PREHRANA I FIZIČKA AKTIVNOST

MLADIH

MEN T A L N O Z D R A V L J E M L A D IH

SUZBIJANJE OVISNOSTI KOD MLADIH

ALKOHOL I M
LADI

IV N O Z D R A V L J E M L A D IH
REPRODUKT

Hrvatsko
debatno
Za više informacija: www.hdd.hr društvo
O PUBLIKACIJI:

Naslov publikacije:
Zdrave konzultacije

Nakladnik:
Hrvatsko debatno društvo
Berislavićeva 16, 10000 Zagreb / hdd@hdd.hr
www.hdd.hr

Autorice:
Ivona Anić
Anastazija Stupar
Branimira Penić

Grafičko oblikovanje:
Branimira Penić

Zagreb, 2021.

Publikacija je nastala u sklopu projekta „Zdrave konzultacije“ koji je financiran

sredstvima Europske unije kroz Erasmus + program. Sadržaj publikacije isključiva je
odgovornost Hrvatskog debatnog društva.

U ovoj publikaciji uporabljeni su izrazi napisani u muškom rodu, a odnose se kao

neutralni na sve osobe, neovisno o njihovu spolu ili rodu.
SADRŽAJ:

4
O projektu Zdrave konzultacije.................................................................................................4

9
Mentalno zdravlje mladih ........................................................................................................9
11
Preporuke sudionika..........................................................................................................11
Problem: Stigmatizacija i nedostatak informacija....................................................11 11
Problem: Izvanbolničko liječenje i podrška................................................................13 13
Problem: Uloga škole u mentalnom zdravlju mladih................................................14 14

15
Alkohol i mladi..........................................................................................................................29
Preporuke sudionika..........................................................................................................33 19
Kontinuirana edukacija mladih ..................................................................................33 19
Osiguravanje društvenih prostora i aktivnosti slobodnog vremena.......................36 22
Suzbijanje ovisnosti kod mladih..............................................................................................225

Reproduktivno zdravlje mladih...............................................................................................38 31

33
Preporuke sudionika.........................................................................................................40
Uvođenje spolnog odgoja..........................................................................................40 33
Besplatno dijeljenje higijenskih i kontracepcijskih potrepština..............................436

Prehrana i fizička aktivnost mladih..........................................................................................9 38

40
Preporuke sudionika ..........................................................................................................11
Kreiranje programa školskih vrtova............................................................................11 40
Fizički aktivni odmori u školama ................................................................................13 42

Završna konferencija - Zdrave konzultacije...........................................................................45 45

Zaključak.....................................................................................................................................48
 O PROJEKTU: ZDRAVE
KONZULTACIJE
Projekt Zdrave konzultacije se sastojao od 15 manjih jednodnevnih sastanka sudionika projekta te
jednog većeg, završnog sastanka, na kojem su se predstavljali finalizirani i konkretni zaključci
sastanaka vezanih uz analizu nove zdravstvene strategije za mlade.
Kroz jednodnevne sastanke učenici su radili analize postojeće zdravstvene strategije za mlade i
davali svoje prijedloge za njezino poboljšanje. Na završnom sastanku su se ti finalizirani i
konkretizirani zaključci predstavljali donositeljima odluka.

Teme sastanaka prema kojima su mladi predlagali politike koje bi trebale biti uvrštene u lokalnu
zdravstvenu strategiju za mlade su:

PREHRANA I FIZIČKA AKTIVNOST MLADIH

MENTALNO ZDRAVLJE MLADIH
SUZBIJANJE OVISNOSTI KOD MLADIH
ALKOHOL I MLADI
REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE MLADIH

Teme su napravljene prema EU strategiji Europske komisije za mlade za period od 2019-2027.

godine, a prate novu zdravstvenu strategiju. Svaka od tema se analizirala iz 3 perspektive:
prevencija, analiza usluga te inovativan pristup.

U svakoj od 15 aktivnosti sudjelovalo je 30 mladih u dvije grupe (ukupno 420 mladih). Kroz diobu
projekta na manje radionice osigurali smo da sudionici razumiju i pripreme se za kompleksnost
ove teme s kojom ranije nisu imali doticaja. Projekt se provodio u manjim grupama što je pružalo
individualni pristup i dovoljno vremena i prostora za usvajanje vještina koje ovaj projekt želi razviti
kod sudionika.

Na velikom završnom sastanku sudjelovalo je 60 mladih. Svrha završnog sastanka je finaliziranje

preporuka i predstavljanje preporuka donositeljima odluka, svim korisnicima te široj javnosti na
razini Grada Zagreba u čijem kreiranju su sudjelovali mladi i koja odgovara potrebama mladih
osoba. Na svakom sastanku su sudjelovali mladi korisnici, donositelji odluka te facilitatori
sastanaka koji su treneri Hrvatskog debatnog društva.
CILJEVI PROJEKTA:

Dva su velika cilja ovog projekta.

Prvo, informiranje mladih o Drugo, osnaživanje mladih u

postojećim zdravstvenim kreiranju zdravstvenih
politikama Grada Zagreba. politika za mlade.

Ovim projektom smo željeli potaknuti mlade i donositelje odluka da donose javne politike koje su
oblikovane prema potrebama osoba kojima su upućene. U trenutku kada zdravstvene politike
mladih odgovaraju potrebama mladih, ishodi zdravstvenih politika postaju korisniji, a sredstva
koja se koriste za poboljšavanje zdravlja građana su učinkovito iskorištena.
Nadalje, kroz sudjelovanje na sastancima na kojima se govori o zdravlju mladih i trenutačnim
problemima vezanih uz zdravlje i zdravstvenu zaštitu mladih, kreiramo generacije mladih građana
koji su proaktivni u vidu zdravstvene politike i odnosa prema zdravlju. Teme sastanaka su i između
ostalog i osmišljanje preventivne politike za mlade u vidu ovisničkog ponašanja, čime očekujemo
da će se sudionici sastanka uključiti u rješavanje problema ovisnosti kod mladih.
Vjerujemo kako je prevencija ovisnosti tema s kojom se sudionici već sada mogu susresti u svom
svakodnevnom životu, ali smatramo kako u nedovoljnoj mjeri. S druge strane, teme mentalnog i
reproduktivnog zdravlja u većini sredina su tabu teme. Upravo raspravljajući o tim temama pružili
smo sudionicima sigurnu sredinu u kojoj su mogli dobiti informacije, sudjelovati u razmjeni istih,
ali propitkivati tabu teme u društvu.
Sudionici u projektu razvili su vještine komuniciranja s okolinom, vještine vođenja uljudnog
dijaloga s donositeljima odluka te vještine kreiranja realnih politika iz komunikacije s okolinom
prilikom rasprave o temi.
Ovim projektom povećale su se kompetencije mladih za javno zagovaranje i sudjelovanje u
donošenju javnih odluka te su se otvorili dodatni kanali komunikacije između donositelja odluka i
mladih, a sve u svrhu donošenja što kvalitetnijih odluka za mlade, ali i općenito, te uključivanje što
većeg broja mladih u proces donošenja odluka.
ZAŠTO JE OVAJ PROJEKT VAŽAN ZA GRAD ZAGREB?

Ovaj projekt je prvi ovog opsega kojim se daje prilika mladima i donositeljima odluka da zajedno
surađuju na osmišljavanju politika koje će osigurati bolju zdravstvenu zaštitu mladima Grada
Zagreba. Projekt obuhvaća do sada najveći broj sudionika koji će zajedno s Gradom Zagrebom
sudjelovati u kreiranju smjernica za novu zdravstvenu strategiju za mlade. Isto tako, ovo je jedan
od rijetkih projekta u Europi u kojem donositelji odluka u glavnom gradu države surađuju s
korisnicima politika na poboljšanju istih.
Ovim projektom Grad Zagreb aktivno radi na približavanju gradskih politika, ali i institucija samim
korisnicima. Samim time Grad Zagreb promovira transparentan rad institucija, otvara vrata svojih
institucija pitanjima korisnika i promovira suradnju između korisnika politika i donositelja odluka.
Također, ovim projektom Grad Zagreb na vrlo efikasan i jednostavan način upoznaje mlade i
promovira među mladima već postojeće zdravstvene politike za mlade Grada Zagreba.
Kroz suradnju s mladima i prilagodbu zdravstvenih politika prema smjernicama mladih, Grad
Zagreb pokazuje drugima kako osmisliti što bolje politike na način koji paralelno osigurava uštedu
vremena i kvalitetne rezultate. Važno je napomenuti kako je ujedno i proces koji ne zahtijeva
velike financijske izdatke čime se osigurava da se javni novac koristi štedljivo i na korist svih.

KAKO SE PROVODIO PROJEKT?

Provedeno je 14 sastanaka s mladim osobama Grada Zagreba u razdoblju od listopada 2019. do

srpnja 2021. godine. U suradnji s Uredom za zdravstvo Grada Zagreba i Uredom za obrazovanje,
kontaktirali smo srednje škole na području Grada Zagreba da se odazovu sudjelovanju na projektu.
Sastanke su facilitirali treneri Hrvatskog debatnog društva s dugogodišnjim iskustvom u provedbi
neformalnih edukacija mladih. Teme sastanaka prema kojima su mladi predlagali politike koje bi
trebale biti uvrštene u lokalnu zdravstvenu strategiju za mlade su:

PREHRANA I FIZIČKA AKTIVNOST MLADIH

MENTALNO ZDRAVLJE MLADIH
SUZBIJANJE OVISNOSTI KOD MLADIH
ALKOHOL I MLADI
REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE MLADIH
U projektu su sudjelovali učenici sljedećih škola: Na svakoj radionici je sudjelovalo do 30
I. gimnazija mladih grada Zagreba. Neke radionice
II. gimnazija su radi poštivanja propisanih
III. gimnazija epidemioloških mjera, razdvojene na
IV. gimnazija dvije radionice koje su se održavale u
V. gimnazija razmaku od par dana, a na svakoj je
VI. gimnazija sudjelovalo do 15 mladih osoba.
VII. gimnazija
Gimnazija Tituš Brezovečki
X. gimnazija
XIII. gimnazija
Škola za primalje Zagreb
Drvodjeljska škola Zagreb
I ostali mladi Grada Zagreba (studenti i
zaposlene osobe).

Radionice su bile podijeljene u 3 bloka:

Upoznavanje s Upoznavanje s
Kreiranje novih
projektom, postojećim
prijedloga te
youthpassom i EU zdravstvenim
predstavljanje
strategijom za mlade politikama za mlade u
prijedloga
Zagrebu

Sudionici su nakon predstavljanja teme i postojećih politika na tu temu, unutar manjih grupa
kreirali vlastite prijedloge. Facilitator su tijekom cijelog procesa poticali samostalan rad sudionika
unutar grupa.
Grupnim radom, željeli smo potaknuti mlade da uče kako podijeliti zadatke međusobno, kako
pravilno raspodijeliti vrijeme i kako prioritizirati zadatke kako bi na kraju svakog sastanka mogli
predstaviti probleme i zaključke koje bi trebala adresirati nova zdravstvena strategija za mlade.
Kroz proces izrade vlastitih prijedloga za novu zdravstvenu politiku, ali i proces konzultacija s
donositeljima odluka, mladi razvijaju poduzetničke vještine te uče kako vlastite ideje pretvoriti u
konkretne odluke. Istovremeno, sudjelovanjem na ovom projektu i njemu sličnim projektima,
mladi razvijaju građanske vještine, odnosno osnažuje ih se da sudjeluju u političkom životu i
upoznaje ih se s mogućnostima kroz koje to mogu nastaviti raditi.

Projekt je koncipiran na način da samom aktivnošću dionici razvijaju socijalne i građanske vještine
odnosno, osnažuje se mlade u aktivnom političkom i društvenom sudjelovanju. Sudjelovanjem u
projektu mladi kritički sagledavaju informacije, upoznaju se neformalnim načinima učenja te ih se
osnažuje da metode neformalno i informalnog učenja koriste i u buduće.

Zašto je neformalna vrsta edukacije važna?

Neformalna edukacija se odvija van formalnog obrazovanja odnosno van formalnih obrazovnih
ustanova te je u fokusu znanje, a ne potvrda. Neformalno obrazovanje služi da dopuni formalno i
da sudionicima da priliku da pristupe sadržaju i razviju vještine koje ostaju netaknute ili
nedovoljno razvijene u sustavu formalnog obrazovanja.

U provedbi ovog projekta, posabnu pažnju smo pridavali tome da pojedinci biraju teme koje ih
zanimaju, odnosno sudjeluju na sastancima o zdravstvenim politikama za koje su iskazali interes.
Analizom postojećih zdravstvenih politika i kreiranjem novih prijedloga, razvijali su kritičko
mišljenje, propitivali su svoje stavove i vrijednosti i povećali svoju razinu znanja kako o
zdravstvenoj zaštiti mladih, tako i o aktivnom sudjelovanju u lokalnoj zajednici.
 MENTALNO ZDR
AVLJE
MLADIH

POLITIKE GRADA ZAGREBA

UVOD

Mentalni poremećaji danas pogađaju oko trećinu populacije Europske Unije na godišnjoj razini, što
ih čini jednim od glavnih europskih javnozdravstvenih prioriteta (The European Mental Health
Action Plan 2013-2020, 2015:13). Njihova složenost je značajna jer ih oblikuju ne samo biološki, nego
i socioekonomski, kulturološki, politički i povijesni uvjeti života. Ta se složenost odražava i u
specifičnostima tereta mentalnih poremećaja i ovisnosti u zemljama centralne i istočne Europe, u
koje se ubraja i Hrvatska, gdje je pojavnost problema vezanih uz mentalno zdravlje među
najvećima na svijetu (Winkler i sur., 2017).

