VRSTE REČENICA

REČENICE PO SASTAVU
JEDNOSTAVNE
- Imaju jedan predikat
- Razlikujemo:
a) Neproširene: S+P (Marko piše.)
b) Proširene: S+P+Dopune (Marko
piše pismo.)
SLOŽENE
- Imaju dva i više predikata
a) NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE
- Nastaju povezivanjem (veznicima)
- Odnos surečenica je ravnopravan veznik
„ne pripada“ nijednoj
- Ako se sklapaju bez veznika: REČENIČNI
NIZ, odvajaju se zarezom

b) ZAVISNO SLOŽENE REČENICE

- Nastaju uvrštavanjem
- Sastoje se od glavne (ishodišne) i zavisne
rečenice (veznik pripada zavisnoj
rečenici)
 NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE
VRSTE VEZNICI
 Sastavne - Veznik PA: pišemo zarez ispred pa ako
iskazujemo odnos uzrok-posljedica Prebrzo
NE PIŠE SE ZAREZ! je vozio, pa je pao s bicikla.
- Veznici ni i niti uvijek se upotrebljavaju u
istovrsnim parovima: ni s ni, niti s niti
i, pa, te, ni, niti, i...i, ni...ni,
niti..niti
Niti zna engleski niti zna njemački.

Nije me ni pogledao ni pozdravio.

 Rastavne Hoćeš li večeras van sa mnom ili ćeš ostati
kod kuće?
NE PIŠE SE ZAREZ!
Ili me prestani zadirkivati ili odlazim.
ili, ili-ili
 Suprotne

PIŠE SE ZAREZ!

a, ali, nego, već, no

Stajala sam na kiši, a on mi je dodao kišobran.

- Veznik NEGO: ne pišemo zarez ako se u rečenici nalazi komparativ (USPOREDNA

KOMPARATIVNA ČESTICA)

Postigla sam bolji rezultat nego jučer.

Trčala sam brže nego jučer.

- Veznik NE SAMO...NEGO/VEĆ
 Ne samo da je dobar nego je i pošten. (dvije jesne rečenice - nema zareza)
 Ne samo da nije dobar nego nije ni pošten. (dvije niječne rečenice - nema
zareza)
 Ne samo da to nije dobro, nego je loše. (prva jesna rečenica, druga niječna –
zarez)
 Ne samo da nije pobijedio, nego nas je sve razočarao. (suprotni predikati –
zarez)
 Isključne Sve sam naučila, samo još ponavljam
matematiku.
PIŠE SE ZAREZ!
Vrijeme će danas biti lijepo, tek oko podneva
samo (što), jedino (što), tek (što) će pasti malo kiše.

Bilo je tiho, jedino što se čula perilica za

rublje.
 Zaključne Ena je već ručala, dakle neće ručati s nama.

PIŠE SE ZAREZ Ne znam riješiti ovaj zadatak, stoga trebam

 dakle, stoga, zato, s obzirom na tvoju pomoć.
to
Nije za to kriv, zato ga ostavi na miru.

POSTUPAK ODREĐIVANJA ZAVISNO SLOŽENIH REČENICA

1) Odrediti granicu između glavne i zavisne (odrediti GLAVNU I ZAVISNU

REČENICU)

Tko čeka, i dočeka.

Z G

2) „Postaviti pitanje“ za GLAVNU REČENICU

PITANJE: Tko dočeka? (odgovora nema u glavnoj rečenici, glavna nema subjekt!)

ODGOVOR: (onaj) Tko čeka. = Tko? Što? nominativ = SUBJEKTNA (* postavili

smo pitanja za NOMINATIV i na taj način utvrdili da je riječ o subjektnoj rečenici
jer je subjekt uvijek u nominativu)

PRIMJERI:

Gnjavi otkako je došao.

G Z

PITANJE: Otkada gnjavi?

ODGOVOR: Otkako je došao. VRIJEME = PRILOŽNA, VREMENSKA

Osjetio sam da je bijesan.

G Z

PITANJE: Što sam osjetio?

