TVOJA ŠKOLA ILI NAZIV FIRME ZA KOJU RADIŠ

Jura Šurbat
Goli otok
Seminarski rad

Zagreb,2020
 TVOJA ŠKOLA ILI NAZIV FIRME ZA KOJU RADIŠ

Goli otok
Seminarski rad

Predmet: Politika i gospodarstvo

Smjer: ………
Mentor: napišeš profesora
Mučenik: Jura Šurbat
Razred

Zagreb, Studeni 2020.

SADRŽAJ
UVOD …..................................................................1
1. Geografija Golog otoka ……………………...…..2
1.1. Geografski smještaj ................................2
1.2 Naselja na otoku ......................................5
2. Povijest Golog otoka ……………………….........7
2.1. Početak internacije .................................7
2.2. Oblici mučenja .......................................8
2.3 Svakodnevica ..........................................10
3. Biopolitika …........................................................11
4. ZAKLJUČAK …………………………. .12
Popis literature ……………………………….….13
 UVOD

Zatvaranje kaznionice goli otok 1989. Ostavilo je puno upita i nejasnoća o samom
mjestu. Ovo mjesto odnosno ovaj hrvatski otok predstavlja se kao strašno mjesto sa kojeg je bilo
teško pobjeći. Hrvatska ali i ostale zemlje bivše Jugoslavije žele zaboraviti na to mjesto što prije.
Nasuprot tome kada se bolje razmisli o ovom mjestu se ipak nezna toliko koliko bi se možda
trebalo znat. Zanimljivo je kako se o sličnim mjestima poput Auschwitza 1 zna mnogo više.
Održavaju se obljetnice, dani na spomen žrtava koje su stradale na takvim mjestim dok se o
Golom otoku zaista nezna puno. Kroz ovaj rad objasnit će se puna priča o golom otoku, prvo će
se navesti osnovni podatci o golom otoku, odnosno gdje je smješten te dali je tamo bilo ikakvih
naselja te kako su ona izgledala. Nakon toga će se u radu opisati povijest gologa otoka čemu je
služio prije i čemu služi danas. Koristeći se video i audio dokazima probat će se povući jasne
granice kako je to zapravo izgledalo, kakva se politika vodila na otoku te ko je sve završio tamo.
Koristit će se prikupljena svjedočanstva u intervjuima dvoje ljudi koji su bili zatvoreni na Golom
otoku te autobiografije zatvorenika koji su pisali u obliku memoara svoja osobna iskustva
zatočeništva kao uvid u svakodnevicu zatvorenika. Njihova svjedočanstva nisu sva iz istog
razdoblja te su time i iskustva ponešto drukčija. Tako će se imati bolji uvid i na sam razvoj
kažnjivanja i stvaranje zatvorskog sustava. Cilj rada je pojasniti šutnju vlasti o ovom mjestu te
što bolje dočarati povijest.

1. Geografija Golog otoka

1
Auschwitz: najveći sabirni i radni logor Trećeg Reicha
 1.1. Geografski smještaj

Otok je smješten između sjeveroistočnog dijela otoka Raba i kopnene obale u sjevernom
dijelu Velebitskog kanala, zapadno od njega je otok Sveti Grgur, a sjevernije otok Prvić. Od
kopna je udaljen oko 6 km, a od otoka Raba 5 km. Uz jugozapadnu obalu otoka se nalazi ruševno
i napušteno naselje Maslinje. Jugozapadne obale Gologa su niske i pristupačne s uvalama
Senjska i Tatinja, pa su prikladne za kupanje. Sjeverne i istočne obale otoka su visoke, strme i
klisuraste, a pod istočnom obalom su strma klisurasta dna s najvećim dubinama do -103 m.
Najzapadniji je stjenoviti rt Sajalo, a najjužniji je niski rt Blažna i uz njega otoćić Mali Goli s
velikim naseljem galeba. Na sjeveroistoku, nad visokim klisurastim rtom Markonj je najviši
otočni vrh Glava, 223 m. Najveći dio tog otoka su goli kameniti obronci s oskudnom travom, a
samo duž zapadne obale su zapušteni parkovi borova i kineskog pitospora2, koje su na tom
golom kršu prisilno sadili bivši logoraši. Goli otok je uglavnom neplodan i danas nema stalnih
stanovnika, osim stada ovaca, razlog tome su snažne bure koje i danas onemogućuju rast
vegetacije.

