JU MEDICINSKA ŠKOLA U ZENICI Školska godina 2019/20

SEMINARSKI RAD
iz
Dijetetike i zdrave ishrane
Tema: Organizacija ishrane u bolnicama

Ime i prezime: Kenan Klepić

Odjeljenje: IV-2

Zenica, april 2020. godine

Sadržaj:

1.Uvod ................................................................................................................. 3

2. Organizacija ishrane bolesnika u bolnici ......................................................... 4

3. Naručivanje hrane ............................................................................................ 5

4. Priprema i raspodjela hrane ............................................................................. 6

4.1. Tablet sistem ............................................................................................. 7

4.2. Standarna raspodjela hrane ....................................................................... 7

5. Hranjenje bolesnika ......................................................................................... 9

5.1. Hranjenje pokretnih bolesnika .................................................................. 9

5.2. Hranjenje bolesnika koji ne mogu samostalno uzimati hranu .................. 9

6. Zaključak ...................................................................................................... 10

7. Literatura ....................................................................................................... 11

2
1. Uvod
Da bi naš organizam pravilno funkcionirao i izvršavao sve za život važne procese, potrebno je
da mu osiguramo dnevni unos bitnih tvari. Neke od tih tvari su ugljikohidrati, masti,
bjelančevine, vitamini, minerali i slično, a sve njih možemo unijeti pravilnom ishranom.
Pravilna ishrana pored osiguravanja mogućnosti rada organizma, prvenira razne bolest,
ublažuje već postojeće, i umanjuje neke tegobe. Ovim vidimo je pravilna ishrana bitna za
svakog pojedinca, a pogotovo za one koji su već bolesni. Medicinska struka je ovu činjenicu
uvidjela i osigurala da u bolnicama, gdje se zadržavaju teži bolesnici, postoji pravilna ishrana
za svakog pojednica. Takva ishrana pogoduje bolesniku, jer se kreira na osnovu bolesti od
koje boluje, i utemeljena je na naučnoj osnovi. Da bi svaki bolesnik dobio odgovarajući obrok
koji će pozitivno djelovati na njegovo zdravlje, potrebno je izvršiti niz radnji koje počinju na
samom prijemu pacijenta. Pored toga hranu je potrebno naručiti, skladištit, pripremiti i
dostaviti, zbog čega svaka bolnica ima odjel za ishranu koji osigurava svježu i odgovarajuću
hranu za svakog bolesnika. Odjel za ishranu, kao i njegovi radnici, te radnci na ostalim
odjelima kojima se dostavlja hrana učestvuju u bitnom procesu svake bolnice – organizaciji
ishrane bolnice.

3
2. Organizacija ishrane bolesnika u bolnici

Hranu u bolnici pripremaju radnici na odjelu za ishranu za sve bolničke odjele. U procesu
pripremanja hrane sudjeluje veliki broj radnika koji imaju različite zadatke: nabavka i
transport namirnica, skladištenje namirnica, priprema jelovnika, priprema hrane i podjela i
transport na bolničke odjele.1

Odjel bolničke prehrane i dijetetike sastoji se od:

 centralne kuhinje

 dijetalne kuhinje i prostora za slatkiše

 odvojenih prostora za obradu peradi, ribe, mesa i povrća

 ekonomskog bloka, skladišta, prostora za rashladne komore

 kancelarija

 bolničkog restorana

 prostora za prihvat nečistog posuđa/strojno pranje

 distribucije hrane

 distribucije otpada (sakupljanje otpadnog ulja za biodizel)

Prehrana bolesnika je najvažnija zadaća zaposlenika Odjela bolničke prehrane i dijetetike te

zahtjeva osposobljene  i stručne kadrove koji rade na izradi planova i pripremi bolničke
prehrane. Zahtjevi i potrebe za dijetalnom prehranom su sve veći i sastavni su dio liječenja
bolesnika te ublažavanja njihovih tegoba. Svakom bolesniku u bolnici određuje se dijeta
sukladno njenoj namjeni. Kroz karakteristiku dijete data je uputa za vrstom, količinom,
načinom pripreme i brojem serviranja određene hrane.2

1
Zdravstvena njega II, Omerčajić, Ramović i Stjepić, Tuzla 2009
2
Odjel bolničke kuhinje, Opća bolnica Dubrovnik, Marina Matković, mag.nutr.

