SAŽETAK – Upravljanje vremenom –

Jedna od najvažnijih stvari u životu svakog čovjeka je ostvarenje njegovih želja i ciljeva. To
je moguće postići samo ukoliko osoba ispravno upravlja svojim vremenom.

Disbalans u upravljanju vremenom može se očitovati kroz mnoge primjere, a neki od njih su:

 Zaboraviti čestitati rođendan

 Propustiti događaj
 Ne otići na zakazani pregled kod doktora
 Preskakanje obroka

Brojna istraživanja danas pokazuju da mladi ljudi ne znaju ni efikasno ni efektivno upravljati
svojim vremenom. Rade to puno lošije od starijih generacija.

Razlika između EFIKASNOG i EFEKTIVNOG.

 EFIKASNO – raditi to na dobar, pravi način.

 EFEKTIVNO – raditi učinkovito, s ishodima / rezultatima.

KARAKTERISTIKE VREMENA

Vrijeme je ekonomski resurs koje se:

 može raspolagati,
 može dodijeliti,
 ne može produžiti
 ne može se ugovoriti

Vrijeme je:

 nepovratno
 nezamjenjivo
 skupocjeno
 dragocjeno
 mjerljivo (sat, kalendar)
 oskudno
 ograničeno
  relativno (30 min je ponekad kao vječnost, a ponekad trenutak)

Vrijeme ako se ne koristi efikasno i efektivno, predstavlja trošak.

Ponuda vremena je neelastična (bez obzira koliko potražnja za vremenom raste, ponuda
vremenom se ne povećava, nego uvijek ostaje ista).

Dobro upravljanje vremenom je važna poslovna kompetencija, koja krasi izvrsne menadžere.

UPRAVLJANJE VREMENOM

- racionalno korištenje vremena kao vrijednog resursa, navika kojom se i tehnike

efikasno i efektivno koriste.

Upravljanje vremenom podrazumijeva 4 faze:

1. Dijagnosticiranje vremena (vremenski rokovi, unaprijed percipirati tko su kradljivci

vremena), npr. vremenski dnevnik - u 7 dana bilježiti sve aktivnosti koje smo proveli i
koliko vremena smo na to potrošili, na taj način imamo uvid u korištenje vremena.

2. Identificiranje uzroka neracionalnog korištenja vremena – uvid u postotak učinkovitog

korištenja vremena (npr. što bi se dogodilo da to nisam napravo/la?, jesam li mogao/la
tu aktivnost dati nekome drugome tko bi to napravio jednako dobro, koji postupci
rasipaju tuđe vrijeme?)

3. Postavljanje, izvršenje i kontrola ciljeva

Ključni problemi su:
- nedovoljno delegiranje poslova, jer vjerujemo da možemo i trebamo sami obaviti
posao.
- problemi sa „NE“ – kad ne možemo osobu odbiti.
- stalni telefonski pozivi, mailovi (npr. pametni satovi i notifikacije)
- ne postavljanje prioriteta
 - ne postavljanje jasnih ciljeva (kod ciljeva uvijek imamo početnu i krajnju točku: „gdje
smo sada?“ i „gdje želimo doći“ te vremenske rokove do kojih trebaju biti ispunjeni)
- potrebno je postavljati SMART ciljeve.

4. Planiranje vremena - kako stići do cilja, koja sredstva nam stoje na raspolaganju
Vrste planiranja vremenom:
1. Kratkoročno –planiramo na dnevnoj razini
2. Srednjoročno – tjedan
3. Dugoročno – mjesečno

ALATI ZA UPRAVLJANJE VREMENOM

1. Planer – „bilježnica“, digitalno

2. „To do“ lista – popis u kojem označavamo obavljene zadatke koje smo na početku
zadali, motiviranost brisanja zadataka koji su obavljeni
3. Pareto metoda (80:20 – 20% aktivnosti donosi 80% rezultata)
4. Pomodoro – pješčani sat koji je namješten na 25 minuta; odrađivanje aktivnosti u tih
25 minuta, a zatim pauza od 5 minuta, nakon 4 ponavljanja po 25 minuta, napravi se
jedna duža pauza
5. Eisenhowermatrics – 4 kvadratića te se aktivnosti dijele prema hitnim i bitnim
6. Parkinson's law – za aktivnost nam je potrebno onoliko vremena koliko za tu aktivnost
odredimo i raspodijelimo vremena (npr. građevinski radovi)
7. Time blocking – Elon Musk – svakom bloku ujutro dodijeli određenu aktivnost, svaki
početni sat u danu ima svoju aktivnost, dužine blokova su različite, no većinom 30-60
minuta, potrebno je postaviti pauze (amortizere), ne ići iz bloka u blok
8. Pickle jar theory – govori o tegli koju ispunjavamo velikim kamenjem (bitni zadatci),
pa šljunak (ima mjesta za manje važne aktivnosti), pa pijesak (sasvim popunjavanje i
upravljanje vremenom)
9. Eat that frog – Mark Twain – zadatak koji je najmrži tog dana treba odraditi što prije,
a ne odgađati („žabu“ imamo na pameti cijelo vrijeme, jer nas opterećuje dok
odlažemo, no najbolje je npr. doći na posao, „pojesti žabu“ – odraditi taj težak posao
te nakon toga ništa više ne može biti tako teško i zamorno na poslu
 10. Rapid planning method – fokus je na viziji, očekivanom rezultatu te usmjeravanje
misli na ono zašto to radimo te osmisliti aktivnosti koje će nas dovesti do željenog

Svi su ovi alati učinkoviti ovisno o osobi, odnosno svi smo mi individue i svaki alat će
djelovati drugačije na osobu, u svrhu ostvarivanja učinkovitosti, stvaranja boljih rezultata…