica sv. Martina je na katu u 19. stoljeću
preuređena u biblioteku, a u prizemlju ima dva renesansna i centralni gotički portal.

CRKVA I SAMOSTAN SV. LOVRE

Crkva sv. Lovre je sagrađena u drugoj polovici 17. stoljeća, u baroknom duhu. Dvokatni kameni zvonik izgrađen
je krajem 18. st. Crkva je pravilno orijentirana, preko kora je povezana sa samostanom. Jednobrodna je
građevina s dograđenom sakristijom. Svetište je u tlocrtu polukružno i presvođeno polukalotom, na pročelju ima
barokni portal u čijem timpanonu je skulptura svetog Lovre iz 18. st. Kompleks je građen od kamena. Samostan
obuhvaća veliki arhitektonski kompleks povezanih zgrada od kojih je najznačajnija tzv. palača Foscolo iz 15. st.,
čija južna fasada (trokatna) spada u razdoblje cvjetne gotike. Ima bogatu pinakoteku. U sklopu samostana na-
lazi se i vrijedni srednjovjekovni samostanski mediteranski vrt koji je obnovljen i otvoren za javnost 2007. godine
nakon što je dugo vremena bio zaboravljen.

CRKVA SV. ANE I GROBLJE

Prvi povijesni podatak o crkvi sv. Ane je iz 15. stoljeća. Danas je crkva barokna iz 17. st. s ponekim gotičkim de-
taljom. Orijentirana je u smjeru sjeveroistok-jugozapad.. Nalazi se na groblju. Nepravilnog je tlocrta, pravokutne
lađe, apsida se s vanske strane ne vidi u tlocrtu. Uz pročelje je dozidan trijem na dva pilona i četiri stupa. Trijem
je pokriven drvenim krovištem s kupom kanalicom. Uz svetište crkve je prizidana dvokatna sakristija koja je viša
nego lađa. Iznad lađe je drveni strop i drvena krovna konstrukcija. U svetištu je bačvasti svod. Crkva je građena
od kamena, sva pročelja, osim glavnog, su žbukana.

CRKVA SV. ANTUNA OPATA

Crkva sv. Antuna Opata je objekt romaničkog stila građen u 12. stoljeću. Pregradnjom u 15. stoljeću dobila je
mnogo gotičkih odlika, a kasnijim pregradnjama i renesansnih i baroknih stilskih obilježja. Pravilne je orijentacije,
jednobrodna, s polukružnom apsidom. S južne strane joj je dograđena sakristija s krovištem na jednu vodu.
Apsida je zasvedena polukalotom, a nad lađom je otvoreno drveno krovište. Građena je od kamena, izvana
neožbukana. Krovište broda je dvovodno, s kupom kanalicom i kamenim pločama nad apsidom. Na glavnom
pročelju su romanička vrata s lunetom. Danas se koristi kao izložbeni prostor.

41
CRKVA SV. BARBARE
Crkva sv. Barbare je gotička crkva iz prve polovice 15. stoljeća s renesansnim i baroknim pregradnjama. Služi
kao dijecezanski crkveni muzej. Jednobrodna je građevina s kvadratnom apsidom, pravilno je orijentirana. Lađa
i apsida su presvođene gotičkim prelomljenim svodom. Građena je od kamena. Pokrov je od kupe kanalice.
Na pročelju je gotička niša s kamenim kipom Sv. Nikole, iznad je sat iz 16./17. stoljeća i u zabatu dva barokna
zvonika na preslicu. U crkvi su dvije kamene kapele iz 15. stoljeća rad Ivana Pribislavića.

CRKVA SV. DOMINIKA

Crkva sv. Dominika je jednobrodna građevina pseudogotičkog stila sagrađena početkom 20. st. na mjestu ranije
crkvice iz 14/15. st., koja je bila u sklopu nekadašnjeg samostana sv. Dominika. Stradala je prilikom eksplozije
barutane na tvrđavi sv. Mihovila. Crkva je nepravilno orijentirana, svetištem prema sjeveru. Ostaci renesans-
nih otvora vidljivi su na sjevernoj fasadi crkve. Glavni renesansni portal crkve s visokim reljefom Sv. Dominika
premješten je na zapadnu fasadu. Crkva je građena od kamena. U crkvi se nalazi vrijedna zbirka baroknih slika,
barokni drveni pozlaćeni oltari i orgulje s početka 19. stoljeća.

CRKVA SV. DUHA

Romanička crkva prepravljena u gotici. A. Nogulović u 17. st. izveo je glavno pročelje u duhu kasne renesanse.
Jednobrodna, nepravilno orijentirana s kvadratnom apsidom. Uz apsidu je dograđena pravokutna sakristija.
Lađa, apsida i sakristija su presvođene gotičkim svodom. Uz crkvu je smještena bratimska dvorana, povezana
s korom gotičko-renesansnom balustradom. Na pročelju polukružni zabat s dva ugaona pilastra, portalom s
trokutastim zabatom, četiri pravokutna profilirana prozora. baroknim zvonikom na preslicu s dva zvona i dekora-
tivnoj rozeti. Sačuvana su romanička vrata s tragovima freske u luneti.

CRKVA SV. GRGURA

Crkva sv. Grgura je jednobrodna građevina pravilne orijentacije. Na istočnoj strani je pravokutna apsida. Na za-
padnom pročelju je pravokutnim ulaz s potkovastim lukom i dovratnicima ukrašenim gotičkim ˝štapom˝. Na vrhu
je zvonik na preslicu. Na južnom pročelju su identična vrata kao na zapadnom, ali izdignuta u odnosu na razinu
ulice. Lađa je presvođena šiljastim svodom, a apsida ima drvenu krovnu konstrukciju. Na sljemenu krova na
kraju lađe nalazi se ostatak gotičkog akroterija. Crkva je građena od pravilnih klesanaca pokrivena dvoslivnim
krovom s pokrovom od kupe kanalice. Crkva sv. Grgura ima elemenata romaničkog i gotičkog stila gradnje.

42
CRKVA SV. IVANA
Crkva je nastala u gotičko doba, ali je pregrađivana u renesansi i baroku. Uz jugoistočnu stranu crkve
dozidan je trokatni kasnobarokni zvonik koji se diže nad sakristijom u prizemlju. Crkva je pravilno ori-
jentirana. Jednobrodna je građevina s kvadratnom apsidom i sakristijom. Lađa i apsida su pokriveni
gotičkim svodovima. Crkva je građena od kamena, izvana neožbukana. Pokrivena je kupom kanalicom.
Na južnoj fasadi crkve podignuto je stubište koje vodi na kor. Nadvratnik stubišta reljefom je ukrasio
šibenski graditelj Ivan Pribislavić, a balustradu je u gotičko-renesansnom stilu izradio Nikola Firentinac.
CRKVA SV. JULIJANA
Crkva sv. Julijana se prvi put spominje u 14. stoljeću. Ima romaničkih, gotičkih i renesansnih stilskih od-
lika. Nepravilno je orijentirana s apsidom prema sjeveru. Longitudinalna je jednobrodna građevina na
dvije etaže s kvadratnom apsidom također na dvije etaže. Gornja crkva je služila kao katolička, a donja
kao pravoslavna. Obje etaže su bile presvođene gotičkim svodovima. Građena je od kamena. Nema
krovišta – propalo je. Ulaz u donju crkvu je bio s istočne strane kroz renesansni portal s trokutastim
zabatom, a u gornju crkvu se ulazilo sa sjeverne strane kroz romanički portal s dijamantnim zupcima
na luneti. Danas je crkva van kulta i u stanju propadanja.
CRKVA SV. NIKOLE
Crkva sv. Nikole građena je u prvoj polovici 17. stoljeća. Crkva je građena kao jednobrodna građevina
s kvadratnom apsidom. Radovi u eksterijeru dovršeni su 1672. godine prema dataciji uklesanoj na pre-
slici crkve. Na crkvi se nalaze prozori, vrata i preslica u kasnorenesansnom stilskom slogu. Posebna
vrijednost u interijeru crkve je drveni kasetirani strop koji je izrađen krajem 17. stoljeća. Unutar kaseta
stropa umetnute su slike iz različitog vremenskog razdoblja. Ove slike su pojedine šibenske obitelji,
uglavnom članovi bratovštine sv. Nikole, poklonile crkvi te je na njima obiteljski grb ili tekst u kojem se
spominje obitelj darovatelja, a na nekima se u uglovima nalaze minijaturni likovi donatora.
CRKVA SVIH SVETIH
Crkva Svih svetih je jednobrodna građevina s kvadratnom apsidom, sagrađena početkom 15. st., na-
lazi se na istaknutoj lokaciji iznad gradske vijećnice. Pravilne je orijentacije. Istočni dio crkve s apsidom
je stariji, gotički i ima gotičke svodove. Zapadni dio s glavnim kasnorenesansnim pročeljem nešto je
viši i dograđen je krajem 16. stoljeća. Građena je od kamena. Pokrov je kupa kanalica. Na glavnom
pročelju nalazi se kasnorenesansni portal s trokutastim profiliranim zabatom. Uz portal su dva profili-
rana prozora, okrugli prozor na vrhu pročelja i barokni zvonik na preslicu. Na južnom pročelju nalaze
se kamene stepenice. U 19. stoljeću prestala je biti u funkciji.
CRKVA USPENJA BOGOMATERE
Pravoslavna crkva Uspenja Bogomatere podignuta je na mjestu nekadašnje crkve sv. Spasa koja je bila u
sklopu benediktinskog samostana. Od stare crkve ostali su temelji, zidovi i barokna preslica na pročelju,
rad Ivana Skoka (sredina 18. st.). Crkva je barokna, naknadno je pregrađena i povišena. Jednobrodna je
longitudinalna građevina, a polukružna apsida je vidljiva samo iznutra. Na pročelju su vrata s profiliranim
trokutastim zabatom, iznad je kvadratni prozor s profiliranim nadprozornikom i barokna preslica razvijenog
oblika. U crkvi se nalazi zbirka italokretskih ikona te arhivska i knjižnična zbirka.
DVIJE KUĆE, TRG REPUBLIKE HRVATSKE
Kuće se nalaze sa zapadne strane trga pred katedralom sv. Jakova i s istoka zatvaraju prostor četiri bunara.
Međusobno su povezane. Građene su od kamena. Visine su P+1 i P+2. Imaju drveno krovište na jednu
vodu, pokrov je kupa kanalica. Glavna pročelja su im prema trgu. Južna kuća ima simetrično raspoređene
otvore, na zapadnoj fasadi u zidu je prezentirano krunište gradskog bedema iz 15. stoljeća nađeno u struktu-
ri zida. Sjeverna kuća ima nesimetrično postavljene otvore, a na sjevernoj fasadi nalazi se portal s motivom
gotičkog ˝štapa˝. Kuće su značajno preinačene u 19. stoljeću, ali pokazuju obilježja srednjovjekovne gradnje
(romanički portal ispod razine podnice trga pred katedralom.)
GOTIČKA KUĆA, ULICA JURJA BARAKOVIĆA 9
Gotička kuća je trokatnica koja djelomično prati pad terena prema jugu. Sa sjevera i juga uklopljena je u blok
kuća tako da su joj pročelja istočno i zapadno. Građena je od kamena, a na glavnom pročelju je vidljiva sred-
njovjekovna kamena struktura. Glavno pročelje je zapadno okrenuto ulici, otvori su nejednako raspoređeni.
Glavni portal u prizemlju završava šiljastim gotičkim lukom, kapiteli dovratnika ukrašeni su florealnim mo-
tivima. Posebno je značajna barokna željezna rešetka sačuvana u luneti portala i barokne drvene vratnice.
Gotička kuća je nastala u 14. ili 15. stoljeću, ali su joj pročelja dijelom preinačena u 18. i 19. stoljeću sve do
recentnih pregradnji.
GRADSKA VIJEĆNICA
Gradska vijećnica nalazi se na središnjem gradskom trgu ( Trgu republike hrvatske ), negdašnjoj Plathei
communis. To je vrlo skladna i prozračna renesansna građevina podignuta 1533. - 1536. godine. Prizemlje
obuhvaća trijem s polukružnim lukovima što se oslanjaju na lukove, odakle se prilazilo negdašnjim uredima
komunalne uprave. Na katu je reprezentativna dvorana u kojoj su se sastajala gradska vijeća. U prosincu
1943.god. prilikom savezničkog zračnog bombardiranja Vijećnica je bila potpuno razorena te je nakon rata
restaurirana u izvornom obliku i izgledu, a unutrašnjost prostorno organizirana i opremljena u skladu s potre-
bama nove funkcije.
43
GRADSKE ZIDINE U DOCU
Dvojni bedem je jedinstven, samostalni, fortifikacijski sustav koji je branio sjeverozapadni gradski perimetar
Šibenika od najranijih faza njegova razvoja. Prvi podaci govori o njegovoj gradnji iz 1382 godine, kada je nastao
kao sustav dvostrukih zidina koje su štitile opskrbu kaštela iz ratne luke u Podstinju. Nastao je tako da je stariji,
srednjevjekovni zid, koji se spuštao od kaštela, produžen do morske obale sa ratnom lukom. Tom zidu pridodan
je vanjski zid cijelom dužinom, od ratne luke do podzida kaštela, čime se dobio siguran prolaz do i iz kaštela,
s gotičkim portalima ulaza iz luke (danas pregrađen recentnim stepenicama) i ulaska u gornji dio bedema
neposredno ispod podzida kaštela.

KATEDRALA SV. JAKOVA

Gotičko-renesansna trobrodna bazilika s upisanim transeptom, tamburom s kupolom iznad križištem i tri poligo-
nalne apside. Ispod južne apside je bogato urešena krstionica s ulazom pod bačvasto nadsvođenim trijemom
pravokutne sakristije na kat. Građena je isključivo kamenom, metodom prethodno klesanih elemenata montažnih
monolita. Odlikuju je organsko jedinstvo unutrašnjeg prostora i arhitektonske ovojnice i jedinstvena ikonografska
skulpturalna rješenja. Započeta od venecijanskih majstora 1431., J. Dalmatinac 1441.-1475., dovršava je N.
Firentinac 1500., a posvećena je 1535. godine. Od 2000. g. je na UNESCO listi svjetske kulturne baštine

GRAĐEVINSKI SKLOP 4 BUNARA

Sklop Četiri bunara nalazi se unutar površine kvadratnog tlocrta, a ima četiri duboke kamene bunarske krune
ukrašene grbovima. Građeni su izvan gradskih zidina sredinom 15. st. (pod vlašću Venecije) kao gradska cis-
terna. Iznad ulaza na plato bunara nalazi se kameni gotički grb kneza Valaresa koji je 1446. sklopio ugovor za
gradnju cisterni. Bunarske krune su jednostavne, kružne, kamene, ukrašene s po tri grba: šibenskim gradskim
grbom, grbom Mletačke republike i grbom gradskih knezova Valaresa i Marcella. Unutar bunara su svodovi
građeni od opeke koji nose plato na kojem su bunarske krune. Plato sklopa je originalno bio popločan opekom
u formi riblje kosti. Danas je sklop u cjelini obnovljen.

KAZALIŠTE, ULICA KRALJA ZVONIMIRA 1

Zgrada Kazališta smještena je na zapadnoj strani Poljane, građena je od 1864. do 1869. g. u neorenesansnom
duhu, prema projektu arhitekta J. Slade. Visine je P+1, tlocrt je nepravilni četverokut sa zaobljenim uglovima.
Građena je od kamena. Krovište je četverostrešno. Južno pročelje ima tri ulaza, na katu su tri bifore i po jedan
prozor. Istočno pročelje ima u prizemlju tri vrata i po jednu biforu, a iznad je središnji balkon s tri bifore. U prizem-
lju kazališta je ulazni atrij, a na katu foaje. Unutrašnjost je drvena konstrukcija, gledalište je elipsastog tlocrta i
sadrži: parter, tri reda loža, galeriju i prema sjeveru prostor za scenu. Stropnu fresku je 1868. god oslikao Anto-
nio Zuccaro. Zgrada je cjelovito obnovljena.

44
KNEŽEV DVOR
Sklop reprezentativnih građevina sa sačuvana dva okomita krila. Južno je na zidinama s nadsvođenim gotičkim
vratima i kipom sv. Mihovila. Proteže se od kvadratne do višekutne kule na istok a zapadno od kvadratne kule
do glavnog trga na sjever. Južno krilo ima prizemlje i tri kata a zapadno podrum, prizemlje i dva kata. Prozori
južnog krila su bez profilacija a na zapadnom su s gotičkim i kasnorenesansnim profilacijama. Kvadratna kula
ima visoke prozore s profiliranim pragovima i jednim grbom gradskih kneževa. Na zapadnom traktu je kasno-
renesansni portal ulaza a ostaci gotičkog portala, ostaci srednjevjekovne ulice i romanička vrata u podrumu.
Između ulaza i zazidanog gotičkog portala je niša s kipom gradskog kapetana N. Marcella iz 17. st.

KUĆA CHIABOV, R. VISIANIJA 1

Kuća Chiabov se nalazi na sjecištu dviju glavnih pješačkih ulica u jezgri Šibenika. Nepravilnog je tlocrta, ima
prizemlje i tri kata. Kuću je u 15. stoljeću kao svoju palaču gradila plemićka obitelj Teodošević. Tada je kuća
bila jedinstvena cjelina gotičkog stila - obrisi zazidanih gotičkih prozora na pročelju i postojeći gotički portal na
zapadnoj fasadi s motivom gotičkog štapa i s freskom Gospe na Kamenu u luneti. Reprezentativna pročelja su
okrenuta sjeveru i sjeverozapadu s pogledom na glavnu gradsku ulicu. Kuća ima unutrašnje dvorište – atrij s
kamenim stubištem. Unutrašnjost i otvori na pročeljima su se mijenjali u kasnoj renesansi i baroku.

KUĆA BEROVIĆ
Kuća Berović je sklop kuća sagrađen na gradskom bedemu prema moru na strmoj litici. Dva istočna objekta
u nizu su jednokatna prema ulici na sjeveru, s krovištem na dvije vode, pokrivena kupom kanalicom. Sjeverna
fasada je ožbukana s jednostavnim otvorima i romaničkim portalom. Južno pročelje je naslonjeno na gradski be-
dem gdje se vide tragovi kruništa i fragmenti zazidanog gotičkog prozora. Dalje se nastavlja dvorište ograđeno
zidom s renesansnim portalom, u središtu nadvratnika je lik medvjeda girlandama povezan sa simbolima klesar-
skog zanata. Pretpostavlja se da je kuća pripadala Jurju Dalmatincu. U dvorištu je sačuvana barokna bunarska
kruna s grbovima obitelji Priuli i Tiepolo.

