NEZAVISNO SLOŽENA

REČENICA

PRIPREMILA: VANJA MARKOVIĆ, MAG.REHAB.EDUC.,

PROF. SAVJETNIK
ŠKOLA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE - PULA
AKO ŽELITE ZAUSTAVITI PREZENTACIJU KAKO BI NEŠTO PROČITALI ILI POGLEDALI,
PRITISNITE ZNAK ZA PAUZU

PREZENTACIJU MOŽETE ZAUSTAVITI I PONOVO POKRENUTI I PRITISKOM NA

RAZMAKNICU NA TIPKOVNICI SVOG RAČUNALA
 PONOVIMO ŠTO JE TO SLOŽENA REČENICA

SLOŽENA REČENICA JE ONA KOJA IMA BAR DVA PREDIKATA.

SLOŽENA REČENICA SASTAVLJENA JE OD DVIJU ILI VIŠE
JEDNOSTAVNIH REČENICA.
 PONOVIMO KAKO SKLAPAMO SLOŽENE
REČENICE

1) SKLAPANJE NIZANJEM –BEZ VEZNIKA, KORISTEĆI

ZAREZ
2) SKLAPANJE POVEZIVANJEM – KORISTEĆI
VEZNIKE
 NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE NASTAJU
SKLAPANJEM POVEZIVANJEM

TO ZNAČI DA SU NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE ONE KOJE SMO

POVEZALI KORISTEĆI VEZNIK

TAJ VEZNIK NE PRIPADA NI JEDNOJ OD REČENICA

SADRŽAJI TIH REČENICA NE OVISE JEDAN O DRUGOME

 NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE MOGU BITI:

• SASTAVNE
• RASTAVNE
• SUPROTNE
• ISKLJUČNE
• ZAKLJUČNE
 SASTAVNE REČENICE:

• A) U TAKVIM REČENICAMA SADRŽAJI SE SASTAVLJAJU ILI NADOVEZUJU

• VEZNICI SU : I, PA, TE, NI, NITI (IZA VEZNIKA SE NE PIŠE ZAREZ)

• NA PRIMJER:
• KRALJ JE SIŠAO S KOLA I PRIŠAO PODANICIMA.
• IVA BERE JAGODE PA IH STAVLJA U LONČIĆ.
• BILI SU RANIJE OTIŠLI TE IH JE RAZREDNICA
ZAPISALA.
• NIJE BILO PASA NI MAČAKA.
• TO NISU RUŽE NITI LJUBIČICE.
 RASTAVNE REČENICE:

• KOD TAKVIH REČENICA SADRŽAJI PREDSTAVLJAJU IZBOR

• TO ZNAČI DA SE MOŽE SE OSTVARITI SAMO JEDNA OD NJIH

• KOD RASTAVNIH REČENICA KORISTIMO VEZNIK ILI (NE ODVAJA SE

ZAREZOM)

NA PRIMJER:
VODITE ME U ŠKOLU ILI ME OSTAVITE NA MIRU
 SUPROTNE REČENICE:

• U NJIMA SU SADRŽAJI MEĐUSOBNO SUPROTNI

• KORISTIMO VEZNIKE: A, ALI, NEGO, VEĆ, NO
• NJIH UVIJEK ODVAJAMO ZAREZOM
NA PRIMJER:

TU JE KUĆA, A TAMO DVORIŠTE.

TRAŽILA SAM TE, ALI NISI BIO U ŠKOLI.
BOLJE TAKO, NEGO DA POGRIJEŠIMO.
NISAM BIO KOD KUĆE, VEĆ SAM OTIŠAO U GRAD
NAZVALA BI TE, NO NEMAM TVOJ BROJ.
 ISKLJUČNE REČENICE:

• IZ SADRŽAJA JEDNE REČENICE IZUZIMA SE DIO

SADRŽAJA DRUGE REČENICE
• VEZNICI KOJE KORISTIMO SU: SAMO, SAMO ŠTO, JEDINO,
JEDINO ŠTO, TEK, TEK ŠTO (ODVAJAJU SE ZAREZOM)
NA PRIMJER:
SVI SU VIDJELI ZVIJEZDU PADALICU, SAMO JA NISAM.
ZADAĆA JE ZAPOČETA, SAMO ŠTO NIJE ZAVRŠENA.
KRENULI SU, JEDINO JA KASNIM.
MOGAO BIH, JEDINO ŠTO NE ZNAM KAKO.
DAN JE LIJEP, TEK MALO PUŠE.
 ZAKLJUČNE REČENICE:

• NA TEMELJU SADRŽAJA JEDNE REČENICE ZAKLJUČUJE SE

O SADRŽAJU DRUGE REČENICE
• VEZNICI KOJE KORISTIMO: ZATO, STOGA, DAKLE
• (UVIJEK SE PIŠE ZAREZ)
NA PRIMJER:
PREMALO SE KREĆEŠ, STOGA SI SE
UDEBLJAO.
PAMETNO TROŠIŠ NOVCE, ZATO ĆEŠ IH IMATI.
ONA ZNA SKIJATI, DAKLE NIJE JOJ POTREBAN
UČITELJ.
 PONOVIMO:

NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE NASTAJU SKLAPANJEM POVEZIVANJEM.

ONE MOGU BITI:
• SASTAVNE
• RASTAVNE
• SUPROTNE
• ISKLJUČNE
• ZAKLJUČNE
 ODGOVORITE NA PITANJA:

KAKO SE ZOVU NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE KOD KOJIH SADRŽAJ PREDSTAVLJA

IZBOR?

TAKVE SE REČENICE ZOVU RASTAVNE.

 ODGOVORITE NA PITANJA:

KAKO SE ZOVU NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE KOD KOJIH NA TEMELJU SADRŽAJA

JEDNE REČENICE ZAKLJUČUJEMO O SADRŽAJU DRUGE REČENICE?

TAKVE SE REČENICE ZOVU ZAKLJUČNE.

 ODGOVORITE NA PITANJA:

KAKO SE ZOVU NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE KOD KOJIH SE IZ SADRŽAJA JEDNE

REČENICE IZUZIMA SADRŽAJ DRUGE REČENICE.

TAKVE SE REČENICE ZOVU ISKLJUČNE.

 ODGOVORITE NA PITANJA:

KAKO SE ZOVU NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE KOD KOJIH SE SADRŽAJI

SASTAVLJAJU ILI NADOVEZUJU

TAKVE SE REČENICE ZOVU SASTAVNE.

 ODGOVORITE NA PITANJA:

KAKO SE ZOVU NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE KOD KOJIH SU SADRŽAJI

MEĐUSOBNO SUPROTNI?

TAKVE SE REČENICE ZOVU SUPROTNE.

POKUŠAJTE SASTAVITI PO DVIJE SASTAVNE,
RASTAVNE, SUPROTNE, ISKLJUČNE I
ZAKLJUČNE REČENICE.
• POŠALJITE ZADATAK SVOM NASTAVNIKU HRVATSKOG JEZIKA.

DO UČENJA!