4
 3. Naručivanje hrane

Hranu za svakog bolesnika naručuje medicinska sestra dijelnim listićem i karticom za svakog
bolesnika posebno, a na osnovu dijeta koju ljekar odredi bolesniku. Svaka kartica sadrži
sljedeće podatke: odjel i broj sobe, ime i prezime bolesnika, vrstu hrane označenu iz
nomenklature, količinu obroka, datum i potpis sestre. 3

Slika 1 Odjelna zahtjevnica hrane. (Izvor slike: https://bazzar.hr/p/AGK6D4-iii-13-odjelna-zahtjevnica-hrane-

za-dan-list)

Za označavanje pojedinih dijeta primjenjuje se stručna nomenklatura. Za svaku dijetu

navedeni su sljedeći podaci: redni broj dijete, naziv dijete, energetska vrijednost, udio
makronutrijenata (proteina, masti i ugljikohidrata), dnevni broj obroka, namjena dijete,
karakteristike dijete.4

Neke standardne dijete u bolnicama:

Naziv Skraćen Energetska Bjelančevin Masti UH Broj Namjena

dijete i naziv vrijednost e obro dijete
(kCal) ka
Dijeta bez OD OB 2200-2500 0,8-1,0 ≤ 30% 50-60% 3 bolesnicima kod kojih
ograničenj g/kg/TT nisu potrebna
a posebna ograničenja

3
Zdravstvena njega II, Omerčajić, Ramović i Stjepić, Tuzla 2009
4
Odjel bolničke kuhinje, Opća bolnica Dubrovnik, Marina Matković, mag.nutr.

5
Redukcijs OD RE 1000-1300 10-20% < 30% 50% 5 preuhranjenim i
ka dijeta Poveć. pretilim bolesnicima
unos vl.
Dijabetičk DD 1 1000-2700 10-15% ≤ 30% 50-60% 3-6 bolesnicima sa
a dijeta šećernom bolesti i
bolesnicima s
oštećenom
tolerancijom gluk.
Dijeta D ĆA - - - - bolesnicima prije i
čajna poslije operativnih
zahvata te kod
nemogućnosti
probave krute hrane.
Tabela 1 Standardne dijete u bolnicama. (Izvor: PLANIRANJE I EVALUACIJA OBROKA Dijetetika Odjel za zdravstvene
studije Sveučilište u Zadru)

Prema svom sastavu i mogućnosti korištenja koriste se:

1) osnovne dijete

2) prijelazne dijete

3) dijabetičke dijete

4) dijagnostičke dijete

5) preporuke za prehranu dojenčadi

Bolesnicima kojima zbog zdravstvenog stanja nije moguće na ovaj način odrediti dijetu,
određuje se individualna dijeta kombinacijom postojećih, a kriterij za odabir bazične dijete je
najstroža dijeta koja ulazi u kombinaciju.5

4. Priprema i raspodjela hrane

Prema potrebama bolesnika tim stručnjaka, nutricionista i dijetetičara na odjelu ishrane

izrađuje dnevne programe (jelovnike) za standardnu i dijetetsku prehranu, određuje količinu
hrane za svaku dijetu, naručuje namirnice i određuje i nadzire pripremu hrane prema
jelovniku. Pored toga ovaj tim surađuje sa sestrama i liječnicima u potrebnim promjenama i

5
Odjel bolničke kuhinje, Opća bolnica Dubrovnik, Marina Matković, mag.nutr.

6
korekcijama obroka. Uvid u učinkovitost dijete i moguće korekcije dobijaju razgovorom s
bolesnicima.