2
Pitospor: zimzelen grm ili niže stablo iz porodice ljepljivaca
 Slika broj 1., prikaz Golog otoka na karti Hrvatske 3

3
Izvor: Wikipedia https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9e/Goli_mapa.jpg/220px-
Goli_mapa.jpg 10. siječnja. 2021.
 Slika broj 2., prikaz Golog otoka iz zraka4

1.2 Naselja na otoku

4
Izvor: Moby Dick https://mobydick-diving.com/wp-content/uploads/2014/03/EU13_0162.jpg 15. Siječnja 2021.
 Iako su i za vrijeme Prvoga svjetskog rata ovdje nakratko bili internirani ruski
zarobljenici, najstrašnija povijest otoka zbivala se za vrijeme Informbiroa 5, 1949.-1958., kada su
ovdje zatvarani i mučeni politički zatvorenici, protivnici tadašnjeg Titovog komunističkog režima,
odnosno sljedbenici Staljinovog režima. Kroz golootočki pakao prošlo je po nekim statistikama
preko 16 000 osuđenika. Pri dolasku prvih osuđenika otok je bio prazan, a pošumili su ga i
izgradili sami osuđenici. To je bilo i jedino naselje na otoku nazvano Maslinje. Sastojalo se od
nekoliko zgrada koje su činile cjelinu. Prvo sagrađen logor bio je Logor R-5 gdje su kaznu
izdržavale žene - političke osuđenice, a od 1958. na Goli otok počinju stizati i ostale kategorije
osuđenika. Upravna zgrada izgrađena je ze vrijeme Informbiroa (1950. god.) od kamenih
blokova klesanih isključivo ručnim radom zatvorenika. Bila je najljepša i najuređenija zgrada na
otoku pa su je zbog toga osuđenici zvali "hotel". Tu je bilo smješteno rukovodstvo zatvora,
referenti i uprava. Odmah do nje nalazila se brijačnica i trgovina za rukovodioce zatvora. Prva
uprava zatvora bila je smještena u posjetnoj zgardi sve do izgradnje "hotela" ili nove upravne
zgrada. Nakon preseljenja uprave, u ovoj zgradi borave policajci - časnici. 1956. god.,
završetkom Informbiroa, zgrada se koristi za posjete osuđenicima. Svaki osuđenik koji je bio
uzornog ponašanja imao je pravo na jednu posjetu mjesečno i to samo od strane najuže obitelji.
Posjete su trajale od 2 sata do 2 dana, ovisno o vladanju osuđenika. Postojala je i „kuglana“
barem je tako nazvana zbog staze za kuglanje, Kuglana je prvobitno služila za zabavu čuvarima,
a kasnije se zgrada koristila za prikazivanje političkih dokumentarnih filmova za čuvare i
osuđenike. Industrijska zona je isto jedna od prvih dijelova ovoga otoka ali se ipak koristila tek
nakon nekoliko godina. U njoj su radili zarobljenici minimalno 8 sati te se sastojala od tri
pogona: drvni, metalni i kameni pogon. Postojalo je i brodogradilište no kasnije je ukinuto.
Nakon ulaska na otok prvo se boravilo u Karanteni gdje su osuđenici bili učeni ponašanju na
otoku davala im se odjeća te su se upoznavali sa pravilima. Odjel 102 Izgrađen je sa svrhom
pojačanog nadzora nad problematičnim osuđenicima koji su na bilo koji način kršili kućni red.
Dok su ostali osuđenici na otoku bar donekle imali slobodu kretanja, u odjelu 102 kretanje je bilo
ograničeno na jednosatnu šetnju dnevno i to u krugu 50 m 2. Iza odjela nalazila se bolnica i škola
(izgrađena nakon 1958.) u kojoj su se osuđenici mogli školovati za razne zanate. Večina
zarobljenika boravila je u „Žici“, kompleks zgrada ograđen žicom po kojoj je i dobio naziv. U

5
Informbiro: savjetodavni organ komunističkih partija
žici su se nalazile barake za spavanje, kantina ili menza, pekara, kotlovnica, praonica rublja,
skladište hrane.