KUĆA DIVNIĆ
Kuća Divnić ima značaj palače, nastala je u 16. stoljeću. Sastoji se od prizemlja i tri kata. U tlocrtu je nepravilni
kvadrat. Građena je od kamena, razne kvalitete i strukture što ukazuje na pregradnje i slojevitost. Krovište je
drveno, četverovodno, pokrov je kupa kanalica. Oko krovišta ide kameni oluk. Glavno zapadno pročelje ima
renesansnu biforu na prvom katu. Na tom pročelju je iznimno visoki ugaoni stup (do razine trećeg kata) s grbom
obitelji Divnić iznad kapitela. Na južnom pročelju u prizemlju je gotičko-renesansni portal s grbom obitelji Divnić
(glavni ulaz u objekt), na prvom katu dva renesansna prozora i na drugom katu renesansna trifora.

45
KUĆA DRAGANIĆ-MARENCI, TRG PALIH ŠIBENSKI BORACA
Kuća Draganić-Marenci visine je P+3 kata, a svojim ugaonim položajem i pročeljem definira zapadnu stranu
Trga palih šibenskih boraca. Građena je u kamenu, vidljivi zidani slog s obilježjima srednjovjekovne gradnje.
Krovište je drveno, pokrov kupa kanalica, s kamenim olukom i kamenim konzolama. Uz vrijedne arhitektonske
detalje na glavnom jugoistočnom pročelju nalazi se i gotički portal s akroterijem u obliku stiliziranog lišća. Kuća
je sagrađena vjerojatno u 15. stoljeću, ali je u renesansnom i baroknom razdoblju doživjela značajna preob-
likovanja pročelja.
KUĆA NIKOLE TOMASSEA
Rodna kuća Nikole Tommasea je trokatni objekt. Nalazi se na samom završetku bloka kuća tako da je vezana
za blok sjevernom fasadom. Na drvenom krovištu, pokrivenom kupom kanalicom nalaze se veliki luminari (na
svakoj strani krovišta po jedan) od kojih je onaj na istočnoj strani krovišta s profiliranim baroknim volutama.
Reprezentativno pročelje je ono istočno s po pet prozora na svakom katu i glavnim portalom u prizemlju. Na
pročeljima se vide konstruktivne zatege. Kuća je barokna iz 18. stoljeća, ali se radi vjerojatno o starijem objektu
koji je u baroku preinačen.
KUĆA JEŽINA
Kuća Ježina zatvara sa sjeverne strane trg pred katedralom sv. Jakova. Tlocrtno je u obliku nepravilnog slova
L. Ima prizemlje, tri kata i visoko potkrovlje. Zidana je kamenom. Krovište je drveno, trovodno. Na južnom dijelu
fasade je veliki renesansni portal s polukružnom lunetom - glavni ulaz u kuću kroz koji se ulazilo u unutrašnje
dvorište s renesansnom bunarskom krunom i kamenim stubištem. Na drugom i trećem nalaze se renesansni
prozori. Na gornjem dijelu južne fasade na prvom katu je kasnogotička trifora, a iznad gotički prozor. Na za-
padnom zidu u prizemlju je masivni gotički portal s akroterijem u stilu cvjetne gotike. Kuća Ježina je građena i
pregrađivana kroz period od 15. do 19. stoljeća.
KUĆA POLETTI-DELJAC
Kuća Poletti-Deljac visine je četiri kata, glavno južno pročelje je prema Ulici Kralja Tomislava, a istočnim pročeljem
uklopljena je u blok. Na zapadnom pročelju nalazi se nasvođeni ulični prolaz sa stubištem. Kuća je građena
od kamena, žbukana od razine prizemlja. Krovište je drveno, pokriveno kupom kanalicom. Ispod krovišta ima
kameni oluk s konzolama. Na kući je najznačajniji renesansni portal s kapitelima ukrašenim motivima lišća na
zapadnom pročelju. U prolazu, na zapadnoj fasadi vidljiv je zazidani gotički otvor, te masivne renesansne ka-
mene konzole. Kuća Poletti-Deljac je vjerojatno nastala na prostoru srednjovjekovnog gotičkog objekta koji je
značajno preinačen u 16. st., i kasnije.
46
KUĆA ROSSINI
Kuća Rossini je arhitektonski sklop tri objekta. Istočni trokatni objekt (kuća Rossini) ima
četverovodno drveno krovište pokriveno kupom kanalicom i zbog uzdizanja sklopa je nešto viši
od ostalih objekata. Kameni slog mu je raznolik zbog čestih pregradnji. U prizemlju glavnog
istočnog pročelja kuća Rossini ima niz recentnijih dućanskih otvora, a na mjestu vrata s motivom
gotičkog štapa vide se tragovi luka originalnih romaničkih vrata. Na prvom katu su zazidana tri
romanička prozora od kojih dva krajnja imaju romaničke podprozornike i umjesto njih otvoreni
jednostavni prozori bez profilacije. Sklop kuće Rossini je nastajao u dugom rasponu od romanike
sve do baroka i novijih pregradnji.
KUĆA ŠIŽGORIĆ
Smještena je na sjeveru bloka i sastoji se iz tri kuće uz Zagrebačku ulicu i dvorišnog objekta.
Kuće su s otvorima djelomično sačuvanih baroknih karakteristika. Nastale su na srednjevjekovnoj
parcelaciji te u baroku transformirane u veliki sklop. Doživjele su brojne devastacije od uklanjanja
baroknog stubišta do rastvaranja prizemlja velikom izlozima. Sklop je nasilno probijenim otvori-
ma vezan na kasnorenesansni trijem s stubištem palače Galbiani na koju se nadovezuje u blok.
KUĆA ŠTRKALJ
Kuća Štrkalj je trokatni objekt, a uz nju se s južne strane nalazi dvokatni objekt s kojim je pove-
zana. Kuća se nalazi na sjecištu dviju ulica. Zidovi su najvećim dijelom prežbukani. Otvori su bez
profilacije, nastali vjerojatno u 19 stoljeću. U prizemlju sa sjeverne strane zid je rastvoren recent-
nim predimenzioniranim otvorima dućana. Najvrijedniji dio kuće je monumentalni gotički portal
koji se nalazi u prizemlju zapadne fasade. Kuća je nastala u 14. ili 15. stoljeću, ali je u kasnijim
razdobljima, osim portala, izgubila svoja stilska obilježja.
KUĆA TAMBAČA
Kuća Tambača nastala je uz nekadašnji gradski bedem spajanjem nekih srednjovjekovnih kuća s
nekadašnjom gradskom kulom u jedinstveni prostor, ali s kompliciranom unutarnjom razdiobom,
nejednakom katnošću i neujednačenim vanjskim izgledom. Kuća Tambača sa sjeveroistočne
strane zatvara prostor četiri bunara. Na južnome zidu do vjerojatne obrambene kule uklopljene
u kuću, vide se tragovi kruništa gradskog bedema. Ispod prostora nekadašnje kule ulazi se kroz
dvostruke kasnorenesansne arkade u prostor četiri bunara, a u gornjem dijelu u ulični nasvođeni
prolaz ispod kuće Tambača. U uličnom prolazu nalaze se i ulazi u kuću, jedan s renesansnim, a
jedan s kasnobaroknim portalom.
KUĆA, TRG PUČKIH KAPETANA
Kuća na Trgu pučkih kapetana građena je gotičkim stilom 15. stoljeća. Trokatnica je građena od ka-
mena, nepravilnog i fugiranog. Krovište je drveno, pokriveno kupom kanalicom. Pročelje je na južnoj
strani, a ostali zidovi utopljeni su u susjedne objekte. Pročelje je kasnijim promjenama izgubilo dosta
od svog prvobitnog gotičkog izgleda. Prozori su simetrično otvoreni. Lukovi dva prozora prvog kata
su gotički oblikovani, ali je luneta zazidana dok su na drugom katu oba prozora kvadratna s ukrasom
gotičkog štapa na okviru i naizmjeničnih zubaca. U prizemlju su jednostavna ulazna vrata s gotičkim
štapom s rasteretnim lukom nad njima.
KUĆA ŽAJA
Kuća Žaja nalazi se na dominantnom mjestu u ulici Dobrić s nizom stepenica i podesta što uz-
rokuje različitu katnost kuće. Kuća je do danas značajno preinačena, danas ima samo neke izvorne
elemente. Građena je od kamena u srednjovjekovnom kamenom slogu. Na kući su najznačajnije
vanjske stepenice glavnog ulaza na sjevernom pročelju s kasnogotičkim balustrima i trilobama nad
njima. Na ulazu je renesansni portal s natpisom i Kristovim monogramom. Istočno pročelje koje ima
prizemlje, tri kata i visoko potkrovlje je nešto ujednačenije s ritmom prozorskih otvora. Kuća Žaja je
nastala u kasnom srednjovjekovlju, da bi u renesansi i baroku bila preuređena na pročeljima.
KUĆA ŽAJA-CRISTOFOLO
Kuća Žaja-Cristofolo nepravilnog je tlocrtnog oblika, smještena unutar gutog gradskog tkiva u bloku.
Glavno ulično pročelje je prema sjeverozapadu, ožbukano. Visine je P+2 kata, zidana u kamenu. U
prizemlju glavnog pročelja je gotički portal iz 15. stoljeća koji je arhitravno riješen, a lijevo od njega
je renesansni ugaoni stup s listolikim ukrasima na kapitelu. Kroz glavni portal se ulazi u dvorišni dio
s bunarskom krunom. U ulazu se sačuvalo originalno kameno popločanje. Dvorišni dio objekta je
totalno pregrađen i devastiran. Na glavnom portalu i bunarskoj kruni u natpisima se spominje obitelj
Cristofolo kao vlasnik kuće. Kuća Žaja-Cristofolo je gotički objekt koji je današnji izgled dobio u 18.
stoljeću.
NOVA CRKVA S DVORANOM BRATOVŠTINE
Renesansna jednobrodna crkva s polukružnom apsidom , atrijem s kolonadom i arhivoltima te gotičkom
bratimskom kućom. Kvadratni prezbiterij ima poligonalnu apsidu presvođenu kalotom. Pročelje ima
renesansni portal. Plafon crkve je drveni, kasetirani s oslicima. Dijelom su očuvane zidne slike M.
Parkića i A. Moneghina iz 1628 sa scenama Novog zavjeta. Zvonik je barokni I. Skoka iz 1753. U
prizemlju kuće na uglu je gotički reljef Oplakivanja gotičkog. Na prvom katu zvonika nalazi se reljef
Oplakivanja koji se može pripisati kasnim radovima Jurja Dalmatinca ili radu Nikole Firentinca.
OSTACI PALAČE
Na ovim katastarskim česticama su ostaci dviju palača od koji su ostali samo dijelovi južnih zidova. Ta dva
zida su povezana u jedan zidni plašt u sredini kojeg se kroz vrata iz 19. stoljeća ulazi u dvorište. U dvorištu
je recentni objekt. Lijevi zid čini ostatke gotičke palače, a desni gotičko-renesansne. Lijevi, gotički zid, je
građen od manjeg kvadratnog kamena, a desni, nešto istaknutiji, i od kvalitetnijeg klesanca. Na lijevom zidu
je gotički prozor, a na desnom zazidani gotičko-renesansni prozor. Nad ulaznim vratima je gotički grb. U
visini prvog kata desnog zida nalazi se zazidani gotičko-renesansni prozor. Ostaci palača mogu se datirati
u 14. i 15. stoljeće.
OSTACI PALAČE, ULICA ROBERTA VISIJANIJA
Gotička palača je trokatnica u nizu kuća sa sjeverne i južne strane. Ima drveno krovište s pokrovom od
kupe kanalice. Na zapadnoj fasadi u prizemlju ima dvoja vrata od kojih je jedan pravokutni gotički portal koji
u nadvratniku ima Kristov monogram, a na prvom katu je gotički prozor. Od drugog kata do iznad krovišta
diže se konstrukcija kamina koji prelazi u dimnjak sagrađen od opeke. Na istočnoj fasadi se razlikuju desni
i lijevi dio fasade. Desni dio ima starije otvore lučnog završetka, a lijevi je dio pregrađen u doba baroka s
pravokutnim prozorima. Na tom dijelu se jasno vidi novija, barokna gradnja u strukturi zida, nasuprot sredn-
jovjekovnoj usitnjenoj strukturi. Kuća se može datirati u kraj 15. st.
PALAČA DIVNIĆ,
Palača Divnić je visine je P+2 i P+3 kata, datira iz 15. stoljeća, ali je preinačena u 19. stoljeću, te je od origi-
nalnog izgleda pročelja ostao samo veliki gotički portal s grbom obitelji Divnić u luneti na istočnom pročelju.
Zidana je u kamenu, a pročelja su ožbukana, imaju razdjelne horizontalne vijence na u žbuci na sjevernom
i istočnom pročelju. Krovište je drveno, s pokrovom od kupe kanalice, ima i krovne prozore. U samom vrhu
krovišta ima kameni akroterij, jedinstven primjer takvog ukrasa na profanoj arhitekturi. Interijer prvog kata je
bio reprezentativan i imao je zidne oslike, što je karakteristika palače iz 19. st. Zgrada je smještena u centu
grada uz glavnu pješačku ulicu Kralja Tomislava.
PALAČA DRAGANIĆ
Palača Draganić pripadala je toj istaknutoj šibenskoj obitelji. Srednjovjekovni je objekt preoblikovan u rene-
sansno vrijeme u 16. stoljeću. Iz ranijih faza gradnje ostala su dva gotička prozora na južnoj fasadi. Palača
ima prizemlje i dva kata. Građena je od dobrog klesanca i fugiranog. Krovište je drveno, dvovodno s nizom
luminara na zapadnom pročelju. Ispod krovišta je kameni profilirani oluk na kamenim konzolama. Reprezen-
tativno je glavno zapadno pročelje okrenuto trgu kod crkve sv. Ivana. Ima ritmično postavljenih šest prozora
s kamenim pragovima i profiliranim natprozornicima na svakom katu. U prizemlju je pet vrata, a osobito se
ističe bogato ukrašeni glavni visokorenesansni portal s glavama putta u reljefu.
47
PALAČA GALBIANI-ŠIŽGORIĆ
Reprezentativna gotičko-renesansna palača nastala sukcesivno od 15-17 st. Orijentirana je na ulicu kralja
Tomislava (Kalalarga) i na ulicu Ivana Pribislavića, a sastoji se iz dva objekta. Veći na sjevernom dijelu ima
gotički portal i renesansi trijem sa stubištem. Na uvučenom dijelu južnog pročelja, na spoju sa istočnim an-
eksom objekta je gotički portal ispod nadsvođenog prilaza sa skulpturom ljudske glave. Istočni, manji objekt
završava natkrivenom krovnom terasom sa renesansnim stupovima koji nose nekada oslikani drveni strop i
krov. Kameni okviri prozora i vijenaca imaju renesansne i barokne stilske karakteristike.
PALAČA KOŽUL
Palača Kožul je trokatni objekt koji se nalazi u nizu kuća s fasadom na sjevernoj strani i s dvorištem na južnoj
strani. Građena je u gotičkom duhu od 14. do 15. stoljeća. Palača Kožul je izvorno bila dvokatna jer je treći,
nešto niži kat s manjim otvorima ispod strehe, naknadno dodan. Na strukturi kamenog zida, koja je nehomoge-
na, vide se tragovi prezidavanja. Krovište je drveno, dvovodno, pokriveno kupom kanalicom. Objekt se nalazi u
nizu kuća s glavnim pročeljem na sjevernoj strani prema ulici i s dvorištem na južnoj strani. Zid prema dvorištu
je prežbukan i bez posebnih stilskih je odlika.
PALAČA STARE „PRETURE“
Palača stare Preture je sklop kuća koji se sastoji od istočnog i zapadnog objekta. Objekti imaju prizemlje i dva
kata, s tim da je zapadni objekt nešto niži. U renesansi su objekti preinačeni i prošireni i u to vrijeme namijen-
jeni kao tzv. Pretura. Građeni su od kvalitetnog klesanca. Svi prozorski otvori na glavnom južnom pročelju kuća
su s profiliranim natprozornicima. Na vrhu pročelja istočnog objekta je jedinstveni oslikani luminar uokviren
baroknim volutama u trokutastom zabatu. Ispod krovišta se na drugom katu vidi veliki prezidani ranorene-
sansni prozor s motivom naizmjeničnih zubaca.
PALAČA, PEKARSKA ULICA 2
Barokna palača u Pekarskoj ulici u Šibeniku ima prizemlje i tri kata, nalazi se u bloku kuća. Građena je od
kamena, a fasade su žbukane. Na pročeljima su vidljivi jednostavni razdjelni vijenci među katovima i kon-
struktivne zatege. Ispod krovišta ide kameni profilirani vijenac na kamenim konzolama. Ističe se glavni ulazni
portal po sredini zapadnog pročelja ukrašen motivom tordiranog užeta s profiliranim nadvratnikom nad kojim
je prekinuti zabat naknadno sastavljen od dijelova kasnogotičkog prozora Barokna palača u Pekarskoj ulici
vjerojatno je bila kasnogotički i moguće renesansni objekt, ali je u baroku u 18. stoljeću posve preinačena.
48
ROMANIČKA KUĆA, ULICA JURJA DALMATINCA
Romanička kuća je smještena na terenu koji se naglo spušta tako da je objekt na sjevernoj strani
prizeman, a na južnoj trokatan. Sa sjeverozapada ta kuća zatvara prostor četiri bunara. Građena je
na perimetru srednjovjekovnog gradskog obrambenog zida. Na sjevernom zidu kuće je djelomično
vidljiva karakteristična struktura romaničkog zida i ima zazidani romanički portal. Zid je naknadno
ožbukan. Južno pročelje je u cijelosti ožbukano i ima vidljive zatege. Otvori su ritmični s kamenim
pragovima bez profilacije. Krovište je drveno, dvovodno, pokriveno kupom kanalicom. Na krovištu
su luminari.Kuću možemo datirati u 13. stoljeće s naknadnim pregradnjama sve do 19. stoljeća.
RUŠEVINE ROMANIČKO-GOTIČKE KUĆE, ULICA JURJA BARAKOVIĆA
Od romaničko-gotičke kuće ostao je samo kameni zid srednjovjekovne strukture do visine prvog
kata. U prizemlju je ostao zazidani portal s romaničkom lunetom i dovratnicima s motivom gotičkog
štapa. Na katu je sačuvan pravokutni gotički prozor s impostima u kapitelnoj zoni i zupčastim ukra-
sima na gornjoj gredi. Objekt se može datirati u rasponu od 13. do 14. stoljeća.
SAMOSTAN I CRKVA SV. LUCE
Ženski benediktinski samostan sv. Luce je utemeljen 1639. godine. Sklop se sastoji od samostan-
ske crkve, više zgrada i dvorišta međusobno povezanih. Samostan je sklop zgrada koje idu od
gotike do 19. stoljeća, a crkva je renesansno-baroknih karakteristika. Samostan je nastao u okviru
objekata koji su srednjovjekovno koncipirani, a vremenom se širio prema sjeveroistoku gdje se
nalaze objekti novijeg postanka, vrtovi i dvorišta.
TVRĐAVA SV. MIHOVILA
Izgrađena je na brežuljku iznad zaljeva. Za boravka P. Krešimira IV 1066. g. vjerojatno se koristi kao kastrum.
Početkom 15. st. zidovi se ojačavaju i nadograđuju. U 16. st. dograđuju se sjevernom bedemu veća i manja poli-
gonalna kula. Srednjovjekovne je koncepcije, oblika romba. Na sjevernom zidu sačuvana su dva kruništa. Na
istočnom su faze različitih debljina i visina s kamenim slogovima, različite starosti. Ostali zidovi su eksplozijama
barutana srušeni. Ulaz je gotički portal s grbom Dolfin. U predprostor se ulazilo pokretnim mostom. U kaštelu
su bile barutane, kuće za kamerlenga i posadu, crkva sv. Mihovila, radionice. Na tvrđavi se provodi projekt
„Ljetna pozornica“ koji obuhvaća izgradnju ljetne pozornice kapaciteta do 1100 gledatelja. Spmenutim projek-
tom se osniva i posebna ustanova za upravljanje tvrđavom kao i plan upravljanja kulturnim dobrima na području
Šibensko-kninske županije, a projekt je financiran iz IPA 3c programa.
ZGRADA BIVŠEG HOTELA KRKA
Zgrada bivšeg hotela ˝Krka˝ sagrađena je uz rub povijesne jezgre grada Šibenika na obali u
jugoistočnom dijelu grada ispred hridi na kojoj se nalazio bastion Svete Katarine. Hotel je izgrađen
1882./1883. godine. Tlocrt zgrade je u obliku pravokutnika, a sama zgrada građena je kao tro-
katnica s prizemljem koju karakterizira zatvorena kompozicija i stroga jednostavnost i simetrija
pročelja. Zidana je u kamenu, pročelja su ožbukana. Zgrada je renovirana 1926. god. i tada je
uzduž glavnog pročelja dograđena prostrana terasa, a ispod nje u prizemlju objekta formirao
se zatvoreni, ostakljeni prostor. Danas zgrada nije u funkciji i izložena je propadanju, a bila je
izuzetnog društvenog značaja za grad.

