REČENICE PREMA SASTAVU

JEDNOSTAVNE SLOŽENE
nezavisno složene zavisno složene
neproširene
proširene (povezivanje) (uvrštavanje)
S+P+ - jednostruko
subjekt
dodatci (O, - mnogostruko
predikat
PO, At i Ap) složene (> 2)
Redoslijed:
1. običan (g + z)
2. inverzija:
zarez!
3. umetanje: 2
zareza
NEZAVISNO SLOŽENE ZAVISNO SLOŽENE
vezničke bezvezničke vezničke (sindetske) bezvezničke
(sindetske) (asindetske) (asindetske)
sastavne: niti – uz rečenični niz 1. predikatne izjavne i s
jesne glagole (Niti sastavne 2. subjektne upućivačkim
sam jela niti pila.); rastavne: 3. objektne riječima (Imam
ni – uz niječne gl. crtica umj. ili 4. atributne (zarez ideju – uredimo
(Nisam jela ni pila) suprotne samo ako naš razred. ili
ili u reč. bez gl. (Ni naknadno Pogledam, ono
on ni ja.) objašnjava sadržaj vani mrak.)
rastavne: ili, ili – ili glavne: strina, - zarez, dvotočka,
(uz ponavljanje – koja je lijepa ≠ crtica
zarez!) strina koja je
suprotne: već, no lijepa)
– obilježeni! ne 5. priložne:
samo – nego i – - mjesne
BEZ ZAREZA - vremenske
isključne: samo, (pošto – samo
samo što, jedino, vremensko
tek, tek što – značenje!)
ZAREZ - uzročne
zaključne: dakle, (netočno:
zato, stoga - zato jer;
ZAREZ točno: jer,
zato što,
zbog toga
što)
Budući da –
samo u
inverziji!!!
- posljedične
(da, tako da,
toliko da)
- namjerne

1
 (da, da bih,
kako bih
umj. radi)
- načinske
- poredbene
(što – to,
više – nego
što, kako –
tako -
ZAREZ)
- pogodbene
(gl. + li,
ako, ukoliko
–
izbjegavati,
kad)
- dopusne
(iako, ako i,
makar,
premda,
pored toga
što, unatoč
tome što)

RED RIJEČI U REČENICI

2
1. OSNOVNI RED RIJEČI (stilski neobilježen, neutralan)

SUBJEKT Kamenski začuje korake.

PREDIKAT S P O
OBJEKT
Svileni rez ukras je narodne nošnje.
ATRIBUT Gospođa Valpurga gleda usku uličicu.
APOZICIJA Našli smo se u nekoj uskoj kamenitoj splitskoj ulici.
(uže značenje – bliže imenici, šire značenje – dalje od imenice)
a) Ruže mirišu u vrtu.
P PO
(prijedlog i imenica)
PRILOŽNE PO iza predikata
OZNAKE b) Prehlada sporo prolazi.
PO P
(prilog)
PO ispred predikata
RED Lucija pogleda k prozoru da uhvati jasniji glas s ulice.
SUREČENICA glavna zavisna

2. OBRNUTI RED RIJEČI (stilski obilježen, afektivan)

Mjesec nujno tuguje.

Nujno tuguje mjesec. odstupanje od sheme
Tuguje nujno mjesec. S+P+O
Mjesec tuguje nujno.
Uberi ruže crvene! atribut iza imenice
To je stari Zagreb grad. apozicija iza imenice
Prolazi sporo prehlada. priložna oznaka (prilog) iza predikata
priložna oznaka (prijedlog i imenica)
U vrtu mirišu ruže.
ispred predikata
Ne znajući ni riječi francuski, preživi bez
zavisna surečenica – glavna surečenica
groša u džepu.
SLOBODAN RED RIJEČI, ali nema potpune slobode

3. AUTOMATIZIRANI RED RIJEČI

3
 PREDNAGLASNICE
(prislonjenice, proklitike)

Bila je to za njega velika prijedlozi - svi jednosložni

sreća. - dvosložni: oko, među, mimo, nada,
Oko nas su zelene krošnje poda, pokraj, preko
drveća.
I on nije ništa vidio. veznici a, i, ni, da
Potjeh ne htjede poslušati čestica ne
Bijesa.
riječi bez naglaska ispred naglašene riječi
izgovor: jedna naglasna cjelina
pisanje: rastavljeno