Slika broj 3., shematski prikaz građevina na golom otoku6

2. Povijest Golog otoka

6
Izvor: goli.hr https://goli.hr/wp-content/uploads/2020/07/karta2-1-scaled.jpg 16. Siječnja. 2021.
 2.1. Početak internacije

Na otok se dolazilo brodskim prijevozom gdje su zatvorenici bacani u potpalublje 7 s

visine dovoljne za teško ozljeđivanje. Na njega su često dolazili ozlijeđeni i bolesni jer je prihvat
u Bakru podrazumijevao spavanje u hladnoj prostoriji koja je prokišnjavala te su često osuđenici
bili prehlađeni i pothlađeni. Novi zatvorenici prolazili bi kroz „Krvavi špalir“ 8, specifičnu torturu
u obliku „dobrodošlice“ koja je izgledala tako što bi nove internirce dočekali oni koji su već
odsluživali kaznu. Svrstali bi se u dva reda što je moglo podsjećati na svečani doček, osim što bi
u ovom slučaju novi internirci bili pretučeni „u znak dobrodošlice“. Mnogi su bili teško
ozlijeđeni u takvoj vrsti rituala koji je trebao izazvati šok i strah pred budućom internacijom,
koja je individui sama po sebi vrlo bolna i tjeskobna. Dolaskom na otok zarobljenike se djelilo
na 4 skupine. Prva skupina bili su zarobljenici koji imaju najniži status i mogu biti maltretirani
od svakog pojedinca u bilo kojem trenutku. Druga skupina bila je nazvata “odgođenom” što je
pokazivalo na povlašteniji status od prve, ali uz konstantnu kontrolu i preispitivanje. Treća su bili
članovi kolektiva što upućuje napojedince koji su imali zarobljenički mentalitet, idalje su
dobivali kazne ali se prema njima postupalo puno blaže. Četvrta kasta bili bi aktivisti,
zarobljenici koju su smatrani da imaju osjećaj pripadnosti i aktivnog djelovanja unutar društva.
Oni su uspjeli savladati strah i psihofizičko zlostavljanje.

2.2. Oblici mučenja

7
Potpaljublje: unutrašnji dio broda, dio broda pod palubom
8
Krvavi špalir: tortura poznata ulaskom na Goli otok
 Oblici torture9 koji su se provodili na Golom otoku bili su vrlo rigorozni 10 i nehumani.
Zatvorenici su bili premješteni u posebne djelove gdje su bili izolirani te su tamo ispitivani I
fizički maltretiran. Mala nužda se izvršavala u gaće što stvara osjećaj nelagode, srama i
izloženost infekciji11. Jedno od mučenja bilo je španjolsko plivanje, proces vezanja zatvorenika
konopcem te stavljanjem u sklupčani položaj.Zatvorenik je mučen tako da mu se na krpu
natopljenu morskom vodom i stavljenu na usta dolijevala voda. Prirodni refleks disanja potiče
gutanje velike količine vode što guši zatvorenika te zbog toga pada u nesvijest, a pri buđenju
izaziva šok. Proces bi bio više puta ponavljan što može dovesti do smrtnih posljedica . Vađenje
pijeska u Kordinoj četi naziv je torture koja je dobila ime po jednom zatvoreniku s nadimkom
„Korda“ i sastojala se od vađenja pijeska iz plićaka lopatom. Sama izvedba je vrlo teška,
najčešće se obavljala zimi kada je voda bila dovoljno hladna da naudi zatvoreniku. Samica je još
jedna kazna koja se izvršavala izolacijom u podzemnim hodnicima, zatvorenici su bili u
podzednim hodnicama gdje je vlažno, mračno smrdljivo te puno štakora, zatvorenici su se
privikavli na ove nehumane uvjete jako teško te su bili bezorijentirani, naravno ova kazna utječe
na mentalno zdravlje te je jako teško podnosiva. Petrova rupa bio je naziv za jedno od najgorih
mogučih mučenja na otoku ako ne I najgore. Svi zatvorenici na ovom djelu bili su izolirani
pazilo se da niko nema nikakav kontakt, izolacija je bila na najvećem mogućem stupnju.
Zatvorenici su morali biti sami te im se hrane nije davalo, a kada im se davala hrana to je bilo
toliko malo, samo kako bi zatvorenici preživjeli. Kako je rekao Mato Galec 12 jedini zarobljenik
koji je uspio pobjeći: “Morali smo I vrapce jesti”. Želja za samoubojstvom ovdje je bila najveća
razlog tome je izolacija od drugih, polako umiranje od gladi I dodatno batinjanje 13 u slučaju
ometanja stražara.