TVRĐAVA BARONE („ŠUBIĆEVAC“)

Tvrđava Šubićevac nalazi se u kontaktnom području povijesne jezgre, a građena je u 17. st., uoči Kandijskog
Izvor: Registar kulturnih dobara RH, www.min-kulture.hr
rata. Izgrađena je kao potpora jačoj tvrđavi na brdu. Sv. Ivana. U povijesnim izvorima ova tvrđava se zove ¨Il
Barone¨, jer je građena pod nadzorom barona Degenfelda u službi Venecije. Građena je u tipično baroknoj
maniri: u terapienti s kliještima i bastionima. Tvrđava je nakon gubitka funkcije od 19. stoljeća napuštena. Na
tvrđavi su nekada bili objekti za smještaj posade, i druge utilitarne namjene. Naknadno joj je obnovljen južni
zid koji se bio urušio. Nad zatečenim izvornim zidovima čiji je originalni parapet srušen, izgrađen je novi para-
pet u periodu iza drugog svjetskog rata. Projekt uređenja tvrđave Barone je prijavljen, a uključuje restauraciju,
revitalizaciju i održivo korištenje prema čemu će se na tvrđavi Barone u trenutku završetka projekta nalaziti
visokotehnološki muzej koji će omogućiti posjetiteljima realnije promatranje i istraživanje sadržaja iz bogate
šibenske povijesti. Postojeći objekt će se ukloniti i izgradit će se novi koji će biti podijeljen na gastro-kulturalni
centar, igralište i amfiteatar.

TVRĐAVA SV. NIKOLE

Kao i tvrđava Barone, tvrđava sv. Nikole se ne nalazi u povijesnoj jezgri, ali zbog pokrenute izgradnje šetnice
prema tvrđavi te vidikovca i odmorišta, važna je pri planiranju. Projekt je također financiran iz IPA 3c programa,
a sama tvrđava izgrađena je na otočiću pred ulazom u luku. Projektirao ju je G.G Sanmicheli. Izgrađena je 1541-
1545 na mjestu samostana sv. Nikole. Građena je u dvije razine: prostor s topovskim otvorima u razini mora, sa
svodovima velikog raspona, te plato iznad svodova, s vojnim objektima i kapelom. Plato je štićen kavalijerima
s topovskim otvorima Tvrđava je trokutasta oblika. Glavni ulaz s pokretnim mostom od pristana je renesansni
portal izveden tehnikom bunje s dva polustupa, frizom ovnujskih glava te triglifima i metopama ispod atike s
mletačkim lavom.

49
9. PRIRODA I OKOLIŠ

9.1. PARKOVI UNUTAR POVIJESNE

JEZGRE
Unutar povijesne jezgre nalazi se perivoj Roberta Visianija, jedan od
najljepših dalmatinskih parkova u kojem je spojena perivojna kultura i
krajolik koji se odnose na bogatstvo i raznolikost mediteranske flore,
ali i na čovjeka koji je proslavio Šibenik – Roberta Visianija, poznatog
istraživača šibenske flore i obnovitelja najstarijeg botaničkog vrta u Eu-
ropi, botaničkog vrta u Padovi. Visianijev park je podignut 1895. god., a
temeljito je obnovljen 1995. kada su prostor u parku zauzele pretežno
mediteranske biljke.

50
10. CILJEVI PLANA UPRAVLJANJA POVIJESNOM JEZ-
GROM ŠIBENIKA
10.1. OPĆI CILJ 1. REVITALIZACIJA FUNKCIJE STANOVANJA
Ranijom analizom utvrđeno je da povijesna jezgra Šibenika gubi na svojoj funkcionalnoj važnosti. Pod manjkom
funkcionalne važnosti smatra se postepeno smanjenje svih komercijalnih i javno-upravnih aktivnosti koje kao
rezultat imaju smanjenje funkcije stanovanja kao temeljne funkcije povijesne jezgre. Postići ovaj cilj moguće
je kroz reaktivaciju potencijala neiskorištenih stambenih i poslovnih prostora, ali i postavljanje osnovnih uvjeta
razvoja kao prvi korak pri diverzifikaciji komercijalnih aktivnosti, posebno trgovačko-ugostiteljskih, i ostalih po-
slovnih prostora na području jezgre.
Istaknuta je važnost zadržavanja funkcije stanovanja u jezgri, unatoč težini izvršenja tog zadatka. Stoga je
potrebno poticati sve oblike stanovanja u jezgri pri čemu se posebna pozornost pridaje stalnom stanovanju
kao njegovom primarnom obliku. Kako bi se ostvarila dugoročna revitalizacija povijesne jezgre, jedan od
najvažnijih koraka je povećanje broja stalnih stanovnika u povijesnoj jezgri. Uz ostale metode revitalizacije,
predlaže se i popunjavanje prostora iznad postojeći poslovnih subjekata u povijesnoj jezgri, kako bi se daljnje
ojačala njezina funkcija. Prema primjerima iz drugih povijesnih jezgri u Europi, ovo je vrlo učinkovit način prih-
vatljivog iskorištavanja neiskorištenog prostora na području jezgre u svrhu njene revitalizacije.
51
10.1.1 SPECIFIČNI CILJ 1.1. POBOLJŠANJE UVJETA ZA
STANOVANJE U POVIJESNOJ JEZGRI
Ranijom analizom utvrđen je nedostatak privlačnih sadržaja za stanovanje u povijesnoj
jezgri. 29,4% ispitanika je izjavilo da se žele odseliti iz jezgre, te kao glavni razlog navode
nisku kvalitetu života. Uvjeti za stanovanje se mogu poboljšati popunjavanjem identificira-
nih nedostataka iz čega proizlazi prijedlog za otvaranje dnevnog boravka za umirovljenike
s mogućnošću interakcije s javnosti (sa svim dobnim skupinama), igraonice za djecu, razvoj
zabavnih i kulturnih sadržaja, povećanjem zelenih površina na području grada i povijesne
jezgre, ali i dodatnih sadržaja povezanih uz funkcije opskrbe i uprave. Kako bi se uskladilo sa
pokušajima razvoja sadržaja i turističke ponude kroz povećanje broja ugostiteljskih objekata
za opsluživanje potencijalnog većeg pritoka turista i lokalnog stanovništva, potrebno je izvršiti
i paralelne aktivnosti kroz pojačanje zvučne izolacije što većeg broja ugostiteljskih objekata,
kako se izbjeglo stvaranje rizičnog kontra efekata gdje povećani broj ugostiteljskih objekata
može dodatno narušiti kvalitetu stanovanja.
Aktivnost 1.1.2. Uspostava dnevnog boravka otvorenog tipa za umirovljenike s mogućnošću
interakcije s javnosti
Aktivnost 1.1.3. Uspostava dječje igraonice i povezanih sadržaja na području jezgre
Aktivnost 1.1.4. Razvoj kulturnih i zabavnih sadržaja van turističke sezone (Koncerti, skupovi,
radionice)
Aktivnost 1.1.5. Sanacija i poboljšanje zvučne izolacije u ugostiteljskim objektima na području
jezgre
Aktivnost 1.1.6. Poboljšanje sustava opskrbe rezidencijalnog stanovništva
Aktivnost 1.1.7. Pružanje financijske olakšice stanovnicima povijesne jezgre
Aktivnost 1.1.8. Najam stanova u gradskom vlasništvu stanovnicima slabijih socio-ekonom-
skih skupina koji traže posao s ciljem postizanja socijalne inkluzije
10.1.2. SPECIFIČNI CILJ 1.2. PROMOVIRANJE RAZLIČITIH OBLIKA STANOVANJA U POVIJESNOJ JEZGRI
Istaknuta je važnost zadržavanja funkcije stanovanja u jezgri, unatoč težini izvršenja tog zadatka. Stoga je potrebno poticati sve oblike stanovanja u jezgri pri čemu se posebna pozornost pridaje stalnom stanovan-
ju kao njegovom primarnom obliku. Kako bi se ostvarila dugoročna revitalizacija povijesne jezgre, jedan od najvažnijih koraka je povećanje broja stalnih stanovnika u povijesnoj jezgri. Ovo povećanje može rezul-
tirati povećanom ekonomskom i društvenom aktivnošću, komplementarno sa povećanjem poslovnih aktivnosti i subjekata koji mogu pružati usluge i ispunjavati potrebe stanovništva i posjetitelja van i za vrijeme
turističke sezone. Povećani broj stanovnika može pomoći pri nastojanjima za diverzifikacijom i razvojem komercijalnih aktivnosti, ali i javnih usluga čiji je nedostatak identificiran kao jedan od razloga za percepciju
povijesne jezgre kao mjesta sa niskom kvalitetom življenja. Uz ostale metode revitalizacije, predlaže se i popunjavanje prostora iznad postojeći poslovnih subjekata u povijesnoj jezgri, kako bi se daljnje ojačala
njezina funkcija. Prema primjerima iz drugih povijesnih jezgri u Europi, ovo je vrlo učinkovit način prihvatljivog iskorištavanja neiskorištenog prostora na području jezgre u svrhu njene revitalizacije. Povremeno
stanovanje prema modelu vlasništa može dodatno pomoći u cjelogodišnjoj upotrebi jezgre, te se mora uzeti obzir ovaj trend u jasnom porastu. Dodatno, razvoj stambenih zadruga i uloga javnih vlasti u stvaranju
institucionalne podrške za iste, može poslužiti kao alternativni pokretač rješavanja problema stanovanja. Kao horizontalna aktivnost ovog specifičnog cilja predlaže se podizanje svijesti o važnosti upotrebe jezgre
bez obzira na turističku sezonu u obliku radionica i edukacija organiziranih sa strane lokalnih vlasti.

Aktivnost 1.2.1. Poticanje stalnog stanovanja u povijesnoj jezgri

Aktivnost 1.2.2. Provođenje politike življenja iznad trgovina (u praznim gornjim katovima)
Aktivnost 1.2.3. Promoviranje iznajmljivanja stanova (posebno onih za povremeno stanovanje – drugih domova) studentima tijekom godine
Aktivnost 1.2.4. Poticanje povremenog stanovanja prema modelu vlasništva u svrhu cjelogodišnje upotrebe stambenog prostora u povijesnoj jezgri
Aktivnost 1.2.5. Prenamjena praznih poslovnih prostora u prostore za stanovanje
Aktivnost 1.2.6. Prezentacija cijena i prednosti stanovanja u centru u odnosu na druge dijelove grada (javna tribina)

10.1.3. SPECIFIČNI CILJ 1.3. PODRŠKA RAZVOJU (STAMBENIH) ZADRUGA ZA SOCIJALNO STANOVANJE
U svrhu potpune revitalizacije povijesne jezgre, ovim Akcijskim planom se predviđa sveukupna institucionalna podrška razvoju zadruga za socijalno stanovanje. Stambene zadruge kao vrsta organizacije su rela-
tivno nezastupljene u Hrvatskoj, a mogu poslužiti kao alternativno rješenje za povećanje učinkovitosti lokalne samouprave, ali i promociji i rješavanju stambene problematike socijalno ugroženih i ostalih interesnih
skupina s povećanjem i zaštitom prava i interesa vlasnika i korisnika nekretnina, s povećanom mogućnošću donošenja odluka u suradnji sa upravama stambenih zadruga. Isto tako, prepoznata je potreba za
strateškim planskim pristupom u rješavanju ove problematike, te se predlaže izrada Strategije razvoja stambenog zadrugarstva na području povijesne jezgre i grada Šibenika.

Aktivnost 1.3.1. Razvoj institucionalne podrške za razvoj socijalnog stanovanja na području povijesne jezgre
Aktivnost 1.3.2. Podrška u organizaciji stambenih zadruga kroz aktivnosti Urbanog centra
Aktivnost 1.3.3. Edukacija na temu i razvoj socijalnog kapitala u kontesktu povećanja uloge građanstva u formiranju stambenih politika
Aktivnost 1.3.4. Podrška u rješavanju imovinsko –pravnih odnosa za članove stambenih zadruga
Aktivnost 1.3.5. Izrada strategije razvoja stambenog zadrugarstva na području povijesne jezgre i grada Šibenika

52
10.2. OPĆI CILJ 2. REVITALIZACIJA POVIJESNE JEZGRE KAO MJESTA RADA
Predvidjeti očekivanja modernog turista i njegove potrebe za diverzificiranom ponudom koja se ne bazira samo na ustaljenom konceptu «sunce i more», predstavlja jedan od glavnih izazova hrvatskog turizma te
se mora promatrati u kontekstu temeljnih načela održivog razvoja: načela ekološke, sociokulturne i ekonomske održivosti. Šibenik i povijesna jezgra imaju priliku iskoristiti prednosti svoje kulturne baštine i usmjeriti
održivi turizam baziran na uspostavljenim principima razvoja kulturnih turističkih aktivnosti i sadržaja zadržavajući pritom ambijentalnu vrijednost prostora. Zbog ovog razloga je u ovom Općem cilju predviđen
Specifični cilj Razvoj održivog turizma kroz promicanje kulturnih djelatnosti kojim se daljnje razrađuju aktivnosti u kontekstu održivog razvoja turizma fokusiranog na sociokulturnom načelu.
Povijesna jezgra je povijesno imala jednu od glavnih funkcija kao trgovačko središte u Šibeniku i regiji. Kroz prisutne postupne procese gentrifikacije, demografske degradacije, getoizacije i suburbanizacije ona
je znatno izgubila na značenju, pogotovo u komercijalnom smislu. Ovim Općim ciljem predlaže se revitalizacija trgovačko-komercijalnog sektora na lokalitetu, što je moguće uz dinamičnu diverzifikaciju ponude
kroz razvoj kvalitetnih, inovativnih usluga, proizvoda i sadržaja, ali ijačanjem uloge tradicionalnih proizvoda iz regije s ciljem dodatnog jačanja identiteta i kulture na ovom prostoru. Uz inovacijski aspektu raz-
voju novih usluga i proizvoda, ne smije se zaboraviti na jasno iskazanu potrebu za povećanjem standardnih poslovnih subjekata (kao trgovina robom svakodnevne potrošnje) kako bi se zadovoljile osnovne
potrebe stanovništva unutar jezgre, te povremenih posjetitelja i turista u vrijeme turističke sezone. Opći cilj Revitalizacija funkcije rada kroz svoj Specifični cilj Uspostave mjera u svrhu diverzifikacije ekonomskih
aktivnosti,predviđanajširu lepezu aktivnosti kao odgovor na trenutno nepovoljno stanje koje ne pridonosi rješavanju problema revitalizacije. Provedbom ovog cilja ne postiže se samo buđenje trgovačke funkcije
već i znatno povećanje turističke atraktivnosti prostora, te isplativosti budućih investicija, kao i znatni učinak pojačanja funkcije stanovanja u jezgri, uzimajući u obzir nastojanja za pronalazak prikladne ravnoteže
između zaštite materijalnih i nematerijalnih dobara i komercijalnih interesa.

10.2.1. SPECIFIČNI CILJ 2.1. RAZVOJ ODRŽIVOG TURIZMA KROZ PROMICANJE KULTURNIH DJELATNOSTI
Turizam neosporivo pridonosi postepenom oživljavanju područja povijesne jezgre, te je jasna neraskidiva veza ove dva pojma u promišljanju aktivnosti revitalizacije. Uzimajući u obzir simbiotsku povez-
anost posjetitelja i destinacije – turisti i posjetitelji dolaze u svrhu stvaranja individualnih iskustava kroz sadržaj povijesne jezgre i kulturne baštine, koju na taj način direktno i indirektno oživljavaju, te joj
pozitivnim ekonomskim učincima omogućuju daljnji razvoj i očuvanje. Iz ovog razloga je promicanje (novih i postojećih) kulturnih djelatnosti nužna za sve korisnike povijesne jezgre. Vodeći se primjerom
Tvrđave sv. Mihovila koja je prenamijenjena kao pozornica na otvorenom, te je već poslužila za održavanje nekoliko koncerata i time znatno povećala kvalitetu sadržaja, dolazi se do jasnih pokazatelja
značaja ovakve vrste aktivnosti. Identificiranje i aktivacija drugih javnih površina povijesne jezgre u sličnu svrhu je planirana. Postojeći sadržaji i festivali poput renomiranog Međunarodnog dječjeg festivala
se planiraju daljnje razvijati, te se u kontekstu ovog specifičnog cilja predviđa i Strateški plan razvoja kulture s ciljem detaljnog planiranja drugih manifestacija i kulturnih događanja i popratnih aktivnosti.

Aktivnost 2.1.1. Upotreba gradskih javnih površina za održavanje kulturno-zabavnih aktivnosti (primjer tvrđava sv. Mihovila)
Aktivnost 2.1.2. Razvoj postojećih i osnivanje novih kulturno-zabavnih aktivnosti (festivali MDF, glazbeni festivali, filmski festivali)
Aktivnost 2.1.3. Jačanje kapaciteta i suradnje kulturnih institucija u svrhu inovacija u stvaranju kulturnog sadržaja
Aktivnost 2.1.4. Izrada strateškog plana razvoja kulturnog turizma grada Šibenika 2015. – 2020.

