PRAVOPIS HRVATSKOG JEZIKA

• - veliko i malo početno slovo

• - interpunkcijski znakovi
• - red riječi u rečenici
 VELIKO I MALO POČETNO SLOVO

• Pisanje višerječnih naziva

U pisanju višerječnih naziva sela, gradova, država i kontinenata velikim se početnim
slovom pišu sve riječi osim veznika i prijedloga.
Biograd na Moru, Sjeverna Amerika, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne
Irske

U pisanju višerječnih naziva ulica i trgova samo se početna riječ piše velikim slovom, a od
ostalih riječi samo vlastita imena.
Ulica Marina Držića, Ulica lipa, Zagrebačka cesta, Avenija grada Dubrovnika, Trg
svetoga Petra, Cvjetni trg
Isto vrijedi i za odgojno-obrazovne ustanove (vrtići, škole, fakulteti...)
Osnovna škola Gustava Krkleca, Srednja škola Zabok, Prva riječka hrvatska gimnazija
• Pisanje pridjeva izvedenih iz vlastitih imena

1. Posvojni pridjevi izvedeni iz imena, prezimena i nadimaka sufiksima

-ov/-ev/-in pišu se velikim slovom: Marinov, Držićev, Petrarcin

2. Odnosni pridjevi izvedeni iz osobnihi zemljopisnih imena sufiksima

-ski/-ški/-čki pišu se malim slovom: držićevski, paški, dubrovački
• Pisanje književnopovijesnih razdoblja (stilove, znastvenih smjerova, škola i reforma)
Pišu se malim slovom, kao i pridjevi izvedeni od tih naziva.

Cervantes, Shakespeare i Držić stvarali su u razdoblju Renesanse, stoga njihova djela nose
obilježja Renesansnoga stila.
Razvoj Baroka i Baroknog stila u u mjetnosti u društvenopovijesnom smislu povezan je s
pokretima Reformacije ili Protestantizma i Protureformacije, odnosno Katoličke obnove.

TOČNO:
Cervantes, Shakespeare i Držić stvarali su u razdoblju renesanse, stoga njihova djela nose
obilježja renesansnoga stila.
Razvoj baroka i baroknog stila u u mjetnosti u društvenopovijesnom smislu povezan je s
pokretima reformacije ili protestantizma i protureformacije, odnosno katoličke obnove.
 PISANJE PRAVOPISNIH ZNAKOVA NA
RAZINI REČENICE

• TOČKA
Točku pišemo:
1. na kraju izjavne rečenice
2. iza rednih brojeva: 21., XXI.
3. iza većine kratica: itd., dr., sl., br., g./god., jd., mn., fr., str., st.

Točku ne pišemo:
4. iza trotočke: Ne čujem ništa. Samo tišina... (nezavršeni iskaz)
5. iza potpisa ako se nalazi u drugom retku:
Srdačan pozdrav
Jana Marić
3. iza naslova
4. u decimalnim brojevima: 35,4 $ (pišemo zarez!)
• UPITNIK i USKLIČNIK
Pišemo ih na kraju rečenice: Tko? Možda svi mi? Jeste li ih pitali? Oho! Već
danas! Krasno!

Upitnik ne pišemo na kraju neupravnog govora: Recite mi koga čekate. Ne

znam što očekujete. Pitam se jesmo li trebali čekati.

Pitao sam ga hoće li doći. Pitao sam ga: „Hoćeš li doći?”