ZANAGLASNICE
(naslonjenice, enklitike)

Mjesec je lebdio nad Kamenitim glagolske - prezent glagola biti i htjeti

vratima. (nenaglašeni oblici)
Baš bih htio znati gdje su naši. - aorist glagola biti
Čekat ću strpljivo.
Ukaza im se prekrasno momče. zamjeničke - osobne i povratne zamjenice
Svarožić odmahne kabanicom i (nenaglašeni oblici)
nestane ga.
Stjepko se prepade.
Hoće li tkanina uskoro biti čestica li
gotova?
nenaglašene riječi iza naglašenih
izgovor: jedna naglasna cjelina
pisanje: rastavljeno

POREDAK ZANAGLASNICA U REČENICI

4
Zvao sam Marka.

Zvao njega.
sam
Zvao sam ga.
glagolska zamjenička
1. 2.

Zvao ga je.
zamjenička glagolska
Samo glagolska zanaglasnica
je (BITI) dolazi na posljednje
mjesto.

Poslao sam mu ga.

glagolska zamjeničke (D-A)

Zvao mu ga je.
zamjeničke glagolska

1. Po mogućnosti na 2. mj. u rečenici, tj. iza 1. naglašene riječi!

Čak i među dijelove atributivnih spojeva riječi (Njihov nas je
uspjeh iznenadio.) ili između imena i prezimena (Vatroslav je
Jagić najveći hrvatski slavist.)
2. Ako ne na 2. mj., onda se naslanjaju na predikat odnosno
imenski dio predikata (Njihov uspjeh iznenadio nas je. ili
Vatroslav Jagić najveći je hrvatski slavist.

TEKST

POVEZIVANJE REČENICA U TEKST – pomoću rečeničnih priloga (nisu reč.

dijelovi, nego uređuju odnose na razini teksta)
POVEZIVANJE KONEKTORIMA

5
suprotni
Cijepila sam se protiv gripe. Međutim,
međutim, no, naprotiv, za razliku od toga,
postoji mogućnost da se razbolim.
s jedne strane, s druge strane, ali
objasnidbeni Raznobojnim lišćem poigrava se vjetar
naime, drugim riječima, točnije rečeno, uokolo. Drugim riječima, stigla je već
jednostavnije rečeno, bolje reći jesen.
zaključni Lijek se ne smije primijeniti nakon isteka
dakle, prema tome, stoga, s obzirom na roka valjanosti. Prema tome, provjerite
to, zato uporabnu vrijednost svakoga lijeka.
vremenski Očekujemo početak školske godine.
poslije (toga), nakon toga, iza toga, prije Nakon toga imat ćemo manje slobodnog
toga, zatim, u međuvremenu vremena.
Kiša je natopila suhu zemlju. Osim toga,
aditivni (dodatni)
ugodno nas je osvježila.
štoviše, osim toga, uz to
(dodatni sadržaj prethodnoj rečenici)
Javio sam se na natječaj za radno mjesto
dopusni
strojarskog tehničara.
ipak, svejedno, usprkos tome, unatoč
Ipak, još uvijek razmišljam o nastavku
tome
studija.
pogodbeni Kontrolirajte češće svoj krvni tlak. Inače,
u tom slučaju, inače vaše zdravlje može biti ugroženo.

POVEZIVANJE MODIFIKATORIMA

Pao je zrakoplov u blizini Beča. Nažalost, nitko nije ostao

nažalost (nepovoljnost)
živ.
Svaka majka želi imati zdravo dijete. Nasreću, i naš je sin
nasreću (povoljnost)
zdrav i napredan.
Kupci su brzo napustili novi prodajni prostor. Vjerojatno
vjerojatno (nesigurnost)
nisu zadovoljni cijenama.
Često gledamo kako mladić s lakoćom obara rekorde u
istina (uvjerenost)
plivanju. Istina, to od njega i očekujemo.
Govori se o mogućnosti da nestane pitke vode i zdrave
uglavnom (pretežnost)
hrane. Uglavnom, sve su to zabrinjavajuće vijesti.