53
10.2.2. SPECIFIČNI CILJ 2.2. RAZVOJ STRATEŠKOG PARTNERSTVA S DRUGIM POVIJESNIM JEZGRAMA
Ovim Specifičnim ciljom se predviđa bliska suradnja sa urbanim povijesnim cjelinama sličnih karakteristika i potencijala sa područja Republike Hrvatske i drugih mediteranskih destinacija, u svrhu identificiranja
najboljih praksi i metodologija upravljanja i razvoja. Predviđa se mogućnost zajedničke suradnje i razmjene iskustava, partnerstva i koordinacije u mogućim zajedničkim projektima financiranih iz fondova EU i os-
talih programa i razvojnih inicijativa. Ovo je cilj od iznimne važnosti kako bi se dodatno radilo na jačanju kapaciteta lokalne samouprave, ali i pratilo razvojne trendove i unapređene metodologije upravljanja koje
mogu proizaći iz strateških partnerstva ovog tipa.

Aktivnost 2.2.1. Razvoj strateškog partnerstva s drugim povijesnim jezgrama u Hrvatskoj

Aktivnost 2.2.2. Razvoj strateškog partnerstva s drugim povijesnim jezgrama na Mediteranu

10.2.3. SPECIFIČNI CILJ 2.3. USPOSTAVA MJERA U SVRHU DIVERZIFIKACIJE EKONOMSKIH AKTIVNOSTI
Ovim Akcijskim planom utvrđena je potreba za pomno osmišljenim strateškim pristupom u rješavanju problema ekonomskog razvoja povijesne jezgre, te se kao prva aktivnost predlaže Razvoj istraživanja,
strateške dokumentacije i inicijativa u svrhu utvrđivanja ekonomskih i razvojnih okolnosti. Ova ključna aktivnost će poslužit za jasno definiranje i postavljanje vizije ekonomskog razvoja kroz izradu strateške
dokumentacije u suradnji s relevantnim dionicima na području jezgre. Financijska i institucionalna podrška postojećim i novim poslovnim objektima je ključna u ostvarivanju ovog cilja, te je predviđena kroz niz
inicijativa u obliku povlaštenih cijena najma poslovnog prostora i podršci za dobivanje bespovratnih sredstava iz nacionalnih i europskih izvora sufinanciranja.

Dodatno, predlaže se i razvoj društvenog poduzetništva u kontekstu održivog razvoja kroz slične inicijative. Kako bi se stvorio što veći pozitivan učinak, u ovom cilju je predviđena i aktivnost umrežavanja po-
slovnih subjekata kroz razmjenu iskustava i najboljih praksi, ali i međusobnu podršku kroz inovativne marketinške alate i mehanizme koji mogu potencijalno povećati ekonomsku aktivnost na području jezgre, ali i
u ostalim dijelovima grada i županije kroz potporu lokalnim sustavima proizvodnje. Kroz ovaj cilj se predviđa i poticanje start-up poduzeća, ne samo kao način održavanja i poticanja ekonomskog razvoja prostora
kroz osnivanje novih tvrtki i realizacijuinovativnih ideja i praksi, već i mjera koja može pomoći ohrabrivanju mladih na ostanak u gradu, te potencijalno doseljavanje bliže mjestu rada, sa pozitivnim demografskim
učincima. Pod ovim se poseban naglasak stavlja na poticanje kreativnih industrija.

Aktivnost 2.3.1. Razvoj istraživanja, strateške dokumentacije i inicijativa u svrhu utvrđivanja ekonomskih i razvojnih okolnosti
Aktivnost 2.3.2. Organizacija javne tribine i rasprave povezane uz potrebne, nove i prigodne djelatnosti
Aktivnost 2.3.3. Osiguranje povlaštene cijene najma (kroz sufinanciranje) za deficitarne djelatnosti na području jezgre.
Aktivnost 2.3.4. Iznajmljivanje napuštenih poslovnih prostora za društveno poduzetništvo
Aktivnost 2.3.5. Razvoj tržišta specijaliziranih trgovina temeljen na lokalnim sustavima proizvodnje
Aktivnost 2.3.6. Razvoj tržišta, promocija i revitalizacija tradicionalnih zanata
Aktivnost 2.3.7. Stvaranje oznake kvalitete/branda na tradicionalnim proizvodima s područja povijesne jezgre (ili grada Šibenik)
Aktivnost 2.3.8. Razvoj sustava suradnje poslovnih subjekata (specijaliziranih trgovina, zanata, i ugostiteljskih objekata) na području grada i jezgre sa svrhom jačanja poslovne aktivnosti
Aktivnost 2.3.9. Podržavanje start-up poduzeća kroz pružanje povoljnih uvjeta poslovanja (najam prostora, komunalije), i razvoj aktivnosti u sklopu urbanog inkubatora i kreativnih industrija

54
10.3. OPĆI CILJ 3. OBNOVA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
Opći cilj Obnove komunalne infrastrukture prepoznat je kao jedan od osnovnih aspekata u postavljanju temelja za razvoj povijesne jezgre i poboljšanje uvjeta za sve korisnike. Obnova javne komunalne infrastruk-
ture stvara osnovu za razvoj svih vrsta korištenja povijesne jezgre – od poboljšanja i razvoja funkcije stanovanja, mogućnosti razvoja kvalitetnijih javnih i komercijalnih aktivnosti, do stvaranja osnove za razvoj novih
turističkih sadržaja koji ovise o kvalitetnoj i moderniziranoj infrastrukturi (posebno u kontekstu razvoja telekomunikacijskih usluga). Ovaj opći cilj uključuje i dodatni specifični cilj. Uspostave sustava za energetsku
učinkovitost na području povijesne jezgre, kroz nastavak sustavne obnove fasada i zadržavanja izvornog izgleda (posebno u konzervatorskom aspektu) i zadržavanjem estetskih standarda kao jednim od glavnih
aduta za privlačenje stranih i domaćih posjetitelja, te lokalnog stanovništva.

10.3.1. SPECIFIČNI CILJ 3.1. OBNOVA I REKONSTRUKCIJA JAVNE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Obnova i rekonstrukcija javne komunalne infrastrukture smatra se jednim od financijski, vremenski, građevinski i organizacijski najzahtjevnijim ciljem ovog Akcijskog plana koji će zahtijevati pomno isplaniran inter-
disciplinarni pristup različitih sektora i aktera u upravljačkim strukturama lokalne samouprave. U ovaj specifični cilj uključene su aktivnosti Obnove sustava odvodnje i vodoopskrbe, Rekonstrukcija kanalizacijske
mreže, Rekonstrukcija elektroničko-komunikacijske infrastrukture, obnova cesta i pješačkih površina, te integrirano upravljanje otpadom. Svaka od ovih aktivnosti predstavlja osnovu za sustavni integrirani razvoj
povijesne jezgre sa najdugoročnijim pozitivnim učincima na kvalitetu življenja, razvoja i poboljšanja socio-ekonomskih okolnosti, razvoja inovativnih kulturno-turističkih sadržaja, te znatnim utjecajem na budući
investicijski potencijal na području jezgre.

Aktivnost 3.1.1. Obnova sustava odvodnje i vodoopskrbe

Aktivnost 3.1.2. Rekonstrukcija kanalizacijske mreže
Aktivnost 3.1.3. Rekonstrukcija elektroničko-komunikacijske infrastruktrure
Aktivnost 3.1.4. Obnova cesta i pješačkih površina
Aktivnost 3.1.5. Integrirano upravljanje otpadom

10.3.2. SPECIFIČNI CILJ 3.2. USPOSTAVA SUSTAVA ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST NA PODRUČJU POVIJESNE JEZGRE
Kroz ovaj specifični cilj prvenstveno se smatra nastavak sustavne obnove fasada na području jezgre, u kontekstu energetske učinkovitosti i zadržavanja izvornog izgleda pročelja zgrada, te povećanje kvalitete
življenja i stvaranja dugoročnog pozitivnog učinka u kontekstu očuvanja okoliša i provedbe ublažavajućih mjera za klimatske promjene.

Aktivnost 3.2.1. Sistemska obnova fasada u svrhu podizanja standarda energetske učinkovitosti

55
10.4. OPĆI CILJ 4 RAZVOJ URBANE MOBILNOSTI
Kako je utvrđeno anketnim istraživanje projekta JEWEL, među stanovnicima Šibenika i povijesne jezgre postoji
mjerljivo nezadovoljstvo stanjem gradskog prijevoza koji uvelike utječe na kvalitetu življenja na tim područjima.
Ovim akcijskim planom predstavljaju se dugoročna rješenja prezentirana kroz specifične ciljeve i njihove
aktivnosti sa mjerljivim pokazateljima u predloženim vremenskim periodima. Analizom potreba stanovnika
Šibenika utvrđeno da se ovaj cilj može postići kroz sljedeće specifične ciljeve: Intergrirana reorganizacija ja-
vnog prijevoza, Smanjenje automobilskog prometa, Poboljšanje sustava prometa u mirovanju, Promoviranje
održivih oblika mobilnosti, te Praćenje i vrednovanje poboljšanja prometnog sustava u sklopu zaštite okoliša.
Svaki od ovih specifičnih ciljeva je osmišljen kako bi se na učinkovit način uspostavila platforma održivosti s
dugoročnim pozitivnim socio-ekonomskim učincima, te u skladu sa razvojnim strategijama na lokalnoj, region-
alnoj i nacionalnoj razini, kao i programskom dokumentacijom za korištenje strukturnih fondova EU i pratećih
programa dizajniranih za rješavanje sektorskih problema u svrhu povećanja razvojne kohezije.
10.4.1 SPECIFIČNI CILJ 4.1. INTEGRIRANA REORGANIZACIJA
JAVNOG PRIJEVOZA
Modernizacija usluga gradskog autobusnog prijevoza u svrhu održivosti predstavlja jedan od glavnih izazova
lokalnih vlasti. Grad Šibenik prepoznao je ovu potrebu te je u skladu s tim u provedbi i projekt INTERMODAL
koji za cilj ima uvođenje brodskog prometa u javni gradski prijevoz sa prvim linijama u operaciji od srpnja i
kolovoza 2014. (tri nove brodske linije „paralelne s obalom“, Vodice – Prvić Luka – Zlarin- Solaris – Krapnja s
mogućim pristajanjem na Brodarici, potom liniji Šibenik – Uvala Škar – Jadrija Zlarin i natrag,te liniji Šibenik –
Skradin – NP Krka, ). Potrebno je osigurati dovoljna financijska sredstva i pomno strateški planirati operacije
brodskog prometa kako bi se maksimizirala isplativost i održivost ovog projekta. Dodatne aktivnosti za uspješno
ostvarenje ovog cilja uključuju i povećanu frekventnost na autobusnim linijama, dodavanje dodatnih dnevnih i
noćnih linija, poboljšanu uslugu transporta brodskih putnika i bolju organizaciju autobusnih stajališta.
Aktivnost 4.1.1. Povećanje frekventnosti autobusnih linija za vrijeme turističke sezone
Aktivnost 4.1.2. Uvođenje dodatnih dnevnih i noćnih autobusnih linija
Aktivnost 4.1.3. Organizacija gradskih autobusa u svrhu transporta brodskih putnika–
Aktivnost 4.1.4. Poboljšana organizacija autobusnih stajališta (uočena potreba zbog brojnih neprikladnih i ne-
formalnih stajališta prema dokumentu «Javni gradski prijevoz – popis stajališta»)
Aktivnost 4.1.5. Nastavak procesa uključivanja pomorskog prometa u javni gradski prijevoz (intermodalni pri-
jevoz)
56
10.4.2. SPECIFIČNI CILJ 4.2. SMANJENJE
AUTOMOBILSKOG PROMETA
U sklopu Općeg cilja Razvoj održive urbane mobilnosti, jednu od najvažnijih stavki predstavlja cilj
cjelokupnog smanjenja automobilskog prometa, čiji efekti mogu imati pozitivni utjecaj na više sek-
tora na području grada Šibenika i povijesne jezgre, kao što su pozitivni ekološki učinci, dugoročni
pozitivni klimatski učinci, te povećana kvaliteta stanovanja na području. Jedna od direktnijih meto-
da postizanja ovog cilja je povećanje pješačkih zona i kolnika, te dužine biciklističkih staza koje kao
dio svoje rute imaju i povijesnu jezgru grada, što predstavljavrlo važan čimbenik u revitalizaciji po-
vijesne jezgre. Pilot projekt je već izrađen u sklopu INERMODAL-a te je prema njemu predloženo
sedam stajališta na području cijelog Grada te još dodatna tri ljeti. Drugi oblici prometa postat će
pristupačniji korisnicima i stanovnicima grada, s poboljšanom informiranošću putem predložene
internet stranice s prezentiranim detaljnim interaktivnim planovima autobusnog i brodskog pro-
meta, kao i integriranim kartama biciklističkih i pješačkih ruta. Javni gradski promet u Šibeniku
koristi relativno mali broj ljudi. Prema već spomenutom anketnom istraživanju, svega 22,6% ispi-
tanika je odgovorilo da najčešće putuju autobusom kao prijevoznim sredstvom., a redom vožnje
zadovoljno je bilo jedva nešto više od polovice ispitanika (52,3%). Komplementarno s aktivnos-
tima prethodnog cilja – povećanjem frekventnosti autobusnih linija i poboljšanjem obaviještenosti
stanovnika i infrastrukture javnog gradskog prijevoza, predviđa se smanjenje broja osobnih au-
tomobila na cestama. Povećanje obaviještenosti i poboljšanje infrastrukture su procesi koji se
mogu odvijati paralelno uvođenjem novih i boljih standarda vizualnog označavanja. Oba procesa
su već započeta u Šibeniku, te ih je potrebno provesti u potpunosti kako bi se postigao ovaj cilj.
Aktivnost 4.2.1. Razvoj kvalitetnog sustava pješačkih i biciklističkih staza
Aktivnost 4.2.2. Povećanje površine pješačkih zona i kolnika
Aktivnost 4.2.3. Reorganizacija sustava opskrbe u povijesnoj jezgri kroz vremensko ograničenje
i dezignaciju službenih točaka za opskrbu
Aktivnost 4.2.4. Organizacija punktova za najam bicikla
Aktivnost 4.2.5. Izgradnja urbanog eskalatora
10.4.3 SPECIFIČNI CILJ 4.3. POBOLJŠANJE SUSTAVA PROMETA U MIROVANJU
Nedostatak parkirnih mjesta u povijesnoj jezgri jasno je evidentiran. Naime, nedostatak parkinga je u anketnom istraživanju dobio najveću prosječnu ocjenu važnosti. U Strategiji razvoja grada Šibenika predloženi
subprojekti koji će riješiti ovaj problem, ali se njihova provedba još uvijek nije aktualna. Ovim planom se samo potvrđuje goruća potreba za izgradnjom novih garaža , a na lokaciji Vatrogasnog doma i podzemna
garaža na Poljani su već u ranijim gradskim planovima. Potrebno je napomenuti da trenutno ne postoji ciljanih, sektorski fokusiranih strateških dokumenata kojim bi se detaljno razradila i riješila problematika
prometnog sustava u gradu Šibeniku, te se ovim Akcijskim planom predviđa ključna aktivnost izrade Plana održive mobilnosti. Plan ima cilj organiziranja cjelokupnog integriranog sustava održivog urbanog trans-
porta kroz intermodalnu metodu, te se smatra nužnim u korištenju mehanizma integriranih teritorijalnih investicija (ITI) predviđenih u Operativnom programu kohezije i konkurentnosti i Operativnom programu
učinkovitih ljudskih potencijala. Plan održive mobilnosti bi bio ključan strateški dokument kojim se mogu pravdati sve buduće investicije sufinancirane iz strukturnih fondova i ostalih pratećih programa, detaljno
prikazanih u nastavku Akcijskog plana.

Aktivnost 4.3.1. Razvoj sustava upravljanja prometa u mirovanju - uvođenje besplatnog i osiguranog parkinga u pred sezone i post sezoni za stanovnike jezgre
Aktivnost 4.3.2. Razvoj sustava rezervacije parkinga za stanovnike jezgre
Aktivnost 4.3.3. Izgradnja podzemne garaže na Poljani
Aktivnost 4.3.4. Omogućavanje sinergije sa drugim politikama revitalizacije jezgre revitalizacija rada i stanovanja
Aktivnost 4.3.5. Izrada plana održive mobilnosti

10.4.4. SPECIFIČNI CILJ 4.4. PROMOVIRANJE ODRŽIVIH OBLIKA MOBILNOSTI

Promoviranje održivih oblika prometa u povijesnoj jezgri odvijat će se izdavanjem publikacija o atraktivnim pješačkim i biciklističkim rutama kao i organizacijom tematskih manifestacija s fokusom na promociju
sportsko-fizičkih aktivnosti stanovnika. Podizanje svijesti kod lokalnog stanovništva kroz ove aktivnosti je vrlo važan korak u postizanju ovog cilja, koja dodatno može rezultirati i popratnim efektom stvaranja novih
i inovativnih sadržaja u turističkoj sezoni, kao i van turističke sezone povećavajući atraktivnost Šibenika kao destinacije posvećene aktivnoj kulturi življenja.

Aktivnost 4.4.1. Izdavanje publikacija o pješačkim i biciklističkim rutama i zonama u gradu (postojeća biciklistička karta Šibenika i okolice)
Aktivnost 4.4.2. Organizacija događaja s fokusom na promociju sportsko-fizičkih aktivnosti stanovnika
Aktivnost 4.4.3. Osnivanje internet stranice s detaljnim planom i pregledom cjelokupnog sustava prometa na području (autobusnog i brodskog prometa kao i kartama biciklističkih i pješačkih ruta)

10.4.5. SPECIFIČNI CILJ1. 4.5. PRAĆENJE I VREDNOVANJE POBOLJŠANJA PROMETNOG SUSTAVA U SKLOPU ZAŠTITE OKOLIŠA
Sustavnom provedbom predloženih aktivnosti ovog Akcijskog plana, lokalne gradske vlasti dobivaju priliku za detaljno praćenje i vrednovanje svakog učinka sa ranije utvrđenim pokazateljima učinkovitosti koji su
predstavljeni u tabelarnom prikazu AP-a. Kako bi se prikazali rezultati u sklopu Općeg cilja. Uspostave održive gradske mobilnosti predlaže se provođenje godišnjih istraživanja i mjerenja smanjenja štetnih emisija
plinova sa popratnim prezentacijama rezultata javnosti kroz publikacije i novinske konferencije organizirane sa strane lokalnih vlasti.