U periodu od 1975. godine, kada je važnost mentalnog zdravlja deklarativno prepoznata na

svjetskoj i europskoj razini (Mental Health Declaration for Europe 2005), do danas, kada se aktualni
Europski akcijski plan za mentalno zdravlje od 2013. do 2020. privodi kraju, iskristalizirao se niz
praktičnih preporuka za organizaciju skrbi za mentalno zdravlje koja osnažuje korisnike i štiti
njihova ljudska i građanska prava. Osnova preporuka koje za cilj imaju humaniju i kvalitetniju skrb
je deinstitucionalizacija skrbi za mentalno zdravlje i prelazak s modela liječenja u velikim
psihijatrijskim bolnicama na model skrbi u zajednici. Takva je skrb u najvećoj mjeri organizirana
lokalno, multidisciplinarno umjesto isključivo medicinski i na način koji podupire korisnika i
njegove bližnje. Osim toga, usmjerena je na to da korisniku omogući normalan život u zajednici
umjesto da ga izolira i izlaže dodatnoj stigmatizaciji, a hospitalizaciju vidi kao posljednju opciju
kod teških mentalnih poremećaja (The European Mental Health Action Plan 2013-2020, 2015:7-8).

Dakle, lokalne vlasti poput Grada Zagreba mogu i trebaju igrati značajnu ulogu u organizaciji
pravovremene i kvalitetne podrške osobama koje se suočavaju s problemima vezanima uz
mentalno zdravlje.
Usprkos činjenici da je Republika Hrvatska potpisnica ne samo deklarativnih, nego i dokumenata u
kojima se obvezuje slijediti relevantne suvremene smjernice za organizaciju skrbi mentalnog
zdravlja, potrebne reforme do danas su u velikoj mjeri izostale. Ipak, u Zagrebu postoji
organizirana skrb o mentalnom zdravlju koja suvremenim smjernicama za organizaciju takve skrbi
odgovara znatno više od hrvatskog prosjeka. Primjerice, najveći pružatelj izvanbolničke skrbi za
mentalno zdravlje u Hrvatskoj zagrebačka je Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti pri
Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “dr. Andrija Štampar” čija je djelatnost usmjerena na
zaštitu mentalnog zdravlja i izvanbolničko liječenje ovisnosti. U okviru rada Službe provode se
preventivne aktivnosti i pruža skrb korisnicima kroz savjetovanje ili psihoterapiju putem
individualnog, obiteljskog, partnerskog ili grupnog rada. Sudjelovanje u tretmanu je besplatno, a
termini se dogovaraju bez uputnica (Stupar, 2019).

Međutim, većina skrbi za mentalno zdravlje, pa tako i mladih, i u Zagrebu je organizirana u okviru
bolničkih odjela ili specijalnih bolnica, dok informacije o mjestima na kojima mladi koji se
suočavaju s problemima vezanim uz mentalno zdravlje mogu potražiti pomoć nisu dovoljno
dostupne.
PREPORUKE SUDIONIKA PROJEKTA

PROBLEM: STIGMATIZACIJA I NEDOSTATAK INFORMACIJA

Područje mentalnog zdravlja nažalost je još uvijek obilježeno stigmatizacijom. Mlade osobe koje se
suočavaju s poteškoćama vezanim uz mentalno zdravlje često se boje da ih okolina neće
razumijeti, a za to često imaju i razloga. Mladi sudionici naših radionica naveli su da se nisu skloni
obratiti odraslim osobama kako bi s njima razgovarali o svom mentalnom zdravlju, pa čak i kad je
riječ o vlastitim roditeljima, jer znaju za brojna anegdotalna ili imaju vlastita iskustva u tome da su
njihovi problemi umanjivani ili ismijavani. Većina je sudionika priznala da su i sami skloni probleme
vezane uz psihičko zdravlje doživljavati kao nešto što se ne događa njima nego “luđacima”,
osobama koje su “psihički poremećene”, ili pak ljudima koji imaju “stvarne” razloge za narušeno
mentalno zdravlje, poput smrti bliske osobe ili neimaštine, dok njihovi razlozi nisu “dovoljno
dobri”. U istraživanju provedenom 2019. godine i sami su stručnjaci za mentalno zdravlje,
zaposlenici Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno
zdravstvo “dr. Andrija Štampar” potvrdili da je stigmatizacija još uvijek značajni faktor koji utječe
na vjerojatnost da će osobe s problemima vezanim uz mentalno zdravlje potražiti pomoć (Stupar,
2020.)
Mladi sudionici radionica zaključili su da važnost čuvanja i
pravovremenog reagiranja na probleme vezane uz mentalno zdravlje
treba biti značajno više naglašena. Smatraju da je o ovoj tematici
potrebno kontinuirano osvješćivati mlade, njihove roditelje, ali i
školske djelatnike. Vjeruju da bi serije predavanja i radionica s
navedenim grupama postupno informirale značajan broj mladih i
osoba uključenih u njihov odgoj o tome s kakvim se problemima
mladi mogu susresti i koja su potencijalna rješenja. Najvažnije,
sudionici vjeruju da bi takav pristup, kad bi bio sveobuhvatan a ne
ograničen na pokoji projekt, omogućio ljudima da probleme
mentalnog zdravlja nauče razumjeti kao nešto što se može dogoditi
svakome, nešto što se može riješiti i nešto što zaslužuje podršku, a
ne osudu okoline.
Treneri Hrvatskog debatnog društva mlade su polaznike radionica kroz raspravu informirali o
postojećim programima vezanima uz mentalno zdravlje mladih u gradu Zagrebu. Većina je
sudionika reagirala pozitivno te smatraju da su programi poput besplatnih psiholoških
savjetovališta i razgovora s psihologom ili psihijatrom na koji mogu doći bez uputnice odličan
način da se smanje prepreke s kojima se mladi ljudi suočavaju kad traže pomoć. Ipak, svi su
sudionici zaključili da im većina informacija koje su dobili ranije nije bila poznata i da smatraju da
su o njima trebali biti informirani u školi, kao i njihovi roditelji. Osim toga, nijedan sudionik
radionica ne sjeća se da je u školi imali radionice vezane uz mentalno zdravlje te navode da ih ili
nike bilo u njihovoj školi, ili u njihovom razredu.

Ukratko, sudionici su zaključili da postojeće programe prevencije i skrbi za mentalno zdravlje u

gradu Zagrebu treba učiniti bitno vidljivijima, i to kroz:

Radionice o važnosti mentalnog zdravlja, učestalosti i vrsti problema te vrstama skrbi i

intervencija za djecu, mlade i roditelje
Obučavanje osoba koje provode puno vremena s mladima, poput učitelja i profesora, za
prepoznavanje znakova da se učenik suočava s nekim problemom
Provođenja lokalnih projekata na razini grada i gradskih četvrti kako bi se problematika
približila svima i doprinjelo destigmatizaciji
Oglašavanje dostupnih usluga i različitih vrsta skrbi kroz medije i društvene mreže uz potporu
marketinških stručnjaka kako bi kampanje dizanja vidljivosti postale uspješne, a informacije o
skrbi za mentalno zdravlje došle do potencijalnih korisnika
Prisutnost stručnjaka za mentalno zdravlje na društvenim mrežama koji bi u tekstualnom ili
video formatu na razumljiv način mogli objasniti razliku između psihičkih poremećaja ili
bolesti i svakodnevnih problema, što mladi za sebe mogu učini sami, kada trebaju potražiti
pomoć, kako ta pomoć može izgledati i gdje je mogu pronaći
PROBLEM: IZVANBOLNIČKO LIJEČENJE I PODRŠKA

Mladi sudionici naših radionica su kao ključan problem u skrbi za mentalno zdravlje, pod uvjetom
da je prepoznato da je došlo do trenutka u kojem treba potražiti pomoć, prepoznali nedostatak
izvanbolničke skrbi za mentalno zdravlje ili pak nedostatak informacija o tome da ona postoji.
Naime, većina mladih sudionika radionica smatralo je da je odlazak kod psihijatra, najčešće u
bolnici, jedina dostupna opcija za osobe koje se suočavaju s problemima vezanima uz mentalno
zdravlje. Istaknuli su da bi im takva skrb osobno predstavljala ili predstavlja najznačajniju prepreku
pri traženju pomoći i za to naveli niz razloga, uključujući mišljenje da je odlazak u bolnicu ili kod
psihijatra prikladan samo za osobe koje se suočavaju s najtežim problemima i poremećajima, strah
od toga da će im biti prepisani psihijatrijski lijekovi, da će biti zadržani u bolnici, da će informacije o
njihovim problemima postati dostupne školskom osoblju, roditeljima ili budućim poslodavcima.

Sudionici radionica smatraju da bi skrb o mentalnom zdravlju koja je dostupna lokalno, na

njihovom kvartu ili u njihovoj školi, sa sobom nosila bitno manje stigme i bila prihvatljivija njima i
njihovim vršnjacima. Predložili su da:

Skrb za mentalno zdravlje treba biti dostupna lokalno umjesto da

podrazumijeva odlazak u psihijatrijsku ili neku drugu bolnicu
Mlade treba, putem medijskih kampanja, radionica i društvenih
mreža, informirati o vrstama skrbi za mentalno zdravlje, tome koja
je razlika između psihologa i psihijatra, što je to psihoterapija, kada
je i koje probleme potrebno liječiti i lijekovima i što mladi mogu
očekivati ako odluče potražiti pomoć
Mlade treba informirati o tome koja su njihova prava, a pogotovo
kako se ostvaruje njihovo pravo na privatnost, ako se odluče
potražiti pomoć
PROBLEM: ULOGA ŠKOLE U MENTALNOM ZDRAVLJU MLADIH

Kroz sve radionice, mladi iz različitih zagrebačkih škola naglašavali su važnost uloge škole u
njihovim životima i potrebu da škole postanu uključenije u zaštitu mentalnog zdravlja mladih.
Mladi su za to najčešće navodili tri razloga. Prvo, mladi većinu svog vremena provode u školama,
zbog čega smatraju da one imaju važnu odgojnu ulogu. Drugo, smatraju da je stručno i nastavno
osoblje škola ono koje je u najčešćem kontaktu s mladima i u poziciji da kontinuirano prate njihov
razvoj. Naposljetku, škola predstavlja neutralnu sredinu s osobljem koje može biti obučeno da
prepoznaje znakove psihološkog stresa, traume ili čak fizičkog nasilja koje često ostaje skriveno u
privatnosti obitelji, pa tako može biti sigurno mjesto čak i za mlade kojima obitelj ne pruža
podršku ili čak predstavlja izvor njihovih problema.

Osim navedenih načina na koje škola može pomoći mladima, na neki im način može i ugroziti
mentalno zdravlje. Mladi su identificirali školu kao najznačajniji izvor stresa za najveći broj mladih
ljudi i ono što im je svima zajedničko bez obzira na druge životne uvjete, te kao i mjesto tranzicije
prema odrasloj dobi koje je kao takvo idealno pozicionirano da podupre mlade u pripremi za
eventualno daljnje obrazovanje ili rad. Kako bi u potpunosti ostvarili potencijal zagrebačkih škola
da za mlade predstavljaju potporu u odrastanju, mladi su predložili da:

U školama treba djelovati najmanje jedan, a ovisno o broju učenika i više psihologa koji bi trebali biti upoznati sa
svim učenicima, a ne samo “problematičnim”, te bi se odlazak školskom psihologu trebao normalizirati kao dio
regularnog školovanja, a ne “kazna” - interakcija sa školskim psihologom trebala bi postati uobičajena, a ne nešto
do čega dolazi tek kad neki problem izmakne kontroli
U školama treba organizirati redoviti dodatni sat, najmanje jednom mjesečno, na kojemu cijeli razred sa
stručnom osobom može razgovarati o pitanjima vezanima uz mentalno zdravlje
Škole trebaju provoditi orijentacijske sastanke sa svim učenicima kako bi se bolje upoznale s njihovim
problemima, kao i provoditi anonimne ankete i održavati stalan kanal komunikacije s učenicima (emailom,
telefonski i slično)
Stručno osoblje treba biti upoznato s roditeljima svih učenika i djelovati ako primjete znakove nasilja,
zanemarivanja ili bilo koje vrste zlostavljanja
Škole trebaju posvetiti više vremena praktičnom pripremanju učenika na završetak srednjoškolskog obrazovanja
kroz orijentacijske sastanke, pomoć u odabiru karijere i planiranje daljnjeg obrazovanja
 ALKOHOL I MLADI

