Rečenični dijelovi

Rečenični dijelovi

 Rečenične dijelove dijelimo na samostalne i nesamostalne.

 Samostalni su rečenični dijelovi predikat, subjekt, objekt i priložna oznaka.
 Nesamostalni su atribut i apozicija. Oni stoje uz samostalne rečenične dijelove.
Predikat

 Predikat je središnji rečenični dio, koji nije ovisan o drugim rečeničnim dijelovima, nego
se drugi rečenični dijelovi uvrštavaju u rečenicu po gramatičkim svojstvima predikata.
Predikati se dijele na glagolske i imenske.
 Glagolski je predikat glagol: Idem u prodavaonicu., Vito je brzo trčao., Kupit ću novu
pernicu.
 Imenski se predikat sastoji od oblika glagola biti (spone ili kopule) ili glagola koji
označuje da se subjektu što pripisuje (npr. postati, osjećati se) i imenske riječi: Danas sam
dobro., Zagreb je lijep., Mara je djevojčica., Vito se ne osjeća usamljenim., Profesor
Kovač postao je ravnatelj.
Predikat

 Rečenice u kojima nema predikata zovu se neoglagoljene (bespredikatne) rečenice. Takva

je rečenica Vatra!, u kojoj se podrazumijeva predikat gori.
 Predikatni skup čini predikat (P) sa svojim dopunama – objektom (O), priložnom
oznakom (PO) i predikatnim proširkom (PP)
Subjekt

 Subjekt je rečenični dio koji označuje ono o čemu je riječ u rečenici.

 Subjekt može biti izrečen i neizrečen. Neizrečeni subjekt sadržan je u glagolskome
obliku, npr. u rečenici Došla sam. neizrečeni subjekt ja sadržan je u obliku sam (1. licu
jednine).
Subjekt
Subjekt

 Rečenice u kojima se predikatom izriče radnja koja nema vršitelja zovu se besubjektne
rečenice. Takve su rečenice Opet kiši. Sniježi cijeloga dana. Doznaje se da će doći sutra.
 Subjekt se s predikatom slaže u licu, broju i rodu: Mara je kupila suknju., Vito mi je
objasnio zadatak.
 Više subjekata u jednini muškoga roda slaže se s predikatom muškoga roda u
množini: Lovro i Jakov otišli su u kino.
 Više subjekata u jednini ženskoga roda slaže se s predikatom ženskoga roda u
množini: Mara, Ena i Sara otišle su u kino.
 Više subjekata u jednini srednjega roda slaže se s predikatom muškoga roda u
množini: Proljeće i ljeto brzo su prošli.
Subjekt

 Više subjekata različitoga roda u jednini slaže se s predikatom muškoga roda u množini: Vito i
Mara otišli su u školu. U školu su otišli Sara ili Jakov. ili s predikatom onoga roda kojega je
najbliža imenica: Bila je oluja i veliko nevrijeme.
 Više subjekata različitoga roda u množini slaže se s predikatom onoga roda kojega je najbliži
subjekt: Obnovljene su kuće i igrališta.
 Riječi obojica, dvojica, trojica itd. slažu se s predikatom srednjega roda u množini: Obojica su se
javila., Dvojica su došla, a trojica nisu.
 Riječi dvoje, troje, oboje itd. slažu se s predikatom srednjega roda u jednini: Dvoje je došlo., Oboje
je otišlo.
 Zbirne imenice poput unučad i telad slažu se i s predikatom ženskoga roda u jednini i s predikatom
ženskoga roda u množini: Unučad je došla u posjet baki., Unučad su došla u posjet baki.
Subjekt

 Subjektni skup čini subjekt (S) sa svojim dopunama, atributom (Atr.) i apozicijom (Ap.).

Atr. Atr. S Ap. S

Mali crni pas laje na prolaznike. Psić Spajki spava u kućici.
Objekt

 Objekt je rečenični dio kojim se izriče predmet radnje.

