Pretjerana uhranjenostpreuhranjenost, pretilost

Pretjerana uhranjenost

najslabije kontroliran javnozdravstveni problem

trend porasta prevalencije i stupnja

2006.
svijet: > 1 bilijun pruhranjenih, > 300 milijuna pretilih
pretjerano uhranjenih > gladnih
USA: 65 - 80 % pretjerano uhranjenih
Hrvatska 2002: 46 % preuhranjenih, 11 % pretilih

uloga u globalnoj ekonomiji

Baretić M, Balić S. Overweight and obesity in Croatia. Diabet Croat. 31; 2002: 105-15.
Katz DL. Nutrition in Clinical Practice, Lippincot W.W, Philadelphia, 2008.
Eur J Cardiovasc Prev Rehab. 2007; 14 (Suppl 2): S1-113.
 Pretjerana uhranjenost

najslabije kontroliran javnozdravstveni problem

trend porasta prevalencije i stupnja

2006.
svijet: > 1 bilijun pruhranjenih, > 300 milijuna pretilih
pretjerano uhranjenih > gladnih
USA: 65 - 80 % pretjerano uhranjenih
Hrvatska 2002: 46 % preuhranjenih, 11 % pretilih

ulogauuglobalnoj
uloga globalnojekonomiji
ekonomiji
Baretić M, Balić S. Overweight and obesity in Croatia. Diabet Croat. 31; 2002: 105-15.
Katz DL. Nutrition in Clinical Practice, Lippincot W.W, Philadelphia, 2008.
Eur J Cardiovasc Prev Rehab. 2007; 14 (Suppl 2): S1-113.
Debljina i ekonomija
Zdravstveni sustav i debljina
 Debljina – zdravstveni rizik i bolest (1)

muškarci
žene

normalna težina preuhranjeni pretili

R
<18.5 18.5– 20.5– 22.0– 23.5– 25.0– 26.5– 28.0– 30.0– 32.0– 35.0– >40.0
el 20.4 21.9 23.4 24.9 26.4 27.9 29.9 31.9 34.9 39.9
at
iv BMI
ni
ri Calle et al. Body-mass index and mortality in a prospective cohort of US adults. N Engl J Med 1999;341:1097.
Debljina – zdravstveni rizik i bolest (2)

bolest (WHO)
jedan od vodećih promjenjivih rizika ukupne smrtnosti
kardiovaskularne bolesti, proupalno, protrombotično stanje
inzulinska rezistencija, dijabetes, hiperlipidemija
maligne bolesti
nealkoholna masna infiltracija jetre
osteoartritis
opstruktivna noćna apneja
 Pretilost, pobol i smrtnost

pozitivna povezanost:

tjelesna težina - KVB rizični činioci

hipertenzija, uk, LDL i HDL kol., struk, sleep apnea, hipoventilacijski
sy, fizička inaktivnost

tjelesna težina - pobol

DM 2, inzulinska rezistencija, IBS, CVI, osteoartritis, mlg, lumbalgija,

dispneja, policistički ovariji, infertilitet, kolelitijaza, egzacerebacija astme,
venski tromboembolizam, plućni embolizam, upala, disfunkcija AŽS

tjelesna težina - ukupna i KVB smrtnost

Carr M, Brunzell JD. J clin Endocrinol Metab. 2004; 89:2601-7.
Eur J Cardiovasc Prev Rehab. 2007; 14 (Suppl 2): S1-113.
 Pretilost, pobol i smrtnost

pozitivna povezanost:

tjelesna težina - KVB rizični činioci

hipertenzija, uk, LDL i HDL kol., struk, sleep apnea, hipoventilacijski
sy, fizička inaktivnost

tjelesna težina - pobol

DM 2, inzulinska rezistencija, IBS, CVI, osteoartritis, mlg, lumbalgija,

dispneja, policistički ovariji, infertilitet, kolelitijaza, egzacerebacija astme,
venski tromboembolizam, plućni embolizam, upala, disfunkcija AŽS

tjelesna težina - ukupna i KVB smrtnost

Carr M, Brunzell JD. J clin Endocrinol Metab. 2004; 89:2601-7.
Eur J Cardiovasc Prev Rehab. 2007; 14 (Suppl 2): S1-113.
 Korekcija tjelesne težine i KV sustav