POLITIKE GRADA ZAGREBA

PREVENCIJA OVISNOSTI O ALKOHOLU KOD MLADIH

AKCIJSKI PLAN SUZBIJANJA ŠTETNE UPORABE ALKOHOLA U GRADU ZAGREBU

Akcijski plan suzbijanja štetne uporabe alkohola u Gradu Zagrebu (u daljnjem tekstu: Akcijski plan)
poseban je oblik provedbenog plana, donesen za razdoblje od 2013. do 2016., a zatim dva puta
produžavan do kraja 2018. godine. Akcijski plan usklađen je s ciljevima i mjerama Nacionalne
strategije za sprječavanje štetne uporabe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja za
razdoblje od 2011. do 2016., Europskom akcijskom planu za smanjenje štetne uporabe alkohola za
2012. - 2020., Planu razvoja javnog zdravstva za razdoblje 2011. - 2015. i Planu zdravstvene zaštite
Grada Zagreba.
Cilj Akcijskog plana je koordinirano, sustavno i učinkovito suzbijanje štetne uporabe alkohola u
Gradu Zagrebu, primjenom sljedećih mjera:

podizanje opće svijesti kroz edukaciju i unaprjeđenje informiranja o štetnim posljedicama

konzumacije pića koje sadrži alkohol,
smanjenje dostupnosti pića koje sadrži alkohol mladima i osposobljavanje mladih za
odupiranje iskušenju i donošenje pravilne odluke glede alkohola,
informiranje javnosti, edukacija i razvijanje svijesti o štetnosti alkohola,
promicanje duševnog zdravlja (očuvati i unaprijediti duševno zdravlje djece, mladeži i
odraslih), i unaprjeđivanje mjera zaštite obitelji,
smanjivanje stigmatizacije ovisnika i članova njihovih obitelji,
osiguranje mjera za sigurnu vožnju za sve sudionike u prometu,
smanjenje dostupnosti alkoholnih proizvoda i njihove promidžbe,
praćenje i nadzor zlouporabe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja.
Akcijski plan temelji se na stručnim pristupima, multidisciplinarnom i međuresorskom djelovanju i
provedbi mjera kojima se unaprjeđuje kvaliteta preventivnih programa, programa liječenja i
rehabilitacije ovisnika o alkoholu, programa pomoći i zaštite obitelji, te mjera za smanjivanje
dostupnosti pića koje sadrži alkohol maloljetnim osobama. Predviđene mjere i aktivnosti u
Akcijskom planu obuhvaćaju unapređivanje koordinacije i suradnje institucija, ustanova i
organizacija civilnog društva na suzbijanju štetne uporabe alkohola u Gradu Zagrebu.
Provedbene aktivnosti predviđene akcijskim planom usmjerene na mlade:

MJERA: Informiranje, edukacija i senzibiliziranje javnosti o štetnoj uporabi alkohola

Osmišljavanje, izrada i provođenje preventivnih programa, izrada promidžbeno-

edukativnih materijala o štetnosti prekomjerne konzumacije alkoholnih napitaka,
publiciranje informativnih i edukativnih letka, brošura i drugih materijala za djecu, mlade,
roditelje i sve one koji im čine dostupnim alkohol; provođenje internetske kampanje
Koordinirati provedbu medijskog poticanja prevencije štetne uporabe alkohola,
sufinancirati radijske i TV emisije o zdravlju mladih i zdravim stilovima života
Izraditi program obilježavanja i prigodnim aktivnostima obilježiti Mjesec borbe protiv
ovisnosti (od 15. studenoga do 15. prosinca) na lokalnoj razini
Radi prevencije osmisliti i provesti aktivnosti suzbijanja prekomjerne uporabe pića koje
sadrži alkohol na mjestima okupljanja mladih, kao što su javne površine, noćni klubovi,
koncerti, sportske utakmice i druga mjesta okupljanja mladih

MJERA: Pružanje potpore programima unapređenja psihosocijalnih vještina i

organizacije slobodnog vremena djece i mladih; Psihosocijalna potpora djeci i
mladima

U postojećim savjetovalištima ustanova i organizacija civilnog društva unaprijediti

dostupnost informacija i mogućnost stručne potpore osnovati nova savjetovališta radi što
lakše dostupnosti informacija i stručne potpore
MJERA: Unaprjeđivanje programa prevencije i rada s roditeljima te stručnim
suradnicima u sklopu odgojno-obrazovnog sustava

Intenzivirati rad vrtićkih /školskih povjerenstava za prevenciju ovisnosti u svim odgojno-

obrazovnim ustanovama
Promicati i financijski podupirati projekte odgojno-obrazovnih ustanova povezane s
programima prevencije
Kontinuirano nastaviti edukaciju roditelja na roditeljskim sastancima o programima
prevencije
Intenzivirati izvannastavne i izvanškolske aktivnosti radi prevencije rizičnog ponašanja
djece i mladih
Kontinuirano provoditi edukaciju o štetnosti konzumiranja pića koje sadrži alkohol za
djecu predškolske i školske dobi te njihovih roditelja radi promicanja zdravih stilova života

MJERA: Posebni programi u odgojno-obrazovnom sustavu

Poticati posebne odgojne programe usmjerene psihosocijalnom osnaživanju školske djece

i mladih učenjem socijalnih vještina

MJERA: Provođenje zdravstvenog odgoja te primarna, sekundarna i tercijarna

prevencija ovisnosti o alkoholu

Planiranje i sudjelovanje u provođenju zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja opće i

specifičnih populacijskih skupina
Savjetodavni i edukacijski rad sa stručnim suradnicima u nastavi i nastavnicima
Unapređenje i izrada programa prepoznavanja i ranog otkrivanja visokorizične populacije
Rad s djecom i mladima koji su zatečeni u alkoholiziranom stanju i njihovo uključivanje u
program praćenja i individualne, grupne ili obiteljske terapije
SPIKAONICE - USUDI SE ODUPRIJETI

Grad Zagreb u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar i Hrvatskim
debatnim društvom JE organizirao Ciklus debata / „Spikaonica“ pod nazivom „Usudi se oduprijeti –
Ima li zabave bez alkohola?“. Cilj kampanje je podizanje svijesti mladih o štetnosti konzumiranja
alkohola te promoviranje zdravih stilova života. Cjelokupna kampanja zamišljena je kao jedna od
provedbenih aktivnosti u okviru Akcijskog plana suzbijanja štetne uporabe alkohola u Gradu
Zagrebu za razdoblje 2013. – 2016.g. Svaka „Spikaonica“ imala je svog ambasadora (javnu osobu
koja je govorila o vlastitom iskustvu s alkoholom) te stručnjake koji su iz prve ruke govorili o radu s
mladima, prevenciji i liječenju ovisnosti.

PROGRAM PREVENCIJE OVISNOSTI NASTAVNOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO

DR. ANDRIJA ŠTAMPAR

Osim gradskih ureda, program prevencije ovisnosti mladih na području Grada Zagreba, provodi i
Nastavni Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.
Nastavni zavod za javno zdravstvo pruža usluge iz područja javnoga zdravstva, poštujući pritom
najviše standarde društveno odgovornoga ponašanja i znanstveno utemeljenih spoznaja te nudeći
korisnicima pouzdanost i kvalitetu po načelima zdravstvene izvrsnosti.
Cilj Centra za preventivnu medicinu je razvijati i unaprijediti personaliziranu preventivnu
medicinu. Personalizirana medicina je novi oblik zdravstvene skrbi koji koristi najnovije spoznaje
te osigurava učinkovitu prevenciju prilagođenu svakom pojedinom pacijentu/korisniku.
U Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti radi šest specijalista psihijatara, psiholog,
socijalni pedagog i tri socijalna radnika.
Za pomoć u obliku savjetovanja se mogu javiti između ostalog: adolescenti, djeca školske dobi (od
12 godina) u pratnji roditelja ili staratelja, studenti te punoljetne radno-aktivne osobe.
Radno vrijeme je ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8,00 do 16,00 sati, a utorkom i četvrtkom od
12,00 do 20,00 sati. Može se doći bez uputnice uz prethodnu telefonsku najavu i uz osobne
dokumente.
PREPORUKE SUDIONIKA PROJEKTA

KONTINUIRANA EDUKACIJA MLADIH S NOVIM PRISTUPOM

PREMA KONZUMACIJI ALKOHOLA

Sudionici na projektu predlažu interaktivne radionice na kojima bi mladi učili, umjesto toga kako
samo apstinirati od konzumacija alkohola i kako odgovorno konzumirati alkohol i koliko je štetna
prekomjerna konzumacija alkohola.
Prema rezultatima velikih europskih istraživanja među mladima, u svim kategorijama vezanim uz
konzumaciju alkohola, Hrvatska se nalazi pri vrhu ljestvice u odnosu na druge zemlje sudionice, što
upućuje na veličinu problema konzumacija alkohola među mladima u Hrvatskoj. Gotovo polovica
učenika u dobi od 16 godina u životu se barem jednom opila, 35% ih se do te dobi opilo jednom do
pet puta u životu, 4% ih se opilo 20 ili više puta u životu (ESPAD, 2015.) Najnovije istraživanju o
zdravstvenom ponašanju mladih, (Health Behaviour in School-aged Children), provedeno 2018.
pokazuju da se u Hrvatskoj 30,9 posto 15-godišnjaka i 18,7 posto 15-godišnjakinja više puta opijalo.
20 i više
Mladi NE piju zato što žele narušiti svoje zdravlje ili puta
4.6%
postati ovisni o alkoholu, čine to jer se žele socijalizirati,
jer žele biti prihvaćeni u svijet odraslih gdje je
konzumacija alkoholnih pića uobičajena norma 1-5
puta
1 puta
40.2%
ponašanja, jer vjeruju da se alkohol mora probati i 55.2%

vjeruju da svi piju i da im se neće dogoditi ništa loše. U

našoj kulturi, svaki važniji događaj u životu pojedinca i
zajednice obilježen je i konzumiranjem alkohola. Mladi
60
konzumenti alkohola redovito naglašavaju kako je
izlazak bez alkohola dosadan. Rado se prepričavaju
40
„junačke priče“ o tome što se događalo tijekom nekog
izlaska, a alkoholiziranost vršnjaka uglavnom se
prihvaća kao zabavna, smiješna, za pamćenje i sl. 20
ekjovejD

ekjovejD

ekjovejD
ićidalM

ićidalM
ićidalM

Nekadašnja razlika u učestalosti konzumiranja alkohola

između mladića i djevojaka sve više nestaje. 0
vo

no

ća
pi
Pi

Vi

a
ok
st
Že
Drugi uzrok problema prekomjerne konzumacije alkohola od strane mladih, posebno maloljetnika,
je problem dostupnosti alkohola u Hrvatskoj. Zakonska regulativa kod nas je dobro definirana.
Problem nastaje u njenoj provedbi, odnosno u činjenici da mnogi odrasli krše ove odredbe
omogućujući djeci i mladima da dođu do alkohola (trgovine, kafići, klubovi i sl.). Čak 86,6% učenika
u dobi od 16 godina navode kako bi kako bi prilično lako ili vrlo lako mogli nabaviti alkoholna pića
(ESPAD, 2015). Ovaj podatak upućuje na to da odrasli još uvijek ne shvaćaju ozbiljno problem
konzumiranja alkohola među mladima.
Škole su važno okruženje za intervencije usmjerene na sprječavanje upotrebe i zlouporabe
alkohola među adolescentima. Razvijen je niz školskih programa za sprječavanje ili odgađanje
početka upotrebe alkohola, od kojih je većina usmjerena na učenike srednjih škola. Većina
edukacija nastoje smanjiti čimbenike rizika za upotrebu alkohola na individualnoj razini, dok se
druge edukacije također bave društvenim i/ili okolišnim čimbenicima rizika.
Analize edukacija za sprječavanje upotrebe i zloupotrebe alkohola među mladima pokazale su da
bi, kako bi bile najučinkovitije, intervencije trebale biti:

teorijski potkovane
baviti se društvenim normama
u vezi korištenja alkohola, Vodstvo, osviještenost i RH
-
posvećenost prevenciji alkohola EU prosjek
izgrađivati osobne i socijalne
Odgovor zdravstvenih službi -
vještine koje pomažu
Akcija u zajednici i na radnom
-
učenicima da se odupru mjestu

pritisku da konzumiraju Politike i protumjere za vožnju

-
pod utjecajem alkohola
alkohol
Dostupnost alkohola -
uključivati ​interaktivne
pristupe poučavanju Oglašavanje alkoholnih pića -

koristiti međuvršnjačko Politike određivanja cijena -

učenje
Smanjenje negativnih posljedica
-
integrirati druge segmente opijanja
Smanjenje utjecaja nezakonito
populacije u program proizvedenog alkohola na javno -
zdravlje
provoditi se u kontinuitetu, Praćenje i nadzor -
kroz nekoliko godina
0 25 50 75 100
Većina mladih ljudi barem će povremeno konzumirati alkohol. To ne znači da su loši ili da su
iznevjerili roditelje. To znači da je alkohol dio kulture mladih, kao i šireg društva. To znači da djeca
normalna, da preuzimaju obrasce okoline u kojoj odrastaju.
Nažalost, potpuni i jedini cilj pristupa edukacije mladih o alkoholu koji se danas provodi, temelji se
samo na apstinenciji i cilj je spriječiti svako pijenje među mladima.Mladim ljudima se kaže da se
suzdrže. Često im se daju strategije koje će im pomoći da odbiju alkohol.
Istovremeno, nikakva vrsta edukacije nije osigurana za one koji odluče piti. Nema edukacije o
različitim vrstama alkohola, o tempiranju pića ili jedenju dok pijete. Ne postoji edukacija kako se
ponašati ukoliko se netko napije ili bilo što drugo što može smanjiti moguću štetu nastalu
zlouporabom alkohola. Mnoge nacije diljem svijeta naučile su konzumirati alkohol gotovo bez
ikakvih problema. Neke od tih država su Italija i Grčka. Obje zemlje imaju učinkovito obrazovanje o
alkoholu i njihovi programi dijele tri stvari:

Smatraju da je konzumiranje Edukacija o alkoholu

Smatraju da je alkohola prirodno i normalno.
alkohol u osnovi Iako postoji mali ili nikakav
društveni pritisak za
neutralan. To nije konzumaciju alkohola,
otrov niti čarobni istovremeno nema apsolutno
nikakve tolerancije za
eliksir. zloupotrebu alkohola.
počinje rano i kod kuće, a
nastavlja se u odgojno-
obrazovnim ustanovama.
Mlade ljude uče da ako
piju, moraju to činiti
umjereno i odgovorno.