ODGOVOR: Osjetio sam da je bijesan. OBJEKT (pitanje za AKUZATIV)

ZAVISNO SLOŽENE REČENICE

Glavna (ishodišna) surečenica + zavisna surečenica

 Doručkovat ću (glavna) kad se razbudim (zavisna rečenica) VREMENSKA REČENICA

  Kad se razbudim, doručkovat ću. (INVERZIJA, zavisna pa glavna rečenica iza koje slijedi
ZAREZ)
 Sutra ću, kad se probudim, otići po pecivo. (umetnuta zavisna rečenica u glavnu
odvojena zarezima
1. Predikatna rečenica

On je da boljeg nema.

- Spona ostaje u glavnoj rečenici (je)

- Zavisna se uvrštava na mjesto predikatnog imena (da boljeg nema)

Grad nije više što je nekad bio. / Predstava je da ostaneš bez daha. / Ti si koji jesi.

- Veznici: da, tko, što, koji

2. Subjektna rečenica

Tko je radoznao, sve dozna prije drugih.

- veznici: da, kako, gdje; tko, što, koji, kakav, čiji, kolik, zbog čega (odnosne zamjenice),
kamo, kuda, dokle, kad, otkad, kako, koliko, zašto (prilozi), zbog čega, li

Žalosno je da ove godine nećemo na izlet. / Priča se kako ćemo na izlet već u proljeće. /
Pitanje je je li ozdravio.
3. Objektna rečenica
Osjetio sam da je bijesan.

- veznici: da, kako, gdje; tko, što, koji, kakav, čiji, kolik, zbog čega (odnosne zamjenice),
kamo, kuda, dokle, kad, otkad, kako, koliko, zašto (prilozi), zbog čega, li

Čujemo kako je sve dobro prošlo. / Našao sam što sam tražio.
4. Atributna rečenica

Volim kolače koji su napravljeni od čokolade.

- Veznici: što, da; koji, čiji, kakav

Slažemo se s odlukom da se u školi nose papuče. / Mama će mi kupiti kaput kakav želim. / To je
djevojčica čijega sam brata upoznala.
5. Apozicijska

Sara, koja je učenica, ima peticu iz hrvatskoga.

- Veznik: koji
- Odvaja se zarezom od glavne
Priložne rečenice

MJESNE REČENICE Stigao sam kamo sam Veznici:

krenuo. gdje, kamo, kud(a), otkud(a),

(KAMO SAM STIGAO?- odakle, dokle, dokud(a)

STIGAO SAM KAMO SAM
KRENUO.)

VREMENSKE REČENICE Stigao sam kad smo se Veznici:

dogovorili.
dok, čim, pošto,
(KAD SAM STIGAO? STIGAO kad, otkako, otkad, kad
SAM KAD SMO SE god, tek što, prije nego
DOGOVORILI.) što, nakon što

NAČINSKE REČENICE Vito vozi dobro bicikl kako ga Veznici:

je otac naučio.
kako, ovako... kako, tako…
(NA KOJI NAČIN – KAKO kako, onako... kako
VITO VOZI BICIKL? Kako ga
je otac naučio.)
USPOREDBENE REČENICE Popravio je igračku kao da ju Veznici:
je popravio pravi majstor.
kao što, kao da, nego
KAKO JE POPRAVIO što i nego da,
IGRAČKU? KAO DA JE PRAVI kako...tako, onako...
MAJSTOR kako, što… to

UZROČNE REČENICE Uzrujala se zbog toga što je Veznici: jer, kako, budući da,
to nepravedno. zato što, zbog toga što, s
obzirom na to da
ZBOG ČEGA SE UZRUJALA?
ZBOG TOGA ŠTO JE TO
NEPRAVEDNO.
NAMJERNE REČENICE Posudio je knjige kako bi ih Veznici: da, kako, li i neka.
pročitao.

S kojom namjerom je posudio

knjige? Kako bi ih pročitao.
POSLJEDIČNE REČENICE Tako se smijao da su mu Veznici: tako da, tako ...
potekle suze. da, takav ... da, toliko ... da

Kako

POGODBENE REČENICE Ako postoji dobra volja, sve Veznici: ako, da, kad, li.
je moguće.
 DOPUSNE REČENICE Udomili smo psića iako smo Veznici: iako, premda i makar,
željeli mačku. unatoč tomu što, usprkos tomu
što

ZAVISNO SLOŽENE REČENICE (za vježbu):