9
Tortura: mučenje osobe okrivljene za kažnjivo djelo kako bi je se prisililo na priznanje i time omogućila osuda
10
Rigorozno: pretjerano strogih načela
11
Infekcija: invazija tijela stranog organizma koji uzrokuje bolest tkiva domaćina
12
Mato Galec: jedini zarobljenik koji je uspio pobjeći sa Gologa otoka
13
Batinanje: jedan od najstarijih oblika tjelesne kazne kojom su se kažnjavali javni zločina
 Slika broj 3., prikaz Petrove rupe na Golom otoku14

14
Izvor: Goli otok https://goli.hr/wp-content/uploads/2020/07/5-Petrova-rupa.jpg 23. Siječnja. 2021.
 2.3. Svakodnevica

Ustajanje je bilo u rane jutarnje sate nakon čega bi se vršilo prebrojavanje. O umivanju
nije bilo ni riječi jer vode nije bilo dovoljno ni za piće. Progutavši na brzinu doručak koji se
uglavnom sastojao od kutlače15 crne kave i komada palente16, krenulo se na rad. Prilikom izlaska
iz žice ponovno bi uslijedilo prebrojavanje koje se obavljalo i prilikom povratka u žicu te prije
odlaska na spavanje. Na radilištu se sve radilo ručno uz pomoć teških i nezgrapnih alata koji su
zahtijevali vještinu koju većina zatvorenika nije imala te im je tako rad bio još teži. Zarobljenici
najnižeg statusa su dobivali najteži posao. Svi zarobljenici bili su dodatno mučeni ako nisu
obavljali svoj dio posla kako treba ili stražari nisu bili zadovoljni. Mučenje je bilo tijekom
cijelog dana bez obzira na još dodatan rad I batinanja. Prema skupinama koje su navedene
zarobljenici su dobivali težinu svoga posla, odnosno oni koji su bili aktivisti I prihvačali ovo
mjesto bilo im je dato najmanje posla te se prema njima postupalo dosta lakše. Nakon radnog
dana zarobljenici su ponovno prebrojani te vračeni u Žicu. U slučaju da je neko trebao otići sa
otoka tokom dana, odnosno ako je neko odradio svoju kaznu bilo mu je naređeno da ne priča o
Golom otoku te da šuti. Ako se slučajno pročulo da je neko pričao o tome od bivših zarobljenika.
Taj zarobljenik je vračen na isto mjesto. O otoku se nije pisalo u bilo kakvoj vrsti medija.

