=) B Wi Cy 7 4 | wi 4 = WW Y a nyNARODMI ZDRAVETVENI LIST 9. Hipertoniéar mora uzimat A. kad osjeti glavobolju B. kad mu se tlak digne iznad 150 mmHg CC. kad mu se tlak digne iznad 160 mmHg D. redovito, svakodnevno i dozivoino lijekove 10. Glede medikamentozne terapije hipertenzije, najvabni- Je je da bolesnik A. isproba sve dostupne lijekove i odabere najboljega, B. upozna kemisku strukturu imehanizme djelovanja prepisa- ‘nog mu lijeka C. dobro naudi kako se dozira pojedini lijek . prihvati kao neminovnost da ¢e lijekove morati uzimati dozivotno te da ée ih postupno mijenjati prema preporuci svo- ga lijetnika ODGOVORI: 1-C, 2-A, $C, 4-B, 5-C, 6-4, 7-A, 8-C, 9-D, 10-D. Koliko ste tognih odgovora dali? Svih 10? Tada biste zaci- jelo zasluzili izvrsnu ocjenu. S manje toénih odgovora ocjena bibila manja. No, prave odgovore i ocjenu naéi éete u spoznaji ‘tome koliko se toga od navedenog doistai dite, neovisno 0 tome imate li povi8en ili normalan krvni tak. Bolujete li slu- {ajno od neke druge bolesti, pokuSajte si postavti stigma pita- nja, a odgovori ée biti, vjrujte nam, velo sligni 1 zaista, zar je ba’ presudno vazno da lis vama od istih tegoba pati joS pola milijuna ii “svega par tisuéa”sugradana? Za vas praktiéna medicina potinje i zavrSava s “vaSim sluéa- jem’ i vi imate puno pravo na takva razmisljanja, ali i pun ‘obvenu dasijedom refenog ne samo razmislite, ved i odlutite te ustrajeteu mijenjanju odredenih svojih navika, Imate pravo Pitatii znatio svojojbolesti ali ste i suodgovomi za njen dalji tijek, pa i konagni ishod. No, pritom se ne morate previse opterecivati medicinskom znanoSu i strukom; prepustite to Conima kojima je to posao. Razmisljajte o svome zdravlju ne kad ga izgubite, nego stalno i neprekidno ustrajte na njegovu Cuvanjui unaprediva- nju. Tako éete i ponekad neminovnu bolest zai prihvatiti kao dio Zivljenja, moci éete se bezbolnije s njome suotiti te, uz primjereno znanje i suradnju s profesionalnim zdravstvenim Ajelatnikom, kvaltetnije proZivjeti svoj dio povijest Prof. dr. sc. Ante Skrobonja, dr. med. Sréanaa mija BOLEST ILI BEZAZLENA POJAVA Tijekom prosjecnog Zivota srce otkuca vise od 3 milijarde puta, svakodnevno vise od 100.000 puta. Oko 4-5 Lkrvi u covjeciem tijelu kruzi tako da kroz srce dnevno prode oko 7500 litara krvi koja nosi kisik i branjive tvari u svaku - i najmanju stanicu naseg tijela. i podaci namecu pitanje: kako "T's nite organ veligine liudske Sake, ko- Ji prosjetno teZi samo oko 400 grama? (Odakle takva snaga koncentrirana.uta- ko malom prostoru i kako to da srce uvijek tako pravilno i neumorno radi? Stuaranje impulsa za rad srca Impulsi za rad srea stvaraju se u posebnim stanicama tzv. provodnog sustava srca, iako izuzemno sve stanice sca mogu spontano stvarati elektrigne impulse. Sinusni évor prvi je dio pro- vodnog sustava. Nalazi se u desnoj Pretklijetki (podsjetimo se da je sree podijeljeno u 2 pretklijetke u koje do- lazi krv i 2 klijetke preko kojih krv napusta srce) i predstavlja normalnog predvodnika sréane akcije, tzv. “pri- rodni pacemaker”, u kome se impulsi stvaraju i iz koga se u pravilnom ritmu tijekom cijelog Zivota Sire po gitavom steu, uzrokujuci stezanje i oputane. Sréana aritmija Ponekad srce ipak ne radi tako pra- vilno kako je to uobitajeno. Tada go- vorimoo aritmiji. Sréana aritmija pred- stavlja, dakle, odstupanje od normal- nog sréanog ritma, odnosno od regu- Jamih sréanih otkucaja. Srce radi ne- pravilno, prebrzo ili presporo. Znaéi li pojava aritmije da osoba bboluje od sreane bolesti?: Ne nuzZno. Naime, mnoge aritmije javljaju se u osoba koje nemaju sréanu bolest i potpuno su “neduzne”, ali mo- gu biti subjektivno neugodne za paci- Jenta, Sto kod Ijudi izaziva