Aktivnost 4.5.1. Istraživanje o smanjenju štetnih emisija plinova na području grada

Aktivnost 4.5.2. Prezentacija rezultata (pokazatelja) smanjenja štetne emisije uzrokovane smanjenim korištenjem automobila

57
10.5. OPĆI CILJ 5. UPRAVLJANJE, ZAŠTITA I 10.5.1. SPECIFIČNI CILJ 5.1. UPRAVLJANJE JEZGROM KROZ
PREDSTAVLJANJE POVIJESNE JEZGRE RAZVOJ INSTITUCIJA I PLANSKE DOKUMENTACIJE
Ovaj Specifični cilj zahtjeva iznimnu koordiniranost i posvećenost lokalne samouprave, nevladinog sek-
Pod Općim ciljem Upravljanje, zaštita i predstavlja povijesne jezgre, upravljanjem se smatra jačanje tora i gospodarstvenika iz različitih grana privatnog sektora kako bi se postigao željeni sinergijski efekt
institucionalnih kapaciteta, razvoj institucija i pripreme i provedbe strateških planskih dokumenata. Ovaj u kreiranju politika urbanog razvoja i dugoročne održivosti. Jedan od glavnih aspekata u ovom cilju je
cilj je prepoznat kao ključan u nastojanjima da se stvori osnova za multisektorskim održivim razvojem uspostava u potpunosti funkcionalnog Urbanog centra kao mjesta osmišljavanja i provođenja aktivnosti,
i za uspješnu revitalizaciju povijesne jezgre Šibenika. U sklopu ovog cilja već su učinjeni znatni koraci razmjena mišljenja i donošenja konkretnih odluka i politika ranije spomenutu ih aktera, s naglaskom na
kroz projekt JEWEL koji kao jedan od rezultata ima i uspostavu i razvoj Urbanog centra, definiranje kreiranje produktivne okoline gdje svi direktni korisnici imaju priliku sudjelovati u donošenju odluka koje
upravljačke strukture i njezinih uloga i aktivnosti, te implemetnaciju ovog Urbanog razvojnog plana. Do- na njih imaju direktan učinak.
datni specifični ciljuključuje i Razvoj upravljanja jezgrom kroz nacionalni i međunarodni benchmarking
kojim se želi obaviti analiza aktivnosti i upravljanja u drugim sličnim povijesnim jezgrama na području Aktivnost 5.1.1. Izrada i provođenje Urbanog razvojnog plana
Republike Hrvatske i u drugim mediteranskim destinacijama sličnih karakteristika. Aktivnost 5.1.2. Uspostava Urbanog centra u svrhu suradnje javnog, privatnog, i nevladinog sektora, te
direktno uključenje građana u donošenje relevantnih odluka za vrijeme upravljanja jezgrom
Šibenik je jedna od najvažnijih kulturnih destinacija na području Hrvatske s iznimno bogatim fondom Aktivnost 5.1.3. Predstavljanje strukture, aktivnosti i glavnih aktera URP-a i UC-a svim dionicima na
kulturnih dobara na svom području. Jedinstvena šibenska povijesna jezgra sa katedralom sv. Jakova lokalnoj i nacionalnoj razini
– UNESCO zaštićenim spomenikom, predstavlja srž i bazu bogate kulturne ponude za stanovništvo i
posjetitelje. Uzimajući u obzir neprocjenjivu vrijednost ovog kulturnog fonda, nameće se kao imperativ
da se na što učinkovitiji način provedu daljnje aktivnosti zaštite kako bi se smanjili potencijalno štetni 10.5.2. SPECIFIČNI CILJ 5.2. RAZVOJ UPRAVLJANJA JEZGROM
učinci mogućeg kumulativnog povećanja posjetitelja na području jezgre, ali i da se paralelno omogući
daljnji razvoj i povećanje kulturno-turističkih sadržaja kako bi se ostvario pozitivni multiplikacijski socio-
KROZ NACIONALNI I MEĐUNARODNI BENCHMARKING
ekonomski efekt. Zaštita u ovom Općem cilju osmišljena je kroz integriran pristup razrade specifičnih
Prikupljanje, analiza, identificiranje i prilagodba najboljih praksi važan je korak u razvoju upravljanja
ciljeva Osiguranja održivog i prikladnog korištenja objekata unutar povijesne jezgre, Praćenja i vred-
povijesnom jezgrom temeljen na iskustvima drugih nacionalnih i Europskih središta. Primjenom novih
novanja aktivnosti zaštite kulturnih dobara, te Zaštite od prirodnih rizika. Detaljnom planskom proved-
znanja znatno se mogu povećati institucionalni kapaciteti i metodologija upravljanja bazirana na real-
bom dalje navedenih aktivnosti osigurati će se nesmetani razvoj Šibenika kao jedne od najvažnijih kul-
noj primjeni provjerljivim rezultatima i pokazateljima. Ovaj specifični cilj osmišljen je s pretpostavkom
turnih i turističkih destinacija na području Republike Hrvatske, te kontinuiranog predstavljanja Šibenika
o mogućnosti direktnog uključivanja akademske zajednice na lokalnoj i nacionalnoj razini, i definiranju
kao jednog od kulturnih centara u široj regiji srednje i jugoistočne Europe.
mehanizmu transfera znanja u praktičnu primjenu.
Daljnji urbani razvoj grada Šibenika uvelike ovisi o dubokom razumijevanju među svim direktnim koris-
Aktivnost 5.2.1. Poticanje istraživanja i aktivnosti za razvoj i primjenu znanja u upravljanju povijesnom
nicima povijesne jezgre o svim njezinim vrijednostima i potencijalu da postane pokretač unapređenja
jezgrom
kvalitete življenja, razvoja kvalitete turističkih sadržaja, i zaštite s ciljem minimaliziranja potencijal-
nih štetnih učinaka povećanja turističkih i komercijalnih aktivnosti komplementarnih sa povećanjem
upotrebe. Rad na povećanju ovog shvaćanja predviđa se kroz prirodnu kombinaciju specifičnih ciljeva
Povećanja svijesti o vrijednostima povijesne jezgre i Upotrebom modernih IT rješenja u svrhu predstav-
ljanja povijesne jezgre.

58
10.5.3. SPECIFIČNI CILJ 5.3. OSIGURAVANJE ODRŽIVOG I
PRIKLADNOG KORIŠTENJA OBJEKATA
U svrhu adekvatnog i održivog korištenja, potrebno je prepoznati neiskorištene i/ili propadajuće prostore
i objekte, te pomno identificirati njihov potencijal u svrhu održivosti i revitalizacije, te kako bi se nastavile
razvijati smjernice lokalne politike koje uzimaju kao prioritet važnost, kompleksnost i osjetljivost kulturne
baštine Šibenika. Ovaj Specifični cilj će se provoditi kroz aktivnosti Identificiranja neiskorištenih objekata
u svrhu prenamjene i revitalizacije, Razvoja i promocije smjernica koje razmatraju važnost i osjetljivost
baštine u korištenju objekata povijesne jezgre, te Detaljnom razradom standarda rada u građevini, arhitek-
turi, konzervaciji i restauraciji prilikom prenamjene i zahvata u obnovi objekata u povijesnoj jezgri.
Aktivnost 5.3.1. Identificiranje neiskorištenih objekata u svrhu prenamjene i revitalizacije -
Aktivnost 5.3.2. Razvoj i promocija smjernica koje razmatraju važnost i osjetljivost baštine u korištenju
objekata povijesne jezgre
Aktivnost 5.3.3. Detaljna razrada standarda rada u građevini, arhitekturi, konzervaciji i restauraciji prilikom
prenamjene i zahvata u obnovi objekata u povijesnoj jezgri
10.5.4. SPECIFIČNI CILJ 5.4. PRAĆENJE I VREDNOVANJE
AKTIVNOSTI ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA
Svrha ovog cilja leži u konkretnom sistemskom pristupu revizije aktivnosti i sakupljanja podataka o stanju
zaštićenih kulturnih dobara, kako bi se bolje definirale smjernice obnove, zaštite i razvoja kulturnog fonda.
Zamišljen kao program redovitog pregleda i nadgledavanja održavanja zaštićene baštine, sa godišnjim
izvješćima prema javnosti, korisnicima jezgre i ostalim dionicima, predviđa se bolja suradnja kulturnih insti-
tucija, stručnih organizacija (pogotovo konzervatorske struke) i lokalne samouprave s ciljem unapređenja i
povećanja učinkovitosti metodologije zaštite i obnove.
Aktivnost 5.4.1. Osiguranje i provedba programa redovitog pregleda i održavanja kulturnih dobara
59
10.5.5. SPECIFIČNI CILJ 5.5. ZAŠTITA OD PRIRODNIH RIZIKA
Uzimajući u obzir evidentne klimatske promjene na globalnoj razini, koje se vrlo jasno prepoznaju kroz
ekstremnije vremenske uvjete i na području Republike Hrvatske, ukazuje se potreba za definiranjem
aktivnosti i praćenjem indikatora u svrhu boljeg definiranja mjera zaštite od rizika. Aktivnost Identi-
fikacija rizika, mogućih utjecaja i mjera za ublažavanje i prilagodbu lokacije tim rizicima je potrebna
kako bi se povećalo razumijevanje utjecaja prirodnih rizika na području Šibenika, a pogotovo u kon-
tekstu zaštite nepokretne materijalne baštine, te time kvalitetno pripremila i provela Strategija zaštite
od rizika.
Aktivnost 5.5.1. Identificiranje rizika, mogućih utjecaja i mjera za ublažavanje i prilagodbu lokacije tim
rizicima
Aktivnost 5.5.2. Izrada i provedba Strategije zaštite od rizika
10.5.6. SPECIFIČNI CILJ 5.6. POVEĆANJE SVIJESTI O
VRIJEDNOSTIMA POVIJESNE JEZGRE
Stanovnike grada Šibenika, a posebno one unutar jezgre i vlasnike nekretnina na tom prostoru nužno je
upoznati s prednostima i važnošću koju nosi ova lokacija što bi se postiglo organiziranjem predavanja
u Gradskoj knjižnici, ali i poboljšanjem dostupnosti informacija o vrijednosti jezgre na raznim promo-
tivnim materijalima u gradu s posebnim naglaskom na davatelje turističkih usluga.Ovim specifičnim
ciljem predlaže se i davanje posebne pozornosti edukaciji budućih generacija koje će preuzeti od-
govornost svih aspekata razvoja i očuvanja jezgre, a kroz osnovnoškolske i srednjoškolske projekte
posebno osmišljenim ovisno o uzrastu i tematici. Dodatno se predlaže i razvoj IT rješenja (internet
stranica i aplikacija za pametne mobitele) kroz koje će se na interaktivan način prezentirati detalji i
podaci posvećeni povijesnoj jezgri, njezinoj kulturnoj vrijednosti i turističkim atrakcijama i ostalim
sadržajima.
Aktivnost 5.6.1. Upoznavanje stanovnika grada, vlasnike nekretnina, poslovnih subjekata s prednos-
tima i pogodnostima života i rada u lokaciji posebne vrijednosti poput povijesne jezgre
Aktivnost 5.6.2. Organizacija stručnih seminara i konferencija na temu vrijednosti povijesne jezgre u
kontekstu današnjih turističkih trendova
Aktivnost 5.6.3. Edukacija djece i mladih ljudi na lokalnoj razini u osnovnim i srednjim školama kroz
školske projekte
10.5.7.SPECIFIČNI CILJ 5.7. UPOTREBA MODERNIH IT RJEŠENJA U SVRHU PREDSTAVLJANJA POVIJESNE JEZGRE
Kako bi se konkretno odgovorilo na potrebe i trendove za informiranjem i olakšao pristup informacija rastućem broju korisnika mobilnih internet tehnologija, predviđa se i razvoj internet stranice i mobilne ap-
likacije u svrhu predstavljanja svih sadržaja, proizvoda i usluga na području Šibenika i povijesne jezgre kroz integriranu i interaktivnu informacijsku platformu sa mogućnošću direktne komunikacije i pristupu
pružateljima usluga.

Aktivnost 5.7.1. Razvoj internet stranice i mobilne aplikacije u svrhu olakšanog pristupa informacijama, uslugama i proizvodima na području povijesne jezgre

60
BIBLIOGRAFIJA
AA.VV. Urban Center Torino, Portaolio actitivies 2005 – 2010 (available on line)
AA.VV, 2001: Casa della città nelle ex carcere delle murate. Analisi di pre-fattibilità e benchmark, ECOSFERA Activity Report., Roma
Albrechts, L, 2004: Strategic (spatial) planning reexamined, u Environment and Planning B: Planning and Design, Vol. 31, 743-758.
Bašić, N.: Urbani eksalator Dolac-Sv. Mihovil, Šibenik, Grad Šibenik.
Benzoni, F., 2010: Urban center: innovazione e trasparenza nella relazione amministrazione pubblica e cittadino. Il caso dell’urban center di brescia
Bogdan i dr., 2013: Javni gradski prijevoz: standardi vizualnog komuniciranja – vodič za uspješnu primjenu, Šibenik.
Bogdan i dr., 2013: Javni gradski prijevoz: standardi vizualnog komuniciranja – popis stajališta, Šibenik.
Državni zavod za statistiku (2001). Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001., Stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima.
Državni zavod za statistiku (2011). Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Prvi rezultati po naseljima, Statistička izvješća 1441.
Fareri P., 1994: Urban Center: L’esperienza statunitense. (published by: Associazione Interessi Metropolitani)
Faričić, J.; Graovac, V. i Čuka, A. (2010). Mali hrvatski otoci – radno-rezidencijalni prostor i/ili prostor odmora i rekreacije. Geoadria, 15 (1): 145-185.
Fedeli V., 2010: Urban Center for urban regions: challenges and opportunities to reflect upon a new urban question (available on line)
Friganović, M. (1974). Šibenska regija, u: Cvitanović, Alfonso (Ur.). Geografija SR Hrvatske, Južno Hrvatsko primorje. Zagreb: Školska knjiga.
Friganović, M. (1992). Demografska osnova i razvoj šibenske regije. Acta Geographica Croatica, 27: 1-14.
Grad Šibenik, Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju, Prostorni planovi na snazi.
Grubišić, S., 1974: Šibenik kroz stoljeća, Muzej grada Šibenika, Šibenik.
GIS Grada Šibenika, radni materijal, Geodata d.o.o.
GUP Grada Šibenika, Urbanistički institut Hrvatske d.o.o., Šibenik, 2012.
Hrvatin, D. i Grgurević, O. (2007). Kontinuitet procesa izrade prostornih planova na području zapadne Istre. Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 15 (2/34/): 250-259.
Konzervatorske osnove za GUP Grada Šibenika, Sinopsis d.o.o., Šibenik, 2007.
Koordinacioni prostorni plan Dalmacije: snimak stanja urbanističkih službi i urbanističke dokumentacije na području Zajednice općina Split (knjiga 2) (1976). Split: Urbanistički zavod Dalmacije.
Koordinacioni prostorni plan Dalmacije: vrednovanje i ocjena urbanističkoplanske dokumentacije na području Dalmacije (knjiga 3) (1977). Split: Urbanistički zavod Dalmacije.
Koordinacioni regionalni prostorni plan Gornjeg Jadrana: završni izvještaj (1972). Rijeka: Urbanistički institut SR Hrvatske i Urbanistični inštitut SR Slovenije.
Kolanović, J., 1995: Šibenik u kasnom srednjem vijeku, Zagreb, Školska knjiga.
Kranjčević, J. (2002). Pregled prostornih planova sela u Hrvatskoj od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Zagreb: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja
Kranjčević, J. (2005). Proces pridruživanja Europskoj uniji i prostorno uređenje Hrvatske, u: Ott, K. (Ur.). Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji: Ususret izazovima pregovora, Treći svezak. Zagreb: Institut
za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert.
Lokas, T., 2014: Revitalizacija funkcija stare urbane jezgre Šibenika, diplomski rad, Središnja geografska knjižnica, Zagreb.
Lučev, D. (2001). Iskustva pri izradi Prostornog plana Šibensko-kninske županije sa posebnim osvrtom na pitanja zaštite okoliša. Gospodarstvo i okoliš, 9 (50):254-255.
Marinović-Uzelac, A. (2001). Prostorno planiranje. Zagreb: Dom i svijet.
Marković, J., 2009: Šibenik u doba modernizacije, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb-Šibenik.
Martinotti, G., 1994: Four Populations: Human Settlements and Social Morphology, u Contemporary Metropolis', European Review, Vol. 4, 1-21.
Mattioni, V. (2003). Jadranski projekti: projekti Južnog i Gornjeg Jadrana 1967.– 1972. Zagreb: Urbanistički institut Hrvatske.
Metcalf, G (curator), 2007: SPUR Newsletter/calendar Issue 460 (available on line)
Miletić, G.-M., (2006). Stavovi lokalne javnosti o nekim socijalno-ekologijskim posljedicama izgradnje stanova za odmor na otoku Viru. Društvena istraživanja, 5 (1-2): 43-60.
Mišetić, A., 2006: Place Attachment and Second Home, Društvena istraživanja, Vol.15 No.1-2 (81-82) Travanj 2006., 27-42.
Monardo, B. i De Bonis, L., 2007: “Urban Center” as a privileged place for shaping shared urban Vision, ISOCARP Congress. (available on line)

61
Nejašmić, I. (1991). Depopulacija u Hrvatskoj: korijeni, stanje, izgledi. Zagreb: Globus.
Nejašmić, I, 2005: Kretanje stanovništva, u Demogeografija-stanovništvo u prostornim odnosima i procesima (ur. Nejašmić, I.), Zagreb, Školska knjiga, 60-167.
Opačić, V.T. i Mikačić, V., 2009: Second home phenomenon and tourism in the Croatian littoral – two pretenders for the same space?, Turizam, Vol.57 (2), 155-175.
Opačić, V. T. (2009). Recent Characteristics of the Second Home Phenomenon in the Croatian Littoral. Hrvatski geografski glasnik, 71 (1): 33-66.
Općina Šibenik, Osnova korištenja i zaštite prostora (1993). Zagreb: Urbanistički institut Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje.
Planerski atlas SR Hrvatske (1974). Zagreb: Republički sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove.
Plan upravljanja i održivog razvoja povijesne jezgre Grada Trogira, Urbos d.o.o., Split, 2011.
Podaci o broju noćenja u Gradu Šibeniku (2004.-2013.), TZ Grada Šibenika.
Podaci o iznajmljivačima smještajnih objekata u povijesnoj jezgri, Grad Šibenik.
Poljičak, I. (1995). Šibenik na razmeđu: socijalnoekologijski ogled. Šibenik: Gradska knjižnica “Juraj Šišgorić”.
Poljičak, I., 2012: Sociologijski aspekti revitalizacije povijesnih gradskih jezgra: primjer Šibenika, Filozofski fakultet, Zagreb
Program dugoročnog razvoja i plan prostornog uređenja Jadranskog područja: Dugoročna projekcija stanovništva (1967). Zagreb: Urbanistički institut SR Hrvatske.
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru, Izvješće o stanju u prostoru, Gradsko vijeće Grada Šibenika, Službeni vjesnik Županije Šibenske 04 od 1995.
Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (1999). Zagreb: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje.
Prostorni plan općine Šibenik (1990). Zagreb: Urbanistički institut SR Hrvatske.
Registar kulturnih dobara RH, www.min-kulture.hr (22.07.2014.)
Službeni vjesnici općine Drniš, Knin i Šibenik 1963.-1973.
Službeni vjesnici Šibensko-kninske županije 2007.-2012. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.). Zagreb: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno
planiranje.
Rogić, I. i Zimmermann, R., 2006: Kuća pokraj mora: povremeno stanovanje na hrvatskoj obali, Sociologija i prostor 172/173 (2/3), 378-382.
Strategija razvoja Grada Šibenika, Micro projekt d.o.o., Split, 2011.
Šimunović, I. (1982). Prostorni plan Zajednice općina Split do 2000. godine: sažetak. Zajednica općina Split.
Šprljan, I. (1997). Sjećanje na sretan graditeljski početak. Čovjek i prostor, 44 (3-4): 56-57.
Vaništa Lazarević, E., 1999: Urbana rekonstrukcija, Zadudžbina Andrejević, Beograd
Vresk, M. (1990). Grad u regionalnom i urbanom planiranju. Zagreb: Školska knjiga.
Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, Gradsko vijeće Grada Drniša. Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije, 01 od 2000.
Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, Županijska skupština Županije šibenske. Službeni vjesnik Županije šibenske, 04 od 1996. Pregle-
dano 16. listopada 2009. (http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/svskz/1996/04.pdf).
Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Šibensko-kninske županije, Županijska skupština Šibensko-kninske županije. Službeni vjesnik
Šibensko-kninske županije, 02 od 2007. Pregledano 16. listopada 2009. (http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/svskz/2007/02.pdf).
Zakon o urbanističkom i regionalnom prostornom planiranju. Narodne novine, 21 od 1961.
Zakon o urbanističkom i regionalnom prostornom planiranju (prečišćeni tekst). Narodne novine, 39 od 1966.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o urbanističkom i regionalnom prostornom planiranju. Narodne novine, 18 od 1969.
Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Narodne novine, 86 od 2006.
Zakon o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta. Narodne novine, 14 od 1973.
Zakon o prostornom planiranju i uređivanju prostora. Narodne novine, 54 od 1980.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora. Narodne novine, 16 od 1986.