Hrana se služi u sljedećim terminima:

doručak – 8,30 sati
ručak – 12,30 sati
večera – 17,30 sati6

U bolnicama se hrana raspodjeljuje na dva načina:

4.1. Tablet sistem

Tablet sistem je organizirana raspodjela hrane na odjelu za ishranu pomoću pokretne trake na
kojoj se nalazi poslužavnik s posebnim posuđem koje zadržava toplotu. Na svakom
poslužavniku se nalazi kartica s imenom i prezimenom bolesnika, nazivom dijete, oznakom
odjela i broja sobe. Servirana hrana se stavlja u posebna kolica i odvozi na odjele.

Dopremljenu hranu bolesnicima dijele medicinske sestre u bolesničkoj sobi ili trpezariji.
Medicinska sestra treba utvrditi identitet bolesnika i poslužiti mu odgogarajuću hranu, jer
pogrečno podijeljena hrana može biti štetna za bolesnika.

Prednosti podjele hrane tablet sistemom su:

1) bolesnici dobivaju, kvalitativno i kvantitativno, odgovarajuću dijetu

2) nema viška hrane na bolničkom odjelu

3) svi bolesnici dobivaju toplu hranu

4) na odjelu nema potrebe za čajnom kuhinjom

5) potreban je manji broj osoblja za podjelu hrane i pranje suđa

4.2. Standarna raspodjela hrane

Na odjelima gdje nije moguća podjela hrane tablet sistemom, hrana se s odjela za ishranu
donosi na bolnički odjel u posebnom posuđu koje zadržava toplotu. Ovom metodom hrana se

6
Ishrana hospitaliziranih pacijenata u Općoj bolnici, Abdulah Nakaš

7
dijeli bolesnicima u čajnoj kutiji. Servirana hrana odvozi se na kolicima u bolesničku sobu ili
blagovaonicu.

Prednost podjele hrane na bolničkom odjelu su što se može zagrijati i količinom primjeriti
bolesnikovoj želji, kada je to u skladu s njihovim stanjem i dijetom. Nedostaci podjele hrane
na bolničkom odjelu su: potrebna je čajna kuhinja, potrebno je više osoblja za podjelu hrane i
pranja posuđa, te za održavanje higijene čajne kuhinje, a postoji mogućnost kontaminacije
hrane.7

Slika 2 Primjer Tablet sistema. (Izvor slike: https://www.istockphoto.com/photos/hospital-food-

service)

Poslije završenog obroka poslužavnici sa suđem i ostacima hrane slažu se u kolica i odvoze
ponovo na odjel za ishranu kroz poseban ulaz za nečisto, gdje se peru, dezinficiraju i
premještaju u prostor za čisto.

U zdravstvenoj ustanovi od pacijenata se traži da poštuju sljedeća pravila:

1) za vrijeme boravka u bolnici se trebaju strogo pridržavati propisane bolničke dijete

2) zabranjuje se unošenje i primanje hrane koja je u suprotnosti sa propisanom medicinskom

dijetom

3) pacijent ima pravo na ishranu koja je u saglasnosti sa njegovim opredjeljenjima, ako nije u
suprotnosti sa propisanom medicinskom dijetom

7
Zdravstvena njega II, Omerčajić, Ramović i Stjepić, Tuzla 2009

8
4) zabranjeno je unošenje i konzumiranje alkohola, droga i cigareta

5. Hranjenje bolesnika
Ishrana u bolnicama se ne završava nakon raspodjele obroka, već je potrebno osigurati
najpovoljnije uslove za bolesnika pri hranjenju. Za ovo se treba pobrinuti medicinska sestra ili
tehničar tog odjela. Neki bolesnici zaiskuju veću pažnju od drugih, pa se medicinska sestra
valja najviše posvetiti nepokretnim bolesnicima i bolesnicima koji se ne mogu samostalno
hraniti, ali to ne znači da može zanemariti pokretne bolesnike.