• ZAREZ pišemo:
1. u nizanju
2. pri uvođenju neovisnih rečeničnih dijelova
3. pri naknadnom dodavanju i umetanju
4. pri isticanju
5. pri izricanju suprotnosti
6. u inverziji
7. u upravnom govoru
1. NIZANJE
- istovrsnih riječi bez veznika i riječi koje se ponavljaju
Gledam prolaznike: užurbane, umorne, iznemogle.
I tako oni prolaze, prolaze.
- priložnih oznaka iste vrste
Održat će se u Zagrebu iduće subote, 1. travnja. (POV)
Dolaze iz glavnoga grada, Londona. (POM)
- mjesta i datuma
Zagreb, 29. prosinca 2020. g.
• Zarez se ne piše između različitih vrsta priložnih oznaka:
Sastat ćemo se sutra u prostorijama Novinarskoga doma. (POV i POM)
• Zarez se ne piše pri pisanju mjesta s prijedlogom uz datum:
U Čakovcu 29. prosinca 2022. g.
2. NEOVISNI REČENIČNI DIJELOVI
- riječi u vokativu: Ivane, kamo ideš? Kamo, Ivane, ideš? Kamo ideš, Ivane?

3. NAKNADNO DODAVANJE I UMETANJE

- surečenica: Krenuli su u pustolovine, a dobro su znali, iako to nitko nije glasno rekao, da će im se svi
smijati.
- rečenični prilozi: Naravno, bilo je tako. Naprotiv, sve ste pogrešno shvatili.
- dodatno pojašnjenje: Volim putovati, tj. upoznavati nove krajeve.

4. ISTICANJE
- pojačani izrazi: pa i, čak i, pa ni, čak ni, pa čak i, pa čak ni – Svi su bili sretni, čak i oni koji su
šutjeli.
- zaključni veznici dakle, zato, stoga – Otok Susak sav je od pijeska, stoga je jedinstven jadranski otok.
5. SUPROTNOST
- suprotni veznici (a, ali, nego, no, već): Nisi došao ti, nego on.
- isključni veznici (samo, samo što, jedino, jedino što, tek): Svi jadranski
otoci su kameni, samo je Susak od pijeska.
• Zarez se ne piše ispred komparativnih izraza (nego, no):
Bolje je putovati nego stalno ostajati na istom mjestu.

6. INVERZIJA
- zavisna surečenica prethodi glavnoj: Budući da smo pri kraju, možete
se početi spremati za odlazak.
- slijed prezime pa ime: Modrić, Jana
 NAVODNICI

• Navodnicima se služimo za označavanje:

- navoda ili upravnog govora
- ironije: Postupili ste stvarno „pametno”.
- isticanje nekog naslova ili imena: Srednja škola „Tin Ujević”
• Pravopisni znakovi u upravnome govoru
1. Upravni govor na prvom mjestu
„Naći ćemo se sutra na istom mjestu”, rekla mi je. – ako upravni govor završava točkom, nju ne pišemo, a
nakon navodnika pišemo zarez

„Naći ćemo se sutra na istom mjestu!” viknula je.

„Naći ćemo se sutra na istom mjestu?” upitala me. – ako upravni govor završava uskličnikom ili upitnikom,
oni ostaju na kraju rečenice, a iza navodnika ne pišemo
zarez
2. Upravni govor na drugom mjestu
Rekla mi je prije nego što smo se razišli: „Naći ćemo se sutra na istom mjestu.”
Viknula je prije nego što smo se razišli: „Naći ćemo se sutra na istom mjestu!”
Upitala me prije nego što smo se razišli: „Naći ćemo se sutra na istom mjestu?”

3. Upravni govor razlomljen na dva dijela

Kada se upravni govor prekida umetnutim dijelom, umetnuti se dio odvaja zarezima!

„Naći ćemo se”, rekla je, „sutra na istom mjestu.”

„Naći ćemo se”, viknula je, „sutra na istom mjestu!”
„Naći ćemo se”, pitala je, „sutra na istom mjestu?”

* Ako upravni govor na mjestu gdje se prekida ima zarez, taj zarez ostaje ispred navodnia, a iza navodnika ne piše
se novi zarez: „Naći ćemo se, Ivane,” rekla mi je, „sutra na istom mjestu.”
• POLUNAVODNICI
- njima se označuje značenje riječi: Riječ vrutak znači ‘izvor, vrelo’.
- naslov, ime ili navod u upravnom govoru: „Svi su željeli gledati ‘Hamleta’ na
Dubrovačkim ljetnim igrama.”