62
Zakon o prostornom uređenju. Narodne novine, 30 od 1994.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju. Narodne novine, 68 od 1998.
Zakon o prostornom uređenju i gradnji. Narodne novine, 76 od 2007.
Zelić, D., 1995: Gradski statut kao izvor za povijest urbanog razvoja Šibenika, Radovi Instituta za povijest umjetnost, 19, 37-55.
Vicari Haddock, S. Moulaert, F. (2009) Rigenerare la citta – Pratiche di innovazione sociale nelle citta europee: Il Mulino. Bologna.
Silverman, H. (1993) Interpreting Qualitative Dana: Methods for Analyzing Talk, Text and InterAktivnost, London: SAGE Publications.
Wilkinson, S. (1998) Fokus Group Methodology: A Review. International Journal of Social Research Methodology. 1 (3):181-203.
Wilkinson, S. (2004) Fokus Group Research. U D. Silverman (edit.) Qualitative Research: Theory, Method and Practice, 2nd Edition, London, thousand Oaks, New Delhi: SAGE Publications. Pg.177-199.

63
AKCIJSKI PLAN
ULOGA AKCIJSKOG PLANA
Akcijski plan detaljnije razrađuje ciljeve i aktivnosti urbanog razvojnog plana, koji je identificirao ključne probleme i izazove s kojima se suočava te opisao kako se suočiti s njima, fokusiran je na aktivnosti planirane
u razdoblju 2014-2020. Funkcionalno, novi Akcijski plan osigurava kontinuitet te se nastavlja na dobar posao koji je do sada napravljen. Projekti iz prijašnjeg Akcijskog plana su gotovo kompletno implementirani
te su dobar pokazatelj rasponu i skali radnji koje je potrebno uključiti u ovom dokumentu.

Funkcionalna uloga ovog Akcijskog plana je definirana u Planu upravljanja. Napravljen da bi bio tekući dokument, biti će redovito praćen kako bi se osigurao razvoj i učinkovitost njegove primjene. On prevodi ciljeve
iz Plana upravljanja u konkretne aktivnosti koje će osigurati da univerzalna vrijednost lokaliteta Svjetske baštine ostane zaštićena i bude promovirana kroz efektan sistem upravljanja. Aktivnosti će dati opći pregled
projekata, područja djelovanja i procesa koji će biti poduzeti od strane upravljačkih partnera, uz potporu (su)dionika u sljedećih pet godina. Odgovarajući pokazatelji su povezani uz aktivnosti koje omogućuju
napredak u postizanju ciljeva što omogućuje točan i učinkovit mehanizam redovitog praćenja Plana. Jedan od glavnih ciljeva Akcijskog plana je ojačati partnerstvo unutar Šibenik. Odnosi između tri upravljačka
partnera će se nastaviti razvijati kroz zajednički rad. Implementacija Plana također pruža mogućnost razvoja i jačanja odnosa s lokalnim dionicima i lokalnim zajednicama kroz njihovo daljnje uključivanje u up-
ravljanje šibenskom povijesnom jezgrom. Glavni izazov i razvijanju Akcijskom plana je bila loša ekonomska situacija (gospodarska kriza) i pritisci na organizacije povezane sa Svjetskom kulturnom baštinom. To
je stvorilo element nesigurnosti u budžete za niz projekata utvrđenih u Planu, a financiranje tih projekata, i područja rada te vremenskih rokova će biti pomno praćeno od strane Upravljačke grupe. Ukoliko bude
potrebno, te stavke će se i promijeniti.

64
OPĆI CILJ 1. REVITALIZACIJA FUNKCIJE STANOVANJA

USKLAĐENOST SA
SPECIFIČNI CILJ AKTIVNOSTI INDIKATORI IZVORI FINANCIRANJA PERIOD STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

1.1. POBOLJŠANJE UVJETA ZA 1.1.1. POVEĆANJE ZELENIH
STANOVANJE U POVIJESNOJ POVRŠINA
JEZGRI
1.1.2. USPOSTAVA DNEVNOG
BORAVKA OTVORENOG
TIPA ZA UMIROVLJENIKE S
MOGUČNOŠĆU INTERAKCIJE S
JAVNOSTI
1.1.3. USPOSTAVA DJEČJE
IGRAONICE I POVEZANIH
SADRŽAJA NA PODRUČJU
JEZGRE
1.1.4. RAZVOJ KULTURNIH I
ZABAVNIH SADRŽAJA VAN
TURISTIČKE SEZONE (KONCERTI,
SKUPOVI, RADIONICE)
ZELENE POVRŠINE POVEĆANE ZA
5 % DO 2020.
JEDAN DNEVNI BORAVAK
USPOSTAVLJEN I OPERATIVAN DO
2020.
DVIJE IGRAONICE USPOSTAVLJENE
I OPERATIVNE DO 2020.
ORGANIZACIJA MINIMALNO 5
KONCERATA VAN SEZONE
ORGANIZACIJA MINIMALNO 3
INTERESNA SKUPA OVISNO O
TEMATICI
EFRR, ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 91,
INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.2
ESF, EFRR ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
ESF, EFRR 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
ESF, OBZOR 20202, EUREKA 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
&EUROSTARS, KREATIVNA INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
EUROPA

ORAGANIZACIJA MINIMALNO 5
RADIONICA OVISNO O TEMATICI I
INTERESU STANOVNIKA

65
 1.1.5. SANACIJA I POBOLJŠANJE BROJ PROJEKATA SA ESF, EFRR 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
ZVUČNE IZOLACIJE U POBOLJŠANOM ZVUČNOM INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA NA IZOLACIJOM
PODRUČJU JEZGRE

1.1.6. POBOLJŠANJE SUSTAVA POVEĆAN BROJ TRGOVINA ESF, EFRR 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
OPSKRBE REZIDENCIJALNOG S ROBOM SVAKODNEVNE INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
STANOVNIŠTVA POTROŠNJE ZA 50%

1.1.7. PRUŽANJE FINANCIJSKE FINANCIJSKE OLAKŠICE ESF ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,

OLAKŠICE STANOVNICIMA KUĆANSTVIMA S TROJE I VIŠE INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
POVIJESNE JEZGRE ČLANOVA (NIŽE KOMUNALIJE)

1.1.8. NAJAM STANOVA U BROJ STANOVA U NAJMU ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
GRADSKOM VLASNIŠTVU SOCIJALNO OSJETLJIVIH SKUPINA INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8
STANOVNICIMA SLABIJIH
SOCIO-EKONOMSKIH SKUPINA
KOJI TRAŽE POSAO S CILJEM
POSTIZANJA SOCIJALNE
INKLUZIJE

1.2. PROMOVIRANJE RAZLIČITIH 1.2.1. POTICANJE STALNOG BROJ STALNIH STANOVNIKA U ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
OBLIKA STANOVANJA U STANOVANJA U POVIJESNOJ POVIJESNOJ JEZGRI POVEĆAN ZA INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
POVIJESNOJ JEZGRI JEZGRI 5%

66
1.2.2. PROVOĐENJE POLITIKE POVEĆAN BROJ NASELJENIH ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
ŽIVLJENJA IZNAD TRGOVINA (U STANOVA IZNAD TRGOVINA ZA 30% INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
PRAZNIM GORNJIM KATOVIMA)

1.2.3. PROMOVIRANJE POVEĆANJE BROJA STUDENATA ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
IZNAJMLJIVANJA STANOVA NASELJENIH U POVIJESNOJ INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
(POSEBNO ONIH ZA POVREMENO JEZGRI ZA 30%
STANOVANJE – DRUGIH DOMOVA)
STUDENTIMA TIJEKOM GODINE

1.2.4. POTICANJE POVREMENOG POVEĆANJE UPOTREBE STANOVA ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
STANOVANJA PREMA MODELU ZA CJELOGODIŠNJU UPORABU ZA INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8
VLASNIŠTVA U SVRHU 10% DO 2020.
CJELOGODIŠNJE UPOTREBE
STAMBENOG PROSTORA U
POVIJESNOJ JEZGRI

1.2.5. PRENAMJENA PRAZNIH BROJ PRENAMIJENJENIH PRAZNIH ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
POSLOVNIH PROSTORA U POSLOVNIH PROSTORA POVEĆAN INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
PROSTORE ZA STANOVANJE. ZA 10 % DO 2020.

1.2.6. PREZENTACIJA CIJENA BROJ JAVNIH TRIBINA ODRŽANIH ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
I PREDNOSTI STANOVANJA U NA TEMU INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
CENTRU U ODNOSU NA DRUGE
DIJELOVE GRADA (JAVNA
TRIBINA)

67
1.3. PODRŠKA RAZVOJU 1.3.1. RAZVOJ INSTITUCIONALNE MJERE DEFINIRANE ZA PODRŠKU ESF 2014. – 2020. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
ZADRUGA ZA SOCIJALNO PODRŠKE ZA RAZVOJ RAZVOJA SOCIJALNOG INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.;
STANOVANJE SOCIJALNOG STANOVANJA NA STANOVANJA TEMATSKI CILJ 111- INVESTICIJSKI
PODRUČJU POVIJESNE JEZGRE PRIORITET 11.2.2

1.3.2. PODRŠKA U ORGANIZACIJI POLITIKA USMJERENA PREMA ESF 2014. – 2020. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
STANARSKIH ZADRUGA KROZ ORGANIZACIJI STANARSKIH INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
AKTIVNOSTI URBANOG CENTRA ZADRUGA NA PODRUČJU GRADA
ŠIBENIKA I POVIJESNE JEZGRE

1.3.3. EDUKACIJA NA TEMU I BROJ INFROMATIVNIH RADIONICA ESF 2014. – 2020. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
RAZVOJ SOCIJALNOG KAPITALA INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
U KONTESKTU POVEĆANJA
ULOGE GRAĐANSTVA U
FORMIRANJU STAMBENIH
POLITIKA

1.3.4. PODRŠKA U RJEŠAVANJU BROJ RJEŠENIH IMOVINSKO- ESF 2014. – 2020. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
IMOVINSKO –PRAVNIH ODNOSA PRAVNIH ODNOSA U STANARSKIM INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
ZA ČLANOVE STANARSKIH ZADRUGAMA
ZADRUGA

1.3.5. IZRADA PROGRAMA IZRAĐENA STRATEGIJA U ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
RAZVOJA STANARSKOG PROVEDBI INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8
ZADRUGARSTVA NA PODRUČJU
POVIJESNE JEZGRE I GRADA
ŠIBENIKA

68
OPĆI CILJ 2. REVITALIZACIJA FUNKCIJE RADA
SPECIFIČNI CILJ AKTIVNOSTI
2.1. RAZVOJ ODRŽIVOG 2.1.1. UPOTREBA GRADSKIH
TURIZMA KROZ PROMICANJE JAVNIH POVRŠINA ZA
KULTURNIH DJELATNOSTI ODRŽAVANJE KULTURNO-
ZABAVNIH AKTIVNOSTI (PRIMJER
TVRĐAVA SV. MIHOVILA)
2.1.2. RAZVOJ POSTOJEĆIH I
OSNIVANJE NOVIH KULTURNO-
ZABAVNIH AKTIVNOSTI (FESTIVALI
MDF, GLAZBENI FESTIVALI,
FILMSKI FESTIVALI)
2.1.3. JAČANJE KAPACITETA
I SURADNJE KULTURNIH
INSTITUCIJA U SVRHU INOVACIJA
U STVARANJU KULTURNOG
SADRŽAJA
2.1.4. IZRADA STRATEŠKOG PLANA
RAZVOJA KUTLURNOG TURIZMA
GRADA ŠIBENIKA 2015. – 2020.
PERIOD USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM
INDIKATORI IZVORI FINANCIRANJA
PROVEDBE DOKUMENTIMA
BROJ ORGANIZIRANIH DOGAĐAJA NA ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
PODRUČJU POVIJESNE JEZGRE INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
BROJ ODRŽANIH FESTIVALA, ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
KONCERATA, PROJEKCIJA INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
BROJ INSTITUCIJA I PROVEDENIH ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
PROJEKATA, UKLJUČUJUĆI INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.;
RADIONICE, IZOBRAZBE I STUDIJSKA TEMATSKI CILJ 111 - INVESTICIJSKI
PUTOVANJA PRIORITET 11.2..2
PLAN IZRAĐEN DO LIPNJA 2015. G. ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.;
TEMATSKI CILJ 11 - INVESTICIJSKI
PRIORITET 11.2.
69
2.2. RAZVOJ STRATEŠKOG 2.2.1. RAZVOJ STRATEŠKOG
PARTNERSTVA S DRUGIM PARTNERSTVA S DRUGIM
POVIJESNIM JEZGRAMA POVIJESNIM JEZGRAMA U
HRVATSKOJ
2.2.2. RAZVOJ STRATEŠKOG
PARTNERSTVA S DRUGIM
POVIJESNIM JEZGRAMA NA
MEDITERANU
2.3. USPOSTAVA MJERA U 2.3.1. RAZVOJ ISTRAŽIVANJA,
SVRHU DIVERZIFIKACIJE STRATEŠKE DOKUMENTACIJE
EKONOMSKIH AKTIVNOSTI I INICIJATIVA U SVRHU
UTVRĐIVANJA EKONOMSKIH I
RAZVOJNIH OKOLNOSTI
2.3.2. ORGANIZACIJAJAVNE
TRIBINE I RASPRAVE POVEZANE
UZ POTREBNE, NOVE I PROGODNE
DJELATNOSTI
2.3.3. OSIGURANJE
POVLAŠTENE CIJENE NAJMA
(KROZ SUFINANCIRANJE) ZA
DEFICITARNE DJELATNOSTI NA
PODRUČJU JEZGRE.
STRATEŠKO PARTNERSTVO ESF 2014. - 2020. TEMATSKI CILJ 11 - INVESTICIJSKI
USPOSTAVLJENO S MINIMALNO TRI PRIORITET 11.2
HRVATSKA GRADA
STRATEŠKO PARTNERSTVO ESF, URBACT III 2014. - 2020. TEMATSKI CILJ 11- INVESTICIJSKI
USPOSTAVLJENO S MINIMALNO PRIORITET 11.2
TRI GRADA NA MEDITERANSKOM
PODRUČJU
BROJ EKONOMSKIH ISTRAŽIVANJA, ERFF, OBZOR 2020 2014. - 2020. EFRR – TEMATSKI CILJ13,
INVESTICIJSKI PRIORITET 1.2.4
STRATEŠKIH DOKUMENATA
JAVNA TRIBINA ORGANIZIRANA ESF 2014. - 2020. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
JEDNOM GODIŠNJE INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.;
POVEĆANJE BROJA POSLOVNIH EFRR 2014. - 2020. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 3,
SUBJEKATA U DEFICITARNIM INVESTICIJSKI PRIORITET 3.1.,
ZANIMANJIMA ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
70
2.3.4. IZNAJMLJIVANJE
NAPUŠTENIH POSLOVNIH
PROSTORA ZA DRUŠTVENO
PODUZETNIŠTVO
2.3.5 RAZVOJ TRŽIŠTA
SPECIJALIZIRANIH TRGOVINA
TEMELJEN NA LOKALNIM
SUSTAVIMA PROIZVODNJE
2.3.6. RAZVOJ TRŽIŠTA,
PROMOCIJA I REVITALIZACIJA
TRADICIONALNIH ZANATA
2.3.7. STVARANJE OZNAKE
KVALITETE/BRANDA NA
TRADICIONALNIM PROIZVODIMA
S PODRUČJA POVIJESNE JEZGRE
(ILI GRADA ŠIBENIK)
BROJ IZNAJMLJENIH POSLOVNIH
PROSTORA ZA DRUŠTVENO
PODUZETNIŠTVO
BROJ SPECIJALIZIRANIH TRGOVINA
BROJ POSLOVNIH SUBJEKATA
TRADICIONLANIH ZANATA
SUSTAV OZNAČAVANJA KVALITETE/
BRANDA RAZVIJEN I PRIMJENJEN
71
EFRR 2014. - 2020. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 3,
INVESTICIJSKI PRIORITET 3.1.,
3.4, ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
EFRR 2014. - 2020. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 3,
INVESTICIJSKI PRIORITET 3.1.,
ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
EFRR, ESF 2014. - 2020. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 3,
INVESTICIJSKI PRIORITET 3.1, 3.4.,
ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
EFRR, ESF 2014. - 2020. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 3,
INVESTICIJSKI PRIORITET 3.1.,
3.4, ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
2.3.8. RAZVOJ SUSTAVA SURADNJE BROJ POSLOVNIH STRATEŠKIH EFRR, ESF 2014. - 2020. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 3,
POSLOVNIH SUBJEKATA POSLOVNIH PARTNERSTVA NA INVESTICIJSKI PRIORITET 3.1,
(SPECIJALIZIRANIH TRGOVINA, LOKALNOJ RAZINI 3.4.; ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
ZANATA, I UGOSTITELJSKIH INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
OBJEKATA) NA PODRUČJU GRADA
I JEZGRE SA SVRHOM JAČANJA
POSLOVNE AKTIVNOSTI

2.3.9. PODRŽAVANJE START-UP POVEĆAN BROJ START-UPA NA EFRR 2014. - 2020. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 3,
PODUZEĆA KROZ PRUŽANJE PODRUČJU POVIJESNE JEZGRE INVESTICIJSKI PRIORITET 3.1., 3.4.
POVOLJNIH UVJETA POSLOVANJA
(NAJAM PROSTORA, KOMUNALIJE),
I RAZVOJ AKTIVNOSTI U SKLOPU
URBANOG INKUBATORA I
KREATIVNIH INDUSTRIJA