 Mjesto objektu u rečenici otvara glagolski predikat. Neki glagoli (uglavnom prijelazni)
obvezatno zahtijevaju objekt u rečenici u kojoj imaju službu predikata, a neki glagoli, npr.
glagoli stanja (ležati, stajati, sjediti, klečati, čučati, mirovati itd.) i glagoli kretanja
(skakati, lutati, putovati itd.), ne otvaraju mjesto objektu.
 Objekti se dijele na izravne (bliže) i neizravne (dalje).
Izravni objekt

 Izravni objekt označuje predmet na kojemu se radnja vrši. Izravni objekt može biti u:

akuzativu bez prijedloga Napisala sam zadaću., Kupila sam novu

bilježnicu.
u genitivu, ali tada je uvijek zamjenjiv s Natoči mi vode., Ne osjećam kajanja. (Natoči mi
objektom u akuzativu vodu., Ne osjećam kajanje.).
Neizravni objekt

 Neizravni objekt označuje predmet u vezi s kojim se glagolska radnja vrši. Neizravni
objekt može biti u:

genitivu koji se ne može zamijeniti Zasitio se igrica.

akuzativom
dativu Prišao je prijateljima.
akuzativu s prijedlogom Zagledala se u daljinu.
lokativu Razmišljao je o nogometu.
instrumentalu Dobro je vladao matematikom.
Objekt

 U rečenici može biti i više objekata, npr. Vito je Lovri kupio knjigu., Učenike smo
priviknuli na red.
 Objektni skup čini objekt (O) sa svojim dopunama – atributom (Atr.) i apozicijom (Ap.).

Atr. O Atr. Ap. O

Ne osjećam nikakvu bol. Autić ću pokloniti svojemu unuku Viti.
Priložne oznake

 Priložna je oznaka rečenični dio koji izriče različite okolnosti u kojima se vrši radnja
označena predikatom. Mjesto priložnoj oznaci u rečenici otvara i glagolski i imenski
predikat.
 Najčešće su okolnosti mjesto, vrijeme i način. Te se okolnosti izriču priložnim oznakama
mjesta, vremena i načina. One označuju mjesto na kojemu se odvija radnja označena
predikatom, vrijeme u koje se odvija radnja označena predikatom te način na koji se
odvija radnja označena predikatom.
Priložne oznake

vrsta priložne oznake odgovara na pitanje primjer

priložna oznaka mjesta Gdje?, Kamo?, Kuda?, Odakle?, Sastat ćemo se u parku.
Dokle? On je iz Splita.
Stani nasuprot prozoru.

priložna oznaka vremena Kad?, Otkad?, Dokad? Sastat ćemo se poslijepodne.

Prošle se godine doselio u Zagreb.
Katkad idemo na izlet.

priložna oznaka načina Kako? Skakutao je veselo i okretno.

Nekako ću ti pomoći.
Uletio je u sobu poput vihora.
Priložne oznake

 Posebna su vrsta priložnih oznaka načina priložne oznake usporedbe. One odgovaraju na
pitanja Kao tko?, Kao što?, Nego kad?, Nego gdje? itd.: Popravio je igračku kao pravi
majstor ., Osjećao sam se bolje nego jučer.
 Uz navedene priložne oznake postoje i priložne oznake kojima se izriču druge okolnosti:
uzrok, namjera, posljedica, pogodba, dopuštanje, društvo, količina, sredstvo itd. One
označuju uzrok zbog kojega se odvija radnja označena predikatom, namjeru s kojom se
odvija radnja označena predikatom, posljedicu radnje označene predikatom itd.
 Priložne oznake
vrsta priložne oznake odgovara na pitanje primjer
priložna oznaka uzroka Zašto?, Zbog čega? Zadovoljan sam zbog pobjede naše momčadi.
Zahvalit ću mu na velikoj usluzi.
Brada joj se tresla od smijeha.
priložna oznaka namjere Radi čega?, S kojim ciljem? Uzgajali su krave radi mlijeka.
Došli smo po košarkašku loptu.
Na doručak ćemo otići u slastičarnicu.
priložna oznaka S kojom posljedicom? Stiskao mi je ruku do boli.
posljedice Do krvi sam se ogrebao na čavao.
Smijali smo se do suza.
priložna oznaka pogodbe Pod kojim uvjetom? Uz peticu iz školske zadaće možeš odgovarati za
bolju ocjenu iz hrvatskoga.
priložna oznaka dopuštanja Unatoč čemu? Unatoč svojoj okretnosti nije uspio preskočiti letvu.
Bio je drzak bez ikakva razloga.
I uz dobre prijatelje osjećao se usamljenim.
priložna oznaka S kim? Otišla je na priredbu s Marom i Sarom.
društva Idem se naći s društvom.
Želi li tko sa mnom u kino?
priložna oznaka Koliko? Malo znam o njemu.
količine Nekoliko sam te puta to zamolila.
Ona previše zapitkuje.
priložna oznaka sredstva Čime? Haljinu je ukrasila cvijećem.
Na more putujemo autobusom.
Pišem plavom olovkom.
Priložne oznake