1. Odredi vrstu sljedećih rečenica:

Idi kamo ti je naređeno. MJESNA REČENICA
Vjerovalo se da miris ruže brani čovjeka od pijanstva.
Tko rano rani, dvije sreće grabi.
Gdje nema svjetlosti, svi nam se predmeti čine crni.
Doći ću vam kad me budete trebali.
Radi kako znaš.
On zna kamo se žuri.
Učit ću ih kako se hvataju ribe.
Već se i mrak uvlačio kad sam konačno završio.
Tjeraju tako brzo kao da su nešto krivi.
On je imao dušu koja je razumjela drveće i životinje.
To je što je.
U neko se doba pogledaše kao da izmjenjuju neku misao.
Osjećam da bih nešto htio.
Najednom čujem kako se miče kamenje.
On je zgazio riđovku koja se svinula u travi.

1. Koja je od navedenih rečenica zavisnosložena objektna?

A. Naučio sam ne bih li uspio položiti ispit.
B. Naučio sam kako se mijenja guma.
C. Naučio sam jer me to zanimalo.
D. Naučio sam mada nije bilo lako.

2. Koja je rečenica zavisnosložena objektna rečenica?

A. Dobro čujem kako ih ispituju.
B. Dobro čujem iako ih ispituju.
C. Dobro čujem dok ih ispituju.
D. Dobro čujem jer ih ispituju.

3. Koja je od sljedećih zavisnosloženih rečenica objektna rečenica?

A. Svi su uznemireni iako se on nalazi među čvrstim zidinama svojega grada.
B. Bili su spokojni jer se on nalazi među čvrstim zidinama svojega grada.
C. Saznala je kako se on nalazi među čvrstim zidinama svojega grada.
D. Znalo se da se on nalazi među čvrstim zidinama svojega grada.
4. U kojoj je rečenici uz imenicu potvrda uvrštena atributna surečenica?
A. Dobio je potvrdu kako bi mogao položiti stručni ispit.
B. Dobio je potvrdu o položenom stručnom ispitu.
C. Dobio je potvrdu jer je položio stručni ispit.
D. Dobio je potvrdu da je položio stručni ispit.

5. Koja je rečenica zavisnosložena uzročna?

A. Sjeo je iako nije bio umoran.
B. Sjeo je kako bi se odmorio.
C. Sjeo je jer se umorio.
D. Sjeo je da se odmori.

6. Koja je od sljedećih zavisnosloženih rečenica uzročna rečenica?

A. Kako nisam kupila haljinu, odustala sam od odlaska na ples.
B. Kako bih kupila haljinu, otišla sam u novi trgovački centar.
C. Savjetovali su mi kako mogu odabrati haljinu za ples.
D. Iznenadilo me je kako su večernje haljine skupe.

7. Koja je rečenica zavisnosložena dopusna rečenica?

A. Išli bismo na izlet kad ne bi bilo vruće.
B. Išli bismo na izlet da nije bilo vruće.
C. Išli bismo na izlet iako je vruće.
D. Išli bismo na izlet jer je vruće.

8. Koja je od sljedećih zavisnosloženih rečenica dopusna rečenica?

A. Postoji zapravo samo jedan uzrok koji utječe na inflaciju.
B. Iako se bojao posljedica, čvrsto je odlučio otići iz sela.
C. Jana se ljutila na majku jer je barunici sve dopuštala.
D. Samo je otac znao što sam namjeravao time postići.

9. Koja je rečenica zavisnosložena pogodbena?

A. Budući da piješ, gledaš vinu u oči.
B. Iako ne piješ, gledaš vinu u oči.
C. Kad piješ, gledaš vinu u oči.
D. Piješ li, gledaš vinu u oči.

10. Koja je od sljedećih zavisnosloženih rečenica pogodbena rečenica?

A. Popeli smo se na zid da bismo imali bolji pogled.
B. Da si rekao na vrijeme, riješili bismo problem.
C. Stol koji smo rezervirali bio je zauzet.
D. Čovjek misli da će živjeti zauvijek.

11. Kojoj vrsti zavisnosloženih rečenica pripada sljedeća rečenica?

Film je bio tako dosadan da sam cijelo vrijeme želio izići.
A. posljedičnima
B. namjernima
C. načinskima
D. uzročnima
12. Kojoj vrsti zavisnosloženih rečenica pripada sljedeća rečenica?
Želio je vidjeti svijet o kojemu je toliko slušao.
A. atributnima
B. objektnima
C. predikatnima
D. priložnima