Ovaj pristup omogućio je mladima da izbjegnu probleme zlouporabe alkohola koja je uobičajena u
našem društvu. Ipak, mnoge zemlje ne uspijevaju učiti iz iskustva uspješnih zemalja. Umjesto toga
odlučuju alkohol se prikazuje mladima kao nešto zlo što treba izbjegavati. Umjesto stigmatiziranja
alkohola i pokušaja zastrašivanja mladih u apstinenciju, moramo priznati da nije problem sam
alkohol, već zlouporaba alkohola. Podučavanje o odgovornoj uporabi ne zahtijeva da učenik pije.
Ništa više od poučavanja građanskog prava ne zahtijeva da se učenici kandidiraju ili glasaju dok su
maloljetni. Učimo učenike građanstvu da ih pripremimo za budućnost. Dan kada mogu glasovati i
preuzeti druge građanske dužnosti ako to odluče. Umjereno pijenje ili suzdržavanje trebali bi biti
jednako prihvatljive mogućnosti. Stoga moramo učenike pripremiti za bilo koji odabir. Učiniti
drugačije je i neodgovorno, a pokazalo se i neučinkovito, ako ne i kontraproduktivno.
OSIGURAVANJE DRUŠTVENIH PROSTORA I AKTIVNOSTI
PROVOĐENJA SLOBODNOG VREMENA ZA MLADE KOJE NE
UKLJUČUJU ALKOHOL

Sudionici projekta predlažu osiguravanje društvenih prostora i aktivnosti provođenja slobodnog

vremena za mlade koje ne uključuju alkohol i to osobito vikendom. Tijekom adolescencije, mladi
obično više vremena provode sa svojim prijateljima i imaju više vremena bez nadzora, uključujući i
vrijeme izvan obiteljskog doma. Način na koji mladi provode svoje slobodno vrijeme može utjecati
na njihovu upotrebu alkohola i drugih droga. Značajno vrijeme bez nadzora i nestrukturirano
provođenje slobodnog vremena može povećati rizik od upotrebe alkohola ili drugih droga; dok
sudjelovanje u strukturiranim i nadziranim aktivnostima može potencijalno smanjiti rizik. Važno je
stvoriti prijateljska, opuštena mjesta usmjerena na mlade na kojima se mladi mogu okupljati i
provoditi svoje slobodno vrijeme, kao i osigurati programe za svrhovito provođenje slobodnog
vremena, uključujući prilike za volontiranje, gdje se mladi ljudi mogu razvijati, istraživati ​svoje
mogućnosti, otkrivati nove stvari i osjećati se dobro u svojoj koži bez alkohola.

Najuspješniji svjetski model prevencije ovisnosti - Islandski model prevencije (Planet Youth) bazira
se na filozofiji da bi mlade trebalo okupirati pozitivno usmjerenim aktivnostima kako oni ne bi
imali potrebu niti priliku za konzumaciju alkohola i droge ili da bi eventualno s konzumacijom
počeli nešto kasnije. Univerzalna preventivna strategija je bila uključivanje što većeg broja mladih
u sportske klubove, centre i klubove za mlade, izviđače, muzičke i dramske sekcije. Svakako je
tome doprinijela izgradnja sportskih centara, hala, terena s umjetnom travom, skate parkova i
drugih rekreativnih prostora i prostora za mlade.

Važnost svrhovitog provođenja slobodnog vremena pokazalo je i Istraživanje konzumacije alkohola

među studentima (Patrick i sur., 2010 u Finlay i sur., 2012) koje ističe da su studenti prve godine
konzumirali manje pića vikendom navečer kada su pohađali aktivnosti bez alkohola koje je
organiziralo sveučilište u usporedbi s vikendom kada su odlazili u barove, zabave, sportska događanja
ili ostale događaje u kampusu. Istraživanje je pokazalo da je važno da sveučilište nudi društvene i
rekreacijske aktivnosti bez alkohola, često petkom i subotom navečer, kada studenti često
konzumiraju alkohol. Ove aktivnosti pokrivaju širok raspon, uključujući različite kasnonoćne turnire,
koncerte, kazališne predstave, prikazivanje filmova, plesove, klizanje, kvizove znanja, paintball, laser
tag isl. Sve aktivnosti su razvili i proveli odjeli studentskih aktivnosti i studentske organizacije i
pokazuju koliko je važan angažman cijele zajednice u prevenciji ovisnosti među mladima.
Iz svega navedenog vidljiva je odgovornost koja leži na lokalnoj zajednici da osigura mladima prostor i
sadržaj za provođenje slobodnog vremena koji ne uključuju alkohol. Neke od mjera kojima se to može
osigurati su:
Ulaganje u infrastrukturu na mjestima gdje se mladi okupljaju poput skate
parkova, rekreacijskih parkova, ali i prostora za druženje poput klubova mladih
ili glazbenih studija za mlade (bez mogućnosti konzumacije alkohola) –
izbjegavanje situacija u kojima je „pijenje alkohola“ samo sebi svrha
Nadziranje i osiguravanje „odgovornog pijenja“ na javnim prostorima poput
parkova i trgova (osiguravanje osobe koja obilazi mjesta na kojima mladi piju i
pruža informacije o „sigurnom pijenju“ te gdje i kako potražiti pomoć ukoliko je
potrebna, ali i pruža informacije o alternativnim načinima provođenja slobodnog
vremena – „street youth work“)
Ograničavanje prodaje alkohola u noćnim klubovima za mlade (prodaja alkohola
od – do i samo punoljetnima te stroge kontrole istog)
Ulaganje u kulturni i strukturirani sadržaj u zajednici namijenjen mladima (bez
mogućnosti konzumacije alkohola) poput različitih turnira, koncerata, kazališnih
predstava, prikazivanja filmova, plesova, klizanja, kvizova znanja isl.

Ulaganje u organizirani rad s mladima kroz osiguravanje

postojanja centara za mlade/klubova za mlade i educiranih
stručnjaka za rad s mladima u svakom kvartu, kao i poticanje
razvoja uličnog rada s mladima (street youth work) i rada s
mladima na daljinu.
Ulaganje u vršnjačke programe, odnosno aktivnosti koje vode
mladi za mlade u školama, zajednici i centrima za mlade.
Pokazalo se da neki vršnjački programi pomažu u sprečavanju
ili odgađanju mladih ljudi da konzumiraju alkohol ili druge droge.
Informiranje mladih, roditelja, odgojno obrazovnih-ustanova ali i
šire zajednice o mogućnostima svrhovitog provođenja
slobodnog vremena mladih.
Uključivanje roditelja u nadzor javnih prostora na kojima se
okupljaju mladih, kao i u osmišljavanje, podržavanje i
provođenje sadržaja za svrhovito provođenje slobodnog
vremena
Sufinanciranje aktivnosti slobodnog provođenja vremena i
slobodan pristup prostorima namijenjenih mladima kako bi se
mladima omogućilo bavljenje aktivnostima nezavisno od
njihove financijske ili socijalne situacije te u skladu s njihovim
željama i potrebama (npr. kartica za mlade).
 SUZBIJANJE OVISNOSTI
KOD MLADIH
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) ovisnost je psihičko, a ponekad psihičko i
tjelesno stanje koje nastaje uslijed međusobnog djelovanja živog organizma i sredstva ovisnosti.
SZO ovisnost definira kao kroničnu recidivirajuću bolest što upravo govori o složenosti problema
ovisnosti. Uzimanjem sredstava ovisnosti mozak se vremenom dubinski i dugoročno mijenja, a kod
sintetskih droga može se mijenjati i uslijed samo jednog uzimanja. Nastale promjene ostaju dugo
nakon prestanka uzimanja, a često i trajno. Te promjene u mozgu uzrokuju stanje koje nazivamo
ovisnost.

Ovisnosti dijelimo na (Basanić-Čuš, 2015):

Ovisnosti o supstancama (nikotin, opojne i psiho-aktivne droge, alkohol)
Ponašajne ovisnosti (ovisnost o hrani, kockanju, video igrama, internetu)
Razlikujemo i
Fizičku ovisnost - stanje prilagodbe (navikavanja) staničnih procesa i organizma na sredstvo
ovisnosti – nikotin, psiho aktivnu drogu, alkohol
Psihičku ovisnost - stanje unutarnje prisile, navike za povremeno ili redovito uzimanje
sredstava ovisnosti ili prakticiranje neke loše životne navike (pretjerano jedenje,
nekontrolirano igranje video igara).

Iako se u javnosti najviše govori i još uvijek postoji najveći strah od ovisnosti o opojnim drogama
važno je naglasiti da djeca, mladi i odrasli mogu biti ovisni i o raznim drugim sredstvima ovisnosti
(alkohol, nikotin, analgetici) kao i o određenim ponašanjima npr. ovisnost o hrani, patološko
kockanje, ovisnost o video igricama, ovisnost o internetu, patološko kupovanje, ovisnost o seksu,
ovisnost o drugoj osobi (roditelj, partner) i dr.

Ukratko, ovisnost može izazvati sve što može na kratko izazivati ugodu, ili neku vrstu privremene
smirenosti i što nam može nedostajati onda kada nam nije na raspolaganju. Svaka ovisnost
umanjuje stupanj slobode i osobne kontrole osobe koja je ovisnost razvila te nakon privremenog
učinka bijega, smirenosti ili ugode izaziva još veći problem od onoga koji se nastojao izbjeći
(Basanić - Čuš, 2015).
OVISNOSTI I MLADI

Osobni motivi zbog kojih pojedinac odlučuje uzimati bilo koje sredstvo ovisnosti vrlo su različiti. U
razdoblju adolescencije, između djetinjstva i zrelosti, mladi, u potrazi za svojim odraslim
identitetom sve više izmiču kontroli roditelja, suprotstavljaju se njihovu autoritetu, prkose, ne žele
poštivati roditeljska pravila i imperativno žele sve više uvažavanja i slobode u svojim postupcima
(Kuzman, 2009). Kada je riječ o tradicionalnim drogama kao što su alkohol i duhan, mnogi će ih
početi uzimati smatrajući da je to ujedno i socijalno prihvatljiv način ponašanja. Čak i ako su
upućeni u moguće štetne posljedice po zdravlje, smatraju da, budući to čini velik broj ljudi,
posljedice ipak nisu neizbježne. Istraživanja su pokazala da su mladi skloni istodobnoj uporabi više
sredstava ovisnosti i da je učestalost uzimanja u pozitivnom međuodnosu. Većina mladih ipak
samo eksperimentira s različitim sredstvima koja mogu izazvati ovisnost i u tijeku adolescencije
prestaje ili se navika ustaljuje kao umjerena. U određenog se broja zloporaba razvija do te mjere,
da počinje ometati školovanje, obiteljske odnose, društveni život i produktivnost općenito. Važno
je napomenuti i da se tinejdžerski mozak još uvijek razvija i posebno je ranjiv na uporabu
supstanci, te što prije počne s upotrebom tvari, to je veći rizik da će dovesti do poremećaja
uporabe tvari.
Što pokazuju istraživanja mladih u Hrvatskoj (Kuzman, 2009):

Svaki treći srednjoškolac svakodnevno puši

Do kraja srednje škole vjerojatno će svaki treći (a u nekim sredinama i svaki drugi) učenik probati
marihuanu
Mladi koji su napustili školu rizičniji su za uzimanje sredstava ovisnosti
Prosječna dob prvog kontakta sa psihoaktvnim drogama je 15-17 godina
Među liječenim ovisnicima je od prvog uzimanja do intravenskog uzimanja u prosjeku prošlo 2-2,5
godine
Droge su dostupne u kafiću, u disku, na ulici, u školi, u parku.
Droga se prvi put proba zbog znatiželje, zbog želje da se "dobro osjeća", da se ne razlikuje od grupe, da
se zaborave problemi.
Uzimanje jednog sredstva potiče i uzimanje nečeg drugog - među redovitim pušačima je nekoliko puta
više konzumenata marihuane no među mladima koji ne puše ili puše samo povremeno
Mladi koji konzumiraju droge (uključujući alkohol) imaju i rizičnija seksualna ponašanja (ranije stupaju
u seksualne odnose, imaju pod utjecajem droge češće slučajne i neplanirane seksualne odnose, manje
koriste kondome, imaju nižu percepciju rizika, ne treba zanemariti da ponekad imaju seksualne odnose
u zamjenu za drogu)
ESPAD ISTRAŽIVANJE

European School Survey Project on Alcohol and other Drugs (ESPAD) europsko je istraživanje o
pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima koje se od 1995. godine svake četiri
godine provodi među 15-16 godišnjacima u zemljama Europe, uključujući Hrvatsku. Istraživanje
ESPAD provedeno 2019. godine sedmi je val istraživanja i kroz tih sedam valova istraživanja
sudjelovalo je 46 zemalja. Ukupno 99 647 učenika sudjelovalo je u najnovijem krugu istraživanja.
Izvješće ESPAD -a za 2019. sadrži informacije o iskustvu i percepciji učenika o raznim tvarima,
uključujući: duhan, alkohol, zabranjene droge, inhalante, lijekove i nove psihoaktivne tvari (NPS).
Pokriveno je i korištenje društvenih medija, igre i kockanje.