razumljivu zabrinutost. S druge strane, treba znati da postoje aritmije koje same po sebi ‘mogu biti opasne i zahtijevaju medi cinski tretman ili su pak pratilac druNARODNI ZSRAVSTVENI LIST agih sranih bolesti koje ozbiljno ugro- Zavaju bolesnika. Sto wzrokuje aritmiju Uz1ok aritmije ostaje Cesto nepoz- nat. Bolesti srca, pluca, Stitnjave, jetre, razlitite infekcije (npr. bruceloza, Ly- ‘meova bolest), promjena tjelesne tem- perature (povisenj ili snizenje), upale ili trovanja, anemija mogu uzrokovati pojavu aritmije. Ponekad su aritmije neZeljena pojava tijekom uzimanja ne- og lijeka. No, na rad srea mogu utje- cati i svakodnevna emocionalna sta- nia, pa stres predstavlja jedan od naj {Scih uzroka aritmije. Ne treba zabo- raviti ni toliko prisutne Stetne navike duhan, kofein i alkohol, koji takoder mogu dovesti do aritmignog rada stca. Podjela aritmija Usstruénoj literaturi moze se susre- sti vige razligitih podjela aritmije, Ta- ko, prema mjestu nastanka aritmije - ‘mogu biti arijske (nastale u pretklijet- kama) i ventrikulske (nastale u klijet- kama). Zatim se mogu podijeliti na smetnje stvaranja i provodenja podra- Yaja i ektopigne aritmije koje nastaju izvan sinusnog Evora, a s obzirom na brzinu sréanog ritma, govori se 0 ta- hiaritmijama (ubrzani ritam) i bradia- ritmijama (usporeni sréani ritam). Kako propoznati aritmiju Vecina |judi obitno osjeti ubrzan ili usporen rad stea, lupanje ili drhtanje u grudnom koSu, ili pak ima osjeéaj preskakanja srea. Uz takve promjene sr€anog ritma nerijetko se jave i osje- aj nedostatka zraka, pritisak u grudi- ‘ma, vrtoglavica, wzrazumljivu pratecu psihitku uznemirenost pacijenta. U od- redenim aritmijama dolazi do poreme- aja svijesti, kratkotrajne smetenosti,a ponekad su, naZalost, pojave nekih auitmija i fatalne za bolesnika, Dijagnoza sréane aritmije Pacijent koji primijeti neki od simptoma javija se lijeCniku. Obrada zapotinje uzimanjem podlataka o simp- tomima (anamneza), pregledom, a po- tom slijede odgovarajuce pretrage. Najjednostavnija je svima poznata di- jagnosti¢ka metoda - snimanje elek- trite aktivnosti srea (tzv. EKG-clek- trokardiografija). EKG se snima u mi rovanju, ali se ponekad snima i u opte- re¢enju (pacijent vori bicik ili hoda na pokreinom sagu, to moze dovesti do pojave aritmije ili pokazuje neade- kvatnu opskrbu sréanog misica krvljy), Dinamitka elektrokardiografija (Hol- ter monitoring) metoda je u kojoj paci- jent obavija svakodnevne aktivnosti, ali pri tome na sebi nosi aparat koji snima elektriGne aktivnosti srca tije- kom 24 sata i registrira promjene rit- ma. Osim tih, u otkrivanju wzroka i postavijanju dijagnoze aritmije koriste se i druge, laboratorijske, radioloske metode i slozenija elektrofizioloska ispitivanja provodnog sustava sr. Lijecenje Naravno. Lijetenje aritmije ovisi o njenoj vrstii uzroku. Postojiniz lijeko- ‘va koji lijege nastalu ili sprjecavaju po- javu nove aritmije. Ako je to potrebno, ‘uodedenim situacijama primjenjuje se elektroterapija, bilo jednokratnom, tz. elektrokonverzijom, ili privremenom ili trajnom elektrostimulacijom (tzv. pacemaker). Slijede potom slozenije ‘metode, poput elektrigne ablacije ii ki- rurskih zahvata. Sréane aritmije Gesta su i nerijetko posve bezazlena pojava, kojane zah- tijeva poseban medicinski tretman. Ponekad svojim ponaganjem sam pacijent moze sprijetiti njihov nasta- nak. Zamjecivanje nekin od znakova aritmije razlog je za konzultaciju lijee- rika koji Ge potom procijeniti ozbil- ost aritmije i utvrdti eventualnu po- ‘rebu za daljom dijagnostiskom obra~ dom i ljedenjem, Bojan Miletié, dr. med. Prim. mr. se. Ivan Brozi¢evie, dr. med. PROMIDZBENI PROSTOR- u Narodnom zdravstvenom listul _ Ako zelite eae u