 Katkad je teško razlikovati objekt i priložnu oznaku. U njihovu razlikovanju mogu

pomoći ova pravila:
 1. Objekt ne može biti dio predikatnoga skupa imenskoga predikata, a priložna oznaka
može. U rečenici Ujutro sam sretna zbog početka novoga dana. dvije su priložene oznake,
vremena (ujutro) i uzroka ( zbog početka novoga dana) uvrštene po imenskome
predikatu sam sretna.
 2. Objekt utječe na značenje glagola u glagolskome predikatu, a priložna oznaka ne
utječe. Primjerice, značenje glagola podnijeti ili imati ovisi o objektu i razlikuje se u
izrazima podnijeti bol i podnijeti prijavu ili imati predavanje , imati kuću i imati visoku
temperaturu.
 Zarez se ne piše iza priložne oznake kojom počinje rečenica. Nepravilno je Danas u pet
sati poslijepodne , naći ćemo se pred kinom., a pravilno je Danas u pet sati poslijepodne
naći ćemo se pred kinom.
Atribut

 Atribut je riječ koja stoji uz imensku riječ u rečenici da je po čemu pobliže odredi
(najčešće po kakvu svojstvu). On može stajati uz svaku imensku riječ bez obzira na
njezinu službu u rečenici:
uz subjekt Nova učiteljica ulazi u
razred.

uz objekt Kupili smo zrele kupine.

uz imensku riječ u Rijeka je lučki grad.
imenskome predikatu

uz imensku riječ u Naći ćemo se

priložnoj oznaci u malome parku.
Atribut

 Atributi se dijele na pridjevne atribute i imeničke atribute.

 Pridjevni atribut slaže se u rodu, broju i padežu s imenskom riječju uz koju stoji. Pridjevni
atribut može biti pridjev (Jučer smo kupili ovogodišnje jabuke.), zamjenica (Taj je dječak
simpatičan.), redni broj (Drugi ću ti put objasniti taj zadatak.).
 Imenički atribut ne slaže se u rodu, broju i padežu s imenskom riječi uz koju
stoji: Posejdon je kralj mora., Dolazi profesor matematike., Moja baka u mladosti nije
imala televizor u boji., Mama je kupila novu kremu za lice., Obuci haljinu s cvjetnim
uzorkom! Imenički atribut ne mijenja se s imenicom uz koju
stoji: kralj mora, kralja mora, kralju mora…
Atribut

 Atributni skup čini imenički atribut i njegove dopune:

Atr. (p) Atr. (p) Atr. (i)
On je bio kralj dubokoga plavog mora.
 Izraz koji se sastoji od imenice i imenice u genitivu (koja je u rečenici imenički atribut)
bolje je u hrvatskome standardnom jeziku zamijeniti skupinom s pridjevom: broj
telefona s telefonski broj, troškovi života sa životni troškovi.
Atribut

 To se pravilo primjenjuje samo ako skupina s pridjevom ima isto značenje kao skupina s
genitivom. Ako značenje nije isto, ne treba skupinu s genitivom zamjenjivati skupinom s
pridjevom: Praznik rada (‘praznik koji se obilježava 1. svibnja’) nije isto što i radni
praznik (‘praznik na koji se radi’), pa se ne primjenjuje navedeno pravilo.
 To se pravilo ne primjenjuje ni ako je riječ o višerječnoj skupini, npr. od imena Ana
Horvat ne možemo izvesti pridjev, npr. To je otac Ane Horvat. U administrativnome stilu
česti su i izrazi poput: pravo je djeteta, dužnost je roditelja, i u njemu nisu pogrešni.
Apozicija

 Apozicija je imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu. Kao
i atribut, i apozicija može stajati uz svaku imensku riječ u rečenici bez obzira na njezinu
službu.
 Apozicija se s imenicom koju označuje ne mora slagati u rodu i broju:

apozicija se s imenicom ne slaže u rijeka Dunav

rodu

apozicija se s imenicom ne slaže u grad Križevci

broju

apozicija se s imenicom ne slaže ni selo Bošnjaci

u rodu ni u broju
Apozicija

 Skup riječi koji ima službu apozicije zove se apozicijski skup. Apozicijski se skup sastoji
od apozicije i njezinih dopuna
Atr. Ap.
Novi učenik Marko svidio se cijelomu razredu.
 Ako se apozicija ili apozicijski skup nalazi iza imenice koju dopunjuje, od ostatka
rečenice odvaja se zarezima: Ana Horvat, nova učiteljica, svima nam je simpatična. U
potpisu treba pisati: učiteljica Ana Horvat, ali Ana Horvat, učiteljica.
 Pod utjecajem engleskoga jezika udomaćili su se izrazi koje čine nesklonjiva imenica
(ime) koja stoji uz drugu imenicu:, npr. Star Wars obožavatelji, strip crtač. U hrvatskome
standardnom jeziku pravilno je obožavatelji Star Warsa, crtač stripova.
Apozicija
 U rečenici treba sklanjati i imenicu i apoziciju. Nepravilne su rečenice Kupao sam se na
jezeru Jarun. i Posjetili smo grad Vinkovci, a pravilne su rečenice Kupao sam se na jezeru
Jarunu. i Posjetili smo grad Vinkovce.