REZULTATI - ALKOHOL

Konzumiranje alkohola i dalje je visoko među adolescentima u Europi, u prosjeku je više od tri
četvrtine (79%) učenika koji su konzumirali alkohol tijekom života, a gotovo polovica (47%) u
posljednjih mjesec dana. No, podaci o trendovima pokazuju određena stalna smanjenja, pri čemu
su razine sada niže nego 2003. kada su oba dosegla vrhunac od 91% odnosno 63%. Prevalencija
'teškog epizodnog pijenja' dosegla je najnižu razinu u istraživanju iz 2019. (35%), nakon vrhunca
2007. (43%).

Jeste li znali [WHO, 2011]

Konzumiranje alkohola počinje u ranoj dobi: 14%
adolescentnih djevojčica i 18% dječaka u dobi od 13-15
godina u zemljama sa niskim i srednjim prihodima koristi
alkohol.
U svijetu se 5% svih smrtnih slučajeva mladih ljudi u dobi
od 15 do 29 godina pripisuje upotrebi alkohola.
Zlouporaba alkohola primarni je uzrok ozljeda (uključujući
one zbog prometnih nesreća), nasilja (osobito nasilja u
obitelji) i prerane smrti.
REZULTATI - PUŠENJE

Pozitivni pomaci također se vide u pogledu pušenja tinejdžera, u odnosu na mjere politike duhana
uvedene u posljednja dva desetljeća. Između 1995. i 2019. prosjeci ESPAD-a za upotrebu cigareta
pali su za doživotnu uporabu (68% na 42%); trenutna upotreba (33% na 20%) i dnevna uporaba
(20% na 10%). Novi podaci otkrivaju visoku prevalenciju pušenja e-cigareta 40% za doživotnu
upotrebu. Oni koji nikada nisu pušili cigarete ('nikad ne puše') prijavljuju veće stope ovog
ponašanja od 'povremenih pušača' i 'redovnih pušača'. Iako istraživanje nije istražilo sadržaj e-
cigareta, vjerojatno je da veliki udio ovih uređaja uključuje nikotin i da bi se opća upotreba nikotina
u adolescenata mogla ponovno povećati.

Jeste li znali [WHO, 2011] Jeste li znali [WHO, 2011]

Procjenjuje se da 150 milijuna mladih
ljudi koristi duhan.
Globalno, jedna od svakih 10 djevojčica u
dobi od 13-15 godina i jedan od svakih 5
dječaka u dobi od 13-15 godina koristi
duhan.
Velika većina korisnika duhana u svijetu
počela je pušiti u adolescentsko doba.
Otprilike polovica mladih korisnika
duhana prerano će umrijeti zbog
upotrebe duhana.
REZULTATI - OPOJNE DROGE I KANABIS
U Srednjoj i Istočnoj Europi procjenjuje se da je
svaka četvrta osoba koja injektira drogu mlađa
od 20 godina.
Početak uporabe droga obično se javlja u kasnoj
tinejdžerskoj i ranoj odrasloj dobi.
Najmanje polovica adolescenata nikada ne
eksperimentira s drogama, a samo oko 20% njih
izvijestilo je o konzumiranju kanabisa prošlog
mjeseca.
Kanabis je i dalje najčešća nedopuštena tvar koja
se koristi među mladima.
Upotreba kanabisa može ugroziti školski uspjeh,
osobito u matematici. Redovita upotreba
marihuane tijekom tinejdžerskih godina može
dovesti do pada IQ -a do 8 bodova.

Najnovije istraživanje pokazuje da je u prosjeku 1 od 6 učenika (17%) prijavilo da je barem jednom u

životu koristilo zabranjenu drogu, pri čemu se razine značajno razlikuju po zemljama ESPAD -a
(raspon: 4,2%–29%). Prevalenca uživanja ilegalnih droga u ovoj skupini tijekom 2011. godine
lagano se smanjuje, iako je općenito bila stabilna u posljednja dva desetljeća. Kanabis je i dalje
nedopuštena droga koju najviše koriste učenici škola u zemljama ESPAD -a. U prosjeku je 16%
ispitanika prijavilo upotrebu kanabisa barem jednom u životu (11% 1995.).
REZULTATI - LIJEKOVI

Nemedicinska uporaba lijekova na recept među adolescentima i dalje zabrinjava. Na primjer, 6,6%
ispitanika izvijestilo je da je koristilo sredstva za smirenje ili sedative, a 4% da je koristilo lijekove
protiv bolova ‘kako bi se oporavili’ tijekom svog života. U prosjeku je 3,4% učenika izvijestilo da je
tijekom života koristilo nove psihoaktivne tvari (NPS). Gotovo svi korisnici NPS-a su korisnici više
supstanci (također konzumiraju alkohol, kanabis i stimulanse).

REZULTATI - KOCKANJE

Visok stupanj normalizacije kockanja u društvima i kultura kockanja u obiteljskom okruženju

prepoznati su kao važni pokretači početka kockanja i napredovanja mladih u problematično
kockanje. Rezultati ESPAD-a za 2019. pokazuju da je kockanje za novac postalo popularna
aktivnost među školskim učenicima u Europi, s 22% ispitanika koji su prijavili kockanje na barem
jednoj igri u posljednjih 12 mjeseci (pretežno lutrije). Procjenjuje se da se u tom razdoblju 7,9%
učenika kockalo na internetu.

REZULTATI - DIGITALNE IGRE

U posljednja dva desetljeća, vođena uglavnom sve

većom popularnošću pametnih telefona i tableta,
igre su postale sve popularnije i sve se više igraju
na tim uređajima. Oko 60% ispitanika izvijestilo je
da je igralo digitalne igre na tipičan školski dan u
posljednjih mjesec dana (69% na dan koji nije
nastava). U većini zemalja dječaci provode
dvostruko više vremena igrajući se od djevojčica.

REZULTATI - DRUŠTVENE MREŽE

Oko 94% ispitanika prijavilo je korištenje društvenih medija u prošlom tjednu. U prosjeku, korisnici
su na društvenim mrežama provodili 2-3 sata tipičnog školskog dana, a u danima koji nisu školski
povećali su se na 6 ili više sati. U većini zemalja djevojčice su češće nego dječaci izvijestile da
koriste društvene medije u neškolske dane.
POLITIKE GRADA ZAGREBA

U postojećim standardima (primjerice UNODC, 2013) istaknuto je da dobra školska politika i politika
zajednice prema alkoholu i drogama ima dokazano visoku učinkovitost na smanjenje
konzumiranja sredstava ovisnosti među mladima. Uspješnost preventivnih programa u zajednici u
velikoj mjeri ovisi o partnerstvu lokalnih institucija, što mora uključivati širu koaliciju među
provoditeljima i političarima, a ta koalicija također treba imati jasnu organizacijsku strukturu,
posebice u smislu rukovođenja i upravljanja programom.
Većina novijih istraživanja i stručne literature (prema Winters, Arria, 2011) navodi da je korištenje
sredstava ovisnosti za mnoge adolescente dio njihova načina života, odnosno da se to ponašanje
uklapa u razvojnu fazu u kojoj se nalaze. To znači da u njihovu okruženju postoje važni socijalni
utjecaji koji ih mogu voditi korištenju sredstva ovisnosti. U novijim pristupima prevenciji
primjenjuju se programi utemeljeni na modelu sveobuhvatnih socijalnih utjecaja. Cilj je ovakvih
pristupa kod adolescenata razviti vještine i kompetencije koje su im neophodne da bi se oduprli
tim socijalnim utjecajima te proširiti njihovo znanje o drogama i njihovim posljedicama za zdravlje.
Socijalni utjecaji kao što su mediji, vršnjaci, društvene mreže i drugi ostavljaju svoj trag na
razmišljanjima i stavovima adolescenata.

CENTAR ZA ZDRAVLJE MLADIH ZAGREB

Centar za zdravlje mladih djeluje s ciljem unapređenja zdravlja mladih kroz rad savjetovališta u
kojem mladi i školska djeca mogu dobiti uslugu savjetovanja i edukacije iz područja promicanja
zdravlja, zaštite mentalnog zdravlja, prevencije ovisnosti i zaštite reproduktivnog zdravlja. Centar
pruža savjetovanje mladima, mladim majkama, mladim obiteljima te provodi savjetovanje za
školsku djecu i adolescente s ciljem zdravog odrastanja i što bolje integriranja u zajednicu i
okolinu. U centru različiti stručnjaci; psiholog, specijalist psihijatar, liječnik školske medicine,
nutricionist, kineziolog, socijalni radnik i medicinske sestre; pružaju izvaninstitucionalne usluge
bez uputnice i besplatno za korisnike.
PROGRAM PREVENCIJE OVISNOSTI NASTAVNOG ZAVODA ZA
JAVNO ZDRAVSTVO DR. ANDRIJA ŠTAMPAR

Cilj Centra za preventivnu medicinu je razvijati i unaprijediti personaliziranu preventivnu

medicinu. Personalizirana medicina je novi oblik zdravstvene skrbi koji koristi najnovije spoznaje
te osigurava učinkovitu prevenciju prilagođenu svakom pojedinom pacijentu/korisniku. U Službi za
mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti radi šest specijalista psihijatara, psiholog, socijalni
pedagog i tri socijalna radnika. Prilikom dolaska, potrebno se javiti na prijem medicinskom
tehničaru. Možete se prijaviti i za neki od navedenih posebnih programa. Za pomoć se mogu javiti
adolescenti, djeca školske dobi (od 12 godina) u pratnji roditelja ili staratelja, studenti, punoljetne
radno-aktivne osobe, starija dobna skupina i članovi obitelji koji skrbe za starije te obitelji osoba s
mentalnim poremećajima.

KOME SE OBRATITI ZA POMOĆ?

Centar za zdravlje mladih

Adresa: Centar za zdravlje mladih Zagreb Heinzelova 62a 10000
Zagreb, Hrvatska ŽELIŠ ZNATI VIŠE?

Telefon: 01 6468 333

E-mail i web: info@czm.hr, www.czm.hr Priručnik: Zagreb za
Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar« zdravlje mladih
Savjetovalište za mlade Brošura: Svijet
Adresa: Mirogojska cesta 16 10 000 Zagreb; ovisnosti
Telefon: 01 4696 281
Brošura: Mladi
E-mail i web: skolska@stampar.hr, www.stampar.hr
educiraju mlade
Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba
Istraživanja uporabe
Adresa: Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba Ulica Ignjata
Đorđića 26 10 000 Zagreb droga u općoj
Telefon: 01 3457 518 populaciji (2019.)
E-mail i web: info@poliklinika-djeca.hr, https://www.poliklinika-
djeca.hr/
Psihijatrijska bolnica »SVETI IVAN«
Adresa: Psihijatrijska bolnica »Sveti Ivan« Jankomir 11, 10 090
Zagreb
E-mail i web: pbsvi@pbsvi.hr http://www.pbsvi.hr/
 REPRODUKTIVNO
ZDRAVLJE MLADIH
POLITIKE GRADA ZAGREBA

CENTAR ZA ZDRAVLJE MLADIH GRADA ZAGREBA

Svrha Savjetovališta za zaštitu reproduktivnog zdravlja (Mirogojska 16) koje djeluje u sklopu Centra
za zdravlje mladih Grada Zagreba je pružanje pomoći i podrške učenicima i studentima Grada
Zagreba u rješavanju problema i poteškoća vezanih uz spolno sazrijevanje, prevenciju rizičnih
spolnih ponašanja i očuvanje reproduktivnog zdravlja. Sve aktivnosti savjetovališta imaju za cilj
očuvanje i promicanje zdravlja te razvijanje odgovornosti prema zdravlju. U spolno aktivnih
korisnica obavljaju se sistematski ginekološki pregledi, prema potrebi uzimanje obriska za Papa-
test, a u oba spola indicirani dijagnostički postupci za otkrivanje spolno prenosivih infekcija. U
savjetovalištu se provodi i cijepljenje protiv Humanog papiloma virusa (HPV-a), najčešćeg
uzročnika raka vrata maternice. Sve usluge su besplatne (osim cjepiva protiv HPV-a) i nije
potrebna uputnica. Program rada savjetovališta obuhvaća zdravstveno odgojne i zdravstvene
mjere za zaštitu zdravlja uključujući primarnu i sekundarnu prevenciju.