⇩ cirkulirajućeg volumena
⇩ udarnog i minutnog volumena
⇩ plućnog kapilarnog tlaka
⇩ potrošnje kisika u mirovanju
⇩ sistemnog arterijskog tlaka
⇩ srčane frekvencije u mirovanju
⇩ QTc intervala
⇧ poboljšanje sistoličke i dijastoličke funkcije LV

Eur J Cardiovasc Prev Rehab. 2007; 14 (Suppl 2): S1-113.

 Procjena stupnja uhranjenosti

indeks tjelesne mase, ITM (BMI, kg/m2)

preuhranje 25 -
nost 29,9
pretilost 30 - 34,9
antropometrija
35 - 39,9 > 40
– standardizirani protokoli mjerenja
- visina, težina, zapešće (ITM, visina / zapešće),
- struk, bokovi (struk / bokovi)
- udio masnog tkiva: debljina - ♂ > 25 %, ♀ > 33 %
kožni nabori (nad bicepsom, tricepsom, supraskapularno,
suprapubično – prosijek tri uzastopna mjerenja barem 2 nabora)
impendancijski

Janssen I, Katzmarzyk PT, Ross R. Arch Intern Med. 2002;162:2074-9.

Eur J Cardiovasc Prev Rehab. 2007; 14 (Suppl 2): S1-113.
 Procjena stupnja uhranjenosti

indeks tjelesne mase, ITM (BMI, kg/m2)

preuhranje 25 -
nost 29,9
opseg struka, OS
pretilost
(WC,35cm)
30 - 34,9 - 39,9 > 40

održavati ♂ ≥ 94 ♀ ≥ 80
omjer
TT struk/bokovi, S/B (WHR)
smanjiti ♂ ≥ 102 ♀ ≥ 88

TT

ITM + procjena raspodjele / abdominalni tip (OS ?)

Janssen I, Katzmarzyk PT, Ross R. Arch Intern Med. 2002;162:2074-9.

Eur J Cardiovasc Prev Rehab. 2007; 14 (Suppl 2): S1-113.
 Patofiziološke osnove pretilosti

visceralno masno tkivo - aktivan endokrini organ

slobodne masne kiseline, hiperinzulinemija, inzulinska
rezistencija, hipertenzija, dislipidemija

metabolički sindrom

KVB rizični činioci povezani s debljinom

Wajchenberg B. Endocrine Rev. 2000; 21: 697-738.

Eur J Cardiovasc Prev Rehab. 2007; 14 (Suppl 2): S1-113.
 Pretilost u djece

pretilost u djece: ITM > 95-og percentila

trajno trend porasta prevalencije u razvijenim zemljama
USA 3 % 1990; 5 % 2000.

uzroci:
- TV, PC – sjedilačke aktivnosti
- fast food, snack, pića
prerađena, zaslađena i zamašćena hrana
- 50 % reklama dostupnih djeci tretira hranu
neumjerenost

Katz DL. Nutrition in Clinical Practice, Lippincot W.W, Philadelphia, 2008.

 Pretilost u djece

pretilost u djece: ITM > 95-og percentila

trajno trend porasta prevalencije u razvijenim zemljama
USA 3 % 1990; 5 % 2000.

uzroci:
- TV, PC – sjedilačke aktivnosti
- fast food, snack, pića
prerađena, zaslađena i zamašćena hrana
- 50 % reklama dostupnih djeci tretira hranu
neumjerenost
30 % djece je preuhranjeno ili u opasnosti od
razvoja preuhranjenosti

Katz DL. Nutrition in Clinical Practice, Lippincot W.W, Philadelphia, 2008.

 Terapijski pristup pretilosti (1)

nezaobilazan zahvat u prevenciji KVB

niskokalorična dijeta + povećane fizičke aktivnosti

"dijeta" lat. diaeta, grč. diaita - način življenja

Katz DL. Nutrition in Clinical Practice, Lippincot W.W, Philadelphia, 2008.

