- PROAKTIVNOST I DONOŠENJE ODLUKA

Proaktivnost je preuzimanje inicijative, ali i odgovornosti, što se može povezati s

unutarnjim lokusom kontrole.

Često se proaktivni ljudi povezuju s karakteristikama: nametljivi, agresivni, neosjetljivi u

nastojanju ispunjenja ciljeva i efikasnosti.

Naše ponašanje je funkcija naših odluka, te ovisi o našim osobnim vrijednostima.

Proaktivni ljudi imaju stajališta i razmišljanja poput:

- Nitko nas ne može povrijediti bez našeg pristupa. (Osobna situacija između npr.
roditelja i djeteta: roditelj koji uvijek prigovara, nikada nije zadovoljan, nikad ne
pohvali dijete, niti zahvaljuje – to ljuti dijete, čini njegov život „groznim“, te utječe na
druge ukućane i osobe. No, istina je da nas roditelj može povrijediti, naljutiti i
razočarati, samo zato što mu mi dajemo pristanak na to.)
- Ja sam danas ono što jesam zbog izbora koje sam napravila jučer. (Studenti su na
predavanju, jer su prije godinu dana odlučili da će studirati ekonomiju)
- Ne određuje nas ono što nam se događa, nego naša reakcija na taj događaj (npr.
otkaz)
Između događaja i naše reakcije na to, mi imamo slobodu izbora i kontrolu svog
ponašanja. Nisu događaji ti koji su dobri ili loši, nego naše reakcije na to.
Npr. u Kijevu sade cvijeće, te nastavljaju dalje sa životom dok padaju granate.

STAV – najvažnija, najviša i najznačajnija središnja vrijednost u životu.

On određuje kako mi reagiramo u nekoj situaciji i držimo se svog referentnog okvira (npr.
„Ja neću ukrasti.“), a iz toga proizlazi stav. Iznimno teške situacije kao npr. rat i bolest mogu
utjecati na promjenu referentnog okvira.

KARAKTERISTIKE PROAKTIVNIH LJUDI: hrabrost, odlučnost, upornost, ažurnost, bave

se sadašnjošću, pametni, te se oslanjaju na vrijednosti.

Primjer proaktivnog čovjeka: Gandhi.

Proaktivnost nije nešto što se uči, nego je to u našoj prirodi u kojoj mi želimo djelovati a
nebiti predmet djelovanja (npr. u kupnji više volimo kupovati, nego kad nam prodaju – zato
jer tu imamo aktivnu ulogu i djelujemo, mi odlazimo na prodajno mjesto, imamo aktivnu
ulogu, odlučujemo…)

Mi trebamo sami sebi stvarati okolnosti u kojima ćemo djelovati.

- Npr. posljednjih tjedana na fakultetu se odvijaju razne aktivnosti sa studentskim

udrugama, gostujućim predavanjima… Trebamo ne samo otići, nego i podržati
udruge, stati za štand, zaista vidjeti što se događa, djelovati… Posebice oko
volontiranja, studentskih praksi, poslova; potrebno je sjesti, napraviti životopis i
poslati, te na taj način samoinicijativno i proaktivno djelovati, da bismo si osigurali
 boljitak u budućnosti. Naravno, sudjelovati samo u onom što se poklapa s našim
vrijednostima.
- Najbolji poslovi, najbolje alternative na kraju pripadaju proaktivnoj osobi. Proaktivna
osoba kada vidi da je „prerasla“ posao u staroj firmi, traži i zapošljava se u novoj firmi
gdje ponovno može raditi na svojim potencijalima.
- Potrebno je iskoristiti vlastitu domišljatost i inicijativu.
- Proaktivnost ne dolazi preko noći.

KORACI PROAKTIVNIH LJUDI:

- Identifikacija :
1. Što nam se događa?
2. Što će se dogoditi u budućnosti?
3. Što ću napraviti sada?

Npr. kolokvij iz statistike za koji nismo spremni:

- Imam problem sa statistikom, nismo slušali predavanja, nismo dovoljno vježbali ili
nismo dovoljno dobro shvatili, razboljeli smo se…
- U budućnosti možemo pasti taj kolokvij ukoliko nešto ne poduzmemo, ako padnemo
taj kolokvij bit će nam puno teže na ispitu, a možda nas to dovede i do prenošenja
kolegija na iduću godinu kao neriješenog…
- Sada mogu sjesti i plakati ili sjesti i učiti, otići kod profesorice na konzultacije,
organizirati grupno učenje…

Reaktivni govor Proaktivni govor

Ja tu ništa ne mogu Pogledajmo alternative

Ja sam jednostavno takav Mogu izabrati drukčiji pristup
On me tako ljuti Ja upravljam svojim osjećajima
Oni to neće dopustiti Mogu stvoriti uvjerljivu prezentaciju
Moram to učiniti Izabrat ću prikladnu reakciju
Ne mogu Ja biram
Moram Dajem prednost
Kad bih barem Hoću

Stav je imati ili biti, a svi možemo biti sretni zbog nečega, no vjerojatno je puno lakše ljudima
biti nesretan.

Krug preokupacije
 Krug utjecaja

Krug preokupacije – ono nad čime nemamo kontrolu i ne možemo ih promijeniti (pada kiša).

Krug utjecaja – ono nad čime imamo kontrolu (kako ćemo proći na ispitu – ovisno o tome
kako se pripremimo).

Pozitivnim načinom razmišljanja trebamo povećati krug utjecaja, a smanjiti krug

preokupacije. Kod proaktivnih ljudi ta su dva kruga podjednako velika.

Postoje pozicije moći u kojima je krug preokupacije manji od kruga utjecaja, npr. što imamo
veći položaj, ili informacije…

Bitno je identificirati što je naš krug utjecaja, a što preokupacije. Npr. Gandhi je možda
razmišljao da istjerivanje Engleza sa Indijskog područja nije u njegovom krugu utjecaja, no u
toj situaciji on ne bi bio proaktivan čovjek.

Kontrole:

Izravna (naši problemi: „nisam učila“) – neizravna (utjecaj drugih ljudi na probleme) –
nikakva (naučiti živjeti s tim da se neke stvari ne mogu promijeniti) KONTROLA.

Postupke, reakcije, odgovore na događaje možemo birati, a ono što ne možemo birati su
posljedice. Npr. studenti mogu odabrati da neće dolaziti na predavanje, ali ne mogu birati
kakve će biti posljedice s kolokvijima i pisanjem ispita.

Pogreška je svaka negativna posljedica našeg ponašanja.

SAVJETI:

1. Postaviti male obveze i držati ih se (puno malih obveza dovest će nas do cilja).
2. Fokus na stvari nad kojima imamo kontrolu (krug utjecaja).
3. Biti uzor – ne kritičar (davati 110% sebe).
4. Raditi na sebi (proaktivnost je kao mišić koji moramo vježbati, uložiti trud, te se to ne
događa preko noći).