Zdravstveno odgojne mjere su pojedinačna, ili grupna savjetovanja, savjetovanja parova i to

jednokratno ili višekratno. U savjetovališnom radu koriste se principi i metode bihevioralno
kognitivne i realitetne terapije s naglaskom na opće preventivne mjere, detaljno upoznavanje
obiteljske anamneze i okolinskih čimbenika, te individualnih potreba svakog korisnika. Poseban
naglasak je na poticanju samopomoći i odgovornog odnosa i ponašanja, prema vlastitom zdravlju i
njegovu očuvanju.

Zdravstvene mjere obuhvaćaju praćenje zdravstvenog stanja redovitim kontrolnim pregledima te

indiciranim dijagnostičkim postupcima. Prati se stanje genitalnog sustava radi pravovremenog
otkrivanja i liječenja infekcija/bolesti, obavljaju sistematski ginekološki pregledi i probiri za rano
otkrivanje spolno prenosivih infekcija/bolesti za oba spola. Promiče se odgovorno spolno
ponašanje uz informiranje o primjerenim metodama i sredstvima kontracepcije. U radu s parovima
naglasak je na učenju vještina komuniciranja, samopomoći i tolerancije.
U savjetovalištu rade specijalisti školske medicine. Predviđen je i rad ginekologa. Prema potrebi
koriste se i stručnjaci iz drugih službi Zavoda (psiholog, mikrobiološki laboratorij, epidemiolog).
Rad Savjetovališta se organizira prema dogovoru i najavi u prostorijama Centra za zdravlje mladih
utorkom i četvrtkom 14.00 – 16.00 sati.

CENTAR ZA REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE NASTAVNOG ZAVODA

ZA JAVNO ZDRAVSTVO DR. ANDRIJA ŠTAMPAR

Nakon završenog školovanja ili studija, mladi Grada Zagreba koji još imaju pitanja o spolno
prenosivim bolestima, trebaju preporuku i pomoć u izboru ginekologa ili informaciju o novim
dijagnostičkim metodama otkrivanja raka vrata maternice, mogu se obratiti Centru za
reproduktivno zdravlje odrasle populacije!
U Centru se:
izrađuju edukativni materijali i publikacije kojima se promiče spolno odgovorno ponašanje
odraslih osoba u cilju unaprjeđenja i očuvanja reproduktivnog zdravlja, začeća i rađanja
planiranog i željenog potomstva te kvalitetnoga spolnog života;
u sklopu Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice žene se
pozivaju i upućuju na besplatne ginekološke preglede Naručite se na testiranje Tekućinskom
citologijom (LBC - Liquid-Baseed Cytology) – metodom koja je superiornija klasičnom Papa
testu uz rezultate testiranja dostupne kroz 7 dana od predaje uzorka. Dodatna prednost
metode je da se iz jednog uzorka brisa vrata maternice mogu ostvariti dva testa - citološka
analiza (klasični Papa test) i mikrobiološka analiza - PCR na HPV virus (Humani papilomavirus
visokog rizika za nastanak raka vrata maternice).

PROJEKT CHECK POINT ZAGREB

CheckPoint Zagreb je centar za zdravlje i edukaciju mladih. U suradnji sa zdravstvenim ustanovama i

stručnjacima centar djeluje kao nadogradnja zdravstvenog sustava s ciljem prevencije i pomoći svim
građanima u području spolnog i reproduktivnog zdravlja. Djelujući u društvenoj zajednici, centar
ostvaruje sinergiju s hrvatskim zdravstvenim sustavom u skladu sa smjernicama i preporukama
Svjetske zdravstvene organizacije i Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti te Nacionalnih
strategija, uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva zdravstva. Check Point je prvenstveno namijenjen
mladima koji mogu testirati slinu na HIV i hepatitis C te odlaziti na kvalitetna predsavjetovanja i
postsavjetovanja. Testiranje je anonimno i besplatno! Adresa je Ulica kneza Domagoja 10, kontakt
telefon: 0800/448-767, a mail je: pitaj@huhiv.hr.
PREPORUKE SUDIONIKA PROJEKTA

UVOĐENJE SPOLNOG ODGOJA

Sudionici projekta predlažu uvođenje zasebnog predmeta spolnog odgoja u više razrede osnovne
škole i u srednje škole. Na nastavi bi učenici učili o brojnim temama vezanim uz reproduktivno
zdravlje kao što su odgovorno spolno ponašanje, važnost samopregleda i redovitih ginekoloških i
uroloških pregleda, što je to seksualno zlostavljanje i kako ga prepoznati, gdje potražiti pomoć i
odgovore na pitanja vezana uz reproduktivno zdravlje te koje su im usluge dostupne na području
Grada Zagreba. Reproduktivno zdravlje osobito je važno u adolescenciji, koju karakterizira
povećana ranjivost. Tada se formiraju osobnost i obrasci zdravstvenog ponašanja koji će imati
velik utjecaj na ponašanje i zdravlje u starijoj dobi. Promocija odgovornog spolnog ponašanja
mladima omogućava zdrav razvoj spolnosti i očuvanje mogućnosti odabira, kada će i koliko često
imati potomstvo. Zbog snižavanja prosječne dobi stupanja u spolne odnose i odgađanja prvog
poroda, mnoge zemlje koje prate depopulacijski trend prepoznaju kao važnu zadaću očuvanje
reproduktivne sposobnosti mladih kroz duži period.
Rizični oblici spolnog ponašanja kao rano stupanje
u spolne odnose, veći broj partnera i neadekvatna
uporaba sredstava zaštite pri spolnom odnosu
dovode do neželjenih posljedica kao što su spolno
prenosive infekcije, neželjene trudnoće, ali i
dugoročne posljedice na reproduktivnu
sposobnost. U Hrvatskoj, veliki izazov predstavljaju
spolno prenosive infekcije, radi posebnih
fizioloških karakteristika adolescenata i oblika
spolnog ponašanja koje ih čini posebno izloženima.
Pravovremena edukacija mladih o odgovornom
spolnom ponašanju, redoviti preventivni pregledi i
savjetovanje te cijepljenje čuvaju reproduktivno
zdravlje mladih.
Temeljna pobuda za uvođenje spolnog odgoja u brojnim zemljama Europe koji je polučio uspjeha,
bilo je uvjerenje da mlade treba poduprijeti i ojačati te im omogućiti da spolnošću ovladaju na
odgovoran, siguran i zadovoljavajući način, a ne da se primarno fokusira na pojedinačna pitanja ili
prijetnje. Ovakav holistički pristup u kojem se ‘spolnost’ definira mnogo šire i u čijem žarištu nije
nužno spolni odnos danas je predominantan stav stručnjaka u području spolnosti i spolnog
zdravlja širom Europe. Postoje značajni dokazi o utjecaju seksualnog obrazovanja. Istraživanja
naglašavaju da:

Seksualno obrazovanje ima pozitivne učinke, uključujući povećanje znanja mladih i poboljšanje
njihovih stavova vezanih za spolno i reproduktivno zdravlje i ponašanje.
Seksualno obrazovanje-u školama ili izvan njih-NE povećava seksualnu aktivnost, NE povećava
seksualno rizično ponašanje ili stope spolno prenosivih infekcija.
Utvrđeno je da programi koji promiču apstinenciju kao jedinu opciju nisu učinkoviti u odgađanju
stupanja u seksualne odnose, smanjenju učestalosti seksa ili smanjenju broja spolnih partnera.
Učinkoviti su programi koji kombiniraju fokus na odgađanje seksualne aktivnosti s odgovornim
spolnim ponašanjem.
„Rodno usmjereni“ programi znatno su učinkovitiji od „rodno slijepih“ programa za postizanje
zdravstvenih rezultata, kao što je smanjenje stope neželjene trudnoće ili spolno prenosivih
bolesti.
Seksualno obrazovanje ima najveći utjecaj kada se školski programi kreiraju uz uključivanje
roditelja i učitelja te institucija i organizacija zaduženih za zdravlje mladih

Pretvaranje spolnog odgoja (i odgoja o zdravim odnosima) u obvezan predmet postaje važan
aspekt za njegovo predavanje. Kako je pokazalo iskustvo u nekim zemljama, ako spolni odgoj nije
obvezan, raste vjerojatnost da mu se neće pridavati velika pažnja. S druge strane, određivanje
spolnog odgoja obveznim predmetom ne čini ga automatski kvalitetnim i holističkim
obrazovanjem.

U cjelini gledano tijekom proteklih desetljeća u Europi prevladava trend da spolni odgoj bude
obvezan predmet bez klauzula ‘izuzeća’ koje roditeljima dopuštaju da povuku djecu s nastave ako
oni imaju ozbiljne zamjerke na sadržaj kurikuluma.
Postoje dva načina organizacije izvođenja predmeta spolnog odgoja:

Dobar pristup koji jamči naglašenije
holistički pristup podrazumijeva da
odgovornost za različite aspekte
imaju različiti učitelji, pa spolni
odgoj postaje multidisciplinaran
predmet. Iskustvo je pokazalo da je
u tim slučajevima važno da jedan
učitelj bude odgovoran za
sveukupnu koordinaciju različitih
materijala i ulaznih informacija.
Drugi često korišten pristup odnosi
se na dovođenje vanjskih stručnjaka
u škole da objasne specifična
područja. To mogu biti liječnici,
medicinske sestre, primalje, osobe za
rad s mladima ili psiholozi posebno
obučeni u spolnom odgoju. U te se
svrhe često uključuju nevladine
organizacije posvećene spolnom
zdravlju ili službe koje pokrivaju
zdravlje mladih.

Brojna istraživanja ukazuju da najuspješniji programi spolnog odgoja imaju progresivan pristup
spolnom odgoju kao i u Švedskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj i Belgiji. Navedene zemlje
bilježe najmanji postotak maloljetničkih trudnoća. Učitelji u tim zemljama manje naglašavaju
opasnosti seksa. Umjesto toga, oni prilagođavaju nastavni plan i program kako bi prikazali seks
normalnim, zdravim i pozitivnim činom.
BESPLATNO/SUBVENCIONIRANO DIJELJENJE HIGIJENSKIH I
KONTRACEPCIJSKIH POTREPŠTINA U ŠKOLAMA

Sudionici projekta smatraju da je najučinkovitiji način poticanja mladih da koriste kontraceptivna

sredstva i vode brigu o vlastitom reproduktivnom zdravlju, kreiranje punktova s besplatnim
higijenskim i kontraceptivnim potrepštinama. Ako nije moguće osigurati besplatno potrepštine,
sudionici projekta predlažu instaliranje automata s potrepštinama na par mjesta po Zagrebu gdje
će mladi moći poslužiti bez straha i srama.
Adolescenti i mlade odrasle osobe najranjivija su skupina pogođena problemima vezanim uz
spolno prenosive bolesti i neplanirane trudnoće globalnoj razini. Dosljedna i ispravna uporaba
kondoma povezana je sa zaštitom od spolno prenosivih bolesti i trudnoće. Omogućavanje
adolescentima i mladim osobama pristupa besplatnim kondomima u školama može povećati
upotrebu kondoma poboljšanjem dostupnosti kondoma, uklanjanjem troškova i smanjenjem
neugodnosti povezanih s kupnjom kondoma. Studije pokazuju da je dostupnost kondoma u
školama povezana s povećanom upotrebom kondoma i poboljšanjem općeg seksualnog zdravlja.
Programi dostupnosti kondoma započeli su početkom 1990 -ih u SAD-u i pokazali su se kao jedan
od načina na koji škole mogu pomoći u prevenciji HIV -a, spolno prenosivih bolesti i trudnoće među
tinejdžerima. Istraživanje je pokazalo da ovi programi u srednjim školama ne povećavaju
seksualnu aktivnost među tinejdžerima i mogu povećati upotrebu kondoma među spolno aktivnim
učenicima i studentima s visokim rizikom. Adolescenti i mlade odrasle osobe navode različite
razloge za ne korištenje kondoma tijekom spolne aktivnosti. Nedostatak kondoma često se navodi
kao prepreka. Korištenje kondoma kod adolescenata također utječe na dinamiku odnosa i
predviđeno vrijeme do spolne aktivnosti. Osim toga, mnogi
adolescenti prijavljuju neugodnost pri kupnji
kondoma. Cijena je još jedna prepreka korištenju
kondoma za mlade. Kondomi su skupi, a pakiranja su
mala. Postavljanje aparata sa subvencioniranim
kondomima u škole i na mjesta na kojima se kreću
mladi, otklanja ove problem. Dostupnost kondoma u
školama dovodi do povećane uporabe kondoma i
poboljšanja spolnog zdravlja.
Pozitivnu praksu možemo vidjeti u nekim zemljama članicama EU. Njemačka i Španjolska jedan su
od primjera zemalja koji su na mjestima gdje se povećano kreću mladi postavili aparate s
kontracepcijskim potrepštinama. Istovremeno, u zemljama Europske Unije poput Škotske i
Francuske vidimo najave uvođenja samoposlužnih aparata s besplatnim ulošcima, tamponima i
drugim higijenskim proizvodima potrebnim za vrijeme mjesečnice. Najavljeno je da će takvi
aparati biti postavljeni u školama, studentskim domovima i ambulantama.