 Terapijski pristup pretilosti (2)
energetska ravnoteža
potrebe - potrošnja

BM* - bazalni metabolizam

1 (kcal) x 24 (h) x TT (kg) = BM (kcal/dan)
korekcija (fizička aktivnost) BM x RFA**
energetski osnov redukcije TT
- 1 kg tjelesne masti = negativna bilanca (-) 7400 kcal

RFA** - razina fizičke aktivnosti

- pasivna budnost 1,2
- ured 1,4 - 1,5
- laboratorij 1,6 - 1,7
- mehaničar 1,8 - 1,9
- visoka aktivnost 2,0 - 2,4
izvorno: *BMR - basal metabolic rate; **PAL - Physical Activity Level
Biesalski HK, Grimm P. Atlas of Nutrition. Thieme; Stuttgart-New York, 2005.
 Terapijski pristup pretilosti (3)
energetska ravnoteža

Primjer 1:
1 x 24 x 100 = 2400 kcal/dan
dijeta 1400 kcal/dan (- 1000 kcal/dan)
7400 / 1000 = 7,4
aproksimativni gubitak 1 kg / 7,4 dana

Primjer 2:
1 x 24 x 150 = 3600 kcal/dan
dijeta 1400 kcal/dan (- 2200 kcal/dan)
7400 / 2200 = 3,4
aproksimativni gubitak 1 kg / 3,4 dana

Biesalski HK, Grimm P. Atlas of Nutrition. Thieme; Stuttgart-New York, 2005.

 Energetske osnove namirnica (1)

makronutrijenti - energija - sitost:

makronutrijent energetski indeks indeks sitosti

masti 9 kcal/g nizak
jednostavni UH 4 kcal/g srednji
složeni UH < 4 kcal/g srednji*
proteini 3-4 kcal/g najviši

* nezanemarivo viši od jednostavnih UH

Katz DL. Nutrition in Clinical Practice, Lippincot W.W, Philadelphia, 2008.

 Energetske osnove namirnica (2)

znanje - temelj razvoja kritičnosti

100 g:
masnoće keksi čokolada edamer posni sir
900 kcal 600 kcal 500 kcal 400 kcal 80 kcal

šećer
400 kcal

meso
200 kcal
- modularni jelovnici
krumpir - dnevni ritam obroka
70 kcal - fenomen gladi
- praktični savjeti
voće povrće 1 povrće 2 - tips & tricks
40 kcal 35 kcal 0 kcal
Katz DL. Nutrition in Clinical Practice, Lippincot W.W, Philadelphia, 2008.
 Energetske osnove namirnica (3)

model spužve - opasna mimikrija

Biesalski HK, Grimm P. Atlas of Nutrition. Thieme; Stuttgart-New York, 2005.

 Energetske osnove namirnica (4)

“light”
1/3 kalorija manje
ili ako se radi o hrani
dominantno sazdanoj od
masti, 50 % masnoća
manje

u odnosu na standardni proizvod

(standardnog sastava)

Biesalski HK, Grimm P. Atlas of Nutrition. Thieme; Stuttgart-New York, 2005.

 Vrste “dijeta”

Redukcijske dijete:
1. fiksne / zatvorene
2. dijete slobobodnog izbora
edukativno-bihevioralni terapijski ciklus,
priprema za trajno usvajanje poželjnih navika

Katz DL. Nutrition in Clinical Practice, Lippincot W.W, Philadelphia, 2008.

Vođenje, edukacija, motivacija, podrška

bihevioralni pristup
konkretni, realni, mjerljivi ciljevi
samokontrola, aktivna / odgovorna uloga bolesnika
problemski pristup
trajna stručna potpora i pomoć
motivacija
edukacija edukatora / voditelja

medikamentozna (orlistat, sibutramin, rimonabant),

intervencijska i kirurška terapija

Eur J Cardiovasc Prev Rehab. 2007; 14 (Suppl 2): S1-113.