5.1. Hranjenje pokretnih bolesnika

Pokretnim bolesnicima je potrebno osigurati čistu i urednu trpezariju, stolove prekriti čistim i
ispeglanim stolnjacima, a dovoljno toplu hranu servirati na poslužavnicima. Pored toga
potrebno je nadzirati uzimanje hrane, podsticati bolesnike na jelo, i saznati moguće uzroke
neuzimanje hrane. Ako bolesnik konzumira hranu donesenu od kuće saznati je li mu ta hrana
dopuštena i je li svježa i uredno čuvana. Nakon obroka iznijeti poslužavnike s nečistim
posuđem nakon završenog obroka, pospremiti i očistiti stol i obezbijediti bolesnika sa
dovoljnom količinom vode i provjeriti uzimanje.

5.2. Hranjenje bolesnika koji ne mogu samostalno uzimati hranu

Hranjenje nepokretnih bolesnika, bolesnika koji ne mogu samostalno uzimati pripremljenu

hranu posebna je zadaća medicinske sestre. Ona prije hranjnenja tog bolesnika treba utvditi:

1) stepen samostalnosti bolesnika pri hranjenju. Naprimjer, bolesnik ne može isječi hranu (ali
može jesti sam), ne može hranu prinijeti ustima.

2) navike u vezi s ishranom (saznati šta voli ili ne voli jesti, da li mu religija brani pojedinu
vrstu hrane ili začina isl.)

Pri hranjenju ovakvih bolesnika potrebno je da sestra osigura bolesniku odmor prije jela,
smjesti bolesnika u njemu najudobniji položaj pri uzimanju hrane (sjedeći, ako je moguće) i
zaštiti bolesnika od prljanja hranom, ispod brade i preko prsa kompresom ili peškirom.
Tokom jela sestra treba biti uz bolesnika, i pored podsticanja bolesnika na uzimanje hrane,

9
provjeravati da li guta hranu i dati mu dovoljno vremena za žvakanje i gutanje. Pri završetku
obroka sestra ukloni poslužavnik, i bolesnika napoji i smjesti u željeni položaj.8

6. Zaključak
U ovom radu smo spoznali važnost pravilne ishrane i kako je ona neizostavni dio svake
bolnice. Ipak čovjeku je ishrana potrebna za preživljavanje, a bolnice trebaju raditi sve kako
bi produžile život pojedinca i učinile ga boljim. Zbog toga se u bolnicama ne servira bilo
kakva hrana, već ona koja će postići željeni učinak, tj. učiniti život pojedinca boljim. Da bi se
ovo postiglo svaka karika u organizaciji i shrane mora raditi svoj posao. Bez nabavke hrane,
koju smo spomenuli na početku rada, bolesnici ne bi imali šta jesti, a bez pravilnog
postavljanja kome koja dijeta odgovara, nekim bi bolesnicima ozdravljenje bilo duže i teže, ili
bi imali trajne posljedice. Pogrešnom pripremom bi isto mogli direktno ugroziti život
pscijenta, a da bi pacijent dobio svoj obrok potreban je dobro razvijen proces raspodjele
hrane. Ovako vidimo da su sve ove karike međusobno povezane, i izostavljanjem jedne cijeli
proces ishrane bolnice bi bio ugrožen. Zbog toga je potrebno da svaka bolnica i njeni radnici
paze na i učestvuju u organizaciji ishrane, a pored toga, da i mi zdravi pojedinci pazimo na
svoju prehranu jer je ona ključ našeg zdravlja.

8
Zdravstvena njega II, Omerčajić, Ramović i Stjepić, Tuzla 2009

10
7. Literatura

1) Ishrana hospitaliziranih pacijenata u Općoj bolnici, Abdulah Nakaš

2) Odjel bolničke kuhinje, Opća bolnica Dubrovnik, Marina Matković, mag.nutr.

3) Zdravstvena njega II, Omerčajić, Ramović i Stjepić, Tuzla 2009

11