Svojom zakonskom inicijativom Škotska slovi kao pionir u borbi protiv tzv. menstruacijskog
siromaštva. Pod time se podrazumijeva činjenica da mnoge žene i djevojke s ograničenim
primanjima često nemaju pristup menstruacijskim higijenskim potrepštinama. Poznati su
slučajevi u kojima se, zbog nedostatka novca, u zamjeni za higijenske artikle posezalo za WC
papirom, krpama ili čak starim novinama. I sve to u bogatoj Europi.

PaRiter, Udruga za ljudska prava i građansku

participaciju prošle je godine provela anketu o
menstrualnom siromaštvu u Hrvatskoj u kojoj je
sudjelovalo preko 6000 osoba starijih od 16 godina, a
došli su do nekih zabrinjavajućih statistika. Čak
trećina ispitanica kupuje menstrualne higijenske
potrepštine lošije kvalitete zbog cijene, 11,9% nije u
mogućnosti kupiti ih dovoljno kako bi ih redovito
mijenjale, a podjednak postotak priznaje da si ih ne
može priuštiti. 3,6% ispitanica primorana je koristiti
improvizirana sredstva poput toaletnog papira,
gaza, izrezanih majica ili krpa, vata.

75% ispitanica smatra da bi Hrvatska trebala uvesti

besplatne menstrualne potrepštine, njih 90% da bi
trebale biti besplatne u školama, a gotovo 95% bi ih
koristilo kada bi bile besplatne u školama.
 PREHRANA I FIZIČKA
AKTIVNOST MLADIH

POLITIKE GRADA ZAGREBA

SAVJETOVALIŠTE ZA PREHRANU GRADA ZAGREBA

Savjetovalište za prehranu Grada Zagreba je namijenjeno svim osobama bez obzira na dob, spol i
dijagnozu. Svrha Savjetovališta je promovirati uravnoteženu prehranu i educirati građane o tome
kako prilagoditi prehranu svojim vlastitim potrebama s obzirom na zdravstveno stanje. U
Savjetovalište zainteresirani mogu doći samoinicijativno ili prema preporuci liječnika i
patronažnih sestara.

Savjetovalište je namijenjeno: Rad savjetovališta obuhvaća:

osobama čije zdravstveno stanje
zahtijeva promjenu prehrane,
osobama koje nemaju zdravstvenih
problema, ali žele promijeniti način
prehrane,
pothranjenim osobama,
osobama s prekomjernom tjelesnom
masom,
osobama s poremećajem prehrane,
osjetljivim skupinama:
adolescenti, trudnice,
osobama starije životne dobi.
uzimanje anamneze svakoga posjetitelja
Savjetovališta bez obzira na zdravstveno
stanje,
određivanje statusa uhranjenosti i
sastava tijela,
individualno savjetovanje o prehrani,
upoznavanje pacijenta s načinom i
primjenom uravnotežene prehrane te
obrade, namirnica koje svakodnevno
koristi,
djeca, predavanja i radionice vezane za
uravnoteženu prehranu i prehranu kod
određenih bolesti.

Cilj Savjetovališta je isticanje važnosti pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti te poticanje
na postepeno mijenjanje ustaljenih nepoželjnih prehrambenih i životnih navika. Savjetovalište je
namijenjeno i zdravim osobama koje žele provjeriti kvalitetu vlastite prehrane i preventivno je
poboljšati, a ponajviše osobama čije zdravstveno stanje zahtijeva prilagođenu prehranu.
Prvenstveno su to osobe s prekomjernom tjelesnom masom i pretilosti, kardiovaskularni bolesnici,
osobe sa šećernom bolesti, onkološki pacijenti te osobe s različitim bolestima probavnog sustava
(gastritis, celijakija, upalne bolesti crijeva, iritabilni kolon, masna jetra i dr.).
Stručni savjeti o prehrani posebno su važni kod najosjetljivijih skupina kao što su trudnice i dojilje,
djeca, adolescenti i osobe starije životne dobi. Usvajanje pravilnih prehrambenih navika počinje od
začeća, stoga je od iznimne važnosti paziti na prehranu za vrijeme planiranja i trajanja trudnoće, a
raznolika i uravnotežena prehrana kod djece predstavlja temelj zdravlja u budućnosti.

ZAGREBAČKI SAVEZ SPORTSKE REKREACIJE

Provedbu Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba, u dijelu

SADRŽAJ:
koji se odnosi na poticanje sportske rekreacije, realizira Zagrebački

Fitnes programi na otvorenom

savez sportske rekreacije „Sport za sve“. Savez okuplja 20 Društava

sportske rekreacije sa cijelog područja Grada Zagreba, zajedno Fitnes programi u vodi

realizira dvjestotinjak programa sporta za sve, na 50 gradskih Natjecanja u košarci, odbojci,

malom nogometu, tenisu,
lokacija i uključuje 7000 članova i preko 20 tisuća korisnika. stolnom tenisu, boćanju

Funkcionalni trening, Aerobni

mix. treninzi, Fit-Boks
ZSSR „Sport za sve“ zauzima stav da je sportska rekreacija nužna

potreba suvremenog čovjeka, posebice u urbanim sredinama. Vježbe za postizanje i

održavanje pravilnog držanja
Pokret „Sport za sve“ je primarna društvena kategorija u tijela

osmišljavanju stvaralačkog načina i stila života, očuvanju Korektivna gimnastika, pilates

svekolikog zdravlja i primarne realizacije ljudske potrebe za Aerobic, zumba, dance fitnes,
kretanjem, fizičkom aktivnošću i igrom; te prema stupnju total body workout

organiziranosti, bogatstvu aktivnosti i broju obuhvaćenog Škola nordijskog hodanja i

pješačenja
stanovništva, danas mjerimo kulturno-civilizacijski doseg nekog

Škola rolanja za predškolce

društva ili neke sredine. ZSSR „Sport za sve“ se zalaže za

povezivanje sustava zdravstva, mjesne samouprave te SPORTA ZA Rekreacijsko jahanje za djecu

SVE i tjelesnog vježbanja u užem smislu, u životu Grada. Vikendom na Medvednicu

Međugeneracijski programi

Sportsku rekreaciju u Gradu ne čini samo aktivnost Saveza, nego i Savjetovalište Sporta za sve -
Zagreb
ukupna aktivnost svih udruženih organizacija - Društava sportske

rekreacije, kao i one sportsko-rekreativne aktivnosti, rad udruga, Treninzi, natjecanja i stručni
savjeti pod vodstvom
organizacija i pokreta sporta za sve, koje se odvijaju van naših kineziologa

Društava i Saveza. Programi su dostupni korisnicima uz godišnju

članarinu od 100,00 kuna.

PREPORUKE SUDIONIKA PROJEKTA

KREIRANJE PROGRAMA ŠKOLSKIH VRTOVA

Sudionici projekta predlažu da Grad Zagreb pokrene program koji bi osigurao svim osnovnim
školama preduvjete za započinjanje školskih vrtova.

Školski vrtni programi mogu povećati znanje o prehrani kod učenika, volju da probaju voće i povrće
te stvoriti pozitivne stavove o voću i povrću. Školski vrtovi razlikuju se po veličini i namjeni. Škole
mogu imati vrtove na prozorskim daskama, podignute krevete, staklenike ili zasađena polja.
Učenici mogu pripremiti tlo za vrt, posaditi sjeme, ubrati voće i povrće i kušati hranu iz vrta.
Proizvodi iz školskih vrtova mogu se koristiti u školskim obrocima. Kroz školske vrtove djeca
mogu pratiti proces od zamišljanja do realizacije i osjetiti nagradu procesa u obliku svježeg povrća.
Djeca iz prve ruke uče o povezanost prirode, oprašivača i drugih stvorenja koje njihov ekosustav
školskog vrta privlači i podržava. Školski vrtovi mogu izravno poboljšati prehranu djece. Oni mogu
pružiti školi jeftinu opskrbu voćem i povrćem bogato vitaminima i mineralima, dodati hranjivu
vrijednost školskim obrocima, povećati raznolikost koja je toliko važna za zdravlje i rast te pomoći
djeci da cijene i uživaju u zdravoj prehrani.

U Finskoj postoji sličan pilot program. Model Vihti je razvojni projekt u Vihtiju,
Finskoj, kojim se nastoji stvoriti održivo okruženje za učenje zasnovano na
poznavanju i razumjevanju prirode. Model uključuje učenje u vrtu gdje djeca
planiraju sadnju za sljedeću sezonu, uzgajaju sadnice u zatvorenom prostoru,
pripremaju tlo te sade, siju i beru jestive usjeve. Program također uključuje
posjete farmi gdje se učenicima i nastavnicima dodjeljuju svakodnevni zadaci od
strane poljoprivrednika, od čišćenja štala za konje do slaganja drva za ogrjev.
Učenici također uče u obližnjim šumama o šumarstvu, vodenim sustavima i
klimatskim promjenama, kao i o osnovnim vještinama preživljavanja, kao što su
prva pomoć i loženje sigurne vatre u šumi. Svi aspekti programa osmišljeni su
kako bi pomogli djeci razumjeti međusobno povezane prirodne i fizičke procese
uključene u proizvodnju hrane.
Posebno je to važno u trenutku u kojem u Hrvatskoj, kao i u Europi, više od polovice osoba starijih
od 18 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, njih 57,4 posto, od čega debljinu ima 18,7
posto stanovnika. Muškarci su značajnije deblji od žena; njih 20,8 posto ima debljinu u odnosu na
16,8 posto žena. Debljina više nije problem samo odraslog stanovništva, ona se javlja u sve ranijoj
životnoj dobi te donosi dugoročne posljedice za zdravlje djece. Sjedilački način života, smanjena
tjelesna aktivnost, hrana bogata energijom, zaslađeni napitci, sve su to čimbenici koji dovode do
razvoja prekomjerne tjelesne mase i debljine u odraslih i u djece. Zabrinjavajući je podatak da se
proteklih 12 godina udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom povećao gotovo 15
posto. Kod djece u dobi od osam do devet godina primijećen je porast prekomjerne tjelesne mase i
debljine s 20,8 na ovih 35 posto, prema podacima Europske inicijative praćenja debljine u djece za
Hrvatsku. Ti podaci također pokazuju da čak 22,9 posto djece u dobi od osam godina ne doručkuje
svakodnevno, ali i da većina djece ne jede voće i povrće svakoga dana, povrće čak 82,8 posto, a
voće 66,5 posto djece. Osim toga, gotovo trećina djece jede čokoladu ili bombone više od tri puta
tjedno, svako treće dijete u školu odlazi autobusom ili ga voze roditelji, a više od trećine djece ne
sudjeluje ni u kakvim sportskim ili plesnim aktivnostima, dok ih zato čak 56,1 posto više od dva
sata dnevno provede ispred televizije i ostalih elektroničkih uređaja.
Uhranjenost djece po spolu

CroCOSI 2018-19 Pothranjenost Normalna uhranjenost Prekomjerna tjelesna masa Debljina Ukupno

Republika Hrvatska N % N % N % N % N

Dječaci 19 1,4 834 61,7 259 19,2 240 17,8 1352

Djevojčice 25 1,8 882 65,0 288 21,2 162 11,9 1357

Ukupno 44 1,6 1716 63,3 547 20,2 402 14,8 2709

Nikad nije bilo toliko pretile djece. Brojke govore da kod upisa u prvi razred osnovne škole čak 10%
djece ima prekomjernu tjelesnu težinu. Pretila djeca približno su tri puta više ugrožena od visokog
tlaka nego djeca koja nisu pretila.

Djeca i adolescenti koji imaju uravnoteženu pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost te
odaberu život bez pušenja odrast će u zdrave ljude.

Osnovne škole su okruženje u kojem mladi provode mnogo sati u danu. Kao rezultat toga,
provedba edukacije o zdravoj prehrani u školama, prikladan je i strateški pametan način
pozitivnog utjecaja na djecu, kreiranje zdravih prehrambenih navika od rane dobi i stvaranje
predznanja o nutritivnim vrijednostima prehrambenih namirnica.
FIZIČKI AKTIVNI ODMORI U ŠKOLAMA

Sudionici predlažu uvođenje aktivnih odmora u školama. Sudionici predlažu da umjesto slobodnog
vremena između satova u kojem su učenici prepušteni sami sebi, škole uvedu programe aktivnog
provođenja odmora vježbanjem.

Odmor u učionici kroz fizičku aktivnost relativno je novi pristup u promicanju tjelesne aktivnosti
tijekom vremena provedenog u školi. Tjelesna aktivnost u učionici uključuje sve aktivnosti, bez
obzira na intenzitet kojim se izvode. Aktivan odmor uključuje aktivnosti tijekom nastave u
učionici, kao i odmore od nastave, između predmetnih satova, posebno osmišljene za tjelesnu
aktivnost. Isključuje tjelesni odgoj.