N plaža Žnjan grad Vinkovci rijeka Dunav

G plaže Žnjana grada Vinkovaca rijeke Dunava
D plaži Žnjanu gradu Vinkovcima rijeci Dunavu
A plažu Žnjan grad Vinkovce rijeku Dunav
L plaži Žnjanu gradu Vinkovcima rijeci Dunavu
I plažom Žnjanom gradom Vinkovcima rijekom Dunavom
 Ne sklanja se ime u imenu, npr. Dječji vrtić Tratinčica, G Dječjega vrtića Tratinčica, D
Dječjemu vrtiću Tratinčica, ni mjesna oznaka u imenu, npr. Osnovna škola Konavle, G
Osnovne škole Konavle, D Osnovnoj školi Konavle.
Podcrtaj u rečenicama sve predikate. Kraticom označi je li riječ o
glagolskom predikatu (P gl.) ili o imenskom predikatu (P im.).

 Iznosim pred tebe, prijatelju hrvatske knjige, malenu sliku burne naše davnine. Nadam se
da će ti biti mila, jer je naša, nadam se da ćeš i mojemu peru oprostiti gdje je pogriješilo,
jer da je peru bilo toliko vještine koliko je bilo ljubavi za našu stvar, knjiga bi ova bila bez
prigovora. O tom je tebi suditi. Nu, ne mogu da ti ne dokažem kako je knjiga postala.
(A. Šenoa, Štiocu, Predgovor romanu Zlatarovo zlato)
U rečenicama podcrtaj i kraticom (S) iznad
riječi označite sve subjekte.

 Ivan voli školu.

 Mi se ne volimo rano buditi.
 Stari nam stalno nešto prigovaraju.
 Drugi se vole šaliti na naš račun.
 Obojica su mi prijatelji.
 I je veznik.
 Nikomu se taj nije ispričao.
 Plesati je užitak.
Ispišite objekte i kraticom označite je li u pitanju izravni (0
i.) ili neizravni (0 n.) objekt

 Imam bogatu zbirku knjiga i filmova.

 Čujem ga kako se slatko smije.
 Želite li možda malo torte ili čokolade?
 Učitelj učenicima tumači gradivo.
 Jučer smo učili dijelove rečenice.
 Pomogao mi je u razumijevanju sintakse.
 Volim razmišljati svojom glavom.
Ispišite priložne oznake i odredite im vrstu (PO
načina, PO mjesta itd.)
 Svakoga jutra ustajem vrlo rano.
 Hoće li ti biti teško isplesti tu kapu?
 Plesao je bolje nego ja.
 Cijeli dan razmišljam o toploj čokoladi.
 Za nekoliko dana završava prvo polugodište.
 Smijala se kao luda.
 Zabezeknuto me promatrao.
 Stresla se od hladnoće i produžila dalje.
 Zbog bolesti je ostao u krevetu.
 Ovdje smo radi zabave.
 Triput sam ti to rekao.
 Riješio sam sve, osim prvoga zadatka.
Podcrtajte atribute i razvrstajte ih jesu
imenički ili pridjevski.

Brzo hodam između starih stabala. Na sve strane šušti listopadno lišće. Iz vlažne zemlje
proviruje sramežljiva glava gljive. Radosna, raspjevana ptičica cvrkuće svoju melodiju snova.
Puhnuo je mirisni vjetar. Sve miriše po jesenjim plodovima. U zrak je poletjela hrpica lišća.
Kroz ogoljele grane teško se probija zraka sunca. Podignula sam umornu glavu, no svježina
zraka me razbudila. Obožavam jesenje šetnje šumom.
Podcrtaj apozicije u sljedećim rečenicama.

 Moj prijatelj Marko i ja svake godine običavamo ići na neki izlet. Ove ćemo godine
proputovati Jadranskom obalom i otocima. Planiramo posjetiti grad Rijeku, otoke Krk i
Rab, a nekoliko ćemo dana provesti na Hvaru, rodnomu otoku velikih hrvatskih pjesnika
Hanibala Lucića i Petra Hektorovića.