Mjesna, vremenska i

načinska rečenica
ZAVISNOSLOŽENE REČENICE
 Što je priložna oznaka?

PRILOŽNE Priložna je oznaka rečenični dio koji dopunjuje

predikat i izriče neku okolnost pod kojom se vrši
OZNAKE radnja predikata.

Najčešće su okolnosti:

mjesto vrijeme način

PONOVI
Odredi rečenične dijelove u rečenicama (predikat, subjekt, objekt, atribut, apozicija, priložna
oznaka mjesta, priložna oznaka vremena, priložna oznaka načina).

Jutros smo brzo otišli na drugu stranu.

POV P PON P POM

Poznata pjevačica Maja uvijek susreće nove ljude na svojim koncertima.

AT AP S POV P AT O POM
 IZRICANJE PRILOŽNIH OZNAKA:
prilogom, skupom riječi i zavisnom surečenicom

MJESTO (Gdje? Kamo? Kuda? Odakle?)

Živjet ćeš sretno ondje. (mjesnim prilogom)

Živjet ćeš sretno u prelijepoj Hrvatskoj. (skupom riječi)

Živjet ćeš sretno kamo god budeš išao. (zavisnom surečenicom)

 IZRICANJE PRILOŽNIH OZNAKA:
prilogom, skupom riječi i zavisnom surečenicom

VRIJEME (Kada?)

Možda ćeš ugledati svjetlo sutra. (vremenski prilog)

Možda ćeš ugledati svjetlo jednoga divnoga dana. (skupom riječi)

Možda ćeš ugledati svjetlo kad staneš. (zavisnom surečenicom)

 IZRICANJE PRILOŽNIH OZNAKA:
prilogom, skupom riječi i zavisnom surečenicom

NAČIN ( Kako? Na koji način?)

Ljudi su živjeli lijepo. (načinski prilog)

Ljudi su živjeli bez briga. (skupom riječi)

Ljudi su živjeli kao da je posvuda lijepo. (zavisna surečenica)

MJESNA REČENICA
Zadatak: prepiši rečenice, podcrtaj predikate, zaokruži veznike, postavi
pitanje glavnoj surečenici da ti odgovor bude zavisna surečenica.

Mjesna se surečenica prema glavnoj odnosi kao priložna oznaka mjesta i odgovara na pitanja:
◦ Gdje? Kamo? Kuda? Odakle? Dokle?
◦ Ti mjesni prilozi u mjesnoj rečenici najčešće služe i kao veznici.

◦ Gledaj dokle ti dopire pogled. (Dokle gledaj? – zavisna mjesna surečenica: dokle ti dopire pogled.)

◦ Grana seže kamo ne dopiru ruke.

◦ Sve je ljepše gdje si ti.

◦ Došao je prije nego što smo očekivali.

VREMENSKA REČENICA
Zadatak: prepiši rečenice, podcrtaj predikate, zaokruži veznike, postavi
pitanje glavnoj surečenici da ti odgovor bude zavisna surečenica.
Vremenska se surečenica prema glavnoj odnosi kao priložna oznaka vremena i odgovara na
pitanja:
◦ Kada? Otkad? Dokad?
◦ Osim navedenih vremenskih priloga, u vremenskim rečenicama vezničku ulogu imaju i veznički skupovi:
◦ prije nego, nakon što, tek što,
◦ veznici dok, čim.

◦ Ušutjeli smo čim je nastavnica ušla. (Kad smo ušutjeli? – zavisna vremenska surečenica: čim je nastavnica ušla

◦ Tužna je otkad je on otputovao.

◦ Učit ćemo dokada bude bilo potrebno.

◦ Kad ga ugledaš, brzo stani!

NAČINSKA REČENICA
Zadatak: prepiši rečenice, podcrtaj predikate, zaokruži veznike, postavi
pitanje glavnoj surečenici da ti odgovor bude zavisna surečenica.
Načinska se surečenica prema glavnoj odnosi kao priložna oznaka načina i odgovara na pitanja:
◦ Kako? Na koji način?
◦ Najčešći su veznici u načinskoj rečenici:
◦ kako, kao da, kao što, onako kako.

◦ Stablo se uzdiže kao da stremi do neba. (Kako se stablo uzdiže? – zavisna načinska surečenica: kao da stremi do neba)

◦ Napravila sam kako sam znala.

◦ Ponašao se kao da ga nije bilo briga.

◦ Radio je kao što se i očekivalo.

 INVERZIJA
Dokle ti dopire pogled, gledaj.
Kad ga ugledaš, stani!
Kako sam znala, napravila sam.
UMETANJE U GLAVNU SUREČENICU
Pisanje zareza u Tuda, kuda se drugi boje, ja prolazim.

zavisnosloženim Danas, kad idem na izlet, pada kiša.

Učenik je, kao da nije u učionici, zaspao.
rečenicama – mjesna, NIZANJE
vremenska, načinska Živjet ću ondje gdje sam rođen, kamo me srce
vuče, gdje najviše želim.
Najbolje se osjećam kad učim, kad ponavljam,
kad pišem.
Pjevala je kao da je sama, kako najbolje zna,
kako samo ona može.
PISANJE Zavisne se surečenice u priložnim rečenicama odvajaju
zarezom:
ZAREZA ◦ ako su u inverziji,
◦ ako su umetnute u glavnu,
◦ ako se nižu.
ZADATCI

U bilježnicu Riješite Fotografirajte

napišite zadatke iz i objavite u
bilješke. prezentacije. Teamsu.
Prezentaciju izradila Vanja Selak, prof.