Tipičan aktivan odmor sastoji se od 10-15 minuta usredotočenih na intenzivnu ili umjerenu
tjelesnu aktivnost. Utvrđeno je da je ova strategija učinkovita u značajnom povećanju razine
tjelesne aktivnosti djece školske dobi (Ernst i Pangrazi, 1999; Scruggs i sur., 2003; Mahar i sur.,
2006). Bassett i suradnici (2013.) otkrili su da pauze u učionici omogućuju da djeca tokom dana
postignu do 19 minuta snažne ili umjerene tjelesne aktivnosti, a pokazalo se da kontinuirana
upotreba takvih pauza smanjuje indeks tjelesne mase (BMI) kod učenika u razdoblju od 2 godine
(Donnelly i sur., 2009) Škole bi, kao obrazovne ustanove koje potiču razvoj zdravog načina života i
kao okruženja u kojima djeca provode skoro polovicu svojeg vremena tijekom dana, trebale biti
organizirane na način da uz obrazovanje djece o važnosti provođenja zdravih stilova života,
istovremeno promiču redovitu tjelesnu aktivnost i pravilne prehrambene navike u djece.

Rezultati istraživanja CroCOSI 2018./2019. pokazuju da 35,0% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina u RH
ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Na nacionalnoj razini je problem debljine veći u dječaka
nego udjevojčica te iznosi 17,8% u odnosu na 11,9% u djevojčica.
Uočeno je da 56,1% djece radnim danima provede dva ili više sati dnevno gledajući TV ili koristeći
elektroničke uređaje, dok se vikendom taj postotak povećava na 87,4 % djece. Svako drugo dijete,
njih 51,5% provodi tri ili manje sati tjedno u organiziranoj tjelesnoj aktivnosti. Nadalje, 9,7% djece
provede manje od jednog sata dnevno radnim danom igrajući se na otvorenom, a vikendom se
1,5% igra na otvorenom.

Slobodno vrijeme provedeno gledajući TV ili igrajući se elektroničkim uređajima:

CroCOSI 2018-19 Nikad <1 sat/dan 1 sat/dan 2 sata/dan ≥3 sata/dan Ukupno

Radni dan N % N % N % N % N % N

Dječaci 36 2,7 115 8,8 585 44,7 428 32,7 146 11,1 1310

Djevojčice 44 3,4 138 10,6 623 47,6 372 28,4 131 10,0 1308

Ukupno 80 3,1 253 9,7 1208 46,1 800 30,6 277 10,6 2618

Vikend N % N % N % N % N % N

Dječaci 11 0,8 26 2,0 220 16,8 477 36,4 575 43,9 1309

Djevojčice 12 0,9 39 3,0 260 19,9 494 37,9 499 38,3 1304

Ukupno 23 0,9 65 2,5 480 46,1 971 37,2 1074 41,1 2613

Fizički aktivni odmori su važni ne samo zbog promocije tjelesne aktvnosti među učenicima i
stvaranja zdravih navika, već i zbog brojnih drugih benefita koje nosi sa sobom poput:

Poboljšanje pamćenja i koncentracije

Smanjenje stresa i anksioznosti
Smanjenje stresa
Razvoj motoričkih vještina

Možda najvažnija posljedica fizičke aktivnosti u školama je kako ona utječe na sposobnost
koncentracije i učenja. Prvo, fizička aktivnost optimizira mentalni sklop radi poboljšanja budnosti,
pažnje i motivacije; drugo, priprema i potiče živčane stanice da se međusobno vežu, što je stanična
osnova za prijavu novih informacija; i treće, potiče razvoj novih živčanih stanica iz matičnih
stanica u hipokampusu.
Ukratko, vježba ne samo da pomaže mozgu da se pripremi za učenje, već zapravo olakšava
zadržavanje informacija. Svi ovi benefiti bi učiteljima i profesorima značajno olakšavali
održavanje sata i postizanje maksimalnog akademskog uspjeha učenika.

U Italiji je provedeno malo istraživanje utjecaja aktivnih odmora na učenike i učitelje. Istraživanje
je provedeno na uzorku od 47 djece koja pohađaju osnovnu školu na jugu Italije. Istraživanje je bilo
strukturirano u po dvije sesije razrednih aktivnih odmora u danu, u tri školska dana tjedno.
Aktivni odmori su pokazali ukupni potencijalni pozitivan učinak na smanjenje neaktivnosti od ∼12
min i ekvivalentno povećanje razine fizičke aktivnosti učenika. Zadovoljstvo djece i učitelja bilo je
veliko. Program fizički aktivnih odmora se pokazao kao siguran alat za smanjenje neaktivnosti i
povećanje umjerene do snažne fizičke aktivnosti učenika. Također, osmišljavanje strukturiranih
stanki za vježbe prilagođenih na fleksibilan način kako bi se zadovoljile potrebe programa
školskog kurikuluma može povećati izvodljivost takvog programa u školama.

Dnevna tjelesna aktivnost uvedena je u Dansku u sklopu reforme škole 2013. Učenici u danskim
javnim osnovnim i srednjim školama moraju provesti barem 45 minuta u tjelesnoj aktivnosti
dnevno kako bi se osiguralo dosljedno ili poboljšano učenje, zdravlje i općenito blagostanje.

Evaluacija inicijative pokazala je da

je uključivanje tjelesne aktivnosti u
sate danskog jezika i matematike
poboljšalo psihičku i fizičku
dobrobit i učenje učenika. Nadalje,
14% učitelja sada uključuje tjelesnu
aktivnost u svakodnevnu nastavu;
74% učitelja to čini barem jednom
tjedno. Sami učenici prijavljuju tiše
učionice, bolju koncentraciju i bolju
sposobnost učenja kada je tjelesna
aktivnost dio lekcije.
 ZAVRŠNA KONFERENCIJA ZDRAVE
KONZULTACIJE

Završna konferencija “Zdrave konzultacije” održana je u 30. kolovoza 2021. u Zagrebu.

U sklopu konferencije predstavljene su preporuke za poboljšanje zdravstvenih politika koje su

osmislili mladi kroz proces 14 konzultacija, dvije mini debate te četiri panel rasprave na teme:
“Alkohol i mladi”, “Reproduktivno zdravlje mladih”, “Mentalno zdravlje mladih” i “Prehrana i fizička
aktivnost mladih”. Na konferenciji su sudjelovali potpredsjednica Gradske skupštine Zagreba Ivana
Kekin, gradski zastupnici i stručnjaci iz četiri područja, koji su nam u panelima pobliže objasnili
trenutno stanje, osvrnuli se na preporuke mladih i istaknuli svoje prijedloge za poboljšanje
zdravstvenih politika. Mladi su na početku svake teme panela na završnoj konferenciji predstavili
svoja viđenja i zaključke koje su donijeli na temelju razgovora koje su imali tijekom prethodno
održanih konzultacija.

Na linku možete pogledati video s konferencije. Program konferencije u nastavku.

Na završnoj konferenciji je zaključeno:

Postoji potreba uvođenja radionica na temu ovisnosti kod mladih u škole. Cilj radionica je
upoznati mlade sa svim vrstama ovisnosti, načinima kako se oduprijeti ovisnostima i gdje i na
koji način potražiti pomoć.
Sudionici su također prepoznali važnost edukacije roditelja na temu ovisnosti kod mladih i
načina na koji treba pristupiti problemu.
Na konferenciji je raspravljena politička pozadina uvođenja spolnog odgoja, ali je donesen
zaključak da je potrebno uvesti neki oblik spolne edukacije u obrazovne ustanove. Cilj
edukacije je približiti reproduktivno zdravlje i važnost reproduktivnog zdravlja mladima te ih
naučiti spolno odgovornom ponašanju.
Tema mentalnog zdravlja je pobudla poseban interes na konferenciji. Sudionici su posebno
naglasili važnost destigmatizacije razgovora o mentalnom zdravlju te smatraju da važnu
ulogu u tom procesu mogu preuzeti obrazovne ustanove.
Donesen je zaključak da je potrebno povećati broj psihologa u školama i/ili dodatno educirati
profesore kako da pružaju potporu učenicima te je stavljen naglasak na edukaciji učenika o
mentalnom zdravlju te gdje i kako mogu potražiti pomoć.
Na konferenciji je prepoznat problem sjedilačkog života koji sve više utječe na mlade.
Raspravljena je uloga škola u stvaranju zdravih navika kod djece i mladih. Zaključeno je da
mladi najviše vremena u danu provode u obrazovnim ustanovama ili odrađujući školske
zadatke i učeći. Iz tog razloga je potrebno proritizirati zdravlje učenika i stvaranje zdravih
navika kod učenika prilikom kreiranja programa te uvesti potrebne promjene u obrazovnom
sustavu.
PROGRAM:

10:00 - 10:30 OTVARANJE KONFERENCIJE

Ivona Anić, voditeljica projekta, HDD
Lucija Topolovac, predsjednica Savjeta mladih Grada Zagreba
Mauro Sirotnjak, zastupnik Grada Zagreba, član Odbora za mladež
Ivana Kekin, potpredsjednica Gradske skupštine Grada Zagreba

10:30 - 11:30 SUZBIJANJE OVISNOSTI KOD MLADIH - ALKOHOL I MLADI

moderatorica: Ivona Anić

Pokazna debata hrvatske debatne reprezentacije na temu prijedloga

Predstavljanje prijedloga
Rasprava:
Jadranka Hübler, dr.med. specijalist psihijatar, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti;
Psihijatrijska bolnica "Sveti Ivan"
Iva Jovović, izvršna direktorica; Udruga Let
Marija Krnić, zastupnica Grada Zagreba; članica Odbora za mladež
Katarina Radat, dipl.soc.radnik; Društvo za socijalnu podršku

11:30 - 12:30 REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE MLADIH

moderatorica: Ivona Anić
Pokazna debata hrvatske debatne reprezentacije na temu prijedloga
Predstavljanje prijedloga
Rasprava:
Iva Jovović, izvršna direktorica; Udruga Let
Hana Kadrić, potpredsjednica za vanjske poslove; CroMSIC
Sanja Cesar, voditeljica programa; CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje

12:30 - 13:00 PAUZA

13:00 - 13:45 MENTALNO ZDRAVLJE MLADIH

moderatorica: Darija Jeger

Predstavljanje prijedloga
Rasprava:
Ella Selak Bagarić, klinički psiholog; Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba
Marina Vitković, prof. filozofije i hrvatskoga jezika i književnosti; Nezavisna umjetnička
inicijativa BoliMe
Doc.dr.sc. Miranda Novak, docentica na Odsjeku za poremećaje u ponašanju Edukacijsko
- rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu
Eva Jurković, mag.psih, stručna suradnica; Sirius - Centar za psihološko savjetovanje,
edukaciju i istraživanje

13:45 - 14:30 PREHRANA I FIZIČKA AKTIVNOST MLADIH

moderator: Petar Soldo

Predstavljanje prijedloga
Rasprava:
Helena Križan, mag. paed.soc., voditeljica Odsjeka za praćenje odrednica tjelesnog zdravlja
iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ
Tamara Ciko, mag.nutr. Savjetovalište za prehranu Grada Zagreba
Jelena Margetić Bošković, mag.nutr. Savjetovalište za prehranu Grada Zagreba
Jelena Balabanić Mavrović, mr.sc., izvršna direktorica Centra za poremećaje hranjenja
BEA

14:30 - 15:00 EVALUACIJA

 ZAKLJUČAK

Hrvatsko debatno društvo već dugi niz godina provodi brojne aktivnosti usmjerene prema povećanju
obrazovnih prilika za mlade, a posebno one koji dovode do većeg informiranja mladih i uključivanja u
građanski život odnosno daju glas mladima prilikom kreiranja i provođenja javnih politika.

Projekt "Zdrave konzultacije" je bio jedinstveni projekt u kojem je pružena mogućnost mladima da
analiziraju postojeće politike i sudjeluju u izradi novih, poboljšanih politika za mlade koje odgovaraju
potrebama koje su mladi sami identificirali. Unutar ovog projekta pružena je mogućnost mladima
Grada Zagreba da komuniciraju s donositeljima odluka te predstave i zagovaraju svoje ideje. Još
jedna posebnost je ta što je mladima pružena mogućnost da kreiraju zdravstvene politike.
Zdravstvene politike izravno utječu na kvalitetu života mladih i upravo zato je prilikom kreiranja istih
potrebno uključiti upravo korisnike tih politika. Najvažniji zaključak nakon provedbe projekta "Zdrave
konzultacije" je da mlade treba uključivati u proces kreiranja i donošenja politika koje imaju izravan
učinak na kvalitetu života mladih. Projekt je pokazao da su mladi sposobni ustanoviti i prepoznati
potrebe mladih, analizirati postojeće politike te donositi kvalitetne prijedloge za njihovo poboljšanje.
Osim toga, pokazalo se i da uključivanje mladih u sve faze donošenja odluka budi interes kod mladih
za aktivnim sudjelovanjem u svakodnevnom građanskom životu.
Rezultati projekta:
Provedenih 15 sastanaka mladih Grada Zagreba
Uključeno više od 100 mladih u izradu smjernica za novu
zdravstvenu politiku za mlade Grada Zagreba
Kreiranih 10 prijedloga novih zdravstvenih politika za mlade
Održane online konzultacije za kreirane prijedloge
Održana konferencija na kojoj su predstavljeni zaključci od
strane mladih i raspravljeni s donositeljima odluka i
stručnjacima iz zdravstva
Izrađena publikacija "Zdrave konzultacije"

Hrvatsko debatno društvo će i dalje nastaviti zagovarati veću participaciju mladih u javnome životu,
osiguravati im platformu kako bi se njihov glas mogao čuti te uspostavljati komunikacijske kanale
koje će mladi moći koristiti za promociju svojih ideja i prijedloga.