3. Biopolitika

15
Kutlača - žlica s udubljenim polukuglastim dijelom za zahvaćanje tekućih i žitkih tvari
16
Palenta - jelo od ukuhanog kukuruznog griza
 Vode se nije imalo, odnosno bilo je je toliko malo da se zarobljenicima davala koliko im
je trebalo. Hrana je bila jako loša, hrana u današnjim zatvorima je bolja nego što je tada bila.
Kuhari su dolazili s priobaljala. Hrana koja je donešena na otok bila je ona koja je ostala, većina
hrane bila je pokvarena. Hrana nije imala dovoljnu energetsku vrijednost za rad te je to još više
otežavalo sve ono što je naređeno zarobljenicima. Jedina hrana koja se mogla nazvati donekle
zdravom bio je kruh kojeg su pekli sami zarobljenici koji su bili kao pomoćni kuhari. Što se tiče
vjere i nacionalnosti to također nije bila ravnopravna stvar. Muslimani I šiptari 17 bili su najviše
kritizirani te su imali vrpcu na sebi koja ih je označavala. Oni nisu smjeli govoriti materin jezik.
Katolike također nisu gledali sa dobre strane te su imali manje privilegije. Bilo kakva žalba koja
se pročula se kažnjavala fizičkim maltretirani. Ozljeđeni ranjenici slali su se u obližnje bolnice
dok su oni sa jačim ozlijedama išli u bolnicu u Zagrebu. Zatvorenike su tuklo sa svime što se
našlo te nije bilo znano ni kad te neko može tuči. Ljudi koji su ondje boravili zbog korištenja
droga bili su smatrani kao ostali, barem za zatvorenike. Za osoblje je to bilo drugačije više ih se
tuklo te su dobivali veće kazne. Trgovine sa takvom vrstom robe nije bilo, straža je bila toliko
stroga da su sve vidjeli te je to bilo nemoguće učiniti.

4. ZAKLJUČAK

17
Šiptari - slovenizovani oblik albanskog etnonima Šćiptar, kojim Albanci sami sebe nazivaju
 Goli otok je mjesto koje će se teško zaboraviti, koliko god se to možda I htjelo napraviti.
Otok je u početku bio služen za stočarstvo. Nakon toga bio je prvo politički logor a kasnije su se
dovodili I drugi zatvorenici . Na otoku su zarobljenici bili mučeni svaki dan, hrane nije bilo ili je
bar zarobljenici nisu dobivali. Mučenja su bila raznovrsna te su nacionalnost I vjera također
odlučivali o strogoči prema samom zarobljeniku. Dani su izgledali poprilično isto svaki dan,
rano ustajanje rad, mučenje, spavanje i tako iz dana u dan. O ovoj temi se jako malo raspravlja
jer je dobro skrivena te je teško opisati što se sve događalo na otoku. Ovo mjesto se treba
detaljnije istražiti kako bi se bolje upoznalo s događajima na samom otoku. Ovakva mjesta
postoje svugdje, neka jos nisu ni istražena, ovakvi načini kažnjavanja se nebi trebali
upotrebljavati u današnje vrijeme nego bi ovakvo mjesto trebala biti uputa za bolje.

Literatura
1. https://goli.hr/5-petrova-rupa/ (Petrova rupa, 7.5.2020.)
2. https://goli.hr/3-velika-zica/ (Slika radničke žice, 5.5.2020)
3. https://goli.hr/wp-content/uploads/2020/07/5-Petrova-rupa.jpg (slika Petrove rupe,
7.5.2020.)
4. https://goli.hr/wp-content/uploads/2020/07/karta2-1-scaled.jpg (Shematski prikaz
Gollog otoka, 1.7.2020.)
5. https://hr.wikipedia.org/wiki/Informbiro (Informbiro, 5.2019)
6. https://hr.wikipedia.org/wiki/Goli_otok (Goli otok)
7. https://hr.wikipedia.org/wiki/Politi%C4%8Dki_logor_Goli_otok (Logor Goli otok)
8. https://mobydick-diving.com/wp-content/uploads/2014/03/EU13_0162.jpg (Ptičja
perspektiva Golog otoka)
9. https://portal.braniteljski-forum.com/blog/novosti/9-srpnja-1949-otvoreno-titovo-
muciliste-goli-otok-potresno-svjedocanstvo-prof-vladimira-bobinca (Događaji na
otoku, 9.7.1949.)
10. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9e/Goli_mapa.jpg/
220px-Goli_mapa.jpg (Slika Golog otoka)
11. https://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0iptar (Šiptari)
12. https://zir.nsk.hr/islandora/object/unipu%3A422 (Svjedočenje o Golom otoku)
13. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61890 (Tortura)
14. https://www.plantea.com.hr/pitospor/ (Pitospor)
15. https://www.yacht-rent.hr/goli-otok-pakao-zloglasnog-hrvatskog-alcatraza
(Zarobljenici na otoku, 7.2019)
16. https://www.youtube.com/watch?v=2DVC0HanaDU (Video o Golom otoku,
18.3.2020.)