72
OPĆI CILJ 3. OBNOVA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM
SPECIFIČNI CILJ AKTIVNOSTI INDIKATORI IZVORI FINANCIRANJA PERIOD PROVEDBE
DOKUMENTIMA

3.1. OBNOVA I 3.1.1. OBNOVA SUSTAVA ODVODNJE SUSTAV ODVODNJE I KF, EFRR 2014.- 2020. GUP, EFRR OP TEMATSKI CILJ 61,
REKONSTRUKCIJA I VODOPSKRBE - FAZNA OBNOVA VODOOPSKRBE OBNOVLJEN 40% INVESTICIJSKI PRIORITET 6.3.2, 6.5.3
JAVNE KOMUNALNE ČITAVOG SUSTAVA ODVODNJE DO 2020. STRATEGIJA RAZVOJA ŠIBENIKA -
INFRASTRUKTURE I VODOPSKRBE NA PODRUČJU STRATEŠKI CILJ C3
POVIJESNE JEZGRE KOJI UKLJUČUJU
SLJEDEĆE VRSTE FIZIČKIH RADOVA:
ZEMLJANI, BETONSKI, MONTAŽNI,
TE OSTALI RADOVI KOJI UKLJUČUJU
SPAJANJE VODOVODNOG PRIKLJUČKA,
ISPITIVANJE PODZEMNIH I NADZEMNIH
HIDRANATA, IZRADA GEODETSKOG
SNIMKA, VISINSKOG I POLOŽAJNOG
CIJELOG SUSTAVA VODOOPSKRBE

3.1.2. REKONSTRUKCIJA SUSTAV KANALIZACIJSKE MREŽE KF, EFRR 2014. – 2020. EFRR OP -TEMATSKI CILJ 6,
KANALIZACIJSKE MREŽE - SUSTAVNA OBNOVLJEN 40% DO 2020. INVESTICIJSKI PRIORITET 6.3.,
REKONSTRUKCIJA KANALIZACIJSKE STRATEGIJA RAZVOJA ŠIBENIKA -
MREŽE U SVRHU POVEĆANJA STRATEŠKI CILJ C3
KVALITETE UPRAVLJANJA
OTPADNIM I OBORINSKIM VODAMA,
TE MODERNIZACIJOM SUSTAVA
UPRAVLJANJA

73
3.1.3. REKONSTRUKCIJA SUSTAV ELEKTRONIČKO- KF, EFRR 2014. – 2020. EFRR OP -TEMATSKI CILJ 6,
ELEKTRONIČKO-KOMUNIKACIJSKE KOMUNIKACIJSKE INVESTICIJSKI PRIORITET 6.3.
INFRASTRUKTURE - FAZNA OBNOVA INFRASTRUKTRUREOBNOVLJEN
RASVJETE, ELEKTROENERGETSKOG 40% DO 2020.
NAPAJANJA, TELEFONSKIH
INSTALACIJA, SREDNJENAPONSKA
ELEKTROENERGETSKA MREŽA,
PODRUČJA NAPAJANJA IZ TS-A
I NAPAJANJE ORMARA MRO,
NISKONAPONSKE MREŽE, INSTALACIJA
ZAŠTITA OD MUNJE

3.1.4. OBNOVA CESTA I PJEŠAČKIH CESTE I PJEŠAČKE POVRŠINE KF, EFRR 2014. – 2020. EFRR OP -TEMATSKI CILJ 6,
POVRŠINA – FAZNA OBNOVA SVIH OBNOVLJENE 40% DO 2020. INVESTICIJSKI PRIORITET 6.3.
CESTA I PJEŠAČKIH POVRŠINA U
SVRHU POBOLJŠANJA SIGURNOSTI I
KVALITETE ŽIVLJENJA I KORIŠTENJA
POVIJESNE JEZGRE

3.1.5. INTEGRIRANO UPRAVLJANJE KF, EFRR 2014. – 2020. EFRR OP -TEMATSKI CILJ 6,
OTPADOM - SEPARACIJA OTPADA INVESTICIJSKI PRIORITET 6.1.5
OVISNO O VRSTI I IZVORU
I MODERNIZACIJA METODA
SAKUPLJANJA OTPADA

74
3.2. USPOSTAVA SUSTAVA 3.2.1. SISTEMSKA OBNOVA FASADA BROJ OBNOVLJENIH OBJEKATA, EFRR, PROVEDBA 2014. – 2020. EFRR OP - TEMATSKI CILJ 6,
ZA ENERGETSKU U SVRHU PODIZANJA STANDARDA ENERGETSKI CERTIFIKATI PROGRAMA ZA INVESTICIJSKI PRIORITET 6.3., 6.5.,
UČINKOVITOST NA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI6 FINANCIRANJE IZ EU STRATEŠKI CILJ C3
PODRUČJU POVIJESNE FONDOVA – PROJEKTI ZA
JEZGRE ENERGETSKU OBNOVU
ZGRADA, FZOEU

75
OPĆI CILJ 4. RAZVOJ URBANE MOBILNOSTI

USKLAĐENOST SA
SPECIFIČNI CILJ AKTIVNOSTI INDIKATORI IZVORI FINANCIRANJA PERIOD PROVEDBE
STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

4.1. INTERGRIRANA 4.1.1. POVEĆANJE FREKVENTNOSTI POVEĆAN BROJ POLAZAKA SA EFRR 2014. – 2018. EFRR OP- TEMATSKI CILJ 71 -
REORGANIZACIJA JAVNOG AUTOBUSNIH LINIJA ZA VRIJEME POČETNIH STANICA (OKRETIŠTA) INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.2
PRIJEVOZA TURISTIČKE SEZONE ZA 10%

4.1.2. UVOĐENJE DODATNIH UVEDENE DVIJE NOVE LINIJE EFRR 2014. – 2018. GUP, SR, EFRR OP- TEMATSKI
DNEVNIH I NOĆNIH AUTOBUSNIH PREMA JEZGRI (DNEVNA I NOĆNA CILJ 7 - INVESTICIJSKI
LINIJA IZA 22.00H) PRIORITET 7.3.

4.1.3. ORGANIZACIJA GRADSKIH ORGANIZIRANA MINIMALNO EFRR 2014. – 2018. GUP, SR, EFRR OP- TEMATSKI
AUTOBUSA U SVRHU TRANSPORTA JEDNA GRADSKA LINIJA CILJ 7 - INVESTICIJSKI
BRODSKIH PUTNIKA NAMIJENJENA ZA PUTNIKE IZ PRIORITET 7.3.
BRODSKOG PROMETA

4.1.4. POBOLJŠANA ORGANIZACIJA OZNAČENO I SLUŽBENO EFRR 2014. – 2018. GUP, SR, EFRR OP- TEMATSKI
AUTOBUSNIH STAJALIŠTA (UOČENA UVEDENO U SUSTAV STAJALIŠTA CILJ 7 - INVESTICIJSKI
POTREBA ZBOG BROJNIH MINIMALNO 25% NEOZNAČENIH PRIORITET 7.3.
NEPRIKLADNIH I NEFORMALNIH STAJALIŠTA
STAJALIŠTA PREMA DOKUMENTU
«JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ – POPIS
STAJALIŠTA»)

76
 4.1.5. NASTAVAK PROCESA UVEDENE TRISTALNE BRODSKE KF, EFRR 2014. – 2020. GUP, SR, EFRR OP- TEMATSKI
UKLJUČIVANJA POMORSKOG LINIJE DO 2020: CILJ 7 - INVESTICIJSKI
PROMETA U JAVNI GRADSKI PRIORITET 7.3.
PRIJEVOZ (INTERMODALNI - LINIJE DO POVIJESNE JEZGRE
PRIJEVOZ) IZ OKOLNIH NASELJA (VODICE,
BRODARICA, PRVIĆ, ZLARIN...)

- POMORSKE LINIJE OD NP KRKA

I NP KORNATI DO POVIJESNE
JEZGRE

4.2. SMANJENJE 4.2.1. RAZVOJ KVALITETNOG SMANJENO KORIŠTENJE EFRR 2014. – 2020. GUP, SR, EFRR OP –TEMATSKI
AUTOMOBILSKOG SUSTAVA PJEŠAČKIH I AUTOMOBILSKOG PROMETA ZA CILJ 7 - INVESTICIJSKI
PROMETA BICIKLISTIČKIH STAZA 10% DO 2020, I 20% DO 2030. PRIORITET 7.3.

POVEĆANJE UKUPNE DUŽINE

BICIKLISTIČKIH STAZA ZA
MINIMALNO 10% DO 2020

4.2.2. POVEĆANJE POVRŠINE POVEĆANJE UKUPNE DUŽINE KF, EFRR 2014. – 2020. GUP, SR,EFRR OP –TEMATSKI
PJEŠAČKIH ZONA I KOLNIKA BICIKLISTIČKIH STAZA ZA CILJ 7 - INVESTICIJSKI
MINIMALNO 10% DO 2020. PRIORITET 7.3.

77
 4.2.3. REORGANIZACIJA SUSTAVA
OPSKRBE U POVIJESNOJ JEZGRI
KROZ VREMENSKO OGRANIČENJE
I DEZIGNACIJU SLUŽBENIH
TOČAKA ZA OPSKRBU
4.2.4. ORGANIZACIJA PUNKTOVA
ZA NAJAM BICIKLA
4.2.5. IZGRADNJA URBANOG
ESKALATORA
4.3. POBOLJŠANJE 4.3.1. RAZVOJ SUSTAVA
SUSTAVA PROMETA U UPRAVALJANJA PROMETA
MIROVANJU U MIROVANJU - UVOĐENJE
BESPLATNOG I OSIGURANOG
PARKINGA U PRED SEZONI I
POST SEZONI ZA STANOVNIKE
POVIJESNE JEZGRE
4.3.2. RAZVOJ SUSTAVA
REZERVACIJE PARKINGA ZA
STANOVNIKE JEZGRE
USPOSTAVA MAKSIMALNO 5
SLUŽBENIH TOČAKA ZA OPSKRBU
DO 2020.
MINIMALNO 3 PUNKTA ZA NAJAM
NA PODRUČJU JEZGRE DO 2020.
IZGRAĐEN URBANI ESKALATOR
BESPLATNI PARKING UVEDEN DO
2020.
SUSTAV REZERVACIJA
OPERATIVAN DO 2018.
78
EFRR 2014. – 2018. EFRR OP –TEMATSKI CILJ 7 -
INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.
EFRR 2014. – 2018. EFRR OP –TEMATSKI CILJ 7 -
INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.
EFRR 2014.-2020. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 7 –
INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.
EFRR 2014. – 2020. EFRR OP –TEMATSKI CILJ 7 -
INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.
EFRR 2014. – 2018. SR, EFRR OP- TEMATSKI CILJ 2 -
INVESTICIJSKI PRIORITET 2.2.
 4.3.3. IZGRADNJA PODZEMNE IZGRAĐENA PODZEMNA GARAŽA GRAD ŠIBENIK 2014.-2017. SR, EFRR OP –TEMATSKI CILJ 7 -
GARAŽE NA POLJANI INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.

4.3.4. OMOGUĆAVANJE EFRR 2014. – 2020.

SINERGIJE SA DRUGIM
POLITIKAMA REVITALIZACIJE
JEZGRE – REVITALIACIJA RADA I
STANOVANJA

4.3.5. IZRADA PLANA ODRŽIVE PLAN IZRAĐEN I U PROVEDBI EFRR 2014. – 2016. EFRR OP –TEMATSKI CILJ 7 -
MOBILNOSTI INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.

4.4. PROMOVIRANJE 4.4.1. IZDAVANJE PUBLIKACIJA
ODRŽIVIH OBLIKA O PJEŠAČKIM I BICIKLISTIČKIM
MOBILNOSTI RUTAMA I ZONAMA U GRADU
(POSTOJEĆA BICIKLISTIČKA KARTA
ŠIBENIKA I OKOLICE)
PUBLIKACIJA IZDANA JEDNOM EFRR 2014. – 2018. SR, EFRR OP- TEMATSKI CILJ 2 -
GODIŠNJE U PREDSEZONI S INVESTICIJSKI PRIORITET 2.2.
AŽURIRANIM INFORMACIJAMA

4.4.2. ORGANIZACIJA DOGAĐAJA DOGAĐAJI ORGANIZIRANI DVA ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
S FOKUSOM NA PROMOCIJU PUTA GODIŠNJE INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
SPORTSKO-FIZIČKIH AKTIVNOSTI
STANOVNIKA

79
 4.4.3. OSNIVANJE INTERNET INTERNET STRANICA POKRENUTA EFRR 2014. – 2016. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 23 -
STRANICE S DETALJNIM PLANOM DO 2016. INVESTICIJSKI PRIORITET 2.2.4
I PREGLEDOM CJELOKUPNOG
SUSTAVA PROMETA NA PODRUČJU
(AUTOBUSNOG I BRODSKOG
PROMETA KAO I KARTAMA
BICIKLISTIČKIH I PJEŠAČKIH RUTA)

4.5. PRAĆENJE I 4.5.1. ISTRAŽIVANJE O SMANJENJU GODIŠNJE ISTRAŽIVANJE S EFRR, OBZOR 2020 2014. – 2016. EFRR OP– TEMATSKI CILJ 15,
VREDNOVANJE ŠTETNIH EMISIJA PLINOVA NA PO- POČETKOM 2016. INVESTICIJSKI PRIORITET 1.26.
POBOLJŠANJA DRUČJU GRADA
PROMETNOG SUSTAVA U
SKLOPU ZAŠTITE OKOLIŠA

4.5.2. PREZENTACIJA REZULTATA GODIŠNJA PUBLIKACIJA S EFRR, OBZOR 2020 2014. – 2018. EFRR OP- TEMATSKI CILJ 2 -
(POKAZATELJA) SMANJENJA REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA INVESTICIJSKI PRIORITET 2.2.
ŠTETNE EMISIJE UZROKOVANE
SMANJENIM KORIŠTENJEM
AUTOMOBILA

80
OPĆI CILJ 5. UPRAVLJANJE, ZAŠTITA I PREDSTAVLJANJE POVIJESNE JEZGRE

USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM
SPECIFIČNI CILJ AKTIVNOSTI INDIKATORI IZVORI FINANCIRANJA PERIOD PROVEDBE
DOKUMENTIMA

5.1. UPRAVLJANJE 5.1.1. IZRADA I PROVOĐENJE URBANI RAZVOJNI PLAN SEE 2014. N/P
JEZGROM KROZ RAZVOJ URBANOG RAZVOJNOG PLANA
INSTITUCIJA I PLANSKE
DOKUMETACIJE
5.1.2. USPOSTAVA URBANOG URBANI CENTAR SEE 2014. N/P
CENTRA U SVRHU SURADNJE
JAVNOG, PRIVATNOG, I
NEVLADINOG SEKTORA,
TE DIREKTNO UKLJUČENJE
GRAĐANA U DONOŠENJE
RELEVANTNIH ODLUKA ZA
VRIJEME UPRAVLJANJA
JEZGROM

5.1.3. PREDSTAVLJANJE KONFERENCIJA OTVARANJA UC-A SEE 2014. – 2015. N/P

STRUKTURE, AKTIVNOSTI I
GLAVNIH AKTERA URP-A I UC-A WEB STRANICA UC-A SA SVIM
SVIM DIONICIMA NA LOKALNOJ I RELEVANTIM INFORMACIJAMA I
NACIONALNOJ RAZINI MATERIJALIMA

81
5.2. RAZVOJ 5.2.1. POTICANJE ISTAŽIVANJA
UPRAVLJANJA JEZGROM I AKTIVNOSTI ZA RAZVOJ
KROZ NACIONALNI I PRIMJENU ZNANJA U
I MEĐUNARODNI UPRAVLJANJU POVIJESNOM
BENCHMARKING JEZGROM
5.3. OSIGURAVANJE 5.3.1. IDENTIFICIRANJE
ODRŽIVOG I PRIKLADNOG NEISKORIŠTENIH OBJEKATA
KORIŠTENJA OBJEKATA U SVRHU PRENAMJENE I
UNUTAR POVIJESNE REVITALIZACIJE
JEZGRE
5.3.2. RAZVOJ I PROMOCIJA
SMJERNICA KOJE RAZMATRAJU
VAŽNOST I OSJETLJIVOST
BAŠTINE U KORIŠTENJU
OBJEKATA POVIJESNE JEZGRE
5.3.3. DETALJNA RAZRADA
STANDARDA RADA U GRAĐEVINI,
ARHITEKTURI, KONZERVACIJI
I RESTAURACIJI PRILIKOM
PRENAMJENE I ZAHVATA
U OBNOVI OBJEKATA U
POVIJESNOJ JEZGRI
BROJ ISTRAŽIVANJA, ZNANSTVENIH
I STRUČNIH RADOVA
BROJ PRENAMIJENJENIH I
REVITALIZIRANIH OBJEKATA
PUBLIKACIJA O ODRŽIVOM
KORIŠTENJU OBJEKATA, PRESJEK
AKTIVNOSTI I PRIMJERI
PUBLIKACIJA
82
EFRR, OBZOR 2020 2014. – 2016. EFRR – TEMATSKI CILJ 11,
INVESTICIJSKI PRIORITET 1.2.2;
ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8
EFRR, KULTURNA BAŠTINA – 2014. – 2016. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 6,
PRIPREMA DOKUMENTACIJE INVESTICIJSKI PRIORITET 6.3.,
I PLANOVA UPRAVLJANJA S 6.5.,
POPRATNOM DOKUMENTACIJA
STRATEGIJA BAŠTINE VRH, 2011.–
2015. – STRATEŠKI CILJ 23
EFRR 2014. – 2016. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 6,
INVESTICIJSKI PRIORITET 6.3., 6.5.
EFRR 2014. – 2016. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 6,
INVESTICIJSKI PRIORITET 6.3, 6.5
5.4. PRAĆENJE I 5.4.1. OSIGURANJE I PROVEDBA IZDAVANJE REDOVITOG IZVJEŠĆA EFRR, KULTURNA BAŠTINA – 2014. – 2016. EFRR TEMATSKI CILJ 6,
VREDNOVANJE PROGRAMA REDOVITOG O STANJU KULTURNIH DOBARA PRIPREMA DOKUMENTACIJE INVESTICIJSKI PRIORITET 6.3, 6.5
AKTIVNOSTI ZAŠTITE PREGLEDA I ODRŽAVANJA I PLANOVA UPRAVLJANJA S
KULTURNIH DOBARA KULTURNIH DOBARA POPRATNOM DOKUMENTACIJA

5.5. ZAŠTITA OD PRIRODNIH 5.5.1. IDENTIFICIRANJE RIZIKA, IZVJEŠTAJ/ISTRAŽIVANJE EFRR 2014. – 2016. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 54,
INVESTICIJSKI PRIORITET 5.25
RIZIKA MOGUĆIH UTJECAJA I MJERA ZA
UBLAŽAVANJE I PRILAGODBU
LOKACIJE TIM RIZICIMA

5.5.2. IZRADA I PROVEDBA STRATEGIJA ZAŠTITE OD RIZIKA EFRR 2014. – 2016. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 5,
STRATEGIJE ZAŠTITE OD RIZIKA INVESTICIJSKI PRIORITET 5.2

5.6. POVEĆANJE SVIJESTI 5.6.1. UPOZNAVANJE BROJ INFORMATIVNIH SASTANAKA ESF 2014. – 2016. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
O VRIJEDNOSTIMA STANOVNIKA GRADA, VLASNIKA INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
POVIJESNE JEZGRE NEKRETNINA, POSLOVNIH
SUBJEKATA S PREDNOSTIMA
I POGODNOSTIMA ŽIVOTA I
RADA U LOKACIJI POSEBNE
VRIJEDNOSTI POPUT POVIJESNE
JEZGRE

83
 5.6.2. ORGANIZACIJA STRUČNIH BROJ STRUČNIH SEMINARA I ESF 2014. – 2016. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
SEMINARA I KONFERENCIJA NA KONFERENCIJA INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
TEMU VRIJEDNOSTI POVIJESNE
JEZGRE U KONTEKSTU
DANAŠNJIH TURISTIČKIH
TRENDOVA

5.6.3. EDUKACIJA DJECE I MLADIH BROJ UČENIKA, BROJ PROJEKATA, ESF 2014. – 2016. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9,
LJUDI NA LOKALNOJ RAZINI U BROJ PROGRAMA INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.
OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA
KROZ ŠKOLSKE PROJEKTE

5.7. UPOTREBA MODERNIH 5.7.1. RAZVOJ INTERNET IZRADA I POKRETANJE MOBILNE EFRR 2014. – 2016. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 26 -
INVESTICIJSKI PRIORITET 2.27.
IT RJEŠENJA U SVRHU STRANICE I MOBLINE APLIKACIJE APLIKACIJE
PREDSTAVLJANJA U SVRHU OLAKAŠANOG
POVIJESNE JEZGRE PRISTUPA INFORMACIJAMA,
USLUGAMA I PROIZVODIMA NA
PODRUČJU POVIJESNE JEZGRE

84
Fusnote:

1 Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svakog oblika diskriminacije:

2 Pružanjem potpore fizičkoj, gospodarskoj i socijalnoj obnovi zapuštenih zajednica na urbanim i ruralnim područjima

3 Poboljšanje institucijskog kapaciteta tijela javne vlasti i dionika te učinkovite javne uprave mjerama jačanja institucijskog kapaciteta i učinkovitosti javnih uprava i službi povezanih s primjenom
EFRR-a i kao potpora mjerama u okviru ESF-a kako bi se ojačao institucijski kapacitet i učinkovitost javne uprave

4 Izgradnja kapaciteta za organizacije civilnog društva i drugih dionika koji isporučuju zapošljavanje, obrazovanje i socijalne politike i sektorske i teritorijalne paktove za mobilizaciju u svrhu reformi na
nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj raziniCapacity building for civil society organisations and other stakeholders delivering employment, education and social policies and sectoral and territorial pacts to mo-
bilise for reform at national, regional and local level

5 Poboljšanje institucijskog kapaciteta tijela javne vlasti i dionika te učinkovite javne uprave mjerama jačanja institucijskog kapaciteta i učinkovitosti javnih uprava i službi povezanih s primjenom
EFRR-a i kao potpora mjerama u okviru ESF-a kako bi se ojačao institucijski kapacitet i učinkovitost javne uprave.

6 Izgradnja kapaciteta za organizacije civilnog društva i drugih dionika koji isporučuju zapošljavanje, obrazovanje i socijalne politike i sektorske i teritorijalne paktove za mobilizaciju u svrhu reformi na
nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj raziniCapacity building for civil society organisations and other stakeholders delivering employment, education and social policies and sectoral and territorial pacts to mo-
bilise for reform at national, regional and local level

7 Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija:

8 Promicanjem poslovnog ulaganja u istraživanja i inovacije, razvijanjem poveznica i sinergija između poduzeća, centara za istraživanja i razvoj te sektora visokog obrazovanja, osobito promicanjem
ulaganja u razvoj proizvoda i usluga, prijenosa tehnologije, društvene inovacije, ekološke inovacije, aplikacija javne službe, poticanja potražnje, umrežavanja, klastera i otvorenih inovacija mudrom speci-
jalizacijom, te podupiranjem tehnološkog i primijenjenog istraživanja, probnih linija, radnji za rano odobravanje proizvoda, naprednih mogućnosti proizvodnje i prvih serija, osobito u glavnim tehnologijama
koje pružaju mogućnosti te širenja tehnologija u opće svrhe;

9 Povećanje konkurentnosti MSP-ova:

10 Promicanjem poduzetništva, posebno olakšavajući ekonomsko iskorištavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzeća, uključujući putem poslovnih inkubator

85
11 Podupiranjem kapaciteta MSP-ova za rast na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima te za sudjelovanje u inovacijskim procesima

12 Očuvanje i zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa:

13 Očuvanjem, zaštitom, promicanjem i razvijanjem prirodne i kulturne baštine

14 Djelovanjem u svrhu poboljšanja urbane okoline, revitalizacije gradova, obnove i dekontaminacije postojećih kapaciteta (uključujući područja u konverziji), smanjenja onečišćenja zraka te promicanja
mjera za smanjenje buke

15 Strateški cilj C3 – Razvoj komunalne i javne infrastrukture za uravnotežen gospodarski razvoj te očuvanje i zaštita okoliša za podizanje kvalitete života Ovaj cilj će se provoditi na sljedeći način:
(- investiranjem u osnovnu infrastrukturu, posebno uređaje za pročišćavanje otpadnih, voda kako se ne bi ugrožavalo čisto more, obala i izvori pitke vode koji su prepoznati, kao najznačajniji razvojni
potencijali županije; moderniziranjem i izgradnjom dodatnih prostora za javnu infrastrukturu; ulaganjem u očuvanje okoliša i bioraznolikosti; razvojem sustava energetske efikasnosti)

16 Ulaganjem u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve

17 Strategija grada Šibenika – Projekt br. 50 : «Grad Šibenik je kroz proračun 2011.godine osigurao 100.000,00 kn za uređenje fasada ustaroj gradskoj jezgri, 150.000,00 kn za održavanje katedrale
te 120.000,00 kn za popločavanje ulice Don Krste Stošića. Navedeni projekt nalazi se ufazi izrade potrebne dokumentacije te bi nakon njene izrade trebali biti poznati cjelokupni troškovi realizacije ovog
projekta.»

18 Promicanje održivog prometa i otklanjanje uskih grla u infrastrukturama glavnih mreža:

19 Razvijanjem i unapređenjem prometnih sustava prihvatljivih za okoliš, uključujući s niskom razinom buke, i s niskim emisijama plinova, uključujući unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke,
multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti

20 Povećanje pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te njihove uporabe i kvalitete:

21 Razvijanjem proizvoda i usluga informacijskih i komunikacijskih tehnologija, internetske trgovine i povećane potražnje za informacijskim i komunikacijskim tehnologijama

22 Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija:

23 Promicanjem poslovnog ulaganja u istraživanja i inovacije, razvijanjem poveznica i sinergija između poduzeća, centara za istraživanja i razvoj te sektora visokog obrazovanja, osobito promicanjem
ulaganja u razvoj proizvoda i usluga, prijenosa tehnologije, društvene inovacije, ekološke inovacije, aplikacija javne službe, poticanja potražnje, umrežavanja, klastera i otvorenih inovacija mudrom speci-
jalizacijom, te podupiranjem tehnološkog i primijenjenog istraživanja, probnih linija, radnji za rano odobravanje proizvoda, naprednih mogućnosti proizvodnje i prvih serija, osobito u glavnim tehnologijama
koje pružaju mogućnosti te širenja tehnologija u opće svrhe
86
24 Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

25 Promicanjem poslovnog ulaganja u istraživanja i inovacije, razvijanjem poveznica i sinergija između poduzeća, centara za istraživanja i razvoj te sektora visokog obrazovanja, osobito promicanjem
ulaganja u razvoj proizvoda i usluga, prijenosa tehnologije, društvene inovacije, ekološke inovacije, aplikacija javne službe, poticanja potražnje, umrežavanja, klastera i otvorenih inovacija mudrom speci-
jalizacijom, te podupiranjem tehnološkog i primijenjenog istraživanja, probnih linija, radnji za rano odobravanje proizvoda, naprednih mogućnosti proizvodnje i prvih serija, osobito u glavnim tehnologijama
koje pružaju mogućnosti te širenja tehnologija u opće svrhe;

26 Povećati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine.

27 Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, sprečavanje rizika i upravljanje njime

28 Promicanjem ulaganja radi suočavanja sa specifičnim rizicima, osiguravanjem spremnosti na katastrofe i razvijanjem sustava za upravljanje katastrofama

29 Povećanje pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te njihove uporabe i kvalitete:

30 Razvijanjem proizvoda i usluga informacijskih i komunikacijskih tehnologija, internetske trgovine i povećane potražnje za informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

87

PRILOG 1 - IZVORI FINACIRANJA
ESI Fondovi
EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ (EFRR)
Kratki opis:
EFFR je jedan od strukturnih fondova. U Financijskoj perspektivi 2007. - 2013. uspostavljen je Ure-
dbama Vijeća br. 1083/2006 i 1080/2006. Cilj mu je jačanje ekonomske i socijalne kohezije te sman-
jivanje razlika između regija unutar EU, kroz podršku u razvoju i strukturnim prilagodbama regionalnih
gospodarstava, kao i podršku prekograničnoj, transnacionalnoj i međuregionalnoj suradnji. Uglavnom je
usmjeren na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije te na lokalni
razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Hrvatskoj je ERDF biti otvoren nakon pristupanja, za što
se priprema kroz program IPA.
Proračun:
Za razdoblje od 2007. do 2013. godine iznosi 201 milijardu eura. U razdoblju od 2014. do 2020. godine,
očekivana sredstva proračuna iznose 183,3 milijarde eura. Hrvatskoj je iz Europskog fonda za regionalni
razvoj do kraja 2013. godine dodijeljeno ukupno 228,4 milijuna eura kroz Operativne programe Promet
i Regionalna konkurentnost.
Korisnici:
Sredstva fonda moći će koristiti istraživački centri, lokalne i regionalne vlasti, škole, korporacije, trening
centri, državna uprava, mala i srednja poduzeća, sveučilišta, udruge. Osim za njih, sredstva će biti
dostupna i za javna tijela, neke organizacije privatnog sektora (osobito mala poduzeća), nevladine or-
ganizacije, volonterske organizacije. Strane tvrtke s bazom u regiji koja je pokrivena relevantnim op-
erativnim programom mogu se također prijaviti pod uvjetom da zadovoljavaju europska pravila javne
nabave.
Aktivnosti:
• Produktivna ulaganja koja pridonose stvaranju i očuvanju održivih radnih mjesta, kroz izravne
potpore za ulaganja u mala i srednja poduzeća
• Ulaganja u infrastrukturu pružanja osnovnih usluga građanima u području energetike, okoliša,
prometa te informacijskih i konunikacijskih tehnologija (ICT)
• Ulaganja u socijalnu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu
• Razvoj unutarnjeg potencijala podržavanjem lokalnih i regionalnih razvoja i istraživanja te ino-
vacija
• Tehnička pomoć
88
EUROPSKI SOCIJANI FOND (ESF)
Kratki opis:
Europski socijalni fond predstavlja glavni financijski instrument EU za ostvarivanje strateških ciljeva
politike zapošljavanja. Jedna od važnih mjera je financiranje jačanja administrativne sposobnosti u
državnoj upravi i javnom sektoru u području gospodarstva, zapošljavanja, socijalne politike, okoliša i
pravosuđa. Fond osigurava podršku europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezapo-
slenosti. Strategija i proračun ESF-a dogovaraju se i o njoj donose odluku države članice EU, Europski
parlament i Komisija. Na toj osnovi planiraju se sedmogodišnji operativni programi koje donose države
članice s Komisijom. Operativni programi zatim implementiraju razne organizacije javnog i privatnog
sektora.
Proračun:
U razdoblju od 2007. do 2013. godine, zemljama članicama Europske unije je na raspolaganju oko 75
milijardi eura iz ovog fonda, odnosno gotovo 10 milijardi eura godišnje. Financijska sredstva ESF-a
dolaze iz proračuna Europske unije i dopunjavaju se nacionalnim doprinosima. Udio ESF-a u uku-
pnom proračunu EU-a iznosi više od 10%. Hrvatskoj je iz OP Razvoj ljudskih potencijala za 2013.
godinu namijenjeno 60 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda. Predviđena sredstva ESF-a za
Hrvatsku u razdoblju 2014.-2020. trebala bi iznositi 1,44 milijardi eura ili 206,4 milijuna eura godišnje,
što je čak 25% od ukupno raspoloživih sredstava za Operativni program Razvoj ljudskih potencijala,
na koje Hrvatska kao punopravna članica ima pravo.
Korisnici:
Financijska sredstva iz ESF-a dostupna su putem država članica i regija, stoga program ne financira
projekte izravno iz Bruxellesa. Program se provodi kroz pojedine projekte koji se odvijaju pod vod-
stvom različitih organizacija-sudionika, kao što su javne uprave, poduzeća, nevladine organizacije i
socijalni partneri aktivni na području zapošljavanja i socijalne uključenosti. Zainteresirane organizacije
mogu se obratiti upravi ESF-a u vlastitom gradu ili regiji. Zahtjev za financiranje mogu podnijeti i drugi
oblici organizacija iz javnog i privatnog sektora kao što su lokalne i regionalne vlasti, obrazovne in-
stitucije, nevladine institucije, sindikati, radnička vijeća, predstavnici industrije i profesionalne udruge
pojedinih poduzeća.
Aktivnosti:
• Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage
• Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
• Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva
• Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitost javne uprave
KOHEZIJSKI FOND (KF)
Kratki opis:
Riječ je o financijskom mehanizmu uspostavljenom 1993. godine za financiranje velikih infrastrukturnih
projekata u Europskoj uniji na području prometa i zaštite okoliša. U financijskoj perspektivi 2007. – 2013.
vrijednost mu je oko 55 milijardi eura, dok u razdoblju od 2014. do 2020. godine raspolaže sa 74,93
milijarde eura. Uspostavljen je uredbama Vijeća br. 1083/2006 i 1084/2006. Fond uz Europski regionalni
razvojni fond financira višegodišnje investicijske programe a Hrvatskoj je postao dostupan ove godine,
odnosno nakon što je pristupila Europskoj uniji.
Proračun:
Do kraja 2013. godine, ukupna sredstva koja su namijenjena Hrvatskoj za financiranje projekata iz ovog
područja iznose 655 milijuna eura. Hrvatskoj je iz Kohezijskog fonda kroz Operativni program Okoliš do
kraja 2013. godine namijenjeno 149,8 milijuna eura, a u razdoblju od 2014. do 2020. godine, Hrvatskoj
će na raspolaganju biti oko 8 milijardi eura iz ovog fonda.
Korisnici:
Iako je u Kohezijskom fondu uglavnom riječ o financiranju velikih nacionalnih projekata čiji su korisnici
tijela javne vlasti, prilike za poslovni sektor otvaraju se kroz sudjelovanje u postupcima javne nabave
za isporuku dobara i usluga, te obavljanje radova kao što su različite studije, građevinski radovi i slično.
Aktivnosti:
• Potpore prema ekonomiji s niskom razinom ugljičnog dioksida
• Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanje rizika
• Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa
• Promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u ključnim infrastrukturnim mrežama
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)
Proračun:
Za razdoblje od 2007. do 2013. godine, programu je na namijenjeno 96,4 milijarde eura. U novom
financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, planirani proračun programa trebao bi iznositi 84,93
milijarde eura.
Korisnici:
Sredstvima programa mogu se koristiti poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizaci-
je, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice,
uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.
Aktivnosti:
• Poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima
• Jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti gospodarstva
• Promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi
• Obnova, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu
• Promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama ugljičnog dioksida i
klimatski prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu
• Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih područja

Kratki opis:
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD) ima
za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Konkretno,
poboljšava upravljanje i kontrolu nad politikom ruralnog razvoja za razdoblje 2007. - 2013. Fond se
financira sredstvima Zajeničke poljkoprivredne politike (CAP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva strategije
Europa 2020 promicanjem održivog ruralnog razvoja u cijeloj Europskoj uniji. Pridonosi ekološkoj i teri-
torijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni sektor.

89
EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO (EFPR)

Kratki opis:
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (European Maritime and Fisheries Fund - EMFF) osigurava sredstva ribarskoj industriji i priobalnim zajednicama s ciljem njihove prilagodbe promjenjenim uvjetima u
sektoru i postizanja gospodarske i ekološke održivosti.
Proračun:
U razdoblju od 2007. do 2103. godine, proračun programa (Europski fond za ribarstvo) bio je 4,3 milijarde eura, a u novom progračunskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, za program je predviđen
proračun od 6,57 milijardi eura.
Korisnici:
Gospodarski subjekti i udruge u državama članicama mogu se prijaviti za sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo prema načelu sufinanciranja omjer kojeg ovisi od same vrste projekta.
Aktivnosti:
Unutar zajedničkog upravljanja:
1. Održivi razvoj ribarstva
2. Održivi razvoj akvakulture
3. Održivi razvoj ribolovnih područja
4. Naknade za dodatne troškove u najudaljenijim regijama za ribarske proizvode i akvakulturu
5. Popratne mjere

Unutar izravnog upravljanja:

1. Integrirana pomorska politika

Financijski instrumenti u financijskoj perspektivi 2014. -2020

Za razdoblje 2014.-2020. predviđen je nov konsolidirani pristup koji će zamijeniti inicijative JESSICA, JEREMIE i JASMINE. Tehnička savjetodavnička platforma za financijske instrumente će pružiti sveobuh-
vatne usluge savjetovanja za financijske instrumente koje se primjenjuje preko bilo kojih Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ta platforma će se sastojati od dva dijela:

1. Horizontalni dio će primjenjivati EIB s naglaskom na savjetodajne usluge i smjernice za sve države članice i vrste financijskih instrumenata kako bi se osigurali visoki standardi i doslijednost (npr. Razmjena
najboljih praksi, umrežavanje, obuke, metodološke smjernice o zajedničkim temama, kao što su javna nabava, državna potpora, itd.).

2. Multi-regionalni dio će služiti upravljačkim tijelima u minimalnom broju država članica. Takve aktivnosti će biti podrška za razvoj financijskih instrumenata za razvoj ili tržni neuspjeh (npr. Financiranje ener-
getske učinkovitosti u velikih stambenih nekretninama u srednjoj i istočnoj Europi, ili potpora za prekogranične iniciative usmjerene na dostizanje ekonomije razmjera i integracije).

Osim toga će zemlje članice biti u mogućnosti koristiti proračun za tehničku pomoć predviđen u njihovim operativnim programima, npr. za procjenu ex-ante, koja će biti obavezna za uspostavu i provedbu ESI
fondova.

90